STUDIJA O PRAVDANOSTI O SNIVANJA KLASTERA MAS IVA · 2013-04-11 · pružiti ova Studija. Odgovori su potrebni za pravovaljanu odluku radi iskazivanja interesa nacionalnim tijelima,

March 8, 2

013

Studijaop

S

pravdanostio

BAMAINVEN

STUDIJA O

osnivanjaud

NT d.o.o., Trg

OPRAVDA

drugeklaster

Stjepana Kon

ANOSTI O

rproizvođača

nzula 4, 10 00

OSNIVANJ

amasivnogn

00 Zagreb, OI

JA KLAST

namještajaM

B: 66469893

TERA MAS

MASIVA

809,

SIVA

Studija opravdanosti osnivanja udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA

1

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................... 2

2. OSNOVNI PODACI O KLASTERU MASIVA ......................................................................................... 3

3. VALORIZACIJA POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE ............................................................................. 4

3.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ ............................................................................................................. 4

3.2. PROMETNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 6

3.3. GOSPODARSTVO ...................................................................................................................... 8

3.3.1. ŠUMARSTVO .................................................................................................................. 13

3.3.2. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR ..................................................................................... 13

3.3.3. LOKALNE AKCIJSKE GRUPE ( L A G ) ............................................................................... 14

3.4. STANOVNIŠTVO ..................................................................................................................... 15

4. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR U EUROPI .................................................................................... 17

5. DRVNO PRERAĐIVAČKI SEKTOR U REPUBLICI HRVATSKOJ ............................................................ 21

6. CILJEVI KLASTERA MASIVA ............................................................................................................ 24

6.1. APLICIRANJE NA FONDOVE EUROPSKE UNIJE 2014. – 2020. ................................................ 26

6.2. GOSPODARSKI RAZVOJ POŽEŠKO SLAVONSKE ŽUPANIJE...................................................... 27

6.3. ULAGANJE U NOVU OPREMU I SUVREMENE TEHNOLOGIJE ................................................. 27

6.4. UVOĐENJE NOVIH PROIZVODNIH POSTUPAKA I PROIZVODA .............................................. 28

6.5. STRUČNO OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA ............................................. 30

6.6. JAČANJE MEĐUNARODNE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI ....................................................... 30

6.7. PLAN UŠTEDE ENERGIJE I ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ...................................................... 31

6.8. SURADNJA SA ZNANSTVENIM INSTITUCIJAMA I SVEUČILIŠTIMA ......................................... 32

6.9. OSNIVANJE RAZVOJNE JEDINICE ........................................................................................... 33

7. SWOT ANALIZA KLASTERA MASIVA ............................................................................................... 34

8. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 35


2

1. UVOD

Primarni cilj ove Studije je valorizacija potencijala Udruge klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA Požeško Slavonske županije. Polazeći od pretpostavki da na se osnivanjem klastera ostvaruju poslovni potencijali, autori Studije nastojat će odgovoriti na pitanja potrebna za valjanu odluku koja se odnosi na opravdanost osnivanja spomenutog klastera. S aspekta pogodnosti korištenja EU fondova koji potiču jačanje gospodarske regionalne konkurentnosti u slabije razvijenim regijama, kao i prekograničnu suradnju, koncept udruge klaster MASIVA u svojoj razvojnoj strategiji nudi jačanje regije, te ukupne nacionalne gospodarske konkurentnosti kroz proširenje drvno prerađivačkih kapaciteta, novim zapošljavanjima, uvođenjem modernih „zelenih“ tehnologija za efikasniju i kvalitetniju proizvodnju uz energetske uštede, te rad na razvoju inovativnih proizvodnih asortimana. Stvaranje pretpostavki za osnivanje klastera MASIVA podrazumijeva odgovore na niz pitanja koje će pružiti ova Studija. Odgovori su potrebni za pravovaljanu odluku radi iskazivanja interesa nacionalnim tijelima, potencijalnim novim članovima, te apliciranju na odgovarajuće EU fondove, ali i budućoj razvojnoj strategiji osnivača klastera.

Stvaranje nove strukture prerade drva i proizvodnje namještaja RH i njihovo prilagođavanje potrebama i kriterijima modernog europskog tržišta nije moguće bez dobro osmišljene razvojne politike. Opće je prihvaćeno da društveno – gospodarski razvoj najviše ovisi o investicijskim ulaganjima u sadašnjosti radi povećanja učinkovitosti i koristi u budućnosti pa se dugoročan, konkurentan razvoj može postići samo usmjerenim, efikasnim i efektivnim investiranjem.


3

2. OSNOVNIPODACIOKLASTERUMASIVA

Neprofitnu i nevladinu udrugu klaster proizvođača masivnog namještaja MASIVA sa sjedištem u Požegi, osnovalo je 6 pravnih osoba, redom: SPIN VALIS d.d. Požega, LIGNOR d.o.o. Pleternica, obrt TEHNOHIT Pitomača, obrt TAPETAR MAJCAN Slavonski Brod, krojački obrt IGLA Pleternica, te LUXURIA d.o.o. Slavonski brod. Udruga se može učlanjivati u domaće i međunarodne udruge, što je uređeno statutom.

Osnovni ciljevi klastera su:

Okrupnjavanje članova i njihovih tehničkih, materijalnih i gospodarskih kapaciteta;

Unapređenje prodaje (povezivanje potražnje i ponude za proizvodima) Udruge u cjelini, i svake od članica;

Promidžba zajedničkih proizvoda i proizvoda ostalih udruga i organizacija, koji će se uklapati u prodajni program Udruge u sklopu promidžbenog programa koji čini dio razvojnog programa Udruge;

Razmjena iskustava, informacija i znanja te kontinuirana i organizirana edukacija svih članica u sklopu seminara i radionica;

Podizanje kvalitete proizvoda, a posebno prerađevina uključivanjem znanosti – Šumarski fakultet, Zagreb.

Smanjenje troškova racionalnim planiranjem proizvodnje u skladu s potrebama kupaca, zajednička nabavka u svrhu zajedničkog nastupa na tržištu;

Izvozna usmjerenost;

Davanje doprinosa očuvanju okoliša;

Organiziranje tržišta na načelima legalnosti rada, visokog standarda kvalitete, uz cijene prihvatljive kupcu.

Ciljevi će se nastojati ostvariti kroz promoviranje Udruge u specijaliziranim časopisima i ostalim medijima, izradu službene internet stranice i u njezinom okviru internet prodaje, usvajanje zajedničkih proizvodnih, prodajnih uvjeta i zajedničkog nastupa na tržištu, širenje mreže članova i partnera Udruge i njihovo poticanje na razvoj i širenje kapaciteta, te sudjelovanje na sajmovima i organizacijama vlastitih promidžbenih aktivnosti.

Redovitim članom Udruge može postati svaka tvrtka koja se bavi drvoprerađivačkom djelatnošću ili je vezana uz drvoprerađivačku djelatnost, s bilo kojim oblikom organiziranja u privredi te poslovno sposobna fizička osoba.

Studija op

3. V

Valorizpotencijaleklastera Mminimalizate popunja

3.1.

Požešpovršinu omoslavačkBrodskopoi to slavonKrndijom, sjeverozap

Reljef nizine uz r200 m nadvisinama v

pravdanosti

VALORIZA

zirajući podrue, a koji će nMASIVA. Poacije rizika proavanju deficita

GEOGRA

ško-slavonskaod 1.815,23 kkom, Bjelosavskom. Prnskom gromad

Dilj gorom,padne Hrvats

prostora Porijeke Orljavu,dmorske visinvrhova od 450

osnivanja u

ACIJAPOŽ

učje Požeško nam pomoći

ored toga poojekta, te gosa drvno prerađ

AFSKIPOL

a županija nakm2, što čini 3ovarsko-bilogrema prirodnodnom gorju te, Požeškom ke.

žeško-slavon, Londžu i Pane. Okolni dio0 do 980 m na

druge klaste

ŽEŠKOSLA

Slavonske žukao podloga

oslužit će kaspodarskom rđivačkom sek

LOŽAJ

alazi se na s3,21% kopnengorskom, o-geografskoj e joj, geografs gorom i P

ske županijekru. U središn su obronci padmorske visi

er proizvođa

AVONSKE

upanije detaljna za potvrdu ao smjernicarazvitku regijektoru.

sjeveroistočnone površine HVirovitičko-po regionalizacijski gledano, gPsunjem. Svo

podijeljen jenjem dijelu ko

planina Papukine.

ača masivnog

EŽUPANIJ

no ćemo prikana koji način

a u strateškoe kroz jačanje

om dijelu ReHrvatske. Graodravskom, ji, Županija p

granice teku Pojim zapadn

e na dva osnotline nadmorska, Krndije, Ps

g namještaja

JE

azati relevantnn se područjeom planiranje nacionalne

publike Hrvatniči s pet žup

Osječko-baripada panon

Panonskim goim dijelom

novna tipa. Cske visine kresunja, Požešk

a MASIVA

ne gospodarske uklapa u rau realizacijekonkurentnos

tske i zauzimpanija: Sisačkaranjskom skoj megareg

orjem Papukompripada zav

Centralni dio seću se od 150ke gore i Dilja

4

ke ad i

sti,

ma ko-

i giji m, ali

su 0 – a s


5

Požeško-slavonska županija se sastoji od 10 jedinica lokalne samouprave, i to pet gradova - Požege, Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjeva te pet općina - Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika unutar kojih je smješteno čak 277 naselja. Po velikom broju naselja Županija je i postala vodeća među županijama Istočne Hrvatske. U njoj je koncentrirano 28% svih naselja makroregije (4,08% naselja RH), što se može objasniti raznolikošću prirodne osnove i specifičnim povijesnim razvojem. Prevladavaju relativno mala naselja s prosječno oko 300 st/km2.

Područje Požeško-slavonske županije je specifično i po razvoju izduženih naselja duž prometnica kao i porastu stanovništva uglavnom u naseljima smještenim uz glavne prometne koridore (osobito cestovne), što označava problem koridorskog razvoja. Primjetan je dugoročni trend preseljavanja ljudi iz brdsko-gorskih u nizinska područja i ubrzana težnja za napuštanjem poljoprivredne djelatnosti. Stanovnici se nastanjuju u suburbanizirana naselja, koja pretežno leže uz najznačajnije prometnice.

Klimatske značajke

U Požeško-slavonskoj županiji dominira umjereno kontinentalna klima na koju veoma jak modifikacijski utjecaj imaju reljef i nadmorska visina, što se ističe u klimatskim različitostima gorskog okvira i zavale. Gore se ističu kao hladniji (-2oC do - 4oC u siječnju, <20o C do <18oC u srpnju) i vlažniji (godišnje preko 1000 mm padalina) “otoci”, dok su zavala i okolni niži prostori na zapadu relativno topliji (-2oC do -1oC u siječnju i >20oC u srpnju). U vegetativnom periodu IV.-IX. mjeseca u prosjeku padne otprilike 450 mm kiše, a najviše oborina padne u VI., VII. i VIII. mjesecu. Oko 10 % oborina padne u obliku snijega. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,5oC, a vlažnost zraka iznosi 82,10 %.

Hidrogeološke značajke

Požeško-slavonska županija pripada području sliva rijeke Save i to slivnom području rijeke Orljave i slivno području Ilova-Pakra. Veća vlažnost gorskog okvira utjecala je na razvoj relativno guste mreže površinskih vodotoka, koji gravitiraju prema hidrološkim osima - Orljavi, Londži i Pakri. Svi vodotoci pripadaju porječju Save i karakterizira ih kišno-snježni vodni režim. Reljef, litološki sastav i klima bitno su utjecala i na razvoj prirodnog vegetacijskog pokrova i vrste tala. Gore su prostori raširene kontinentske jelove i bukove šume s razvojem smeđih distričnih tala, dok dna zavale obilježava zajednica hrasta sladunca i cera, pitomog kestena s običnim grabom, uključujući i hrast lužnjak, topole, vrbe i ostale hidrofilne šume i šikare naplavnih ravni. Prigorski i podgorski dijelovi zavala obilježeni su razvojem lesiviranih (ispranih) i prudoglejnih tala, dok su naplavne ravni u dolinama vodotoka svojstvena močvarnim glejnim i aluvijalnim tlom. Treba reći da su dijelovi prigorja, podgorja i Dilj-gora obilježeni razvojem smeđih tala na laporima, rendzinama lesiviranim i pseudoglejnim tlom.


6

Osnovne kategorije korištenja zemljišta

U zemljišnoj strukturi Županije prevladavaju poljoprivredne (47,42 %) i šumske površine (45,26 %), koje čine 92,68% ukupne površine zemljišta. Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 43,13 %, a udio površina građevinskog područja svih naselja na području Županije iznosi 6,66% (12.085, 94 ha)2. Vodne strukture (vodotoci, jezera, akumulacije, ribnjaci), kao i površine infrastrukturnih sadržaja (posebno prometna područja - cesta, putovi i željeznice) te površine iz kategorije ostale površine (posebne namjene, groblja), uvrštene su unutar navedenih struktura, a od ukupne površine zemljišta vode zauzimaju 27.538 km2 (1,52%) i infrastruktura 43,48 km2 (2,40%).

3.2. PROMETNAINFRASTRUKTURA

Na području Požeško-slavonske županije, koja je dio sjeveroistočnog područja RH, ne ističu se prometni koridori europskog i državnog značenja, što je i karakteristično za ovaj dio Hrvatske. Razlog tome je da inače veoma povoljan geoprometni položaj sjeveroistočnog dijela RH, smješten na spoju između dvije prostorno-zemljopisne cjeline (Panonske nizine i Dinarskog gorja), u čijem polumjeru se od 500 km nalazi nekoliko europskih regija (srednjoeuropska, alpska, karpatska i balkanska), nije adekvatno valoriziran postojećim prometnim sustavom. Proteklih desetljeća u izgradnju prometnica i drugih prometnih objekata nije se značajnije ulagalo, a ni sama dinamika izgradnje nije bila uvijek u skladu s hrvatskim interesima i nije u dovoljnoj mjeri pratila europske trendove razvitka prometne mreže. U skladu s tim, prometna infrastruktura Županije, iako u posljednje vrijeme bilježi intenzivniji razvoj, u svojim segmentima ne odgovara suvremenim zahtjevima i sve većim potrebama stanovništva kao niti razvojnim funkcijama Županije u cijelosti. S obzirom na to da je prometni sustav, jedan od važnijih čimbenika koji treba osigurati ravnotežu razvoja pojedinih dijelova Županije, kao i njenu vanjsku povezanost s okruženjem, njegov razvoj podrazumijeva prioritetni skup aktivnosti koje se poduzimaju radi održavanja i podizanja prometnotehničke razine već izgrađenih prometnica te za izgradnju novih prometnica, a sve u funkciji gospodarske i demografske obnove promatranog prostora, uz maksimalno uvažavanje elemenata zaštite čovjekovog okoliša. Stoga je osnovni cilj uspostaviti mreže infrastrukturnih sustava na cijelom području Županije te osigurati potrebne kapacitete komunalne infrastrukture primjereno europskim mjerilima.

Studija op

Cestovni Prema katceste i ložupanijskiodnosno 219,63% (1 Planirane

plPo

plm

plVi

mka

Postojeće uređenostsigurnost građevinskograničava Na mreži elemenata

pravdanosti

promet

tegorizaciji ceokalne cesteh i 75 lokaln233,65 km žup00,60 km) nij

cestovne gra

anirani promeožega - Velikaanirani prom

miholjački cestoanirani promeirovitica - Gra

modernizacija, ategoriju.

stanje državti za taj tip javprometa (nprka područja ajući prometn

županijskih ca s namjerom

osnivanja u

esta, sukladno, na područjih cestovnih panijskih i 278e asfaltirano,

đevine s pripa

etni pravac bra i Pleternica etni pravac ovni smjer, etni pravac bnica Republik rekonstrukcij

vnih cesta navnih cesta s or. nezadovoljanaselja, mije

no-tehnički ele

cesta potrebnm poboljšanja

druge klaste

o Odluci o razvju Požeško-spravaca. Sve8,9 km lokaln tj. 11,08% žu

adajućim obje

rze ceste Nov – Lužani, Slavonski Br

brze ceste Stake Mađarske/ ja i korekcija

a području Žuobzirom na nizavajuća širinaešanje lokalnementi horizon

o je provesti a sigurnosti p

er proizvođa

vrstavanju javslavonske žueukupno, župih cesta. Od u

upanijskih i 26

ektima i uređa

va Gradiška –

rod – Čaglin

ara Gradiška pakračko – oa potrebnih d

upanije je lošez ograničenjaa i loše stanjenog i tranzitnntalnog i verti

modernizacijprometa, a u

ača masivnog

vnih cesta u dupanije postopanijskih i lokukupne dužine6,78% lokalnih

ajima na podru

– Požega – N

- Našice –

– Okučani –okučanski cesdijelova trasa

e i nezadovo koje smanjuje kolničke konog prometakalnog vođen

ju kolnika te z rekonstrukc

g namještaja

državne cesteoji ukupno: 8kalnih cesta ime županijskih h cesta.

učju Županije

Našice s priklj

Donji Miholja

– Lipik – Pakrtovni smjer,

a svih cesta

oljavajuće u pju stupanj pro

onstrukcije, pr, loša razina

nja trase).

korekciju prociju, održava

a MASIVA

, županijske 8 državnih, 2ma 512,55 km i lokalnih ces

su:

učnim pravce

ac / brodsko

rac - Daruvar

bez obzira n

pogledu stupnometne uslugerolaz trase kroa sigurnosti

ometnotehničknje i uređenj 7

28 m, sta

em

o -

r -

na

nja e i oz te

kih je,


8

moguće su i određene promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) i prostornom smislu (promjena trase). Sve navedene radnje potrebno je izvoditi uz maksimalno uvažavanje očuvanja prirodnog krajobraza, a u interesu razvoja gospodarskog, turističkog i inog razvoja. Osim županijskih cesta, na području Županije potrebno je urediti cijelu mrežu lokalnih cesta. To se prvenstveno odnosi na moderniziranje svih kolnika. Tako bi bio osiguran brz i siguran pristup svim površinama na području Županije koji su u funkciji stanovanja ili gospodarstva. Na postojećoj mreži treba prvenstveno osigurati puni standard održavanja, uz korekciju kritičnih elemenata trase koje negativno utječu na sigurnost prometa i propusnu moć prometnica. Željeznički promet Na području Županije, postojeće željezničke pruge zadržavaju se u postojećim trasama koje se štite u skladu s posebnim propisima te ih potrebno obnoviti kroz rekonstrukciju i sanaciju tehničkih elemenata, kao i popratnih građevina u funkciji željezničkog prometa (stajališta), a u skladu s planiranim programima razvoja Hrvatskih željeznica. Postojeće željezničke pruge su II reda:

željeznička pruga II 207 Nova Kapela - Batrina (MG 2) - Našice (I 100), željeznička pruga II 208 Pleternica - (II 207) – Velika, željeznička pruga II reda, Banova Jaruga – Pčelić (II – 206).

3.3. GOSPODARSTVO

Na području Požeško-slavonske županije poslovno su aktivna ukupno 2.357 subjekta (1.132 pravne osobe i 1.225 fizičke osobe). Njihov udjel u broju poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj je relativno mali i iznosi 1%. U posljednjih 5 godina vidljiv je lagani porast broja aktivnih poslovnih subjekata po gotovo svim statusnim oblicima, osim broja poduzeća i zadruga koji je u tom razdoblju u padu (usklađenje sa Zakonom o trgovačkim društvima, stečajevi, likvidacija). Preko 60 % svih aktivnih pravnih osoba su trgovačka društva.

BDP

Po stanovniku Požeško-slavonske županije, prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2011. godinu, bruto domaći proizvod (BDP) iznosi 6.750 EURA što je samo 63 % od prosjeka RH, a slabije rezultate ostvarile su samo Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Potrebno je istaknuti kako sve tri navedene županije pripadaju NUTS 2 regiji - Panonskoj Hrvatskoj. Promatrajući strukturu po županijama, vidljivo je da Požeško-slavonska županija ostvaruje svega 1,2 % udjela u ukupnom BDP-u RH te da samo Ličko-senjska županija ima još manji udjel (1%). U 2011. godini Požeško-slavonska županija ostvarila je bruto domaći proizvod (BDP) u iznosu od 4.025 milijuna kuna odnosno 557 milijun EUR-a, što je oko 1,1 % ukupno ostvarenog BDP-a RH i 5,5 % ukupno ostvarenog BDP- a u Panonskoj Hrvatskoj. Iz navedenih podataka proizlazi da je BDP po stanovniku Požeško slavonske županije 63 % hrvatskog prosjeka te da je na razini oko 86 % prosjeka Panonske Hrvatske.


9

BDP od 2000. godine ima tendenciju rasta do 2009. godine, ali je još uvijek nizak i nezadovoljavajući. Pet županija Panonske Hrvatske (Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska) nalaze se na samom začelju promatramo li ostvareni BDP u Hrvatskoj, bez obzira na to što imaju mogućnost ostvarivanja daleko veće poljoprivredne proizvodnje i ostalih komparativnih prednosti u usporedbi s ostatkom Republike Hrvatske. Istočni dijelovi Hrvatske itekako kaskaju za hrvatskim zapadom.

Nezaposlenost

Podaci iz studenog 2012. s Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je broj nezaposlenih Požeško Slavonske županije iznosio 6.785, što je 14% u odnosu na radno sposobno stanovništvo. Promatramo li podatke o životnoj dobi nezaposlenih, podaci ukazuju na povećanje broja nezaposlenih u svim dobnim strukturama, ali najznačajnije je povećanje ostvareno u mlađim dobnim skupinama svih obrazovnih struktura. Nezaposlenost mladih i neadekvatni poslovi ostavljaju tragove za cijeli život i obično sužavaju mogućnosti budućeg zaposlenja. Nemogućnost pronalaska zaposlenja stvara osjećaj ranjivosti i beskorisnosti kod malih ljudi, zbog čega je zapošljavanje mladih i poticanje njihove produktivnosti opravdano zbog njih samih na početku radnog vijeka, a svakako i zbog ekonomske neovisnosti. Važno je fokusirati se na zapošljavanje mladih jer oni predstavljaju pokretače ekonomskog razvoja. Potrebno ih je pravilno motivirati jer oni su motivirani i sposobni ponuditi nove ideje i poglede.

Malo gospodarstvo

Iako se poduzetnici ne dijele na "male" i "velike" već samo na uspješne i neuspješne, malo i srednje poduzetništvo ima poseban značaj jer se manji gospodarski subjekti lakše prilagođavaju zahtjevima tržišta i brže prihvaćaju strukturne promjene nego veliki sustavi. Uz manje angažiranih poslovnih sredstava ostvaruju bolje financijske rezultate, a bilježe i porast zapošljavanja. Upravo iz tih razloga mali i srednji poduzetnici imaju sve veću ulogu u ukupnom gospodarskom razvoju pojedine regije.

Razumljivo je da malo gospodarstvo ne može poslovati izdvojeno i da se ono nadovezuje na velike gospodarske subjekte u djelatnostima koje su strateški pravci ukupnog gospodarskog razvoja. Stoga je jedan od ciljeva razvoja malog gospodarstva njegovo povezivanje, kako unutar subjekata malog gospodarstva, tako i s velikim gospodarskim subjektima. Najrašireniji i najznačajniji oblici malog gospodarstva na području Požeško-slavonske županije su obrtnici te mala i srednja trgovačka društva. Zadrugarstvo, kao oblik poduzetničkog organiziranja, na području Županije nije još uvijek značajnije prisutno.

Studija op

Promatramdruštva), mbroja gospuvjetima zsrednjim p

Vanjskotr

U ukupnoveoma nisostvaren jevrijednost području Ž145,7 %).

Prerađivačizvezla roistovremen

U 2009. giznosila je72.230.6370.910.9060.100.37uvoza, i duvoza.

Odnosi udNajveći izvLipik, ZvečKutjevo d.IMK d.d. P

pravdanosti

mo li objedinjemalo gospodapodarskih subznačajnog smapoduzećima p

rgovinska raz

oj vanjskotrgoski udio izvoze u iznosu 12 uvoza je smaŽupanije ostva

čka industrija be i usluga no je uvezla r

godini vrijedne 105.753.8360 USD ili 161 USD i već0 USD ili 20,alje je zadrža

djela sudjelovvoznici s podčevo d.d. Pož.d. Kutjevo, OPožega.

osnivanja u

ene podatke oarstvo Požeškbjekata i zapošanjivanja broj

pokazuje tende

zmjena

ovinskoj razmza (oko 1 %),6 milijuna USanjena za 8,9aren suficit u

glavni je izvou vrijednosti robu i usluge u

nost uvoza i 6 USD ili 16

6,5% manje. Vći je za 5,8%3% veći nego

an pozitivan tr

vanja izvoza ručja Županiježega, ETA d.

Orljava d.o.o.

druge klaste

o svim oblicimko-slavonske žšljava 81,3% a aktivnih gosenciju rasta.

mjeni Republi, kao i uvoza

S dolara i man9% i iznosila vanjsko trgov

oznik, a ujedno116,7 milijun

u vrijednosti 6

izvoza sman,1% manje nVrijednost izv

% u odnosu no u istom razrend pokriven

i uvoza u ise su Plamen o.o. Požega, Požega, Valis

er proizvođa

ma malog gospžupanije predukupno zaposspodarskih su

ike Hrvatskea (oko 0,4 %)nji je za 10,3%86,5 milijuna vinskoj razmje

o i uvoznik. Una US dolara65,6 milijuna U

njio se u odnego u 2008. voza za prvihna isto razdodoblju 2009.

nosti uvoza iz

stom na nivo d.o.o. Požeg Color Emajl s Fagus d.o.o

ača masivnog

podarstva (obdstavlja 1.443 slenih. Potreb

ubjekata, broj

, Požeško-sla). Ukupan izv

% u odnosu na US dolara. Izeni (pokriveno

promatranoma ili 92,6 % uUS dolara ili 7

nosu na 2008 godini, dok h devet mjesoblje 2009. ggodine. Unat

zvozom pri če

ou Republikea, D.E.M. d.od.o.o. Požego. Požega, G

g namještaja

brti, mala i sre tvrtki ili 99,7 bno je istaknu zaposlenih u

avonska župvoz Županije a 2007. godinuz navedenog ost uvoza izvo

m razdoblju, oukupnog izvo75,8 % ukupno

8. godinu. Vrje vrijednost eci 2010. go

godine, dok joč značajnom

emu je izvoz z

Hrvatske nijo.o. Pakrac, La, Spin Valis amauf d.o.o.

a MASIVA

dnja trgovačk% ukupnog ti da čak i u malim i

anija ostvaruu 2008. godinu. Istovremen slijedi da je nozom 148,1 %

ova djelatnost oza Županije, og uvoza.

rijednost izvoz uvoza iznos

odine iznosio e uvoz iznos

m padu izvozaza 30% veći o

je promijenjeLipik-Glas d.o. d.o.o. Požeg Poljana, Slog

10

ka

uje ni,

no, na

% i

je a

za ila je

sio a i od

en. .o. ga, ga


11

Postojanje snažno izvozno orijentirane prerađivačke industrije osigurava značajnu prisutnost na međunarodnim tržištima (tradicionalno zbog prisutnosti sirovina - drvna, staklarska, metalurška, prehrambena i tekstilna). U drvoprerađivačkoj djelatnosti na području Županije djeluje dvadesetak trgovačkih društava od kojih su najznačajniji: Spin Vallis d.d.,Drvna industrija Papuk iz Pakraca, Tofrado d.o.o., Bor d.o.o. i drugi. Drvoprerađivačka industrija značajni je izvoznik na zapadnoeuropsko tržište (Italije, Austrije, Slovenije i Njemačke).

Poduzetničke zone

Poduzetnička zona je dio gradskog/općinskog teritorija u kojemu se obavljaju određene gospodarske djelatnosti uz poštivanje važećih gospodarskih propisa, kao i onih koje su vezani na očuvanje i zaštitu okoliša. Za male i srednje poduzetnike i obrtnike dobro je da svi ili dio svojih aktivnosti lociraju u poduzetničku zonu jer su unutar zona predviđeni odgovarajući prostori za obavljanje djelatnosti.

Glavni ciljevi osnivanja zone mogu se definirati na sljedeći način:

osiguravanje dugoročnih uvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i proizvodnog obrtništva kao jednog od najvažnijih i najstabilnijih nositelja razvoja gospodarstva,

dugoročno smanjivanje i ublažavanje nezaposlenosti i poticanja poduzetnika na otvaranje novih radnih mjesta, osobito unutar proizvodnih djelatnosti,

stimuliranje rasta i razvoja poduzetnika, osobito u pogledu razvoja novih proizvoda, primjene novih tehnologija i poticanja izvoza,

olakšavanje komunikacije i poticanje suradnje između poduzetnika i obrtnika koji će se naći unutar zone, osobito poticanje na udruživanje na realizaciju konkretnih poduzetničkih i razvojnih projekata.

Poslovni rezultati i iskustva poduzetničkih zona u razvijenim europskim zemljama potvrđuju rezultate u smislu poticanja proizvodnje, izvoza, dolazak stranog kapitala i jeftinijeg prijevoza roba i tehnologije što je svakako najvažnije za realno povećanje zaposlenosti, kako na nivou cijele države tako i na razini jedinica lokalne samouprave.

Poduzetnička zona Požega smještena je na 18 ha zemljišta. U zoni posluje 6 poduzetnika i 138 zaposlenika. Od olakšica Grad Požega nudi poduzetnicima umanjenje ili oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa. U postupku je osnivanje i izgradnja novih zona Poslovno rekreacijske zone Požega-Sjever 73,10 ha i Gospodarska zona Požega-Istok 11 ha.

Požeško-slavonska županija je 2008. godine izradila Plan razvoja poduzetničkih zona za razdoblje 2008.-2012. godine kojim je iskazano rangiranje poduzetničkih zona prema prioritetima (prednost imaju zone koje se nalaze na prostoru za koje su izrađeni planovi uređenja i koje imaju iskazan poduzetnički interes).


12

Požeško-slavonska županija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva sudjeluje u projektu „Razvoj investicijskog okruženja“ kako bi županija bila osposobljena/certificirana da može na profesionalan način predstaviti svoje prednosti i mogućnosti mogućim ulagačima te ispuniti njihove potrebe i očekivanja i razviti što više lokacija spremnih za ulaganje. Cilj je potaknuti razvoj, privući inozemna direktna ulaganja, pružiti pomoć u dobivanju poticaja izvozno orijentiranim proizvodnim tvrtkama (ako su poticaji potrebni) potaknuti regionalni razvoj, raditi na razvoju industrijske lokacije s čime bi došlo do zapošljavanja, smanjenje nezaposlenosti, razvoja vještina radne snage, bolje korištenje nacionalnih resursa, povećane poslovne mogućnosti za pod dobavljače, poboljšana kvaliteta, poticanje izvoza domaćih proizvoda , kvalificirani radnici često pokreću vlastiti posao.

Konkurentnost Požeško Slavonske županije

Požeško-slavonska županija je na začelju svih pokazatelja o konkurentnosti. Na 19. mjestu od svih županija je po poslovnom okruženju, statističkog ranga (rang poslovnog sektora, rang poslovnog okruženja), perceptivnog sektora (poslovnog sektora, poslovnog okruženja), dok je na posljednjem mjestu po ocjeni poslovnog sektora. Rang kvalitete poslovnog sektora i poslovnog okruženja međusobno su povezani i uravnoteženi, ali loše ocijenjeni. Vrlo loše ocijenjena konkurentnost je rezultat i posljedica rata i u skladu je s razinom razvijenosti odnosno problem (ne)razvijenosti je znatnim dijelom i problem (ne)konkurentnosti. Iznos BDP-a po stanovniku pokazuje trenutačnu razinu razvijenosti, a konkurentnost i potencijal za rast. Nepovoljna razina konkurentnosti upozorava na ugroženost održivosti više razine BDP-a po stanovniku u dužem razdoblju. Konkurentske prednosti i slabosti su osnova za oblikovanje razvojne politike. Županije Panonske Hrvatske u prosjeku su najmanje konkurentne u Hrvatskoj, zbog čega je potrebno najviše ulaganja usmjeriti upravo u te županije kako bi iste dosegle konkurentnost ostalih županija i regija. To vrijedi za ulaganje u poduzetništvo i poslovnu infrastrukturu, kao i za poticanje stranih i domaćih ulaganja. Prednost Panonske Hrvatske je razmjerno dobra obrazovanost, unatoč nedovoljnom razvoju poslovnih škola.

Kako bi povećali konkurentnost Požeško-slavonske županije potrebno je osigurati efikasno privlačenje izravnih stranih izlaganja s naglaskom na područja proizvodnje, zaposlenosti i tehnologije, posebno izvoznih grana. Unapređenje konkurentnosti zahtjeva tehnološku obnovu gospodarstva a jedan od mogućih načina je poticanje inovacija, povezivanje gospodarstva s istraživačkim institucijama te transfera tehnologije. Samo poduzeća temeljena na znanju mogu ostvariti pozitivne efekte na konkurentnost, rast, razvoj izvoza, zapošljavanje, ali moraju proizvesti i pozitivne socio-ekonomske učinke kroz povećanje životnog standarda cjelokupnog stanovništva. Za povećanje konkurentnosti potrebna je modernizacija potencijalne i postojeće industrije. Na području poduzetništva treba stvarati povoljnu poduzetničku klimu kroz horizontalne i vertikalne mreže malih i srednjih poduzeća koja će biti sposobna realizirati učinkovito istraživanje i razvoj, marketing i financije. Preduvjet i održivost ostvarenja konkurentnosti u gospodarstvu je u rastu akumuliranja ljudskog kapitala te veća inovativnost gospodarstva.


13

3.3.1. ŠUMARSTVO

Površina šuma i šumskog zemljišta na području Županije, a na osnovu podataka Državne geodetske uprave, zauzima 81.979,56 ha, što čini 45,16 % ukupnog teritorija Županije, odnosno 4,06 % od ukupnog šumskog područja Hrvatske. Najveći dio šuma je u državnom vlasništvu kojim upravljaju uprave Hrvatskih šuma Požega, Bjelovar i Nova Gradiška dok je 5,69 % šumskog područja Županije je u privatnom vlasništvu. Gospodarske šume čine 97,05 %, zaštitne 2,55 % (Park prirode Papuk), a šume posebne namjene 0,4 % od ukupne površine šumskog zemljišta. Na šumskom zemljištu prevladavaju bukva, hrast kitnjak i lužnjak, grab,cer, jasen, bagrem i joha. Bukva obuhvaća 49,7 %, hrast kitnjak i lužnjak 31,8 %, a ostale vrste preostali udio ukupnog šumskog područja.

Izgrađenost šumskih cesta u Županiji ne zadovoljava, posebno u višim i teže pristupačnim predjelima. Navedeno je utjecalo na nedovoljnu sječu starijih šuma, a na jaču sječu u otvorenijim i mlađim šumama.

Zemljopisni položaj, dosljedna primjena znanja i tradicija šumarske struke na ovim prostorima, pogodne prirodne karakteristike, povijesne okolnosti i nizak stupanj industrijalizacije pomogli su očuvanju županijskih šuma od uništenja te su doprinijeli njihovoj atraktivnosti i biološkoj raznolikosti. U Požeško-slavonskoj županiji u 2009. u drvnom sektoru je bilo zaposleno oko 640 zaposlenika što je 7,4 % od broja ukupno zaposlenih u poduzećima sa sjedištem u Požeško-slavonskoj županiji i smanjenje od 4,3% u odnosu na 2008.

Osnovna planska smjernica vezana za šume i šumsko zemljište je potreba očuvanja ovog prirodnog potencijala, kao i vođenja dugoročne politike racionalnog gospodarenja, koja uključuje čuvanje, njegu, sječu, te druge oblike korištenja i upravljanja, vodeći računa o višestrukim funkcijama šuma (gospodarskim, ekološko-turističkim, socijalnim, hidrološkim itd.) na lokalnoj, ali i široj razini, kako u sadašnjosti tako i u budućnosti. U tom smislu potrebno je usuglasiti interese svih korisnika u prostoru, a osobito interese poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

3.3.2. DRVNOPRERAĐIVAČKISEKTOR

Županija ima dugu tradiciju u drvno-prerađivačkoj industriji što podrazumijeva i kvalificiran kadar. S obzirom na to da su dva velika poslovna subjekta iz područja drvno-prerađivačke industrije u stečaju i smanjili su svoju poslovnu aktivnost (Oroplet d.d. i DI Papuk d.d.), došlo je do povećanja nezaposlenosti, odnosno povećanja raspoloživosti povoljne proizvodne radne snage. Povećanje razine konkurentnosti i proizvodnosti drvne industrije biti će moguće uz podizanje opće razine obrazovanosti, a posebno razvoj ljudskih resursa za konkretne potrebe drvne industrije, kontinuirano provođenje aktivnosti na usavršavanju potrebnih znanja i vještina, stvaranje okružja poticajnog za razvoj i primjenu inovacija te snažnije i konkretnije povezivanje znanstvenih institucija i gospodarskih subjekata unutar drvne sektoru.


14

Drvni sektor je u 2009. ostvario ukupan prihod od oko 153 mln. HRK što je 4,5 % od ukupnog prihoda poduzeća u Požeško-slavonskoj županiji i povećanje od 1,1 % u odnosu na 2008. Dobit poduzeća drvnog sektora u Požeško-slavonskoj županiji iznosi 1,9 mln. HRK što predstavlja 2,12 % ostvarene dobiti svih poduzeća u Županiji.

3.3.3. LOKALNEAKCIJSKEGRUPE(LAG)

LEADER "Links between actions for the development of the rural economy" predstavlja inicijativu

Europske Zajednice za mobiliziranje i provedbu ruralnog razvoja u ruralnoj zajednici kroz lokalna javno-privatna partnerstva ("Lokalne akcijske grupe"). Namjera mu je pomoći ljudima, udrugama, poduzećima i ostalim potencijalnim čimbenicima u ruralnim područjima da razmotre potencijal svojeg područja te potaknu provedbu kvalitetnih strategija održivog razvoja. Jedna od osnovnih karakteristika LEADER-a je stavljanje naglaska na lokalno stanovništvo koje se oduvijek smatralo glavnim čimbenikom ruralnog područja.

Važna značajka LEADER programa je Lokalna akcijska grupa (LAG) čije upravno tijelo na razini donošenja odluka predstavlja interese različitih javnih i privatnih skupina područja i ruralnog stanovništva, osiguravajući da najmanje 50% čine članovi koji predstavljaju društvene, gospodarske partnere, civilna društva i udruge. Minimum od 20% su predstavnici lokalnih vlasti. Isto tako, upravno tijelo LAG-a mora biti reprezentativno osiguravajući dobnu raznolikost (barem bi jedan član trebao biti mlađi od 25 godina) i ravnopravnost spolova – minimalno 30% žena. LAG predstavlja ruralno područje koje ima više od 5.000 i manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove te gradove manje od 25.000 stanovnika

Osnovne zadaće LAG-a:

Priprema i promiče lokalni razvojni plan/strategiju te odgovara za njenu provedbu

“animira” odnosno pokreće razvoj u svojoj zajednici, u koji uključuje i marginalne skupine

koristi širi pogled u procjeni lokalnih resursa i promiče otvorenost prema novim idejama – nitko ne treba biti isključen

uspostavlja veze i njeguje dijalog – vertikalno i horizontalno

daje podršku pokretačima projekata, nadzire provedbu i provodi procjenu uspješnosti, odnosno upravlja na prilagodljiv način

raspolaže financijskim sredstvima

Studija op

Budući daneminovnonamijenjen

Do sada s

1) "Papu

2) "Zele

Osnivanjese ostvare

ra

ko

po

po

za

3.4.

Suvrestanovnikaprocesimapopisu stabroja i gus

pravdanosti

a Požeško So je osnivannih jačanju ru

su na području

uk Krndija" –

eni trokut" – p

m lokalnih akenju sljedećih

azvoju ruralnih

orištenju vlast

oboljšanju infr

orastu kvalitet

adržavanju sta

STANOV

mene demoa, prirodni pria u mirnodopsanovništva prostoće stanovn

osnivanja u

lavonska župnje LAG-ova ralnog razvoja

u Požeško Sla

– pokriva podr

područje djelo

kcijskih grupa ciljeva:

h područja na

titih razvojnih

rastrukturnog

te života u rur

anovništva u

VNIŠTVO

ografske promiraštaj, dobnaskom razdoblovedenom 20ika u svih 10

druge klaste

panija spada koji će osig

a.

avonske župa

ručje grada K

ovanja Novska

(LAG-ova) ka

održiv način

resursa i ljuds

i socijalnog s

ralnim područj

ruralnim podr

mjene u Žua struktura, alju i potencira

011. godine, u jedinica lokal

er proizvođa

u pretežno urati pristup

anije pokrenut

Kutjeva, te opć

a, Lipik i Pakr

ao važnih fakt

i zapošljavanj

skih potencija

standarda

čjima

ručjima

upaniji nemajktivitet, struč

ane ratnim pru odnosu na pne samoupra

ača masivnog

ruralnu župansredstvima z

ta dvije LAG-e

ćine Kaptol, V

rac

tora upravljan

ju u različitim

ala

ju pozitivna na sprema), rilikama od 19popis iz 2001.ve.

g namještaja

niju (prema Oza razvoj rur

e:

Velika, Jakšić i

ja lokalnim ra

ekonomskim

obilježja (pa uvjetovane991. – 1995. . godine, vidlj

a MASIVA

OECD kriterijralnih područ

i Brestovac.

azvojem težit ć

sektorima

promjena broe su negativni

godine. Premiv je stalan pa

15

ju) čja

će

oja im

ma ad


16

65 % stanovništva je radno sposobno odnosno njih 50.892 u dobi od 15-64 godine. 24 % stanovništva starije je od 60 godina, a prosječna starost stanovnika Požeško slavonske županije je 41 godina. Požeško slavonska županija ima karakteristike emigracijskog, ekzodusnog tipa kretanja stanovništva (negativna migracijska bilanca različitog intenziteta), u kojoj je izražena depopulacija (prirodno kretanje stanovništva je pozitivno, popisom ustanovljeno kretanje je negativno, stopa prirodnog kretanja manja je od stope popisom ustanovljenog smanjenja). Iz dostupnih podataka proizlazi da demografska slika Požeško-slavonske županije nije zadovoljavajuća, što dodatno dolazi do izražaja u uzročno posljedičnom odnosu s društveno gospodarskim razvojem.

Velik udio osoba starijih od 60 godina, kao i mala gustoća naseljenosti, karakteristični su za Županiju, iz čega proizlazi činjenica da upravo najslabije naseljena područja s najmanjim brojem stanovnika ima najstariju dobnu strukturu stanovništva. Mlado stanovništvo većinom je emigriralo, staro stanovništvo je ostalo, a preostalo mlado stanovništvo ne može nadoknaditi gubitak stanovništva.

Studija op

4. D

ŠumaEurope. Dza razne (celuloza uvijek izvo

Makroeko

Tablica 1 prerađivačsječa šumaktivnosti.kretao se o

pravdanosti

DRVNOPR

rstvo i sječa Drvo se pored

primarne i si njezini proiz

or oko 50 % sv

onomski pok

(izvor EUROčkog sektora ma je jedini o Udio BDP-a od 5 % u Fins

osnivanja u

RERAĐIVA

su prvi od g proizvodnje ekundarne p

zvodi) i tekstilvih obnovljivih

azatelji

OSTAT) pokau je pao sa 1ogranak koji u šumarstvu skoj do gotovo

druge klaste

AČKISEKT

ospodarskih namještaja, proizvode i u ne (vlakna odh izvora energ

azuje udio d,79 % koliko jnije bilježio pi sječi, proizvo nule na Mal

er proizvođa

TORUEU

djelatnosti koparketa i ostadrugim indus

d celuloze), kgije u EU.

drvnog sektorje registriranopad, mjerenoodnji drvnih pti.

ača masivnog

UROPI

oje čine lanaclih sličnih prostrijama popukao i za proiz

ra po ogranco u 2001. Na o s razvojem proizvoda i pilj

g namještaja

c vrijednosti doizvoda, kao sut grafičke (pzvodnju energ

cima u BDP- 1,29 % u 200 BDP-a za sjenja, kao i pa

a MASIVA

drvne industrsirovina koristpapir), kemijsgije. Drvo je jo

-u. Udio drvn09. Šumarstvosve ekonomskapirnoj indust

17

rije ti i ke oš

no o i ke riji

Studija op

U 2005. brekonomskizjednačili trenda ( Taprerađivač

pravdanosti

ruto dodana vkih aktivnosti s su se s vrijedablica 2., izvočkim sektorim

osnivanja u

vrijednost šumsve do 2008, dnostima svih or EUROSTATa. (Tablica 3.

druge klaste

marstva i sječekada počinje aktivnosti, doT). Broj zapos, izvor EURO

er proizvođa

e rasla je brže gospodarskaok su drvni proslenih je pao iSTAT)

ača masivnog

e nego bruto d kriza. U 2009oizvodi, papir zmeđu 2006.

g namještaja

dodana vrijed9., šumarstvo i printanje pa i 2009. u svim

a MASIVA

nost svih i sječa

ali ispod tog m drvno

18

Studija op

Tablica 4.industriji i zabilježen

pravdanosti

(izvor EUROindustriji celu je u šumarstv

osnivanja u

OSTAT) prikazuloze, iako su vu i sječi, i pro

druge klaste

zuje radnu pr i one zabilježoizvodnji papi

er proizvođa

roduktivnost zžile pad izmeđirnih artikala i

ača masivnog

zaposlenih kođu 2006. i 200 kartona.

g namještaja

oja je bila naj09. Jedini ras

a MASIVA

jviša u papirnst produktivno

19

noj sti

Studija op

Sljedeće t

• P

• T

pravdanosti

ablice predsta

Proizvodne i tr

Top deset tržiš

osnivanja u

avljaju (izvor E

rgovinske pok

šta i dobavljač

druge klaste

EUROSTAT):

kazatelje za pr

ča za vodeće

er proizvođa

:

roizvodnju drv

proizvode koj

ača masivnog

vnih proizvoda

ji se prodaju v

g namještaja

a,

van granica E

a MASIVA

EU

20

Studija op

5. D

Preradogleda u e(1/3 ukupnpridonosi u ruralnimu područjiprosječnomproizvodnj

Konkurentsubjekta nmodela sutržištu. Ipaopcija koja

pravdanosti

DRVNOPR

da drva i proiekonomskom nog broja zapharmonizaciji područjima zima od posem broju zapje namještaja

tnost na domna istome, bezupstitucije uvoak, internacioa stoji na rasp

osnivanja u

RERAĐIVA

zvodnja namj doprinosu (7%poslenih u pr ukupnih razvzemlje i zauzibne državne

poslenih po ima obilježja

maćem tržištuz obzira na njoza jer predsnalizacija gos

polaganju već

druge klaste

AČKISEKT

ještaja imaju % - tni udjel urerađivačkoj invojnih procesamaju značajn skrbi koja sjednom gos maloga gosp

u ima veliko jegovu ograntavlja važnu spodarskog s je uvjet bez k

er proizvođa

TORURE

značajnu ulou ukupnoj razmndustriji; 0,9%a unutar zemno mjesto u koe prostiru napodarskom s

podarstva (ma

značenje i nničenost, prije fazu u razvojubjekta, a timkojega se ne m

ača masivnog

EPUBLICI

ogu u nacionamjeni zemlje) % - tni udjel ulje. Također, onceptu ruralnajvećim dijelosubjektu, gosali i srednji pod

eophodno je nastupanja nju proizvoda

me i njegova imože opstati

g namještaja

HRVATSK

alnom gospod i kroz širi druu BDP - u), čtradicionalno nog razvoja, a

om ruralnih pspodarstvo pduzetnici).

dokazivanjena izvoznomekonkurentnogizvozna aktivni uspjeti.

a MASIVA

KOJ

darstvu, koja sštveni doprinočime se uveli su dominantna najznačajnijrostora. Premprerade drva

gospodarskoe kao i primjeng na otvorenonost, nije sam

21

se os ke ne je,

ma i

og na om mo

Studija op

Izvoz proi

U razdobljpozitivne smanjenjaprethodnu

U razdobljbilježio gorazdoblju, Udjel izvoz2008. godproizvoda 3% (Tablic

pravdanosti

izvoda prera

ju od 2005. dizvozne rezu

a izvoznih aktu godinu (Tabl

ju od 2005. dodišnje oscila a 2009. godiza proizvoda ine, a 2009. g promatranogca 6.).

osnivanja u

de drva i pro

do 2008. godltate, s godištivnosti: u prelica 5.).

do 2009. godacije. Godine ine dolazi do proizvodnje ngodine dolazi

g gospodarstv

druge klaste

oizvodnje nam

ine, obje gosšnje većim vreradi drva za

ine, udjel izvo 2008. postiž pada udjela namještaja u do smanjenja

va u ukupnom

er proizvođa

mještaja

spodarske djerijednostima u 21%, a proiz

oza proizvodaže najveću vizvoza proizvukupnom izvoa vrijednosti i

m izvozu RH je

ača masivnog

elatnosti su osu preradi drvzvodnji namje

a prerade drvvrijednost u pvoda prerade ozu RH bilježzvoza. Godin

e iznosio 7%,

g namještaja

stvarivale godva. Godine 20eštaja za 27%

va u ukupnompromatranom drva u ukupn

žio je sustavnoe 2009. ukup od toga C16

a MASIVA

dišnje sustavn009., dolazi d% u odnosu n

m izvozu RH petogodišnje

nom izvozu Ro povećanje d

pan udjel izvoz = 4%, a C31

22

no do na

je em H. do za =

Studija op

Uvoz proi

U razdobljprerade d2009., dolodnosu naprerade dvrijednostigodine, a promatran

pravdanosti

izvoda prerad

ju od 2005. drva i proizvodazi do smanj

a prethodnu grva u ukupnoi uvoza. Udje2009. godine

nog gospodars

osnivanja u

de drva i pro

do 2008. goddnje namještaenja uvoza p

godinu ( Tablicom uvozu RH

el uvoza proize dolazi do pastva je iznosio

druge klaste

oizvodnje nam

dine, zabilježeaja, s godišnjeroizvoda prerca 7.). U razdH je bilježio zvoda proizvoada vrijednoso 3%, od toga

er proizvođa

mještaja

eno je godišne većim vrijedrade drva za 3doblju od 2005sustavno pov

odnje namješsti uvoza. Goda: C16, 1%, a

ača masivnog

nje sustavno dnostima proi31%, a proizv5. do 2008. govećanje, a 20taja bilježi sudine 2009. uk C31, 2% (Tab

g namještaja

povećanje uvizvodnje namvodnje namjeodine, udjel u009. godine dustavno povećkupan udjel uvblica 8.).

a MASIVA

voza proizvodještaja. Godinštaja za 27%voza proizvoddolazi do padćanje do 200voza proizvod

23

da ne

% u da da 08. da

Studija op

Pokriveno

Pokrivenoiznosila je

6. C

Udrug

Ap

Ut

U

Uv

St

O

Ra

Su

O

Ostvarivanhrvatskog Udruživanpotreba kposlovnih

pravdanosti

ost uvoza izv

st uvoza izvo prosječno 75

ILJEVIKL

ga klaster proi

plicirati na fon

tjecati na gos

lagati u novu

voditi nove pr

tručno obrazo

snažiti međun

azviti plan ušt

urađivati sa z

snovati razvo

njem ovih ci proizvoda –

njem sa stratelijenata kao šureda.

osnivanja u

vozom proizv

ozom proizvo5 % (Tablica 9

LASTERA

zvođača mas

ndove Europs

spodarski razv

automatiziran

roizvodne pos

ovanje i ospos

narodne gosp

tede energije

nanstvenim in

ojne jedinice.

ljeva, stvorit – masivnog neškim partnerišto su oprem

druge klaste

voda proizvo

oda proizvodn9.).

MASIVA

sivnog namješ

ske unije za ra

voj Požeško S

nu opremu i s

stupke i proizv

sobljavanje za

podarske aktiv

i energetske

nstitucijama i

će se regionamještaja doma, klaster će

manja velikih

er proizvođa

odnje namješ

nje namještaja

štaja MASIVA

azdoblje 2014

Slavonske žup

uvremene pro

vode,

aposlenika,

vnosti,

učinkovitosti,

sveučilištima,

onalna, europobivenih izrade se moći natturističkih ka

ača masivnog

taja

a u razdoblju

A ima nekoliko

4. – 2020.,

panije,

oizvodne i pro

, te

pska i svjetsdom od visotjecati za pos

apaciteta viso

g namještaja

od 2005. Do

o strateških cil

ocesne tehnol

ska konkurenkokvalitetne

slove većih opokokvalitetnim

a MASIVA

o 2009. godin

jeva:

ogije,

ntnost izvornodrvne sirovin

psega i različitm namještajim

24

ne

og ne. tih

ma,


25

Vrijednost osnivanja klastera MASIVA

Vrijednost osnivanja klastera MASIVA očituje se u nekoliko segmenata: individualnom benefitu, županijskom i regionalnom, kao i drvno prerađivačkom sektoru, te nacionalnoj ekonomiji.

Individualni benefiti;

Sposobnost da svaka članica iskoristi mogućnost tržišta a koje ne mogu postići sami,

Dijeljenje troškova u skladu s međunarodnim pravilima i standardima;

Dijeljenje troškova za istraživanje, razvoj i inovacije te ubrzavanje procesa promjene, te povećanja konkurentske prednosti;

Korištenje zajedničkih prodajnih kanala kako bi se poboljšala prodajna mreža;

Sposobnost razmjene osoblja (posebno u R & D i inovacijskih funkcija).

Regionalni i drvno prerađivački benefiti:

Sposobnost klastera za podizanje profila drvno prerađivačkog sektora u određenoj regiji lokalno i međunarodno;

Klaster može poboljšati investicijsku atraktivnost regije i drvno prerađivačkog sektora;

Nacionalni benefiti:

Poboljšava konkurentnosti i potiče tehnološku modernizaciju pojedinih tvrtki,

Olakšava reforme politike, privatno-javnog dijaloga i postaje katalizator za širenje razvojnih inicijativa privatnog sektora.


26

6.1. APLICIRANJENAFONDOVEEUROPSKEUNIJE2014.–2020.

S obzirom na to da je Požeško Slavonska županija pretežito ruralna sredina, te spada u gospodarski nerazvijeno i područje nedovoljno iskorištenih potencijala, zahtjeva hitan daljnji gospodarski razvoj. Ako ne postoji sustav objedinjavanja i ukrupnjavanja, te strateškog povezivanja manjih i srednjih tvrtki sa zajedničkim interesom jačanja konkurentnosti, sigurno je za očekivati težak napredak prilikom otvaranja tržišta kapitala u trenutku ulaska u EU. Za ovu županiju to nije pitanje isplativosti, te je sada to već i nužno. Europska Unija preko specijaliziranih programa dodjele bespovratnih sredstava financiranja raznih projekata, želi unaprijediti gospodarski slabije razvijene sredine, te pružiti mogućnost dovoljno rane pripreme za konkurentno poslovanje. Klaster MASIVA ima za cilj aplicirati se na sljedeće programe EU fondova, a koji se uklapaju u tematske ciljeve financiranja za razdoblje 2014. – 2020.;

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija – gdje klaster planira tehnološki unaprijediti i automatizirati svoje proizvodne kapacitete i procese, te raditi na kontinuiranom razvoju novih proizvoda,

Povećanje pristupa, korištenja i kvalitete informacijskih i komunikacijskih tehnologija – uvođenjem novih i učinkovitijih cjelovitih poslovnih rješenja, računovodstveno informacijskih sustava, te business intelligence alata,

Povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća – promocije i brendiranje poslovanja i proizvoda, jačeg tržišnog pozicioniranja kroz prihvaćanje većih projekata, kako na domaćem tako i na osnaživanju apliciranja na inozemne projekte

Podupiranje prijelaza na niskougljično gospodarstvo u svim sektorima – uvođenjem adekvatnih rješenja smanjiti udio štetnih plinova,

Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa – uvođenje „zelenih“ tehnologija, korištenje drvnog otpada u generiranju energije, i ostalih obnovljivih izvora energije,

Promicanje zapošljavanja i podupiranje mobilnosti radne snage – povezivanjem sa znanstvenim institucijama i sveučilištima, pokrenuti zapošljavanje mladih u drvnoj industriji, odnosno potaknuti njihov interes,

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje – uvođenjem internih programa školovanja, suradnjom sa znanstvenim institucijama i sveučilištima.


27

6.2. GOSPODARSKIRAZVOJPOŽEŠKOSLAVONSKEŽUPANIJE

Nematerijalna isplativost osnivanja ovog klastera očituje se kroz gospodarski razvoj Požeško Slavonske županije. Razvojem klastera planiraju se nova radna mjesta, kao i stimulacija interesa i popularnosti drvnog inženjeringa kod mlađe populacije. Ovim pristupom osigurat će se povratak mlađeg stručnog kadra, i spriječiti njegova migracija u kapitalno jače regije, čime će se dodatno osigurati pad prosječne starosti stanovništva. Kako postoje veliki potencijali u korištenju drvnog otpada u stvaranju nove energije, te planiranju uštede i energetske učinkovitosti proizvodnje, klaster tome svakako želi posvetiti posebnu pažnju.

Pored toga, privući će se i nove investicije, kao i inovacije u poduzetništvu koje će se osloniti na uspješan rad klastera, te će se raditi na kontinuiranom razvoju i poboljšanju postojeće infrastrukture, kroz priljev novca u blagajne lokalnih samouprava, što će obilježiti materijalnu isplativost osnivanja klastera.

6.3. ULAGANJEUNOVUOPREMUISUVREMENETEHNOLOGIJE

Povećanje energetske učinkovitosti i zaštite okoliša te primjena novih tehnologija i tehnoloških procesa u globalnoj konkurentnosti naše domaće drvne industrije presudna je za održavanje i stvaranje radnih mjesta, posebice u ruralnim područjima; jednako kao što je bitno smanjenje ovisnosti o neobnovljivim materijalima. Kontinuirani angažman u razvoju, učenju, korištenju znanstvenih istraživanja i inženjering u tehnološkim procesima nužan je za održivo upravljanje drvnim sirovinama, i ostalim resursima u svrhu povećanje tržišnog udjela,smanjenje troškova proizvodnje te poboljšanje kvalitete proizvoda i tehnoloških procesa.

Poticat će se inovativnost, generiranje novih znanja i tehnologija koje su potrebne za održivu ravnotežu korištenja šumskih resursa s potrebom za održavanje snažne, globalno konkurentne domaće šumske proizvodne industrije. Osnovni ciljevi su obogatiti globalnu konkurentnost hrvatskim drvnom proizvođačkom industrijom i jačanje ruralne vitalnosti uz optimizaciju drvne sirovine za unapređenje energetske neovisnosti i zaštite okoliša.

Omogućit će se održivost kroz društveno i ekološki prihvatljivu proizvodnju i potrošnju proizvoda od drveta. Klaster MASIVA sudjelovat će u istraživanjima u svrhu poticanja znanosti, tehnologije i poslovne prakse koji će unaprijediti domaće i globalne konkurentnosti hrvatske drvne industrije proizvoda, osobito Panonske Hrvatske te da će osigurati učinkovitije korištenje raspoloživih resursa drva.

Studija op

Drvna indutržišta, zahopcije u sminformacijsfunkcionalisporuke p

Klaster MAnamještajatehnologije

6.4.

Klastekontinuirandrva i ergos modelimsvjetskim tehničkih iskladu sa

pravdanosti

ustrija i proizvhtjevi prema pmislu izbora dskim sustavimlnost i fleksibiproizvoda i int

ASIVA podupa ministarstvae i tehnoloških

UVOĐEN

er MASIVA prinog poboljšanonomija u akti

ma čija bi se osuvjetima u šu okolišnih prosvjetskom šu

osnivanja u

vodnja namješproizvođačimadimenzija, bojama. Sofisticiralnost potrebneenzitetu rada

irat će smjerna regionalnog h procesa:

NJENOVIH

imjenom novinja u kvaliteti,ivnostima unasnova s visokmarstvu. Tak

omjena, ali takmarskom teh

druge klaste

štaja imaju jeda su brojni u sa, tkanine i deno ERP rješee za značajnu.

nice Operativn razvoja šuma

HPROIZVO

h tehnologija tehnologiji, p

aprjeđenja mokim stupnjem pkvi modeli trebkođer trebaju nologijom.

er proizvođa

dinstvene ERsmislu prošireetalja što postnje pojednostu realizaciju p

nog programaarstva i vodno

ODNIHPOS

i tehnoloških procesima i prodernog šumaprimjenjivosti

baju biti skloniispuniti potreb

ača masivnog

P sustave. Zaenja proizvodntavlja povećantavljuje složen

poslovnih plan

a razvoja preraoga gospodars

STUPAKA

procesa omoroduktivnost. Tarstva temelji trebala prilagi prilagodbi s gbna kvalitativn

g namještaja

a ukorak sa zane linije i prilagne zahtjeve pn proces kako

nova, smanjen

ade drva i prostva u smjeru

IPROIZVO

ogućit će sustaTehnologija pse na optima

gođavati kako gledišta ekonne i kvantitativ

a MASIVA

ahtjevima gođavanja rema

o bi osigurao nju vremena

oizvodnje primjena nov

ODA

av ridobivanja lnim rješenjim lokalnim takoomskih, vne kriterije u

28

ve

ma o i


29

Prednost suvremenih tehnologija u pridobivanju drva i drvnih proizvoda odnosi se na mogućnost zadovoljavanja ekoloških i ergonomskih zahtjeva uz istodobno zadržavanje visokoga stupnja proizvodnosti. U primjeni novih tehnologija i tehnoloških procesa slijedit će se strategija vođenja poslovnih i proizvodnih procesa na inovativan i kreativan način, s ciljem smanjenja utjecaja nusprodukata procesa i proizvoda na okoliš tijekom životnog vijeka proizvoda tako da se kontinuirano unaprjeđuju procesi:

• minimizacije svih vrsta gubitaka u proizvodnim i uslužnim procesima

• minimizacije zagađenja okoliša kao posljedice odlaganja štetnih nusprodukata

• optimalnog korištenje resursa poduzeća i ustanova

• kontinuiranog unapređivanje kvalitete procesa i proizvoda

• primjena 3R u poslovanju (Reduce, Reuse, Recycle)

Postoji uvjerenje, podržano od povijesnog razvoja gospodarstva da mala industrija može biti primjer načina gospodarskog rasta ako potiče kontinuirano rješavanje strukturalnih procesa. Tehnološka svojstva malih razmjera u drvno-prerađivačkoj industrije može se promatrati iz perspektive: ekonomije obujma, tehnološke osnove, tehnološke razlike, infrastrukturne baze, učenje organizacije; specifičnosti unutar industrijskih razlika; intenzitetu rada, i povezanih procesa. Popis nipošto nije iscrpan, ali daje kao kompletan pregled različitih faktora smislu poboljšanja u tehnoloških karakteristika sektora.

Studije slučaja pokazuju da je temeljito poznavanje proizvodnog procesa jaka točka svakog uspješnog proizvođača. Kada je stečena najvažnija kompetencija drvno-prerađivačke industrije osiguranje plaća zaposlenih, iskustvo stečeno je dovoljan temelj za podizanje tehničkih aspekata kroz proces učenja kroz rad, koji je bio sastavni dio malih proizvođača borbi za opstanak ili proširenje.

Čimbenici koji utječu na izbor određene razine tehnologije određeno je investicijskom razinom i znanjem o dostupnost određenih vrsta tehnologije te diferencijacije u primijenjenim metodama i pristupima. Suvremena istraživanja otkrila su postojanje mjera korelacije između prosječnog ukupnog ili djelomičnog troška proizvodnje proizvoda i kumulativni volumen proizvodnje. Prosječna ukupna cijene pada s porastom volumena ne samo kao rezultat ekonomije obujma, ali i kao odgovor drugih faktora (pr. tehnološka osnova i razlike, infrastruktura te učenje organizacije) pokazali su se bitni uzrokujući pad cijene. Tehnologija je premijer među tim faktorima, a odmah nakon toga dolaze do izražaja spretnost, učenje i kvaliteta upravljanja.


30

6.5. STRUČNOOBRAZOVANJEIOSPOSOBLJAVANJEZAPOSLENIKA

MASIVINO je opredjeljenje podržavati i promovirati vrijednost cjeloživotnog obrazovanja, stoga će svakom zaposleniku i dalje omogućiti stjecanje znanja koja su potrebna za obavljanje posla u području u kojem radi. S obzirom na to da je poslovanje u drvnoj industriji specifično, MASIVA će mlade stručnjake koji su upravo završili svoje formalno obrazovanje dodatno educira za pojedina radna mjesta, primjerice u proizvodnji ili osiguranju kvalitete, i ulagati u njihov razvoj. Podržavat će učenje i razvoj na radnom mjestu i izvan njega putem savjetovanja i mentorstva, multidisciplinarnih radnih skupina, seminara, kongresa, poslijediplomskih studija i specijalizacija te jezičnih i kompjutorskih tečajeva. Vodit će brigu da zaposlenici koji rade na ekspertnim radnim mjestima sudjeluju na stručnim seminarima i skupovima te da imaju potpuni pristup relevantnoj literaturi iz područja u kojem rade.

Posebnu pažnju će posvetiti razvoju rukovodstva klastera kao i zaposlenika s visokim razvojnim potencijalima. Specifični ciljevi postojanja ovih programa su identifikacija, razvoj i zadržavanje zaposlenika visokih potencijala, razvoj i definiranje sukcesijske mape visokog i srednjeg rukovodstva te razvoj i primjena rukovodnih vještina i vještina vođenja. Kontinuirano osposobljavanje i obrazovanje je proces kojem će se posvetiti velika pažnja, a koji podrazumijeva niz aktivnosti usmjerenih na planiranje, organizaciju i realizaciju obrazovnih programa.

6.6. JAČANJEMEĐUNARODNEGOSPODARSKEAKTIVNOSTI

Pri inicijalizaciji procesa postavljanja ciljeva i razvitka strategije pitanje o poticanju izvoza pokazalo se vrlo korisnim, budući da ova tema kod većine nailazi na veliko zanimanje, a i za razliku od lokalnog i nacionalnog tržišta na ovom području među tvrtkama u klasteru ne postoji izravna konkurencija. Stoga je znatno jednostavnije tvrtke u klasteru „iznenaditi“ međunarodnim izvoznim tržištima koja bi im kao zasebnim tvrtkama ostala zatvorena. Postoji izravna veza između internacionalizacije klastera i povećanja njegovih performansi. Međunarodne aktivnosti pojačavaju rast, podižu konkurentnost i omogućavaju dugoročnu održivost poslovanja. Poticanje internacionalizacije klastera neodjeljivo je od procesa ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj. Znanje se kao najvažnija sirovina kroz inovativne procese ugrađuje u nove proizvode i postupke kojima se postiže tržišna konkurentnost. Drugim riječima, znanost stvara tržišta koja opet sa svoje strane potiču stvaranje društva znanja.

Cilj klastera MASIVA je internacionalizacija proizvodnje masivnog namještaja, te pored toga i jačanje partnerskih odnosa i povezivanja tvrtki radi njihove snažnije promocije te lakšeg izlaska na inozemna tržišta. Radi jačeg brendiranja i svrhu veće prepoznatljivosti, klaster MASIVA će nastupati na prestižnim inozemnim sajmovima, te organiziranim gospodarskim misijama na međunarodnim tržištima.


31

6.7. PLANUŠTEDEENERGIJEIENERGETSKEUČINKOVITOSTI

Energetska učinkovitost prepoznata je u svijetu kao najučinkovitiji i najisplativiji način postizanja ciljeva održivog razvoja: smanjenjem negativnih učinaka na okoliš, koje proizvodi energetski sektor, smanjenjem emisije ugljičnog dioksida, povećanjem sigurnosti opskrbe energijom prekidanjem povezanosti između gospodarskog rasta i povećanja potražnje za energijom, ali i doprinosom povećanju konkurentnosti nacionalnih gospodarstava. Stoga bi energetska učinkovitost trebala imati ključnu ulogu u općoj nacionalnoj energetskoj politici.

Energetska učinkovitost je svjetski priznat način smanjenja štetnih utjecaja na okoliš iz energetskog sektora, koji obuhvaća zagađenje lokalnog i regionalnog karaktera (emisije plinova koji zagađuju atmosferu), kao i problem globalnog zagrijavanja i s tim povezanih učinaka na klimatske promjene. Lokalno i regionalno zagađenje, uglavnom u obliku kiselih kiša i loše kvalitete zraka utječe na ljudsko zdravlje, poljoprivrednu proizvodnju te čak napada metale i građevinske materijale. Sve veće razine ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferi uzrokuju ozbiljne probleme širom svijeta.

U Republici Hrvatskoj različite tržišne prepreke ometaju poboljšanje energetske učinkovitosti. Te su prepreke univerzalne i ne razlikuju se mnogo od prepreka u drugim zemljama, a posebno onih s gospodarstvima u procesu tranzicije. Osnovne prepreke mogu se sažeti na sljedeći način:

1. Zakonodavna/institucionalna nedostatnost ima značajnu ulogu u sprječavanju poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Glavna je prepreka politici nedostatak dokumenta o politici energetske učinkovitosti, koji bi definirali dugoročne ciljeve i Vladinu strategiju energetske učinkovitosti. Sve dok ne postoji jasna Vladina politika, nema osnove za uključenje ostalih dionika.

2. Ograničenja u pogledu kapitala drugi su važan čimbenik sprječavanja energetske učinkovitosti. Prepreka uključuje nedostatak poticaja, neodgovarajuću dostupnost odgovarajućih izvora kapitala, visoke početne troškove uvođenja novih tehnologija, niske cijene energije koje se ne određuju na tržišnim principima i percepcija visokih rizika ulaganja, što sve rezultira niskom rentabilnošću projekata energetske učinkovitosti.

3. I posljednja, ali ne i najmanje važna prepreka, jest inertnost ponašanja, uslijed nedostatka informacija, svijesti i znanja o načinima potrošnje energije, koristima od poboljšanja energetske učinkovitosti, dostupnosti postojećih programa financiranja i dostupnost tehnologija. Nedostatak znanja i iskustva, no čak češće i nedostatak volje za provedbom i primjenom novih tehnologija i rješenja, također su utvrđeni kao značajna prepreka.


32

Kogeneracija

Klaster MASIVA svoj cilj u energetskoj učinkovitosti ostvarit će kroz tehnološki sustav kogeneracije. Usmjerit će se na korištenje efikasnijih tehnologija, koje će omogućiti maksimalno iskorištenje primarne energije u svim energetskim procesima, te pored ekonomskih ostvariti i ekološke uštede, doprinoseći tako smanjivanju štetnog utjecaja na okoliš.

Kogeneracija je tehnologija istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije. Potencijalna mjesta za primjenu kogeneracije nalaze se svugdje gdje postoji istovremena potreba za električnom i toplinskom energijom. Prednosti kogeneracijskih sustava, u odnosu na sustave odvojene opskrbe vidljive su pri usporedbi gubitaka koji nastaju proizvodnjom električne i toplinske energije. Za istu količinu primarne energije (fosilnog goriva, vodika, biomase, industrijskog ili poljoprivrednog otpada) kogeneracijsko postrojenje isporučit će u nekim slučajevima i do 40 % više električne i toplinske energije nego sustav s odvojenom opskrbom. Veličina kogeneracijskog postrojenja kreće se u rasponu od nekoliko kilowatta do više stotina megawatta. Postrojenja čija snaga ne prelazi 1 MWe nazivaju se male kogeneracije dok se postrojenja snage do 50 kWe nazivaju mikrokogeneracije.

Kogeneracija omogućava:

− učinkovitije korištenje energije goriva,

− snižavanje troškova proizvodnje električne energije i topline,

− smanjenje emisija ugljičnog dioksida po jedinici proizvedene energije,

− proizvodnju električne energije na mjestu potrošnje,

− izbjegavanje gubitaka u prijenosu i distribuciji,

− veću sigurnost i fleksibilnost opskrbe.

6.8. SURADNJASAZNANSTVENIMINSTITUCIJAMAISVEUČILIŠTIMA

Klaster želi osnažiti svoje prisustvo u znanstvenim zajednicama te fakultetima ekonomskog, strojarskog, tekstilnog i dizajnerskog usmjerenja, te tako strateški koristi mlade ljudske potencijale, pružajući im kvalitetan početak njihovih karijera. Jedan od ciljeva je potaknuti i stipendiranje uspješnih studenata kojima bi se unaprijed osiguralo radno mjesto prema specifičnoj tržišnoj potražnji drvno prerađivačke industrije. Konkretno, želi ostvariti povezivanje s fakultetima strojarstva u Zagrebu, Osijeku i Splitu, s ekonomskim fakultetima Zagreb, Osijek, Rijeka, Zagrebačkom Školom Ekonomije i Menadžmenta, tekstilno tehnološkim fakultetom u Zagrebu, te sa studijem dizajna u Zagrebu. Od znanstvenih institucija planira se povezivanje s institutom Ruđer Bošković (centrom za inovacije) u Zagrebu.


33

6.9. OSNIVANJERAZVOJNEJEDINICE

Cilj klastera je doprinositi ostvarenju regionalnog razvoja u skladu s načelima razvojne politike, održivog razvoja i socijalne uključenosti kao dijelom razvojnih prioriteta strategije regionalnog razvoja i županijske razvojne strategije te podržavanju gospodarske i socijalne revitalizacije slabije razvijenog područja kao jednog od načina jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja. Osnivanjem posebne razvojne jedinice klastera temeljito će se izraditi, pratiti i realizirati mogućnosti u njegovom daljnjem razvoju u cilju korisnosti za svaku individualnu članicu klastera, gospodarstvo cijele županije te širu ekonomsku sliku Republike Hrvatske.

Studija op

7. SW

*Struč

*Konti

*Popu

*

*P

*Aplicir

*Jačan

*Ui

*Razvpruž

pravdanosti

WOTANA

čna, visokospeck

nuirano ulagan

*Izvozn

ularnost nosite

*Proizvodi v

Odlična suradn

Proizvodna učin

*Tradicij

*Postojanje s

ranje na natječEU

je domaćih ob

Uključivanje u jinteresnog pov

voj proizvoda pžanje usluga m

osnivanja u

ALIZAKLA

Snage:

cijalizirana radklastera

nje u edukacije

a usmjerenost

lja klastera SPI

vrhunske kvalit

nja s državnim

nkovitost i flek

ja u poslovanju

sirovinske osno

Prilike:

čaje za bespovrU fondova

blika interesnog

ake regionalnevezivanja u okr

prema potrebamontiranja i pro

druge klaste

ASTERAM

na Skupština

e zaposlenika

t

IN VALIS d.d.

tete

tijelima

ksibilnost

u

ovice

ratna sredstva

g povezivanja

e oblike i ruženju

ma kupaca i ojektiranja

SWOT

er proizvođa

MASIVA

*Tre

*Većina

*Ovisnost

*Potencij

*Ned

*Rast cjeproizvoda

*Ne

*R

T ANALIZA

ača masivnog

Slab

enutno nekome

članova klasteob

t ostalih članovnajvećeg SPIN

alno skupi pro(domaće

dostatak dodat

Prije

enovne konku, a kapitalno sn

estimulativni p

Rast regulirane

g namještaja

bosti:

ercijaliziran kla

era su male kombrti

va klastera o pN VALISA d.d.

izvodi sukladne tržište)

tnog stručnog k

etnje:

rencije niže kvnažnih igrača

poduzetnički uv

minimalne pla

a MASIVA

aster

mpanije i

poslovanju

o kvaliteti

kadra

alitetnih (IKEA i dr.)

vjeti

aće

34


35

8. ZAKLJUČAK

Klaster MASIVA nema izravnog nacionalnog konkurenta u proizvodnji masivnog namještaja iz drvne sirovine, te predstavlja originalan i inovativan hrvatski proizvod koji ima potencijal usvajanja nacionalnih i međunarodnih poslovnih projekata. Činjenica da se sjedište klastera nalazi u jednoj od najnerazvijenijih i gospodarski najslabijih županija Republike Hrvatske, kao i njeni proizvodni pogoni, mišljenja smo da je strateško okrupnjivanje u udrugu nužno i opravdano, te da to više nije pitanje isplativosti.

Klaster MASIVA ima veliku šansu natjecati se i prikupiti nacionalna razvojna sredstva kao i nadolazeća sredstva fondova EU, čime će značajno promijeniti tijek dosadašnjih investicijskih aktivnosti. Postizanjem svojih ciljeva klaster će osigurati nova zapošljavanja, osigurati dodatne izvore prihoda lokalnim samoupravama kroz poreze i prireze, podići standard življenja, učiniti prepoznatljivim i atraktivnim sredine u kojima posluju, te ih učiniti primamljivima za nove investicije.

Documents

STUDIJA O PRAVDANOSTI O SNIVANJA KLASTERA MAS IVA · 2013-04-11 · pružiti ova Studija. Odgovori su potrebni za pravovaljanu odluku radi iskazivanja interesa nacionalnim tijelima,