Studentski tim:

Darko Balaš

Marija Dražić

Ana Galić

Sarah Gilming

Helena Grgić

Timski zadatak iz kolegija Organizacijsko ponašanje

Mentor: Prof.dr.sc. Željko Turkalj mr.sc. Ivana Fosić

Osijek, svibanj 2011.

KOMUNIKACIJA“Ako želite uspostaviti mir, ne razgovarajte

sa svojim prijateljima.

Razgovarajte sa svojim neprijateljima.”

Moshe Dayan

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuEkonomski fakultet u Osijeku

Uvod

• Funkcije komunikacije• Komunikacijski proces• Smjer komunikacije• Međuljudska komunikacija• Organizacijska komunikacija• Prepreke za učinkovitu komunikaciju• Suvremeni problemi u komunikaciji

Zaključak Literatura

O ČEMU ĆETE SLUŠATI?

UVOD u komunikaciju

● vrlo važna ljudska i poslovna aktivnost● ljudi preko 70% radnih sati provedu u komuniciranju● treba uključivati prijenos i razumijevanje značenja

NAČINI KOMUNICIRANJA:

pisanje čitanje govorenje slušanje

1. FUNKCIJE KOMUNIKACIJE

Komunikacija ima četiri osnovne funkcije unutar grupe ili organizacije:

Kontroliranje Motiviranje Emocionalno izražavanje Informiranje

KONTROLIRANJE: - kontrolira ponašanje članova grupe na nekoliko načina- zaposlenici moraju slijediti hijerarhije nadležnosti i formalna pravila

MOTIVIRANJE: - objašnjava zaposlenicima što trebaju raditi, informira ih koliko dobro rade, te što mogu učiniti kako bi poboljšali svoju performancu ukoliko je nedostatna

EMOCIONALNO

IZRAŽAVANJE:

INFORMIRANJE:

- komunikacija omogućava izražavanje osjećaja i ispunjavanje društvenih potreba- komunikacija unutar grupe osnovni je mehanizam kojim zaposlenici iskazuju svoje frustracije i svoje zadovoljstvo

- komunikacija informira pojedince i grupe, prenoseći im podatke nužne za identificiranje i ocjenjivanje alternativa (što je potrebno za donošenje odluka)

2. KOMUNIKACIJSKI PROCES

Koraci između pošiljatelja i primatelja koji dovode do prijenosa informacija i razumijevanja značenja.

Marija shema

Izvor: Robbins, Judge: “Organizacijsko ponašanje “str. 370

KOMUNIKACIJSKI KANALI

Komunikacijski kanali koje uspostavlja organizacija da bi prenosila poruke vezane za profesionalne djelatnosti članova organizacije

Spontano stvoreni komunikacijski kanali koji nastaju kao reakcija na individualne izbore

FORMALNI KANALI

NEFORMALNI KANALI

3. SMJER KOMUNIKACIJE

1) Vertikalna komunikacija

a) Komunikacija prema gore (npr. kada zaposlenici iznose mišljenja o svom poslu, kolegama i općenito o organizaciji – kutije za prijedloge, ankete, žalbene procedure...)

b) Komunikacija prema dolje (npr. kada menadžeri šalju pisma na privatne adrese zaposlenika da bi ih obavijestili o novoj politici organizacije u pogledu bolovanja)

2) Lateralna (horizontalna) komunikacija

Komunikacija se odvija među pripadnicima iste radne grupe, članovima radne grupe na istoj razini, menadžerima na istoj razini ili između horizontalno jednakih zaposlenika (npr. komunikacija između menadžera prodaje i menadžera proizvodnje)

“Ljudski osjećaji prenose se 7% sadržajem

rečenice, 38% bojom i tonom glasa, a 55% neverbalnom komunikacijom.”

4. MEĐULJUDSKA KOMUNIKACIJA

● Usmena komunikacija

● Pismena komunikacija

● Neverbalna komunikacija

● Usmena komunikacija:

Formalna komunikacija između dviju osoba, diskusije u grupi, neformalna govorkanja i neformalne mreže za širenje glasina

Nedostaci: “pokvareni telefon”Prednosti: brzina i feedback

- primjeri: podsjetnici, pisma, telefaksovi, e-mail, instant messaging, organizacijski bilteni, obavijesti na oglasnim pločama

● Pismena komunikacija:

Prednosti: opipljiva i provjerena poruka, promišljena, logična i jasna

Nedostaci: takve poruke zahtjevaju više vremena, izostanak feedback-a, gramatičke točnosti (naći na netu latinsku izreku i zarez i smisao Marija)

Zašto te ja ne bih poveo večeras na večeru?

Umjesto da te povede tip s kojim hodaš.

Zašto te ja ne bih poveo večeras na večeru?

Imaš li neki problem sa mnom?

Zašto te ja ne bih poveo

večeras na večeru?

Umjesto na ručak sutra.

- sastavni dio verbalne poruke – pokreti tijela intonacija ili naglasak koji se daje riječima, izrazi lica te fizička udaljenost između sugovornika

-u nekim slučajevima, neverbalna komponenta može biti samostalna

● Neverbalna komunikacija:

primjeri: kimanje glavom – “DA” u većini zemalja, no “NE” u Grčkoj i Turskoj

prekrižene ruke – obrambeni stav i osjećaj nelagode

Izvor: Robibns, Judge: “Organizacijsko ponašanje “str. 374

"The cheapest, most effective way to connect with others is to look them in the eye."   – Nicholas Boothman 

- primjeri: kontakt očima – povoljno za komunikaciju diljem svijeta (Amerika, Kanada, Europa)

- izrazito nepristojno u azijskim zemljama i Africi

dizanje obrve – “DA” na Tajlandu i ponekim azijskim zemljama

- “Hello” na Filipinima

gestikulacija rukama – u Europi poželjno i uobičajeno,

u Japanu nepoželjno i nepristojno

5. ORGANIZACIJSKA KOMUNIKACIJA

1) Formalne mreže malih grupa

Lančana

Komunikacija u hijerarhijskoj

organizaciji, rigidno podjeljenoj na tri

razine

Kružna

Na primjer, komunikacija vođe i

ostatka tima

Svekanalna

Komunikacija između svih članova

grupe (npr. samovođeni timovi)

Izvor: Robbins, Judge: “Organizacijsko ponašanje “str. 375

2) Neformalne mreže glasina - nije pod kontrolom rukovodstva- većina ju zaposlenika smatra pouzdanijim i vjerodostojnijim izvorom informacija od formalnih priopćenja

- uglavnom služi osobnim interesima ljudi koji u njoj sudjeluju *3) Računalna komunikacija- omunikacija putem e-pošte, istovremenih poruka, intranetske i ekstranetske veze i videokonferencije- primjer: računalna povezanost tvrtke Levi’s i Wal-Mart-a: Levi’s može pratiti stanje Wal-Mart-ovih zaliha određene robe te ju dostavljati prema potrebi

4) Upravljanje znanjem- proces organiziranja i raspodjeljivanja kolektivnog znanja u organizacijama da bi prave informacije stigle do pravih ljudi u pravo vrijeme- primjer: korporacija Northrop Grumman uzela je u obzir da je prosječna dob njezinih zrakoplovnih inžinjera 54 godine te je stoga razvila sustav u temeljen na znanju koji je imao svrhu prenjeti znanje starijih na mlađe

7. PREPREKE ZA UČINKOVITU KOMUNIKACIJU

FILTRIRANJE

Pošiljateljevo manipuliranje informacijom da bi izgledala prihvatljivom primatelju (npr. kada menadžer svom šefu kaže ono što šef želi čuti)

SELEKTIVNA PERCEPCIJA

Osoba selektivno interpretira ono što vidi na temelju vlastitih interesa, osobne prošlosti, iskustva i stavova (npr. ako osoba koja intervjuira potencijalne zaposlenike očekuje od ženskih kandidata da stave svoju obitelj ispred posla i karijere, vjerojatno će takva osoba to i vidjeti kod kandidatkinja, bez obzira misle one tako ili ne)

STRAH OD KOMUNICIRANJA

Prekomjerna napetost ili tjeskoba pri usmenoj ili pismenoj komunikaciji, ili oboje (npr. za ljude sa strahom od usmene komunikacije teško je govoriti licem u lice s drugima te oni potaju vrlo napeti i kada moraju telefonirati)

PRETRPANOST INFORMACIJAMA

Stanje kada dotok informacija nadmaši kapacitete pojedinca da te informacije obradi (npr. pretrpanost e-mailovima, istovremenim porukama, telefonskim pozivima itd.)

EMOCIJE

Osjećaji primatelja u trenutku kada primi neku poruku utjecat će na način kako će je interpretirati (npr. istu poruku koju ste primili kada ste bili ljuti drugačije ćete interpretirati nego kada ste bili veseli)

JEZIK

Dob, obrazovanje i kulturno podrijetlo tri su najjasnije varijable koje utječu na jezik kojim se osoba služi i na njezino definiranje riječi (npr. različito tumačenje određenih riječi s obzirom na geografski položaj - multikulturalnost)

8. SUVREMENI PROBLEMI U KOMUNIKACIJI

1. Komunikacijske prepreke između muškaraca i žena (npr. žene govore i čuju jezik povezanosti i intimnosti, dok muškarci govore i

čuju jezik statusa, moći i samostalnosti)

2. Tišina kao komunikacija(npr. može značiti da netko razmišlja o odgovoru na pitanje, može značiti da

je osoba tjeskobna i boji se govoriti, te može naznačavati slaganje, neslaganje, frustraciju ili ljutnju)

3. “Politički korektna” komunikacija(npr. kada se umjesto riječi hendikepiran, lijen i star koriste izrazi fizički

zakinut, oštećenog vida i stariji, ili umjesto riječi smeće, kvota, žene koriste izrazi postpotrošački otpadni materijal, obrazovna pravičnost te spolno označeni ljudi)

4. Međukulturalna komunikacija(“možeš si ga...”)

Izvor: Robbins, Judge: “Organizacijsko ponašanje “str. 388

• Nabrojati funkcije komunikacije.• Definirati komunikacijski proces.• Objasniti smjerove komunikacije.• Nabrojati oblike međuljudske komunikacije.• Navesti prepreke za učinkovitu komunikaciju.

ŠTO TREBA ZNATI

LITERATURA

Knjige:

1. S.P.Robbins, T.A.Judge: Organizacijsko ponašanje, Mate d.o.o.,

Zagreb, 2010.

2. S.P.Robbins: Bitni elementi organizacijskog ponašanja, Mate d.o.o.,

Zagreb, 1992.