Click here to load reader

Struktura Komunikacije

  • View
    324

  • Download
    27

Embed Size (px)

Text of Struktura Komunikacije

Struktura komunikacije

Elementi komunikacije Poiljalac poruke poslovni partner ili stranka. Poiljalac angauje vlastite misli i emocije da bi poslao poruku i uinio je dostupnom primaocu. um (buka, smetnja) sve ono to moe ometati efikasnu komunikaciju. To moe biti nerazumljiv govor, nejasna audio-vizuelna prezentacija, ometanje, nezainteresovanost Povratna sprega podrazumijeva primaoev odgovor na poruku koja stie od poiljaoca, kao i saznanje o smetnjama koje prate komunikaciju

Definicija komunikacije Teoretiar komunikacije Wilbur Schramm istie da je komunikacija neto to ine ljudi. U njoj nema nikakve magije, osim one koju joj ljudi pridodaju u komunikacijskom procesu. Poruka nema znaenja osim onog koje joj ljudi pripiu. Promiljati komunikaciju znai promiljati ljude (nain na koji se oni odnose jedni prema drugima i prema svojim grupama, organizacijama i drutvima, utiui jedni na druge, primajui informacije, poduavajui, uei i zabavljajui se. Da bismo razumjeli komunikacijski proces meu ljudima, moramo razumjeti nain na koji se oni odnose jedni prema drugima.

Dimenzije poslovne komunikacije Kognitivna dimenzija odnosi se na razumijevanje ili dekodiranje poruka, signala i znakova. Primalac mora da odvoji bitno od nebitnog, da pamti i koristi informacije. Emotivna dimenzija prepoznavanje i razumijevanje svojih i tuih emocija, samokontrola, saosjeanje, prilagodljivost i otvorenost. Akciona dimenzija sposobnost aktivnog slanja i primanja poruka, poznavanje materije koja je sadraj komuniciranja, volja i motivisanost za komuniciranje. Podrazumijeva obuenost i zainteresovanost komunikatora.

Informisanje u poslovnoj komunikaciji Privlaenje panje Navoenje primaoca da prihvati poruku Navoenje primaoca da prihvati poruku kako je to planirao poiljalac Navoenje primaoca da memorie poruku i da je kasnije reprodukuje Upuivanje na djelovanje u skladu sa porukom (ubjeivanje)

Elementi komunikacijskog modela Poiljalac: Poruka o spreavanju infekcije HIV virusom zvui uvjerljivije ako je prezentuje visoko vjerodostojan izvor kao to je npr. priznati medicinski strunjak. Percipirani status, pouzdanost i strunost izvora daju poruci dodatnu teinu

Elementi komunikacijskog modela Poruka: Razliiti ljudi koji primaju istu poruku mogu je protumaiti na razliite naine, pripisati joj razliita znaenja i drugaije na nju reagovati. U skladu sa razliitim profilima primalaca, poruku je poeljno prilagoditi.

Elementi komunikacijskog modela Prilagoavanje poruke:

Elementi komunikacijskog modela Kontekst odnosa i drutveno okruenje: Komunikacija utie na drutveno okruenje, a drutveno okruenje utie na komunikaciju. Unutar konteksta uzajamnih odnosa pojedinaca u grupi, cilj poiljalaca poruke je da sa primaocima poruke imaju sljedee dodirne take: primjerenu i tanu procjenu problema, postizanje potpunog razumijevanja cilja, kao i kriterija za uspjeh, slaganje u pogledu pozitivnih ishoda odluka

um u komunikaciji - Ironija Ironija (gr. , eironeia = odglumljeno ignorisanje) je jeziki izraz i stilska figura u kojoj je pravo znaenje rijei ili prikriveno ili suprotno doslovnom znaenju izraza i upotrijebljenih rijei. Ironija je forma crnog humora . Od ironije su jai sarkazam i groteska. Primjeri ironije Slualac treba da shvati da se ono to se govori ne misli doslovno. Ironija je u dramskom komadu kad je publici oigledno ta e se dogoditi, dok to glumac na sceni oigledno ne razumije i ponaa se sasvim suprotno oekivanjima publike. Osim u govoru, ponekad se spominje i ironija ivota (npr. Ludvig van Betoven izgubio je sluh). Ironija u svakodnevnom govoru: A ba si pravi prijatelj. Sve si uspio unititi! Odlino! Ma ba je pametna. Ironija kao stilsko sredstvo u poeziji: Na lijepo mjesto zaveo me put! (Ba sam pogodio gdje u doi doao sam na pogreno mjesto)

Ironija kao vjetinaSokratova metoda razgovora s polazitem u uvenoj tvrdnji Znam da nita ne znam osvjeivanje o neznanju stavlja u prvi korak, poetak znanja. Ta prva, negativna faza u metodi razgovora je faza ironije u kojoj Sokrat svog sagovornika, uenika koji tvrdi da neto zna (pretkoncepcija ili pogrena koncepcija) kroz dobro usmjerena uzastopna pitanja i odgovore suoava s njegovim neznanjem (elenktika). U drugoj fazi majeutike (porodiljska vjetina) se postie da sagovornik spozna, porodi , iznese na svijet svoje znanje (protreptika).

um u komunikaciji - sarkazamSarkazam od gr. (sarkasmos) podrugivanje. Sarkazam je tijesno povezan s ironijom i znai izrugivanje osobi, situaciji ili stvari. Vid verbalne ironije koji ima za namjeru da uvrijedi navodei upravo ono suprotno pravom znaenju, npr. govorei fantastino za neto to je loe. Koristi se u kombinaciji s humorom, esto u grubom maniru, sa jaom intonacijom glasa Koritenje sarkazma se esto smatra iskazivanjem skrivenog bijesa ili iritacije. Ponekad se koristi i u opisima situacija, u konstrukcijama kao to je ovo malo kuerine.