STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE - rk-smz.hr filetehnička škola sisak strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehniČar za razvoj videoigara

Tehnička škola Sisak

STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE

KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAZVOJ

VIDEOIGARA

2

Sadržaj

1. Općidio ............................................................................................................. 3

1.1. Kurikulum zastjecanjekvalifikacije .................................................................. 3

1.2. Ciljkurikuluma ............................................................................................. 3

1.3. Trajanjeobrazovanja ..................................................................................... 3

1.4. Uvjeti upisa, tijeka izavršetkaobrazovanja ....................................................... 3

2. Nastavni planiprogram ........................................................................................ 4

2.1. Nastavniplan ............................................................................................... 4

2.2. Nastavniprogram.......................................................................................... 6

2.2.1. Općeobrazovnidio ................................................................................... 6

2.2.2. Obveznistrukovnimoduli/predmeti ...........................................................69

2.2.3. Izbornistrukovnimoduli/predmeti ........................................................... 116

2.2.4. Završnirad .......................................................................................... 131

3. Okruženjeza učenje ......................................................................................... 132

4. Kadrovskiuvjeti ............................................................................................... 133

5. Minimalnimaterijalniuvjeti ................................................................................ 163

6. Referencedokumenta ....................................................................................... 170

6.1. Referentnibrojevi ...................................................................................... 170

6.2. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 170

3

1. Općidio

1.1. Kurikulum za stjecanjekvalifikacije

Tehničar za razvoj videoigara

1.2. Ciljkurikuluma

Cilj kurikuluma je osigurati učenicima stjecanje strukovnih kompetencija

definiranih standardom strukovne kvalifikacije Tehničar za razvoj videoigara.

1.3. Trajanjeobrazovanja

Četiri godine

1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetkaobrazovanja

Završena osnovna škola.

4

2. Nastavni plan iprogram

2.1. Nastavniplan

NASTAVNI PLAN TEHNIČAR ZA RAZVOJ VIDEOIGARA

A. OPĆEOBRAZOVNI DIO

MODUL NASTAVNI PREDMETI

Broj sati (godišnje i tjedno - teorija, vježbe i praktična nastava) i broj bodova

1. razred 2. razred 3. razred 4. razred g

od

išn

je

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

T V PN T V PN T V PN T V PN

OP

ĆE

OB

RA

ZO

VN

I M

OD

UL

HRVATSKI JEZIK 105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6

ENGLESKI JEZIK 70 2 4,5 70 2 4,5 105 3 7,5 96 3 7,5

POLITIKA I GOSPODARSTVO

64 2 4

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2

VJERONAUK / ETIKA 35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5

MATEMATIKA 140 4 7 140 4 7 105 3 5 96 3 4

FIZIKA 70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4

UKUPNO SATI/BODOVA A. 490 14 26 490 14 26 490 14 27 512 16 30

UDIO OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

43,75% 43,33% 43,75% 43,33% 43,75% 45,00% 50,00% 50,00%

B. POSEBNI STRUKOVNI DIO

B1. OBVEZNI STRUKOVNI

MODULI NASTAVNI PREDMETI


1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi


OS

NO

VE

IN

FO

RM

AC

IJS

KO

-K

OM

UN

IKA

CIJ

SK

E

TE

HN

OL

OG

IJE

I

PR

OG

RA

MIR

AN

JA

OSNOVE PROGRAMIRANJA

140 2 2 7,5

OPERACIJSKI SUSTAVI 70 1 1 3,5

BAZE PODATAKA 105 1 2 5,5

OS

NO

VE

RA

ČU

NA

LS

TV

A I E

LE

KT

RO

TE

HN

IKE

OSNOVE RAČUNALA 70 2 4

GRAĐA RAČUNALA 105 2 1 5

PRAKTIČNE OSNOVE RAČUNALSTVA

70 2 4

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

140 3 1 7

UVOD U RAČUNALNE MREŽE

70 1 1 3,5

DIGITALNA LOGIKA 96 2 1 5

PR

OC

ES

R

AZ

VO

JA

VID

EO

IGA

RA

RAZVOJ VIDEOIGARA 175 2 3 7,5

5

NAPREDNE TEHNIKE RAZVOJA VIDEOIGARA

140 2 2 7,5

PROIZVODNJA KOMPETITIVNIH VIDEOIGARA

128 1 3 7

IZR

AD

A G

RA

FIK

E U

VID

EO

IGR

AM

A

GRAFIKA U VIDEOIGRAMA

140 2 2 7,5

METODE I TEHNIKE IZRADE GRAFIČKIH ELEMENATA U VIDEOIGRAMA

105 1 2 7,5

3D MODELIRANJE, TEKSTURIRANJE I ANIMIRANJE

175 2 3 7,5

VIZUALNI EFEKTI U VIDEOIGRAMA

128 1 3 6

PR

OJ

EK

TIR

AN

JE

I M

ON

ET

IZA

CIJ

A

VID

EO

IGA

RA

TEORIJA RAZVOJA VIDEOIGARA

105 2 1 6

PROJEKTIRANJE I TIMSKA KOLABORACIJA

70 1 1 5

PROJEKTNI RAZVOJ VIDEOIGARA

105 1 2 5,5

MARKETING I MONETIZACIJA VIDEOIGARA

64 1 1 3

UKUPNO SATI/BODOVA B1. 630 10 8 34 630 9 9 34 525 6 9 26 416 5 8 21

UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

56,25% 56,67% 56,25% 56,67% 46,88% 43,33% 40,63% 35,00%

B1. IZBORNI STRUKOVNI

MODULI * NASTAVNI PREDMETI


1. razred 2. razred 3. razred 4. razred

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi

go

diš

nje

tjedno

bo

do

vi


AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA U VIDEOIGRAMA

AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA

105 1 2 7

NAPREDNA AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA

96 1 2 5

RAZVOJNE OKOLINE ZA

IZRADU VIDEOIGARA I TESTIRANJE

KORISNIČKOG ISKUSTVA

RAZVOJNE OKOLINE ZA IZRADU VIDEOIGARA

105 1 2 7

TESTIRANJE KORISNIČKOG ISKUSTVA U VIDEOIGRAMA

96 1 2 5

PODUZETNIŠTVO I

MEĐUNARODNO POSLOVANJE

POKRETANJE POSLOVNOG POTHVATA

105 1 2 7

MEĐUNARODNO POSLOVANJE

96 1 2 5

UKUPNO SATI/BODOVA B2. 315 3 6 21 288 3 6 15

UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

9,38% 11,67% 9,38% 8,33%

UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %

56,25% 56,67% 56,25% 56,67% 56,25% 55,00% 50,00% 43,33%

C. POSEBNI STRUKOVNI DIO

UKUPNO BODOVA C. 4

SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C 1120 24 8 60 1120 23 9 60 1120 21 11 60 1024 22 10 60

6

2.2. Nastavni program 2.2.1. Općeobrazovni dio

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

(Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010-ispravak, 90/2011, 16/2012,

86/2012, 94/2013, 152/2014, 7/2017 i 68/2018) ministrica znanosti i obrazovanja donijela

je Odluke o donošenju kurikuluma za nastavne predmete hrvatski jezik, matematika,

engleski jezik i njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. Navedene odluke

nastavnici općeobrazovnih predmeta koji su zaduženi za izvođenje nastavnih predmeta

hrvatski jezik, matematika, engleski jezik i njemački jezik preuzimaju iz sljedećih brojeva

Narodnih novina:

- Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik za srednje

strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, br. 10/2019

- Odluka o dopuni odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet hrvatski jezik

za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine,

br. 24/2019

- Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet matematika za srednje


- Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet engleski jezik za srednje


- Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet njemački jezik za srednje

strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj – Narodne novine, br. 10/2019.

Sadržaj ostalih predmetnih kurikuluma općeobrazovnog dijela strukovnog kurikuluma

(nastavni predmeti fizika, politika i gospodarstvo, etika, vjeronauk i tjelesna i zdravstvena

kultura) objavljen je na mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja te ih

nastavnici općeobrazovnih predmeta preuzimaju putem sljedeće poveznice:

https://mzo.hr/hr/rubrike/predmetni-kurikulumi

https://mzo.hr/hr/rubrike/predmetni-kurikulumi

7

2.2.2. Obvezni strukovni moduli/predmeti

Naziv modula OSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE I

PROGRAMIRANJA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Osnove programiranja

2. Operacijski sustavi

3. Baze podataka

Kako učiti i raditi s ovim modulom

Cilj modula:

demonstrirati izradu računalnih programa

razlikovati razne funkcije različitih operacijskih sustava

interpretirati osnovne koncepte baza podataka

dizajnirati baze podataka

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti osnove informacijsko-

komunikacijske tehnologije i programiranja

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

OSNOVE PROGRAMIRANJA(1. razred, 4 sata, 7,5 bodova)

OPERACIJSKI SUSTAVI(2. razred, 2 sata, 3,5 bodova)

BAZE PODATAKA(3. razred, 3 sata, 5,5 bodova)

8

Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE PROGRAMIRANJA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik će steći

sljedeće ishode

učenja:

1. definirati programski problem na jasan i konkretan

način

2. identificirati i primijeniti osnovna sintaktička pravila

odabranog programskog jezika prilikom rješavanja

zadanih programskih zadataka

3. osmisliti korake rješavanja zadanog programskog

problema

4. primijeniti odgovarajuće tipove podataka, kontrolne

strukture, mehanizme agregiranja i klase te izvesti

rješenje kao cjelinu ili kao skup odgovarajućih

izdvojenih potprograma

5. primijeniti odabranu razvojnu okolinu i demonstrirati izradu jednostavnih programa

Razrada

Nastavne

cjeline Razrada – Nastavne teme

Povijest i

osnovni pojmovi

programiranja

Povijest programskih jezika

Vrste programskih jezika

Analiza i definiranje programskog problema

Izrada idejnog i izvedbenog rješenja programskog problema

Algoritam

Svojstva algoritma

Načini zapisa algoritma

Grafički prikaz algoritma

Varijable i

konstante

Varijable

Konstante

Tipovi podataka

Operandi i operatori

Kontrola toka

programa

Sekvenca

Selekcije

Iteracije

Skokovi

Mehanizmi

agregacije

podataka, klase i

objekti

Polja

Nizovi znakova

Slogovi i unije

Klase i objekti

Pretraživanje i sortiranje polja

Funkcije i

pokazivači

Funkcije

Rekurzije

Programski stog

Pokazivači

Dinamičko alociranje memorije

Funkcije s varijabilnim parametrima

Datoteke Vrste datoteka

Upis podataka u datoteku

Ispis podataka iz datoteke

9

Vježbe

Grafički prikaz algoritma

Upotreba varijabli i konstanti

Operatori i operacije

Sekvenca i slijedno organizirani programi

Selekcije

Iteracije

Skokovi

Mehanizmi agregacije

Pokazivači i dinamičko alociranje memorije

Slogovi i unije

Klase i objekti

Pretraživanje polja

Sortiranje polja

Rad s funkcijama

Rad s datotekama

Napomene: Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14

polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode,

metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat

određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti

polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja,

sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba,

problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za

polaznike:

Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih

nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

10

Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik

će steći sljedeće

ishode učenja:

1. protumačiti osnovne karakteristike i funkcije

operacijskih sustava

2. objasniti principe rada operacijskih sustava

3. pripremiti računalo za instalaciju operacijskih sustava

prema konkretnim zahtjevima

4. izvesti instalaciju operacijskih sustava

5. konfigurirati operacijske sustave

6. administrirati operacijske sustave

7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava računala

Razrada

Nastavne


Uvod u

operacijske

sustave

Funkcije i karakteristike operacijskih sustava

Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX

Linux

Pokretanje sustava općenito, BIOS, MBR, particije

Mehanizmi rada

operacijskih

sustava

Načelo prekida, sabirnički arbitar, zahtjev-prihvat, vektor prekida

Prioritet prekida, višestruki prekidi, programski prekidi

Program, proces, dretva, raspoređivanje po vremenu i prioritetu

Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam

Spremnici - tipovi, brzine i kapaciteti, logičke i fizičke adrese

Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, straničenje

Klijentski

operacijski

sustavi MS

Windows

Struktura operacijskog sustava Win 7

Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows 7

Datoteke, datotečni sustavi MS Windows

Tvrdi diskovi, dinamički diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije

Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote

Datotečni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije

Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka

Korisnički računi, grupe, profili, dozvole, zaštita

Mreža ravnopravnih korisnika i klijent poslužitelj mreža s Windows 7

Klijentski

operacijski

sustavi Linux

Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux

Datotečni sustav Linuxa Exta, Btrfs-a, Swapa

Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte

Upravljanje diskovima i particijama

Korisnički računi, dozvole

Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija

Mrežna konfiguracija, mreža ravnopravnih korisnika s Linuxom

Dijeljenje podataka, resursa u mreži ravnopravnih korisnika

Hibridni

operacijski

sustavi

Hibridna mreža s dva OS-a

Virtual PC – povezivanje različitih OS-a

Udaljeni pristup računalu Win, Linux

Vježbe

Uvod u operacijske sustave

Mehanizmi rada operacijskih sustava

Klijentski operacijski sustavi MS Windows

Klijentski operacijski sustavi Linux

Hibridni operacijski sustavi


polaznika.

11

Ostalo

Metode i oblici

rada:




Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te

materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:




problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje.

Literatura

Literatura za

polaznike:



12

Naziv nastavnog predmeta: BAZE PODATAKA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. protumačiti osnovnu organizaciju baze podataka

2. osmisliti i konstruirati bazu podataka

3. povezati tablice relacijske baze (1:1, 1:N,N:M)

4. izdvojiti i prikazati željene podatke prema zadanom kriteriju

iz baze podataka

5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka

6. kreirati izvješća prema zadanom kriteriju iz više

povezanih tablica

7. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije

relacijske baze podataka

8. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica

9. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i

čitanje podataka iz tablice

10. ilustrirati važnost primjene transakcija kod promjene ubazi

podataka

11. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom

podataka

12. objasniti važnost sigurnosti baze podataka

Razrada

Nastavne


Uvod u baze

podataka

Baza podataka

Svrha korištenja i korištenje baze podataka

Modeli podataka

Otvaranje postojeće i kreiranje nove baze podataka u MS Accessu,

upoznavanje s izgledom programa MS Access

Uvod u relacijski model

Vrste tablica (matične i prometne)

Građa i kreiranje tablice

Polje

Slog

Primarni i vanjski ključ

Indeks

Izradba baze

podataka

Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem

skica i dijagrama

Izradba tablica: definiranje imena stupaca i pripadnih tipova

podataka

Zadavanje ključeva

Definiranje indeksa

Uređivanje baze

podataka

Dodavanje novih i brisanje postojećih zapisa

Uređivanje postojećih zapisa

Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica

Prikaz podataka

Prikaz tablice (promjene izgleda)

Sortiranje, pretraživanje i zamjena

podataka Postavljanje upita QBE tehnikom

Generiranje upita dizajnerom

Izvođenje, spremanje i učitavanje upita

13

Obrasci

Izradba obrazaca

Pregled, unos i brisanje podataka korištenjem obrazaca

Pretraživanje i filtriranje korištenjem obrazaca

Spremanje i otvaranje obrazaca

Izvještaji

Izradba izvješća

Pregled i ispis

podataka

Izvoz podataka u vanjsku datoteku

Grupiranje podataka u izvješću

Agregatne funkcije u izvješću

Spremanje i otvaranje izvješća

Uvod u dizajn baza

podataka

Općenito o modelima baza podataka

Relacijski model

Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL)

Relacijski model

Analiza korisničkih zahtjeva

Skiciranje rješenja

Izrada ER dijagrama

Kreiranje matičnih tablica

Kreiranje prometnih tablica

Vezivanje ključem (primarni i strani ključ) i određivanje veza

Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model

Pravila

pretvorbe

Pretvaranje veza (1:2, 1:N,M:N)

Normalizacija (na intuitivnoj razini)

Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka)

[SQL Server Management Studio]

Izradba relacijske sheme dizajnerom

Izradba relacijske sheme SQL naredbama

CREATETABLE

DROP TABLE

ALTERTABLE

Uvod u SQL

sintaksu

Ubacivanje podataka u postojeću tablicu

INSERT

Jednostavni upiti

Dohvaćanje podataka naredbom SELECT

Jednostavni upiti (dohvaćanje podataka iz jedne tablice)

Sortiranje naredbom ORDERBY

Filtriranje naredbom WHERE

Složeniji upiti (JOIN dvije tablice)

Izmjena postojećih podataka naredbom UPDATE

svih podataka, jednog podatka(WHERE)

Brisanje podataka

Brisanje svih zapisa iz tablice

Brisanje jednog zapisa Složeniji upiti Grupiranje

14

Agregatne funkcije

Podupiti

Referencijalni integritet i

transakcije

Referencijalni integritet

Uvod u transakcije

BEGIN TRANSACTION, COMMIT,ROLLBACK

Administrativni poslovi

Izradba arhivske kopije baze (engl. backup)

Povrat baze iz arhive (engl. restore)

Sigurnost u bazi podataka

Korisnici i grupe (engl.roles)

Login

Naredbe GRANT, DENY,REVOKE

Vježbe Crtanje dijagrama baze podataka

Izradba baze podataka

Izradba tablica

Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojećih zapisa

Prikaz tablica

Upiti

Rad s obrascima

Rad s izvješćima

Napomene: Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad.

Literatura

Literatura za

polaznike:



15

Naziv modula OSNOVE RAČUNALSTVA I ELEKTROTEHNIKE

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Osnove računala

2. Građa računala

3. Praktične osnove računalstva

4. Osnove elektrotehnike

5. Uvod u računalne mreže

6. Digitalna logika


Cilj modula:

raščlaniti osnovne računalne pojmove

demonstrirati praktične osnove računalstva

razlikovati osnovne koncepte elektrotehnike

interpretirati osnovne pojmove i principe rada računalnih mreža

analizirati sastavne elemente digitalne logike

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti osnove računalstva i

elektrotehnike

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

OSNOVE RAČUNALA(1. razred, 2 sata, 4 boda)

GRAĐA RAČUNALA(1. razred, 3 sata, 5 bodova)

PRAKTIČNE OSNOVE RAČUNALSTVA(1. razred, 2 sata, 4 boda)

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE(2. razred, 4 sata, 7 bodova)

UVOD U RAČUNALNE MREŽE(2. razred, 2 sata, 3,5 bodova)

DIGITALNA LOGIKA(4. razred, 3 sata, 5 bodova)

16


Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAČUNALA

Razred: prvi (1.)

U prvom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. raščlaniti i objasniti osnovnu strukturu računala kao sustava

2. prikazati i protumačiti elemente osnovne ploče i

njihove funkcije

3. opisati fizičku i logičku strukturu tvrdog diska

4. imenovati elemente strukture operacijskog sustava

5. objasniti proces podizanja operacijskog sustava

6. opisati princip rada tipičnih izlaznih uređaja

Razrada

Nastavne


Osnovni pojmovi

i koncepti

Vrste računala

Podsustavi PC-ja

Konektori na perifernim uređajima

Unutrašnjost sistemske jedinice

Kućište s

napajanjem

Kućište računala

Jedinica napajanja

Standardi kućišta i jedinica napajanja

Tehnologije u jedinicama napajanja

Matična ploča

Standardi oblika matičnih ploča

Komponente matične ploče

Chipset

Sabirnice

BIOS

Sistemski resursi

Mikroprocesor

Modeli procesora

Višejezgreni procesori

Tvrdi disk

Način rada čvrstog diska

Logička struktura tvrdog diska

ATA sučelja

SCSI

RAID

Operacijski

sustav

Pojam i vrste operacijskih sustava

Osnovna struktura operacijskog sustava

Instalacija operacijskog sustava

Podizanje operacijskog sustava

Osnovna konfiguracija operacijskog sustava

Osnovni dijagnostički alati operacijskog sustava

Memorija

DRAM memorija

Vrste RAM-a

Karakteristike RAM-a

17

Uređaji za

pohranu

podataka

Vanjski tvrdi disk

Flash memorije

Memorijske kartice

Čitači memorijskih kartica

Optički pogoni i mediji

SSD diskovi

Floppy pogoni i mediji

Audio i video

podsustav

Monitori Projektori

Grafičke kartice

Karakteristike video podsustava

Zvučne kartice

Zvučni sustavi

Ulazni uređaji

Portovi i priključci PC-ja

Standardni ulazni uređaji

Skeneri

Digitalni fotoaparat

Kamera za računalo

Pisači

Vrste i karakteristike pisača

Iglični pisači

Laserski pisač

Tintni pisači

Načini komunikacije pisača

Mrežni podsustav Mrežni podsustav PC-ja

Mrežna kartica

Prijenosna

računala

Vrste prijenosnih računala

Komponente prijenosnih računala

Izmjenjive komponente prijenosnih računala

Baterije prijenosnih računala

Napomene: Povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom izvodi se na

nastavi nastavnog predmeta Praktične osnove računalstva.

Ostalo

Metode i oblici

rada:






Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena

znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak,

projektni zadatak, e-učenje.

Literatura

Literatura za

polaznike:



18

Naziv nastavnog predmeta: GRAĐA RAČUNALA

Razred: prvi (1.)

1. opisati arhitekturu računalnog sustava

U prvom razredu

polaznik će steći

sljedeće ishode

učenja:

2. interpretirati izvođenje instrukcije

3. opisati upravljačku jedinicu i aritmetičko-logičku jedinicu

4. klasificirati memorijski sustav

5. protumačiti ulazno-izlazni sustav računala

6. analizirati višejezgrene procesore i višeprocesorske sustave

Razrada

Nastavne


Arhitektura

računala

Osnovni računski modeli

Arhitektura, organizacija, struktura i građa računalskog sustava

Klasifikacija arhitekture računalskog sustava

Funkcijske jedinice Von Neumannova modela računala

Jednostavno mikroračunalo – Von Neumannov model računala

Von Neumannovo računalo – računalo SISD

Mikroprocesor

Pojednostavljeni model CISC procesora

Primjer izvođenja programa

Stanje na vanjskim sabirnicama

Pojednostavljeni model RISC procesora

Upravljačka

jedinica

Prijenos upravljanja unutar istog programa

Prijenos upravljanja između različitih programa

Rekurzivne programske procedure

Dva osnovna načina oblikovanja upravljačke jedinice

Mikroprogramirana upravljačka jedinica

Aritmetičko-

logička jedinica

Oblikovanje jednostavne aritmetičko-logičke jedinice

Aritmetička sekcija

Logička sekcija

Memorijski

sustav

Memorijska hijerarhija

Osnovne organizacijske i tehnološke značajke memorijskog sustava

Glavna ili radna memorija

Porodice DRAM

Magnetska diskovna memorija

Magnetska diskovna memorija

Polje diskova RAID

Djelovanje priručne memorije

Performansa priručne memorije

Organizacija priručne memorije

Fizički i virtualni adresni prostor

Adresno preslikavanje

Virtualna memorija i priručna memorija

Sabirnice

Vodeći i prateći moduli

Sabirnički ciklus i sabirnički protokol

Sabirnice osobnih računala (PC sabirnice)

Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI

Ulazno-izlazni

podsustav

Načini izmjene podataka

Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka

Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka

Izravni pristup memoriji DMA

19

Paralelni U/I međusklop

Serijski U/I međusklop

Mrežna kartica

Višeprocesorski

sustavi

Performanse računala

Mjerenje performansi računala

Protočne strukture u računalskom sustavu

Instrukcijska protočna struktura

Superskalarni procesori

Oblici i razine paralelizma

Paralelne arhitekture

Multiprocesorski sustavi

Višejezgreni procesori

Grafički procesori

Vježbe

Uvod u asemblerski simulator - INTEL

Uvod u VHDL

Projektiranje aritmetičke sekcije u VHDL-u

Projektiranje memorijskog sustava

Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama

Povezivanje računala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje

prijenosa U/I

Mjerenje performansi računala


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:




Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje

nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:



Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za

polaznike:



20

Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNE OSNOVE RAČUNALSTVA

Razred: prvi (1.)

U prvom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente PC računala

2. instalirati i konfigurirati operacijski sustav računala

prema postavljenim zahtjevima

3. instalirati i konfigurirati osnovne programe za zaštitu

i održavanje PC računala

4. instalirati i konfigurirati elementarnu žičnu mrežu

prema postavljenim zahtjevima

5. konfigurirati vatrozid te spojiti računalo na internet

6. testirati mrežu prema zadanim zahtjevima

7. primijeniti tehnike lemljenja

Razrada

Nastavne


Osobno

računalo (PC)

Komponente osobnog računala

Podsustavi osobnog računala

Konektori osobnog računala

Bios

Rastavljanje osobnog računala

Sastavljanje i nadogradnja osobnog računala

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom

računalu

Alati za snimanje/vraćanje sistemskih informacija

Snimanje i vraćanje sistemskih informacija

Izradba tehničke dokumentacije

Tvrdi disk (HDD)

Logička organizacija tvrdog diska

Simulacija pogrešaka na tvrdom disku

Particije

Alati za rad s particijama

Rad s particijama


Operacijski sustav

Instalacija operacijskog sustava MS DOS

Konfiguriranje MS DOS-a

MS DOS komandna linija (naredbe, sintaksa)

Alati MS DOS-a

Instaliranje operacijskog sustava Windows (formiranje dual boot

sustava )

Konfiguriranje operativnog sustava Windows

Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije


Sigurnost i

održavanje

Instalacija i konfiguracija programa za održavanje

Instalacija i konfiguracija programa za zaštitu

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na

operativnom sustavu


Lemljenje

Osnovna pravila lemljenja

Alati i pribor za lemljenje

Priprema za lemljenje

Postupci lemljenja

21

Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232)

Vizualno i funkcionalno testiranje izrađenoga kabela


Mreža

Izradba mrežnih kabela (straight-through, crossover)

Vizualno i funkcionalno testiranje mrežnih kabela

Spajanje računala u lokalni mrežni sustav

Testiranje mrežnog sustava (rad u komandnoj liniji)

Spajanje lokalne mreže na internet

Testiranje brzine pristupa prema internetu

Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj

mreži



polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:




Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje

nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba,

seminarski rad, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za

polaznike:



22

Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na

jednostavne električne sklopove

2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajuće elemente prema

postojećoj shemi

4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elementima

strujnog kruga

5. izraditi električnu shemu

Razrada

Nastavne


Uvod u elektro-

tehniku

Električna osnova građe tvari

Električni napon i električna struja

Električni otpor (otpor vodiča, električna otpornost, električna

vodljivost i provodljivost, električni otpornici, ovisnost otpora o

temperaturi)

Ohmov zakon

Krugovi

istosmjerne

struje

Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni

elementi, kratki spoj, prazan hod)

Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za

napone, ukupni otpor serijskog spoja)

Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje,

ukupni otpor paralelnog spoja)

Mješoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj,

mosni spoj)

Električna energija i snaga

Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni

izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagođenje snage)

Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona

metoda, metoda superpozicije, Thevenenov teorem)

Električno polje

Značajke električnog polja

Tvari u električnom polju (električna influencija, električna polarizacija,

proboj u dielektriku)

Kapacitet i kondenzatori (pojam električnoga kapaciteta, pločasti

kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, značajke

kondenzatora, izvedbe kondenzatora)

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski

odnosi

Magnetsko polje

Značajke magnetskog polja

Magnetizam tvari (feromagnetički materijali, HB karakteristika, petlja

histereze, magnetski krug)

Magnetske sile (sila na vodič protjecan strujom, sila između dva ravna

vodiča, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)

Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča, indukcija

promjenom toka, samoindukcija, međuindukcija, transformator)

Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka,

ukapčanje i iskapčanje RL kruga)

Izmjenične struje Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina

23

Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje,

izmjenična snaga

Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC

spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj,

rezonancija)

Trofazni izmjenični napon

Nesinusoidalni izmjenični naponi

Odziv RC i CR mreža na nesinusoidalni izmjenični napon

Vježbe

LV Uvod u elektrotehniku

Krugovi istosmjerne struje

Izmjeničnestruje

Električno polje

Magnetsko polje

Izmjeničnestruje

LV Uvod u elektrotehniku

Mjerenje električnih veličina: napona, struje i otpora univerzalnim

instrumentom

Indirektno mjerenje otpora U-I metodom

LV Krugovi istosmjerne struje

Serijski spoj otpornika

Paralelni spoj otpornika

Mješoviti spojevi otpornika

Djelilo napona (opterećeno i neopterećeno)

Serijski spoj naponskih izvora

Paralelni spoj naponskih izvora

Mjerenje električne snage

Nabijanje i izbijanje kondenzatora,

LV Izmjenične struje

Mjerenje izmjeničnog napona i struje

Snaga na omskom otporu (djelatna snaga)

Katodni osciloskop (mjerenje izmjeničnih signala, valni oblici, amplituda

period i frekvencija)

Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje,

izmjenična snaga

Serijski spoj RL

Paralelni spoj RL

Serijski spoj RC

Paralelni spoj RC

Serijski RLC spoj - reznonancija

Paralelni RLC spoj - reznonancija

Nesinusoidalni izmjenični naponi

Odziv RC i CR-mreža na niz pravokutnih impulsa


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:






24

Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



25

Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAČUNALNE MREŽE

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. objasniti funkcioniranje računalne mreže prema

slojnom modelu

2. izračunati i primijeniti mrežno adresiranje

3. konfigurirati lokalnu mrežu uporabom preklopnika

4. izvesti temeljnu konfiguraciju radne stanice i preklopnika

5. konfigurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima

Razrada

Nastavne


Osnovni pojmovi

Opći model komunikacijskog sustava

Osnove mrežne tehnologije

OSI i TCP / IP modeli podatkovne komunikacije

Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima

Fizički pristup

mreži

Vrste medija i konektori

Kabeli za povezivanje uređaja

Prijenos analognih i digitalnih signala - protok podataka

Kodiranje na fizičkom sloju

Podatkovni sloj

Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja

CSMA/CD protokol i kolizijska domena

Način rada preklopnika

Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora

Preklopnički orijentirana mreža

Temeljne

aktivnosti

mrežnog sloja

Osnovne zadaće mrežnog sloja

Logičko adresiranje

Subnet maska

Mrežni alati i alati za analizu rada mreže

Analiza rada lokalne mreže

Konfiguracija

preklopnika

Osnovne električke i logičke funkcije preklopnika

Konzolni pristup i modovi CLI

Temeljna konfiguracija preklopnika

Konfiguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup

Koncept i konfiguracija VLAN-a

VLAN trunking

Vježbe

Osnovna mrežna konfiguracija računala

Uvod u korištenje mrežnog simulatora

Konfiguracija jednostavne peer-to-peer mreže

Konfiguracija jednostavne mreže na bazi koncentratora

Računala u kolizijskoj domeni

Računala u preklopnički orijentiranoj mreži

IP adresiranje

Uvod u korištenje mrežnog analizatora

Konfiguracija preklopnika

Dopuna konfiguracije i udaljeni pristup

Konfiguracija VLAN-a

Konfiguracija trunkinga

VLAN trunking protokol (VTP)


polaznika.

26

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:




ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad,

e-učenje.

Literatura

Literatura za

polaznike:



27

Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA

Razred: četvrti (4.)

U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz

digitalnih podataka

2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre

3. primijeniti osnovne logičke sklopove na složenim

logičkim funkcijama

4. primijeniti svojstva multivibratora

5. analizirati složenije kombinacijske sklopove

6. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne(DA)

pretvornike

7. primijeniti formalni programski jezik na logičke sklopove

Razrada

Nastavne


Brojevni sustavi i

kodovi

Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka

Pretvorbe među brojevnim sustavima: decimalni; binarni; oktalni i

heksadecimalni

Značaj kodova i razlike među njima: BCD-kod; XS-3 kod; 2421 kod;

ASCII kod

Boolova algebra

Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre

Logičke funkcije i sheme

Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije složenih logičkih

funkcija

Osnovni logički

sklopovi

Simboli osnovnih logičkih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije

Simboli logičkih sklopova i logičke funkcije

Različite skupine integriranih digitalnih sklopova

Multivibratori u

digitalnoj logici

Svojstva i primjena multivibratora

SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja

Primjena bistabila na registrima i brojilima

Vrste registara i brojila

Monostabilni i astabilni multivibrator

Složeni

kombinacijski

sklopovi

Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena

Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena

AD i DA

pretvorba

Rad DA pretvornika s težinski raspoređenim otpornicima

Rad AD pretvornika-brojećeg

VHDL-

programski jezik

Programskog jezika VHDL na logičke sklopove

Struktura VHDL programskog jezika

Vježbe

Osnovni logički sklopovi

Skupine integriranih digitalnih sklopova

Bistabili u digitalnoj tehnici

Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici

Registri i brojila

Složeni kombinacijski sklopovi

Napomena: Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14

polaznika.

28

Ostalo

Metode i oblici

rada:




Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznik:



Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

Literatura

Literatura za

polaznike:



29

Naziv modula PROCES RAZVOJA VIDEOIGARA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Razvoj videoigara

2. Napredne tehnike razvoja videoigara

3. Proizvodnja kompetitivnih videoigara


Cilj modula:

raščlaniti osnovne pojmove vezane za razvoj videoigara

demonstrirati proces razvoja videoigara

razlikovati osnovne koncepte razvoja videoigara

analizirati faze procesa razvoja videoigara

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti metode i tehnike razvoja

videoigara

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

RAZVOJ VIDEOIGARA(2. razred, 5 sata, 7,5 bodova)

NAPREDNE TEHNIKE RAZVOJA VIDEOIGARA(3. razred, 4 sata, 7,5 bodova)

PROIZVODNJA KOMPETITIVNIH VIDEOIGARA(4. razred, 4 sata, 7

boda)

30


Naziv nastavnog predmeta: RAZVOJ VIDEOIGARA

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. izraditi osnovne elemente korisničkog sučelja videoigre

2. osmisliti i izraditi jednostavnu razinu 2D igre

3. implementirati različite načine kretanja likova

4. implementirati osnovne mehanike interakcije u

videoigrama

5. predložiti i koristiti tehnike rada sa scenama u

odabranoj programskoj razvojnoj okolini

Razrada

Nastavne


Upoznavanje s

radnom

okolinom za

izradu video

igara

Stvaranje projekta

Pravilno slaganje podataka

Prilagodba izgleda

Mogućnosti radne okoline

Stvaranje 2D i 3D elemenata

Implementiranje osnovnih elemenata sučelja

Uređivanje 3D scene pomoću terena

Osnovno

programiranje u

video igrama

Osnove programiranje za 3D objekte

Osnove programiranja za 2D objekte

Upotreba i razumijevanje okidača

Kretanje po osima

Upotreba sila

Traženje objekata

Slike za potrebe korisničko sučelja

Gumbi za potrebe korisničkog sučelja

Paneli za potrebe korisničkog sučelja

Izrada osnovnih

elemenata 2D

igre

Implementacija matematičkih koordinatnih sustava

Upotreba vektora

Detekcija kolizije između 2D objekata

Primjena sile u 2D okruženju

Upotreba Newtonovih zakona gibanja u 2D-u

Primjena 2D fiziku fluida

Obrada 2D sprajta u razvojnoj okolini

2D scena

Osmišljavanje scenarija

Implementiranje 2D objekata

Definiranje pravila pobjede i poraza

Mijenjanje informacija u sučelju

Uključivanje pozadinske glazbu

Programiranje mehanike kretanja igrača u 2D sustavu

Detekcija sudara i kolizija

Vježbe

Stvaranje vlastitog projekta

Prilagodba radne okoline

Implementacija osnovnih elemenata sučelja

Primjenjivanje fizike za 2D elemente

Izrada glavnog izbornika uz 2D elemente

Osmišljavanje kretanje lika po X i Y osima

31

Upotreba vektora

Detekcija kolizije između 2D objekata

Obrada i optimizacija 2D sprajtova u razvojnoj okolini


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



32

Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNE TEHNIKE RAZVOJA VIDEOIGARA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. implementirati napredne elemente korisničkog sučelja u

videoigrama

2. demonstrirati važnost specijaliziranih struktura i

algoritama u procesu razvoja videoigara

3. implementirati kretanje likova koristeći tehnike iz

područja umjetne inteligencije

4. osmisliti jednostavan sustav za upravljanje umjetnom

inteligencijom videoigre

5. primijeniti tehnike prikaza virtualne i proširene

stvarnosti

Razrada

Nastavne


Implementirati

napredne

elemente

korisničkog

sučelja

Implementirati napredne elemente grupe

Tablice

Elementi prilagodljivi po veličini

Pomični objekti

Lista

Izraditi sustav za upravljanje inventarom u skladu s potrebama

konkretne igre

Arhitekture za

videoigre

Specijalizirane strukture

Specijalizirani algoritmi

Implementacija u procesu razvoja videoigara

Implementirati

vlastito rješenje

za kretanje

likova temeljeno

na umjetnoj

inteligenciji

Vrste algoritama

Umjetna inteligencija

Navigacijsko polje

Razmišljanje videoigre

Ciljevi umjetne inteligencije

Osnovno kretanje korištenjem umjetne inteligencije

Upotreba algoritma za kretanje A*

Proširena i

virtualna

stvarnost

Vrsta hardvera

Implementacija postojećeg sustava nadogradnje

Programiranje sučelja

Kretanje kamere

Kretanje lika

Stvaranje scene

Interakcija igrača s objektima virtualne i proširene stvarnosti

Optimizacija

Upotreba geo lokacije

Vježbe

Implementacija naprednih elemenata grupe

Sustav za upravljanje inventarom

Implementacija vlastitog rješenja za kretanje likova putem algoritma

A*ili drugog sličnog algoritma

Izrada videoigre s proširenom ili virtualnom stvarnosti


Ostalo

33

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



34

Naziv nastavnog predmeta: PROIZVODNJA KOMPETITIVNIH

VIDEOIGARA


U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. definirati vrste sustava videoigre za više igrača,

prepoznati prednosti i nedostatke pojedinih sustava i

odabrati optimalan sustav ovisno o vrsti videoigre u

kojoj se sustav primjenjuje

2. implementirati i optimizirati jednostavan sustav

videoigre za dva igrača na jednom računalu

3. osmisliti jednostavan sustav videoigre na poteze za dva

igrača igrane putem poslužitelja

4. implementirati jednostavan sustav videoigre za dva ili

više igrača u stvarnom vremenu

5. osmisliti sustav nagrađivanja igrača prema uspjehu

Razrada

Nastavne


Sustav za više

igrača

Mrežno igranje

Internetski tip videoigre

Broj igrača

Server

Postojeći sustavi

Igre s čekanjem

Igre sa sporom brzinom - Akcije i arkade igre

Igre s prijenosom podataka u stvarnom vremenu

Dijeljenje ekrana

Tipkovnica za više igrača

Upravljači za više igrača

Optimizacija i

programiranje

video igre za

više igrača na

istom uređaju

Mijenjanje unosa u razvojnoj okolini

Vrste unosa

Kretanje

Uvjeti pobjede i poraza

Odabir likova

Povezivanje skriptisisključivo jednim likom

Igra s čekanjem

Projekt

Sustav igre

Povezivanje s poslužiteljem

Čekanje na odgovor

Trajanje poteza

Bodovni sustav

Vježbe

Izrada 3D videoigre

Povezivanje s poslužiteljem

Više igrača u stvarnom vremenu

Različiti uređaji

Prikaz najboljih igrača


polaznika.

Ostalo

35

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



36

Naziv modula IZRADA GRAFIKE U VIDEOIGRAMA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Grafika u videoigrama

2. Metode i tehnike izrade grafičkih elemenata u videoigrama

3. 3D modeliranje, teksturiranje i animiranje

4. Vizualni efekti u videoigrama


Cilj modula:

raščlaniti osnovne pojmove vezane za proces izrade grafike u

videoigrama

demonstrirati metode i tehnike izrade grafičkih elemenata

u videoigrama

razlikovati osnovne koncepte 3D modeliranja, teksturiranja i

animiranja

analizirati faze i aspekte izrade vizualnih efekata u videoigrama

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti koncepte i tehnikeizrade

grafike i animacija u videoigrama

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

GRAFIKA U VIDEOIGRAMA(1. razred, 4 sata, 7,5 bodova)

METODE I TEHNIKE IZRADE GRAFIČKIH ELEMENATA U VIDEOIGRAMA(2. razred, 3 sata, 7,5 bodova)

3D MODELIRANJE, TEKSTURIRANJE I ANIMIRANJE(3. razred, 5 sati, 7,5 bodova)

VIZUALNI EFEKTI U VIDEOIGRAMA(4. razred, 4 sata, 6 bodova)

37


Naziv nastavnog predmeta: GRAFIKA U VIDEOIGRAMA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik će steći

sljedeće ishode

učenja:

1. razlikovati vektorski i rasterski tip grafike te različite

formate i oblike grafičkih datoteka

2. identificirati razne vrste grafičkih elemenata u

videoigrama

3. izraditi jednostavne elemente 2D korisničkog sučelja u

programu za crtanje

4. osmisliti osnove grafičkog dizajna likova u videoigrama

5. komentirati i koristiti teorijske osnove animiranja

jednostavnih 2D sadržaja

Razrada

Nastavne


Uvod u izradu

grafike za video

igre

Osnove izrade grafike

Proučavanje referentnih slika i stvarnog prostora

Osnove oblika, svjetla i boje

Različiti programi za izradu grafike prema tehnici prikaza

Besplatne alternative komercijalnim programima

Grafički elementi

Sprajtovi

Atlas sprajtova

Kreiranje sprajtova/tekstura

Kompresije slikovnih podataka

Važnost "power-of-two" dimenzija

Organizacija palete

Grafičke datoteke

Osnove

grafičkog dizajna

Funkcija dizajna prema tipu videoigre

Osnove dizajna prema tehnici prikaza

Raščlamba referenci

Posebnosti digitalnog dizajna

Dizajn u funkciji korisničkog sučelja

Osnove

animacije

"Sprite sheet" animacija

Sekvence

Sustav za pokretanje

Organiziranje animacije prema programerskim normama

Izvoz datoteke s animacijom

Vježbe

Pozadinski sprajtovi

Statički sprajt

Animirani sprajt

Animirani lik putem "spritesheeta"

Dizajn jednostavnog korisničkog sučelja

Dizajn aktivnog sučelja


polaznika.

Ostalo

38

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



39

Naziv nastavnog predmeta: METODE I TEHNIKE IZRADE GRAFIČKIH

ELEMENATA U VIDEOIGRAMA

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. izraditi grafičke kompozicije s točkama kao osnovnim

elementima

2. kreirati vektorske kompozicije s linijama kao osnovnim

elementima

3. osmisliti i kreirati višeslojne kompozicije za stvaranje

efekta dubine u 2D scenama

4. izraditi 2D vizualne efekte koristeći sustave čestica

5. kombinirati razne tehnike prikaza unutar jedne scene

(2.5D)

Razrada

Nastavne


Točkasta grafika

Linije i oblici

Sjenčanje i rasvjeta

Boje i teksture

Crtanje jednostavnih objekata

Uzorci

Gradijenti

Vektorska

grafike

Vektori

Oblici

Gradacija

Vektorski tekst

Povezivanje krivulja

Stvaranje uzoraka

Ispune i sjenčanje

Višeslojni prikazi

Organizacija višeslojnosti

Načini spajanja

Organizacija crteža u više slojeva

Spajanje slojeva u cjelinu

Sustav čestica

Vrste i sastav

Organizacija sustava

Vrste modifikatora

Struktura čestica

Primjena fizike na čestice

Primjena sustava čestica unutar scene

Vježbe

Crtanje točkaste grafike

Crtanje vektorske ilustracije

Crtanje višeslojne ilustracije

Dizajn sustava čestica


Ostalo

Metode i oblici

rada:







40

Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



41

Naziv nastavnog predmeta: 3D MODELIRANJE, TEKSTURIRANJE I

ANIMIRANJE

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. opisati vrste programa za modeliranje, teksturiranje i

animaciju

2. povezati i koristiti osnove modeliranja i teksturiranja 3D

objekata koristeći primitivne objekte

3. izraditi mrežu sustava za sjenčanje i implementirati

razne izvore svjetlosti na sceni

4. primijeniti sustav jednostavne animacije putem ključnih

točaka

5. izraditi 3D teren i okoliš pomoću ugrađenih sustava

odabranog programskog alata

Razrada

Nastavne


Pregleda 3D

programa

Besplatni i komercijalni 3D programi

Posebnosti raznih programa

Odabir programa prema vrsti projekta

Osnove 3D

modeliranje

Osnovni koncepti modeliranja

Načini uređivanja

Strukturni podelementi

Primitivni (osnovni) oblici

Spajanje i istiskivanje

Glavne točke

Ubacivanje geometrije

Rubne petlje i rezanje

Spajanje poligona

Alati za promjenu strukture

Hijerarhijski odnosi

Zrcaljenje geometrije

Modeliranje prema referenci

Mjerila

Izvozne datoteke

Sjenčanje

objekata

Načini sjenčanja

Izvori sjenčanja

Teksture

Mreža sjenčanja

Proceduralne teksture

Skup sjenčanja

Odabir sjenčanja prema tehnici prikaza

Iscrtavanje slike

Animacija

Priprema modela

Određivanje trajanja pokreta

Vremenska vrpca

Gibanje tijela prema fizikalnim svojstvima

Postavljanje ključnih točaka

Linearno interpoliranje

Podešavanje postavljenih ključnih točaka

Animacijski grafovi

Organiziranje skupa ključnih točaka

42

Modeliranje

okoliša

Gotovi oblici

Postavljanje pravilnog mjerila

Izrada privremene grafike

Modificiranje postojećih objekata radi različitosti

Hijerarhijska podjela objekata

Važnost pravilnog nazivlja

Urednost geometrije

Potvrđivanje izvedenih transformacija

Vježbe

Modeliranje statičkog 3D objekta tehnikom izvlačenja

Teksturiranje 3D objekta

Animacija objekta prema ključnim točkama

Rad sa sekvencama

Modeliranje više 3D objekata u okviru okoliša


Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



43

Naziv nastavnog predmeta: VIZUALNI EFEKTI U VIDEOIGRAMA


U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. identificirati vrste vizualnih efekata

2. implementirati jednostavne vizualne efekte putem

sustava čestica

3. osmisliti sustav fizike za čvrsta tijela

4. izraditi jednostavan model dinamičke simulacije

tekućina

5. kategorizirati znanja i vještine potrebne za efektivno

komuniciranje, prezentiranje, istraživanje tržišta,

prikupljanje korisničkih zahtjeva, pregovaranje i rad u

timovima

Razrada

Nastavne


Uvod u vizualne

efekte

Vrste vizualnih efekata

Primjena

Osobitosti prema tehnici prikaza

Optimizacija prema ciljanoj platformi

Upotreba efekata za narativne svrhe

Tehnička ograničenja

Sustavi čestica

Vrste čestica

Stvaranje čestica

Tipovi

Načini kretanja

Svojstva trajanja (age)

Primjena fizike

Postavljanje sustava unutar okoliša

Optimizacija sustava

Primjena fizike

Utjecaj sile na scenu

Globalni i lokalni parametri

Fizikalni modifikatori

Generatori sile

Detekcija sudara

Kretanje tekućina

Domene za izračune

Čvrsta tijela

Aktivni i pasivni objekti

Naknadni efekti

Iscrtavanje efekata na kameri

Magla

Zaglađivanje prikaza

Ambijentalna okluzija

Korištenje prostora ekrana za izračun refleksija

Dubinska oštrina

Zamućivanje pokreta

Isijavanja

Podešavanje boja

Efekti kontrasta na rubu prikaza

Prikaz zrnatosti

Vježbe Osmišljavanje i postavljanje skupa efekata na kameru

Izrada simulacije sudara čvrstih tijela

44

Postavljanje fizikalnih modifikatora na probnu scenu


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



45

Naziv modula PROJEKTIRANJE I MONETIZACIJA VIDEOIGARA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Teorija razvoja videoigara

2. Projektiranje i timska kolaboracija

3. Projektni razvoj videoigara

4. Marketing i monetizacija videoigara


Cilj modula:

raščlaniti osnovne pojmove teorije razvoja videoigara

demonstrirati timsku kolaboraciju

razlikovati faze projektnog razvoja videoigara

analizirati faze marketinga i monetizacije videoigara

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti koncepte i

metodeprojektiranja, razvoja i monetizacijevideoigara

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

TEORIJA RAZVOJA VIDEOIGARA(1. razred, 3 sata, 6 bodova)

PROJEKTIRANJE I TIMSKA KOLABORACIJA(2. razred, 2 sata, 5 bodova)

PROJEKTNI RAZVOJ VIDEOIGARA(3. razred, 3 sati, 5,5 bodova)

MARKETING I MONETIZACIJA VIDEOIGARA(4. razred, 2 sata, 3

bodova)

46


Naziv nastavnog predmeta: TEORIJA RAZVOJA VIDEOIGARA

Razred: prvi (1.)

U prvom razredu

polaznik će steći

sljedeće ishode

učenja:

1. opisati razvoj računalne tehnologije kroz povijesni

razvoj videoigara

2. opisati strukturu i tip mehanike zadane videoigre

3. osmisliti vlastitu mehaniku videoigre i raščlaniti proces

izrade idejnog rješenja videoigre

4. napisati koncept scenarija jednostavne videoigre

5. vrednovati funkcionalnost, potpunost, balans te igrivost

videoigre prema zadanom scenariju te predložiti

moguća poboljšanja

Razrada

Nastavne


Povijest

videoigara

Igrače platforme

Razvoj videoigara prema razvoju platformi

Tehničkih ograničenja i kreativnost

Primjena novih tehnologija

Mehanika

videoigre

Tipovi videoigara

Žanrovi videoigara

Mehanika prema tipu platforme

Kontroleri i sustavi upravljanja

Izrada scenarija

Razvoj osnovnog koncepta

Tehničke specifikacije

Kreativno pisanje

Tijek priče

Definiranje likova

Organizacija stupnjeva

Balansiranje

igračkih

parametara

Izrada balans tablice

Formule

Izvoz balans tablice u datoteku

Vježbe

Osmišljavanje videoigre prema ciljanoj platformi

Izrada scenarija jednostavne videoigre

Razrada balans tablice


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

47

Literatura za

polaznike:



48

Naziv nastavnog predmeta: PROJEKTIRANJE I TIMSKA KOLABORACIJA

Razred: drugi (2.)

U drugom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. analizirati komparativne tržišne prednosti različitih

tipova videoigara

2. izraditi jednostavan plan i pregled napretka kroz razine

videoigre

3. raščlaniti idejno rješenje videoigre na glavne projektne

zadatke u zadanom vremenskom okviru

4. primjenjivati programske alate za timsku kolaboraciju

5. kategorizirati znanja i vještine potrebne za efektivno

komuniciranje, prezentiranje, istraživanje tržišta,

prikupljanje korisničkih zahtjeva, pregovaranje i rad u

timovima

Razrada

Nastavne


Analiza tržišta

Proučavanje tržišta

Posebnost raznih tržišta

Tržišna zastupljenost

Izrada plana

Sadržaj "game design" dokumenta

Ciljana platforma

Broj igrača

Ciljana publika

Odabir mehanike

Priča i tema

Odabir tehnike prikaza

Sustav napredovanja i nagrađivanja

Ukupno trajanje i ponovno igranje

Timska suradnja

Uloge unutar tima

Osobnosti i motivacija

Razmjer između kreativnosti i poslovnosti

Uloga vođe

Zajednički cilj i vizija

Važnost pojedinca unutar organizacije

Programski alati za timsku suradnju

Komunikacija unutar tima

Vježbe

Zadatak analize trenutne zastupljenosti određenog tipa igre

Izrada GDD-a

Osmišljavanje virtualnog tima i raspoređivanje uloga

Postavljanje tima na sustav za timsko surađivanje


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







49

Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



50

Naziv nastavnog predmeta: PROJEKTNI RAZVOJ VIDEOIGARA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. komentirati teorijske osnove razvoja industrije

videoigara

2. obrazložiti potrebne uloge članova razvojnog tima

3. obrazložiti svrhu, ciljeve, principe i procese

produkcijskih faza

4. izraditi projektnu dokumentaciju videoigre

5. demonstrirati sve korake procesa razvoja videoigre

Razrada

Nastavne


Osnove razvoja

industrije

videoigara

Inovativnost

Izdavači

Uvod u marketing

Informacije o razvoju

Analiziranje sa svrhom kvalitetnog planiranja projekta

Raspodjela posla

Članovi tima

Definiranje tipa igre

Određivanje vremenskog roka

Dizajner videoigara

Pisac

Programer

Umjetnik 3D grafike

Umjetnik 2D grafike

Voditelj tima

Voditelj marketinga

Projektna

dokumentacija

Žanr

Temeljni dizajn igre

Demografija tržišta

Mehanika igre

Raspored razvoja

Narativ

Misije

Vježba Napisati vlastitu projektu dokumentaciju kao voditelj projekta ili kao

određeni član tima za vlastitu videoigru


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





51

Literatura

Literatura za

polaznike:



52

Naziv nastavnog predmeta: MARKETING I MONETIZACIJA VIDEOIGARA


U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. odabrati prikladan način financiranja i adekvatan pravni

oblik poduzetničkog pothvata

2. kreirati poslovni plan i stratešku analizu poduzetničkog

pothvata

3. kreirati marketinški plan za potrebe poduzetničkog

projekta

4. opisati financijske izvještaje i elemente koji utječu na

financijsko stanje poduzeća

5. razmotriti povezanost sudionika u procesu razvoja i

plasiranja proizvoda na tržište

Razrada

Nastavne


Marketing

Istraživanje stanje tržišta video igara

Prezentiranje videoigre tržištu

Prednosti i mane tržišta videoigara

Vrste i primjeri marketinga

Društvene mreže

Platforme

Zajednice

Kampanje

Izrada projekta

Analiza tržišta videoigara

Poslovni plan

Ciljano tržište

Stil

Vremenski period

Budućnost tržišta videoigara

Financije

Financijski izvještaj

Financijsko stanje

Problemi na tržištu videoigara

Opstanak na tržištu videoigara

Vježba

Izrada kontakta na društvenim mrežama za vlastitu igru

Kreiranje zajednice

Izrada poslovnog plana

Odabir ciljanog tržišta

Određivanje vremenskog perioda

Odabir vrste marketinga

Kreiranje kampanje


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







53

Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



54

2.2.3. Izborni strukovni moduli/predmeti

Naziv modula AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA U VIDEOIGRAMA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Audio i video produkcija

2. Napredna audio i video produkcija


Cilj modula:

raščlaniti osnovne pojmove audio i video produkcije

demonstrirati izradu audio i video materijala

razlikovati faze izrade video i audio produkcije

analizirati faze audio i video produkcije

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti koncepte i metode audio i

videoprodukcije

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA(3. razred, 3 sata, 7 bodova)

NAPREDNA AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA(4. razred, 3 sata, 5 bodova)

55


Naziv nastavnog predmeta: AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. identificirati vrste programa za izradu audio i video

sadržaja i razlikovati različite formate audio i video

zapisa

2. kategorizirati osnovne tehnike obrade audio zapisa i

osmisliti vlastite zvučne efekte

3. izraditi jednostavnu glazbenu podlogu

4. primijeniti odgovarajuće efekte u obradi video sadržaja

5. integrirati kreirani audio i video sadržaj u zadani projekt

Razrada

Nastavne


Povijesni razvoj

alata za audio i

video produkciju

Razvoj audio i video sučelja

Razvoj računalnih programa za audio produkciju

Razvoj računalnih programa za video produkciju

Osnove audio

produkcije

Osnovne karakteristike zvuka

Formati zvučnih zapisa

Analogni i digitalni zvuk

Primjena zvuka u računalnih igrama

Osnove obrade zvuka – glasnoća, frekvencija, vrijeme

Zvučni efekti

Pozadinska glazba

Osnove montaže

zvuka

Višekanalna montaža zvuka

Osnove tehnika snimanja zvučnih zapisa

Efekti za manipulaciju zvuka

Kompresor

Ekvilajzer

Prostorni efekti

MIDI sučelje

Virtualni instrumenti

Osnove glazbene kompozicije

Miksanje i masteriranje

Osnove video

produkcije

Kako nastaje video zapis

Formati video zapisa

Primjena video zapisa u računalnih igrama

Predprodukcija

Snimanje video zapisa

Studijska produkcija

Upravljanje kamerom

Ekspozicija

Gradacija

Osvjetljenje

Zvuk

Osnove video

montaže

Osnovne tehnike obrade video zapisa

Vremenska traka

Tranzicije

Vizualni efekti

56

Put pokreta

Pozicija, veličina, rotacija, transparentnost

Postprodukcija video zapisa

Vježbe

Reprodukcija zvuka na računalima

Alati za osnovnu obradu zvuka

Digitalna audio radna stanica

Formati zvučnih zapisa

Digitalni zvuk

Zvuk u računalnim igrama

Glasnoća, frekvencija, vrijeme

Montaža zvučnih efekata

Montaža pozadinske glazbe

Osnove snimanja zvučnog zapisa

Primjena efekata nad zvučnim zapisima

Kompresor, ekvilajzer, prostorni efekti

Izrada glazbe korištenjem semplova i virtualnih instrumenata

Miksanje i masteriranje

Alati za osnovnu obradu video zapisa

Formati video zapisa

Predprodukcija

Snimanje video zapisa

Osnove snimanja DSLR kamerama

Osnove obrade video zapisa

Rad s vremenskom trakom

Efekti tranzicija između video isječaka

Osnovna svojstva video zapisa i njihova manipulacija

Postproducija video zapisa


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



57

Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNA AUDIO I VIDEO PRODUKCIJA


U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. identificirati principe funkcioniranja profesionalne audio

opreme i primijeniti razne tehnike obrade zvuka

2. opisati principe funkcioniranja profesionalne video

opreme i identificirati načine snimanja različitih izvora

zvuka

3. animirati tekst i grafiku i primijeniti tehnike procesa

korekcije boja

4. implementirati sustav za praćenje pokreta

5. izraditi promotivni video za zadanu videoigru

Razrada

Nastavne


Izrada zvučnih

efekata

Vrste mikrofona

Snimanje zvučnih efekata

Metode stvaranja zvučnih efekata

Baze zvučnih efekata

Izrada

pozadinske

glazbe

Tehnike snimanja glazbenih instrumenata

Napredne tehnike analize i manipulacije frekvencija zvuka

Uloga različitih vrsta instrumenata u glazbenoj kompoziciji

Melodija i harmonija

Ritam

Napredne

tehnike audio

produkcije

Dinamički procesori

Vrste kompresora

"Gate" i "de-esser"

Modulacijski efekti

Masteriranje

Napredni efekti

u video

produkciji

Zamagljenost pokreta

Efekti pomaka

Korekcija boja

Vinjeta

Sustav čestica

Napredne

tehnike video

produkcije

Osnove animacije

3D objekti

Animiranje tipografije

Vježbe

Vrste mikrofona

Snimanje zvuka

Izrada različitih zvučnih efekata

Montaža zvuka u video materijalima

Ozvučavanje glazbenih instrumenata

Napredno korištenje ekvilajzera

Dizajniranje glazbenih dionica

Melodija

Harmonija

Ritam

Dinamički procesori

Napredni efekti audio produkcije

Masteriranje

Zamagljenost pokreta

58

Efekti pomaka

Korekcija boja

Vinjete i drugi efekti

Sustav čestica

Animiranje u video produkciji

Animiranje 3D objekata

Animirana tipografija


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



59

Naziv modula RAZVOJNE OKOLINE ZA IZRADU VIDEOIGARA I TESTIRANJE KORISNIČKOG ISKUSTVA

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Razvojne okoline za izradu videoigara

2. Testiranje korisničkog iskustva u videoigrama


Cilj modula:

razlikovati razvojne okoline za izradu videoigara

raščlaniti osnovne pojmove vezane za testiranje

korisničkog iskustva u videoigrama

demonstrirati testiranje korisničkog iskustva u videoigrama

analizirati faze testiranja korisničkog iskustva

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti koncepte i metode testiranja

korisničkog iskustva i koristiti razvojne okoline za izradu

videoigara

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

RAZVOJNE OKOLINE ZA IZRADU VIDEOIGARA(3. razred, 3 sata,

7 bodova)

TESTIRANJE KORISNIČKOG ISKUSTVA U VIDEOIGRAMA(4. razred, 3 sata, 5 bodova)

60


Naziv nastavnog predmeta: RAZVOJNE OKOLINE ZA IZRADU

VIDEOIGARA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. identificirati vrste razvojnih okolina i razlikovati

razvojne okoline prema tehnologiji prikaza

2. komentirati i koristiti osnovna pravila, metode i tehnike

izrade videoigre u odabranoj programskoj okolini

3. definirati funkcije, strukture i korisničke tipove

podataka u odabranom programskom jeziku i kreirati

objekte potrebne za razvoj određenog dijela zadane

videoigre

4. opisati značajke specifičnih platformi za pokretanje

videoigara

5. opisati sustave za pronalaženje i otklanjanje pogrešaka

Razrada

Nastavne


Vrste razvojnih

okolina

Različiti programi za izradu videoigara

Odabir razvojne okoline prema vrstama videoigara

Proučavanje različitih sučelja i programskih jezika

Osnove prednosti i mane pojedinih razvojnih okolina

Besplatne i komercijalne razvojne okoline za izradu videoigara

Varijable i

konstante u

kontekstu

razvojne okoline

Varijable

Konstante

Tipovi podataka

Operandi i operatori

Kontrola toka

programa u

kontekstu

razvojne okoline

Sekvenca

Selekcije

Iteracije

Skokovi

Mehanizmi

agregacije

podataka, klase i

objekti u

kontekstu

razvojne okoline

Polja

Nizovi znakova

Slogovi i unije

Klase i objekti

Pretraživanje i sortiranje polja

Funkcije i

pokazivači u

kontekstu

razvojne okoline

Funkcije

Rekurzije

Programski stog

Pokazivači

Dinamičko alociranje memorije

Funkcije s varijabilnim parametrima

Sustavi za

optimizaciju i

otklanjanje

pogrešaka u

kontekstu

razvojne okoline

Performanse

Profileri

Prozor za otklanjanje pogrešaka slike

Podešavanje razine razvojne okoline

Otklanjanje pogrešaka u koda

Načini traženja grešaka

61

Vježbe

Izrada 3D igre u odabranoj razvojnoj okolini

Implementacija zvuka u odabranoj razvojnoj okolini

Upotreba i pisanje vlastitog programskog koda u odabranoj razvojnoj

okolini

Optimizacija programskog koda u odabranoj razvojnoj okolini


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



62

Naziv nastavnog predmeta: TESTIRANJE KORISNIČKOG ISKUSTVA U

VIDEOIGRAMA


U četvrtom

razredu polaznik


ishode učenja:

1. opisati ulogu tehničara za testiranje korisničkog

iskustva

2. identificirati nepravilnosti i primijeniti principe modernih

pristupa upravljanja kvalitetom

3. komentirati i koristiti nazivlje engleskog jezika u

području testiranja korisničkog iskustva u videoigrama

4. primijeniti različite alate za prikupljanje podataka

5. opisati nepravilnosti i načine za otkrivanje nepravilnosti

Razrada

Nastavne


Uloga tehničara

za testiranje

korisničkog

iskustva

Korisničko iskustvo

Vrste verzija

Vrste platformi za testiranje

Iskustvo preuzimanja i instalacije

Iskustvo prvog utiska

Iskustvo prvog korištenja

Prednosti i mane videoigre

Dokumentiranje nedostataka i nadogradnji

Nadogradnja

pronađenih

nedostataka

Odustajanje korisnika

Odbijanje igrača od videoigre

Analiziranje povratnih informacija igrača

Načini

prikupljanja

podataka

Testiranje u okruženju tehničara za izradu videoigara

Testiranje u okruženju cijelog poduzeća

Pravilno postavljanje pitanja

Ankete

Testiranje na specifičnim grupama igrača

Snimanje reakcije igrača dok igraju igru

Engleski jezik

Opće kratice i definicije

Pisanje izvješća

Pisanje analize i anketa

Vježbe

Korisničko iskustvo

Testiranje korisničkog iskustva na odabranoj platformi

Vrste iskustva

Analiziranje i dokumentiranje prednosti i mana

Odbijanje igrača

Odustajanje igrača

Testiranje u okruženju tehničara za izradu videoigara

Testiranje u okruženju cijelog poduzeća

Pravilno postavljanje pitanja

Ankete

Testiranje na specifičnim grupama igrača

Snimanje reakcije igrača dok igraju igru

Opće kratice i definicije

Pisanje izvješća

63


Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



64

Naziv modula PODUZETNIŠTVO I MEĐUNARODNO POSLOVANJE

Popis strukovnih

jedinica ishoda

učenja iz

standarda

kvalifikacije

1. Pokretanje poslovnog pothvata

2. Međunarodno poslovanje


Cilj modula:

razlikovati osnovne pojmove poduzetništva i međunarodnog

poslovanja

raščlaniti faze pokretanja poslovnog pothvata i

međunarodnog poslovanja

analizirati faze pokretanja poslovnog pothvata

Opis modula:

analizirati, povezati i koristiti koncepte poduzetništva i

međunarodnog poslovanja

Nastavni

predmeti koji se

izvode u ovom

modulu:

POKRETANJE POSLOVNOG POTHVATA(3. razred, 3 sata, 7

bodova)

MEĐUNARODNO POSLOVANJE(4. razred, 3 sata, 5 bodova)

65


Naziv nastavnog predmeta: POKRETANJE POSLOVNOG POTHVATA

Razred: treći (3.)

U trećem

razredu polaznik


ishode učenja:

1. razlikovati pravne oblike osnivanja poduzetničkog

pothvata

2. istražiti vrste financiranja poduzetničkog pothvata

3. identificirati faze poslovnog planiranja

4. planirati poslovne funkcije poslovnih organizacija

5. izraditi i prezentirati poslovni plan

Razrada

Nastavne


Važnost

poduzetništva u

gospodarstvu i

društvu

Definicija poduzetnika i poduzetništva

Produktivno, neproduktivno i destruktivno poduzetništvo

Poduzetništvo iz prilike i poduzetništvo iz nužde

Razvojna uloga poduzetnika

Pravni oblici

poduzetničkog

pothvata

Društva osoba

Društva kapitala

Izvori

financiranja

Bankovni kredit

EU fondovi

Fondovi rizičnog kapitala

Poslovni anđeli

Grupno financiranje

Generiranje

poslovnih ideja

Invencija naspram inovacije

Poslovna prilika

Pozornost na poslovne prilike

Poslovna prilika kao rješenje problema

Efektuacija

Životni ciklus

poslovne

organizacije

Faze životnog ciklusa poduzeća

Krize upravljanja

Start-up

Rast poduzeća

Održivost poslovanja

Poslovne

funkcije

poduzeća

Proizvodni proces

Organizacija poslovnih funkcija

Proizvod naspram usluge

Poslovno

planiranje

Svrha poslovnog plana

Linearni poslovni plan

Piramidalni poslovni plan

Vježbe

Vježba efektuacije

Oluja mozgova

Razmišljanje unatrag

Platno poslovnog modela

Planiranje ulaganja i izvora financiranja

Planiranje prihoda i rashoda

Utemeljenost plana u realnim pretpostavkama

Planski račun dobiti i gubitka

66

Planska bilanca

Statička ocjena projekta

Dinamička ocjena projekta

Analiza osjetljivosti

Izrada poslovnog plana

Prezentacija poslovnog plana

Kratka prezentacija poduzetničke ideje


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i

oblici praćenja

i vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



67

Naziv nastavnog predmeta: MEĐUNARODNO POSLOVANJE


U četvrtom razredu

polaznik će steći

sljedeće ishode

učenja:

1. opisati obilježja, prednosti i nedostatke različitih

oblika internacionalizacije poslovanja poduzeća

2. razlikovati institucije međunarodnog gospodarskog i

financijskog sustava

3. opisati devizno poslovanje i instrumente platnog

prometa s inozemstvom

4. interpretirati poslovnu dokumentaciju u

međunarodnom poslovanju

5. identificirati koncepte i specifičnosti elektroničkog

poslovanja u marketingu i odnosima s kupcima

Razrada

Nastavne


Internacionalizacija

poslovanja

Uvoz

Izvoz

Licenciranje

Međunarodna franšiza

Zajednički pothvati

Direktna ulaganja

Međunarodni

gospodarski i

financijski sustav

Institucije međunarodnog gospodarskog i financijskog sustava

Međunarodni poslovni običaji, izrazi i pravila

Devizni i carinski

sustav u Hrvatskoj

Institucije u Hrvatskoj

Devizni tečaj

Carine

Kvote

Instrumenti

platnog prometa s

inozemstvom

Međunarodni dokumentarni akreditiv

Bankovna doznaka

Dokumentarna naplata

Trgovačko kreditno pismo

Mjenica u međunarodnom poslovanju

Rizici u

međunarodnom

poslovanju

Vrste rizika

Prognoza rizika

Osiguranje od rizika

Elektroničko

poslovanje i

internacionalizacija

Elektroničko poslovanje

Marketing

Upravljanje odnosima s klijentima

Suvremeni trendovi u vanjskoj trgovini

Vježbe

Primjeri internacionalizacije poslovanja u praksi

Prepoznavanje prednosti i nedostataka internacionalizacije

poslovanja

Vrste i obračun carina

Carinske unije

Instrumenti platnog prometa

Poslovna dokumentacija

Kreditni poslovi

Bankovne garancije

Identifikacija rizika

68

Upravljanje rizicima u međunarodnom poslovanju

Elektroničko poslovanje

Web trgovine i kampanje na društvenim mrežama

Međunarodna konkurentnost poduzeća

Suvremeni trendovi u vanjskoj trgovini


polaznika.

Ostalo

Metode i oblici

rada:







Elementi i oblici

praćenja i

vrjednovanja

polaznika:





Literatura

Literatura za

polaznike:



69

2.2.4. Završni rad

Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-isp., 90/11, 16/12 i 86/12) i Pravilnika o izradbi i obrani završnog

rada (NN 118/09).

70

3. Okruženje za učenje

Okruženje ustanove na kojoj se provodi strukovno obrazovanje

Ustanova na kojoj se provodi strukovno obrazovanje u smislu izvođenja strukovnog

kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za razvoj videoigara dužna je osigurati sve

prostorne, materijalne i ljudske resurse, kao i ostale uvjete propisane standardom

kvalifikacije.

71

4. Kadrovski uvjeti

Nastavni predmet Nastavnik Izobrazba*

Hrvatski jezik nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

profesor hrvatskog jezika

i književnosti

profesor jugoslavenskih

jezika i književnosti

diplomirani kroatolog

profesor hrvatske kulture

diplomirani komparatist

književnosti ili profesor

komparativne književnosti

(pod uvjetom da ima

položen razlikovni ispit iz

hrvatskog jezika na

Filozofskom fakultetu u

Zagrebu)

profesor jugoslavenskih

jezika i književnosti sa

smjerom animacija

kulture (diplomirao na

Pedagoškom fakultetu u

Rijeci do 1991. godine

pod uvjetom da ima

položen razlikovni ispit iz

hrvatskog jezika na tom

fakultetu)

magistar hrvatskog jezika

i književnosti

magistar edukacije

hrvatskog jezika i

književnosti

magistar kroatologije

magistar edukacije

kroatologije

magistar kroatistike i

južnoslavenskih filologija

Engleski jezik nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

profesor engleskog jezika i

književnosti

diplomirani anglist

magistar edukacije

(nastavnički smjer)

engleskog jezika (i

književnosti)

magistar prevoditelj ukoliko

ima položenu pedagoško-

psihološko-metodičku

naobrazbu

magistar filolog ukoliko ima

položenu pedagoško-

psihološko-metodičku

naobrazbu

72

Politika i gospodarstvo nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

profesor sociologije magistar sociologije

diplomirani politolog

magistar politologije

diplomirani ekonomist magistar ekonomije

diplomirani pravnik

magistar prava

Tjelesna i zdravstvena

kultura

nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

magistar kineziologije

profesor kineziologije

profesor tjelesnog odgoja

profesor fizičke kulture

profesor fizičkog odgoja

Etika nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

profesor filozofije

magistar edukacije filozofije

diplomirani filozof

magistar filozofije

profesor sociologije

magistar sociologije

diplomirani politolog

magistar politologije

diplomirani teolog

magistar teologije

diplomirani kateheta

magistar religiozne pedagogije

i katehetike

profesor hrvatske kulture

magistar edukacije kroatologije

diplomirani kroatolog

magistar kroatologije

profesor religijske kulture

magistar edukacije religijskih

znanosti

diplomirani religiolog

magistar religijskih znanosti

Matematika nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

magistar edukacije matematike

magistar matematike


i informatike

magistar računarstva i

matematike


i fizike

magistar edukacije fizike i

matematike

profesor matematike

diplomirani inženjer

matematike

profesor matematike i

informatike


računarstva i matematike

profesor matematike i fizike

73

profesor fizike i matematike

Fizika nastavnik

općeobrazovnog

predmeta

magistar edukacije fizike

magistar fizike


matematike


politehnike


informatike

magistar fizike – geofizike


tehnike


kemije

profesor fizike

diplomirani inženjer fizike

profesor matematike i fizike

profesor fizike i matematike

74

Osnove programiranja nastavnik stručno-

teorijskih sadržaja

magistar ekonomist, smjer

informatika

magistar profesor matematike i

informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer

elektrotehnike i informacijske

tehnologije

magistar inženjer elektronike i

računalnog inženjerstva

magistar inženjer računarstva

magistar inženjer

komunikacijske i informacijske

tehnologije

magistar inženjer informatike

magistar inženjer automatike i

sustava

magistar informatike u

edukaciji

stručni specijalist inženjer

računarstva


elektrotehnike

stručni specijalist poslovnih

informacijskih sustava


informacijskih tehnologija


elektrotehnike


računarstva


informatike

profesor informatike

diplomirani informatičar

profesor elektrotehnike

sveučilišni prvostupnik inženjer


tehnologije


računalstva

stručni prvostupnik inženjer

elektrotehnike


računarstva

stručni prvostupnik informatike

inženjer elektrotehnike

inženjer računarstva

inženjer informatike

75

Operacijski sustavi nastavnik

stručno- teorijskih

sadržaja


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


elektrotehnike


računarstva


informatike





računarstva


elektrotehnike







tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva




76


Baze podataka nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije


sustava



edukaciji


elektrotehnike


računarstva


informatike





računarstva


elektrotehnike







tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva


77




Osnove računala nastavnik stručno-



elektrotehnike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


informatika


informatike


matematike


računarstva


elektrotehnike







tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva





78

Građa računala nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


elektrotehnike


računarstva


informatike





računarstva


elektrotehnike







tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva




79


suradnik u nastavi strukovna kvalifikacija u

obrazovnom sektoru

Elektrotehnika i računalstvo u

četverogodišnjem trajanju

obrazovanja s najmanje pet

godina radnog staža u struci

Praktične osnove

računalstva

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



edukaciji


sustava

magistar inženjer industrijskog

inženjerstva


elektrotehnike


računarstva


informatike


nastavnik praktične nastave

elektrotehničke struke



industrijskog menadžmenta



računarstva


elektrotehnike



80





tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Osnove elektrotehnike nastavnik stručno-


magistar inženjer


tehnologije

magistar inženjer


tehnologije


magistar inženjer

elektrotehnike


sustava




računarstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva



obrazovnom sektoru





81

Uvod u računalne mreže nastavnikstručno- teorijskih sadržaja


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


elektrotehnike


računarstva


informatike





računarstva


elektrotehnike







tehnologije


računalstva


elektrotehnike


elektrotehnike


računarstva




82


Digitalna logika nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer računalstva

ili informatike


edukaciji

stručni specijalist računalstva




informacijskih tehnologinja


elektrotehnike


računarstva




tehnologije

sveučilišni prvostupni inženjer

računarstva



tehnologije


računalstva

stručni prvostupnik

informatičke

inženjer elektrotehničke




obrazovnom sektoru





83

Razvoj videoigara nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva





84


obrazovnom sektoru





Napredne tehnike

razvoja videoigara

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike

85


računarstva






obrazovnom sektoru





Proizvodnja

kompetitivnih videoigara

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike




86



tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Grafika u videoigrama nastavnik stručno-


magistar dizajna u novim

medijima

magistar dizajna

diplomirani dizajner

magistar slikarstva

akademski slikar

magistar grafike

akademski slikar – grafičar

magistar inženjer grafičke

tehnologije, smjer dizajn

grafičkih proizvoda

diplomirani inženjer grafičke

tehnologije, smjer grafički

dizajn

magistar edukacije likovne

kulture

magistar likovne pedagogije


kulture i likovne umjetnosti

profesor likovne kulture

magistar primijenjene

umjetnosti


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

87

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





88

Metode i tehnike izrade grafičkih elemenata u

videoigrama

nastavnik stručno-



medijima

magistar dizajna


magistar slikarstva

akademski slikar

magistar grafike







dizajn


kulture






umjetnosti


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike





89


elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





3D modeliranje,

teksturiranje i

animiranje

nastavnik stručno-


magistar animiranog filma i

novih medija

diplomirani filmski animator


tehnologije


tehnologije


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije

90



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Vizualni efekti u

videoigrama

nastavnik stručno-



medijima

magistar dizajna


magistar slikarstva

akademski slikar

magistar grafike





91



dizajn


kulture






umjetnosti


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije

92


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Teorija razvoja videoigara

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike


93





tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Projektiranje i timska

kolaboracija

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike

94


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Projektni razvoj videoigara

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike

95






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Marketing i monetizacija

videoigara

nastavnik stručno-


magistar ekonomije

diplomirani ekonomist

Audio i video produkcija nastavnik stručno-


magistar inženjer

elektrotehnike, smjer

elektroakustika

magistar inženjer

elektrotehnike


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije

96




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





97

Napredna audio i video produkcija

nastavnik stručno-


magistar inženjer

elektrotehnike, smjer

elektroakustika

magistar inženjer

elektrotehnike


informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva

98






obrazovnom sektoru





Razvojne okoline za

izradu videoigara

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva


informatike




99



tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Testiranje korisničkog

iskustva u videoigrama

nastavnik stručno-



informatika


informatike


matematike

magistar inženjer

elektrotehnike

magistar inženjer


tehnologije




magistar inženjer


tehnologije



sustava


edukaciji


računarstva


elektrotehnike






elektrotehnike


računarstva

100


informatike






tehnologije


računalstva


elektrotehnike


računarstva






obrazovnom sektoru





Pokretanje poslovnog

pothvata

nastavnik stručno-


magistar ekonomije


Međunarodno

poslovanje

nastavnik stručno-


magistar ekonomije


*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta (promjena naziva

nastavnog predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i

programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novoga akademskog ili stručnog naziva i sl.),

suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati

ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.

101

5. Minimalni materijalni uvjeti

Nastavni predmet Oprema Prostor

Hrvatski jezik grafoskop, računalo s pristupom internetu,

projektor, zaslon

standardna učionica

Engleski jezik računalo s pristupom internetu i potrebnim

softverom, projektor,

zaslon, CD player, DVD

player

standardna učionica, kabinet za strani jezik

Politika i gospodarstvo računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica,

specijalizirana informatička učionica - korištenje prilikom

realizacije pojedinih nastavnih

tema

Tjelesna i zdravstvena

kultura

nastavna sredstva i pomagala sukladno

državnom pedagoškom

standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana

i ostalih pratećih prostora

otvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim

prostorijama (sportskadvorana,

teretana, igrališta, plivalište…), sukladno državnom pedagoškom

standardu

Etika računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon

standardna učionica, kabinet za

etiku

Matematika računalo s pristupom internetu i potrebnom

matematičkom

programskom potporom, projektor, zaslon, pametna

ploča, geometrijski pribor,

modeli geometrijskih tijela

standardna učionica, kabinet za matematiku, specijalizirana

informatička učionica - korištenje prilikom realizacije pojedinih

nastavnih tema

Fizika računalo s pristupom internetu, projektor,

zaslon, pribor za

demonstracijske pokuse

specijalizirana učionica za fiziku, standardna učionica, kabinet za

pripremu nastave fizike s

opremom

Osnove programiranja projektor, zaslon, računalo za nastavnika s

instaliranom potrebnom

programskom potporom (operacijski sustav,

antivirusna zaštita,

primjenski programi,

programsko okruženje

odabranog programskog jezika), pristupom

internetu i lokalnoj mreži,

minimalno 14 umreženih

računala za polaznike s pristupom internetu i


programskom potporom,

programska potpora za upravljanje učionicom

standardna učionica, specijalizirana učionica

102

(CMS)

Operacijski sustavi projektor, zaslon, računalo

za nastavnika s instaliranom potrebnom


pristupom internetu i

lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za

polaznike s pristupom

internetu i instaliranom

potrebnom programskom potporom, programska

potpora za upravljanje

učionicom (CMS)


specijalizirana učionica

Baze podataka projektor, zaslon, računalo za nastavnika s

instaliranom potrebnom programskom potporom,


lokalnoj mreži, minimalno

14 umreženih računala za polaznike s pristupom


potrebnom programskom

potporom, programska potpora za upravljanje

učionicom (CMS)



Osnove računala projektor, zaslon, računalo

s pristupom internetu


Građa računala projektor, zaslon, računalo za nastavnika s


programskom potporom, pristupom internetu i


14 umreženih računala za

polaznike s pristupom internetu i instaliranom


potporom, programska

potpora za upravljanje učionicom (CMS)

standardna učionica, specijalizirana učionica

Praktične osnove

računalstva

projektor, zaslon, računalo za nastavnika s



lokalnoj mreži, minimalno 7

radnih stolova s umreženim

računalima za polaznike, potrebnom programskom

potporom i odgovarajućim

priključcima, mjerni

instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi,

pristup internetu,

minimalno 7 računala za

rastavljanje/sastavljanje, mnimalno 7 kompleta alata

specijalizirana učionica, radionica

za praktičnu nastavu

103

za servisera (alat i pribor za lemljenje, kliješta za

krimpanje, tester za mrežni

kabel, patch panel, alat za

patch panel, preklopnik, mrežni kabeli)

Osnove elektrotehnike projektor, zaslon, središnje upravljačko mjesto kojim

se upravlja svim

priključcima na radnim mjestima polaznika,

računalo za nastavnika s



lokalnoj mreži, minimalno 7

radnih stolova s umreženim

računalima za polaznike, potrebnom programskom


priključcima, mjerni

instrumenti i oprema,

komponente i/ili sklopovi, pristup internetu



Uvod u računalne

mreže




pristupom lokalnoj mreži,

minimalno 14 umreženih računala za polaznike s


pristupom lokalnoj mreži s

instaliranom potrebnom programskom potporom

(mrežni simulator), 4

koncentratora (Hub), 4

preklopnika (Switch), 2

usmjerivača (Router), kabeli za mrežno

povezivanje



Digitalna logika projektor, zaslon, računalo




lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim

računalima za polaznike,



priključcima, mjerni instrumenti i oprema,

komponente i/ili sklopovi,

pristup internetu



104

Razvoj videoigara projektor, zaslon, računalo za nastavnika s








učionicom (CMS)

standardna učionica, specijalizirana učionica, kabinet za

pripremu nastave s pripadajućom opremom

Napredne tehnike

razvoja videoigara

projektor, zaslon, računalo

za nastavnika s








učionicom (CMS)


specijalizirana učionica, kabinet za


Proizvodnja

kompetitivnih videoigara










učionicom (CMS)


specijalizirana učionica, kabinet za pripremu nastave s pripadajućom

opremom

Grafika u videoigrama projektor, zaslon, računalo




lokalnoj mreži, 2 prijenosna računala, minimalno 14

umreženih računala za


internetu i slušalicama te


grafički tablet, pisač,

skener, digitalni fotoaparat


specijalizirana učionica, kabinet za pripremu nastave s pripadajućom

opremom

Metode i tehnike izrade

grafičkih elemenata u

videoigrama




pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno




pripremu nastave s pripadajućom

opremom

105

internetu i instaliranom potrebnom programskom



učionicom (CMS)

3D modeliranje,

teksturiranje i

animiranje




lokalnoj mreži, 2 prijenosna

računala, minimalno 14

umreženih računala za polaznike s pristupom




grafički tablet, pisač, skener, digitalni fotoaparat,

kamera, poluprofesionalni

aktivni zvučnici (1 par)



opremom

Vizualni efekti u

videoigrama










učionicom (CMS)



opremom

Teorija razvoja

videoigara










učionicom (CMS)



opremom

Projektiranje i timska

kolaboracija










učionicom (CMS)



opremom

106

Projektni razvoj

videoigara









učionicom (CMS)



Marketing i monetizacija

videoigara




Audio i video produkcija projektor, zaslon, računalo

za nastavnika s



lokalnoj mreži, 2 prijenosna

računala, minimalno 14 umreženih računala za




audiomikser, prijenosni

digitalni snimač, 3 vrste

mikrofona: dinamički, usmjereni kondenzatorski,

osobni kondenzatorski

(bubica), stalak za

mikrofon, studijski monitori

(zvučnici), audio-video sustav za reprodukciju,

(opcionalno: gluha komora,

pojačalo, instrumenti)




Napredna audio i video

produkcija




pristupom internetu i lokalnoj mreži, 2 prijenosna

računala, minimalno 14

umreženih računala za

polaznike s pristupom internetu i slušalicama te



audiomikser, prijenosni

digitalni snimač, 3 vrste mikrofona: dinamički,

usmjereni kondenzatorski,

osobni kondenzatorski

(bubica), stalak za mikrofon, studijski monitori

(zvučnici), audio-video

sustav za reprodukciju,

(opcionalno: gluha komora, pojačalo, instrumenti)



opremom

107

Razvojne okoline za

izradu videoigara









učionicom (CMS)



Testiranje korisničkog

iskustva u videoigrama


za nastavnika s








učionicom (CMS)




Pokretanje poslovnog

pothvata




Međunarodno poslovanje projektor, zaslon, računalo



108

6. Reference dokumenta

6.1. Referentni brojevi

Kod standarda kvalifikacije: Upućen prijedlog

standarda kvalifikacije

Naziv obrazovnog sektora: Elektrotehnika i računalstvo

Šifra obrazovnog sektora: 7

6.2. Predlagatelj strukovnog kurikuluma

Tehnička škola Sisak

Ulica Marijana Cvetkovića 2

44000, Sisak Zastupana po ravnatelju g. Davoru Maloviću.

Documents

STRUKOVNI KURIKULUM ZA STJECANJE - rk-smz.hr filetehnička škola sisak strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije tehniČar za razvoj videoigara