20
19 2.3.1. Strojno-tehnološki sustavi pri zemljanim radovima Grañevinski zemljani radovi Predmet rada svakog organiziranog tehnološkog postupka grañevinskih zamljanih radova jesu prirodni zemljani i kameni materijali s površine ili tehnološki dostupne dubine zemljine kore kao i gradiva pridobivena iz navedenih prirodnih materijala. Prirodno tlo i stijene 1 zemljine kore ujedno su prostor odvijanja po čovjeku organiziranih zemljanih radova. Istovremeno su takoñer prostor odvijanja prirodnih (procesa) zemljanih radova. Stoga se grañevinski zemljani radovi odvijaju u prirodom području zemljine kore gdje se istovremeno odvijaju prirodni geološki procesi trošenja, raspadanje ili erozije kore kao i prirodni transport (kretanje), taloženje te ponovno okamenjivanje navedenim procesima nastalih materijala. Sa stajališta grañevinskih zemljanih radova, ali i grañenja općenito, značajno je područje raspadanja zemljine kore odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. Naime kora raspadanja ili trošenja često je nestabilna za izvoñenje te korištenje izvedenih grañevina. Meñutim, kao takova manje-više olakšava izvoñenje grañevinskih zemljanih radova u tehnološkom smislu posebice u smislu utroška nekih resursa (energije, materijala itd.) potrebnih za iskop tla i stijene. 1 Stijene u širem smislu sačinjavaju zemljinu kamenu koru ili litosferu. Čvrsta stijena u užem smislu ili kamen je agregat sastavljen većim dijelom od silikatnih a rijeñe od karbonatnih minerala. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. Tlo je stoga prirodni sklop mineralnih čestica, vezanih ili nevezanih. Stijene u užem smislu razlikuje se od tla po načinu, stupanju i veličini povezanosti dijelova. Osnovne podgrupe stijena u širem smislu bile bi (po tzv. geološkoj ili genetskoj klasifikaciji) slijedeće: - efuzivne eruptivne stijene (dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti) visoke tlačne čvrstoće, gustoće i stabilnosti te niske poroznosti (uglavnom su vodnepropusne); - intruzivne eruptivne stijene (graniti, sijeniti, tonaliti, gabri, dioriti, peridotiti, ovdje pripadaju tufovi) obilježja su kao efuzivne stijene a nastale su kristalizacijom ispod površine zemljine kore; kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus); - kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi - stijene granularne kristaline strukture nastale metamorfozom granita; amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom gabra, dijabaza; kvarciti) različite visoke tlačne čvrstoće ovisno o ispucalosti i zdrobljenosti; amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija; - serpentini, kao masivne metamorfne stijene nastale metmorfozom olivina i serpentina, različitih su obilježja posebice tlačne čvrstoće ovisno o mikropukotinama a uglavnom su neotporne na smrzavanje; masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija; - mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristaline strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita različite stijene niže tlačne čvrstoće; - škriljevci, kao metamorfne stijene nižeg kristaliniteta te manje ili veće izražene škriljave strukture tj.škriljavosti (filiti, argilošisti, tinjčevi škriljevci ili mikašisti), koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih škriljaca, niska tlačna čvrstoća pa su moguća klizišta kao redovita pojava, - karbonatne sedimentne stijene (vapnenci - kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture; dolomiti; zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) različite tlačne čvrstoće čija ukupna obilježja ovise o porijeklu, slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva te okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije; ovdje pripadaju anhidrit (gips ili sadra) kao vrlo meke sedimentne stijene niske tlačne čvrstoće; - vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture, konglomerati, breče) koje su, ovisno od vrste i udjela veziva i agregata, uglavnom nejednolikog sastava, stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja i tlačne čvrstoće,, - šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene, veličina zrna od 2 mm nadalje) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene, veličina zrna 0,06 - 2 mm) kao nevezani klastični sedimenti sačinjavaju sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava; pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje; - prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine i gline; gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena ili glinaca (čiste gline; les ili prapor kao eolski sediment; ilovače kao mješavine gline i pijeska; glineni škriljac ili argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene; lapori sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata; laporoviti vapnenci itd); - muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni s vodom; - dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju pješčenjaci, rožnjaci (oblik kvarca), lapori, glineni škriljaci i vapnenaci čija ukupna, za grañenje svakako nepovoljna, obilježja ovise o obilježjima i meñusobnom odnosu članova; - fliš i flišolike geloške tvorevine kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci, siltiti (ili alevroliti koje sadrže kvarc, feldpast, tinjac) i laporovite stijene čija ukupna, za grañenje takoñer nepovoljna, obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju.

Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

19

2.3.1. Strojno-tehnološki sustavi pri zemljanim radovima

Grañevinski zemljani radovi Predmet rada svakog organiziranog tehnološkog postupka grañevinskih zamljanih radova jesu

prirodni zemljani i kameni materijali s površine ili tehnološki dostupne dubine zemljine kore kao i gradiva pridobivena iz navedenih prirodnih materijala. Prirodno tlo i stijene 1 zemljine kore ujedno su prostor odvijanja po čovjeku organiziranih zemljanih radova. Istovremeno su takoñer prostor odvijanja prirodnih (procesa) zemljanih radova. Stoga se grañevinski zemljani radovi odvijaju u prirodom području zemljine kore gdje se istovremeno odvijaju prirodni geološki procesi trošenja, raspadanje ili erozije kore kao i prirodni transport (kretanje), taloženje te ponovno okamenjivanje navedenim procesima nastalih materijala.

Sa stajališta grañevinskih zemljanih radova, ali i grañenja općenito, značajno je područje

raspadanja zemljine kore odnosno prelazno područje stijena u tlo ili obrnuto. Naime kora raspadanja ili trošenja često je nestabilna za izvoñenje te korištenje izvedenih grañevina. Meñutim, kao takova manje-više olakšava izvoñenje grañevinskih zemljanih radova u tehnološkom smislu posebice u smislu utroška nekih resursa (energije, materijala itd.) potrebnih za iskop tla i stijene.

1 Stijene u širem smislu sačinjavaju zemljinu kamenu koru ili litosferu. Čvrsta stijena u užem smislu ili kamen je agregat

sastavljen većim dijelom od silikatnih a rijeñe od karbonatnih minerala. Prirodnim trošenjem odnosno razaranjem čvrste stijene nastaje tlo. Tlo je stoga prirodni sklop mineralnih čestica, vezanih ili nevezanih. Stijene u užem smislu razlikuje se od tla po načinu, stupanju i veličini povezanosti dijelova. Osnovne podgrupe stijena u širem smislu bile bi (po tzv. geološkoj ili genetskoj klasifikaciji) slijedeće: - efuzivne eruptivne stijene (dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti) visoke tlačne čvrstoće, gustoće i stabilnosti te

niske poroznosti (uglavnom su vodnepropusne); - intruzivne eruptivne stijene (graniti, sijeniti, tonaliti, gabri, dioriti, peridotiti, ovdje pripadaju tufovi) obilježja su kao

efuzivne stijene a nastale su kristalizacijom ispod površine zemljine kore; kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na raspadnute površinske slojeve (grus);

- kristalasti škriljevci kao metmorfne stijene višeg kristaliniteta (gnajsevi - stijene granularne kristaline strukture nastale metamorfozom granita; amfiboliti i amfibolski škriljavci nastali metmorfozom gabra, dijabaza; kvarciti) različite visoke tlačne čvrstoće ovisno o ispucalosti i zdrobljenosti; amfibolski škriljavci zbog slabo izražene škriljavosti su žilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija;

- serpentini, kao masivne metamorfne stijene nastale metmorfozom olivina i serpentina, različitih su obilježja posebice tlačne čvrstoće ovisno o mikropukotinama a uglavnom su neotporne na smrzavanje; masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija;

- mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristaline strukture nastale metamorfozom vapnenaca i dolomita različite stijene niže tlačne čvrstoće;

- škriljevci, kao metamorfne stijene nižeg kristaliniteta te manje ili veće izražene škriljave strukture tj.škriljavosti (filiti, argilošisti, tinjčevi škriljevci ili mikašisti), koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih škriljaca, niska tlačna čvrstoća pa su moguća klizišta kao redovita pojava,

- karbonatne sedimentne stijene (vapnenci - kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne strukture; dolomiti; zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci – kao sedimentne stijene porozne granularne strukture) različite tlačne čvrstoće čija ukupna obilježja ovise o porijeklu, slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva te okršenosti reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije; ovdje pripadaju anhidrit (gips ili sadra) kao vrlo meke sedimentne stijene niske tlačne čvrstoće;

- vezani (homogeni) klastični sedimenti (pješčenjaci – kao sedimentne stijene granularne kristaline strukture, konglomerati, breče) koje su, ovisno od vrste i udjela veziva i agregata, uglavnom nejednolikog sastava, stupnja trošnosti i promjenjljivih obilježja i tlačne čvrstoće,,

- šljunci (psefitske mehaničke sedimentne stijene, veličina zrna od 2 mm nadalje) i pjesci (psamitske mehaničke sedimentne stijene, veličina zrna 0,06 - 2 mm) kao nevezani klastični sedimenti sačinjavaju sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili poluzaobljnih zrna odnosno oblutaka različitog petrografskog sastava; pijesak sačinjavaju minerali otporni na mehaničko i kemijsko trošenje;

- prašinasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehaničke sedimentne stijene) čine vezana (koherentna) tla nastala trošenjem i taloženjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaćaju prašine i gline; gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena ili glinaca (čiste gline; les ili prapor kao eolski sediment; ilovače kao mješavine gline i pijeska; glineni škriljac ili argilošist ili brusilovac kao prelazna sedimentna stijene prema škriljevcima niže kristalitata odnosno filitima i mikašistima koji su metamorfne stijene; lapori sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata; laporoviti vapnenci itd);

- muljevita tla i živi pijesci kao prašinasti i glinoviti sedimenti zasićeni s vodom; - dijabaz-rožnjačke geloške formacije kao stijene heterogenog litološkog sastava u kojima se smjenjuju pješčenjaci,

rožnjaci (oblik kvarca), lapori, glineni škriljaci i vapnenaci čija ukupna, za grañenje svakako nepovoljna, obilježja ovise o obilježjima i meñusobnom odnosu članova;

- fliš i flišolike geloške tvorevine kao heterogene i anizotropne stijene koje sačinjavaju pješčenjaci, siltiti (ili alevroliti koje sadrže kvarc, feldpast, tinjac) i laporovite stijene čija ukupna, za grañenje takoñer nepovoljna, obilježja ovise o obilježjima članova koji se slojevito izmjenjuju.

Page 2: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

20

Grañevinski zemljani radovi u tlu i stijeni kao i zemljeni radovi sa sipkim gradivima2 pri izvedbi nasutih konstrukcija i grañevina obuhvaćaju –

- radove u sraslom tlu ili stijeni (radovi “u zemlji”) koji su neophodni za nastavak izvedbe ostalih

grañevinskih odnosno zemljanih radova, - radove pri izvedbi trajnih grañevina od sipkih gradiva (radovi “sa zemljom”), - radove pri proizvodnji mineralnih sirovina i gradiva.

Osnovni zemljani radovi jesu razni iskopi primjerice iskopi usjeka, kanala, rovova, temelja3 itd.

Tu su takoñer iskopi u glinokopima, šljunčarama ili kamenolomima. Općenito su iskopi pri grañenju pretežito početni ili prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih radova ili grañevina od sipkih gradiva. Zemljane (nasute) grañevine izvedene izvedene od sipkih gradiva bile bi, primjerice, neke hidrotehničke grañevine (obaloutvrde (slika 2.3.1.1.), pera, prokopi, nasipi, pokosi kanala, kanalske mreže, drenaže, mreže poljskih puteva, podloge i obloge bazena, nasute brane itd.), zatim nasipi i ostali slični objekti od sipkih gradiva kod prometnica (drenaže, zidovi od gabiona, zaloge). U zemljane radove pripadaju takoñer složeni geotehnički radovi, koji uz iskope i nasipavanja obuhvaćaju neke oblike betonskih i montažerskih radova, primjerice –

- radovi zaštite ili osiguranja zemljanih radova (primjerice zaštite i osiguranja pokosa ili stranica

iskopa grañevinskih jama i rovova), - radovi zaštite trajnih grañevina izvedenih od prirodnih sipkih gradiva (primjerica zaštite pokosa

iskopa usjeka i zasjeka, zaštite pokosa nasipa ili zemljanih brana itd), - izvedba geotehničkih nosivh konstrukcije koje u jednom dijelu sačinjava tlo ili stijena kao

sastavni (aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija, - svi radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostalo obuhvaćaju zemljane radove, - poboljšanja geotehničkih obilježja prirodnog tla na području grañenja kao primjerice

“stabilizacije” (učvršćenja) temeljnog tla (podtla).

Slika 2.3.1.1: Obaloutvrda od gabiona

2 Kamen, pridobiven iz stijene i nekih vrsta tla, većim se dijelom kao osnovno, ključno i glavno sipko gradivo pri

zemljanim radovima rabi kroz slijedeće osnovne oblike njegove pojavnosti u pogledu veličine i oblika "bloka” ili “komada" ili "zrna" te načina njegova pridobivanja iz prirode:

- lomljeni kamen ili kamen lomljenjak koji se dobiva ručnim odnosno strojnim cijepanjem stijene ili ostalim načinima mehaničkog razaranja (udarom, ripanjem) stijene po plohama prirodnog kalanja, a može se dobiti takoñer cijepanjem pomoću posebnih načina miniranja,

- minirani kamen širog sastava koji se dobiva uobičajenim miniranjem stijenskog masiva, - nesijana i sijana kamena sitnež aluvijalnog porijekla koji se dobiva iskopom i sijanjem tla od prirodnog pijeska i

šljunka (u praksi se to jednostavno pojmi kao prirodni pijesak i šljunak), - drobljenac (drobljena, predrobljena ili mljevena te nesijana ili sijana kamena sitnež ) koja se dobiva drobljenjem

miniranog kamena, drobljnjem sipara (prirodnih drobina) ili drobljenjem krupnog šljunka. 3 Iskopani usjek, predusjek, zasjek, kanal ili tunel predstvalja na neki načinu većem dijelu “zemljanu” grañevnu iako u

doslovnom smislu riječi nije ništa sagrañeno (pa i od prirodnih sipkih materijala) nego je samo prostorno uklonjeno tlo ili stijena kako bi tim prostor prošla primjerice bilo kakva prometnica kao složena grañevinska konstrukcija. Plovni kanal čak nije ni to. Na njemu se tek naknadno mogu izvoditi neke grañevine ili dijelovi grañevina koje reguliraju plovljenje takvim kanalom.

Page 3: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

21

Prozvodnja mineralnih sirovina i sipkih gradiva za potrebe grañenja obuhvaća preradu posebice kamenih materijala radi dobivanja sekundarnih sirovina (kamene sitneži, glinene sirovine, kaolina, tupine itd.) za proizvodnju ostalih gradiva, prerañevina i elemenata (betona, opeke, crijepa, betonskih elemenata, ostalih keramičkih proizvoda, stakla itd). Ova proizvodnja može biti jednostvana i odvijati se na samom gradilištu (primjerice iskop usjeka na trasi neke prometnice te u prostoru toga iskopa proizvodnja kamene sitneži kao gradiva nosivih slojeva te prometnice) ili u privremenim nalazištima prirodnog gradiva ili u stalnim (industrijskim) proizvodnim pogonima (glinokopi, šljunčare i kamenolomi u okviru ciglana ili proizvodnje betonskih prerañevina, elemenata i sklopova).

Zemljanih radovi provode se, u smislu vremenskog i prostornog redoslijeda njihova izvoñenja,

kao prethodni, glavni (za sebe izdvojeni), povezani (isprepleteni, zajednički s drugim grañevinskim radovima) i pomoćni radovi. U pogledu prostora odvijanja mogu biti nadzemni (površinski), podzemni i podvodni zemljani radovi. Podzemni radovi su dio grañevinskih radova na izvedbi raznih potkopa, tunela, podzemnih prostorija itd. Podvodni zemljani radovi mogu se izvoditi s površine vode ili pod vodom.

Neki organizirani tehnološki postupak grañevinskih, posebice površinskih, zemljanih radova

obuhvaća slijedeće meñusobno povezane te organizacijski, logistički i tehnološki uvjetovane osnovnih aktivnosti kao pojedinih (zasebnih) tehnoloških procesa ili skupova zahvata ili zahvata za sebe (oni se mogu takoñer u organizacijskom, logističkom i tehnološkom smislu razmatrati i kao "faze" i kao "vrste" odnosno oblici zemljanih radova za sebe (slika 2.3.1.2.)):

- iskop tla ili stijene, te zatim - transport iskopanog prirodnog sipkog materijala ili na - (bilo privremeno bilo stalno) odlaganje (“deponiranje”) ili na - preradu ili na - ponovnu ugradbu.

Slika 2.3.1.2: Ukupni tehnološki postupak zemljanih radova

Iskopu stijene može prethoditi njezino miniranje tj. njezino rastresanje ili lomljenje pomoću

neke eksplozivne tvari. Nakon iskopa stijene slijedi u nekim slučajevima prije opisana prerada prirodnih zemljanih i kamenih materijala odnosno prozvodnja mineralnih sirovina i sipkih gradiva posebice u drobilanama4. Ukupnim zemljanim radovima odnosno iskopu prethode opći i posebni pripremni radovi koji uključuju i stalni nadzor kvalitete i količine izvedenih radova.

4 Grañevinske drobilane su razmjerno manja lako/brzo demontažna prenosiva postrojenja ili pokretna (vučena na

kotačima) postrojenja ili samohodna postrojenja na gusjenicama. Osnovna proizvodno-tehnološka koncepcija takvih drobilana nepromjenjiva je a dijeli se u načelu na tri osnovna dijela. Ovakova podjela je uvjetna, ali je osnova za bilo kakvo daljnje sažimanje ili proširenje neke tehničko-tehnološke te logističke koncepcije drobilane. U primarnom dijelu se provodi

Page 4: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

22

Iskopi tla i/ilistijene u užem smislu (tj. radovi “u zemlji”) osnovni su i početni zemljani radovi koji omogućavaju ostale zemljane i grañevinske radove, a osobito radove nasipavanja pri izvedbi nasutih konstrukcija i grañevina od sipkih gradiva. Obuhvaćaju složene tehnološke (pod)procese5 i zahvate rastresanja ili razaranja prirodne grañe prostora u kojem se izvode. U većini slučajeva obuhvaćaju takoñer istovremeno izmještanje iskopanog materijala izvan prostora iskopa. Bez obzira na oblik i način izvoñenja iskopa tla ili stijene6 pripadni složeni (pod)procesi i zahvati uvijek bitno mijenjaju geotehnička i fizičko-mehanička obilježja tla ili stijene koja se kopa kao primjerice njihov izgled, strukturu (grañu), sadržaj vode, obujam, masu, gustoću, homogenost, čvrstoću itd.

U pogledu područja ili prostora odvijanja iskopa u/na terenu razlikuju se vanjski tj. površinski

(nadzemni), podzemni (tunelski) te podvodni iskopi. Površinski iskopi izvode se na/pri površini terena ili s površine u odreñenoj dubini terena. Zbog toga se često nazivaju takoñer otvoreni iskopi jer je najmanje jedna ploha prostora iskopa uvijek otvorena s površine terena. Iskopi u okviru glinokopa, šljunčara i kamenoloma jesu površinski kopovim koji se pretežito izvode s površine razmjerno duboko u stijenski masiv. Provode se u više razina, trajnog su obilježja a zakonski su u nadležnosti rudarstva, čak kada se radi samo o proizvodnji mineralne sirovine ili materijala za potrebe grañenja ili proizvodnje gradiva.

Podzemni iskopi potkopa, tunela (slika 2.3.1.3), velikih podzemnih prostorija (“kaverni”) i sl. izvode

se u dubini stijenskog masiva ispod površine terena. Pri tomu se površina terena iznad iskopa ne mijenja te ostaje prirodno cjelovita tijekom i nakon podzemnog iskopa. Ovi su iskopi slični u tehničko-tehnološkom smislu površinskim iskopima samo se odvijaju uglavnom ciklički u skučenom prostoru pa se razlikuju po načinu organizacije samih radova. Stoga je tehnika podzemnog iskopa (tj. strojevi i ostala strojno-tehnološka oprema za podzemne radove) svojim mjerama, oblikom, radnom logistikom i tomu pripadnom konstrukcijom te načinom kretanja (logistički) prilagoñena takvim ograničenim podzemnim „radnim prostorima“.

prihvat kamenog materijala, izdvajanje jalovine rešetanjem kao i početno (pred)drobljenje kamenog materijala. U sekundarnom dijelu provodi se djelomično (pred)sijanje drobljenca te predrobljavanje ili mljevenje (pred)sijane kamene sitneži koja ima početnim drobljenjem veličinu pojedinog zrna veću od tražene. U tercijarnom dijelu provodi se završno sijanje prethodno drobljene ili mljevene kamene sitneži, zatim po potrebi pranje kamene sitneži ili/i dodatno mljevenje suvišnog dijela kamene sitneži radi popravljanja završne granulometrije prosijane kamene sitneži, kao i na kraju odlaganje završnog proizvoda granulirane kamene sitnež. Kako se vidi, na svakoj su drobilani osnovni tehnološki procesi i zahvati drobljenje (pri čemu su primarne drobilice najčešće čeljusne drobilice, sekundarne drobilice najčešće udarne ili kružne drobilice a tercijarne drobilice udarni ili kružni mlinovi) i sijanje (provodi se najčešće kroz kosa vibracijska sita ili vodoravna rezonantna sita). Ostalu opremu drobilane čine bunkeri za prihvat materijala, urañaji za dodavanje (doziranje) materijala na drobilice i sita (dodavači, dozatori, dodavači s rešetaljkom), transportne trake, otkrivači metala te ureñaji za pranje materijala. Obzirom na prethodni stupanj prerade ulazne sirovine i njezina svojstva (stupanj izminiranosti, stupanj prethodne usitnjenosti te fizičko-mehanička svojstva stijene ili šljunka) neka drobilana može biti manje ili više složena. Ovo takoñer ovisi o zadanoj kvaliteti i količini proizvodnje kamene sitneži. Takoñer (polu)pokreta i samohodna postrojenja mogu biti, kao strojno-logističke cjeline jedno-, dvo- ili višedjelana tzv. “modularna” postrojenja.

5 Osnovni tehnoloških procesi, odnosno pripadni postupci i zahvati pri zemljanim radovima bili bi mehanički postupci (struganje, rijanje ili ripanje, rezanje, drobljenje pritiskom ili udarom, sijanje, suho miješanje, briketiranje, djelomice miniranje ili tla ili stijene ili kamena itd.), hidromehanički postupci (ispiranje, taloženje, hidrauličko razvrstavanje, filtracija, entrifugiranje, miješanje razmuljenih tekućina iskopanog tla ili gline odnosno kamene sitneži itd) i toplinski postupci (sušenje, isparavanje iskopanog zemljanog materijala ili djelomice kod miniranja stijene itd). U tehnologiji zemljanih radova najćešće se koriste mehanički postupci koji obuhvaćaju pretežito fizikalne promjene na prirodnim satojcima tla ili stijene. Možebitni toplinski postupci su pretežito postupci sušenja koji se odvijaju prirodnim putem prilikom odležavanja iskopanih materijala. Brzina i kvaliteta samih promjena ovise o veličini površine terena u makro smislu odnosno o fizičko-mehaničkim obilježjima prirodnog materijala kao predmeta rada u mikro smislu. Samo po sebi je razumljivo da su prirodno tlo ili stijenski masiv, kao osnovni početni materijal odnosno "predmet rada" nekog tehnološkog postupka i pripadnih procesa zemljanih radova, na neki način neograničeni po svojoj površini odnosno prostoru.

6 Za razliku od tla, iskop odnosno razaranje tvrde i čvrste stijene u užem smislu (iskop u stijenskom masivu) moguć je na tri osnovna načina odnosno kao –

- uvjetno rečeno, “mehanički” (“fizikalni”) iskop stijena pretežito vrlo tanke slojevitosti ili velike raspucalosti ali u svakom slučaju male čvrstoće, primjenom nekog (u tehničkom i tehnološkom smislu uprošćenog) fizikalnog postupka razaranja stijene kopanjem, otkidanjem (udarom), oranjem (ripanjem, rijanjem), struganjem itd.,

- iskop stijene strojnim putem nakon njezinog prethodnog djelomičnog miniranja (rastresanje stijnskog masiva miniranjem do popuštanja) i to u slučaju iskopa nekih vrsta stijena kod kojih to omogućava njihova geološka makrostruktura (tanka uslojenost, izražena ili vidljiva velika raspucalost) te slabija fizičko-mehanička obilježja (mala do srednje mala tvrdoća, čvrstoća i žilavost),

- strojni iskop nakon cjelovitog (potpunog) miniranja stijene (potpuno lomljenje stijenskog masiva) odnosno razaranje homogenih stijena ili stijena debele do vrlo debele uslojenosti pomoću eksploziva radi njihova pretvaranja u sipki materijal pri čemu nakon miniranja slijedi strojni iskop stijene kao tla u užem smislu.

Page 5: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

23

Slika 2.3.1.3: Tehnološki proces radnog ciklusa pri iskopu tunela (mjerenje i označavanje mina, bušenje, punjenje bušotina eksplozivom – izvedba i opremanje mina, miniranje – otpucavanje mina, utovar izminiranog materijala,

kavanje i čišćenje iskopanog obrisa tunela, osiguranje iskopanog obrisa tunela geotehničkim sidrima) Podvodni iskopi na dnu i obalama rijeka, jezera ili mora izvode se tako da se kopanje u vodi

(pod vodom) izvodi ili s kopna ili s površine vode (s nekog plovila,(slika 2.3.1.4)) ili u vodi (na površini dna ili pokosa obale pod vodom). Podvodni iskop bili bi takoñer iskopi u vodom zasićenom tlu ili stijeni. Stoga je u nekim slučajevima podvodni iskop podvrsta ili površinskog ili podzemnog iskopa koji se izvode ili u vodi ili pod vodom. Podvodni iskop s kopna obuhvaća primjerice iskop kanala ili slične iskope u lukama. Tu pripadaju iskopi vodotoka u svrhu održavanja njihove plovnosti ili tražene protočnosti te iskopi aluvijalnih materijala kao gradiva ili kao sirovine za ostale grañevinske materijale. Sličan je podvodni iskop s plovila.

Slika 2.3.1.4: Iskop u vodi s plovila

Page 6: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

24

U pogledu oblika i smjera pružanja prostora iskopa odnosno u pogledu meñusobnog odnosa i veličine mjera prostora iskopa razlikuju se –

- linijski iskopi (iskop rovova, kanala

(slika 2.3.1.4. gore), jaraka, trakastih temelja, potkopa, tunela) kod kojih se na većoj duljini kopa po mjerama nepromjenjlivi poprečni presjek,

- plošni iskopi (iskopi humusa i trošnog tla, većih grañevinskih jama, iskopi u šljunčarama, kamenolomima i glinokopima gdje je površina iskopa znatno veća od dubine iskopa),

- skučeni (“točkasti”) iskopi (iskopi temelja samaca, “šahtova”, manjih grañevinskih jama), - složeni iskopi od navedenih (iskopi predusjeka, usjeka (slika 2.3.1.4. dolje) i zasjeka kao

kombinacija linijskih, plošnih i skučenih iskopa ovisno o njihovim mjerama i duljini pružanja).

Slika 2.3.1.4: Gore: primjer nekog iskopa kanala s uporednom izvedbom hidrotehničkog nasipa; dole: primjer nekog iskopa usjeka cestovne prometnice s uporednom izvedbom nasipa

Page 7: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

25

Standardni grañevinski strojevi za površinske zemljane radove Površinski (nadzemni, otvoreni) strojni iskop pri grañenju bilo koje vrste tla, zatim nekih

prijelaznih oblika trošnih stijena u tlo (glinoviti sedimenti, lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih litoloških stava, fliševi i flišolike geološke tvorevine, siltiti) kao i prethodno minirane stijene, moguć je na tri osnovna načina ovisno o vrsti primjenjene mehanizacije –

1. dozerski iskop (iskop dozerima7) koji podrazumijeva masovni iskop tla, trošne stijene ili

prethodno minirane stijene struganjem te istovremeno transport iskopanog sipkog materijala guranjem kao i njegovo gomilanje i/ili razastiranje,

2. bagerski iskop (iskop s pomoću svih vrsta bagera, iskop rovokopačima ili trenčerima, iskop strojeva s otkopnim krakom) koji podrazumijeva različite tehnike kopanja (ovisno u veličini i obliku prostora iskopa, vrsti i stanju materijala koji se kopa te o vrsti otkopnog alata bagera odnosno lopate, vedrice itd.) kao i transport (prijenos ili dodavanje) otkopanog materijala bilo na odlaganje bilo u neko transportno sredstvo,

3. skrejperski iskop (iskop skrejperima8) koji podrazumijeva masovni iskop pretežito zemljanih materijala struganjem, prijevoz iskopanih materijala kao i njegovu ugradbu razastiranjem, pri čemu se svi navedeni zahvati izvode u neprekinutom kretanju bez ikakva stajanja. Kako se vidi osnovni strojevi (dozeri, bageri, skrejper) za površinski iskop tla pri grañenju, ali i

na neki način prethodno prirodno dezinegrirane stijene, izvode uz glavne tehnološke zahvate samog iskopa takoñer djelomični ili potpuni transport materijala do mjesta utovara, odlaganja ili ugradbe.

Neke lakše iskope (skidanje humusa, iskop jaraka i malih kanala) može se izvoditi grejderima9

i utovarivačima no oni su prvenstveno transportno sredstvo. Kombinacija dozera i utovarivača su dozer-utovarivači (utovarivači gusjeničari)10 koji se uspješno koriste za iskop, utovar i prijenos iskopanog materijala na manje daljine izvan prostora iskopa.

Dozerski iskop izvodi se cikličkim radom najčešće dozera gusjeničara u svim vrstama tla i

7 Dozeri su tipični grañevinski strojevi prije svega za masovni iskop tla i trošne stijene struganjem i njihov transport

guranjem te za razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. Doziranje odnosno rad dozera učinkovit je do oko 100 m. Dozer čini traktorsko podvozje najčešće na gusjenicama (dozer gusjeničar što uglavnom pojmi samo kao dozer) na koje je s prednje strane oslonjen osnovni radni alat tzv. nož dozora u obliku na razne načine oblikovane daske . Današnji dozer stoga ima značajke nekadašnjih buldozera (nož se mogao dizati samo uspravno, i to pomoću užadi), angldozera i tiltdozera (mogućnost dizanja i zakretanja noža u vodoravnoj odnosno uspravnoj ravnini). Sa stražnje strane dozer može imati rijač (riper) koji omogućava iskop uz ostalo i nekih vrsta stijena. Rjeñe su u uporabi dozeri na kotačima koji su slični utovrivaču koji ima nož dozera. Kao univerzalni grañevinski strojevi rabe se za vuču drugih strojeva, kao podvozje razne tehnološke opreme, kao cijevopolagači. Posebne inačice su dozer-skrejper kao kombinacija skrejpera odnosno skrejperske košare i dozera (povišeni dozer izmeñu gusjenica ima skrejpersku košaru umjesto noža) te dozer-utovarivač (utovrivač gusjeničar). Kompaktor je oblik dozera ili utovarivača s gumenim kotačima na koje su navučeni čelični plaštevi valjka s bodljama.

8 Skrejper je tipični grañevinski stroj za masovni iskop, samoutovar, autoprijevoz do nekoliko kilometara te istovar, s grubim razastiranjem uglavnom koherentnih, posebice glinovitih materijala. Sve radne operacije skreper izvodi u kretanju. Sastoji se od posebno oblikovanoga prednjeg dijela neke vrste odnosno oblika traktora na gumenim kotačima, nosivog okvira na kojemu je ovješen, prethodno navedeni, posebno oblikovani sanduk ili tzv.skrejperska košara (po kojemu je stroj dobio ime), te stražnjega nosivog dijela, takoñer na gumenim kotačima. Otvaranjem dna sanduka i spuštanjem posebno oblikovanoga noža izvodi se u smjeru kretanja iskop tla struganjem te samopunjenje sanduka. Pri pražnjenju sanduka, njegovo otvaranje je u drugom smjeru od kretanja. Može imati sanduk s elevatorom koji olakšava njegovo punjenje. Skreper takoñer može imati pogon i vuču (motore), osim na prednjim, i na stražnjim kotačima. Pomalo nestaje iz uporabe u graditeljstvu, jer ga potiskuju učinkovitije kombinacije hidrauličnih bagera i utovarivača s kamionima kiperima i damperima.

9 Grejder je tipičan, vrlo pokretljiv i razmjerno brz, grañevinski stroj za razastiranje, planiranje i oblikovanje svih vrsta sipkih gradiva. Grejder čini traktorsko postolje na gumenim kotačima (dva ili četiri straga te dva sprijeda) na čiji je izduženi središnji okvir (povezuje prednje i stražnje kotače) učvršćena u svim smjerovima okretna, dugačka i razmjerno uska daska. To je osnovni alat čija (p)okretljivost u razne radne položaje daje grejderu obilježja univerzalnog grañevinskog stroja pa osim navedenih izvodi i niz drugih radnih zahvata pri zemljanim radovima (iskop jaraka, izvedba bankina, oblikovanje kosina, miješanje kod izvedbe stabiliziranih nosivih slojeva itd.) kao i održavanja posebice mkadamskih prometnica (ravnanje planuma, čišćenje planuma, čišćenje snijega i sl.). Grejder može biti s prednje strane opskrbljen manjim dozerskim nožem, a sa stražnje manjim rijačem koji omogućuju olakšani iskop prethodnim razrahljivanjem nekih vrsta tla.

10 Dozer-utovarivač (utovarivač gusjeničar) ujedinjuje konstrukciju radna obilježja dozera i utovarivača. Ima utovarnu lopatu sličnu zatvorenom nožu dozera, a straga po potrebi rijač (riper). Rabi se za iskop i utovar te po potrebi prijenos, razastiranje i grubo planiranje sipkih zemljanih i kamenih gradiva. On je takoñer univerzalni grañevinski stroj prikladan za izvedbu raznih vrsta zemljanih radova.

Page 8: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

26

stijena struganjem pomoću njegova osnovnog alata “noža” dozera a po potrebi dodatnim ripanjem11 stvrdnutog tla, trošne ili prethodno slabo minirane stijene pomoću ripera12 kao dodatnog alata sa stražnje strane. Dozeri su visokoproduktivni strojevi velike manevarske sposobnosti u slučaju površinskog iskopa u razmjerno ravnom i širokom (“slobodnom”) radnom prostoru. Optimalno su učinkoviti pri iskopu s duljinom guranja i gomilanja do oko 50 m (slika 2.1.3.5.). Razmjerno su učinkoviti prilikom iskopa, transporta i razastiranja do oko 100 m iako je moguće ove tehnološke zahvate izvoditi velikim snažnim dozerima takoñer na daljine do oko (najviše) 300 m. Razlikuje se dva osnovna oblika prostorne organizacije površinskog iskopa dozerima:

- uzdužni bočni iskop (uporedni iskop) koji može biti dvojak tj. može se izvoditi ili istosmjerno

(isti smjer iskopa a povratak bez iskopa) u slučaju jednostranog gomilanja ili dvosmjerno u slučaju dvostranog gomilanja,

- iskop po obodu oko područja iskopa (kružni iskop) koji može biti takoñer dvojak – iz sredine područja iskopa prema vana prema sredini područja iskopa.

Slika 2.1.3.5: Površinski iskop i guranje te gomilanje iskopnog materijala dozerom (izvor: FIATALLIS Performance Handbook, 1981)

Dozeri “rade” rijeñe samostalno a češće u “suradnji” s drugim dozerima ili grañevinskim strojevima za zemljane radove (bagerima, utovarivačima, skrejperima). Kod privremenog gomilanja dozerom iskopanog materijala utovar u vozila provodi se drugim strojem – utovarivačem ili bagerom. Dozeri se obzirom na različite zahvate iskopa, guranja, gomilanja, razastiranja, ravnanja, vučenja itd. proizvode različite veličine, snage i sukladno tome opremljenosti nožem dozera (po obliku i veličini), gusjenica (po širini i obliku papučica) te sa straženje strane ripera.

Suvremeni razvoj vrlo snažnih dozera uz nove konstrukcije hidrauličnih ripera s habajućim

dijelovima iz najkvalitenijih čelika daju tehnologiji ripanja (slika 2.1.3.6.) sve više prednost pred miniranjem pri iskopu mnogih vrsta okamenjenih tala ili stijena koje su se donedavno mogli kopati samo njihovim prethodnim miniranjem. Razlog su tomu takoñer ne samo smanjeni troškovi po jedinici mjere iskopa, nego takoñer manji štetni utjecaja po okoliš, zatim najveće moguće iskorištenje učinaka pripadne opreme osobito zbog neprekidnog rada strojeva, iskop željene veličine lomljenjaka itd.

Ripanje bi se moralo svakako primijeniti kada je to god moguće uz uvažavanje slijedećeg:

- ripanje je još uvijek više «umješnost» nego znanje, a primjena ove tehnike i tehnologije iskopa ovisi o trenutnoj procjeni moguće primjene nego o nekoj zakonitosti moguće primjene,

- ukoliko ne postoji sigurnost o mogućnosti primjene ripanja, odnosno sumnja da se iskop može u potpunosti uspješno izvršiti ripanjem, bolje je primijeniti miniranje.

11 naziv ripanje, riper zadržan ovdje radi ubičajnog stručnog poimanja ove tehnologije i tehnike razaranja stvrdnutog tla ili

stijene mehaničkim putem, pravilno (hrvatski) bi možebitno bilo rijanje ili čak oranje 12 rijač, riper, alat za razrahljivanje i razaranje sraslog tla ili trošne stijene. Oblika je neke vrste izduženoga uskog rala

(sličnog polusavijenom, razmjerno duljem klinu) koje se utiskuje i provlači kroz tlo ili stijenu. Učvršćuje se uglavnom zglobno sa stražnje strane najčešće dozera zatim dozer-utovarivača i grejdera. Može biti jednostruk, dvostruk ili trostruk u smislu broja rijača. S obzirom na okretanje (podizanje odnosno spuštanje) u odnosu na ravninu učvršćenja, rijač može biti okretni ili usporedni te njihova kombinacija. Bolji je okretni rijač, jer se pri nailasku na dijelove tla ili stijene koje ne može razoriti samostalno odiže, dok usporedni rijač zapinje te onemogućava stroju koji ga nosi da se kreće dalje. Jednostruki udarni rijač (udarni riper) u obliku udarnog čekića omogućava dozeru takoñer iskop svih vrsta čvrstih stijena.

Page 9: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

27

Ipak se mora istaknuti općenito pravilo: “Ako možeš ripati .... ripaj!” ovisno obilježjima stijene koja kao povoljne omogućavaju ripanje a to su sitna uslojenost, velika raspucalost, velika razlomljenost, velika raspadnutost, krupnoznost, krhkost stijene, mala čvrstoća te mala gustoća stijene. Ripanje ipak nije uvijek moguće kod navedenih povoljnih obilježja stijene osobito u slučaju nepogodne uslojenosti kada dolazi do lomljenja prekrupnih komada koji onemogućavaju kretanje dozera a nisu takoñer pogodni za daljnju logistika dobivenog kamenog gradiva.

Slika 2.1.3.6:: Lijevo površinski iskop ripanjem; desno: kinematika, hidraulika i logistika rada najčešće rabljene vrste tzv. „radijalnih“ (okretnih) ripera (lijeva sličica) i složenih tzv. „radijalno-paralenih“ ripera (desna sličica)

Bagerski iskop je vrlo raznolik u smislu prostornoga oblika njegova izvoñenja, zatim u smislu

veličine (mjera) zahvata kao i količine iskopa. Može se provoditi kao masovni iskop ili kao iskop vrlo malih razmjera primjerice iskop jaraka, šahtova, manjih temelja, plitkih rovova itd. Raznolik je takoñer u smislu primjenjene radne koncepcije odnosno logistke rada bagera koji se koristi pri iskopu (ciklički ili kontinuirani iskop; iskop u dubinu ili u visinu; čelni ili bočni iskop; iskop kretanjem; iskop i utovar okretanjem; zatim utovar iznad razine, u razini i ispod razine stajanja bagera; iskop u vodi, podzemni iskop; iskop sa utovrom u vozila koja su različito smještena u odnosu na položaj i način rada bagera; razne kombinacije prethodno navedenih oblika iskopa, itd.). Izvodi se u svim vrstama tla i stijena (sa i bez njihova prethodna miniranja) najčešće tipičnim grañevinskim bagerima13 u koje pripadaju bageri sajlaši14 i hidraulični bageri15 sa jednim krakom i jednom lopatom. Pri iskopu aluvijalnih materijala pod

13 Grañevinski bageri obuhvaćaju različite oblike, vrste, podvrste i tipove sličnih strojeva namijenjenih za iskop za iskop

sraslog tla i stijene te utovar ili odlaganje iskopanih materijala. Dijele se na (1.) grañevinske bagere s jednim krakom ili strijelom i jednom lopatom, (2.) bagere s više lopata ili vjedrica (bageri vjedričari te dio rovokopača ili trenčera) i (3.) bagere bez lopata ili vjedrica (bager sisavci ili refuleri, dio rovokopača ili trenčera s lancem šiljaka, strojevi s otkopnim krakom u obliku otkopne rotacijske glave sa šiljcima za struganje). Mogu biti na gusjenicama, kotačima (tu pripadaju autobageri), vagonskom podvozju ili plovilu (plovni bageri). Standardni grañevinski bageri s jednim krakom i jednom lopatom na tom kraku obuhvaćaju podvozje s opremom za kretanje (gusjenice ili kotači) na kojem se nalazi okretno postolje. Ono nosi pogonske motore, opremu prijenosa, upravljačku kabinu te krak (strijelu) bagera s lopatom ili nekim drugim alatom.

14 Bageri sajlaši pretežito su na gusjenicama ili na nekom plovilu. Kod njih se gibanje kraka i opreme za iskop upravlja, pokreće i izvodi pomoću “sajli” preko vitala i koloturnika (zovu se takoñer “mehanički” bageri za razliku od hidrauličnih bagera). Dijele se u dvije skupine. Jedni su (1.) dreglajni s nepromjenjivom rešetkastom strijelom. Imaju povlačnu košaru (skrejper). Ukoliko imaju mehaničku zahvatnu lopatu (grajfer) pojme se kao grajferi. Dreglajni ili grajferi (to je ustvari najćešće jedan te isti bager-sajlaš s jednim od navedenih lopata ili košara) služe za masovni iskop pretežito aluvijalnih materijala iz vode i to ili s kopna ili s plovila. Takoñer se rabe kao bager-dizalice. Drugi su veliki (2.) bageri sajlaši s dvodjelnim zglobno vezanim krakom i utovarnom (čeonom) lopatom. Rabe se samo u rudarstvu (bageri lopatari).

15 Hidraulični bageri kao univerzalni grañevinski strojevi najčešće su korišteni strojevi pri grañenju, posebice snažni hidraulični bageri gusjeničari s lomljivim krakom. Kod njh su svi mehanizmi prijenosa i rada alata na hidraulični pogon. Mogu biti opremljeni takoñer s teleskopskom produžnom strijelom ili krakom kao teleskopski bageri. Postoje suvremene kombinacije hidrauličnih bagera s pomoćnim “sajlama” za povlačenje lopate ukoliko se radi u konstrukcijama dugačkih krakova radi uspješnog djelovanja bagera na većim duljinama njegova dohvata. Neke vrste lakših hidrauličnih bagera manje snage su na podvozju s gumenim kotačima. Hidralični bageri mogu takoñer brzo i jednostavno mijenjati lopate, priručne alate i uruña na kraku te time izvoditi razne zahvate pri grañenju i zemljanim radovima. Služe takoñer kao podvozja te kao pogonski strojevi za ostalu tehnološku opremu pri grañenju (kao nosači radnih postolja, kao grañevinske dizalice, kao bageri s opremom za izvedbu pilota ili zavjesa (žmurja), bageri s opremom za izvedbu zastora itd. U pogledu samog iskopa razlikuju se hidraulični bageri - - s utovarnom («čeonom») lopatom za površinski (vanjski, otvoreni) iskop iznad razine stajanja a primjenjuje se kao vrlo

učinkovita utovarna sredstva u nalazištima gradiva (glinokopi, šljunčare, kamenolomi) i pri iskopu miniranim kamenih materijala u okviru velikih usjeka, zasjeka i grañevnih jama,

Page 10: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

28

vodom učinkoviti su bageri sajlaši bilo da su dreglajni (sa povlačnom košarom ili tzv. skrejperom) ili da su grajferi (sa zahvatnom lopatom ili tzv. grajferom). Na planiranju pokosa koriste se takoñer kao vrlo učinkoviti telekopski bageri.

Grañevinski hidralični bageri s jednim krakom i jednom lopatom, koji su inače najčešće i

najviše korišteni standardni grañevinski strojevi, izvode ciklički iskop s utovarom bilo kojih transportnih sredstava ili s odlaganjem iskopanog materijala u području njihova dohvata. Ovi bageri su takoñer najviše korišteni strojevi za sve “skučene” iskope manjeg obujma (primjerice iskop temelja i grañevnih jama, iskop rovova, iskop kanala i jaraka, razrada iskopa tunela u više razina ili dijelova i sl.). Takoñer je učinkovit masovni iskop izminiranog materijala bagerima s utovarom lopatom u velikim usjecima i zasjecima. Osim iskopa hidralični bageri uspješno se koriste na zatrpavanjima, na planiranju pokosa uz iskop ili nakon iskopa itd. Rade ili samostalno (kod manjih iskopa) ili u grupama s ostalim grañevinskim strojevima (kod masovnih zemljanih radova). Manji bageri, bilo gusjeničari bilo

na kotačima (slika 2.1.3.7 lijevo.) pretežito se koriste kod manjih iskopa (rovova, kanalića, jaraka, temelja,

manjih grañevnih jama i sl.) s tvrñe podloge pretežito u tlu a srednji do veliki hidraulični bageri pretežito gusjeničari (slika 2.1.3.7. desno) koriste se za ostale oblike iskopa u tlu i (trošnoj ili miniranoj) stijeni kao i za masovni utovar posebice izminiranih materijala.

Slika 2.1.3.7: Lijevo: hidraulični bager na kotačima s dubinskom (otkopnom) lopatom; desno: Ostale posebne tehnike i tehnologije masovnog površinskog iskopa u tlu i stijeni pri grañenju

vezane su uz razvoj suvremene u načelu rudarske otkopne mehanizacije kao primjerice površinski iskop mehaničkim putem glodanjem odnosno struganjem. Mogućnosti primjene takvih tehnika i tehnologija iskopa odnosno razaranja (razbijanja, rastresanja, usitnjavana) stijene «mehaničkim» (fizikalnim) načinom pomoću posebnih strojeva, a takoñer sa posebnim alatima i ureñajima, ovisi prvenstveno o inženjersko-geološkim i fizičko-mehaničkim obilježjima stijene u kojoj se izvodi iskop. Od petrografskih obilježja ključan je sadržaj silicija u kamenu. Strojni iskop mehaničkim načinom provodi se u razmjerno čvršćim, tvrdim te pretežito nesilikatnim stijenama koje imaju manje ili više izraženu anizotropiju njihovih makro- i mikro-strukturnih inženjersko-geoloških obilježja. To bi bile u stijene koje su prirodnim geološkim procesima prethodno u nekoj mjeri dezintegrirane (raspucale, sitno uslojene, grusificirane itd.), primjerice –

- trošne metamorfne škriljave stijene, promjenjive grañe i obilježja, manje tlačne čvrstoće, - jako raspucale sedimentne stijene male do srednje tlačne čvrstoće, - okamenjene glinene stijene različite tlačne čvrstoće,

- s dubinskom (otkopnom, «iskopnom») lopatom za iskop ispod razine stajanja a primjenjuje se kod većine uobičajenih iskopa te posebice kod iskopa skučenih temelja, rovova i kanala svih veličina i oblika porečnog presjeka, zatim iskopa manjih grañevnih jama, zatim kao utovarno sredstvo u posebnim slučajevima, za iskop sa plovila pod vodom, itd.

- sa zahvatnom lopatom (grajfer) za iskop ispod razine stajanja ali i za uskih dubokih jama kod iskopa temelja (manjih grañevnih jama, rovova, kanala, jaraka i sl.), takoñer za iskop pod vodom sa kopna ili plovila,

- s udarnim (otkopnim) čekičom ili otkopnom rotirajućom glavom (slike narednog poglavlja o iskopu stijene mehaničkim putem udarom ili struganjem odnosno glodanjem).

Page 11: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

29

- polučvrste sedimentne stijene glinenog porijekla visokog stupnja zbijenosti, koje su postojane i tvrde u suhom stanju i sl.

- Neke vrste navedenih prirodno dezintegriranih stijena kopaju se bagerima s uobičajenim

lopatama. Ostali oblici strojnog iskopa prije navedenih vrsta za to pogodnih stijena, koje bi se mogle razarati «mehničkim » putem, izvodi se zasada u tehničkom smislu na dva osnovna načina:

- ili uzastopnim udarom odreñenog alata (udarni čekići16) po površini stijene koja se razara, ili - pritiskom (odnosno utiskivanjem) odreñenog alata na/u stijenu uz provlačenje, dakle kretanje

tog alata u/po stijeni ili kroz stijenu čime se ona smicanjem lomi u manje (sitnije) dijelove, koje obuhvaća dva glavna načina mehaničkog razaranja stijene –

o prije opisano ripanje, kao način masovnog površinskog uglavnom dozerskog iskopa, o struganje ili glodanje, kao način iskopa po mjerama ograničnog osobito skučenog

podzemnog prostora ili nadzmnog iskopa temelja, rovova, manjih grañevnih jama i ostalih oblika površinskih iskopa manjeg obujma.

Tehnike i tehnologije iskopa stijene struganjem ili glodanjem obuhvaća slične načine plošnog

ili površinskog mehaničkog (fizikalnog) razaranja čvrste stijene smicanjem pomoću posebnih strojeva i pripadnih ureñaja ili alata. U smislu koncepcije i konstrukcije alata za struganje kao i čitavog stroja na kojem je alat ustrojen te u smislu područja primjene razlikuju se, za potrebe površinskog iskopa, uobičajeni ili posebno grañeni bageri odnosno strojevi s rotirajućom otkopnom glavom za struganje ili glodanje stijene, posebni bageri rovokopači ili trenčeri te takoñer posebni strojevi za površinsko struganje ili glodanje stijene (slika 2.1.3.8.).

Slika 2.1.3.8: Tehnika i tehnologija površinskog struganja ili glodanja stijene

16 Neposredni iskop udarom pomoću udarnih ili vibracijskih čekića, bez bilo kakvog oblika istovremenog transporta

iskopanog materijala, primjenjuje se pri iskopu pretežito manjih obujama stijene ili pri smanjivanju većih blokova koji su na neki način prethodno prirodno izdvojenih iz stijenskih masiva Primjenjuje se takoñer pri iskopu manjih temelja, rovova i sl., pri razbijanju većih blokova preostalih nakon miniranja čime se izbjegava naknadno miniranje, pri dotjerivanju iskopanih obrisa kao i pri iskopu stijene u onim slučajevima gdje je nemoguće primijeniti miniranje. Primjena udarnih čekića u tehničko-tehnološkom smislu nije ograničena prostorom, vrstom te obilježjima stijene u kojoj se izvodi. Razlozi ograničavanja u primjene ove tehnike i tehnologije pri masovnom iskopu razmjeno čvrstih, tvrdih i krtih kompaktnih stijena zasada su pretežito tehno-ekonomske prirode zbog razmjerno manjih radnih učinika takvog načina razaranja stijene kao i zbog povećanog trošenja (utroška) alata za udar. Teški lafetirani udarni čekići mase do nekoliko tona pretežito su učvršćeni na krak hidraličnog bagera a lakši udarni čekići mogu biti učvrščeni na (manji) utovarivač te na bager-utovarivač (kombinirku) .

Page 12: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

30

Ustrojavanja tehnoloških postupaka pri površinskom iskopu tla i stijene Površinski (nadzemni, vanjski) iskopi podrazumjevaju slijedeće vrste i oblike zemljanih radova

u tlu i/ili stijeni:

- plitki površinski iskopi, - masovni široki površinski iskopi, iskopi usjeka, predusjeka i većih zasjeka, iskopi srednje

velikih kanala odvodnje i/ili meloracijskih mreža - iskopi manjih kanala i jaraka - iskopi rovova) - iskopi (pojedinačnih, trakastih, složenih plićih i dubokih) temelja - iskopi grañevnih jama i ostali potrebni iskopi koji omogućavaju izvedbu grañevnih jama

(iskopi posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu zavjesa i zidova grañevnih jama te ostali slični iskopi)

- posebni iskopi u okviru izvedbe geotehničkih konstrukcija pri temeljenju, pilotiranju i sl. - ostali iskopi za potrebe grañenja.

Plitki površinski iskopi Razmjerno masovni iskopi u dubine do najviše 0,5 (iznimno 0,75 / 1,00 m) - - humusa (organsko tlo) - trošnog površinskog sloja (trošne stijene)

opće inženjersko-geloško ili geotehničko) obilježje terena iskopa tehnika i tehnologija iskopa

tlo - humus, - koherentna i nekoherentna tla (aluviji), - mješana tla (zemlja, ilovača, pjeskovita glina,

zaglinjeni šljunci)

- dozerski iskop - skrejperski iskop

- (iskop grejderima) - (manji iskop bagerima)

trošna stijena - stijene heterogenog litološkog sastava - fliš i flišolike geloške tvorevine - glinci, lapori

- dozerski iskop (struganje) o ripanje

- (manji iskop bagerima)

Page 13: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

31

Široki površinski iskopi Masovni iskopi - - temelja velikih brana, - umjetnih akomulacijskih jezera, - velikih plovnih kanala i umjetnih vodotoka - velikih usjeka (na autocestama) .....

o širina ovih iskopa je u načelu veća od širine dozerskog noža

opće inženjersko-geloško ili geotehničko) obilježje terena iskopa

tehnika i tehnologija iskopa

tla - koherentna i nekoherentna tla (aluviji), - mješana tla (zemlja, ilovača, pjeskovita

glina, zaglinjeni šljunci)

- dozerski iskop - skrejperski iskop - bagerski iskop

trošne stijene

- stijene heterogenog litološkog sastava - fliš i flišolike geloške tvorevine - glinci, lapori

- (rastresanje miniranjem) - dozerski iskop (struganje)

o ripanje - bagerski iskop

«čvrste» «tvrde» stijene

- miniranje - dozerski iskop (struganje)

o ripanje - bagerski iskop

Obilježja (područja) iskopa - - inžinjersko geološka obilježja, morfologija (reljef, oblik) i topografija terena - veličina, oblik i količina iskopa - podzemne vode

i veličina (mjere strojeva) uvjetuju razradu iskopa po visini i po širini (tlocrtno)

- iskop od površine prema dole ▼ - iskop od podine prema gore ▲ - pristupi području iskopa

Page 14: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

32

Iskopi usjeka i predusjeka (većih zasjeka) Iskopi srednje velikih kanala (odvodnje i melioracijske mreže)

Iskopi u razmjerno skučenom prostoru - iskopi (manjih) zasjeka na kosini prirodnog terena

� (iskop “stepenica” na padinama na kojima se kasnije izvode nasipi)

opće inženjersko-geloško ili geotehničko) obilježje terena iskopa

tehnika i tehnologija iskopa

tla - koherentna i nekoherentna tla (aluviji), - mješana tla (zemlja, ilovača, pjeskovita

glina, zaglinjeni šljunci)

- bagerski iskop o dozerski iskop

trošne stijene - stijene heterogenog litološkog sastava - fliš i flišolike geloške tvorevine - glinci, lapori

- (rastresanje miniranjem) - bagerski iskop

- dozerski iskop (struganje) o ripanje

«čvrste» «tvrde» stijene

- miniranje - bagerski iskop

- dozerski iskop (struganje) o ripanje

Obilježja (područja) iskopa - - inžinjersko geološka obilježja, morfologija (reljef, oblik) i topografija terena - veličina, oblik i količina iskopa, pružanje iskopa, odnos visine i širine iskopa - podzemne vode - zaštita (osiguranje) stranica i dna iskopa

o vrsta i oblik geotehničkih konstrukcija zaštite o tehnika i tehnologija izvedbe geotehničkih konstrukcija zaštite

te veličina (mjere), broj i meñusobni logistički odnos strojeva (odnos strojeva u procesu iskopa s utovarom) kao i krajnja logistika (korištenje ili odlaganje) iskopanog materijala

uvjetuju razradu iskopa po visini i po širini (tlocrtno) - iskop od površine prema dole ▼ - iskop od podine prema gore ▲ - pristupi području iskopa

Page 15: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

33

Iskopi manjih kanala i jaraka Iskopi (pojedinačnih, trakastih, složenih plitkih i dubokih ) temelja Iskopi rovova

Iskopi rovova ponovo se zatrpavaju iskopanim materijalom iz rova nakon polaganja cijevovoda što je njihova osnovna razlika od kanala ili jaraka koji ostaju trajno iskopani a iskopani materijal se trajno odlaže izvan njihova iskopa

opće inženjersko-geloško ili geotehničko) obilježje terena iskopa tehnika i tehnologija iskopa

tla - koherentna i nekoherentna tla (aluviji), - mješana tla (zemlja, ilovača, pjeskovita glina,

zaglinjeni šljunci)

- bagerski iskop - iskop rovokopačima

(trenčeri, drenopolagači) - (iskop grejderima)

trošne stijene - stijene heterogenog litološkog sastava - fliš i flišolike geloške tvorevine - glinci, lapori

- (rastresanje miniranjem) - bagerski iskop

o (+ udarni čekić) - iskop rovokopačima

(trenčeri, drenopolagači)

«čvrste» «tvrde» stijene

- miniranje - bagerski iskop

o + udarni čekić - iskop rovokopačima

(trenčeri, drenopolagači)

Obilježja (područja) iskopa - - inžinjersko geološka obilježja, morfologija (reljef, oblik) i topografija terena - veličina, oblik i količina iskopa, pružanje iskopa, odnos visine i širine iskopa - podzemne vode

zatim veličina (mjere) i meñusobni logistički odnos strojeva (odnos strojeva u procesu iskopa s utovarom) te odnos prema preko-profilnom iskopu (iskopu izvan projektiranog obrisa iskopa) uvjetuju općeniti pristup iskopu.

Page 16: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

34

Iskopi grañevinskih jama Iskopi u razmjerno skučenom prostoru - iskopi koji omogućavaju izvedbu grañevnih jama

- iskopi posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu zavjesa i zidova grañevnih jama

opće inženjersko-geloško ili geotehničko) obilježje terena iskopa

tehnika i tehnologija iskopa

tla - koherentna i nekoherentna tla (aluviji), - mješana tla (zemlja, ilovača, pjeskovita

glina, zaglinjeni šljunci)

- bagerski iskop o dozerski iskop

trošne stijene - stijene heterogenog litološkog sastava - fliš i flišolike geloške tvorevine - glinci, lapori

- (rastresanje miniranjem) - bagerski iskop

- dozerski iskop (struganje) o ripanje

«čvrste» «tvrde» stijene

- miniranje - bagerski iskop

- dozerski iskop (struganje) o ripanje

Obilježja (područja) iskopa - - inžinjersko geološka obilježja, morfologija (reljef, oblik) i topografija terena - veličina, oblik i količina iskopa, pružanje iskopa, odnos visine i širine iskopa - podzemne vode - zaštita (osiguranje) stranica i dna iskopa

o vrsta i oblik geotehničkih konstrukcija zaštite o tehnika i tehnologija izvedbe geotehničkih konstrukcija zaštite

te veličina (mjere), broj i meñusobni logistički odnos strojeva (odnos strojeva u procesu iskopa s utovarom) kao i krajnja logistika (korištenje ili odlaganje) iskopanog materijala

uvjetuju razradu iskopa po visini i po širini (tlocrtno) - iskop od površine prema dole ▼ - iskop od podine prema gore ▲ - pristupi području iskopa

Page 17: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

35

Masovni zemljani radovi

Masovni zemljani radovi u tlu i stijeni kod grañenja nekih pretežito složenih objekata (prometnica, hidroelektana, plovnih puteva, itd.) mogu se utvrditi kao oni koji su –

- prevladavajući po vrsti, - značajni po količini, te - vremenski dugotrajni. Oni su nemogući u izvršenju bez primjene visokoučinkovitog strojnog rada odnosno dobro

organiziranogt rada grupe ili više grupa standardnih grañevinskh strojeva i vozila za zemljane radove. Ukupni tehnološki postupak masovnih zemljanih radova kod izvedbe (po veličini i količini)

značajnih zemljanih grañevina od sipkih prirodnih gradiva obuhvaća iskop, zatim transport (na bilo koji način) iskopanog materijala ili na odlaganje (bilo stalno bilo privremeno) ili na preradu ili na ugradbu. Masovnom iskopu razmjerno čvrste i tvrde stijene može prethoditi njezino miniranje odnosno “usitnjavanje” pomoću eksploziva. Privremeno odloženi sipki materijali mogu ponovo transportirati bilo na preradu bilo na ugradbu. Prerañeni materijali mogu transportirati bilo na privremeno odlaganje bilo neposredno na ugradbu.

Masovni zemljani radovi mogu se u okviru ogranizacije tehnološkog postupka “iskop -

transport - ugradba” odvijati (slika 2.3.1.9.) –

- bez meñuodlaganja gradiva, te - sa meñuodlaganjem gradiva zbog

o nemogućnosti daljnje uporabe ili ugradbe sipkih gradiva, o poboljšanja fizičko-mehaničkih obilježja sipkih gradiva vremenskim odležavanjem

(prosušivanje ocjeñivanjem), o iskorištenja najvećeg mogućeg učinka pojedinih strojeva ili grupa strojeva u pojedinim

meñudjelovima tehnološkog procesa zemljanih radova što odbacuje pojam "ključnog stroja” pri odvijanju meñusobno povezanog i uvjetovanog rada grañevinskih strojeva,

o stvaranja zaliha u vremenu pripremnih radova ili u vremenu kad je nemoguće izvoditi zemljane i s njima povezane ostale grañevinske radove,

o dužih organizacijskih zastoja dijela ili cjeline tehnološkog postupka zemljanih radova, o bilo koji drugog razloga organizacijske ili tehnološke prirode koji (ni)je bio unaprijed planiran

odnosno pretpostavljen ili očekivan.

Slika 2.1.3.9: Logistika zemljanih radova bez i s meñudlaganjem sipkih gradiva

Page 18: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

36

Osnovni (najjednostavniji) oblik tehnološkog postupka masovnih zemljanih radova bio bi

iskop → transport → odlaganje ili ugradba

nekog zemljanog ili sličnog sipkog materijala u užem smislu. Ovaj tehnološki postupak zemljanih radova - sustavno sagledavan kroz organizirani proizvodno-tehnološki ili strojno-tehnološki sustav (gdje su iskop, transport i ugradba tehnološki podsustavi za sebe koji u svojoj zadaći ili djelovanju slijede jedan za drugim) – moguće je takoñer sustavno organizirati u pogledu primjenjenih sredstava rada (tj. grañevinskih strojeva i vozila) na nekoliko različitih načina. Pri tome su pojedini strojevi (kao cjeloviti samostalni tehnički podsustavi za sebe) elementi navedenog sustava odnosno njegova tri podsustava.

Kao primjer može se navesti dva osnovna meñusobno bitno različita načina organizacije

tehnološkog postupka (iskopa, transporta, ugradbe) masovnih zemljanih radova u pogledu odabira standardnih grañevinskh strojeva te vozila prikazana na slijedećoj tablici (slika 2.3.1.10.) -

iskop utovar prijevoz ugradba

1. dozeri utovarivači ili/i hidraulični bageri (sa čeonom žlicom ili utovarnom

lopatom)

vozila: kamioni kiperi

ili (zglobni) damperi

dozeri ili/i grejderi,

valjci 2. hidraulični bageri

Slika 2.1.3.10: Inačice tehnike, tehnologije i logistika zemljanih radova u dijelu iskopa i utovara iskopanog materijala (gore: „dozerska“ s meñudlaganjem sipkih gradiva, dolje: „bagerska inačica“ bez meñuodlaganja) i Moguće je različito ostvariti (u budućnosti) organizaciju razmatranog tehnološkog postupka u

pogledu tipova i broja pojedinih vrsta strojeva na slijedeće načine –

- pretpostavka korištenja različitog broja pojedinih strojnih jedinica (kao elemenata tehnološkog sustava odnosno njegovih podsustava) različitog učinka unutar pojedine grupe strojeva u jednom dijelu (podsustvu) tehnološkog postupka masovnih zemljanih radova (npr. veći broj "manjih" utovarivača manjeg učinka a manji broj "većih" dampera većeg učinka; ili manji broj većih utovarivača većeg učinka a veći broj manjih dampera manjeg učinka; ili manji broj većih utovarivača većeg učinka i manji broj većih dampera većeg učinka, itd.)

- pretpostvka različitog dnevnog radnog vremena pojedinih grupa strojeva kao podsustava za sebe unutar tehnološkog postupka zemljanih radova uvoñenjem meñuodlaganja (npr. strojevi

Page 19: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

37

na iskopu i privremnom odlaganju iskopanog materijala rade u tri smjene, strojevi na utovaru odloženog materijala i prijevozu dvije smjene a strojevi na ugradbi jednu smjenu ili obrnuto ili u nekoj trećoj kombinaciji radnog vremnena, itd.)

- pretpostvka različitog organiziranje rada strojeva, tako da se jedni te isti strojevi, koriste unutar različitih dijelova tehnološkog postupka itd.

Slika 2.1.3.11: Inačice tehnike, tehnologije i logistika zemljanih radova bez i s meñudlaganjem sipkih gradiva

Page 20: Strojno-tehnoloski sustavi pri zemljanim radovima

38

Svaka navedena inačica organizacije tehnološkog postupka razmatranih masovnih zemljanih radova ima takoñer raspon mogućih učinaka. To ujedno znači da se neki razmatrani masovni zemljani radovi u troškovnom smislu mogu ocjenjivati u širokom području njihovih vrijednosti koje je, uvjetno rečeno, “ograničeno”:

- odbranom inačicom organizacije tehnološkog postupaka masovnih zemljanih radova u

pogledu odabira (a takañer i u pogledu tehničko-tehnoloških obilježja) pojedine vrsta grañevinskih strojeva i vozila za zemljane radove,

- planiranim iskorištenjem učinka odabrane inačice organizacije tehnološkog postupaka masovnih zemljanih radova (odnosno predviñenim iskorištenjem učinaka pojedinih vrsta strojeva unutar odabrane inačice). U smislu navedenih mogućnosti planiranja i odabira različite tehnike, tehnologije i organizacije

masovnih zemljanih radova stvarni (u praksi provedeni) postupci nuñenje njihove izvedbe za potrebe gradnje odreñenih velikih zemljanih grañevina pokazali su razlike meñu cijenama pojedinih ponuditelja odnosno mogućih izvoñača i do 100%. Stoga se mora istaći kako se troškovno vrednovanje izvedbe takvih radova ne smije zasnivati na korištenju nekih opće poznatih prosječnih učinka pojedinih strojeva na pojedinim vrstama zemljanih radova. Ona se mora zasnivati na sagledavanju odbrane organizaciji tehnološkog postupka zemljanih radova s utvrñivanjem pojedinačne i grupne učinkovitosti svih pretpostavljenih strojnih resursa posebice u pogledu njihove meñusobne organizacijske ovisnosti i tehnološke uvjetovanosti.

Takoñer valja istaći kako male razlike u jediničnim cijenama masovnih zemljanih radova u

srazmjeru s njihovim velikim količinama rezultiraju velikim iznosima ukupnih troškova grañenja (primjerice - razlika izmeñu neke moguće najniže i najviše jedinične cijene od par postotaka 1 m3 nekih zemljanih radova - koja apsolutno iznosi jedan Euro - može na veliku količinu od stotinjak tisuća m3 tih radova iznositi stotinjke tisuća Eura ili vrijednost nekog grañevinskog stroja za zemljane radove ili vozila - tako samo ponudbenom kalkulacijom troškova može zaraditi ili izgubiti skoro jedan grañevinsk stroj ovisno u tome koja ponuñena cijena - veća ili manja - postane ugovorena cijena zemljanih radova). Prema tome promišljanje odabira tehnike, tehnologije i njima sukladne masovnih zemljanih radova traži ozbiljan inžinjerski pristup kako bi se odabrala ona koja daje najveću moguću učinkovitost posebice ekonomičnost (dakle najveću moguću dobit) u svojoj realizaciji. Stoga bilo koje vrste prethodne simulacija (bilo matematske bilo pomoću programskih paketa za računala) tehnoloških postupaka masovnih zemljanih radova omogućavaju na neki način pravilno sagledavanje problematike njihova troškovna vrednovanja.

U takova promišljanja pripada takoñer simulacija pouzdanosti rada odbaranih strojeva i vozila

za razmatranau organizaciju i tehnologiju masovnih zemljanih radava pri čemu se ti strojevi i vozila sagledavaju kao meñusobno povezani elementi složenih strojnih sustava odnosno kao dijelovi sustava standardnih grañevinskih strojeva meñusobno povezanih u skupove odnosno radne grupe (koje su ustvari posustavi za sebe) čija je zadaća ostvarenje odreñenog tehnološkog postupka masovnih radova na iskopu - transportu - ugradbi sipkih gradiva posebice pri izvedbi neke veće zemljane grañevine ili konstrukcije od sipkih gradiva.

Slika 2.1.3.12: Inačice tehnike, tehnologije i logistika zemljanih radova bez i s meñudlaganjem sipkih gradiva