Stres kod djece

STRES KOD STRES KOD DJECEDJECE

Ministarstvo socijalne politike i mladihMinistarstvo socijalne politike i mladihObiteljski centar Virovitičko-podravske Obiteljski centar Virovitičko-podravske

županiježupanijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologijeSandra Matošina Borbaš, prof. psihologije

DEFINICIJA STRESADEFINICIJA STRESAStanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje Stanje stresa i kod odraslih i kod djece prepoznaje

se na temelju se na temelju emocionalnihemocionalnih reakcija (tuga, tjeskoba, panika, reakcija (tuga, tjeskoba, panika,

promjene raspoloženja, ljutnja..) promjene raspoloženja, ljutnja..) misaonihmisaonih (samokritičnost, otežana koncentracija, (samokritičnost, otežana koncentracija,

zaboravljivost, nametanje istih misli…) zaboravljivost, nametanje istih misli…) tjelesnihtjelesnih (znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo (znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo

lica, bol u trbuhu, glavobolja…) te u lica, bol u trbuhu, glavobolja…) te u ponašanju ponašanju pojedinca pojedinca (plakanje, lupanje, agresivnost, (plakanje, lupanje, agresivnost,

nekontrolirani ispadi, povlačenje…)nekontrolirani ispadi, povlačenje…)

Akutni stres Akutni stres – – kratkoročne kratkoročne

posljediceposljedice

Kronični stres Kronični stres – – dugoročne dugoročne posljediceposljedice

STRESORISTRESORI vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje vanjski događaji koji su “okidači” za pojavljivanje

stresastresa– boravak izvan domaboravak izvan doma– strah od kazne od strane nastavnikastrah od kazne od strane nastavnika– brige vezane za druženja s vršnjacimabrige vezane za druženja s vršnjacima– brige vezane za uradak u školibrige vezane za uradak u školi– strah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važnastrah da neće biti izabran u neku grupu koja mu/joj je važna– strah da je različit/a od drugihstrah da je različit/a od drugih– brige vezane za promjene na tijelu povezane sa brige vezane za promjene na tijelu povezane sa

sazrijevanjemsazrijevanjem– razvod roditeljarazvod roditelja– selidba u drugi gradselidba u drugi grad

OBRAMBENI MEHANIZMIOBRAMBENI MEHANIZMI NegiranjeNegiranje

Odbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnjeOdbijanje prihvaćanja postojanja neke prijetnje RegresijaRegresija

Pojava ponašanja karakterističnog za raniju Pojava ponašanja karakterističnog za raniju fazu razvojafazu razvoja

RacionalizacijaRacionalizacija Samozavaravajuća opravdanja za vlastito Samozavaravajuća opravdanja za vlastito

neprihvatljivo ponašanjeneprihvatljivo ponašanje RepresijaRepresija

Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju Izbacivanje iz svijesti misli koje izazivaju anksioznostanksioznost

ProjekcijaProjekcija Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa Pripisivanje vlastitih neprihvatljivih impulsa

drugima.drugima. PremještanjePremještanje

Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili Premještaje misli ili impulsa s prijetećih ili neprikaldnih objekata na manje prijetećeneprikaldnih objekata na manje prijeteće

Formirana reakcijaFormirana reakcija Ponašanje koje je upravo suprotno pravim Ponašanje koje je upravo suprotno pravim

impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali impulsima osobe, kako bi ti impulsi ostali potisnutipotisnuti

SublimacijaSublimacija Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna, Pretvaranje primitivnih impulsa u pozitivna,

konstruktivna nastojanjakonstruktivna nastojanja

NAČIN REAKCIJE NA NAČIN REAKCIJE NA STRES OVISI O:STRES OVISI O:

DobiDobi

SpoluSpolu

Dimenziji Dimenziji OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST

RAZLIKE U REAKCIJI NA STRES RAZLIKE U REAKCIJI NA STRES DJECE I ODRASLIHDJECE I ODRASLIH

S dobi opada čestina korištenje S dobi opada čestina korištenje obrambenih mehanizama, a rastu obrambenih mehanizama, a rastu strategije suočavanja sa stresom koje strategije suočavanja sa stresom koje uključuju punu upotrebu kognitivnih i uključuju punu upotrebu kognitivnih i emocionalnih kapaciteta.emocionalnih kapaciteta.

Suočavanje djece s problemom postaje Suočavanje djece s problemom postaje zrelije kako se povećava kontrola zrelije kako se povećava kontrola impulzivnosti koja je česta kod male impulzivnosti koja je česta kod male djece. djece.

RAZLIKE U OBRANI OD STRESA RAZLIKE U OBRANI OD STRESA PO SPOLUPO SPOLU

U prvih 10 godina dječaci su malo više U prvih 10 godina dječaci su malo više osjetljiviji od djevojčica, dok je u osjetljiviji od djevojčica, dok je u adolescenciji obratno. adolescenciji obratno. MASKULIN STIL – suočavanje usmjereno MASKULIN STIL – suočavanje usmjereno na problemna problemFEMININ STIL – suočavane usmjereno na FEMININ STIL – suočavane usmjereno na socijalnu podršku i izbjegavanjesocijalnu podršku i izbjegavanje

OTPORNOST - RANJIVOSTOTPORNOST - RANJIVOST „„opći kapacitet koji omogućuje opći kapacitet koji omogućuje osobi da prevenira pojavu, umanji osobi da prevenira pojavu, umanji štetne utjecaje nepogodnih osoba štetne utjecaje nepogodnih osoba

ili situacija”ili situacija”Grotberg, 1998.Grotberg, 1998.

dobra prilagodba usprkos izloženosti dobra prilagodba usprkos izloženosti teškom ili kroničnom stresu;teškom ili kroničnom stresu;

smisao života, čvrstoća duha, humor smisao života, čvrstoća duha, humor (crni); korištenje zaštitnih faktora (crni); korištenje zaštitnih faktora (prijatelji, obitelj, opuštanje…); način (prijatelji, obitelj, opuštanje…); način gledanja na situaciju (izazov)gledanja na situaciju (izazov)

Otpornost – Otpornost – PREMA Mastena i sur. (1990.)PREMA Mastena i sur. (1990.)

RIZIČNI FAKTORIRIZIČNI FAKTORI ZAŠTITINI FAKTORIZAŠTITINI FAKTORINEDOSTATAK BRIGE ODRASLIHNEDOSTATAK BRIGE ODRASLIH STABILNA BRIGA ODRASLIHSTABILNA BRIGA ODRASLIHNESPOSOBNOST RJEŠAVANJA NESPOSOBNOST RJEŠAVANJA

PROBLEMAPROBLEMA SPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMASPOSOBNOST RJEŠAVANJA PROBLEMA

SOCIJALNA IZOLIRANOSTSOCIJALNA IZOLIRANOST PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA – PRIVLAČNOST DJECI I ODRASLIMA – ŠIROKA SOCIJALNA MREŽAŠIROKA SOCIJALNA MREŽA

NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I NEDOSTATAK KOMPETENTNOSTI I NEODSTATAK OSJEĆAJA NEODSTATAK OSJEĆAJA

SAMOEFIKASNOSTISAMOEFIKASNOSTIMANIFESTNA KOMPETENTNOST I MANIFESTNA KOMPETENTNOST I

SAMOEFIKASNOSTSAMOEFIKASNOST

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJANEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA SAMOPOUZDANOSTSAMOPOUZDANOSTNEDOSTATAK KOMPETENTNOG NEDOSTATAK KOMPETENTNOG

MODELAMODELAIDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM IDENTIFIKACIJA S KOMPETENTNIM

MODELOMMODELOM

OSJEĆAJ BESCILJNOSTIOSJEĆAJ BESCILJNOSTI USTRAJNOST I ASPIRACIJA, USTRAJNOST I ASPIRACIJA, POSTOJANJE CILJAPOSTOJANJE CILJA

Otpornost je relativno trajna osobina Otpornost je relativno trajna osobina ličnostiličnosti

OdbojniciOdbojnici – zaštitni faktori kod visoke – zaštitni faktori kod visoke razine stresa, povremeni su:razine stresa, povremeni su: liječnička pomoćliječnička pomoć psihološka pomoćpsihološka pomoć socijalna pomoćsocijalna pomoć ......

BOLESTBOLEST STRES STRES Bolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolestBolest utječe na stres, ali i stres utječe na bolest Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma, Posredstvom stresa smanjuje se imunitet organizma,

te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod te se mogu pojaviti prvi simptomi lakših bolesti – kod dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti dugotrajnijeg izlaganja stresu mogu se javiti psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir psihosomatske bolesti – migrene, gastritis, astma, čir na želucu, probavne teškoće...na želucu, probavne teškoće...

Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske Kronične bolesti su veliki stresori – psihijatrijske bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece.bolesti su dva puta veće kod kronično bolesne djece.

Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj Pretjerani roditeljski nadzor poboljšava osjećaj pritiska zbog bolesti.pritiska zbog bolesti.

Uz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, Uz kroničnu bolest veže se i socijalna izolacija, smanjeno tjelesno samopoimanje zbog liječenja ili smanjeno tjelesno samopoimanje zbog liječenja ili bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.bolesti, što isto utječe na intenzitet stresa.

DODATNI STRESORI…DODATNI STRESORI… Kronična bolest brata ili sestre je veliki Kronična bolest brata ili sestre je veliki

stresor u životu mlađeg ili starijeg brata stresor u životu mlađeg ili starijeg brata ili sestreili sestre

Tjelesne ozlijede (namjerne ili Tjelesne ozlijede (namjerne ili nenamjerne) su isto izvor stresanenamjerne) su isto izvor stresa

SPOLNI RAZVOJ SPOLNI RAZVOJ KAO IZVOR STRESA KAO IZVOR STRESA

Socijalno okruženje i stav društva Socijalno okruženje i stav društva uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi. uzrokuju stres pri govoru o ovoj temi.

Ranije sazrele djevojčice i kasnije Ranije sazrele djevojčice i kasnije razvijeni dječaci – veći stres, emocionalna razvijeni dječaci – veći stres, emocionalna uznemirenost uzrokuje rizična ponašanjauznemirenost uzrokuje rizična ponašanja

Svako odstupanje od normalnog perioda Svako odstupanje od normalnog perioda razvoja je stresnorazvoja je stresno

VRSTE STRESORAVRSTE STRESORA Razlikuju se ovisno o dobiRazlikuju se ovisno o dobi

– Do 14 godina – primarni su obiteljski stresoriDo 14 godina – primarni su obiteljski stresori– 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim 15 do 17godina – stresori u vršnjačkim

odnosimaodnosima– 18 do 20 godina – akademski stresori18 do 20 godina – akademski stresori

Neki stresori se zavisno od dobi Neki stresori se zavisno od dobi percipiraju kao veliki ili mali, npr. percipiraju kao veliki ili mali, npr. Odvajanje od roditelja koje je stresno sa Odvajanje od roditelja koje je stresno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 5 godina starosti djeteta, a izazovno sa 15 godina starosti djeteta15 godina starosti djeteta

GUBITAK OBITELJIGUBITAK OBITELJI Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci, Prve stresne reakcije se bilježe sa 7 mjeseci,

maksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitak maksimum dobivaju sa 18 mjeseci – gubitak “glavne” osobe je najstresniji“glavne” osobe je najstresniji

rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj rezultat gubitka obitelji je smanjeni razvoj djeteta u svim aspektima – istraživanje djece djeteta u svim aspektima – istraživanje djece u sirotištimau sirotištima

Razvoj reakcija kod odvajanjaRazvoj reakcija kod odvajanja ProtestProtest Depresivnost Depresivnost Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili Ravnodušnost prema obitelji – ili represija ili

aktivno suočavanjeaktivno suočavanje Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je Smrt roditelja, a zatim bolest roditelja je

najjači stresor kod djecenajjači stresor kod djece

NAČINI REAKCIJE NA GUBITAK NAČINI REAKCIJE NA GUBITAK BLISKE OSOBEBLISKE OSOBE

plačplač teškoće spavanjateškoće spavanja maštanjemaštanje somatske tegobesomatske tegobe snažno vezivanje za preostalog roditeljasnažno vezivanje za preostalog roditelja gubitak motivacije za školugubitak motivacije za školu ponašajni problemiponašajni problemi

smanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitkasmanjuju se oko 6 mjeseci nakon gubitka

GUBITAK BRATA ILI SESTREGUBITAK BRATA ILI SESTRE teže se djeci nositi s teže se djeci nositi s

tim gubitkom jer su tim gubitkom jer su roditelji najčešće roditelji najčešće zaokupljeni svojom zaokupljeni svojom tugomtugom pretjerana zaštita pretjerana zaštita

drugog djetetadrugog djeteta idealiziranje idealiziranje

preminulog djetetapreminulog djeteta

RAZVOD RODITELJARAZVOD RODITELJA pitanje je da li je razvod stresor ili je stresor pitanje je da li je razvod stresor ili je stresor

roditeljski sukob – teškoće kod razvoda roditeljski sukob – teškoće kod razvoda primarnoprimarno uzrokuje količina sukoba. uzrokuje količina sukoba.

razvod se sastoji od niza podstresora – razvod se sastoji od niza podstresora – mijenjanje materijalnog statusa, čestina mijenjanje materijalnog statusa, čestina viđanja drugog roditelja, preseljenje.viđanja drugog roditelja, preseljenje. stres je to manji što je više faktora ostane istimastres je to manji što je više faktora ostane istima

o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način o starosti djeteta, ali i o spolu ovisi i način suočavanja sa razvodom roditelja.suočavanja sa razvodom roditelja.

...... pripisivanje pripisivanje uzrokauzroka samom razvodu je samom razvodu je

važan prediktor podnošenja razvodavažan prediktor podnošenja razvoda činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda činjenica da li dijete pripisuje uzrok razvoda

sebi, nekim drugim znanim ili neznanim sebi, nekim drugim znanim ili neznanim faktorima.faktorima.

roditelji roditelji majke iskazuju slabije razvijene roditeljske majke iskazuju slabije razvijene roditeljske

vještine nakon razvoda.vještine nakon razvoda. važan način nošenja sa stresom djece je i važan način nošenja sa stresom djece je i

način komunikacije roditelja nakon razvoda.način komunikacije roditelja nakon razvoda.

ŠKOLA / VRTIĆ KAO STRESŠKOLA / VRTIĆ KAO STRES zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost, zavisi o tipu škole / vrtića – kompetitivnost,

pritisak učitelja/odgojitelja/vršnjakapritisak učitelja/odgojitelja/vršnjaka dječaci imaju više stresnih događaja u školi / dječaci imaju više stresnih događaja u školi /

vrtiću od djevojčica vrtiću od djevojčica način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?način suočavanja sa stresom kao bitan faktor?

Na stres u školi/ vrtiću utječu:Na stres u školi/ vrtiću utječu:fizički uvjeti fizički uvjeti škole / vrtićaškole / vrtićaličnost i ponašanje nastavnika ličnost i ponašanje nastavnika ili ili odgojiteljaodgojiteljastresnost okoline stresnost okoline – – vrtićke, školske ili vrtićke, školske ili izvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili u izvanškolske, aktivnosti pod odmorom ili u slobodnoj igri.slobodnoj igri.

Načine suočavanja sa stresom dijete uči:Načine suočavanja sa stresom dijete uči:– pokušajima i pogreškama;pokušajima i pogreškama;– od odraslih – učenje po modelu.od odraslih – učenje po modelu.

Obratite pažnju na dijete – u različitim Obratite pažnju na dijete – u različitim situacijama, osobito kod svađa s situacijama, osobito kod svađa s prijateljima, pojave noćnog mokrenja, prijateljima, pojave noćnog mokrenja, slabe koncentracije…slabe koncentracije…

Kako odrasli mogu pomoći Kako odrasli mogu pomoći djetetu pod stresomdjetetu pod stresom

Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni, Ohrabrite dijete – pokušajte biti pozitivni, pokažite djetetu da vam je stalopokažite djetetu da vam je stalo

Priznajte djetetu osjećaje – važno je da Priznajte djetetu osjećaje – važno je da dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen, dijete zna da je u redu biti ljut, uplašen, usamljen.usamljen.


Imenujte djetetove osjećaje i pomozite mu Imenujte djetetove osjećaje i pomozite mu da priča o njimada priča o njima

Pomozite djetetu da vidi situaciju na Pomozite djetetu da vidi situaciju na pozitivniji način – neki stresori posramljuju pozitivniji način – neki stresori posramljuju dijete, a posramljivanje, pak, utječe na dijete, a posramljivanje, pak, utječe na samopouzdanjesamopouzdanje..


Organizirajte aktivnosti Organizirajte aktivnosti koje potiču suradnju, a koje potiču suradnju, a ne natjecanje – ovo ne natjecanje – ovo pomaže djetetu da pomaže djetetu da sudjeluje svojim ritmom sudjeluje svojim ritmom i potiče razvoj socijalnih i potiče razvoj socijalnih vještinavještina..


Osigurajte redovne razgovore u sigurnom Osigurajte redovne razgovore u sigurnom okruženju – članovi obitelji, ali i grupe, okruženju – članovi obitelji, ali i grupe, razreda, u situacijama koje su im ugodne razreda, u situacijama koje su im ugodne vole dijeliti osjećaje, iskustva, strahove…vole dijeliti osjećaje, iskustva, strahove…Odrasli mogu tako otkriti načine koje Odrasli mogu tako otkriti načine koje dijete koristi i pomoći drugima iz ovih dijete koristi i pomoći drugima iz ovih iskustava.iskustava.


Potičite uključivanje roditelja, članova Potičite uključivanje roditelja, članova obitelji i prijatelja – to može biti zajedničko obitelji i prijatelja – to može biti zajedničko čitanje , ohrabrivanje otvaranja i čitanje , ohrabrivanje otvaranja i međusobnog slušanja.međusobnog slušanja.


Organizirajte različite tjelesne i sportske Organizirajte različite tjelesne i sportske aktivnostiaktivnosti

Razvijajte kod djeteta zdrave Razvijajte kod djeteta zdrave prehrambene navikprehrambene navike.e.


Poučite dijete načinima relaksacijePoučite dijete načinima relaksacije.. Naučite dijete da je griješiti normalno te Naučite dijete da je griješiti normalno te

da su greške dio učenjada su greške dio učenja..


Stvarajte s djetetom Stvarajte s djetetom pravila za različite pravila za različite situacije, u razredu, u situacije, u razredu, u obitelji. Zajednički obitelji. Zajednički odredite posljedice.odredite posljedice.


Pričajte s djetetom o postupanju u teškim Pričajte s djetetom o postupanju u teškim situacijama, razgovarajte o tome što bi situacijama, razgovarajte o tome što bi moglo učiniti, pitajte ga za njegovo /njeno moglo učiniti, pitajte ga za njegovo /njeno mišljenje mišljenje

Pričajte i čitajte priče o suočavanju sa Pričajte i čitajte priče o suočavanju sa stresom.stresom.


Stres je svakodnevna stvar – ne mora biti Stres je svakodnevna stvar – ne mora biti tako „crna” kao što se na prvi pogled čini.tako „crna” kao što se na prvi pogled čini.

Stres se uvijek može shvatiti dvostruko:Stres se uvijek može shvatiti dvostruko: Kao Kao izazovizazov ili ili Kao Kao prijetnjaprijetnja..

Vaš način gledanja na stres određuje i Vaš način gledanja na stres određuje i kako će dijete gledati na stres i kako će se kako će dijete gledati na stres i kako će se nositi s njim.nositi s njim.

I ZAPAMTITE…I ZAPAMTITE…

Documents

Stres kod djece