Turistička zajednica grada Šibenika

Zagreb, travanj 2015. godine

STRATEGIJA RAZVOJA INOVATIVNOG TURIZMA G R A DA Š I B E N I K A

2 0 1 5 . – 2 0 2 0 .

Naručitelj:

Turistička zajednica grada Šibenika

Voditelj:

dr. sc. Snježana Boranić Živoder

Autori:

dr. sc. Snježana Boranić Živoderdr. sc. Sanda Čorak

dr. sc. Irena Ateljevićdr. sc. Eduard Kušen

dr. sc. Izidora Markovićdr. sc. Renata Tomljenović

Lektura:

GNOSIS

Dizajn i grafi čki prijelom:

NELA INFO d.o.o

Zagreb, travanj 2015. godine

STRATEGIJA RAZVOJA INOVATIVNOG TURIZMA G R A DA Š I B E N I K A

2 0 1 5 . – 2 0 2 0 .

3

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Sadržaj

1. UVOD 4

2. CILJEVI I METODE RADA 5

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 63.1. Prostorna i gospodarska obilježja 6

3.2. Analiza prostorno planske i ostale dokumentacije 12

3.3. Obilježja turističke ponude i potražnje 16

3.4. Obilježja marketinga i menadžmenta destinacije 18

3.5. Analiza turističke atrakcijske osnove 20

4. TRŽIŠNI TRENDOVI 314.1. Globalni kvalitativni i kvantitativni trendovi 31

4.2. Obilježja suvremene turističke potražnje 32

5. SWOT MATRICA 345.1. Snage i slabosti 34

5.2. Prilike i prijetnje 35

6. STRATEGIJA RAZVOJA INOVATIVNOG TURIZMA 376.1. Vizija turističkog razvoja i atributi pozicioniranja 37

6.2. Odrednice upravljanja i ciljevi turističkog razvoja 40

6.3. Prostorna i proizvodna koncepcija razvoja inovativnog turizma 41

6.4. Izgradnja i uređenje okoliša u funkciji slike grada 47

6.5. Strategija inovativnog proizvodnog portfelja 49

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA 587.1. Ciljna tržišta i potrošački segmenti 58

7.2. Komunikacija s tržištem i interni marketing 59

7.3. E-marketing aktivnosti 61

8. AKCIJSKI PLAN 638.1. Područje: Upravljanje održivim razvojem 64

8.2. Područje: Turistička infrastruktura 69

8.3. Područje: Turistička suprastruktura i poduzetništvo 84

8.4. Područje: Promocija i prodaja 93

8.5. Terminski plan aktivnosti 96

PRILOG “GRAD ŠIBENIK – SLIKA GRADA“ 97

4

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

1. UVOD

Grad Šibenik potpisao je u studenom 2014. godine ugovor s Institutom za turizam za izradu Strategije

razvoja inovativnog turizma grada Šibenika 2015. – 2020. Riječ je o dokumentu kojim se osigurava sustavan i koordiniran razvoj turizma u Šibeniku, temeljen na osnovnoj ideji bolje turističke valorizacije vrijednih resursa kojima Grad raspolaže.

Polazeći od potrebe uvažavanja suvremenih kretanja na turističkom tržištu te kreiranja inovativne turističke ponude u Šibeniku, koja će biti u funkciji podizanja razine blagostanja lokalne zajednice kao i povećanja stupnja zadovoljstva gostiju, cilj je da se ovom studijom defi nira razvojna vizija Grada, prostorni koncept razvoja turizma, kao i da se utvrde marketinške smjernice za inovativne i tržištu zanimljive turističke proizvode, uspješnu komunikaciju s tržištem te uspješno pozicioniranje Šibenika na turističkom tržištu.

Izrada ovog dokumenta odvijala se u nekoliko etapa. U prvom dijelu dokument sadrži analizu postojećeg stanja u kojem se daje pregled osnovnih prostornih i gospodarskih obilježja. Nadalje, analizirani su glavni dionici turističkog razvoja grada, te su analizirana obilježja turističke ponude i potražnje. Zatim, obrađena je atrakcijska osnova prema metodologiji dr. sc. Eduarda Kušena, a riječ je analizi turističke osnove prema 16 kategorija atrakcija. Istraženo je stanje postojećih marketinških aktivnosti te su analizirani tržišni trendovi koji su važni za daljnji razvoj turizma u ovome Gradu. Za sve podatke konzultirani su relevantni izvori kao što su Državni zavod za statistiku, FINA, postojeća planska dokumentacija, dokumenti Grada Šibenika i Turističke zajednice, internetski izvori relevantnih institucija, promocijski materijali i publikacije te drugi izvori. Iz postojećeg stanja u studiji se dalje izvodi SWOT matrica Šibenika kao turističke destinacije, te se potom razrađuje strategija razvoja koja se sastoji od vizije, odrednica upravljanja, prostorne i proizvode koncepcije te strategije razvoja proiz-voda. Poseban je naglasak dan na izgradnju i uređenje okoliša budući da upravo prirodni i kulturni krajolik predstavlja ključnu osnovu za razvoj turizma u Šibeniku.

Nakon toga slijedi razrada marketinških aktivnosti koje obuhvaćaju razradu komunikacije s tržištem, interni marketing te e-marketing aktivnosti. Dokument završava akcijskim planom u kojem se razrađuju programi prema četiri područja: I) Upravljanje održivim razvojem, II) Turistička infrastruktura, III) Turistička suprastruktura i poduzetništvo te IV) Promocija i prodaja. Poseban prilog studije je razrada teme “Grad Šibenik – slika grada”.

5

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

2. CILJEVI I METODE RADA

Polazeći od zahtjeva da se bogati kulturni i prirodni resursi grada iskoriste i valoriziraju s ciljem dugoročnog povećanja kvalitete života stanovništva, podizanja zadovoljstva turista te uspješnosti ukupne turističke industrije, projekt Strategija razvoja inovativnog turizma grada Šibenika 2015.

– 2020. imao je sljedeće ciljeve:

■ uspostaviti jasnu viziju razvoja turizma grada Šibenika

■ defi nirati strateške smjernice razvoja turizma

■ potaknuti proces unaprjeđenja i razvoja cjelovite inovativne turističke ponude

■ oblikovati i razviti inovativne turističke proizvode

■ stvoriti pretpostavke za uspješno dugoročno pozicioniranje grada Šibenika na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu

■ defi nirati strategiju komunikacijskih aktivnosti

■ defi nirati projekte čija bi realizacija omogućila stvaranje željene konkurentske pozicije Šibenika kao turističke destinacije.

U skladu s postavljenim ciljevima dokument predstavlja cjeloviti koncepcijski okvir i operativni pro-gram djelovanja svih sudionika u upravljanju turizmom grada Šibenika. U njega su ugrađeni svi ele-menti turističke politike, služit će kao platforma za donošenje odluka turističkih i drugih gospodarskih subjekata te će predstavljati važan izvor informacija za buduće potencijalne ulagače u području turizma u gradu Šibeniku.

Izrada studije Strategije razvoja inovativnog turizma grada Šibenika 2015. – 2020. temeljila se na ključnom principu intenzivne suradnje i uključenosti svih relevantnih dionika i stručnjaka iz grada

Šibenika.

Princip suradnje podrazumijeva intenzivnu komunikaciju s ključnim dionicima i stručnjacima na lokalnoj razini tijekom izrade studije kako bi se postigao konsenzus oko ključnih razvojnih pravaca. Kad se govori o ključnim dionicima, misli se na javni sektor koji utječe na stvaranje turističke ponude, a to su: Turistička zajednica grada Šibenika, udruge građana, predstavnici Grada Šibenika, predstavnici kulturnog sektora, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša i drugi. Također, aktivno se surađivalo s predstavnicima privatnog sektora, tj. hotelijerima, vlasnicima turističkih agencija, privat-nim iznajmljivačima, vlasnicima hostela, kampova, vlasnicima restorana i drugima.

U svrhu kvalitetne i učinkovite suradnje s lokalnim dionicima, kao i praćenja tijeka izrade projekta, izrada dokumenta podrazumijevala je provedbu serija radionica koje imaju za cilj razmjenu mišljenja i ideja, kao i dogovor svih sudionika relevantnih za razvoj inovativnog turizma u gradu Šibeniku. Radi-onice su se organizirale na teme: postojeće stanje turističke ponude i potražnje, prednosti i nedostaci stanja turizma u Šibeniku te prilike i prijetnje, vizija razvoja, turistički proizvodi i tržišta, prostorna organizacija, komunikacija s tržištem, aktivnosti i projekti.

6

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1. Prostorna i gospodarska obilježja

Područje Grada Šibenika sastavni je dio Šibensko-kninske županije te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte, ukupne površine od 404,93 km2. Grad Šibenik nalazi se na području kontakta sjeverne i srednje Dalmacije, u centralnom dijelu Šibensko-kninske županije.

Sa sjeverozapada graniči s gradom Vodice, sa sjevera s gradom Skradinom, s istoka s gradom Drnišem, s juga s gradom Primoštenom i općinom Marina, te s jugoistoka s općinama Seget, Prgomet i Primor-ski Dolac. Grad se sastoji od 31 naselja, i to: Boraja, Brnjica, Brodarica, Čvrljevo, Danilo, Danilo Biranj, Danilo Kraljice, Donje Polje, Dubrava kod Šibenika, Goriš, Gradina, Grebaštica, Jadrtovac, Kaprije, Konjevrate, Krapanj, Lepenica, Lozovac, Mravnica, Perković, Podine, Radonić, Raslina, Sitno Donje, Slivno, Šibenik, Vrpolje, Vrsno, Zaton, Zlarin, Žaborić i Žirje. (sl. 3.1.1.) Administrativno sjedište općine čini naselje Šibenik sa svim funkcijama regionalnog središta.

Slika 3.1.1. POLOŽAJ ADMINISTRATIVNE JEDINICE GRADA ŠIBENIKA I NASELJA

Izvor: autori

Područje Grada Šibenika predstavlja kontaktni prostor srednje i sjeverne Dalmacije, pretežno je niskog ili blago valovitog reljefa. Šibenik se razvio između Zadra na sjeverozapadu (72 kilometara udaljenosti) i Splita na jugoistoku (86 kilometra udaljenosti). Otočno pročelje je među najrazvedenijima na hrvats-koj obali (Šibensko otočje), a sastoji se od šest većih otoka (Krapanj, Zlarin, Obrnjan, Kaprije, Kakan i Žirje), te od 24 otočića. S obzirom na uski i dugi ulaz s otvorenog mora grad je relativno zatvoren te se bitno razlikuje izgledom od Zadra i Splita.1 Šibenik se razvio na padinama 70 metara visokog vapnenačkog hrpta kao važan grad i lučko sjedište na istočnoj jadranskoj obali. Vanjski su mu otoci i zavojit kanal bili zaštita s pučine, a vapnenački grebeni zaklon od zaleđa.

1 Stažičić, N. (1989). Pomorska geografi ja Jugoslavije. Školska knjiga: Zagreb.

Šibenik

Brodarica

Vrpolje

Zlarin

Zaton

Grebaštica

Raslina

Žirje

Lozovac

Žaborić

Danilo

Podine

Čvrljevo

Danilo Biranj

Boraja

Brnjica

Goriš

SlivnoSitno Donje

Krapanj PerkovićKaprije

Konjevrate

Vrsno

Danilo Kraljice

JadrtovacMravnica

RadonićDubrava kod Šibenika

Donje Polje

Lepenica

Gradina

Legenda

Naselja

Grad Šibenik

Općine

10 0 105 km

μ

7

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Povoljan topografski položaj učinio je Šibenik od ranih vremena značajnim i utvrđenim naseljem na hrvatskoj obali Jadrana.2

Grad Šibenik smješten je na obali Šibenskog zaljeva u koji se ulazi uskim Kanalom sv. Ante. Zaljev je rijas, te je nastao potapanjem donjeg dijela doline rijeke Krke. Šibenski zaljev, odnosno Šibenska luka i Prokljansko jezero nastali su otapanjem dolinskih proširenja, a Kanal sv. Josipa i Kanal sv. Ante koji povezuje Šibenski zaljev sa Šibenskim kanalom otopljeni su kanjonski dijelovi doline (Kos, 1961.). Kanal sv. Ante dugačak je 2,7 kilometara, a širok od 120 do 300 metara i dubok od 40 do 43 metra. Svojim oblikom čini izrazito ograničavajući čimbenik za uplovljavanje velikih brodova. Šibenski za-ljev je dug 10 kilometara, od Zatona na sjeverozapadu do Mandaline na jugoistoku. Zaljev je širok nekoliko stotina metara, a u jugoistočnom dijelu, gdje je smještena luka, širok je 1 kilometar. Najveća dubina je 37 metara. Kanal sv. Josipa vodi u Prokljansko jezero koje je slične duljine i širine kao Kanal sv. Ante, ali je plići.3

KLIMA

Područje grada Šibenika pripada sredozemnoj klimi. Klimu šibenskog područja obilježava izrazita sredozemna obilježja modifi cirana niskim zaleđem i snažnim kontinentalnim utjecajima koji se mani-festiraju osobito zimi. Šibenik je sunčan i nešto suši od ostatka obalnih naselja smještenih uz Jadransko more u šibenskoj regiji, te ga obalni prostor Srime i Zablaća zatvara od utjecaja osvježavajućeg mae-strala, a zaravan na sjeveru izlaže snažnim utjecajima bure.4 Količina oborina je najveća u prosincu, a najmanja u srpnju i kolovozu. Šibenik ima veliku insolaciju i spada među najosunčanije gradove na Jadranu. Insolacija prosječno iznosi dnevno 7,4 sati ili godišnje 2.710 sati. Najveća je u srpnju (11,7 sati), a najmanja u prosincu (3,1 sata). Prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803 mm. U najvećem dijelu šibenske regije prevladavaju vjetrovi bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral. Bura i jugo zimi pušu olujnom jačinom. Jugo puše protiv struje koja dolazi iz rijeke Krke pa može stvarati velike valove u luci. Bura je najjača u sjeverozapadnom dijelu luke, a najslabija na dijelu obale od katedrale do Gata Krka. Jugo stvara visoke i duge valove. U postaji Šibenik tijekom godine je mjereno 75,2 % vjetra i 24,8 % tišine. Vjetar jačine 6 ili preko 6 Beauforta (preko 36 km/h) puše prosječno 15 dana u godini.

RELJEF

Širi prostor grada Šibenika je najvećim dijelom izgrađen od krednih vapnenaca i dolomita s izraženom zonama aleogenih vapnenaca i fl iša. Iznad ovih primarno nataloženih slojeva nalaze se mjestimice zone crvenice i naplavine ilovastih tala iz aluvijalnih nanosa. Osnovni elementi reljefa ovog prostora su razvijeni krški oblici i degradirani pejzaž, koji je posljedica prostornog širenja grada, longitudinalni grebeni i agrarno vrijedne dolomitno-fl išne udoline, prostrane površine rubnih dijelova sjevernodal-matinske krške zaravni i transverzalni kanjon rijeke Krke.5 Površine s malim nagibima koje okružuju grad su malobrojne i one su uglavnom agrarno iskorištene. Veće zaravnjene površine s nagibom manjim od 5 % nalaze se na zapadnoj strani Šibenskog zaljeva na Srimi i kod Zablaća. Naglašena je komunikativnost u dinarskom pravcu, potencirana je značenjem transverzalnog kanjona Krke i prostorne zaravni u zaleđu preko koje vode otvoreni putevi prema unutrašnjosti. Vapnenačke krške zaravni Njivica, Brodarice i Zablaća spadaju u geotektonski stabilne terene s dobrom nosivošću, te su pogodne i za izvođenje većih i kompliciranijih građevinskih zahvata. Geotektonska obilježja terena ši-reg područja Šibenika predodređuju način ponašanja u sferi građevinskih zahvata u urbanizaciji pro-stora. Pojas vapnenačkih grebena koji sa sjeveroistočne strane omeđuju grad Šibenik zbog mnoštva lomova i rasjeda geotektonski je najnestabilniji teren te je na tim područjima potrebno posvetiti posebnu pažnju kod izvođenja građevinskih zahvata.

2 Crkvenčić, I. (1974). Južno Hrvatsko primorje. Školska knjiga: Zagreb. 3 Dobrinčić, M. (1959). Jadranski Inst. JAZIU. 4 Kalogjera, A. (1984). Prostorni aspekti suvremenog razvitka Šibenika. Radovi. God. 1(3). Sv. 1 (3). Sveučilište u Splitu: Split.5 Kalogjera, A. (1984). Prostorni aspekti suvremenog razvitka Šibenika. Radovi. God. 1(3). Sv. 1 (3). Sveučilište u Splitu: Split

8

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

HIDROGRAFIJA

Ukupna površina Luke Šibenik je 430 ha, dok je morska površina 348 ha. Duljina unutrašnjeg morskog područja iznosi 10 km, širina od 300 do 1.000 m, a dubina od 8 do 40 m. Dubine mora se kreću uz obalu Dobrik od 10,5 do 11 m, uz obalu Rogač od 9 do 11 m i uz obalu Šipad od 5 do 7 m. Prosječna temperatura mora u luci je 13,2 °C. Prosječni salinitet na površini mora u luci iznosi od 16 do 20 ‰, a na dubini od 4 m iznosi 35,4 ‰. Oscilacija vode u luci u vezi s morskim mijenama je neznatna s minimalnim vodostajem od 0,25 m i maksimalnim vodostajem 1,10 m (Izvor: URL 6).

Šibenik se nalazi na samom ušću rijeke Krke. Njena ukupna duljina iznosi 72 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23 km bočati. Krka teče Ninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Najpoznatija pritoka je Čikola koja u Krku utječe uzvodno od Skradinskog buka (Friganović, 1987.). Na rijeci Krki nalazi se 7 slapova. Prvi među njima je Bilušića buk (22,4 m visine) koji se nalazi 16 km nizvodno od izvorišta. Drugi slap je Brljan ili Ćorića buk (15,5 m) koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta. Voda ovoga slapa i voda iz jezera Bjelobera ili Ćorića jezera iskorištava se u hidroelektrani ˝Miljacka˝. Manojlovac je treći slap koji se nalazi 0,5 km nizvodno od Brljana. Manojlovac je najviše slapište (59,6 m) s glavnim slapom visine 32,2 m. Preostala 4 slapa su Rošnjak (8,4 m), Miljacka (23,8 m), Roški slap (25,5 m) i najpoznatiji Skradinski buk (45,7 m).6

Prokljansko jezero nalazi se u donjem toku Krke, sjeverno od Šibenika. Dugo je 6,7 km, široko 2,8 km, a površine 11,5 km² i duljine obalne crte 28,8 km. Vjerojatno je nastalo prolomom svoda od krednih vapnenaca u podzemnu šupljinu koju je poslije ispunila voda rijeke Krke. Bujičasti potoci koji teku sa sjevera jezera nanose mnogo materijala i zasipaju jezero koje je u sjevernom obalnom dijelu duboko oko 1 m. U površinskom sloju Prokljanskog jezera voda je bočata, dok se prema dnu slanost povećava. U Prokljanskom jezeru postoji izrazita morska fauna zbog prodora mora kroz prukljanski tjesnac. Skradinski buk je slap koji je zapreka i sprječava miješanje morskog i slatkovodnog ribljeg svijeta.7

PROMET

Suvremeni geoprometni položaj Šibenika defi niran je postojećim željezničkim i cestovnim vezama. Grad Šibenik povezan je, izravno ili neizravno, s hrvatskim i europskim prometnim sustavom, putem pomorskih, cestovnih zrakoplovnih i željezničkih veza (slika 3.1.2.). Vanjska prometna povezanost i dostupnost Grada je izvrsna. Međutim, veliki problem predstavlja dostupnost otočnih dijelova ad-ministrativne jedinice.

Šibenik ima izuzetno značajan prometni položaj. Dobre prometne veze putem ceste i željeznice omogućuju mu izravnu komunikaciju sa zaleđem. Prometna okosnica je Jadranska turistička cesta s odvojenim dijelovima do Drniša i Knina te autocesta (A1 odnosno Split – Zagreb – Split, dovršena 2005. godine) koja je još kvalitetnije povezala Šibenik s ostalim dijelovima Hrvatske, te s Europom. Autocesta pruža velike mogućnosti razvoja Šibenika, i njegove luke u budućnosti.8

Cestovni promet

Na području administrativne općine Šibenik od najveće je važnosti za vanjsku dostupnost dionica autoceste A1 koja prolazi područjem Šibenika, i na kojoj postoje dva čvora za izlaz prema području Grada. Također, područjem Šibenika prolazi sedam državnih cesta i pet županijskih cesta, a planirana je izgradnja još triju cesta državnog značaja.

Ceste su:

■ Dionica autoceste A1 (Zagreb/Lučko – Karlovac – Bosiljevo – Split – Ploče –Opuzen – granica BiH – granica BiH – Dubrovnik)

■ DC 8 G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije) – Šapjane – Rijeka – Zadar – Split – G.P. Klek (gr. BiH) – G.P. Zaton Doli (gr. BiH) – Dubrovnik – G.P. Karasovići (gr. Crne Gore)

■ DC 27 Gračac (D1) – Obrovac – Benkovac – Stankovci - D8

6 Friganović, M. (1987). Krka. Privredni vjesnik. Zagreb7 Basiolo, J. Šimek-Škoda, K. (1983). Prukljansko jezero, Pomorska enciklopedija 6, JLZ: Zagreb. 8 Grubišić, S. (2006). Šibenik. Vjesnik d.d., Zagreb.

9

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

■ DC 33 G.P. Strmica (gr. BiH) – Knin – Drniš – čvor Vidici (D8)

■ DC 58 Šibenik (luka) – Boraja – Trogir (D8)

■ D 128 Uvala Mikavica – T. P. Žirje

■ D 531 Čvor Vrpolje (A1) – Vrpolje (DS8).

■ DC 533 prva faza dionice brze državne cesta Šibenik (luka Šibenik) – Drniš – Knin – granica BiH (Tromilja - čvor Vidici)

■ ŽC 6091 A.G Grada Šibenika – Sitno – Prgomet – A.G. Kaštela – D8

■ ŽC 6092 A.G Grada Šibenika – Unešić – G. Utore – Ž6098

■ ŽC 6127 A.G. Grada Šibenika – Sapina Doca – D8

■ ŽC 6277 A.G Grada Šibenika – A.G Grada Šibenika

■ ŽC 6278 Čvor Tromilja (D424) – Benkovac – Skradin – A.G Grada Šibenika.

Planirane ceste državnog značenja su: 1) brza cesta Šibenik - Drniš – Knin; 2) obilaznica Vodica te 3) obilaznica naselja Šibenik i Brodarica.

Slika 3.1.2. PROMETNA MREŽA GRADA ŠIBENIKA

Željeznički promet

Željeznički promet čine pruge:

■ M607 Perković – Šibenik

■ M608 Ražine – Šibenik Luka.

Željeznički kolodvori/ stajališta su: Šibenik, Ražine, Šibenik Luka i Željezničko stajalište Mandalina. Pored toga, planirani su koridori: brza željeznička pruga Gračac – Radučić – Oklaj – Šibenik – Split te alternativni koridor jadranske željezničke pruge Perković – Šibenik – Zadar.

Morske luke

Šibenska luka smještena je na potopljenom ušću rijeke Krke. Luka je prirodno zaštićena od utjecaja valova i vjetra u koju se uplovljava Kanalom sv. Ante koji omogućava nesmetanu plovidbu brodovima

D 56

D 58

D 27

D 121

LegendaAutocestaAutocesta u gradnjiAutocesta u planuDržavna cestaLokalna cestaNeklasificiranaPetljaPoluautocestaŽupanijska cestaZeljeznice

μ

10

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

do 50.000 BRT. U izvanrednim okolnostima u luci se može sidriti uz odobrenje Lučke kapetanije. Na području grada postoje jedna luka državnog značaja (luka za kruzere), jedna županijskog, pet lokalnih, tri luke nautičkog turizma (od kojih jedna za megajahte – Mandalina) i niz sportskih luka:

Međunarodnog gospodarskog interesa za RH

■ Luka Šibenik (gat Vrulje s četiri veza u ukupnoj dužini od 510 metara od čega su dva veza ukupne duljine 325 metara (dubina mora – 10 metara). Gatovi su namijenjeni prihvatu brodova na kružnim putovanjima i brodova u međunarodnom i lokalnom putničkom pomorskom prometu.

Županijskog značaja

■ Gradska luka Šibenik.

Lokalnog značaja

■ Postojeće: Jadrija, Brodarica, Zablaće, Krapanj, Obonjan, Zlarin (naselje i trajektno pristanište uvala Boci), Kaprije (naselje i trajektno pristanište), Žirje-Muna (Muna naselje i trajektno pristanište Koromašna), Zaton i Raslina, Grebaštica, Kakan, u Šibeniku Martinska, TEF, Dolac, uv. Sv. Petar i Dumboka.

Posebne namjene

■ Remontno brodogradilište (oznaka LB): Šibenik-Mandalina, ■ Luke nautičkog turizma (oznaka LN) u akvatoriju: naselja Šibenik, to su: Solaris i Mandalina-Kulina (prva hrvatska marina za megajahte), naselja Kaprije-Kaprije i naselja Zaton (Dobri Dolac).

■ Vojna luka Panikovac. ■ Sportske luke (oznaka LS) u akvatoriju naselja (luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica s namjenom šport i razonoda, a koje su u vlasništvu članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju za luku).

■ Postojeće: Šparadići – ispred Todorovića, Grebaštica – zapadni dio uvale Galešnica, Dumići, jugoistočni dio uvale Luka Grebaštica, Žaborić – Studena uvala, Studena uvala-misto, Jadrtovac – sjeverno od Marinovog mula, Krapanj – sjeverna obala otoka, Krapanj – Donje more, Brodarica – Maratuša, Gaj, Južna uvala, Zablaće – Uvala Zablaće, Šibenik – Uvala Vrnaža (Mandalina) i Pekovac, Jadrija – Uvala Sićenica, Zlarin – Uvala Zlarin, Kaprije – Uvala Kaprije, Žirje – Uvala Muna, Koromašna, Mikavica, Raslina – Luka Raslina, sv. Mihovil, Zaton – Uvala Zaton.

Planirane su sljedeće luke lokalnog značaja (u akvatoriju naselja): uvala Vrnaža u Mandalini, Grebaštica, Jadrtovac, Žaborić i Šibenik-Pekovac, te sljedeće sportske luke: Dolac – uvala Dolac, Žaborić – uvala Jasenove, Podsolarsko (kao zamjena za županijskim planom planiranu sportsku luku Zablaće u uvali Blata/ Koludrčko).

STANJE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU GRADA

Energetske građevine

a) Elektroenergetske građevine:

• Proizvodne: hidroelektrane, solarne elektrane.

b) Prijenosni sustavi:

• Dalekovod 220 kV TS Konjsko - TS Bilice

• Dalekovod 220 kV HE Zakučac - TS Bilice.

c) Transformatorska i rasklopna postrojenja:

• TS Bilice 220/110 kV.

d) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, odnosno

uređajima i postrojenjima uključivo otpremnu i mjerno-regulacijsku (redukcijsku) stanicu (MRS):

• Magistralni plinovodi: plinovod Gospić (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split, dionica kroz Grad Šibenik.

Vodne građevine

■ Regulacijske i zaštitne vodne građevine na vodama I. reda (građevine za zaštitu od erozije (bujice), građevine za zaštitu od poplave)

■ Građevine za zaštitu voda: sustavi za odvodnju otpadnih voda kapaciteta većeg od 100.000 ES

■ Građevine za vodoopskrbu: građevine i instalacije vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i transporta vode koji pripadaju vodoopskrbnim sustavima.

11

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Građevine za postupanje s otpadom

■ Građevina za predobradu i privremeno skladištenje opasnog otpada (planirana na lokaciji županij-skog centra za gospodarenje otpadom – Bikarac) do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje koji će se utvrditi na razini Države

■ Centar za gospodarenje otpadom Bikarac.

Opće stanje infrastrukture može se ocijeniti kao dobro, s velikim prostorom za poboljšanje. Ta poboljšanja potrebno je provesti ponajprije u segmentu vodoopskrbe, te kanalizacijske infrastrukture koje su još uvijek potkapacitirane i onemogućuju održivi razvoj turizma. Održivom razvoju također bi uvelike pridonijelo i ulaganje u održive oblike energije, poput solarne, koji imaju veliki potencijal na prostoru grada Šibenika.

GOSPODARSTVO

Izravne i neizravne ratne štete nastale tijekom Domovinskog rata te tranzicijske promjene uvjetovane politikom globalizacije i pokušaja restrukturiranja gospodarskih subjekata imale su snažan negati-van utjecaj na gospodarski razvoj Šibenika. Industrijska proizvodnja i povezane djelatnosti koje su do 90-ih godina obilježavale gospodarsku strukturu tog grada gube posljednjih dvadesetak godina gube razvojni potencijal. No, taj je proces posljednjih desetak godina popraćen i snažnim procesima promjene gospodarske strukture te oporavkom sekundarnog i tercijarnog sektora. Šibensko-kninska županija, sa Šibenikom kao razvojnim središtem, ostvarila je u razdoblju od 2000. do 2011. godine brži rast bruto domaćeg proizvoda i bruto domaćeg proizvoda po stanovniku i od Hrvatske i od jadranskih županija. Pri tome je, sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u 2011. godini u bruto dodanoj vrijednosti Županije više nego udvostručen, a snažan rast zabilježile su i tzv. ostale uslužne djelatnosti te građevinarstvo. Istodobno je smanjen udio djelatnosti informacija i komunikacija te fi nancijskih djelatnosti i osiguranja, kao i poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dok trgovina stagnira.9 Šibenik ostvaruje iznadprosječnu razinu razvijenosti (indeks razvijenosti 103,36 %, skupina IV), uz prosječni dohodak per capita 6,6 % viši, te prosječne izvorne prihode per capita 14 % manje od prosjeka Hrvatske. Prosječna stopa nezaposle-nosti u Šibeniku je 13,1 % i za 2,9 postotnih bodova je manja od prosjeka Hrvatske, dok obrazovano stanovništvo u Šibeniku čini 83,73 % stanovništva od 16 do 65 godina, a na razini Hrvatske 77,74 %.10

Sukladno podacima FINE iz Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja, poduzeća sa sjedištem na pod-ručju Grada Šibenika ostvarila su poslovni prihod od 3,87 milijardi kuna, 2,4 % više nego u 2012. godini i 20,7 % više nego u 2009. godini (tablica 3.1.1.). U strukturi poslovnog prihoda u 2013. godini dominiraju poduzeća u djelatnosti prerađivačke industrije s udjelom od 44 %, četiri postotna boda više nego u 2009. godini, a prema važnosti slijedi trgovina (17 % poslovnog prihoda, 4 postotna boda manje nego u 2009. godini), te djelatnosti pružanja usluga smještaja i hrane (10 %, 1 postotni bod više nego u 2009. godini.). Tijekom 2013. godine najveći rast poslovnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu zabilježile su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (37 % rasta, uz udio u poslovnom prihodu Grada od 3 %) te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (26 %).

Ostvarenim ukupnim prihodom i dobiti u Šibeniku se izdvaja poduzeće TLM TVP d.d. (djelatnost proizvodnje aluminija) koje je tijekom 2013. godine ostvarilo poslovni prihod od 961,1 milijun kuna (24,8 % poslovnog prihoda koji su ostvarili sva poduzeća) i dobit od 160,4 milijuna kuna (dobit svih poduzeća istodobno iznosila je 99,3 milijuna kuna). Drugo po važnosti poduzeće grada prema kriteriju ostvarenog poslovnog prihoda je Solaris d.d. (djelatnost hoteli i sličan smještaj) koji ostvaruje poslovni prihod od 247,4 milijuna kuna i dobit u iznosu od 3,5 milijuna kuna. Solaris d.d. istodobno je i tvrtka koja bilježi najveći broj zaposlenih. Prema ostvarenom poslovnom prihodu slijede tvrtke u djelatnosti distribucije plinovitih goriva distribucijskom mrežom, popravka i održavanja brodova i čamaca te proizvodnje metalnih konstrukcija i njihovih dijelova.

9 Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja: BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA REPUBLIKU HRVATSKU, NKPJS – 2. RAZINA I ŽUPANIJE U 2011. (14. veljače 2014., broj 12.1.2.) i BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA REPUBLIKU HRVATSKU TE PROSTORNE JEDINICE ZA STATISTIKU 2. I 3. RAZINE ZA RAZDOBLJE 2000. – 2010. (14. veljače 2013., broj 12.1.2.)10 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ocjenjivanje i razvrstavanje jedinica lokalne samouprave prema razvijenosti; izračun 27.12.2013., http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405 od 14. 2. 2015.

12

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Tablica 3.1.1. POSLOVNI PRIHOD I DODANA VRIJEDNOST PODUZEĆA REGISTRIRANIH NA PODRUČJU GRADA ŠIBENIKA PREMA DJELATNOSTIMA U MILIJUNIMA KUNA

Poslovni prihod u mil. kn Bruto dodana vrijednost u mil. kn

2009. 2013. 2013./09. u %

2013. u %

2009. 2013. 2013./09. u %

2013. u %

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 11 8 -33 0 4 2 -54 0

Prerađivačka industrija 1.272 1.700 34 44 159 236 48 28

Opskrba električnom energijom 24 251 960 6 18 62 247 7

Opskrba vodom, otpadne vode, otpad 129 186 44 5 49 56 15 7

Građevinarstvo 373 222 -41 6 92 50 -46 6

Trgovina 689 666 -3 17 75 66 -13 8

Prijevoz i skladištenje 115 127 11 3 19 44 136 5

Smještaj i hrana 280 377 35 10 111 189 69 22

Ostale djelatnosti 314 334 6 9 88 151 72 18

UKUPNO 3.207 3.871 21 100 615 855 39 100

Izvor: FINA, posebna obrada Registra godišnjih fi nancijskih izvještaja.

Ostvarena bruto dodana vrijednost bolji je pokazatelj doprinosa pojedine djelatnosti gospodarstvu nego ukupan prihod budući da mjeri novostvorenu vrijednost sadržanu u proizvedenim robama i uslugama pojedinih djelatnosti, a procijenjena je kao razlika između prihoda od prodaje i sume materijalnih troškova te ostalih poslovnih rashoda. Poduzeća registrirana na području Šibenika u 2013. godini ostvarila su bruto dodanu vrijednost u iznosu od 855 milijuna kuna, za 39 % više nego u 2009. godini. Rast bruto dodane vrijednosti generiran je prije svega apsolutnim rastom zabilježenim prerađivačkoj industriji (rast od 48 %) te u djelatnosti smještaja i hrane (69 %).

Prema sposobnosti generiranja bruto dodane vrijednosti, najvažnije djelatnosti grada Šibenika u 2013. godini bile su prerađivačka industrija (28 % ukupne bruto dodane vrijednosti Grada), a odmah slijede djelatnosti smještaja i hrane (22 %), dok ostale djelatnosti generiraju 18 % bruto dodane vrijednosti Grada. Konačno, moguće je zaključiti da gospodarska struktura ocrtana dodanom vrijednosti poka-zuje da je turizam, izravno kroz pružanje usluga smještaja i hrane te neizravno kroz pružanje usluga prijevoza, umjetnosti, zabave i rekreacije ili trgovine, u ovom trenutku jedna od ključnih gospodar-skih aktivnosti Šibenika. Pri tome valja naglasiti da poduzeća u djelatnosti prerađivačke industrije te smještaja i hrane generiraju najveću zaposlenost među svim gospodarskim djelatnostima. Prema kriteriju ostvarenih sati rada u prerađivačkoj industriji u 2013. godini bilo je zaposleno 2.190 djelatnika (32 % ukupnog broja zaposlenih u poduzećima Grada), a u smještaju i hrani 1056 djelatnika (15 %).

Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku o ukupnom broju zaposlenih u pravnim subjektima na dan 31. 3. 2013. godine11, u Šibeniku je 15 % djelatnika bilo zaposleno u prerađivačkoj industriji, u javnoj upravi i obrani te obveznom osiguranju 12 %, a prema važnosti slijede djelatnosti trgovine (15 % zaposlenih), zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (11 %) te obrazovanje (10 %), dok je u djelatnosti smještaja i hrane bilo je zaposleno 5 % ukupnog broja zaposlenih.

3.2. Analiza prostorno planske i ostale dokumentacije

Prilikom promišljanja koncepcije dugoročnog turističkog razvoja grada Šibenika u obzir treba uzeti prethodno napravljene i usvojene prostorno planske dokumente kojima je turistički razvoj jedan od sekundarnih ciljeva. Prostorni plan uređenja Grada Šibenika na snazi je od ožujka 2003. godine te je svoje izmjene i dopune doživio u studenom 2007. godine. U tijeku je izrada novog Generalnog urbanističkog plana.

Razvoj turizma je unutar plana reguliran određivanjem površina za postojeću ili moguću buduću izgradnju. Planom je tako određeno sedam zona ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja od čega su sve predviđene kao T1 zone, odnosno zone za izgradnju hotela (70 % hoteli, 30 % vile).

11 Državni zavod za statistiku, Zaposlenost i plaće u 2013., Statistička izvješća 1526, 2014.

13

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Planom je utvrđeno 11 planiranih turističkih zona u izdvojenim građevinskim područjima Grada Šibenika, ukupne planirane površine 252 ha, postojećeg kapaciteta 5.336 kreveta, te planiranog kapaciteta 16.665. Od navedenog broja u potpunosti su izgrađene samo dvije zone ugostiteljsko-turističke namjene i to Solaris i Jadrtovac, djelomično su izgrađene dvije zone, Martinska i glavni ulaz u NP Krka u Lozovcu, dok su ostale u potpunosti neizgrađene te predstavljaju značajni potencijal za daljnje širenje turističkih sadržaja.

Slika 3.2.1. NAMJENA ZEMLJIŠTA UTVRĐENA PPUG-OM ŠIBENIK

Izvor: PPUG Šibenik

14

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Tablica 3.2.1.TURISTIČKE ZONE U IZDVOJENIM GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA GRADA ŠIBENIKA 2014. GODINE

Naselje NazivPovršina

(ha) PPUG

Površina (ha) PPŽ

Vrsta

Kapacitet (broj kreveta)

PPUG

Kapacitet (broj kreveta)

PPŽ Izgrađenost Namjena

Postojeći Max Postojeći Max

Šibenik

Jadrija 7,80 13,0 T3 0 615 0 800 Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Martinska 1,95 5,0 T1, T3 0 250 0 250 Djelomično Ugostiteljsko-turistička

Solaris 43,20 45,0 T1, T2, T3 4.836 5.400 4.836 5.400 Izgrađena Ugostiteljsko-turistička

Kaprije Uvala Kaprije 15,30 15,0 T1, T2 0 1.000 0 1.000 Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Zlarin

Punta Oštrica 15,90 15,0 T1, T3 0 1.000 0 1.000 Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Obonjan 54,90 55,0 T1, T2, T3 500 3.000 500 1.000 Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

KrapanjJasenovo ukupno – 49,0 ha

29,50 31,0

T1, T2, T3 0 3.500 0 3.500 Neizgrađena Ugostiteljsko-turističkaŽaborić 19,30 14,0

Grebaštica 2,10 5,0

Jadrtovac Jadrtovac 8,30 8,0 T1 0 1.000 0 400 Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

ŽirjeTratinska-Mikavica 9,70 15,0 T2, T3 0 900 0 900 Neizgrađena Ugostiteljsko-

turistička

Lozovac Lozovac 36,70 - T1, 2, 3 0 - - Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

LozovacGlavni ulaz u NP Krka 7,68 -

Recepcijsko-informacijski

punkt0 0 - - Djelomično Ugostiteljsko-

turistička

Izvor: PPU Grada Šibenika, PPŽ Šibensko-kninske županije

Nadalje, planirano je sedam planiranih turističkih zona u naseljima Grada Šibenika, od kojih su tri djelomično izgrađene, četiri neizgrađene, a njihov kapacitet je nužno odrediti UPU-om.

Tablica. 3.2.2.TURISTIČKE ZONE U NASELJIMA GRADA ŠIBENIKA 2014. GODINE

Naselje Naziv Površina (ha) Vrsta

Kapacitet(broj kreveta) Izgrađenost Namjena

Postojeći Max

Šibenik Mandalina/ rt Kulina 4,60 Tn1 0 Odrediti UPU-om Djelomično Ugostiteljsko-turistička

Brodarica Brodarica-most 4,50 Tn3   Odrediti UPU-om Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Krapanj Laz-Šparadići 3,60 Tn1, 3 0 Odrediti UPU-om Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Zaton Lutnoge 3,10 Tn1 0 Odrediti UPU-om Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Raslina Rt Mihovil 3,00 Tn1 0 Odrediti UPU-om Neizgrađena Ugostiteljsko-turistička

Zlarin Rt Marin 1,76 Tn1, 2 0 Odrediti UPU-om Djelomično Ugostiteljsko-turistička

Zablaće   2,50 Tn1, 3   Odrediti UPU-om Djelomično Ugostiteljsko-turistička

Izvor: PPU Grada Šibenika

U funkciji razvoja turizma na području Općine mogu se uvrstiti i područja za šport i rekreaciju koja su prostornim planom obuhvatila površinu od 146,97 ha, od čega je izgrađeno tek 7,75 ha (tab. 3.1.3). Najveću površinu zauzima rekreacijsko područje Konjovrate.

15

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Tablica. 3.2.3. PLANIRANE REKREACIJSKE ZONE NA PODRUČJU GRADA ŠIBENIKA

Zona-lokalitet Oznaka UkupnoIzgrađeno GP

ha %

Kakan R1 7,08 0,00 0,00

Šibenik-Jadrija R1 5,6 5,6 100,0

Šibenik – grad R1 30,02 2,15 7,16

Zaton-Dobri Dolac R1 1,25 0,00 0,00

Konjovrate R1 103,03 0,00 0,00

Ukupno 146,98 7,75 5,27

Izvor: PPU Grada Šibenika

Kao važan prostorni potencijal ističe se i prostor bivše tvornice elektroda i ferolegura (TEF), koji se nalazi sa sjeverne strane povijesne jezgre Grada, a čija je sanacija završila 2013. godine. U postojećim prostorno planskim dokumentima veći dio tog područja je zona Rekreacija, dok je manji dio zona stambene izgradnje. Nužno je utvrđivanje daljnjih mogućnosti za razvoj ovog prostora kao brownfi eld investicije.

Ostali dokumenti važni za razvoj turizma u Gradu Šibeniku

Strategija razvoja Grada Šibenika*

Dokument se sastoji od tri cjeline: I) Analiza stanja, II) Strateško opredjeljenje, III) Razvojni projekti.

U skladu s ciljem Županijske razvojne strategije “C1 – konkurentsko gospodarstvo bazira-no na ino i domaćim ulaganjima u turizmu i pratećim uslugama, tradicionalnoj poljo-privredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu” kao cilj “Strategije razvoja grada Šibenika” postavljen je “održivi turizam” s prioritetom “razvoja infrastrukture i receptivnih sadržaja prema ciljanim skupinama” te “daljnji razvoj turističke ponude uz snažnu promociju na svjetskom tržištu”

U viziji grada Šibenika za 2030. godinu postavljeno je da je “Grad Šibenik – Centar zelenih industrija Jadrana” gdje se kao tri ključne okosnice navode: zelena proizvodnja, zeleni turizam i revitalizacija. Zeleni turizam, u Strategiji, podrazumijeva “turizam zasnovan na održivom korištenju prirodnih i kulturnih resursa; nautički turizam; kulturni turizam, stvaranje novih atraktivnih zona obnovom zapuštenih resursa, socioekonomsku i ekološ-ku održivost”.

Razvojni projekti koji su defi nirani ovom Strategijom u okviru dva prioriteta su: prioritet “Razvoj infrastrukture i receptivnih sadržaja prema ciljanim skupinama”; izgradnja hotel-skih kapaciteta; izgradnja marine za megajahte; izgradnja sportske lučice – Vrnaža; valori-zacija veslačke staze u Zatonu; postavljanje informacijskih tabela; izgradnja zdravstvenog centra – Morinjski zaljev; uvođenje city carda; edukacija turističkih djelatnika: valorizacija područja Zablačkog poluotoka kroz izgradnju turističkih sadržaja, hotelskih kapaciteta i golf; Ivanal – Plazza; wireless zona.

Prioritet “Daljnji razvoj turističke ponude uz snažnu promociju na svjetskom tržištu”: izgradnja ljetne pozornice na tvrđavi Sv. Mihovila; obnova i valorizacija tvrđave sv. Nikole; obnova i valorizacija tvrđave sv. Ivan; Međunarodni festival djeteta – cjelogodišnja mani-festacija; sanacija tvrđave Šubićevac (Barone); urbanizacija i turistička valorizacija prostora TEF; turistička valorizacija Kanala sv. Ante; Šibenski zaljev – sportske i nautička destinacija.

Kreiranje brenda Šibenika kao destinacije kulturnog turizma**

U okviru ovoga projekta provedeno je anketno istraživanje koje je pokazalo da su naja-traktivniji elementi kulturne baštine: katedrala sv. Jakova, tvrđave kao cjelina te povijesna jezgra kao cjelina. Najatraktivnija događanja su: Međunarodni dječji festival, Terraneo i festival dalmatinske šansone, dok su neprepoznatljiviji simboli općenito: katedrala sv. Jakova, Dražen Petrović i Međunarodni festival djeteta. Predloženi su logotip i slogan. Predložene boje su: narančasta, plava i siva. Slogan je “Grad je pozornica...”.

Plan upravljanja kulturnim dobrima na lokalnoj i regionalnoj razini***

U Planu upravljanja kulturnim dobrima na lokalnoj i regionalnoj razini analizirana je resursna osnova za razvoj kulturnog turizma, izvedena je SWOT analiza te su identifi ci-rane specifi čne kulturne resursne osnove u Šibensko-kninskoj županiji i Gradu Šibeniku – tvrđave i lokaliteti. Kao vizija razvoja navedeno je “Grad Šibenik i Šibensko-kninska županija su valorizirali svoj kulturno-povijesni turistički potencijal te postali konkurentna regija kulturnog turizma šireg područja, koja ostvarenim napretkom omogućava zapošljavanje lokalnog obrazovanog stanovništva, a posjetiteljima jedinstveni doživljaj.” Kao tri ključne aktivnosti navedene su: 1) formiranje tima za upravljanje projektom; 2) uspostavljanje info-pultova, promotivnih materijala i događaja te turističke signalizacije; 3) edukacija.

* MICRO projekt d.o.o. (2011)** Projekt fi nancirala EU - u okviru IPA2007/HR/16IPO/001-040217***Projekt fi nancirala EU – IPA IIIC - BRI

16

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Njemčka17%

Francuska9%

Češka8%

Poljska8%

Austrija8%

Slovenija7%

Slovačka7%

Italija5%

Nizozemska5%

Ostale zemlje26%

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2011. 2013.

3.3. Obilježja turističke ponude i potražnje

U Šibeniku je, prema podacima Turističke zajednice grada Šibenika, u 2013. godini ostvareno 1,03 milijuna noćenja. Glavninu noćenja ostvarili su inozemni gosti (89 %), dok su domaći gosti u ukupnoj potražnji zastupljeni s 11 %.

Slika 3.3.1. KRETANJE BROJA NOĆENJA 2001. – 2013. GODINE

Izvor: Baza Instituta za turizam (BIST)Napomena: Podaci za 2010. godinu ne uključuju turistički promet (dolasci i noćenja u lukama nautičkog turizma).

U posljednjih desetak godina vidljivo je da se rast broja noćenja u Šibeniku više nego udvostručio.

Slika 3.3.2. KRETANJE BROJ NOĆENJA PO MJESECIMA 2011. I 2013.

Izvor: baza Instituta za turizam (BIST)

Kad je riječ o mjesečnoj distribuciji noćenja, vidljiva je izrazita sezonalnost, iako se sezona u 2013. u odnosu na dvije godine prije (2011.) malo proširila.

Slika 3.3.3. NOĆENJA PO ZEMLJAMA PORIJEKLA U 2013. GODINI

Izvor: podaci TZ Grada Šibenika

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

2001

.20

02.

2003

.20

04.

2005

.20

06.

2007

.20

08.

2009

.20

10.

2011

.20

12.

2013

.

Broj no enja

Broj turista

17

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Noćenja prema zemljama porijekla pokazuju da su od stranih gostiju najzastupljeniji Nijemci (17 %), koje slijede Francuzi (9 %), Česi, (8 %), Poljaci (8 %) i Austrijanci (8 %). Iz strukture gostiju zanimljivo je da zapravo nema izrazite dominacije gostiju prema zemljama porijekla, već da je u sličnim postocima zastupljen veći broj zemalja (od 5 do 10 % gostiju iz čak osam zemalja).

TURISTIČKA SUPRASTRUKTURA

Komercijalni smještajni kapaciteti u Šibeniku obuhvaćaju 3.467 soba u hotelskom smještaju, te 4.837 u privatnom smještaju. Uz to, pet kampova koji se nalaze na području grada Šibenika čine ponudu za 3.298 osoba u ovom obliku smještaja.

Naziv objekta Kapacitet Opis

Hoteli (postelje)

Panorama 80

■ Nalazi se na ulazu na Šibenski most sa zapadne strane

■ Novouređeni objekt

■ Restoran kapaciteta 200 osoba.

Jadran 115 ■ Nalazi se u staroj gradskoj jezgri, tik uz more i u blizini katedrale sv. Jakova

Vrata Krke 92 ■ Smješten na glavnom ulazu u Nacionalni park Krka okružen prirodom

Ivan **** 744 ■ Moderno dizajniran i komforan

Jure **** 512 ■ Smještan u borovoj šumi, blizu pješčane plaže

Niko **** 440 ■ Smješten tik uz more, okružen bujnom mediteranskom vegetacijom

Jakov *** 472 ■ Smještan u obiteljskom dijelu resorta u blizini vodenog parka

Andrija **** 486 ■ Tematski hotel za djecu.

Hosteli

Hosteli (6) 176

Motel

Interpetrol 26 ■ Neposredno pokraj državne ceste koja povezuje Šibenik i Vodice.

Ostalo

Solaris vile Kornati (50) 150 ■ Smještene neposredno uz more.

Dalmatian star homes (15) 60 ■ Vile su smještene uz samo more u blizini svih usluga koje nudi resort Solaris.

Studentski centar 86

Hotel Pipištrel d.o.o. – Zaton 17

Kampovi (osobe)

Solaris 2.700 ■ Nalazi se u borovoj šumi, neposredno uz plažu; od grada Šibenika je udaljen 6 km

Žaborić 60 ■ Udaljen 10 km od Šibenika, tik uz more.

Zablaće 504 ■ Udaljen 7 km od Šibenik, u blizini Solorisa u borovoj šumi.

Raslina 7

Lozovac 27 ■ u blizini Nacionalnog parka Krka u borovoj šumi .

Privatni smještaj (postelje)

Žaborić 1.747

Zablaće 618

Jadrija 513

Šibenik 952

Razlina 240

Kaprije 188

Zaton 160

Lozovan 180

Jadrtovac 50

Žirje 92

Dubrava, D. Polje, Danilo 97

18

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Području grada Šibenika pripadaju još i smještajni kapaciteti u Brodarici-Krapnju, Grebaštici i Zlarinu.

Hoteli (postelje)Brodarica - Krapanj 65Zlarin 16

Privatni smještaj (postelje)Brodarica-Krapanj 2.225Grebaštica 1.807Zlarin 160

Kampovi (mjesta)Brodarica-Krapanj 37Grebaštica 163Zlarin 165

Izvor: TZ Grada Šibenika, web-stranice objekata

U izgradnji je i D-Resort (Dogus grupa) koji će se prostirati na 24.000 četvornih metara, a hotel na 9.000 kvadrata. U njemu će biti 69 soba, a posebno se ističe šetnica koja će se smjestiti na vrhu hotela. Za arhitektonsko rješenje hotela zaslužan je poznati arhitekt Nikola Bašić, dok je interijer projektirala tvrtka na čelu s Markom Murtićem. Planirani završetak radova je u srpnju 2015. godine. Nadalje, u povijesnoj jezgri je u planu do turističke sezone 2015. otvaranje i prvog boutiqe hotela na Trgu pučkih kapetana.

3.4. Obilježja marketinga i menadžmenta destinacije

Kad je riječ o promociji Šibenika kao turističke destinacije, za nju je najodgovornija Turistička zajednica Grada Šibenika čiji se poslovi odnose na poslove promocije, pružanja informacija, poslove vezane uz unaprjeđenje proizvoda te interni marketing. U okviru fi nancijskih sredstva kojima Turistička zajednica raspolaže (za 2014. godinu budžet je iznosio oko 5,9 milijuna kn) ona obavlja niz aktivnosti koje se su grupirane u: administrativni marketing, dizajn vrijednosti, komunikacijske vrijednosti, distribucija i prodaja vrijednosti, interni marketing, marketinška infrastruktura, posebni programi i ostalo.

Turistička zajednica izuzetno je aktivna u poticanju i sudjelovanju u uređenju Grada, potiče organizaciju brojnih kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija. Kada je riječ o komunikacijskim vrijednostima naglasak je na tiskanim materijalima, internetu, suvenirima i promomaterijalima te infotablama.

Turistička zajednica, prema Programu, nastupa na nekoliko sajmova i to uglavnom u suradnji sa sustavom turističkih zajednica (nastupi HTZ-a ili koordinacija s turističkim zajednicama Splitsko-dal-matinske, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Ličko-senjske). U 2014. godini radilo se o sajmovima u Utrechtu, Beču, Dusseldorfu, Istanbulu, Lyonu, Hanoveru, Londonu, Dublinu, Amsterdamu, Barceloni, Gdanjsku, Pečuhu, Paestumu, Zagrebu. Pored toga, u suradnji s dalmatinskim županijama sudjeluje u road-show prezentacijama u zemljama u okruženju. Od marketinške infrastrukture planirana sredstva odnose se na izradu multimedijalnih materijala te izradu banke fotografi ja.

Od tiskanih promocijskih materijala za promociju Šibenika koriste se sljedeći materijali:

Brošure

■ Brošura Šibenik: riječ je o imidž-info brošuri. Naglasak je na ambijentalnim fotografi jama kojim se prenose slike gradskog života i tekstovima u kojima se opisuju glavne vrijednosti Šibenika. Tekstovi su tematski podijeljeni u cjeline: stari Šibenik, baština, katedrala, znameniti Šibenčani, nacionalni parkovi, kulinarstvo, otoci i dr. U sredini je karta grada s označenim glavnim atrakcijama.

■ Šibenik – dječji vodič: materijal je namijenjen djeci. Kroz njega se na djeci zanimljiv način (veselo, šareno) prenose informacije o gradu (znamenitosti, osobe, dječji festival, sokolarski centar, prirodne ljepote i plan grada).

■ Regija Šibenik: Materijal TZ županije šibensko-kninske. Opisuje cijelu regiju, a dvije stranice posvećene su samome Gradu. Radi se o četverojezičnom materijalu.

■ Šibenik info: informativni materijal koji se periodično izdaje. Sadrži niz informacija o Šibeniku i okruženju, informacije o restoranima, smještaju, mogućnostima zabave i sl.

19

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Letci

■ NP Krka: materijal daje kroz kombinaciju fotografi ja, tekstova i karata potrebne informacije za obilazak NP Krka, kao i njegove glavne specifi čnosti i posebnosti.

■ Kanal - Luka u Šibeniku: radi se o kraćem materijalu o Kanalu sv. Ante u Šibeniku (Šibenski kanal), koji je zaštićeno prirodno područje značajnog krajobraza (od 1974. godine). Označene su mogućnosti rekreacije (pješačka, trim i biciklistička staza, vježbalište, jedrenje penjanje), vidikovci, tvrđava sv. Nikole, špilja s kapelicom sv. Ante, morski tunel.

■ Burnum: letak daje kratki opis atrakcije Burnum, te kartografski prikaz.

Biciklis-tičke karte

■ Biciklistička karta obuhvaća područje Grada i okolice. Na njoj su označene sve glavne atrakcije te su dane sve potrebne detaljne informacije o duljini i težini staza kao i opisi glavnih atrakcija.

Vodič kroz kulturno ljeto

■ Šibenik-grad je pozornica. Materijal daje detaljan pregled kulturnih događanja u Šibeniku. Uz dobar izbor fotografi ja i ugodan dizajn kroz kratke tekstove opisan je program svih događanja.

Web-stranice

■ Turistička zajednica grada Šibenika predstavlja se na stranicama www.sibenik-tourism.hr čiji je sadržaj podijeljen u nekoliko glavnih izbornika: “Kako do nas?”, “Gdje odsjesti?”, “Zašto posjetiti Šibenik?”, “Trebate neke informacije?”. Na svakom se izbornik dalje otvaraju novi iz-bornici grupirani u sljedeće cjeline: Šibenik, turistička mjesta, ponuda, manifestacije, kulturna baština. Stranica je interaktivna čemu dodatno pridonose integrirane karte, te društvene mreža na kojima je također aktivna.

Aplikacije

■ Virtualni Juraj Dalmatinac - Instalacijom AR (Augmented Reality) aplikacije na mobilni telefon ili tablet, korisniku se pruža mogućnost da usmjeravanjem kamere telefona/ tableta prema AR lokaciji na zaslonu uređaja dobije prikaz virtualnog 3D modela Juraja Dalmatinca. Model se pri tome obraća korisniku i iznosi podatke o povijesti gradnje šibenske katedrale, graditelju Juraju Dalmatincu te UNESCO-vom uvrštenju katedrale u popis svjetske kulturne baštine. Ova aplikacija dobitnik je najprestižnije svjetske nagrade u turizmu Ulysses za 2013. godinu u kategoriji Tehnološkog razvoja i inovacija, koju dodjeljuje Svjetska turistička organizacija (UNWTO).

Analiza dionika

Upravljanje Gradom

■ Grad Šibenik: Grad Šibenik jedinica je lokalne samouprave koju sačinjavaju Gradsko vijeće kao predstavničko tijelo, gradonačelnik kao izvršno tijelo, sedam upravnih odjela i mjesni odbori. Ingerencije Grada uključuju poslove uređenja mjesta, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, zaštitu okoliša, poticanje poduzetništva kroz posebne programe, obrazovanje i informiranje javnosti.

Upravljanje turizmom

■ TZ Grada Šibenika: TZ rukovodi poslovima turističke promocije destinacije, radi na uslugama pružanja informacija, sudjeluje u organizaciji manifestacija te je jedan od aktera u planiranju turističkog razvoja Grada. Novi zakon o turističkim zajednicama otvara dodatne mogućnosti komercijalnog djelovanja.

■ TZ Šibensko-kninske županije: bavi se promocijom, razvojem proizvoda i pružanjem infor-macija o području cijele županije. Provodi niz projekata i promotivnih aktivnostima u kojima promovira grad Šibenik.

Kultura

U gradu Šibeniku djeluju brojni dionici iz područja kulture. To su prije svega:

■ Hrvatsko narodno kazalište u Šibeniku: djeluje od 1870. godine, a od 2001. godine djeluje o obnovljenoj kazališnoj zgradi.

■ Gradska knjižnica “Jurja Šižgorića”: utemeljena 1922. godine, a danas objedinjuje različite sadržaje od igraonice, audiovizualnog odjela, čitaonice, galerija, multimedijalne dvorane.

■ Muzej grada Šibenika: utemeljen 1925. godine, smješten u bivšoj Kneževoj palači u blizini katedrale. Sastoji se od arheološkog odjela, kulturno povijesnog odjela i odjela novije povijesti.

■ Galerija sv. Krševana: osnivač ove galerija je Grad te brojne druge galerije i kulturne institucije.

Sport i rekreacija

■ Vezano uz sport i rekreaciju u Šibeniku djeluju brojni sportski klubovi. To su: Košarkaški klub Šibenik, Karate klub Šibenik, Veslački klub Krka Šibenik, Rukometni savez Šibensko-kninske županije, Odbojkaški klub Šibenik, Ronilački klub Šibenik i dr.

Vjerske ustanove

■ Šibenska nadbiskupija.

Udruge i društva

■ Brojne udruge u Šibeniku važne su za razvoj turističke ponude. To su npr. Udruga “Sokolarski centar (Sokolarski centar smješten je u gustoj borovoj šumi 8 km od središta grada; predstavlja mjesto gdje se može upoznati život sokolova. Udruga aktivno provodi više projekata koji su vezani uz život ptica); Udruga kuhara Šibensko-kninske županije; Udruga turističkih vodiča Šibenik; Udruga za promicanje kreativnih aktivnosti i dr.

20

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Vis

ok

ošk

ols

ke

i

sre

dn

jošk

ols

ke

u

sta

no

ve

■ U Šibeniku postoji niz visokoškolskih i srednjoškolskih ustanova u kojima se izvode programi za obrazovanje u turizmu ili važni za turizam. To su npr.: Ekonomska škola Šibenik; Gimnazija Antuna Vrančića; Industrijsko-obrtnička škola Šibenik; Srednja strukovna škola Šibenik; Šibenska privatna gimnazija; Turističko ugostiteljska škola Šibenik; Veleučilište u Šibeniku; Pučko otvoreno učilište Šibenik.

■ Adriamare Consulto d.o.o.; Pučko otvoreno učilište Libar.

■ Pučko otvoreno učilište MENCL; Centar za edukaciju sv. Lovre.

3.5. Analiza turističke atrakcijske osnove

Dugoročni razvoj turizma određene turističke destinacije u najvećoj je mjeri predodređen njenim temeljnim resursima – potencijalnim i realnim turističkim atrakcijama. Resursna osnova nekog područja čini skup turističkih atrakcija i infrastrukture koja je neophodna za razvoj nekog potenci-jalnog turističkog područja. Za inicijalni razvoj turizma tu su najvažnije turističke atrakcije, realne i potencijalne, koje predstavljaju bazu za turistički razvoj nekog područja. Upravo struktura i intenzitet privlačnosti atrakcija određuju moguću strukturu turističkog destinacijskog proizvoda i njegov mogući imidž na turističkom tržištu. Stoga svako razvojno (dugoročno) planiranje turizma, pa tako i strategija razvoja turizma, mora sadržavati analizu turističke atrakcijske osnove konkretne turističke destinacije, što se, u ovom slučaju, odnosi na područje grada Šibenika i značajnijih atrakcija u neposrednom okruženju.

Za potrebe klasifi kacije u ovoj studiji koristit će se metodologija klasifi kacije i vrednovanja turističkih atrakcija koju je razvio dr. sc. Kušen (2002, 2010).12 Osnovna funkcionalna klasifi kacija sve turističke atrakcije dijeli na 16 osnovnih vrsta: (1) geološke značajke prostora, (2) klimu, (3) vodu, (4) biljni svijet, (5) životinjski svijet, (6) zaštićenu prirodnu baštinu, (7) zaštićenu kulturno-povijesnu baštinu, (8) kulturu života i rada, (9) znamenite osobe i povijesne događaje, (10) manifestacije, (11) kulturne i vjerske ustanove, (12) prirodna lječilišta, (13) sportsko-rekreacijske građevine i terene, (14) turističke staze, putove i ceste, (15) atrakcije zbog atrakcija i (16) turističke paraatrakcije.

KLASIFIKACIJA S OBZIROM NA TIP ATRAKCIJE

Geološke značajke prostora

Geološke karakteristike područja formiraju vidljive oblike reljefa na površini Zemlje, kao i u podzemlju (reljef, otoci, obale mora, jezera i rijeka, špilje), koji mogu zadovoljiti motive odmora i oporavka te sportske rekreacije, dok pojedini geološki oblikovni, paleontološki i arheološki zanimljivi dijelovi mogu biti proglašeni zaštićenima i predstavljati se kao dijelovi zaštićene prirodne baštine.

Atrakcije Kratki opis

Spilje i jame (Pećina, Raslina)

■ Speleološki objekti na području grada ne koriste se u turističke svrhe, te su nedovoljno turistički valorizirani i istraženi.

Uvale i zaljevi (Grebaštica, Tijašnica)

■ Razvedenost obale Šibenske rivijere, prirodne plaže u uvalama i zaljevima, te zaštićenost od otvorenog mora, uz skladan krajobraz jedan je od značajnijih prirodnih potencijala grada Šibenika.

Sedrene barijere (NP Krka)

■ Sedrene barijere sačinjene su od “živog”, mekanog, poroznog kamena koji stvaraju organizmi zvani sedrotvorci i koji može opstati jedino ako se preko njega neprekidno prelijeva čista voda. U NP Krka sedrene barijere oblikuju sedam slapišta, od kojih su najpoznatiji Skradinski buk i Roški slap.

Kanjoni (Krka, Čikola)

■ Kanjon Čikole odlikuje se vrlo dubokim kanjonom, koji je izniman geomorfološki fenomen, a lokalitet je iznimno važan i kao hidrološki fenomen u kršu. Kanjon je mjestimično dubok i do 170 metara. Rijeka Krka na izlazu iz Kosovog polja počinje oblikovati kanjon unutar kojeg teče do Skradina, te predstavlja najatraktivniji dio toka.

Kanal sv. Ante

■ Šibenski Kanal sv. Ante, jedan je od najljepših dijelova Jadranske obale. Uređena staza, pristanište i vidikovci, kulturna dobra i rekreacijski sadržaji omogućuju razne aktivnosti na cijelom području obala kanala.

12 Kušen, E. (2002). Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam Kušen, E. (2010). A system oftourismattractions, Tourism, 58( 4), 409-424.

21

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Plaže (Banj, Jadrija, Rezalište)

■ Plaža Banj, šibenska gradska plaža, je šljunčana plaža, s brojnim sadržajima. Gradska plaža Jadrija je šljunčana plaža opremljena raznim dodatnim sadržajima. Plaža Rezalište nalazi se u mjestu Brodarica, udaljenom 6 km od Šibenik, šljunčana je i sadrži brojne sadržaje pogodne za djecu i ljubitelje sportskih aktivnosti.

Krš ■ Krš kao geomorfološki oblik reljefa, te geološka pojava, koja se očituje u specifi čnim oblicima reljefa, poput škrapa, vrtača, ponikava, spilja i svojom poroznošću, važan je edukativni i krajobrazni element šibenskog područja.

Razvedena obala

■ Razvedena obalna linija grada Šibenika, koji ima veliki arhipelag od 20-ak otoka, otočića i hridi, te brojnih zaljeva i uvala predstavlja važan element atrakcijske osnove.

Otoci (Kaprije, Zlarin, Žirje, Krapanj)

■ Šibenski otoci, pitomih uvala čistog mora, očuvanog krajobraza i tradicionalnih načina gospodarenja u prirodnom su smislu jedan od najočuvanijih dijelova Grada, s nizom zanimljivih geoloških formi.

Klima

Klima određene turističke destinacije ponekad odlučujuće određuje osnovne značajke njezinog turističkog proizvoda. U skladu s tim, blaga mediteranska klima predstavlja iznimno važan resurs Grada na kojem je baziran i cijeli proizvod ljetnog turizma. Zbog velike visinske razlike unutar Šibenika, sjeverni dijelovi općine imaju prijelaznu mediteransko-planinsku klimu, koja ima veliki potencijal kao atrakcija tijekom zime (snijeg), ali i u ljeto zbog ugodnije klime.

Atrakcije Opis

Sredozemna klima

■ Sredozemna klima sa suhim i vrućim ljetom (Csa) karakterizira kasno jesenski maksimum padalina, dok su ljeta vrlo suha. Prosječna temperatura zraka najtoplijeg mjeseca viša je od 22 °C, a najhladnijeg viša od 4 °C. Tu klimu imaju uzak priobalni pojas Grada i svi otoci.

Voda

Voda je u svim oblicima značajna vrsta turističke atrakcije. Zbog toga se na vodi temelji velik broj oblika turizma, od odmorišnih oblika do brojnih aktivnih oblika poput jedrenja, kajakinga, ronjenja i drugih. More na području Šibenika, kao i na području cijele rivijere, iznimne je kvalitete što omogućava njegovo korištenje kao medija za kupanje (kada mu je temperatura 20 °C i više), kao prirodnog ljekovitog činitelja (inhalacija morskog aerosola) i kao nautičkog medija (plovidba, jedrenje, veslanje, sidrenje).

Atrakcije Opis

Jadransko more

■ Istočna obala Jadranskog mora, osobito njezin hrvatski dio, izrazito je razvedena, što se najbolje očituje u Šibenskom području. Jadran je relativno toplo more – temperatura mu ne pada ispod 11 °C. Prozirnost mu je također velika, kao i čistoća, te kvaliteta vode, što ga čini primarnim privlačnim čimbenikom.

Rijeka Čikola

■ Tok Čikole dužine je 46 km, izvire na padinama Svilaje, a nakon prolaska kroz kanjon ulijeva se u rijeku Krku u blizini Skradinskog Buka.

Rijeka Krka

■ Ukupna duljina rijeke, s potopljenim dijelom ušća, iznosi 72,5 km, od čega 49 km čini slatkovodni vodotok, a 23,5 km bočati. Krka teče Kninskim i Kosovim poljem, gdje prima prve značajne pritoke. Na izlazu iz polja Krka ulazi u kanjon.

Prirodna baština (zaštićena područja)

Osobito vrijedni dijelovi prirode (žive i nežive) na osnovu Zakona o zaštiti prirode stavljaju se pod zaštitu države. Riječ je ujedno o turistički najatraktivnijim dijelovima pojedine zemlje ili određenog kraja. S tog stajališta najvrjedniji prirodni zaštićeni prostor.

Atrakcije Opis

NP Krka

■ Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kroz kanjon dug 75 km, protječe kroz Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev. Prostire na 142 kvadratna kilometra, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina. Rijeka Krka ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen.

ZK Čikola

■ Dio Čikole, koji je zaštićen kao značajni krajobraz, proteže se od Drniša do oko 1 km niz-vodno od novog mosta za Miljevce preko Čikole. To područje odlikuje se vrlo dubokim kanjonom, koji je izniman geomorfološki fenomen, a lokalitet je iznimno važan i kao hidrološki fenomen u kršu. Kanjon je mjestimično dubok i do 170 m.

22

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

ZK Krka - donji tok

■ Značajni krajobraz Krka od skradinskog mosta do ušća zaštićen je od rujna 1968. go-dine. Posebno vrijedni dijelovi ovog prostora su Grad Skradin, Prokljansko jezero, koje je ujedno i drugo po veličini jezero u Hrvatskoj (11,5 km2) i Kanal sv. Josipa, na koji se nadovezuje Šibenski zaljev.

ZK Kanal-Luka

■ Obuhvaća prostor od Šibenskog mosta do kraja Kanala sv. Ante, točnije do tvrđave sv. Nikole s pripadajućim okolnim obalnim područjem. Kanal je dug malo više od 2.000 m, a širina na ulazu iznosi 220 m, dok je najmanja širina 140 m. Dubok je od 20 do 40 m. Sa šibenske strane, na početku Kanala, vide se ruševine starih kula, koje su sagrađene u 16. stoljeću.

ZK Gvozdenovo-Kamenar

■ Ovaj lokalitet, još poznat i pod nazivom Šubićevac, zaštićen je 1974. godine. Područje zaštite obuhvaća područje Kamenara – Vršine, dug 6,5 km u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Područje je danas dijelom obraslo starom borovom šumom, dijelom ga čine degradacijski stadiji (makija, garig, kamenjara).

Biljni svijet

Biljni svijet predstavlja osnovicu za razvoj ruralnog i ekoturizma, ali i ima veliku ulogu u krajobraznom oblikovanju prostora, te estetskom dojmu. Na području Grada isprepliću se raznolike biljne zajednice koje ponajviše doprinose mozaiku ruralnog prostora i njegovoj atraktivnosti, s naglaskom na vazda-zelene šume i mediteranski vrt kao važnu atrakciju u vidu urbanog okoliša.

Atrakcije Opis

Mediteranske makije

■ Makija je degradacijski stadij šume crnike koja je po postanku panjača, tj. razvija se iz panje-va posječenih stabala hrasta crnike, te je u velikoj mjeri zastupljena na području Grada.

Istočno submediteranski suhi travnjaci

■ Na kamenjarskim travnjacima, koji su korišteni kao pašnjaci, razvijene su dvije zajednice: na podlozi s više sitnog tla pašnjak smilice i ilirske vlasulje, a na ogoljenijim površinama, sa sitnim tlom u škrapama, kamenjarska zajednica kovilja i ljekovite kadulje. Uz obale rijeke Krke nalaze se i manje površine vlažnih i močvarnih travnjaka (livada košanica), izuzetno slikovitih primorskih livada djeteline i klasulje.

Vazdazelene šume česmine

■ Šuma hrasta crnike je najstabilniji ekosustava Sredozemlja, te je učestao i na području Grada, ponajviše na otoku Zlarinu, Kaknju i Kapriju.

Poplavne miješane šume

■ Šume uz rijeku Krku ne obuhvaćaju velike površine, ali su izuzetno važne za ukupan doživljaj krajobraza na području oštrog kontrasta ljutog krša, riječnih tokova i mora. Prevladavaju tri šumske zajednice: mješovita šuma crnike i crnoga jasena, mješovita šuma medunca i bijeloga graba, šuma crnoga graba s jesenskom šašikom.

Močvarna vegetacija

■ Na niskim muljevitim obalama Visovačkog jezera, Ćulišićkih bara i ušća rijeke Čikole razvijena je vegetacija pravih močvarnih staništa, zajednice visokih šaševa i trščaka.

Vegetacija pukotina

■ Posebna zanimljivost biljne su zajednice pukotina strmih vapnenačkih stijena kanjona Krke i Čikole, među kojima je više rijetkih i/ili endemičnih biljaka. Uzvodno od Roškog slapa rasprostranjena je zajednica modrog lasinja i fi nog zvončića u čijem sastavu je dalmatinski endem fi ni zvončić i više ilirsko-jadranskih endema.

Srednjovjekovni i samostanski mediteranski vrt Sv. Lovre

■ Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt “Sv. Lovre” u Šibeniku je obnovljen i otvoren 2007. Godine. Sastavni je dio franjevačkog samostana “Sv. Lovre”. Ovaj vrt je rijetka znamenitost, jer predstavlja jedini samostanski vrt takve vrste u Hrvatskoj, koji slijedi poznatu srednjovjekovnu shemu: križna staza, u središtu mali zdenac, jednostavno parterno uređenje obrubljeno šimširom i prekrasnim, starinskim mirišljavim ružama. U četiri polja zasađeno je ljekovito i začinsko bilje.

Životinjski svijet

Raznolikost faune na području Šibenika najvažnija je u vidu morskih organizama, pri čemu se očituje njihova povezanost s tradicijom gospodarenja na području (koraljarstvo, spužvarstvo i ribarstvo).

Atrakcije Opis

Ptice (Krka i okolni plato)

■ Velik broj ptičjih vrsta obitava na području Vranskog i Prokljanskog jezera, čak 235 vrsta. Veliku važnost imaju i ptice grabljivice među kojima se ističu sokolovi, bjeloglavi supovi, škanjci, sove ušare i druge.

Čovječja ribica (šire područje NP Krka)

■ Čovječja ribica (lat. Proteus anguinus) je endemična vrsta za područje Dinarida. Živi u podzemnim vodama dinarskog krškog reljefa Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Crne Gore.

Ribe (Jadransko more)

■ Trenutni broj zabilježenih vrsta i podvrsta riba u Jadranskom moru iznosi 434, što predstavlja velik potencijal za ronilački turizam, uz pojavu koralja i spužvi na području šibenskog arhipelaga.

Koralji ■ U Jadranskom moru živi čak pedesetak vrsta koralja, a najpoznatiji je crveni koralj iz roda Corallium rubrum. Koraljarstvo u Hrvatskoj ima dugu povijest koja datira iz 13. stoljeća kada se koralj vadio u okolici Zlarina.

23

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Šišmiši (šire područje NP Krka)

■ Najveća kolonija dugonogih “betmena” u Europi, njih 10.000, nalazi se u špilji Miljacka II, kod Majnolovačkih slapova u NP Krka. Isto toliko šišmiša ima i u arheološkom nalazištu špilji Tradanj kod Zatona.

Vidra ■ Vidra je najveća europska kuna koja živi vodi. Tijelo joj je vitko, izduženo, s kratkim nogama, a postiže težinu do 11 kilograma. U Hrvatskoj je zaštićena vrsta, te je iznimno važna za ekološki sustav rijeke Krke.

Kulturno-povijesna baština

Kulturna baština je primarni resurs urbanog ili kulturnog turizma, no i u destinacijama gdje proizvod ˝sunca i mora˝ čini primarnu atrakciju može imati iznimno važnu funkciju kao sekundarni turistički resurs. Na području grada Šibenika postoji velik broj kulturnih atrakcija, a njihovim povezivanjem u tematske ture i primjerenom interpretacijom njihova se atraktivnost može znatno unaprijediti. Također, potrebna su daljnja znanstvena istraživanja pojedinih lokaliteta, koji se do završetka istraživanja zbog pomanjkanja saznanja i slabe uređenosti lokaliteta ne mogu niti turistički koristiti.

Atrakcije Opis

Arheološka zona Danilo

■ Arheološka zona u kojoj je moguće pratiti kontinuitet života i naseljavanja od prapo-vijesti pa kroz 15 stoljeća. Riječ je o neolitskom naselju. Naseljavanje Danila počelo je još u vrijeme neolitika, prije više od sedam tisuća godina. Danilsku kulturu karakteriziraju lijepo oblikovane i pečene posude – lonci, zdjele i tanjuri posebnih oblika. Pronađeno je i dosta posuda oslikanih crvenom ili crnom bojom s različitim motivima, koje su služile za posebne prigode. Pronađeni su ostaci morskih organizama.

Kaprije

■ Riječ je o zaštićenom kulturnom dobru (nepokretno kulturno dobro – povijesna cjelina). Kaprije je otok šibenskog arhipelaga smješten između u njegovom središnjem dijelu. Površina mu iznosi oko 7 km2. Ime je dobio po mediteranskoj biljci kapara, čiji pupoljci služe kao začin.

Šibenik

■ Zaštićeno kulturno dobro (nepokretno kulturno dobro – povijesna cjelina).

■ U Šibeniku se posebno ističu:

■ Katedrala Sv. Jakova: najznačajnije graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeća na tlu Hrvatske. 2000. godine uvrštena na UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa. Podignuta je na južnoj strani središnjeg starog gradskog trga.

■ Tvrđava sv. Nikole: pomorska obrambena utvrda smještena na otočiću Ljuljevcu na ulazu u Kanal sv. Ante. Podignuta je u 16. stoljeću. Zanimljiva je, između ostalog, po svom tlocrtu u obliku trokuta. Tvrđava je obnovljena, revitalizirana i otvorena za posjetitelje s nizom različitih sadržaja (izložbe, koncerti i dr.).

■ Tvrđava sv. Mihovila: Potječe iz 13. stoljeća i ima oblik nepravilnog četverokuta. Podig-nuta je na ušću rijeke Krke u more i na njoj je započeo život grada Šibenika. Tvrđava je renovirana 2014. godine, te osim izložbenog prostora sadrži i ljetnu pozornicu s 1077 sjedećih mjesta orijentiranih prema moru, s kojih se pruža pogled na grad Šibenik i šibenski arhipelag (cijena ulaznice je 15 – 35 kn).

■ Tvrđava Šubićevac (Barone): uzdiže se sjeverno od stare gradske jezgre na 800 metara nadmorske visine na brdu Vidakuša. Izgrađena je u 17. stoljeću. S nje se pruža lijep pogled na cijeli šibenski arhipelag.

■ Tvrđava sv. Ivan: nalazi se sjeverno od stare gradske jezgre Šibenika. Izgrađena ja u 17. stoljeću. U tlocrtu ima zvjezdasti oblik.

■ U Šibeniku je još zaštićen velik broj crkvi, palača i kuća: barokna kuća Fausta Vrančića, Barokna palača, Biskupska palača, crkva Gospe od Griblja, crkva i samostan sv. Frane, crkva i samostan sv. Lovre, crkva sv. Ane i groblje, crkve sv. Antuna Opata, crkva sv. Barbare, crkva sv. Dominika, crkva sv. Duha, crkva sv. Elizabete, crva sv. Grgura, crkva sv. Ivan, crkva sv. Julijana, crkva sv. Križa, crkva sv. Mare, crkva sv. Nikole, crkva sv. Petra s okolnim grobljem, crkva Svih Svetih, crkva Uspenja Bogomatere, Dvije kuće, Gotička kuća, Gradska vijećnica, građevinski sklop Četiri bunara, hidroarhoeloško nalazište, kazalište, Knežev dvor, kuća Beroviž, kuća Chiabov, kuća Čelar, kuća Divnić, kuća Dragoinić te brojne druge.

Zlarin

■ Povijesna cjelina Zlarina zaštićena je kao nepokretno kulturno dobro. U Zlarinu su još zaštićeni: crkva Gospe od Rašelje, crkva sv. Roka, crkva sv. Šimuna, crkva V. Gospe, hidroarheološko nalazište i kompleks ljetnikovca Zuliani. Zlarin jedini njeguje tradiciju lova i prerade dragocjenog crvenog koralja (coralium rubrum).

Žirje ■ U Žirju su zaštićena kulturna dobra: kasnoantička utvrda Gradina, kasnoantička utvrda Gustrirna te pomorski svjetionik Blitvenica.

Hidroelektrana Jaruga

■ Riječ je o industrijskoj baštini. Hidroelektrana Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je na rijeci Krki, ispod slapa Skradinskog buka. U pogon je puštena 1895. godine. Sagrađena je zahvaljujući Nikoli Tesli. Šibenik je bio prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeničnu električnu struju za svoja postrojenja.

24

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Kultura života i rada

Atrakcije Opis

Umijeće izrade šibenske kape

■ Umijeće izrade šibenske kape na popisu je nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Tečajevi izrade šibenske kape organiziraju se u Muzeju grada Šibenika.

Šibenski botun

■ Šibenski botun kroz povijest je krasio muške narodne nošnje, a danas predstavlja origi-nalan šibenski suvenir. Sastavni je dio nošnji šibenskih klapa.

Orgulje ■ Šibenska biskupija je jedinstvena po broju sačuvanih povijesnih orgulja. Riječ je o orgulja-ma iz razdoblja od 16. do 20. stoljeća. Dio njih je restauriran. Imaju iznimnu vrijednost.

Klapsko pjevanje

■ Tradicija klapskog pjevanja seže u kasni srednji vijek. Pjesme su nastale kao odraz način života i danas su dio kulturnog identiteta. Na šibenskom području djeluju muške i ženske klape.

Koraljarstvo i spužarstvo

■ Koraljarstvo: koralji su životinje prirasle na kamenu podlogu koje obitavaju na 30 do 300 metara dubine. U okolici Zlarina koralji su se vadili još u 13. stoljeću. Nakit od koralja je cijenjen i tražen i danas se koraljarstvom na Zlarinu bavi nekoliko obitelji.

■ Spužvarstvo: tradicija spužvarstva na otoku Krapnju stara je oko 300 godina.

Znamenite osobe i povijesni događaji

U odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, Šibenik obiluje znamenitim osobama važnima za nacionalnu povijest, ali i međunarodnog značaja. Tu se osobito ističe izumitelj Faust Vrančić, te košarkaš Dražen Petrović i suvremeni pijanist Maksim Mrvica.

Atrakcije Opis

Faust Vrančić ■ Konstruktor i tehnički pisac na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Najznačajnije djelo je Machinae Novae u kojem je opisao raznovrsne uređaje i tehnološke konstrukcije. Jedan od najpoznatijih je nacrt padobrana.

Antun Vrančić (humanist) ■ Hrvatski patricij, diplomat, nadbiskup, pisac i kardinal. Važan je kao književnik koji je

pisao pjesme i putopise. Živio je u 16. stoljeću.

Ante Šupuk ■ Hrvatski izumitelj koji je 1895. godine napravio prvu hidroelektranu na svijetu. Bio je i prvi od naroda izabrani gradonačelnik Šibenika.

Ivan Marko Lukačić

■ Hrvatski skladatelj, svećenik i franjevac. Napisao je zbirku moteta.

Juraj Matejev Dalmatinac

■ Hrvatski i talijanski kipar i graditelj kojoj je živio u 15. stoljeću. Izradio koncept istočnog dijela katedrale što joj je dalo monumentalni oblik.

Juraj Šižgorić (humanist)

■ Jedna od najvažnijih ličnosti kulturnog života u XV. stoljeću na ovim prostorima. Napisao je najstariju hrvatsku pjesničku inkunabulu.

sv. Nikola Tavelić (svetac)

■ Prvi hrvatski svetac, franjevac i mučenik, koji je živio u 14. stoljeću.

Dražen Petrović (košarkaš)

■ Jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih košarkaša. U Šibeniku na Baldekinu postavljan je brončani Draženov odljev akademskog kipara Kažimira Hraste.

Maksim Mrvica ■ Hrvatski pijanist. Dobitnik brojnih nagrada u kategoriji klasične glazbe.

Goran Višnjić ■ Hrvatski glumac s značajnom međunarodnom karijerom.

Manifestacije

Manifestacije kao sredstvo privlačenja turista u destinaciju imaju vrlo visok značaj i tradiciju na području Šibenika. Njihova najveća koncentracija je u samoj jezgri Šibenika, no s tendencijom povećanja broja manifestacija i u okolnim mjestima.

Atrakcije Pripadajući motiv/ aktivnost

Kulturne

Međunarodni dječji festival

■ Riječ je o tradicionalnom dječjem festivalu koji se u Šibeniku organizira više od 50-ak godina i predstavlja afi rmiranu kulturnu manifestaciju. Cilj je unaprijediti estetski odgoj djece i mladeži te razviti njihove umjetničke potencijale.

Sajam u srednjo-vjekovnom Šibeniku

■ Manifestacija se održava više od 10-ak godina. Radi se o trodnevnom programu na šibenskim trgovima gdje se oživljava atmosfera nekadašnjih gradskih sajmova.

Orguljaška škola

■ Tradicionalna ljetna škola koju organizira organološko društvo “Organum” Šibenik u okviru koje se organizira niz seminara i radionica. Osnovana je 1994. godine pa se tako ove godine priprema 22. Orguljaška ljetna škola.

25

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Uskršnji doručak

■ Organizira Turistička zajednica grada Šibenika ispred hotela Jadran. Manifestacija obje-dinjuje gastro doživljaj, zabavu i kulturu.

Musica appasionatta

■ Riječ je o festivalu klasične glazbe koji se održava tijekom ljeta u Hrvatskom narodnom kazalištu Šibenik.

Zabavne

Klapske večeri

■ Manifestacija se održava više od 15 godina. Organizira se na Trgu Ivana Pavla II. Riječ je nastupima klapa svaki četvrtak tijekom ljetnih mjeseci.

Večeri dalmatinske šansone

■ Večeri dalmatinske šansone jedan su od prepoznatljivih festivala koji je dobitnik brojnih prestižnih nagrada. Skladbe se izvode uživo, a programski koncept sastoji se od Večeri starih skladbi i Večeri novih skladbi. Održava se u drugoj polovici kolovoza.

Off Festival Blues & Jazz Šibenik

■ Festival jazz i blues scene održava se već osam puta. Nastupaju brojni domaći i strani glazbenici.

Terraneo ■ Glazbeni festival traje pet dana i na njemu nastupaju vrhunski svjetski bendovi. Održava se u napuštenoj vojarni nedaleko od centra Šibenika. Prvi put je održan 2011. godine kada je okupio 120 izvođača.

Šibenski plesni festival

■ Festival nudi plesnu edukaciju za mlade plesače, druženju i zabavu. Do sada se održao četiri puta.

Salsa Beach Splash Festival

■ Šestodnevni festival salse organizira se u Solarisu u srpnju.

Sportske

Šibenska regata krstaša

■ Tradicionalna regata krstaša koju organizira JK Val iz Šibenika s Hrvatskim jedriličarskim savezom u akvatoriju Šibenske luke.

Gospodarske

Adriatic Boat Show

■ Sajam se organizira početkom svibnja te okuplja brojne domaće i inozemne proizvođače i zastupnike jahti i motornih plovila, jedrilica i gumenjaka, nautičke opreme i sl. Promovira Šibenik kao atraktivnu nautičku i turističku destinaciju.

Ostale

Croatian Travel Festival

■ Održava se početkom svibnja. Specifi čnost su predavanja poznatih hrvatskih putopisaca o njihovim putovanjima diljem svijeta.

Okusi Mediteran

■ Riječ je o međunarodnom festivalu koji se organizira krajem svibnja u Šibeniku. Obuhvaća kulinarski show, panele i radionice, wine festival, mediteransku tržnicu te znanstveni program.

Kulturne institucije

U očuvanju i prezentaciji tradicionalne baštine, materijalnih dobara, ali i jačanju suvremene umjet-nosti, u Šibeniku se ističu brojne kulturne institucije, s naglaskom na crkvene institucije, muzeje i HNK.

Atrakcije Pripadajući motiv/ aktivnost

Muzej grada Šibenika

■ Muzej je utemeljen 1935. godine. Smješten je u neposrednoj blizini katedrale. Sadrži oko 150.000 muzealija. Sadrži arheološki odjel, kulturno-povijesni odjela i odjel novije povijesti.

Crkveni muzej sv. Barbare

■ Riječ je o muzeju crkvene umjetnosti u čijem fundusu su slike, skulpture i djela primijen-jene umjetnosti od 14. do 18. stoljeća, od romanike do baroka. Djela potječu iz crkava s područja gradske jezgre i čine najvrjednije umjetnine Grada.

Galerija sv. Krševana i ostale galerije

■ Galerija je u vlasništvu Grada Šibenika i sustavno organizira samostalne i skupne izložbe likovnih umjetnika iz Hrvatske i inozemstva. Galerija se bavi i pedagoškim radom s mladima.

■ Uz ovu galeriju u gradu postoji još niz galerija: Mokoš, Lana Art, AG, Samostalne zbirka sv. Luce te izložbeni centar Bunari – tajne Šibenika.

Hrvatsko narod-no kazalište u Šibeniku

■ Počelo je s radom davne 1870. godine. Djeluje u jednoj od najstarijih kazališnih zgrada u Hrvatskoj. Ima bogat program dramskih događanja, koncerata, programa za djecu i drugo.

Gradska njižnica “Juraj Šižgorić” (Šibenik)

■ Utemeljena je 1922. godine. Smještena u samom centru grada. Danas ima znanstveni odjel, narodni odjel, dječji, centar za vizualnu kulturu, audiovizualni odjel, galeriju, zavičajnu zbirku, hemeroteu te zbirku rijetkosti.

Državni arhiv u Šibeniku

■ Obavlja arhivsku službu kroz zaštitu javnog arhivskog i registraturnog gradiva nastalog djelovanjem rada tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovačkih društava iz bivših javnih poduzeća i dr.

26

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Prirodna lječilišta

U vidu korištenja prirodnih ljekovitih činitelja na području grada Šibenika nužno je njihovo daljnje istraživanje i utvrđivanje stvarnih kapaciteta sukladno njihovom potencijalu u vidu razvoja zdravst-venog turizma.

Atrakcije Opis

Jadrtovac ■ Naselje je smješteno u Morinjskom zaljevu 11 km od Šibenika. Poznato je po ljekovitom blatu koje je potvrdila Akademija medicinskih znanosti. Nalazište peloida proteže se na 4.800.000 prostornih metara. Predstavlja potencijal koji se još ne koristi.

Zablaće ■ Naselje je 9 km udaljeno od Šibenika. Poznato je po ljekovitom blatu koje u djelotvorno u liječenju reume.

Sportsko rekreacijske građevine i tereni

Sport kao važan dio gradske tradicije, predstavlja i posebni potencijal za razvoj, koji bi se mogao temeljiti na sportskim pripremama, manifestacijama, ali i razvoju povijesti sporta, posebice košarke.

Atrakcije Opis

Sportski objekti u

Šibeniku*

■ U Šibeniku ima na raspolaganju četrdesetak sportskih objekata: tri nogometna igrališta, dva bazena, velika športska dvorana na Baldekinu, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, nekoliko automatskih kuglana, veslački centar u Zatonu.

* Izvor: www.sibenik.hr/footer/sport

Turističke staze putevi i ceste

U ovoj skupini turističkih atrakcija ističe se niz šetnica u NP Krka, s time da su zastupljene lagane, srednje teške i teške staze, s vremenom hodanja od 45 min do 6,5 sati. Kao takve one su veliki poten-cijal za razvoj aktivnih oblika turizma. Osim toga za uže područje grada važne su uređene šetnice i biciklističke staze uz Kanal sv. Ante.

Atrakcije Opis aktivnosti

Poučni planinarsko-ekološki put Ante Frua (Šibenik)

■ Staza je otvorena 2002. godine. Obuhvaća sedam kontrolnih točki: tvrđavu sv. Ivana, tvrđavu Šubićevac, vidikovac Šubićevac, prijevoj između Jamnjaka i Kamenara, ZOO vrt u Rakovu Selu, Orlovača, Sokolarski centar Dubrava.

Šetnica-staza u kanalu sv. Ante

■ Staza je duga 4,4 km, te povezuje tvrđavu sv. Nikole i područje vile ˝Moj mir˝. Nužno je njeno povezivanje s povijesnom jezgrom. Pogodna je za obiteljske šetnje i razgledavanja, organizirane turističke grupe, rekreativno trčanje i vožnju biciklom, a obiluje i nizom pojedinačnih atrakcija uz nju (vidikovac, morski tunel, tvrđava sv. Nikole i druge).

Edukativno-pješačka staza (NP Krka)

■ Jedna od najljepših pješačkih staza u Hrvatskoj. Opremljena je edukativnim panelima s detaljnim informacijama o biljkama i životinjama te geološkim fenomenima uz stazu. Dugačka je 8,5 km.

Biciklističke staze – otok Žirje

■ Riječ je o stazi dugačkoj 22 km. Staza vodi uvalama, poljima te pruža lijepe vidike.

Biciklističke staze (Zaton)

■ Početak staze nalazi se u centru Zatona, ide prema Benkovcu i Raslinama. Staza je dugačka 30,6 km i proteže se zaleđem Vodica, Tribunja i Pirovca. Više od 90 % staze je makadam.

Atrakcije zbog atrakcija

Atrakcije u ovoj skupini imaju velik potencijal kao dopunski proizvodi u turizmu, ali i primarne atrak-cije (aquapark), te s obzirom na diferencijaciju destinacije uslijed jedinstvenosti navedenih atrakcija, nužna je njihova daljnja promocija, kao i daljnji razvoj.

Atrakcije Opis

Solaris Aqua-park (Šibenik)

■ Vodeni park proteže se na površini od 8.000 m2. Sadrži niz zabavnih sadržaja poput šest različitih tobogana, mlaznice, prskalice i vodopade, “lijenu rijeku” te brojne vodene efekte.

Bungee Jump na Šibenskom mostu

■ Bungee jumping se kao atrakcija nudi na Šibenskom mostu koji je visok 40 m. Radi se slobodnom padu za koji svaki skakač prolazi kratku obuku. Kao doživljaj nudi se već više od 10-ak godina.

Sokolarski centar (Dubrava kod Šibenika)

■ Smještan je u borovoj šumi 8 km od Šibenika. Predstavlja mjesto gdje se može upoznati život sokolova. Organizira posjete individualno i organizirano.

27

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Aquarium (Šibenik)

■ Aquarium-terrarium Šibenik smješten je u kamenoj kući u staroj gradskoj jezgri u neposrednoj blizini katedrale sv. Jakova. Na 200 m2 nalazi se 17 akvarija i 4 terarija.

Osim spomenutih atrakcija važno je istaknuti da na području Grada Šibenika postoje i napuštene nekretnine koje su imale vojnu namjenu. U Strategiji razvoja Hrvatskog turizma 2020. predviđena je moguća turistifi kacija takvih objekata/ lokaliteta za što je potrebno razraditi koncept najbolje uporabe.

Atrakcije u okruženju

Veliko bogatstvo kulturnim, a osobito prirodnim atrakcijama u okruženju iziskuju njihovo izdvajanje, s obzirom na povezanost s područjem Grada Šibenika. U nastavku će biti navedene samo atrakcije u okruženju nacionalnog ili međunarodnog značaja, koje stoga moraju biti i uklopljene u ponudu cijele Šibensko-kninske županije, pa tako i Grada Šibenika.

Atrakcije Opis

NP Kornati

■ Ukupna površina parka je oko 220 km², a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Od velike je važnosti i geološka građa, te krajobraz samih otoka, koji su zbog svoje razvedenosti najprivlačniji za nautičare.

ZK Krka – gornji tok

■ Krka izvire podno Topoljskog buka i do Nacionalnog parka “Krka” ima tok u duljini od 10 km. Na tom putu joj se pridružuju brojni pritoci, od kojih su najvažniji Butižnica i Radiljevac.

PP Vransko jezero

■ Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. To je jezero zapravo krško polje ispunjeno vodom i rijedak primjer kriptodepresije. U parku je dosada zabilježeno oko 235 vrsta ptica, od čega 102 gnjezdarica (ponajviše ptica močvarica), dok je ostalima jezero odmorište prilikom selidbe ili zimovalište.

Otok Prvić

■ Otok Prvić je prirodni nastavak otoka Zlarina, što dokazuju brojni podmorski plićaci i greben Raženik i otočić Lupac. Prvić nije građen od vapnenca kao ostali otoci, već od krednih dolomita. Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir. 

Memorijalni centar Fausta Vrančića

■ Memorijalni centar Faust Vrančić lociran je na području otoka Prvića gdje je Vrančić i proveo djetinjstvo, te pruža izuzetan doživljaj života i djela.

■ Izumi Fausta Vrančića nalaze se ispred i u centru u prirodnoj veličini i u obliku maketa. Osim maketama, život i djelo znanstvenika prikazani su multimedijalnom prezentacijom. U sklopu memorijalnog centra je suvenirnica s izvornim proizvodima otoka, te suveniri vezani za izume Fausta Vrančića.

Burnum

■ Burnum je bio starorimski vojni logor, čiji se ostaci nalaze u mjestu Ivoševci, otprilike 19 km od Knina u pravcu Kistanja. Ovaj arheološki lokalitet sastoji se od dviju lokacija. Prvi lokalitet nalazi se uz cestu Knin – Zadar, gdje se nalaze dva luka Principija, na mjestu gdje su se sjekle najvažnije logorske prometnice: via principalis i via praetoria. U pozadini lukova otvara se kanjon rijeke Krke. Drugi lokalitet obuhvaća amfi teatar, a potječe iz 1. stoljeća, odnosno doba cara Vespazijana.

Klasifi kacija s obzirom na značaj atrakcije

S obzirom na bogatstvo i raznovrsnost prirodnih i kulturnih atrakcija, možemo reći da je cijelo grad-sko područje Šibenika, ali i njegovog neposrednog okruženja od nacionalnog značaja u kontekstu atraktivnosti područja. No s obzirom na značaj pojedine atrakcije, kao najvažnije izdvojene su atrakcije međunarodnog i nacionalnog značaja.

Čak dva nacionalna parka, Krka i Kornati, koja svojim manjim dijelom ulaze u administrativno područje Grada, Park prirode Vransko jezero koji se nalazi na udaljenosti od samo 15 km od centra Šibenika, te četiri značajna krajobraza predstavljaju iznimno bogatu ponudu baziranu na prirodnoj baštini. Pri tome je važno za napomenuti da nacionalni parkovi imaju međunarodni značaj, parkovi prirode na-cionalni, dok su navedeni značajni krajobrazi regionalnog značaja. Nadalje, tu ponudu nadopunjava niz prirodnih elemenata međunarodnog i nacionalnog značaja, poput sedrenih barijera koje kao privlačni element tvore brojna slapišta (Skradinski buk, Roški slap, Manojlovac i drugi), kanjoni Krke i Čikole, te rijeka Krka. Neizostavan element ponude također je i Jadransko more koje kao najvažniji atrakcijski čimbenik ima nacionalni značaj, te otoci šibenskog arhipelaga.

28

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Tablica 3.5.1. MEĐUNARODNE ATRAKCIJE

Osnovne vrste atrakcija Atrakcije

Geološke značajke prostora ■ Sedrene barijere

Zaštićena prirodna baština ■ NP Krka

■ NP Kornati.

Zaštićena kulturna baština

■ Kulturno-povijesna cjelina Šibenika

■ Katedrala sv. Jakova

■ Tvrđava sv. Nikole

■ Fortifi kacijski sustav (četiri tvrđave).

Znamenite osobe

■ Faust Vrančić

■ Dražen Petrović

■ Maksim Mrvica.

Manifestacije

■ Međunarodni dječji festival

■ Terraneo

■ Okusi Mediteran.

Slika 3.5.1. PODRUČJA IZ SKUPINE ZAŠTIĆENE PRIRODNE BAŠTINE, GEOLOŠKIH ZNAČAJKI PROSTORA I VODNIH RESURSA OD MEĐUNARODNOG I NACIONALNOG ZNAČAJA

Izvor: autori

Što se tiče kulturne baštine, od najvećeg značaja na međunarodnoj turističkoj sceni su svakako objekti svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Stoga se može jasno utvrditi da šibenska katedrala sv. Jakova ima međunarodni potencijal, baš kao i cjelokupna povijesna jezgra Šibenika, koju tvori kompleks od preko 30 pojedinačnih elemenata kulturne baštine različitog značaja. Unutar stare gradske jezgre nalaze se i brojne atrakcije nacionalnog značaja, poput tvrđave sv. Mihovil, sv. Ivan i tvrđave Barone, te Muzeja grada Šibenika i HNK-a Šibenik. Također treba istaknuti veliki potencijal četiriju tvrđava na tako maloj površini.

#

#

#

Legenda

# Sedrene barijereRijekeParkovi prirodeJezeraNacionalni parkoviArhipelag 9 0 94,5 km

μ

29

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Tablica 3.5.2. NACIONALNE ATRAKCIJE

Osnovne vrste atrakcija Atrakcije

Geološke značajke prostora

■ Kanjon Krke

■ Kanjon Čikole

■ Otoci arhipelaga.

Voda ■ Rijeka Krka

■ Jadransko more.

Zaštićena prirodna baština

■ PP Vransko jezero

■ ZK Kanal – luka Šibenik.

Zaštićena kulturna baština

■ Kulturno-povijesna cjelina Zlarina

■ Tvrđava Barone

■ Tvrđava sv. Ivana

■ Tvrđava sv. Mihovila.

Kultura života i rada

■ Koraljstvo i spužarstvo

■ Gastronomija.

Manifestacije

■ Šibenski plesni festival

■ Orguljaška škola

■ Off festival blues & jazz Šibenik

■ Šibenska regata krstaša

■ Adriatica Boat Show.

Poznate osobe i događaji

■ Sv. Nikola Tavelić

■ Antun Vrančić.

Kulturne ustanove

■ Muzej grada Šibenika

■ HNK Šibenik.

Atrakcije zbog atrakcija

■ Solaris Aquapark.

Kao dodatni elementi atrakcijske osnove međunarodnog i nacionalnog značaja prepoznati su nema-terijalni elementi destinacije, poput značajnih osoba i manifestacija. Među manifestacijama svakako su najznačajnije dvije manifestacije međunarodnog značaja, a to je jedan festival duge tradicije Međunarodni dječji festival i jedan noviji festival, Terraneo. Kao svjetski poznate osobe ključne za prepoznatljivost Šibenika izdvojeni su poznati izumitelj Faust Vrančić, košarkaški ˝Mozart˝ Dražen Petrović, te poznati pijanist Maksim Mrvica.

30

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Slika 3.5.2. KULTURNA BAŠTINA MEĐUNARODNOG ZNAČAJA I POVIJESNA JEZGRA

Izvor: autori

!( !(!(

!(

"

"Legenda

" Kultura života i rada!( Kulturna baština

Povijesne jezgre

0,8 0 0,80,4 km

μ

31

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

4. TRŽIŠNI TRENDOVI

4.1. Globalni kvalitativni i kvantitativni trendovi

Prema podacima Svjetske turističke organizacije, međunarodni se turistički promet od 50-ih godina prošlog stoljeća do danas povećao s 25 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka (1950) na više od milijardu u 2013. godini (rekordnih 1087 milijuna dolazaka). Unatoč gospodarskim krizama, terorizmu i epidemijama koje pogađaju suvremeno društvo, turizam bilježi stalne stope rasta pa je tako 2013. godine broj turističkih dolazaka porastao za 5 % u odnosu na prethodnu godinu. Svjetski stručnjaci i dalje predviđaju kontinuirani rast turističkih dolazaka prosječno po 3,3 % za razdoblje 2010. - 2030. Ekonomske krize ne smanjuju potrebu i želju ljudi za putovanjima, već utječu na strukturu tih put-ovanja pa se očekuju putovanja u bliže destinacije, rast putovanja prijateljima i rođacima te relativno stabilna putovanja motivirana specijalnim interesima.

Glavno emitivno i receptivno tržište i dalje će biti Europa. U Europi je 2013. godine ostvareno 569,9 milijuna turističkih dolazaka čime je njen tržišni udio 52,1 % u ukupnim međunarodnim dolascima. Kad je riječ o potrošnji, vodeća tržišta su Kina, SAD, Njemačka, Rusija i Velika Britanija koje generiraju više od 60 % ukupne turističke potrošnje. U razdoblju koje predstoji najveći se rast, globalno gledajući, predviđa za Afriku, te Aziju i Pacifi k. Za Europu se predviđa sporiji rast (1,5 % prosječnog godišnjeg rasta do 2030. godine). Unutar same Europe predviđa se da će veći rast imati zemlje središnje i istočne Europe. Kad je riječ o Hrvatskoj, u 2013. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostva-reno je ukupno 64,8 milijuna noćenja i 12,4 milijuna turističkih dolazaka u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Strategija razvoja turizma predviđa da će se do 2020. godine ostvariti ukupno 86 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima što je 43 % više nego u 2011. godini. Još dugoročnija prognoza do 2025. godine, uz uvjete stabilnog rasta međunarodne potražnje, predviđa 107 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima.

Iako kvantitativni trendovi ukazuju na stabilan rast te sva predviđanja govore o daljnjem rastu potražnje turističkog tržišta, važno je sagledati i promjene koje se događaju na kvalitativnom području, odnosno one koje govore o promjeni svijesti potrošača, njihovim navikama, potrebama i preferencijama. Te su promjene posljedica brojnih drugih kretanja koje obilježavaju suvremeno društvo, kako na polju ekonomije tako i na sociologije, tehnologije, politike...

“Novi” turisti tako imaju svoja “nova” obilježja. Oni su aktivni i dinamični potrošači koji su, prije svega, motivirani doživljajem i uzbuđenjem. Obrazovani su, ekološki osviješteni i željni novih spoznaja i otkrivanja. Putovanje doživljaju kao “rad na sebi” i žele da im donesu nova iskustva i spoznaje. Svjesni rasta ponude, oni su izbirljivi, kritični i zahtjevni. To potvrđuju i nalazi TOMAS istraživanja koji pokazuju da su naši gosti sve aktivniji, obrazovaniji i informiraniji, odnosno da koriste sve veći broj različitih izvora informacija. Kad je riječ o potražnji za kulturnim turizmom koja je posebno zanimljiva Šibeniku, potrebno je naglasiti da je riječ o jednom od najbrže rastućih tržišta. Kulturni turizam uključuje put-ovanja motivirana upoznavanjem kulturne baštine, tj. povijesti, umjetnosti i kulture života. Vodeća odredišta kulturno motiviranih putovanja su zemlje Zapadne Europe. Procjenjuje se da oko 40 % međunarodnih putovanja sadrži izrazitu orijentaciju prema sadržajima kulture. Osim toga, radi se o proizvodu koji može privlačiti širok spektar putnika, odnosno različite dobi, obrazovne i profesionalne orijentacije. U okviru ovog segmenta, koji unutar sebe ima i različite podsegmente kao npr. oni koji su “inspirirani” ili “privučeni” kulturom, primjetan je rast onih koji žele sudjelovati u tom proizvodu i učiti o lokalnoj zajednici i njenom nasljeđu. Također je važno naglasiti da se putovanja motivirana kulturom odvijaju tijekom cijele godine, kao i da takvi kupci troše više od prosjeka. Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, proizvodi kulture će i dalje rasti s tendencijom razvoja “kreativnog turizma” koji omogućuje aktivno uključivanje posjetitelja u lokalnu kulturu.

32

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

4.2. Obilježja suvremene turističke potražnje

Danas je u promišljanju turističkog razvoja posebno važno osvrnuti se na globalni i europski kontekst u kojem živimo, radimo i iz kojeg nam dolaze gosti. Iako je u pogledima brojnih stručnjaka globalna situacija u mnogim aspektima dosta alarmantna, ona ujedno otvara ogromne potencijale za Šibenik, ne samo za uspjeh njegovog turizma nego i za kvalitetu života svih lokalnih žitelja. I sama riječ kriza, po etimološkom korijenu iz grčkoga jezika, znači “prilika”.

Dakle, o kojim krizama danas govorimo? Ekonomska, ekološka, društvena, kulturna – sve su to povezane krize koje sve više potiču svjetsko stanovništvo da preispitaju našu paradigmu neodrživog razvoja baziranu na urbanizaciji, modernizaciji i bezglavim ekonomskim rastom.

Naime, od 1950-ih otkad je krenuo proizvodni i potrošački bum iz Europe i Amerike, naši ekosistemi su se drastično promijenili u samo 50-ak godina – više nego u cijelom prijašnjem dobu naše ljudske povijesti. Život postaje užurban, stresan i mnoga istraživanja ukazuju na rastuću potrebu za zdravi-jim i odgovornijim životom i mijenjanjem potrošačkih navika. Tako je npr. jedna od najpoznatijih svjetskih agencija za istraživanja tržišta - Euros RSCG - obavila veliko istraživanje na uzorku od 5.700 ljudi u sedam bogatih zemalja, odmah poslije krize (2010.) da vidi kako je recesija djelovala na ljude i na njihove potrošačke navike. Glavni zaključi su uistinu fascinantni jer ukazuju na veliki preokret potrošačke perspektive. Naime, većina sudionika je izjavila da im je recesija potvrdila ono što su već dugo osjećali, a to je da su veoma umorni od pritiska neprestanog konzumerizma i tzv. “trke štakora” (rat race); da ih veoma brine što su sve više odvojeni od kontakta s prirodom; da previše provode vremena pred TV-om i računalima te da skoro više i ne pričaju sa svojim obiteljima.

Ove su trendove potvrdile i brojne druge marketinške agencije koje intenzivno provode tržišna istraživanja s ciljem previđanja glavnih utjecaja na potražnju i budućnost prirode biznisa. Tako se danas sve više govori o OSVIJEŠTENIM POTROŠAČIMA koji ciljano traže odgovorne i osviještene proizvođače i usluge.

U prepoznavanju svih ovih novih vrijednosti ova rastuća populacija je također prozvana novim mar-keting akronimom LOHAS: “Lifestyle of Health and Sustainability”. Ovaj je akronim u stvari pokrenut od samih potrošača koji pripadaju ovoj populaciji i kao takvi su osnovali neprofi tabilnu istraživačku grupu koja se zove Lohas, s ciljem da promoviraju životni stil koji zastupa zdravlje ljudi, kao i zdravlje planete. Tako njihovo istraživanje evidentira da u Americi potrošači koji su fokusirani na zdravlje, okoliš, osobni razvoj, održivost i društvena pravdu broje već 20 % američkog društva.

GENERACIJSKE PROMJENE

Trendu društvenog i ekološkog osvješćenja također se pridružuju novi demografski uvjeti. Naime, baby boom generacija (rođeni između 1946. i 1964.) u Europi i 83 milijuna u Sjevernoj Americi ulaze u umirovljeničko doba vrlo aktivnog zdravlja, duže životne dobi i s mnogo vremena (i znatnih prihoda) za duža putovanja, uglavnom van glavnih sezona. Priroda ovog tržišta je uhvaćena u marketing ak-ronim GRAMPIES (growing, retired, active and moneyed people) i oni predstavljao značajno tržište za aktivne i edukacijske odmore van vrućih, ljetnih sezona. Onda mlađe generacije tzv. “Gen-Y” ili “Mil-lenniums” (rođeni 1981. – 2001.) odrastaju u vrlo drugačijem svijetu nego njihovi roditelji. Izloženi su internet tehnologiji koja ih povezuje širom svijeta i medijskim “bombardiranjima” o planetarnim štetama i katastrofama, a to ih posebice čini dobro informiranim i vrlo aktivnima u području ekološke i društvene pravde.

NOVI OSVIJEŠTENI TURISTI

U ovom kontekstu naravno da se mijenja i potražnja za turističkim uslugama. Mnoga istraživanja u glavnim tržištima međunarodnog turizma ukazuju da su osviješteni potrošači i osviješteni turisti i gosti, te kao takvi biraju destinacije i tvrtke koje također pokazuju višu svijest i odgovornost prema planetu Zemlji.

Zaključno se može reći da potražnju obilježava rast segmenata vezan uz promjene životnih stilova, motiviranost doživljajnim iskustvima, informiranost i izbirljivost te ekološka osviještenost. S druge

33

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

strane, ponudu obilježava globalna konkurencija, diversifi kacija proizvoda, specijalizacija i tematizacija te integriranje. Takve promjene na tržištu nameću potrebu mijenjanja ustaljenih modela upravljanja i marketinga u turizmu. Marketing postaje sve više orijentiran na kupce, fl eksibilan, usmjeren na pokrivanje cijelog ciklusa putovanja. Pri tome se koriste različiti alati s naglaskom na brendiranje turističkih destinacija i korištenje suvremenih tehnologija.

34

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

5. SWOT MATRICA

SWOT analiza izvedena je iz prethodnih analiza i iz radionica s dionicima turističkog razvoja, te daje uvid u interne “snage” i “slabosti” te eksterne “prilike” i “prijetnje”. Zbog jasnijeg sagledavanja SWOT analiza je podijeljena u četiri područja: prostor i gospodarstvo, turističke atrakcije, turistička supra-struktura te upravljanje destinacijom.

■ Prostor i gospodarstvo: ocjena stanja obilježja destinacija koja utječu ili na koje utječe razvoj turizma

■ Turističke atrakcije: ocjena stanja postojećih turističkih resursa i atrakcija s aspekta njihove “turisti-fi ciranosti”

■ Turistička suprastruktura: ocjena razvijenosti turističke ponude

■ Upravljanje destinacijom: ocjena faktora koji određuju sposobnost upravljanja destinacijom s aspek-ta turističkog razvoja.

U nastavku se daje pregled snaga i slabosti te prilika i ograničenja Šibenika kao turističke destinacije.

5.1. Snage i slabosti

SNAGE SLABOSTI

Pro

sto

r i

go

spo

da

rstv

o

■ Prometna dostupnost

■ Prirodno okruženje (NP)

■ Razvedeni arhipelag

■ Zaštićena priroda

■ Otoci i plaže

■ Turizam jedna od ključnih gospodarskih aktivnosti.

■ Arhitektonska devastiranost pojedinih područja

■ Nedovoljna povezanost turizma i drugih gospodarskih aktivnosti

■ Loša prometna povezanost (otoci, plaže, nacionalni parkovi)

■ Slaba naseljenost otoka.

Tu

rist

ičk

e

atr

ak

cije

■ Bogata kulturna baština

■ Prepoznatljivost katedrale

■ Sakralna baština

■ Očuvana jezgra grada

■ Brojne etablirane manifestacije

■ Slikovitost krajolika

■ Tradicijski proizvodi.

■ Niska razina turistifi kacije

■ Nepovezanost atrakcija.

Tu

rist

ičk

a

sup

rast

ruk

tura

■ Marine

■ Solaris – raznolika i bogata smještajna ponuda .

■ Nedostatak kvalitetnog i raznolikog smještaja u Gradu

■ Loša kvalitete ugostiteljskih objekata i noćnog života

■ Niska iskorištenost kapaciteta

■ Razina povezanosti u marketinškom nastupu

■ Kvaliteta srednjeg menadžmenta.

Up

rav

lja

nje

d

est

ina

cijo

m ■ Pozitivan odnos Grada prema

razvoju turizma

■ Organizacija većeg broja manifestacija

■ Dobra obrazovna struktura.

■ Loša kvaliteta javnog gradskog prijevoza

■ Parking

■ Slaba suradnja dionika

■ Nedovoljno pozicioniranje Grada

■ Neuključenost lokalne zajednice.

Temeljem provedenih radionica te analize stanje moguće je izdvojiti glavne prednosti, nedostatke, prilike i prijetnje Šibenika kao turističke destinacije. Kad je riječ o prostoru, Šibenik s arhipelagom predstavlja zanimljivu i jedinstvenu cjelinu koja se razlikuje od destinacija i okruženju. Gospodarstvo bilježi rast brži od prosjeka Hrvatske s time da turizam uz prerađivačku industriju čini okosnicu tog

35

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

razvoja. Međutim, iako je sama gradska jezgra očuvana, pojedini dijelovi područja grada zadnjih go-dina doživljavaju gradnju koja ne respektira tradicijsku arhitekturu pa su pojedine lokacije vizualno neuređene.

Turističke atrakcije u Šibeniku su brojne iako je važno na prvom mjestu spomenuti katedralu sv. Jakova po kojoj je Šibenik prepoznatljiv u međunarodnim razmjerima. Tu su još četiri tvrđave čija je specifi čnost da su sve smještene na relativno malom prostoru, da su arhitektonski različite i da se kao spomenici kulture izvrsno nadopunjuju. Jezgra grada je očuvana, izrazite je ambijentalne vrijednosti i opet svojom strukturom drugačija od gradova u okruženju. Međutim, brojne atrakcije još uvijek nisu dovoljno turistifi cirane i često nisu povezane u jedinstvene turističke proizvode.

Solaris d.d. drugo je poduzeće po veličini i prihodima u Šibeniku te predstavlja veliku prednost budući da pruža raznolike mogućnosti smještaja te niz atrakcija u samom Solarisu pri čemu treba posebno spomenuti atrakcije i smještaj za djecu. Ipak, s druge strane u samome gradu nedostaje kvalitetnog smještaja što u ovome trenutku predstavlja problem, posebice u mjesecima izvan glavne sezone (npr. kad se organiziraju manifestacije).

Kad je riječ o upravljanju destinacijom, važno je spomenuti da Grad ima pozitivan odnos prema razvoju turizma i da je prema obrazovnoj strukturi građana Šibenik bolji od hrvatskog prosjeka. S druge strane, postoje brojni problemi koji se odnose na loš javni prijevoz, nedostatak parkirališta, slabu suradnju između dionika u destinaciji te činjenicu da Šibenik još uvijek nije pozicioniran na turističkom tržištu u odnosu na vrijednost turističkih atrakcija kojima raspolaže.

5.2. Prilike i prijetnje

PRILIKE PRIJETNJE

Pro

sto

r i

go

spo

da

rstv

o

■ EU fondovi

■ Zapošljavanje

■ Mogućnost proizvodnje zdrave hrane.

■ Nastavak gospodarske krize

■ Apsorpcijski kapacitet EU fondova

■ Investicijska politika

■ Nastavak gradnje koja ne prati arhitektonsko nasljeđe.

Tu

rist

ičk

e

atr

ak

cije ■ Segmentacija tržišta/ rast “niša”

■ Povezivanje atrakcija u inovativne turističke proizvode.

■ Raspoloživost sredstava za turistifi kaciju

■ Razvoj konkurencije.

Tu

rist

ičk

a

sup

rast

ruk

tura

■ Jače povezivanje/ suradnja hotelskih poduzeća i destinacije

■ Segmentacija tržišta

■ Izgradnja novih kvalitetnih smještajnih kapaciteta (investicije)

■ Trendovi

■ EU fondovi.

■ Nedovoljna ulaganja u kvalitetu i raznolikost smještajne ponude

■ Destinacijska proizvodna podrška.

Up

rav

lja

nje

d

est

ina

cijo

m

■ Profesionalno upravljanje (DMO)

■ Jačanje promocijskih aktivnosti

■ Stvaranje snažnog brenda

■ Stimuliranje DMC-a.

■ Loša koordiniranost dionika

■ Needuciranost.

Prilike koje nam dolaze danas se u prvom redu odnose na EU fondove koje je moguće iskoristiti za poboljšanje i obnovu infrastrukture i atrakcija, edukaciju i brojne druge projekte koji mogu pridonijeti kvaliteti ukupne turističke ponude. Zdrava hrana koja predstavlja izuzetan trend također predstavlja priliku za Šibenik. Međutim, nastavak gospodarske krize i gradnja koja ne poštuje arhitektonsko nasljeđe predstavljaju prijetnje koje treba prevladati kako bi se očuvao prostor te kulturne i prirodne vrijednosti Grada.

36

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Bogatstvo prirodnih i kulturnih atrakcija i njihova “zbijenost” u relativno malom prostoru predstavljaju ogroman potencijal za stvaranje inovativnih turističkih proizvoda koji će Šibenik razlikovati od drugih destinacija. Pri tome treba imati na umu razvoj konkurencije i ono što se događa u okruženju.

Ono što predstoji da bi se u tome bilo uspješno svakako je jačanje suradnje između hotelskih poduzeća i destinacije budući da se kvaliteta turističkih doživljaja upravo temelji na posebnosti i specifi čnostima destinacijske ponude. Također, predstoji i izgradnja smještajnih kapaciteta pri čemu treba voditi računa da oni svojim konceptom budu uklopljeni u željenu viziju razvoja Grada.

Da bi se to ostvarilo, važno je upravljati razvojem turizma na profesionalan način koji prije svega znači aktivnu i stalnu suradnju svih dionika, poticanje projekata koji čuvaju prostor i naslijeđene vrijednosti, i koji brinu o tome da turizam ne postane “industrija” koja uništava prostor i resurse na bilo koji način. Također je važno stvoriti brend Šibenika koji će se temeljiti na jedinstvenosti, kojeg prihvaćaju svi dionici i koji će Šibeniku osigurati poželjnu poziciju na tržištu.

37

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

6. STRATEGIJA RAZVOJA INOVATIVNOG TURIZMA

6.1. Vizija turističkog razvoja i atributi pozicioniranja

U određivanju strategije turističkog razvoja nekog područja kao prvi korak uobičajeno je defi niranje vizije jer je upravo vizija ta koja daje sažeti odgovor na pitanje kakva će u budućnosti biti destinacija, kako će izgledati, kako će se tržišno pozicionirati. Logično je da se u osmišljavanju vizije uvijek kreće od najizrazitijih postojećih, ali i potencijalnih turističkih atrakcija koje tek treba opremiti i turistički valorizirati. U slučaju grada Šibenika, analiza stanja je već ukazala na izrazito velik broj atrakcija i resursa na geografski malom području što je izuzetno pogodno za razvoj turizma jer turističkim djelatnicima daje veliku mogućnost kombiniranja različitih sadržaja. No ti se sadržaji uvijek trebaju promatrati i u odnosu na relevantne tržišne trendove na svjetskom i europskom turističkom tržištu koji će uputiti upravo na ona obilježja destinacije kojima treba dati prednost, i koji će u najkraćem roku kroz formi-ranje turističkog proizvoda dati odgovarajuće učinke.

S obzirom na razvoj inovativnog turizma u Šibeniku, jasno je da će se u budućnosti trebati oslanjati i na neke nove tržišne segmente. Stoga je važno podsjetiti se na rezultate međunarodnih istraživanja koja govore o nekim “novim” potrošačima u turizmu i osviještenim turistima koji pokazuju znatno veći stupanj odgovornosti prema prirodnom i društvenom okolišu. Ključni trendovi vezani uz ove skupine turista su:

■ Potražnja za autentičnim mjestima i sadržajima koje modernizacija i globalizacija još uvijek nisu “homogenizirali” i standardizirali;

■ Potražnja za prirodno netaknutim mjestima gdje lokalni žitelji pokazuju odgovornost u zaštiti resursa od kojih žive;

■ Izbor manjih smještajnih objekata koji se uklapaju u okoliš, imaju svoju specifi čnu atmosferu i građeni su u skladu s prirodom;

■ Interes za kulturnim događanjima i mjestima s kulturnom baštinom u kojima mogu naučiti o lokalnoj kulturi, ali ne kroz “turistifi cirana događanja” već kroz osmišljene, životne i autentične doživljaje;

■ Interes za zdravom, organskom hranom koja je proizvedena lokalno;

■ Potražnja za aktivnim i edukacijskim odmorima (bicikliranje, joga, sport, ples, kreativne radionice slikanja, pisanja i sl.) te sve aktivnosti koje omogućavaju izravan dodir s prirodom;

■ Potražnja ne samo za kraćim aktivnom odmorima već i za duljim odmorima koji omogućuju osoban razvoj i bijeg od stresnog života.

Svi navedeni trendovi ohrabrujući su i otvaraju nove prilike za razvoj održivog turizma u Šibeniku. Očuvana priroda u neposrednoj blizini urbane jezgre Šibenika njegova je konkurentska prednost, tj. njegovi cjelokupni kulturni i prirodni resursi i poljoprivredna aktivnost u zaleđu podlogom su budućeg razvoja koji treba okupiti sve kreativne snage Šibenika, arhitekte, urbane planere, dizajnere, mlade poduzetnike i umjetnike, sportaše, konzervatore, maslinare i pčelare, agronome, informatičare, turističke vodiče, hotelijere i ugostitelje da se aktivno angažiraju u kreaciji osviještenog i održivog turizma Šibenika.

Vizija se može smatrati ključnom komponentom turističkog razvoja jer se oslanja na sliku željene turističke budućnosti grada Šibenika kao turističke destinacije. Stoga viziju trebaju prihvatiti i s njom se složiti svi sudionici toga razvoja – predstavnici javnog i privatnog sektora čijim se zajedničkim djelovanjem upravlja turizmom u destinaciji i koji ju svojim pojedinačnim poslovnim ciljevima i zadaćama trebaju podržavati i operacionalizirati. Šibenik zaista ima sve “adute” da postane hrvatski i europski primjer pametnog, održivog grada i cjelogodišnje destinacije koja se oslanja na svoju prekrasnu prirodu i iznimnu kulturnu baštinu koje omogućavaju kvalitetan život stanovnicima i za-nimljivo turističko iskustvo svim posjetiteljima.

38

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Kako bi se moglo formulirati viziju kao sažetu sliku budućnosti turizma u Šibeniku, potrebno je prvo izdvojiti nekoliko najvažnijih atributa pozicioniranja, tj. ključnih obilježja turističkih potencijala za grad Šibenik. To su sljedeći atributi:

Šibenik – interpretacija bogate kulturno-povijesne baštine na “drugačiji” i novi način

Šibenik je već odavna poznat kao destinacija kulturnog turizma, destinacija festivala i tvrđava, često puta u promocijskim materijalima nazvana – “grad pozornica”. Pokazao je to i projekt koji se bavio upravo kreiranjem brenda Šibenika kao odredišta kulturnog turizma. U okviru projekta provedeno anketo istraživanje pokazalo je da je povijesna jezgra Šibenika, uz katedralu sv. Jakova koja je na popisu UNESCO zaštićene kulturne baštine, njegov najatraktivniji element, a na to se nadovezuju i vrlo atraktivna događanja koja su u mnogočemu pridonijela prepoznatljivosti Šibenika (Međunarodni dječji festival, Terraneo i festival dalmatinske šansone). U tijeku prošle godine dovršeno je uređenje ljetne pozornice na tvrđavi sv. Mihovila uz projekte uređenja i drugih tvrđava. To će sasvim sigurno još jače naglasiti komponentu kulturne baštine koja će postati primarni motiv dolaska. Tome treba dodati i mnogobrojne festivale i događanja koje grad Šibenik svakako treba iskoristiti u prvome redu za stvaranje proizvoda temeljenih upravo na obilježjima kulturne baštine. Kulturni sadržaji također su dijelom mnogih drugih turističkih proizvoda (“sunce i more”, nautika, poslovni, zdravstveni, sportsko-rekreacijski turizam) u smislu povećanja njihove vrijednosti i atraktivnosti bez obzira na glavni motiv dolaska.

U formiranju turističkih doživljaja/ proizvoda, a u skladu s trendovima potražnje, upravo kreativnost i inovativan način korištenja kulturnih resursa mora biti u fokusu što je i slučaj u posljednjih nekoliko godina. Projekt pod nazivom Plan upravljanja kulturnim dobrima na lokalnoj i regionalnoj razini također je donio zaključak kako je grad Šibenik valorizirao svoj kulturno-povijesni turistički potencijal te kako je zajedno sa Županijom postao konkurentna regija kulturnog turizma šireg područja. U ciljevima je navedena potreba izrade promotivnih materijala i edukacije što je svakako izuzetno važno za ukupnu uspješnost kulturnog turističkog proizvoda. S obzirom na to da se radi o primarnoj privlačnoj snazi Šibenika, od signalizacije, kvalitete davanja informacija do urbane opremljenosti, sve je potrebno podrediti ovome proizvodu što također znači da je izuzetno važna kvaliteta usluge.

Iako je grad Šibenik tek na početku svog pravog pozicioniranja kao kulturnog odredišta na međunarodnom turističkom tržištu, kreativni timovi turističkih i drugih djelatnika osmišljavaju i pro-vode brojne projekte kako bi se baština prezentirala na inovativan način. O tome govore već realizirani projekti poput projekta virtualnog Jurja Dalmatinca koji je dobitnik UNWTO nagrade Ulysses, a osobito planirani projekti uređenja tvrđava, primjerice uređenje tvrđave Barone koje će, između ostaloga, uključiti i muzej koji će koristiti i tehnologiju “proširene stvarnosti” znatno će pridonijeti i omogućiti “svake godine nešto novo”. To mogu iskoristiti umjetnici, proizvođači drugih lokalnih proizvoda uključujući poljoprivredne proizvode – no uvijek treba imati na umu da je turistima zanimljiva priča (interpretacija povijesnih događanja, poznate ličnosti, tradicija obrta, poljoprivredna proizvodnja i sl.). Kreativni timovi će i dalje nastaviti osmišljavati inovacije kako bi Šibenik zadržao atribut “uvijek zanimljivog odredišta”.

Šibenska katedrala koja je 2000. godine dobila prestižnu oznaku UNESCO uz fortifi kacijski sustav četiriju tvrđava, ali i povijesnu cjelinu Zlarina, uz adekvatno uređenje jezgre Šibenika (izlozi, ugostiteljski objekti i trgovine, trgovi i sve javne površine) uvijek će biti ambijentalno vrijedna sredina koja će privlačiti na dolazak tijekom cijele godine, ako se na temelju ovakve “pozornice” koncipiraju turistima zanim-ljivi sadržaji. Mogući budući razvoj tzv. fi lmskog turizma, tj. korištenja Šibenika kao mjesta snimanja poznatih TV serijala i nadalje će promovirati ponajviše njegove kulturne znamenitosti.

Šibenik – spoj kvalitetnog, mediteranskog/ jadranskog stila živoga koji pomiruje “ugodu” sadašnjosti i “promišljanje” budućnosti

Uz arhitekturu koja daje “okvir” za stvaranje proizvoda, ono što svakako utječe na visoku ambijentalnu vrijednost Šibenika jest i ozračje mediteranskog/ jadranskog načina života. “Dalmatinski đir” Šibenika kojeg se može osjetiti već nakon pola sata šetnje Šibenikom, ali se može uvijek i iznova otkrivati,

39

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

poveznica je svega onoga što je povijesna baština, ali i život današnjice, uz osjećaj budućnosti (fi lm, muzika, dizajn, festivali) što daje poletnu i optimističnu “podlogu” za doživljaj Šibenika. Kultura života i rada u turističkom smislu u ovome je trenutku još zanemareno područje. Ono što je turistima ponajviše vidljivo i opipljivo je koraljarstvo i spužvarstvo koje ima tradiciju staru oko 300 godina, možda i klapsko pjevanje, a umijeće izrade šibenske kape (nematerijalno kulturno dobro RH), orguljaška škola kao i mnoge druge tradicije turistima je nepoznanica. Može se zaključiti da sve ono što predstavlja kulturu života i rada na ovom prostoru još uvijek nije turistima dostupno kroz razvijen paket usluga, pa je ovdje riječ o velikom neiskorištenom potencijalu.

Povrh toga, Šibenik još uvijek nije iskoristio sklonost i interes turističke potražnje za zdravom, organ-skom hranom koja je proizvedena lokalno iako planirani projekt Kuće Mediteran upravo predviđa enogastronomske sadržaje koji bi trebali biti atrakcija tijekom cijele godine, a nadovezuje se na već pokrenutu međunarodnu manifestaciju “Okusi Mediteran” koja obuhvaća kulinarski show, panele i radionice, ali i vinski festival, mediteransku tržnicu i znanstveni program. Ova manifestacija u različitim oblicima i sadržajima trebala bi postati i uobičajenim dijelom turističkog sadržaja za posjetitelje koji dolaze i izvan glavne turističke sezone. S obzirom na veliki trend i rast tržišne niše tzv. “foodes”, ova manifestacija, ako preraste u tradicionalnu, ima veliki potencijal međunarodne turističke atrakcije.

Kroz ponudu i dostupnost suvenira i drugih lokalnih proizvoda turisti danas još uvijek nisu u mogućnosti na pravi način uživati u “dalmatinskom điru” po Šibeniku, ali upravo ovaj atribut pozicioni-ranja trebaju što više iskoristiti i turistički i ugostiteljski djelatnici u planiranju svoje ponude, odnosno na njemu graditi prepoznatljivost, privlačnost i onu potrebnu specifi čnu diferencijaciju u odnosu na druge mediteranske i jadranske gradove.

Akvatorij i zaleđe kao inspiracija održivog, zelenog razvoja

Analiza turističke atrakcijske osnove grada Šibenika ukazuje na visoku ambijentalnu vrijednost šibenskog akvatorija i zaleđa. Zlarin je praktički dio grada, a i Kaprije, Žirje i Krapanj u prirodnom su smislu izuzetno očuvani otoci s nizom zanimljivih geoloških formi. Turističkoj atraktivnosti Šibenika uvelike pridonose i dva nacionalna parka – NP Krka kao prirodni krški fenomen i NP Kornati, morski ekosustav koji se sastoji od 89 otoka, otočića i hridi, a tu je i park prirode Vransko jezero, kao najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, i rijedak primjer kriptodepresije u kojem je zabilježeno 235 vrsta ptica. I biljni i životinjski svijet izuzetno su raznoliki (od mediteranskih makija, do šuma hrasta crnike i crnog jasena do močvarne vegetacije) i uz more i vodu do sada su omogućili poticaj za razvoj različitih oblika sportsko-rekreacijskog turizma čiji se intenzivniji razvoj tek očekuje, osobito s obzirom na naglašen svjetski trend potražnje. Posebno valja istaknuti Sokolarski centar koji predstavlja jedinstvenu pojavu u širim razmjerima, te koji predstavlja poseban potencijal za “ekopriču” Šibenika.

S obzirom na interes i trendove potražnje za zdravim sadržajima i potrebom boravka u čistom i prirodnom okolišu, moguć je razvoj različitih “eko” proizvoda i sadržaja koji su komplementarni dosad navedenima. Cjelokupno područje grada još uvijek nije na pravi način dostupno turistima pa je izuzetno važna realizacija planiranog UrbEco projekta kojim se defi nira gradski prijevoz autobusima i plovilima temeljen na inovativnim i ekološkim rješenjima, i koji bi omogućio povezivanje gradske jezgre s otocima, kao i sa sjevernim i južnim dijelom grada.

U cijeloj priči tržišnog pozicioniranja i isticanja ključnih atributa i prednosti, Šibenik se svakako mora osloniti na svoju “prirodnu pozornicu” koja je s obzirom na nacionalne parkove i blizinu otoka upravo iznimna ne samo u Hrvatskoj već i na području Sredozemlja.

Šibenik – polazna točka za izlete u okolicu

S obzirom na geoprometni položaj Šibenika i atraktivnost njegove okolice kao jedan od važnih atributa pozicioniranja nameće se njegova polazna točka za sve izlete. Šibenik je vrlo blizu Zadra, a i Split je dostupan kao destinacija za jednodnevni izlet, pa je takav njegov položaj izuzetno dobar za turističke aranžmane koji bi uključivali sve glavne atraktivnosti (posjet gradovima – Šibenik, Zadar i Split; posjet

40

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

nacionalnim parkovima – 2 NP i 1 PP; šibenski akvatorij i zaleđe). Sve navedene atraktivnosti u okolici podlogom su za koncipiranje velikog broja različitih turističkih proizvoda, od onih koji se odnose na posebne interese do klasičnog, “sunce i more” proizvoda. Treba imati na umu da potražnju Šibenika, osim stacionarne potražnje, čine i gosti bližih županija koji su, vrlo često, u jednodnevnom posjetu (nautičari u tranzitu).

Svi navedeni atributi pozicioniranja zajedno se uklapaju na najbolji mogući način i pružaju bogatu osnovu za formuliranje vizije Šibenika:

Šibenik je grad koji pruža istinski doživljaj Jadrana na svoj jedinstven način. On spaja ljepotu prošlosti vidljivu kroj očuvanu jezgru starog grada, tvrđave, crkve i trgove, raznoliko prirodno okruženje, ugodu sadašnjeg trenutka i inspiraciju budućnosti kroz dizajn, fi lm, muziku i festivale. Sve to zajedno interpretira u na inovativan način nudeći jedinstven turistički doživljaj turistima novog doba koji tragaju za autentičnim iskustvima.

Ukratko se može reći:

Šibenik – inovativni doživljaj Jadrana

Iz najvažnijih atributa pozicioniranja mogu se izvesti odrednice budućeg brendiranja grada Šibenika. Koncept brendiranja sve je prisutniji u praksi destinacijskog marketinga i upravljanja destinacijom, a njegova važnost temelji se na sposobnosti brzog prepoznavanja obilježja destinacije od strane turističke potražnje. Uspješan destinacijski brend prenosi kupcu jasnu poruku što može očekivati u destinaciji i kakvu vrstu doživljaja mu ona može ponuditi. S obzirom na to da je, među navedenima, glavni atribut pozicioniranja – “inovativni doživljaj Jadrana”, to nije lagan zadatak. Posebno je važno da se ovdje kultura, bogato povijesno nasljeđe, priroda i svi drugi elementi turističkog sadržaja - mani-festacije, glazbe, suvenira, turističkog aranžman, festivala i sl. izjednačene, odnosno, da naglašava sveukupnost doživljaja u jednom zdravom i zelenom jadranskom okruženju.

Takav brend ugrađuje se u sve komunikacijske aktivnosti prema tržištu, ali to nije dovoljno. Isto je tako potrebno da se on ugradi u stvarni život destinacije kako bi se posjetiteljima zaista i isporučilo ono što je kroz promocijske aktivnosti obećano. Sve to zajedno pridonosi stvaranju prepoznatljivosti na turističkom tržištu što je dugoročni proces koji je u Šibeniku tek na svome početku.

6.2. Odrednice upravljanja i ciljevi turističkog razvoja

Polazeći od izuzetne resursne osnove Šibenika koja je u dosadašnjem turističkom razvoju bila nedo-voljno iskorištena, obilaska terena te provedenih radionica, temeljna usmjerenja turističkog razvoja, pa i vizija budućeg razvoja turizma, trebaju uzeti u obzir potrebu implementacije inovativne strategije kako bi omogućila gradu Šibeniku koristi od novih, specijaliziranih proizvoda s novom, dodanom vrijednošću, i njima se obratila novim tržišnim nišama te na taj način podigla cjelokupnu kvalitativnu razinu turističkog doživljaja.

Temeljem dosadašnjeg razvoja jasna je potreba za (1) znatno potpunijom turističkom valorizacijom, prije svega, izuzetno vrijedne kulturno-povijesne, a zatim i prirodne baštine, kao i potpunijeg korištenja cjelokupnog prostora turističke destinacije Šibenik (jezgra, šire područje, akvatorij i zaleđe); (2) kreiran-jem inovativnih turističkih proizvoda i povećanjem sadržajnosti i kvalitete postojećih proizvoda i (3) intenzivnijom suradnjom svih dionika turističkog razvoja u cilju stvaranja i poticanja novih proizvoda, njihove promocije i distribucije.

Temeljna strateška odrednica je održivost razvoja koja u svojoj premisi podrazumijeva sklad između

okolišnog, socijalnog i ekonomskog promišljanja održivosti. To, prije svega, znači oslanjanje razvoja na korištenje kulturnih i prirodnih resursa na način da se ne ugrožava mogućnost korištenja istih budućim naraštajima.

41

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Temeljne odrednice takvog razvoja oslanjanju se na:

■ Aktivni destinacijski menadžment i upravljanje turističkim razvojem – kontinuirano i proaktivno djelovati na održivi turistički razvoj koji svim sudionicima, tj. turističkoj ponudi, posjetiteljima kao i stanovnicima mora pružiti ugodnu i atraktivnu sredinu. Aktivno upravljanje turizmom podrazumijeva partnerstvo, umrežavanje i stalnu komunikaciju dionika, kroz horizontalnu i vertikalnu suradnju. Potrebno je naglasiti i potrebu suradnje javnog i privatnog sektora bez koje nema uspješne desti-nacije. Primjeri uspješnih destinacija ukazuju na važnost primjerice postavljanja “tema godine” na koju se onda usmjeravaju promocijske aktivnosti, kao i neki od proizvoda (npr. manifestacije koje ponajbolje odražavaju odabranu temu godine) po ugledu na UNWTO inicijative (npr. Madrid Pre-cious Time prototype ili Punta del Este 365) s ciljem produljenja turističke sezone.

■ Čuvanje naslijeđenih resursa i zaštita okoliša – polazeći od činjenice da je ekološka odgovor-nost i njezino dokazivanje važan faktor atraktivnosti na turističkom tržištu, potrebno je upravljati i kulturno-povijesnim i prirodnim resursima na ekološki odgovaran način što uključuje “zelenu” orijentaciju Šibenika, energetsku učinkovitost, zaštitu resursa, adekvatno gospodarenje otpadom, vođenje evidencija o svim pokazateljima ekološke očuvanosti, kao i očuvanje samog “duha mjesta”.

■ Stalno dizanje razine kvalitete – podrazumijeva kreiranje turističkih proizvoda koji će osigurati jedinstven doživljaj boravka u Šibenika. Potrebno je osigurati željenu razinu kvalitete svih usluga i proizvoda koji čine cjelovit destinacijski proizvod, kontinuirano ju pratiti i unaprjeđivati, a to pak podrazumijeva orijentaciju za stjecanje znanja, inovativnost i kreativnost koju je potrebno poticati.

Iz temeljnih odrednica razvoja turizma u gradu Šibeniku kao glavne ciljeve razvoja turizma u dugoročnom razdoblju moguće je navesti:

■ Unaprjeđenje sustava upravljanja destinacijom

■ Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednosti i produljenje sezone

■ Unaprjeđenje destinacijske infrastrukture i suprastrukture

■ Privlačenje novih tržišnih segmenata korištenjem inovativnih marketinških alata.

6. 3. Prostorna i proizvodna koncepcija razvoja inovativnog turizma

Kako je pokazala analiza gospodarskog stanja u Šibeniku i planovi razvoja, turizam ima jednu od ključnih uloga u generiranju budućeg razvoja. Jedan od četiri cilja u Strategiji razvoja Grada Šibenika je upravo “Održivi turizam” u okviru kojeg je planirano niz projekata kojima bi se podigla razina kvalitete turističkog doživljaja u Šibeniku. Turizam tako ima višestruku ulogu koja se očituje u valorizaciji raspoložive bogate resursne osnove, ali i u povezivanju turizma s drugim gospodarskim djelatnostima.

Polazeći od prostornih obilježja grada Šibenika, razvojnih potencijala, postavljene vizije razvoja te rasporeda resursno-atrakcijske osnove (koja predstavlja temelj za splet turističkih proizvoda), kao i od geomorfoloških obilježja ovog područja, moguće je razvoj promatrati i promišljati u nekoliko zasebnih cjelina: To su:

■ Zona I: Jezgra grada

■ Zona II: Širi prostor grada

■ Zona III: Zaleđe s Nacionalnim parkom Krka

■ Zona IV: Akvatorij grada Šibenika.

Važno je za istaknuti da su uz navedene zone utvrđene i vanjske zone, i to vanjska zona zaleđa (NP Krka i ZK Čikola) i vanjska zona akvatorija (prostor NP Kornati) kojima ne upravlja grad Šibenik, ali u vidu osmišljavanja i oblikovanja turističkih proizvoda sačinjavaju integralnu cjelinu s prostorom Grada Šibenika.

Valja napomenuti da cjeline ne znače “strogu” podjelu proizvoda i aktivnosti. One su sadržajno i tematski različite, ali izrazito komplementarne te upravo kroz međusobno nadopunjavanje omogućuju jedinstveni doživljajni sustav te jačaju Šibenik kao cjelinu. Svojim obilježjima ove cjeline nameću re-doslijed planiranja i razradu te se opisuju turistički sadržaji i pozicioniranje za svaku od četiri tematske turističke zone.

42

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Prostorna koncepcija razvoja proizvoda grada Šibenika prikazana je na slici 6.3.1.

Slika 6.3.1. PROSTORNO-PROGRAMSKI KONCEPT RAZVOJA

®

06

1218

243

Km

Lege

nda Zo

na 1

- je

zgra

Zona

2- š

ire p

odručj

e gr

ada

Zona

3- z

aleđ

e

Zona

3a

-zal

eđe

vanj

ska

zona

Zona

4 -

akva

torij

Zona

4a

- akv

ator

ij va

njsk

a zo

na

Nas

elja

Vode

Jadr

ansk

o m

ore

43

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Zona I. Jezgra grada Šibenika - KULTURA

Prostorni obuhvat ■ Zaštićena povijesna jezgra grada, tvrđave sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone te prostor između njih.

Tema

■ Koncentracija vrhunskih kulturnih atrakcija na “malom” prostoru s izraženim osjećajem “ambijentalnosti” dalmatinskog grada. Dojam “interijera” stvoren uli-cama i malim trgovima (hodnici, katovi, sobe) stvara osjećaj topline i dobrodošlice. Orijentacija grada na “malo” (ugostiteljstvo), “umjetničko” (trgovine, galerija), “dizajnersko” (sadržaji), “inovativno” (korištenje prostora - tvrđave, interpretacija, prezentacija, događanja, gastronomija), s posebnom pažnjom na djecu, stvara imidž Šibenika kao “neopterećenog” grada koji spaja “staro i novo”.

Ključne atrakcije

■ Katedrala sv. Jakova

■ Zaštićena jezgra grada

■ Tvrđave: sv. Mihovil, sv. Ivan i Barone sa svojim sadržajima i događanjima

■ Manifestacije – Šibenski dječji Festival.

Aktivnosti

■ Kulturni turizam

■ Šetnja gradom, tematski obilasci

■ Sudjelovanje na manifestacijama i izložbama

■ Posjet kulturnim atrakcijama.

■ Edukacija o povijesti.

Smještaj

■ Tematski hoteli (4* i 5*)

■ Difuzni hoteli

■ Hosteli

■ Privatni smještaj.

Hrana i piće

■ Tematski restorani

■ “Marker” restorani

■ Caff e i slastičarnice, delikatesne pekare

■ Urbani bistroi.

Ostali sadržaji i usluge

■ Visitor centar

■ Trgovačka ponuda i suveniri – lokalni prehrambeni proizvodi (vina, sirevi), umjetnine, lokalni dizajneri, koralji, spužve

■ Tematsko vođeni razgled Šibenika

■ Samostalni obilasci (nove tehnologije, klasični materijali).

Podržavajući projekti

■ Tehnička pomoć poduzetnicima/ investitorima

■ Ambijentalno uređenje jezgre

■ Centar za posjetitelje

■ Biciklističke i pješačke staze

■ Unaprjeđenje malih smještajnih kapaciteta

■ Unaprjeđenje i razvoj sadržaja u tvrđavama.

44

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Zona II. Šire područje grada Šibenika – ODMOR I ZABAVA

Prostorni obuhvat ■ Šire područje grada – Kanal sv. Ante, Zaton, Brodarica, Solaris, otoci Zlarin, Krapanj.

Tema

■ U širem području grada mnoštvo je zabavnih i rekreativnih sadržaja. Tu su tem-atizirane plaže sa zanimljivim ugostiteljskim i sportskim sadržajima, šetnice i staze koje nude nezaboravne vizure u svim dijelovima dana. Zabavno je svim dobnim skupinama – i onima koji su mladi i žele “skočiti” s mosta, i djeci u aquaparku, i mladima koji vole dobru glazbu, i srednjoj dobi koja brine o zdravlju i šetnjama, i onima koji su željni naučiti i vidjeti nešto novo (koralji i spužve). Ovdje se može odgovoriti na široku lepezu motiva i interesa.

Ključne atrakcije

■ Zaštićena jezgra Zlarina

■ Koraljarstvo

■ Spužarstvo

■ Šetnice i staze za rekreaciju

■ Aquapark i “Staro selo” u Solarisu

■ Skakanje s mosta

■ Morinjski zaljev.

Aktivnosti

■ “Sunce i more”: aktivnosti ljetnog odmora uz more

■ Zabava i rekreacija

■ Sport i avanturizam

■ Kulturni turizam: kultura života i rada (koralji, spužve).

■ Jedrenje

■ Zdravstveni turizam.

Smještaj ■ Hoteli s 4* i 5*

■ Privatni smještaj.

Hrana i piće ■ Tematski restorani.

Ostali sadržaji i usluge

■ Infopunktovi

■ Trgovačka ponuda i program suvenira

■ Tematizirani itinereri (“Kultura života i rada”, “Vizure i pogledi”).

Podržavajući projekti

■ Sustav interpretacije ključnih atrakcija

■ Uređenje i tematiziranje plaža

■ Hrvatski centar koralja na Zlarinu

■ Spužve na Krapnju

■ Obnova i revitalizacija tvrđave sv. Nikola

■ Unaprjeđenje DMC funkcije

■ Inovativna komunikacija s tržištem.

45

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Zona III. Zaleđe grada Šibenika – REKREACIJA I EDUKACIJA

Prostorni obuhvat ■ Zaleđe grada + Nacionalni park Krka i Zaštićeni krajobraz Čikola, ruralni prostor.

Tema

■ Boravak u zaleđu Šibenika pruža niz edukativnih i rekreativnih sadržaja onima koji vole prirodu, ekologiju, životinje, georaznolikost koju odlikuju krške forme, kanjoni, sedra i zanimljivi sedimentni oblici. Očuvanje prirodne raznolikosti ovdje je imperativ u načinu života i proteže se na sve aspekte – gradnju, uređenje okoliša, proizvodnju hrane i aktivnosti.

Ključne atrakcije

■ Nacionalni park Krka

■ Zaštićeni krajobraz Čikola

■ Sedrene barijere

■ Slapišta

■ Rijeka Krka

■ Sokolarski centar.

Aktivnosti

■ Boravak u ruralnom prostoru

■ Rekreacija (hodanje, biciklizam, paragliding, kanuing, jahanje i dr.)

■ Edukacija – NP Krka, Danilo

■ Eko turizam: Sokolarski centar, NP Krka, ZK Čikola

■ Geoturizam

■ Promatranje živog svijeta: ihtiofauna, ornitofauna

■ Speleologija

■ Kanjoning.

Smještaj

■ Obiteljski pansioni

■ OPG; agroturizam

■ Eko kampovi.

Hrana i piće ■ OPG

■ Tematski restorani.

Ostali sadržaji i usluge

■ Interpretacijski centar (NP Krka)

■ Ponuda lokalnih prehrambenih proizvoda

■ Tematski itinereri – ekologija, geologija, arheologija, etnologija.

Podržavajući projekti

■ Sustav interpretacije i signalizacije ključnih atrakcija

■ Razvoja i praćenje indikatora konkurentnosti/ kvalitete destinacije

■ Sustav pješačkih, biciklističkih i jahačkih staza i ruta

■ Nulta porta za Nacionalni park Krka.

46

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Zona IV. Akvatorij grada Šibenika – AKTIVNOSTI NA MORU

Prostorni obuhvat ■ Obuhvaća područje cijelog akvatorija + područje NP Kornati.

Tema ■ Doživljaj razvedenog akvatorija, ulaza i pogleda na grad kroz Kanal sv. Ante. Ak-vatorij čini ulaz u Nacionalni park Kornate. Jedino se ovdje može ploviti morskom vodom sve do slatkovodnih slapova.

Ključne atrakcije

■ Otočići

■ Vizure

■ Plaže na otočićima

■ Georaznolikost

Aktivnosti

■ Jedrenje

■ Kruzing

■ “Sunce i more”

■ Edukacija (NP Kornati – prirodna baština, Kakanj, Kaprije – kulturna baština).

Hrana i piće ■ Autentični mali restorani s ponudom mediteranske kuhinje.

Ostali sadržaji

■ Opremljene luke s trgovačkim i ugostiteljskim sadržajima

■ Tematski restorani

■ Kulturni sadržaji u Šibeniku

■ Natjecanja i manifestacije

■ Organizirani izleti u okolicu.

Ostali sadržaji i usluge ■ Ponuda lokalnih prehrambenih proizvoda.

Podržavajući projekti

■ Hrvatski centar koralja

■ Spužve na Krapnju

■ Razvoj ruta za samostalni obilazak grada

■ Menadžment manifestacija

■ Plan upravljanja plažama

■ Realizacija plana gradnje marina (Strategija razvoja grada Šibenika).

47

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

6.4. Izgradnja i uređenje okoliša u funkciji slike grada13 Vezano uz očuvanje “duha grada” koji predstavlja temeljni resurs Šibenika (vidi Prilog: “Grad Šibenik – slika grada”) postavlja se pitanje kakve preporuke za izgradnju i uređenje okoliša u šibenskom priobalju ponuditi u okviru dugoročnog promišljanja turizma, a da one budu svakom razumljive, jednostavne u primjeni i racionalnih troškova. Stoga će se prvo izdvojiti dvije teme po načelu minimalnog truda i troška te optimalnog učinka u popravljanju opće slike priobalja na području Grada Šibenika. To su VANJSKA STOLARIJA, boja, oblik i materijal te VIDLJIVI PRIKLJUČCI ELEKTRIČNE STRUJE NA VANJSKU NISKONAPONSKU MREŽU. Potom slijede PROČELJA i POKROVI da bi se završilo s OKOLIŠEM KUĆE.

VANJSKA STOLARIJA, boja, oblik i materijal

Na tragu iskustava nekih mediteranskih zemalja, može se zaključiti da boja vanjske stolarije uvelike sudjeluje u oblikovanju njihove prepoznatljivosti. Tradicionalna zaštita od prejakog sunca u tim područjima, škure i grilje, kojima se prekrivaju prozori i poneka vrata, čine nezamjenjivim dijelovima tamošnje vanjske stolarije, koje značajno sudjeluju u ukupnoj površini pročelja, u pravilu bijele ili sive boje kamena. Tako plava boja na bijeloj podlozi pročelja daje osnovni vizualni ugođaj i jedna je od bitnih sastavnica prepoznatljivosti spomenutih turističkih destinacija. U Dalmaciji je uglavnom zelena boja tamošnje vanjske stolarije bila jedan od elementa prepoznatljivosti priobalja, a javljala se i u zaleđu. Tu se rjeđe kao premaz vanjske stolarije koristila plava boja, a iznimno neka druga tradicijska boja kojom su se ličile brodice. Pojava tipske stolarije, drvene (uglavnom oličene u smeđom bojom ili lazurom), aluminijske i plastične, čemu su pridonosili neznanje i nemar, razorili su ovu sastavnicu slike hrvatskog priobalja.

Kod izgradnje stambenih ili kuća za odmor izvan gradova i užeg dijela naselja gradskog karak-tera, preporučuje se da vanjska stolarija bude drvena, opremljena i zaštićena škurama ili griljama, oličena zelenom, a iznimno plavom bojom, kada za to postoje posebni razlozi.

VIDLJIVI PRIKLJUČCI ELEKTRIČNE STRUJE NA VANJSKU NISKONAPONSKU MREŽU

Diljem Hrvatske, osim u dijelovima naselja s posebnim režimom uređenja, najveću oblikovnu dev-astaciju vanjskih prostora učinili su nositelji izgradnje i rekonstrukcije ulične elektroopskrbne mreže. Oni su “ukrali” nebo svim tim naseljima, premreživši ga debelim, crnim i ružnim kablovima poduprtih ružnim betonskim stupovima, često stihijskog razmještaja. Prema informacijama, cijena polaganja

podzemnog ili “zračnog“ kabelskog voda gotovo je ista, pa ipak se izvođači odlučuju za zračni, za što imaju samo njima poznat razlog. Očito da postojeća regulativa od toga ne pravi problema. Međutim, s turističkog gledišta, kada ruralni i kulturni turizam penetriraju u cjelokupni prostor, turistički sektor se ne smije miriti s ovakvom situacijom, ne može se miriti da marginalni subjekti, turistički needucirani i neosviješteni, odlučuju o slici manjih naselja i o slici ruralnog prostora u cjelini. Više je nemoguće snimiti fotografi ju u takvim naseljima a da se izbjegne nametnut motiv zračne mreže električnih kablova. Ovu sliku u negativnom smislu dopunjava mreža kabelske televizije, televizijske antene po krovovima i pročeljima te, u novije vrijeme, sve veći broj stihijski razasutih klima-uređaja indiskretno istaknutih na neskrovite dijelove pročelja.

Preporučuje se da se saniranju slike šibenskog priobalja pokloni dužna pozornost.

PROČELJA

Na pročelju, bilo ono kameno ili ožbukano, u tradicionalnoj izgradnji se redovno ističu bijeli kameni okviri oko vanjske stolarije. Vidljiva kamena konstrukcija pročelja štitila se od atmosferilija s upuštenim fugama koje su obrađene tradicijskim mortom. Zastupljenost ožbukanih pročelja bila je ranije puno veća od danas ustaljenog stereotipa. Postojala je isprobana receptura tradicijskih žbuka koje su se koristile za zaštitu pročelja. Rabila se zanimljiva ali ograničena paleta boja koje su se javljale na takvim pročeljima. Bilo bi dobro ustanoviti (utvrditi) ton-kartu tih nijansi boja. Žbukanim pročeljima treba pokloniti posebnu pozornost zbog nastupajuće situacije u kojoj će “energetska učinkovitost” kod zgrada imati sve veću ekonomsku težinu i poticati na sve veći udjel ožbukanih pročelja. Stoga

13 Tekst je autorski stav dr. sc. Eduarda Kušena

48

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

bi za priobalje valjalo razviti energetski prihvatljiv sustav za ugradnju termoizolacije s posebnom tankoslojnom žbukom.

Preporučuje se izvedba ožbukanog pročelja ili ožbukanog pročelja s naglašenim kamenim okvirima oko vanjske stolarije. Neožbukana kamena konstrukcija vanjskih zidova treba se zaštititi upuštenim fugama na reškama. Ne preporučuje se popločavanje betonske ili zidane konstrukcije kamenim pločama. Preporučuje se razvoj posebnog sustava termoizolacije za ožbukana pročelja na području šibenskog priobalja, te izrada ton-karte tradicijskih boja koje su korištene u šibenskom priobalju.

POKROVI

Svi su pokrovi u ruralnom prostoru Dalmacije povijesno bili vezani uz kamene, prirodno odlomljene ploče, koje su zbog svoje težine iziskivale snažnu krovnu konstrukciju. Ovaj su pokrov kasnije zamijenili proizvodi od pečene gline (tipa crijep), specifi čnog oblika “kupa kanalica”. Na taj su način boje “pete fasade” promijenjene iz sivo-bijele u crvenu. Ponekad se koristio i standardni crijep crvene boje ili modifi cirani crijep, također crvene boje. To znači da su nepoželjni pokrovi od salonita, lima, plastike, šindre, ljepenke i slično. Ovaj pokrov se polaže na krovište tradicijskog nagiba.

Preporučuje se koristiti pokrov od kupa kanalica i, što je manje vjerojatno, izvorni pokrov od kamenih ploča. Potrebno je izbjegavati pokrove od od salonita, lima, plastike, šindre, ljepenke i slično.

OKOLIŠ KUĆE

Pod okolišem kuće podrazumijeva se dio građevne parcele koji je preostao nakon izgradnje kuće (okućnica). Tu se javljaju dva bitno različita slučaja, prvi, kod samostojećeg objekta smještenog slo-bodno na građevnoj parceli, kojeg sa svih strana okružuje slobodni dio parcele, i drugi, kod ugrađenog objekta koji se jednim dijelom naslanja na susjedni objekt pa ga samo djelomično okružuje slobodno zemljište. U ekstremnim slučajevima, kada objekt prekriva cijelu površinu građevne parcele, nestaje privatnog okoliša.

Zbog klimatskih uvjeta koji u priobalju omogućavaju gotovo cjelogodišnje korištenje vanjskog pro-stora, ključni dio vanjskog prostora se uređuje i koristi za potrebe dnevnog boravka na otvorenom (terasa). U novije vrijeme, zbog predodređenog mjesta prilaza motornog vozila na parcelu, mjesto za parkiranje vozila predstavlja drugu rezervaciju za korištenje slobodnog zemljišta uz kuću. Preostali dio vanjskog prostora uređuje se kao zelena površina, kao park i/ili vrt, u kojem se uzgaja poglavito aromatično-začinsko bilje. Zelena površina može se zasaditi stablima autohtonih mediteranskih voćaka (smokva, nar, limun, naranča, breskva i slično), maslinama i vinovom lozom uz ograde i na odrinama, ali i drvećem autohtonih vrsta, kakva se sade u okolici. Poželjni su mirisni grmovi ružmarina i lavande, penjačice (bougainville), cvjetnice i drugo dekorativno bilje. S druge strane, uz objekt ne treba uzgajati travnjake, osobito “šišani” engleski ljulj, koji predstavlja izraziti alohtoni hortikulturni sadržaj, a u ovim klimatskim i pedološkim uvjetima potpuno je neodrživ bez enormnih količina vode za zalijevanje.

Drugu vrstu uređenja okoliša predstavlja izgradnja ograda, odrina, terasa, pješačkih putova i parkirališta. Pritom se uvijek javlja pitanje izbora oblika i materijala. Ograda se podiže kao kameni zid (rjeđe kao zid od opeke), kao željezna ograda ili kao živica. Odrine se izrađuju od željeza ili drveta. Pješački putovi, terase i vrtne stepenice izrađuju se od kamenih ploča i kamenih blokova. Treba imati na umu da svaki izgrađeni objekt s uređenim okolišem stvara zajedničku sliku naselja, i da ne smije predstavljati iritantnu mrlju među susjednim parcelama, zbog toga što nije svoje oblikovne elemente uskladio sa susjedima i naseljem kao cjelinom.

Slici šibenskog priobalja podjednako pridonose građevine i njihov okoliš pa je uređenju tog okoliša potrebno posvetiti istu pozornost kao i izgradnji objekta. Pritom se preporučuje korištenje autohtonih sastavnica okoliša koje su u skladu s ispravno uređenim susjednim parcelama, cijelog naselja i bliže okolice. Zelene se površine preporučuje urediti kao park i/ili vrt ozelenjen osobito autohtonim raslinjem, kao što su, primjerice, stabla autohtonih medit-eranskih voćaka (smokva, nar, limun, naranča, breskva i slično), maslinama i vinovom lozom uz ograde i na odrinama, drvećem autohtonih vrsta, mirisnim grmovima ružmarina i lavande, penjačicama, cvjetnicama i drugim dekorativnim biljem, osobito aromatičnim začinskim biljem,

49

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

dakako i povrćem iz tradicijskog dalmatinskog vrta. Ne preporučuje se uzgajanje travnjaka, koji u ovim klimatskim uvjetima traži enormne količine vode. Građevni zahvati u okolišu kuće, u oblikovanju slike mjesta sudjeluju podjednako kao i zelene površine. I ovdje se preporučuje korištenje tradicijskih oblika i materijala, pa ograde valja podizati kao kameni zid, iznimno kao zid od opeke, ili pak kao željeznu ogradu ili kao živicu, odrine od željeza ili drveta, a pješačke putove, terase i vrtne stepenice izraditi od kamenih ploča i kamenih blokova.

Slika grada Šibenika i njegova priobalja velika je i zanimljiva tema, osobito s turističkog aspekta. Ovaj tekst je imao za cilj da upozori na tu važnost te se zalaže za daljnje istraživanje i praćenje ove teme. Najbolje rješenje za ovu problematiku bila bi izrada priručnika za gradnju u šibenskom priobalju (vidi Akcijski plan) kojeg bi sastavili stručnjaci.

6.5. Strategija inovativnog proizvodnog portfelja

Turistički proizvodi su složeni “skup” brojnih materijalnih i nematerijalnih komponenti koji, iz pers-pektive potrošača, u konačnici čine cjeloviti turistički doživljaj. Za pojedine dijelove tog doživljaja odgovorni su brojni dionici u destinaciji iz privatnog i javnog sektora. Turističke atrakcije su glavni privlačni faktor dolaska u destinaciju i time su pokretač u formiranju inovativnih turističkih proizvoda. Međutim, na kvalitetu boravka u destinaciji utječu ambijent, ugostiteljstvo, interpretacija, ljubaznost ljudi te niz drugih opipljivih i neopipljivih elemenata. Turističke atrakcije predstavljaju glavni privlačni faktor posjeta nekoj destinaciji i u slučaju grada Šibenika njih ima puno na relativno malom prostoru i to iz različitih područja. Atrakcije ujedno čine i temelj za formiranje zanimljivih turističkih proizvoda. Međutim, njihov konačan oblik i njihovo uspješno povezivanje ovisi o tome koliko će kvalitetno dionici u destinaciji provoditi i implementirati razvojne projekte.

Bogata i zanimljiva resursna osnova Šibenika i okolice pogodna je za razvoj brojnih turističkih proiz-voda, a posebno onih temeljenih na povijesnoj i kulturnoj baštini. Polazeći od obilježja današnje turističke ponude, ali još više od potencijala koji se temelji na resursnoj osnovi i prilikama koje proizlaze iz obilježja suvremenog tržišta, u Šibeniku se može govoriti o bogatoj paleti turističkih proizvoda namijenjenoj različitim tržišnim segmentima:

GRUPA Proizvodi/ modaliteti

Odmorišni turizam ■ Sunce i more

Kulturni turizam

■ Upoznavanje kulturne baštine

■ Festivali i manifestacije

■ Eno-gastro

■ Kreativni turizam

Nautički turizam ■ Jahting turizam

■ Kruzing turizam

Sport i avanturizam

■ Hodanje

■ Biciklizam

■ Adrenalinski sportovi

Poslovni turizam

■ Poslovni sastanci

■ Konferencije

■ Incentive putovanja

Eko turizam ■ Soft ekoturizam

■ Birdwatching

Zdravstveni turizam ■ Wellness

■ Medicinski turizam.

U nastavku se razrađuje svaki od turističkih proizvoda u odnosu na obilježja, trendove i prognoze, potrošačke segmente i faktore uspjeha. U skladu s time proizvodi se obrađuju na razini grada Šibenika, defi niraju se ciljni segmenti te aspekti razvoja.

50

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

ODMORIŠNI TURIZAM

Obilježja proizvoda ■ Proizvod “sunce i more” podrazumijeva putovanja motivirana odmorom u des-tinacijama uz morsku obalu koja ujedno čini ključnu atrakciju. Ovaj proizvod obilježava velika konkurencija budući da se odredišta mogu lako supstituirati.

Obilježja potrošača

■ Potražnja za ovim proizvodom je izrazito heterogena, odnosno uključuje go-tovo sve dobne skupine. Ipak, njen najveći dio čine obitelji s djecom koje su najviše usmjerene na putovanje tijekom praznika. Zbog toga cilj produljenja sezone treba biti usmjeren na druge potrošačke segmente. Današnje potroša-če ovog proizvoda obilježava sve veća tehnološka pismenost, ekološka svijest, usmjerenost na zdravlje, briga za prehranom, potreba za fi zičkom aktivnošću te velika zainteresiranog za sve druge aspekte destinacije, od kulturnih sadržaja, gastronomije, sportskih i zabavnih sadržaja.

Trendovi i prognoze ■ “Sunce i more” je najjači odmorišni proizvod i ima stalnu tendenciju rasta pri čemu je Mediteran vodeća svjetska turistička mikroregija.

Faktori uspjeha

■ Faktore uspjeha za ovaj proizvod čine: atraktivnost destinacije i očuvanost njenog krajolika, atraktivnost plaža i pojasa uz more, sadržajnost destinacije, kvaliteta smještaja i ugostiteljstva, ekološka odgovornost, raspoloživost infor-macija, dobri prodajni kanali, privlačan imidž.

Šibenik

Proizvod odmorišnog turizma u Šibeniku

Odmorišni turizam ■ “Sunce i more”.

Ključne atrakcijske točke

■ Solaris s uređenim sadržajima na samoj plaži i mnoštvo različite ponude pored nje.

■ Jadrija s naslijeđenom arhitekturom.

■ Uređene plaže: Banja i Brodarica.

■ Male “skrivene” plaže na otocima u arhipelagu Šibenika.

Ciljni potrošački segmenti

■ Odmorišni turizam, kao noseći proizvod u ljetnim mjesecima, u prvom redu u područje Šibenika privlači obitelji s djecom, mlade, ali i sve druge dobne skupine. Pored “klasičnih” elemenata ponude odmorišnog turizma privučeni su i mnoštvom kulturnih i sportskih sadržaja te posebice brojnim zbivanjima tijekom ljetnih mjeseci. Važan aspekt odmorišnim gostima je i mogućnost obilaska ključnih nacionalnih atrakcija u okruženju (nacionalni parkovi).

Razvoj proizvoda

■ Tematiziranje i uređenje plaža (projekt u tijeku).

■ Poticanje daljnjeg uređenja plaža s naglaskom na atmosferičnost.

■ Podizanje kvalitete smještaja.

■ Uređenje turističke infrastrukture (plaže, šetnice, staze, promet, parkirališta, javni promet).

■ Razvoj sadržaja kulture, zabave i rekreacije u destinaciji.

■ Jačanje promocija svih drugih sadržaja u okruženju.

PROIZVODI KULTURE

Obilježja proizvoda

■ Proizvodi kulture obuhvaćaju putovanja pretežito motivirana upoznavan-jem kulturne baštine, odnosno, povijesti, umjetnosti i “kulture života” neke društvene zajednice. Iako ga različite zemlje defi niraju na različite načine, generalno postoji konceptualna defi nicija i tehnička defi nicija. Konceptualno, kulturni turizam defi niran je kao putovanja osoba izvan mjesta stalnog bo-ravka s ciljem prikupljanja novih informacija i doživljaja kojima zadovoljavaju svoje kulturne potrebe.* Kako se tržište danas jako segmentira i stalno se javljaju novi interesi tako se kulturni turizam dijeli na sve veći broj različitih varijacija što uključuje kulturne ture, gradski turizam, posjet događanjima i manifestacijama i slično. Tehnička defi nicija razlikuje se između zemalja, a najčešće se govori o posjetima kulturno-povijesnim znamenitostima, muze-jima i galerijama, glazbeno-scenskim događanjima i predstavama, festivalima, crkvama i samostanima te tematskim rutama i putovima i kreativnim radi-onicama. U ovaj proizvod ubrajaju se: turizam baštine/ arheološki turizam, eno-gastro turizam, kreativni turizam/ kultura života i rada.

51

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Obilježja potrošača

■ Budući da ovaj proizvod govori o potrebi potrošača za stjecanjem novih znanja i “radom na sebi”, on obuhvaća različite dobne skupine i profesionalne orijentacije. Generalno se može govoriti da interes za kulturom raste s dobi, razinom obrazovanja i raspoloživim prihodima. Primjetan je i rast potražnje za onim vrstama događaja u kojima sudjeluju turisti u samom proizvodu za što su važni kreativni aspekti osmišljavanja proizvoda koji se moraju temeljiti na jedinstvenosti i inovativnosti.

Trendovi i prognoze

■ Procjenjuje se da danas oko 40 % međunarodnih putovanja u sebi sadrže komponentu kulture iako je s obzirom na heterogenost i velik broj aktivnosti koje ona uključuju teško govoriti o preciznim brojkama. Za ovaj se proizvod generalno smatra da će i dalje rasti što je rezultat otvaranja novih tržišta i to posebice Azije. Očekuje se i dalje rast značenja kreativnosti u stvaranju proizvoda kulture pri čemu se misli na načine prezentacije i omogućavanje gostiju u samom sudjelovanju. Sva druga društvena kretanja koja utječu na turizam odrazit će se i na ovome proizvodu u smislu etičkih pitanja, utjecaja na okoliš, život lokalne zajednice i drugo.

Faktori uspjeha

■ Faktori uspjeha za ove proizvode kulture uključuju: atraktivnost destinacije s obzirom na njen povijesni i urbanistički sklad koji stvara “osjećaj mjesta” i pridonosi cjelokupnom osjećaju kulture i povijesti; autentičnost kulturnih sadržaja i njihova kvaliteta; stalno unaprjeđivanje i inovativnost u prezen-taciji kulturnih sadržaja; kreativna komponenta u načinu prezentacije i omogućavanju korisnika u sudjelovanju; kvalitetna signalizacija, interpretacija i raspoloživost informacija; kontinuirano unaprjeđivanje kulturnih sadržaja u smislu kreativnosti i stvaranja mogućnosti sudjelovanja turista; kvalitetna smještajna i ugostiteljska ponuda s naglaskom na lokalne/ regionalne proiz-vode; raspoloživost i mogućnost kupnje lokalnih/ regionalnih proizvoda; dobro organizirana prodaja putem specijaliziranih agencija i interneta.

* Richards, G. (2006). Introduction: Global trend in cultural tourism. U: G.Richards (urd.) Cultural tourism: Global and local perspectives. New York: Harworth Hospitality Press.

Šibenik

Proizvodi kulturnog turizma u Šibeniku

Kulturni turizam

■ Upoznavanje kulturne baštine.

■ Festivali i manifestacije.

■ Eno-gastro.

■ Kreativni turizam.

Potrošački segmenti

■ Širok spektar posjetitelja zainteresiranih za kulturne sadržaje, ali i za druge aktivnosti. To su pojedinci različite dobi, od učenika do treće dobi ponajviše motivirani “učenjem”. Zanimaju ih povijesni sadržaji, obilazak znamenitosti i cijene elemente tradicijske kulture. Informiraju se putem preporuke, na inter-netu. Putuju tijekom cijele godine, a posebno u proljeće i jesen.

Ključne atrakcijske

točke i sadržaji

■ Katedrala sv. Jakova.

■ Zaštićena jezgra grada Šibenika – Velika gradska vijećnica, renesansni trg.

■ Zaštićena jezgra Zlarina.

■ Arheološki perivoj Danilo.

Razvoj proizvoda

■ Uređenje gradskih jezgri s naglaskom na autentični lokalni identitet i atmosferičnost.

■ Organizacija prihvata posjetitelja na kulturno-povijesnim lokalitetima

■ Osiguranje edukativne i zabavne prezentacije “kulture života i rada” (npr. prezentacije i radionice za posjetitelje – koralji, spužve)

■ Razvoj tematskim ruta.

■ Unaprjeđenje signalizacije i interpretacije.

■ Uspostava centra za posjetitelje.

■ Poticanje smještajne i ugostiteljske ponude s naglašenim elementima autentičnosti.

52

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

NAUTIČKI TURIZAM

Obilježja proizvoda

■ Nautički turizam uključuje jahting i kruzing turizam. Jahting turizam, koji predstavlja plovidbu jedrilicom ii motornim brodom ili čak, u širem smislu, izlete, tečajeve i natjecanja, predstavlja na neki način i stil života.

■ Kruzing turizam podrazumijeva krstarenja velikim putničkim brodovima prema unaprijed utvrđenom itinereru s ciljem doživljaja plovidbe i posjete atraktivnim obalnim destinacijama.

Obilježja potrošača

■ Jahting turisti dolaze iz razvijenih zemalja, iznadprosječnih su platežnih mogućnosti, a najčešće su u dobi od 35 do 55 godina. Obično se plovi u grupi koju čine obitelji sa starijom djecom, te parovi i prijatelji. Za razliku od jahting turizma, kruzing turizam se povezuje sa zrelijim, 50+ parovima, visokog ob-razovanja i kupovne moći. Danas se veliki napori ulažu i u privlačenje drugih segmenata (parovi, obitelji s manjom djecom). I u jahtingu i u kruzingu sezonu uvjetuju vremenske prilike.

Trendovi i prognoze

■ Rast jahting turizma proizlazi iz jačanja novih tržišta Bliskog istoka, ali se vezuje i uz ekonomski oporavak tržišta Europe i Sjeverne Amerike. Veliki aspekt raz-voja čini i usmjerenost na okolišno odgovorno poslovanje i uređenje marina.

■ Kad je riječ o kruzing turizmu, također se predviđa stalni rast te orijentacija kruzing kompanija prema novim tržišnim segmentima, uvođenju novih ruta, tematskim putovanjima, novim uslugama na brodovima. Sve važnije teme su ekološka odgovornost, “zelena” praksa, upravljanje otpadnim vodama te alternativni izvori energije.

Faktori uspjeha

■ Za jahting se kao ključni faktori uspjeha mogu navesti: atraktivnost destinacije, poticajni uvjeti poslovanja, sigurnost destinacije, sadržajnost boravka u desti-naciji, opremljenost marina te usluge za održavanje i opremanje brodova, pros-torni raspored marina te mogućnost organizacije atraktivnih plovidbenih trasa.

Šibenik

Šibenik – nautički turizam

Nautički turizam ■ Jahting turizam.

■ Kruzing turizam.

Ključne atrakcije i

sadržaji

■ Arhipelag.

■ Nacionalni park Kornati.

■ Nacionalni park Krka.

■ Jezgra Šibenika i Zlarina.

■ Sokolarski centar.

Ciljni segmenti

■ Ciljni segmenti u ovome proizvodu su najviše potrošači između 30 i 55 go-dina, više platežne moći. Međutim, sve je veći udio i mladih parova i obitelji s djecom. Dolaze iz razvijenih zemalja Zapadne Europe. Zanimaju ih kulturni sadržaji u Šibeniku.

Razvoj proizvoda

■ Razvoj programa nautičkih doživljaja na moru i na kopnu (npr. kreiranje itinerera i programa boravka na kopnu).

■ Uređenje i opremanje marina.

■ Ponuda izleta.

■ Organizacija specijaliziranih sajmova.

■ Organizacija regata i natjecanja.

PROIZVODI SPORTA I AVANTURIZMA

Obilježja proizvoda ■ Proizvodi sporta i avanturizma obuhvaćaju paletu različitih aktivnosti: hodanje, biciklizam, ronjenje i adrenalinske sportove.

Obilježja potrošača

■ Proizvodi sporta i avanturizma privlače sve širi spektar potražnje iako se ponajviše radi o obrazovanom urbanom stanovništvu više srednje klase, više platežne moći, ali i cjenovno osjetljivijem. Ekološki su osviješteni, zanima ih sport, hrane i piće te su orijentirani na očuvanje svog zdravlja. Postoje i dva osnovna podsegmenta u ovoj grupi koji se odnose na “rekreativce” te “pa-sionirane” korisnike. Osim rekreativnih aktivnosti zanima ih i ostala ponuda u destinaciji, posebno ugostiteljstvo, vinarije, wellness sadržaji.

53

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Trendovi i prognoze

■ Iako je veličinu ovog tržišta teško precizno defi nirati, smatra se da je ono u neprekidnom rastu. Prema nekim procjenama biciklizam je veliki trend u Europi i sve više rastu putovanja motivirana isključivo ovim sportom. Dalje, snažan rast predstavljaju upravo i adrenalinski sportovi. Rast svih ovih aktivnosti posljedica je i sve većeg interesa za aktivnim odmorom, orijentacijom prema zdravom i odgovornom životu pa tako i putovanjima.

Faktori uspjeha

■ Faktori uspjeha za rekreacijske aktivnosti su kvalitetna infrastruktura za rek-reaciju – raznolike staze, opremljene i sigurne, očuvan okoliš – uređenost, mnoštvo različitih sadržaja za odrasle i djecu, raspoloživost informacija na internetu, osjećaj sigurnosti u destinaciji, kvaliteta sportske infrastrukture – sportski lokaliteti i tereni, staze, kvaliteta usluga u sportu – najam opreme, treneri, škole, prostori za analizu treninga, čišćenje odjeće i opreme, kvaliteta prateće ponude – smještaj, ugostiteljstvo, wellness ponuda, mogućnosti prehrane, mogućnosti odmora.

Šibenik

Šibenik – proizvodi sporta i rekreacije

Rekreacijske aktivnosti ■ Rekreacijske aktivnosti u Šibeniku uključuju pješačenje i biciklizam po uređenim stazama (trim-staza, biciklističke staze), ronjenje te bungee jumping).

Ključne atrakcije i

sadržaji

■ Jedinstveni proizvod sporta i rekreacije u Šibeniku čini izvanredno okruženje nacionalnih parkova i zaštićenih područja, a tu je i vizura koju pruža izvanredni krajolik.

Trim-staza Šubićevac - 7,2 km. Biciklističke staze “Šibenik i okolica” 140 km. Bungee jumping – Šibenski most.

Ciljni segmenti

■ Ciljni potrošački segmenti za rekreaciju u prirodi su svi gosti koji su na odmoru ili u posjeti destinacije. Poseban segment čine i gosti koji su na odmoru u široj regiji, a mogu biti privučeni uređenim stazama za pješačenje i biciklizam ili dolaze na bungee jumping.

Razvoj proizvoda

■ Daljnji rad na ovim proizvodima uključuje:

Daljnji razvoj biciklističkih staza. Razvoj i označavanje pješačkih staza. Daljnji razvoj pješačkih staza. Povezivanje biciklističkih staza sa stazama u okruženju. Tematiziranje staza (npr. povijest, kultura, NP) te njihovo prilagođavanje

(npr. za obitelji s djecom). Prilagođavanje smještajne i ugostiteljske ponude rekreativcima.

POSLOVNI TURIZAM

Obilježja proizvoda

■ Poslovni turizam obuhvaća poslovne sastanke, konferencije, kongrese, izložbe i sajmove te sudionike incentive putovanja. Ovaj je proizvod u svjetskim razm-jerima prilično velik, tj. ima udio od 15 % u svim međunarodnim putovanjima. Recesija je imala utjecaj na ovaj segment u smislu njegovih obilježja pa se tako danas putuje kraće, manje se troši, više se koriste vide mogućnosti.

Obilježja potrošača

■ Poslovnu potražnju čine kvalitetni gosti u smislu višeg obrazovanja i više platežne moći. Pored poslovnog motiva zanimaju ih atrakcije u destinaciji, gastronomija, wellness i zabavna ponuda. Putuju tijekom cijele godine s na-glaskom na proljetne i jesenske mjesece.

Trendovi i prognoze

■ Poslovni turizam se s izlaskom iz recesije oporavlja, ali se nastavlja “kultura štednje”. Tu se misli na cijenu, ali i na veću fl eksibilnost kod načina plaćanja, promjena u organizaciji i slično. Raste potražnja za bližim destinacijama i korištenju novih tehnologija. Ovaj segment osjetljiv je i na odgovorno i ekološko ponašanje.

Faktori uspjeha

■ Atraktivnost destinacije.

■ Raspoloživost kongresnih kapaciteta.

■ Suvremena i kvalitetna tehnička oprema.

■ Kapaciteti visoke kvalitete s poslovnim sadržajima.

■ Raznolikost sadržaja (kultura, gastronomija, zabava, wellness, sport).

■ Efi kasna prodaja kapaciteta.

54

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Šibenik

Šibenik – poslovni turizam

Poslovni turizam ■ Kod poslovnog turizma u Šibeniku ponajviše se misli na poslovne skupove koji se odvijaju u Solarisu koji ima za to opremljene dvorane, te na poslovne skupove u hotelu Jadran.

Ključne atrakcije i

sadržaji

■ Solaris: dvorane za skupove.

■ Kulturne i prirodne atrakcije Šibenika.

Ciljni segmenti

■ Kupci proizvoda poslovnog turizma su poslovni subjekti iz javnog i privatnog sektora (npr. velike tvrtke, institucije) te posrednici. Sudionici skupova, izložbi i sajmova su profesionalci kojima je važna opremljenost prostora, kvaliteta ugostiteljstva i smještaja te dostupnost atraktivnostima destinacije.

Razvoj proizvoda

■ Prilagođavanje i unaprjeđenje hotelske ponude.

■ Uređenje dvorana u smještajnim kapacitetima.

■ Unapređenje tehnološke opremljenosti destinacije (besplatne WiFi zone).

■ Razvoj bogatog lanca vrijednosti rekreacijskih, wellness i kulturnih sadržaja.

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Obilježja proizvoda

■ Zdravstveni turizam, u kontekstu ovog plana, podrazumijeva putovanja osoba izvan stalnog mjesta boravka kako zbog liječenja i/ili oporavka tako i zbog očuvanja psihofi zičkog zdravlja. Poznajemo ga pod brojnim nazivima i oblicima ponude*:

Wellness turizam podrazumijeva univerzalnu ponudu uvjeta i postupaka za postizanje optimalne tjelesne i duhovne dobrobiti pojedinaca; ponuda se može realizirati bez uporabe prirodnih ljekovitih činitelja i bez liječničkog nadzora, u turističkim objektima ili kao dodatna ponuda zdravstveno-turističkih objekata i prirodnih lječilišta.

Zdravstveni turizam podrazumijeva stručno i kontrolirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, postupaka fi zikalne medicine i programiranih fi zičkih aktivnosti u svrhu održanja i unaprjeđenja fi zičkog, psihičkog i/ ili duhovnog zdravlja turista. Uvjeti koji se moraju osigurati za ovu aktivnost su: prirodni ljekoviti činitelji, odgovarajući ugostiteljski, medicinski, paramedicinski i drugi sadržaji, liječnički nadzor te zdravstveno-turistički objekti.

Lječilišni turizam defi nira se kao vrsta složene zdravstvene i turističke ak-tivnosti koja se provodi u prirodnim lječilištima, u kojima ključno mjesto zauzima liječenje i rehabilitacija različitih bolesti i bolesnih stanja, oporavka i sprječavanja bolesti uz stručnu primjenu prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fi zikalne medicine i rehabilitacije.

Bolnički ili medicinski turizam, odnosno putovanja koja pojedinci poduz-imaju u svrhu obavljanja određenih medicinskih zahvata (zubarskih, kirurških i sl.) i bolničkog liječenja.

Obilježja potrošača

■ Općenito, među posjetiteljima zdravstvenih i spa/wellness centara pretežu žene, srednje i starije životne dobi. Posjetitelji su iznadprosječno obrazovani i dobro fi nancijski situirani, putuju učestalo i tijekom putovanja troše više od prosjeka. Vrlo često u svakodnevnom životu uzimaju vitaminske dodatke, vode računa o zdravoj/ kvalitetnoj prehrani, traže načine na koji će umanjiti stres odnosno njegove posljedice te se, općenito, žele osjećati dobro i biti zado-voljni svojim izgledom. Na osnovi studije posjetitelja zdravstvenih i wellness hotela Švicarske**, mogu se jasno defi nirati četiri tržišna segmenta s obzirom na očekivanja od zdravstvenih/ wellness programa:

55

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Obilježja potrošača

Zahtjevni zdravstveni turisti (40 %) čiji je glavni motiv boravka opće unaprjeđenje zdravstvenog stanja. Važno im je da dobiju dobru skrb/njegu, informacije koje su im potrebne te da centar ima visokokvalitetnu zdravstvenu i spa/ wellness infrastrukturu. S 10 dana prosječnog boravka, ovo je skupina koja, u prosjeku, najdulje boravi u destinaciji.

Zdravstveni korisnici koji zahtijevaju intenzivnu njegu (20 %) odnosno liječenje od neke akutne bolesti, terapiju i oporavak (često posttraumatski), odnosno bitno unaprjeđenje narušenog zdravstvenog stanja. U zdravst-venim i spa/ wellness centrima nadasve traže vrlo kompetentno medicinsko osoblje, individualnu skrb i mogućnost dobivanja stručnih savjeta o svom zdravlju. Karakterizira ih također dugačak boravak (10 dana u prosjeku).

Nezavisni korisnici wellness centara (25 %) kojima je važniji “hardware” (whirpool, kupelji, saune, bazeni) od “softwarea” (zdravstveni tretmani i wellness usluge). U centru borave relativno kratko – 6 dana u prosjeku.

Nezahtjevni rekreativci (14 %) teže uživati i ugađati sebi, a od svih sadržaja najvažniji im je bazenski kompleks. Prosječna duljina boravka u centru je oko 9 dana.

Trendovi i prognoze

■ Na putovanja dominantno motivirana zdravljem danas otpada oko 15 % ukupnog europskog međunarodnog turističkog prometa, a očekuje se njihov snažan rasti u budućnosti.*** Na rast potražnje utječe zdravstveno sve obra-zovanije stanovništvo; starenje populacije i dulji životni vijek, osobito starenje dobro obrazovane i fi nancijski etablirane baby boom generacije; smanjenje veličine domaćinstava s većim prosječnim prihodima po članu domaćinstva, a što implicira i rast broja potrošača orijentiranih na luksuz i ugađanje sebi; promjene životnog stila i sustava vrijednosti koje se manifestiraju kroz sve veću brigu o zdravlju, kao i sve veću i kontinuiranu edukaciju o mogućnostima kvalitetnog provođenja slobodnog vremena; manje slobodnog vremena koje se želi iskoristiti na što kvalitetniji način, što je indirektno i stimuliralo porast interesa za specifi čnim oblicima putovanja, pa tako i za zdravstvenim i spa/wellness turizmom.

■ U ponudi zdravstvenog i spa/ wellness turizma na globalnoj razini moguće je “iščitati” pet jasno izraženih trendova: izuzetno velika konkurencija (pored etabliranih zemalja u ponudi ove vrste turizma – Austrije, Njemačke, Švicarske), sve žešća konkurencija dolazi iz zemalja istočne Europe; hotelski objekti ubrza-no proširuju svoju ponudu wellness sadržajima, dok zdravstvene ustanove razvijaju wellness ponudu uslijed čega je nastao pojam “zdravstveni wellness”; opstaju samo oni koji nude visokokvalitetnu uslugu, odnosno individualizirani pristup korisnicima.

Faktori uspjeha

■ Pri odabiru zdravstvenih i spa/ wellness centara, posjetitelji evaluiraju ponudu u odnosu na sljedeće ključne faktore:

Ponuda odgovarajućih tretmana Atmosfera u centrima i u okolici/ mjestu Gastronomska ponuda usklađena s njihovim ciljevima, s tima da gotovo

polovica posjetitelja zahtijevaju zdravu/ dijetalnu prehranu Kkvaliteta infrastrukture koju cjeloviti zdravstveni i spa/ wellness centri

moraju nuditi, a uključuje kvalifi cirano osoblje, sustav otvorenih i zat-vorenih bazena, saune, whirlpool/ parne kupelji, zdravu prehranu, fi tnesss programe, relaksaciju, kulturne sadržaje i mentalne aktivnosti, prisustvo najmanje jedne profesionalne osobe koja osigurava individualiziran tret-man i savjete (liječnik, fi zioterapeut, sportski trener), dovoljno informacija o temama vezanim uz zdravlje, staze za rekreativne aktivnosti poput hodanja, vožnje bicikla ili trčanja te usluge za starije i invalidne osobe.

* Kušen, E. (2002) Zdravstveni turizam. Turizam. 50(2):177-190.

** Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17

*** IPK (2006) European Travel Monitor – ETC Pool Report.

56

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Šibenik

Šibenik – zdravstveni turizam

Zdravstveni turizam

■ Šibenik trenutno može ponuditi tek skroman wellness turistički proizvod temeljen na ponudi Solarisa. Skroman medicinski turizam potencijalno se može nuditi udruže li se u zajednički tržišni nastup privatne zdravstvene ustanove (npr. poliklinike Vita, Gemini, Mikulandra itd.) i smještajni kapaciteti. Ipak, ovaj proizvod potencijalno može biti noseći, realiziraju li se planovi javnog sektora o izgradnji zdravstveno-wellness kompleksa u Jadrtovcu i Zablaću temeljenog na ljekovitom blatu. Za ove lokalitete izrađeno je niz studija, stvorene su razvojne pretpostavke u prostornim planovima, te su ovi projekti uklopljeni u razvojne planove. Pored kompletiranja potrebne dokumentacije, važno je poticati traženje investitora koji su voljni realizirati okvirnu planiranu namjenu kompleksa. S obzirom na trend povratka prirodnim ljekovitim činiteljima, postojeći wellness centri trebali bi razmišljati o jedinstvenoj ponudi tretmana ljekovitim blatom iz Zablaća/ Jadrtovca, kao što je to bilo u hotelima Solaris (Zavod za talasoterapiju).

Potrošački segmenti

■ Širok spektar posjetitelja zainteresiranih za zdravstvene i wellness sadržaje i njima kompatibilne aktivnosti. Posjetitelji zainteresirani za jednostavnije zdravstvene usluge (stomatološke, oftalmološke, razne specijalističke preglede) uglavnom iz inozemstva.

Ključne atrakcijske

točke i sadržaji

■ Spa i wellness centar Solaris Beach Resorta

■ Privatne zdravstvene ustanove

■ Jadrtovac i Zablaće (potencijalno).

Razvoj proizvoda

■ Poticanje korištenja ljekovitog blata u postojećim wellness centrima kao regionalne jedinstvenosti

■ Istraživanje spremnosti privatnih zdravstvenih ustanova na pružanje zdravst-venih usluga turistima te sustavan pristup njihovom umrežavanju i marketingu

■ Izrada plana aktivacija zona ljekovitog blata/ turističkih zona Jadrtovac i Zablaće.

EKO TURIZAM

Obilježja proizvoda

■ Ekoturizam do danas ostaje široko interpretiran pojam koji se zapravo često svodi na promociju ekoloških obilježja neke destinacije, ali ipak ima uporište u povećanoj potražnji turista za različitim vrstama turističkih proizvoda i usluga “eko” predznaka. Neka osnovna obilježja koja se vežu za pojam ekoturizma jesu: prirodno očuvan prostor, korištenje jednostavnih vrsta smještaja, strogo pridržavanje zaštite okoliša uključujući i ograničen broj posjetitelja. Gost koji se koristi takvom vrstom odmora očekuje netransformiran okoliš ili minimalno transformiran okoliš te na neki način doživljaj povratka prirodi. Turistički proizvodi sve više prepoznaju potrebu turista za boravkom u destinacijama očuvanih prirodnih, ali i socijalnih okoliša.

■ Odlika ekoturističkog doživljaja je interpretacija okoliša te učenje o okolišu i kulturi kraja kojega ekoturist posjećuje, pri čemu svaki turizam temeljen na prirodi u sebi nosi neki oblik stjecanja novih znanja, no kod ekoturizma, obrazovna dimenzija, uz dobru interpretaciju okoliša, ključni je element turističkog doživljaja.

Obilježja potrošača

■ Osnovni motivi ekoturista su želja za povratkom prirodi, bijeg od stresa i sva-kodnevnog života, te promatranje prirode i divljine prije nego bude kasno. Stoga se aktivnosti koje prakticiraju ekoturisti svode na ˝soft rekreaciju˝ (trek-king, vožnja biciklom, vožnja kajakom, rafting i drugo) ili pak promatranje prirode (ptica, divljih životinja, leptira, orhideja i drugo)

Trendovi i prognoze

■ Procjenjuje se da danas oko 30 % međunarodnih putovanja u sebi sadrži komponentu ekoturizma, no s obzirom na velik broj niša ekoturizma, kao i na činjenicu da je svaki posjetitelj zaštićenih prirodnih područja ekoturist, teško je govoriti o preciznim brojkama, no jasno je da je interes za prirodnim sadržajima u stalnom rastu. U samom ekoturizmu javljaju se brojne niše, od luksuznog ekoturizma (daleka putovanja), do takozvanog doorstep ekoturizma (odvija se u bližim destinacijama uz smanjenu potrošnju fosilnih goriva na samo putovanje). Također je jedan od značajnih trendova razvijanje pod-modaliteta proizvoda ekoturizma i njihova jasno defi nirana niša fokusirana na jedan aspekt okoliša, poput špiljarenja, ronjenja na koraljnim grebenima, promatranja dupina i slično.

57

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Faktori uspjeha

■ Dva su osnovna faktora uspjeha turizma temeljenog na prirodi::

1. Iskustvo, pri čemu doživljaj ovisi o:

Uključenosti u doživljaj i interakciju s prirodom Interakciji s lokalnom zajednicom Intenzitetu i duljini uključenosti

2. Destinacija, ovisi o:

Dostupnosti Razvijenosti Vlasništvu Ekološkoj osjetljivosti.

Šibenik

Proizvodi eko turizma u Šibeniku

Eko turizam ■ Eko turizam uključuje turizam baziran na prirodnoj baštini (˝soft˝ekoturizam) i turizam u užem smislu (˝hard˝ekoturizam). Ovdje se još ubrajaju: speleotur-izam, geoturizam, promatranje ptica i turistički monitoring.

Ključne atrakcije i

sadržaji

■ Zaštićeni krajobrazi (Čikola, Donji tok Krke, Kanal)

■ NP Krka

■ Sokolarski centar

■ Zaleđe Grada.

Ciljni segmenti

■ Ekoturiste čini širok spektar posjetitelja zainteresiranih za boravak u prirodi i edukaciju. Pri tome možemo izdvojiti turiste zainteresirane za boravak u prirodi kao dopunski sadržaj (˝soft˝ ekoturisti), te one koji su pasionirani zaljubljenici u prirodnu baštinu, te je ona primarni razlog njihovog dolaska (˝hard˝ekoturisti). Ekoturisti su pojedinci različite dobi, no dominiraju turisti zrele dobi (35 – 54 godine), visokoobrazovani su, većinom putuju s partnerom, a putovanje traje 8 – 14 dana. Zanimaju ih promatranje divljine, netaknuto prirodno okruženje i aktivnosti poput hikinga i trekkinga. Informiraju se putem preporuke, na internetu. Putuju tijekom cijele godine, a posebno u proljeće i jesen.

Razvoj proizvoda

■ Fokus na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i redukciju otpada u pratećim ugostiteljskim i smještajnim objektima

■ Integracija kulturne i prirodne baštine kroz uključivanje lokalne zajednice

■ Ponuda lokalnih organskih proizvoda

■ Osiguranje edukativne interpretacije bio i geobaštine (npr. način nastanka sedre, ihtiofauna i sl.)

■ Razvoj tematskim ruta

■ Unaprjeđenje signalizacije

■ Uspostava posjetiteljskog centra na temu vode, sedre i biljnog svijeta

■ Poticanje smještajne i ugostiteljske ponude s naglašenim elementima autentičnosti.

58

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA

7.1. Ciljna tržišta i potrošački segmenti

Turističko tržište obilježava sve veća segmentacija, odnosno podjela na potrošače sličnih potreba i očekivanja kojima je potrebno prilagoditi ponudu i kreirati proizvode krojene prema njihovim specifi čnim potrebama. Segmentaciju tržišta moguće je sagledati prema geografskim, demografs-kim i interesnim segmentima. Opis njihovih profi la, odnosno poznavanja navika, želja i preferencija pomaže u formiranju turističkih proizvoda i komunikacijskih aktivnosti.

Što se tiče geografskih tržišta, iz današnje je strukture vidljivo da je Šibenik zanimljiva destinacija gos-tima iz širokog kruga zemalja, odnosno da ne dominira tek nekoliko zemalja. S obzirom na raznolikost resursa za očekivati je da će Šibenik i u budućnosti privlačiti goste iz velikog broja zemalja, kao i da će rasti dolazak gostiju iz Azije.

Pored toga, s obzirom na raznolikost resursa Šibenika i mogućnosti za daljnji razvoj širokog spektra različitih proizvoda može se očekivati posjet različitih demografskih i interesnih segmenata.

STRUKTURA CILJNIH SEGMENATA GRADA ŠIBENIKA

Ciljna geografska tržišta ■ Zemlje Srednje i Zapadne Europe

■ Udaljena tržišta.

Ciljni demografski segmenti

■ Zrela dob (50 – 65)

■ Studenti (18 – 24)

■ Mladi parovi (25 – 30)

■ Treća dob (65+)

■ Obitelji s djecom

■ Školska djeca (7 – 17).

Ciljni interesni segmenti

■ “Kulturnjaci”

■ Biciklisti i drugi rekreativci

■ Ekoturisti

■ Nautičari

■ Jednodnevni izletnici

■ Tranziteri.

CILJNI DEMOGRAFSKI SEGMENTI

Zrela dob

■ Riječ je o radno aktivnim gostima, ali koji raspolažu slobodnim prihodom i vremenom, i koji putuju tijekom cijele godine. Orijentirani su na nova iskustva, zdravlje i hobi. Vole posjećivati atrakcije, restorane, vole kupovati i preferiraju smještaj s nekim “sitnim” specifi čnostima. Iako koriste internet za informacije, rijetko kupuju online i putovanja uglavnom planiraju unaprijed.

Studenti ■ Putuju pretežito tijekom ljeta, vole posjećivati nove atrakcije i fi nancijska su im sredstva ograničena. Traže prihvatljivi smještaj i hranu i u destinaciji su im važni sadržaji. Informiraju se na internetu s naglaskom na društvene mreže.

Mladi parovi

■ Mladi parovi posvećeni su karijeri, zarađuju više, ali imaju manje slobodnog vremena. Preferiraju kraća i vikend-putovanja u bliže i lako dostupne des-tinacije. Važna su im “posebna” iskustva, kvaliteta smještaja i ugostiteljstva. Oslanjanju se na internet i preporuke prijatelja.

Treća dob

■ Riječ je o pojedincima u mirovini koji raspolažu novcem i vremenom za putovanja i koji putuju u proljeće i jesen. Vole organizirana putovanja i u destinacijama im je bitna zdravstvena usluga. Često biraju mirnija mjesta i važne su im atrakcije za razgledavanje.

59

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Obitelji s djecom

■ Obitelji s djecom za putovanja obično imaju ograničena sredstva i vrijeme. Putuju tijekom ljetnih i zimskih praznika, traže vrijednosti koji su važne za zadovoljavanje potreba djece. Važne su im “provjerene” destinacije, kao i preporuke prijatelja i drugih obitelji.

Školska djeca

■ Putuju organizirano početkom ili krajem školske godine ili tijekom ljetnih praznika. Za ovaj je segment važna sigurnost destinacije, zanimljivi sadržaji, jednostavni smještajni kapaciteti. Škole se informiraju temeljem direktnih kontakta i provjera lokacije. Roditelji se oslanjaju na preporuke.

CILJNI INTERESNI SEGMENTI

“Kulturnjaci”

■ Kulturnjaci su iznadprosječno obrazovani, cijene autentično i moti-virani su istraživanjem kulturnih znamenitosti. Putuju tijekom cijele godine i orijentirani su na “osobnost” destinacije. Obično unaprijed istražuju destinaciju i planiraju putovanje.

Rekreativci

■ Riječ je o individualnim rekreativcima, ali i sportašima i klubovima. Oni su ponajviše motivirani fizičkom aktivnošću i atraktivnošću prirodnog okoliša. Ovaj segment preferira udobne male smještajne objekte te kvalitetnu domaću hranu. Također im je važan i smještaj opreme. Informiraju se temeljem preporuke prijatelja i klubova te direktnim kontaktom.

Ekoturisti

■ Ekokomponenta putovanja je u porastu te općenito potražnja za ekoproizvodima. Ekoturisti preferiraju aktivnosti u prirodi i posebno su osjetljivi na odgovorno ponašanje u destinaciji prema prirodnim resursima.

Nautičari ■ Nautičari su gosti srednje dobi i više platežne moći. Dolaze iz razvijenih zemlja. Informiraju se putem preporuka prijatelja i specijaliziranih časopisa.

Jednodnevni izletnici

■ Jednodnevni izletnici su potražnja koju generira stanovništvo u okolnim regijama Grada Šibenika, kao i gosti koji tijekom sezone borave u okruženju. Važna im je mogućnost “brzog” i jednostavnog razgledavanja, autentična i bogata kuhinja, signalizacija, mogućnost parkiranja i jednostavan pristup kvalitetnim informacijama.

Tranziteri

■ Riječ je o posjetiteljima koji putuju u druge destinacije na Jadranu, ali koje je moguće zaustaviti i skrenuti na kraći boravak. Za to je potrebno osigurati parking, “brzo” razgledavanje kroz jednostavne i dostupne promocijske materijale i pružanje informacija, autentičnu i lokalnu ugostiteljsku ponudu. Za ove je posjetitelje izuzetno važno osigurati informacije na prilaznim putevima i odmorištima.

7.2. Komunikacija s tržištem i interni marketing

Komunikacija s tržištem uključuje provedbu promocijskih aktivnosti te izradu i distribuciju promocij-skih materijala. Postojeći materijali i komunikacijske aktivnosti podliježu redizajnu/ inoviranju s nekoli-ko osnovnih ciljeva. To su:

■ ujednačavanje promocijskih materijala čime se ostvaruju sinergijski učinci

■ prenošenje novih “poruka” o Šibeniku kako bi se stvarao i jačao imidž grada.

Tome pridonose elementi vizualnog identiteta, sustav promocijskih materijala i sustav promocijskih aktivnosti.

ELEMENTI VIZUALNOG IDENTITETA

Vizualni identitet uključuje odabir turističkog znaka i slogana koji će se koristiti u svim promocijskim materijalima te kroz sve promocijske aktivnosti. Također se ovdje misli i na “ton” fotografi ja, poruke, korištenje boja, način slaganja teksta i fotografi ja, formate te sve elemente koji zajednički pridonose stvaranju prepoznatljivosti Šibenika kao turističke destinacije.

Promocijske konstante trebale bi prenijeti “priču” i “posebnost” Šibenika na jednostavan i pamtljiv način. Vizualni identitet izrađuje za to specijalizirana agencija pri čemu je važno staviti naglasak na:

■ inovativan pristup

■ upečatljiv dojam

60

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

■ jednostavnost

■ pamtljivost

■ kod fotografi ja: prikaz ključnih atributa i atmosfere iz perspektive ciljnih skupina.

Elemente vizualnog identiteta važno je primijeniti na sve tiskane i elektronske materijale pa je stoga nužno postaviti jasne standarde korištenja i učiniti ih dostupnima svim potencijalnim korisnicima (npr. vizualne standarde mogu koristiti i različiti poslovni subjekti u Šibeniku).

Inovirani promocijski sustav materijala i aktivnosti uključuje:

Materijali Aktivnosti

■ Imidž-info brošura

■ Brošure proizvoda (u tiskanom I elektronskom obliku)

Kulturni turizam Nautika “Za ljubitelje prirode” “Šibenik za djecu”

■ Turistička karta za samostalni obilazak jezgre

■ Turistička karta u “bloku na trganje”

■ Press mapa

■ B2B manual

■ Odnosi s javnošću

■ Odnosi s medijima

Studijska putovanja Press release Newsletter

■ Specijalizirani sajmovi

■ Sudjelovanje u organiziranim prodajnim aktivnostima HTZ-a

■ Oglašavanje

Offl ine: prema modelima HTZ-a, ciljano prema segmentima i proizvodima

Online: prema modelima HTZ-a, ciljano prema segmentima i proizvodima

U nastavku se opisuju predviđeni materijali i aktivnosti:

PROMOCIJSKI MATERIJALI

Promocijski materijali su vizualni i konceptom ujednačeni čime se postiže njihova prepoznatljivost, tj. da djeluju kao dio “iste obitelji”. To se postiže kroz: izbor slova, način slaganja, izbor boja, poruke, primjenu vizualnih simbola, slogane.

Predviđeni promocijski materijali su:

Imidž-info brošura

■ Koncept: Brošura je kombinacija teksta i fotografi ja u kojoj se interp-retiraju priče iz perspektive ciljnih segmenta posjetitelja i turističkih proizvoda s naglaskom na prikaz specifi čnosti i posebnosti Šibenika. Naglasak je na doživljajnoj komponenti, atmosferi i stilu života. Tako se primjerice može prikazati “šetnja gradom”, “vožnja biciklom s na-glaskom na vizure”, “okus mediteranske kuhinje”, “druženje uz adrena-linske sportove” i slično. Brošura treba predstaviti specifi čnosti boravka u Šibeniku te “neiscrpne” mogućnosti za doživljaj stalno “nečeg novog”, ali i ravnotežu koja proizlazi iz dobrog odnosa svih tih mogućnosti – prirodnih, kulturnih, ekoloških, rekreacijskih, sportskih, zabavnih.

■ Distribucija: Brošura se distribuira putem TIC-eva, ureda TZ-a, sajmova.

Brošure proizvoda

■ Koncept: Riječ je o manjim i kraćim materijalima jeftinije izvedbe namijenjenim širokoj distribuciji. Predviđene su četiri brošure: “Kul-turni turizam”, “Nautika”, “Šibenik – za ljubitelje prirode”, “Šibenik za djecu”. Svaki od proizvoda prikazuje se kroz imidž i info elemente, a fotografi je su koncipirane na način da prikazuju proizvode vodeći računa o tome što je važno i relevantno glavnih ciljnim segmentima. Svaka od informacija daje se na poticajan način (“obavezno vidjeti”, “razlog za ostati dulje...”, “okusi domaće kuhinje”, “zašto je to posebno”, “što ponijeti kući...”).

■ Distribucija: brošure su namijenjene široj javnosti na internetskim stranicama. Mogu se virtualno pregledavati/ prelistavati te jed-nostavno printati.

61

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Turistička karta u “bloku na trganje”

■ Koncept: Karta se tiska u formi bloka na trganje većeg formata. Kombinirana je s geografskom kartom te nudi mnoštvo praktičnih informacija. S jedne strane je cestovna karta, a s druge turistička s jasno označenim glavnim atrakcijama. Karta obuhvaća cijelo admin-istrativno područje grada Šibenika te užu okolicu. Na kartu se mogu ucrtavati i upisivati dodatne informacije.

■ Distribucija: Blokovi predstavljaju “radni materijal” u Centru za pos-jetitelje. Koriste se još i u turističkim agencijama, hotelima, benzinskim crpkama, restoranima.

Turistička karta za samo-stalni obilazak grada

■ Koncept: Riječ je o karti manjeg i jednostavnijeg formata za obilazak grada. Na karti su jasno označene glavne atrakcije, ukratko opisane, označen put do njih, udaljenost i trajanje obilaska grada.

■ Distribucija: Karta se dijeli putem Centra za posjetitelje, u hotelima i drugim smještajnim objektima, restoranima i sl.

Press mapa

■ Koncept: Mapa je materijal koji služi za novinare. Sadrži skup aktualnih informacija o Šibeniku sustavno posložen, aktualne press materijale, imidž-info brošuru i brošure proizvoda. Ažurira se na godišnjoj razini.

■ Distribucija: Koristi se tijekom posjeta studijskih grupa novinara, nastupa na sajmovima i drugih događanja vezanih uz razvijanje odnosa s medijima.

B2B manual

■ Koncept: Materijal predstavlja izvor korisnih informacija za poslovni sektor. To su sljedeće informacije: informacije o glavnim atrakcijama u Šibeniku, pregled prijevoznika, turističkih agencija, smještajnih kapaciteta, adresari i dr. Priručnik je koncipiran na način da ima jasno istaknut sadržaj sa temama i informacijama koje su obrađene.

■ Distribucija: Priručnik se može jednostavno preuzeti s interneta te uvezati. Može se jednostavno pregledavati i prelistati i na samim internetskim stranicama.

INTERNI MARKETING

Aktivnosti internog marketinga usmjerene su prema lokalnoj zajednici kako bi se široka javnost što bolje informirala o smjernicama razvoja turizma i viziji Šibenika kao turističke destinacije. Posebno je važno da se svi lokalni dionici upoznaju s planiranim aktivnostima i projektima te da ih svojim djelovanjem podržavaju.

Za potrebe internog marketinga potrebno je osigurati materijale i provoditi aktivnosti. Od materijala je korisno izraditi kratak sažetak ove studije, tiskati takav kratak i jednostavan materijal koji se može šire distribuirati svima zainteresiran za turistički razvoj. Materijal je potrebno staviti i kao mogućnost “preuzmi” na web-stranicama.

Također je važno osigurati:

■ Suradnju s lokalnim medijima: kroz nastupe u lokalnim medijima kao npr. gostovanjem u radijskim emisijama, intervjuima i prilozima u lokalnom tisku što više informirati široku javnost o planiranim i provedenim aktivnostima, viziji razvoja turizma, slici grada i dr.

■ Program radionica: za internu javnost korisno je osigurati radionice na različite teme. Cilj takvih edukativnih radionica je podignuti svijest o mogućnostima turizma, važnosti podizanja kvalitete ponude, trendovima u svijetu, potrebi i koristima od suradnje kod kreiranja ponude.

■ Korištenje suvremenih tehnologija za distribuciju informacija i vijesti: na web-stranicama TZ Grada Šibenika moguće je osigurati odvojen miniportal “B2B” gdje bi bile dostupne informacije poslovnim korisnicima. To su “Planski dokumenti”, “Obavijesti za TZ”, “Poslovni adresar”, “Newsletter” i dr.

7.3. E-marketing aktivnosti

Informacijske i komunikacijske tehnologije danas čine nezaobilazni dio komunikacije s tržištem i sve više postaju njen centralni dio. Velika prednost tih aktivnosti je u tome što one obuhvaćaju cijeli ciklus putovanja – od prvog sanjarenja do povratka kućama kada gosti svoja iskustva žele podijeliti sa širom društvenom zajednicom. E-marketing aktivnosti uključuju kvalitetne i aktualne web-stranice, prisustvo na različitim društvenim mrežama, e-mail marketing, različite aplikacije za mobilne uređaje, aktivnosti za odnose s javnošću, kao i različite aktivnosti kojima se pomaže poslovni sektor (B2B).

62

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Identitet i

povjerenje

■ Za identitet i povjerenje važno je istaknuti da se radi o službenim stranicama organizacije odgovorne za promociju destinacije, istaknuti logo i dati podatke “o sebi” te mogućnost kontakta. Informacije “o sebi” uključuju podatke o turističkoj zajednici, adresu, e-mail, radno vrijeme, misiju i podatke o zaposlenima. Važno je istaknuti i uvjete korištenja stranice.

■ Povjerenje korisnika postiže se i kroz jasno vidljiv logo na svakoj stranici, uvijek ažurnim i točnim informacijama, ikonom “help”, pružanjem mogućnosti sas-tavljanja personaliziranog planera kako bi korisnici mogli prikupljati i slagati informacije koje su im korisne.

Sadržaj

■ Kad je riječ o organizaciji sadržaja, važno je pokriti sve faze u ciklusu putovanja. Uobičajeno se sadržaj dijeli kroz nekoliko cjelina – o destinaciji, kako doći do destinacije, gdje odsjesti, što raditi u destinaciji, posebnosti, korisne informacije, preporuke i iskustva. Pored toga, važno je pratiti i sadržaje koje generiraju i sami korisnici (UGS) na društvenim mrežama, blogovima, stranicama za dijeljenje fotografi ja, videosadržaja i dr.

Dizajn

■ Za dizajn stranica važno je da bude pregledan, jasan i u funkciji prenošenja osnovnih poruka Šibenika kao turističke destinacije. Pri tome je važno na prvim stranicama koristiti velike ambijentalne fotografi je, a na detaljnijoj razini infor-macija fotografi je koje prikazuju ciljne segmente i proizvode. Osim toga, dizajn treba pomoći navigaciji i snalaženju na stranici, kroz preglednost, dosljednost u primjeni i korištenje boja.

Navigacija

■ Važno je na stranicama osigurati preglednu i jasno vidljivu globalnu i lokalnu nav-igaciju. Naziv glavnih izbornika treba biti konzistentan (u obliku pitanja, glagola ili imenica) i jednostavan. Dodano bi jednostavnosti pretraživanja pridonijeli i alati poput site map, tag clouds i bread crumps te isticanje izbornika Home na svakoj stranici. Posebno su odvojene stranice za medije, ali bi bilo korisno odvojiti stranice/ sekcije za “B2B” i “O nama”.

Interaktivnost ■ Dodatni aspekti interaktivnosti podrazumijevaju “pozivanje korisnika na akciju”. Tome pridonose kontrasti boja, slike i videoprikazi, tekstovi koji pozivaju na akciju, linkovi koji potiču na otvaranje, informacije koje se mogu printati, linkovi “više”.

Ostale aktivnosti e-marketinga uključuju:

Društvene mreže: i dalje kontinuirano nadopunjavati i ažurirati sadržaje na Facebook stranicama, Twitteru, YouTube kanalu, Flickru gdje je i danas TZ Grada Šibenika aktivna. S obzirom na to da je upravo prirodni i kulturni krajobraz posebno važan za Šibenik, važno je koristiti Instagram budući da je riječ o dijeljenju fotografi ja putem mobilnih telefona na popularnim društvenim mrežama kojeg koristi više od 15 milijuna korisnika.

E-mail marketing: predlaže se mjesečni e-newsletter u kojem se daje pregled događanja i aktivnosti u Gradu Šibeniku. Riječ je o kratkom i preglednom materijalu s privlačnim fotografi jama i kratkim tek-stovima. E-newsletter bi se dobio kroz prijavu na web-stranice, društvene mreže ili prilikom usmenih i pismenih kontakata. Važno je da se može pregledati u inboxu i da se može izravno otvarati na web-stranicama. Za newsletter je potrebno kontinuirano raditi na bazi adresa.

B2B na webu: riječ je o posebnom minisajtu putem kojeg se pomaže i potiče poslovni sektor. Na tim se stranicama pregledno, jednostavno i strukturirano daju različite informacije kao što su: lista tur-operatora, adresari vodiča, sugestije programa, baze fotografi ja i tekstova, trendovi na tržištu i slično.

PR na webu: riječ je posebnom minisajtu unutar web-stranica TZ Grada Šibenika na kojima mediji mogu dobiti sve relevantne informacije o turizmu u Šibeniku. Tu se nalazi sljedeće: press-mapa, na-jnovije vijesti, informacije o događanjima, mogućnost prijave na studijska putovanja, liste korisnih kontakata i slično.

Aplikacije za mobilne uređaje: TZ Grada Šibenika već aktivno razvija aplikacije za mobilne uređaje. I dalje je potrebno razvijati takve aplikacije, posebno za ciljne tržišne segmente (nautičari, “kulturnjaci” i drugi) i prema određenim temama (festivali, gastronomija).

63

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

8. AKCIJSKI PLAN

U akcijskom se planu najprije defi niraju i potom razrađuju programi koje je potrebno implementi-rati u Šibeniku u predstojećem razdoblju kako bi se ostvarili željeni ciljevi i vizija. Ovim su planom obuhvaćeni projekti koji su već započeti u Gradu, a tiču se turističkog razvoja. To su projekti koji su proizašli kroz diskusije na radionicama te kroz istraživanja provedena među glavnim dionicima u Šibeniku. Budući da je obuhvaćeno razdoblje do 2020. godine, tijekom njega će biti potrebno pratiti realizaciju programa te prema potrebi korigirati i inovirati predviđeni plan i dinamiku.

Efi kasno upravljanje razvojem turizma te realizacija programa ovisit će ponajviše o stvaranju predu-vjeta za učinkovito provođenje. To ovisi u prvom redu o stvaranju konsenzusa nositelja izvršne vlasti, ali i o uspostavljanju jakog i odgovornog tima zaduženog za provedbu ključnih aktivnosti koje su defi nirane ovim dokumentom. Pri tome je važno naglasiti da će projektni tim to moći ostvariti samo uz angažman različitih interesnih skupina, institucija i poduzetnika. Zbog toga je važno osigurati poticajnu investicijsku klimu, transparentnost kod donošenja odluka te komunikaciju i povjerenje među interesnim skupinama.

Projektni leadership zahtijeva uspostavu organizacijske strukture/ tima koji će osigurati i nadzirati provedbu programa. Takav tim već i danas postoji u Gradu i funkcionira kao tim koji osmišljava i provodi projekte. Međutim, potrebno ga je i više formalizirati i promovirati kao projektni leadership za implementaciju programa. Uspješnost implementacije ovisi o više pretpostavki, ali prije svega o: aktivnom uključivanju predstavnika tzv. civilnog društva u implementaciju programa, uključivanju lokalnog stanovništva u bitne razvojne odluke te osmišljavanjeu stimulativnih novčanih i nenovčanih načina poticanja poduzetništva.

U tablici 8.1. rezimirani su programi koji se potom opisuju pri čemu su grupirani u četiri područja: 1) Upravljanje razvojem turizma, 2) Turistička infrastruktura, 3) Turistička suprastruktura i poduzetništvo, 4) Promocija i prodaja. S obzirom na to da je upravo u ovome razdoblju započelo snažnije “okretanje” Šibenika prema turističkom razvoju, očekivano je najveći broj projekata u domeni turističke infrastruk-ture jer će upravo realizacija programa iz ovoga područja osigurati podizanje atraktivnosti grada te stvaranje očekivanog lanca vrijednosti koji će voditi zadovoljstvu turista.

Defi niranju programa pristupilo se iz perspektive korištenja fi nancijskih sredstva EU gdje postoje velike mogućnosti za korištenje različitih programa i fondova za turističku infra i/ili suprastrukturu (npr. European Social Fund, European Regional Development Fund, European Agricutlure and Rural Development Fund, Life+, Horizont 2020 – Framework Programme for Research and Innovation i drugi). Za turizam je posebno značajan program COSME – Program za konkurentnost malih i srednjih poduzeća koji je usmjeren na povećanje konkurentnosti europskih tvrtki, smanjivanje nezaposlenosti, stvaranje poticajne poduzetničke klime te razvoj poduzetništva.14 Danas u Hrvatskoj djeluje Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Međutim, za očekivati je da će se u skorom razdo-blju otvarati novi operativni programi pa će upravo ovaj dokument biti onaj na koji će moći pozivati prilikom apliciranja na ta sredstva.

Programi se prema važnosti mogu podijeliti u tri skupine:

■ Programi najveće važnosti (Prioritet I) – radi se o programima kojima će se unaprijediti kvaliteta i struktura ponude te imidž Šibenika. Provedba ovih programa pretpostavka je ostvarenja postavljene vizije i ciljeva razvoja.

■ Programi izuzetne važnosti (Prioritet II) – odnose se na programe koji pridonose viziji Grada i potrebno ih je provesti, ali se procjenjuje da njihovu provedbu zbog fi nancijskih, radnih i organizaci-jskih resursa treba započeti kroz neko određeno vrijeme.

■ Važni programi (Prioritet III) uključuju programe koji nisu presudni za kratkoročno tržišno pozi-cioniranje, ali bez kojih se neće moći ostvariti vizija i ciljevi niti dugoročna održivost gospodarskih subjekata.

14 Nacionalni program razvoja malog i srednjeg poduzetništva, Ministarstvo turizma, 2013.

64

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Svaki od programa u nastavku se detaljnije prikazuje s obzirom na područje djelovanja, cilj programa, opis i provedbene korake, odgovornu instituciju i ostale dionike, izvore fi nanciranja i vremenski horizont provedbe.

8.1. Područje: Upravljanje održivim razvojem

PROGRAM: EDUKACIJA U TURIZMU

Područje djelovanja

■ Upravljanje održivim razvojem

Cilj programa

■ Poboljšanje konkurentnosti grada Šibenika kroz osiguranje kvalitetnog cjeloživotnog podi-zanja stručnih znanja i vještina postojećim i potencijalnim zaposlenicima u turizmu.

Opis i provedbeni koraci

■ Sustav formalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja još uvijek nije u dovoljnoj mjeri prilagođen potrebama gospodarstva i kontinuiranom podizanju kvalitete ljudskih potenci-jala. Iako je u Hrvatskoj započet proces reforme obrazovnog sustava, riječ je o dugotrajnom procesu. Stoga je potrebno poticati i organizirati specijalizirane edukativne programe kako bi se ljudski resursi što prije prilagođavali potrebama današnjih gostiju. To je posebno važno i u kontekstu rasta konkurencije, ali i potrebe da se Šibenik profi lira kao destinacija s jedinst-venim obilježjima i kvalitetom. Stoga je potrebno osigurati i konkurentnost ljudskog kapitala u privatnom i javnom sektoru.

■ Ovaj program, stoga, podrazumijeva sljedeće provedbene korake:

Defi niranje područja za edukaciju u turizmu Osiguranje sredstava za provedbu programa Pronalazak partnerskih institucija za provedbu programa Defi niranje modela izvođenje programa Defi niranje načina evaluacija programa Implementacija projekta Monitoring, tj. praćenje kontrole pružatelja usluga

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Obrazovne institucije TZ Grada Šibenika

Izvori fi nanciranja

■ EU fondovi

■ Proračun Grada Šibenika

■ TZ Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

65

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: IZRADA PRIRUČNIKA ZA GRADNJU U ŠIBENSKOM PRIOBALJU

Područje djelovanja

■ Upravljanje održivim razvojem

Cilj programa

■ Cilj ovoga programa je izraditi priručnik koji bi pomogao privatnom sektoru u oblikovanju i gradnji objekata (novogradnja ili rekonstrukcija postojećih), kao i u oblikovanju njihovih okućnica.

Opis i provedbeni koraci

■ Priručnik za gradnju u šibenskom priobalju na strukturiran i jednostavan način obradio bi problematiku načina i oblikovanja stambenih jedinica i vanjskih prostora. Priručnik bi bio kombinacija teksta i slikovnih ilustracija, jednostavno pisan, kratko i sažeto koncipiran, prikladnog formata i načina izvedbe za široku distribuciju. Također bi bio dostupan i na web-stranicama Grada i TZ Grada Šibenika (interni marketing). Prvenstveno bi bio edukativnog i savjetodavnog karaktera kako bi pomogao u izboru materijala, boja, oblika i svih drugih sastavnica važnih za stvaranje ambijenta destinacije.

■ Priručnik bi obradio više tema, a prije svega: I) boje, oblici i materijali vanjske stolarije, II) vidljivi priključci električne struje i telefona, III) pročelja, IV) pokrovi, V) okoliš, te druge teme važne za stvaranje vizura i ugode prostora.

■ Konačno, važnost priručnika ogleda se u tome što će se u skorije vrijeme pristupiti obnovi niza objekata s ožbukanim pročeljima vezano uz energetsku učinkovitost. Za takve zahvate potrebno je razviti sustav termoizolacijskih žbuka koje mogu u završnom sloju primiti tradici-jske boje podneblja.

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Stručnjaci iz područja prostornog planiranja, arhitekture, oblikovanja pejzaža te stručnjaci za energetsku učinkovitost

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ TZ Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

66

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: TEHNIČKA POMOĆ PODUZETNICIMA/ INVESTITORIMA

Područje djelovanja

■ Upravljanje održivim razvojem

Cilj programa

■ Poboljšanje konkurentnosti grada Šibenika

Opis i provedbeni koraci

■ Nedostatak vještina te kvalitetnih informacija često mogu ograničiti turistički razvoj. Zbog toga je važno malim i srednjim poduzetnicima osigurati kvalitetnu stručnu podršku. Ona se ponajviše odnosi na proces pripreme razvojnih projekata te pristup svim važnim informaci-jama. Te bi informacije mogle uključivati: mogućnosti fi nanciranja (npr. bespovratna sredstava ministarstava, EU fondovi), pravna problematika i porezi, tržišni trendovi, marketing, infor-macije o razvojnim planovima i projektima u Gradu i drugo. Radi se o tome da se omogući besplatna tehnička pomoć kao usluga “javnog servisa”. Poseban je naglasak na tehničkoj pomoći u pripremi projektne dokumentacije za apliciranje na EU programe/ fondove.

■ Provedbeni koraci ovog projekta su:

Analiza potreba Razrada programa, materijala i diseminacije Uspostava službe ili imenovanja osoba za pružanje tehničke pomoći Praćenje i kontrola provedbe programa

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partner

Ministarstvo turizma

Izvori fi nanciranja

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

67

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: MOBILIZACIJA KREATIVNIH POTENCIJALA

Područje djelovanja

■ Upravljanje održivim razvojem

Cilj programa

■ Razvoj novih proizvoda

■ Stvaranje diversifi kacijskog sustava turističkih doživljaja

■ Mogućnosti zapošljavanja i unaprjeđenje životnog standarda lokalnog stanovništva

■ Povećanje turističke atraktivnosti

Opis i provedbeni koraci

■ Odnosi se na ponudu raznih sadržaja koji posjetiteljima omogućuju interakciju, a postaju tržišno dostupni putem raznih radionica. Institucije, udruge i pojedinci Šibenika već imaju iskustva s ovakvim radionicama (npr. program radionica udruge ŠUM; bogati program Grad-ske knjižnice), radionice u sklopu sajmova i festivala te radionice vezane za pripremu hrane i pića. Šibenik također bilježi porast aktivnosti u domeni kreativnih industrija (npr. moda Koke, Kešidov; Prixa tim) i inovativnih, suvremenih događanja (npr. Festival putnika, ulična umjetnost Ekran ulice, Festival animacije Supertoons), kao i brojne kreativne radionice za djecu. Sve ove, i druge tematske radionice, integrirane u ponudu za turističko tržište čine kreativni turizam, a upravo je opredjeljenje prema kreativnom i inovativnom u srži i turističke i sveukupne razvojne vizije grada Šibenika. Njegovanje kreativnosti i njezine integracije s turističkom ponudom važno je kako bi se, već od samog početka, nudio proizvod prilagođen tržišnim trendovima. Istodobno, ovaj se proizvod u relativno kratkom roku i s minimalno ulaganja može učiniti potpuno tržišno dostupnim.

■ Za aktiviranje ovih potencijala potrebno je:

Identifi cirati udruge, društva i pojedince koji organiziraju/ žele organizirati kreativne radionice

Identifi cirati projektnog voditelja/icu zaduženu za identifi kaciju, pokretanje, koordinaciju i implementaciju programa kreativnih radionica

Osigurati prostor za provedbu ovih radionica – idealno centralno mjesto u gradskoj jezgri kako bi im se dala prepoznatljivost i stvorila kritična masa ponude te aktivirali trenutno brojni prazni trgovački prostori

Osmisliti program aktivnosti – grupirati programe za odrasle, za djecu, u nekoliko grupa (npr. umjetnički obrt – nakit, keramika, vez; kulinarstvo/ gastronomija; pokret i ples i slično)

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Udruge, kreativni pojedinci/ poduzetnici u kreativnim industrijama, institucije u kulturi, Turistička zajednica grada Šibenika

Izvori fi nanciranja

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

68

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: RAZVOJ I PRAĆENJE INDIKATORA KONKURENTNOSTI/ KVALITETE

Područje djelovanja

■ Upravljanje održivim razvojem

Cilj programa

■ Kontinuirano unaprjeđenje kvalitete i konkurentnosti turističke ponude i cjelokupne desti-nacije Šibenik.

■ Poticanje razvoja turizma kojim se postiže ravnoteža između gospodarskih, ekoloških i so-ciokulturnih koristi te osigurava dugoročna budućnost turizma u Šibeniku.

Opis i provedbeni koraci

■ Cilj je Europskog sustava pokazatelja za turizam, tj. za održivo upravljanje odredištima do-prinijeti unaprjeđenju održivog upravljanja destinacijama na način da se dionicima u turizmu osigura jednostavan i koristan komplet alata. Njihov je zadatak da pomogne u mjerenju i praćenju upravljanja procesima održivosti, kao i uspoređivanje ostvarenog napretka, što znači da je istodobno i alat za mjerenje konkurentnosti turizma u destinaciji. S obzirom na to da je riječ o metodologiji Europske komisije koja se trenutno provodi u stotinjak destinacija kao pilot-projekt, pogodna je za ostvarenje ciljeva razvoja turizma u Šibeniku.

■ Unutar ove metodologije podaci se generiraju prema zadanim obrascima i uputama koje opisuju načine prikupljanja podataka, a podijeljeni su u četiri poglavlja: (1) Održivi destinacijski menadžment (ukupno 9 pokazatelja), (2) Ekonomsko vrednovanje (ukupno 18 pokazatelja), (3) Društveni i kulturološki utjecaji (14 pokazatelja), i (4) Utjecaj na okoliš (26 pokazatelja).

■ Sustav je predviđen za postupno uvođenje pokazatelja i to kroz sedam koraka: 1) Podizanje svijesti, 2) Izrada profi la odredišta, 3) Osnivanje Radne skupine dionika, 4) Utvrđivanje uloga i odgovornosti, 5) Prikupljanje i bilježenje podataka, 6) Analiza rezultata i 7) Omogućavanje trajnog razvoja i kontinuiranog poboljšanja.

■ Kako bi se navedeni sustav pokazatelja mogao primijeniti u Šibeniku, mogu se predvidjeti vrlo slični, sljedeći koraci:

Upoznavanje s Europskim sustavom pokazatelja za turizam (ETIS) i koristima primjene (bolja informiranost, učinkovito upravljanje, određivanje prioriteta djelovanja, mjerenje rezultata, bolji konačni rezultati i uštede, veće zadovoljstvo posjetitelja)

Prilagođavanje pojedinih skupina pokazatelja (četiri skupine) potrebama i mogućnostima Šibenika

Defi niranje i provođenje istraživanja potrebnih za uključivanje u ovaj sustav pokazatelja Defi niranje zadataka i odgovornosti dionika zaduženih za kontinuirano prikupljanje

podataka i izradu pojedinih pokazatelja Defi niranje odgovornih za provođenje i primjenu cjelokupnog sustava, tj. sadržaj i izgled

godišnjih izvještaja temeljenih na rezultatima ETIS sustava.

Odgovorna institucija

■ TZ Šibenika ■ Ostali dionici

Poglavarstvo Šibenika i gradska tijela TZ Županije Drugi dionici

Izvori fi nanciranja

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

69

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

8.2. Područje: Turistička infrastruktura

PROGRAM: PROJEKT UrbEco

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Riječ je o projektu kojim se sveobuhvatno rješava pitanje javnog prijevoza u Gradu Šibeniku te će njegova realizacija imati veliki utjecaj i na turizam. Danas su problemi koji se tiču prijevoza višestruki, a odlikuju ih zastarjeli prometni modeli i loša organizacija prometa, zastarjela prometna sredstva te time i utjecaj na okoliš. Cilj projekta je uspostaviti intermodalni auto-busni i brodski javni prijevoz koji će se temeljiti na inovativnim i ekološkim rješenjima te koji će na kvalitetan način povezati stanovnike otoka i prigradskih naselja te pružiti kvalitetnu uslugu i stanovnicima Šibenika.

Opis i provedbeni koraci

■ Ovaj je projekt već pokrenut te su izrađeni sljedeći dokumenti: Prometna studija Grada Šibenika; Study of Indicators, Study of best practice i Study of Urban Needs - INTERmodality Model for the Development of the Adriatic Littoral zone, IPA Adriatic; Standardi vizualnog komuniciranja, Analiza brodskih linija na području Grada Šibenika s akcijskim planom te Analiza primjene energetski učinkovitih sustava javnog prijevoza u gradu Šibeniku. Dalje je potrebno izraditi sljedeće studije:

Izrada studijske/ projektne dokumentacije za autobusni promet Izrada tehničke dokumentacije za nabavu plovila Razvoj tehničkih specifi kacija za nabavu ITS sustava

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ Šibensko-kninska županija

■ Partneri

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture Šibensko-kninska županija

Izvori fi nanciranja

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

70

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: TURISTIČKA VALORIZACIJA MORINJSKOG ZALJEVA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Turistički valorizirati područje Morinjskog zaljeva razvojem turističkih proizvoda zdravstvenog turizma, aktivnog odmora (biciklizam, pješačenje, šetnje), gastroponude.

Opis i provedbeni koraci

■ Morinjski zaljev nalazi se pet kilometara jugoistočno od Šibenika i okružuju ga Brodarica, Jadrovac i Donje Polje. Zaljev se dijeli na dva dijela – kanal Jadrtovac te zaljev Morinje i njegova ukupna površina je oko 3,5 četvornih metara. Spojen je s otvorenim morem, prirodno je mrjestilište ribe te gnjezdilište ptica. Izuzetno je lijepih ruralnih vizura. Osim toga, katego-riziran je kao obalna laguna u okviru Europske ekološke mreže Natura 2000. Posebnost zaljeva je bogato nalazište peloida – ljekovitog blata koje se u različitim oblicima može koristiti za liječenje brojnih oboljenja. Na području Jadrtovca predviđena je ugostiteljsko-turistička zona te gradnja hotela s pratećim sadržajima (400 kreveta).

■ Vezano uz daljnju turističku valorizaciju Morinjskog zaljeva potrebno je sljedeće:

Istražiti mineralne sirovine radi moguće eksploatacije u skladu s prostornim planovima Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Procjena utjecaja na okoliš Donijeti Plan upravljanja Morinjskim zaljevom

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ Šibensko-kninska županija

■ Partneri

Institut Ruđer Bošković Ministarstvo zdravlja

Izvori fi nanciranja

EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

71

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: CESTOVNA PORTA GRADA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Osigurati da onim posjetiteljima koji u grad dolaze automobilom ili autobusom prvi susret s gradom Šibenikom bude turistički atraktivan. Skretanje u šibensku gradsku strukturu učiniti prometno razgovijetnim i nedvosmislenim te atraktivno oblikovanim. Na taj način osigurati jednu od bitnih turističkih sastavnica koje čine slijed gostoprimstva grada: najavni punkt, cestovna porta, zona okupljanja posjetitelja, ishodište i sustav njihova kretanja te, na kraju, interpretacija svake ključne turističke atrakcije.

Opis i provedbeni koraci

■ Posjetitelji koji prilaze gradu priključnom cestom od čvorišta na autocesti, dolaze u prostor na kojem se susreće više prometnih pravaca (Jadranska magistrala, priključna cesta s auto-ceste, mreža industrijskih cesta i lokalnih cesta trgovačkih centara) pa se skretanje u Šibenik (simbolična porta grada) u “slici grada” ni ne može prepoznati. Stoga je s turističkog gledišta ovaj prostor potrebno prometno i oblikovno artikulirati.

■ Riječ je o složenoj urbanističkoj temi s naglaskom na kreativna prometna i oblikovna rješenja, koja se mogu zadovoljavajuće rješavati samo interdisciplinarno. Ovdje se ukazuje na isključivo turistički aspekt problema, kojega treba prvo jasno artikulirati i dugoročno rješavati po segmentima. Osim same simbolične porte, projekt treba obuhvatiti i turistički atraktivno rješenje cijele trase koja povezuje cestovnu portu sa zonom okupljanja posjetitelja (blizina oba kolodvora i pristaništa).

■ To je dugoročni projekt koji će se moći realizirati za pojedine cjeline, fazno i ranije:

Pripremni radovi Formuliranje potreba turističkog sektora za cestovnom portom (jedna godina) Suradnja s gradskim službama i provođenje natječaja za oblikovanje cestovne porte

i pripadajućih sadržaja (još jedna godina) Realizacija projekta po segmentima, čiji su prioriteti utvrđeni u prethodnim radovima

(do kraja 2020. godine).

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ Gradske službe za urbanizam, promet i zaštitu kulturnih dobara

■ Ostali dionici

Šibensko-kninska županija

Izvori fi nanciranja

■ EU fondovi

■ Proračun Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

72

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: PROMET U MIROVANJU

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Zadovoljavajuće riješiti pitanje parkiranja automobila posjetitelja koji dolaze u obilazak Šibenika, i to poglavito u zoni njihova okupljanja, na ishodištu sustava za njihovo kretanje gradom. Napomena – ovaj program ne obuhvaća cjelovito rješavanje prometa u mirovanju u gradu.

Opis i provedbeni koraci

■ Prema analizi sustavnog kretanja posjetitelja Šibenikom, utvrđeno je da posjetitelji stižu različitim prometnim sredstvima u širu zonu okupljanja posjetitelja, a u zonu oba kolodvora i pristaništa, odakle počinje njihov obilazak grada, uglavnom pješačenjem. Ovo je zona u kojoj bi se trebalo osigurati dovoljan broj parkirališnih mjesta za posjetitelje koji u grad stižu automobilima. S obzirom na izgrađenost terena, reljef i sustav prometne mreže (ulice) to je vrlo teška zadaća. Mala je vjerojatnost da se to može riješiti s brojnim manjim parkirališnim inzulama. Vjerojatnije je da će se to moći rješavati s višeetažnim, nadzemnim ili podzemnim garažama, što iziskuje velike pripreme i troškove.

■ Za sada bi sektor turizma trebao formulirati svoje potrebe za parkirališnim mjestima, njihovoj lokaciji i broju (kapacitet). Lokacijski to bi bila spomenuta zona okupljanja posjetitelja, koja ujedno treba biti ishodište za njihove obilaske grada, dok bi se za kapacitet parkirališta trebao izraditi odgovarajući izračun ili procjena.

■ Ovaj projekt u provedbi sadrži dvije bitno različite cjeline; prva, turistička formulacija zahti-jeva broj parkirališnih mjesta za posjetitelje te se njegovo rješavanje formalno prosljeđuje gradskim službama za urbanizam i promet, i druga, sama izgradnja parkirališnih mjesta, što će se realizirati etapno u cjelokupnom rješavanju prometa u mirovanju. Stoga se angažman turističkog sektora treba usredotočiti na turističku pripremnu fazu:

■ Formuliranje potrebe turizma za parkirališnim mjestima u pretpostavljenoj zoni okupljanja posjetitelja prije obilaska grada. Pritom se trebaju konzultirati gradske službe za urbanizam i promet.

■ Formalno prosljeđivanje zahtjeva za parkirališnim mjestima nadležnim gradskim službama (sve zajedno godinu dana).

■ Sudjelovanje turističkog sektora u svim fazama rješavanja šibenskog problema prometa u mirovanju (trajno).

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Ostali dionici

Šibensko-kninska županija

Izvori fi nan-ciranja

■ EU fondovi

■ Proračuna Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

73

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: CENTAR ZA POSJETITELJE I SUSTAV KRETANJA TURISTA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Pružiti posjetiteljima što viši stupanj organizacije njihovog obilaska grada, na način da ih u zoni okupljanja dočekuje iscrpna, poglavito informacijska, ali i emotivna priprema za obilazak. To je nadgradnja pripreme koju su na dolasku pružili najavni punkt Šibenika na odmorištu Krka i cestovna porta grada.

Opis i provedbeni koraci

■ Obilazak velikih turističkih atrakcija, poglavito gradova i turističkih kompleksa zaštićene prirode, koji će osigurati optimalni turistički doživljaj, pretpostavlja pripremni “tretman” pos-jetitelja, prolaskom kroz turistički “fi ltar” (centar za posjetitelje), u kojem se uz pomoć različitih medija (predavanje, projekcije, izložbe, interakcijski postavi i slično) posjetitelji upoznaju s turističkom biti ciljnog područja, osobito sa sadržajima koje treba podrobno upoznati, kako im ništa ne bi promaklo kada “uživo” obilaze grad. Tu se, usput, posjetitelji prethodno opuštaju, zadovoljavaju neke svoje neodgodive potrebe, eventualno kupuju promidžbene materijale i odgovarajuće suvenire, sve za što učinkovitiji obilazak i kvalitetan turistički doživljaj kakav može pružiti centar za posjetitelje.

■ Centar za posjetitelje Šibenika treba biti lociran u zoni okupljanja posjetitelja, dakle u zoni završetka dolaznog puta jednim od prometala te zajedničkog ishodišta iz kojeg kreću svi obilasci grada. To je područje dvaju šibenskih kolodvora i putničkog pristaništa. U ovoj je zoni ishodište sustava za obilazak grada, poglavito pješke, ali i biciklom ili plovilom, a u perspektivi i posebnim vozilom, strukturirano na tri razine: gradsko područje Šibenika, administrativno područje Grada Šibenika te neposredno susjedstvo Grada (NP Krka i NP Kornati). I dok je za ishodište kretanja pješke i biciklom dovoljna samo odgovarajuća signalizacija, dotle je za-kretanje plovilima potrebno osigurati odgovarajući pristan, primjerice, Nulta porta NP Krka na šibenskoj obali u zoni okupljanja posjetitelja.

■ Cjelokupni sustav kretanja turista Šibenikom obuhvaća plan mreže kretanja posjetitelja pješice, biciklom, plovilom i eventualno specijaliziranim vozilom, od ishodišta do ključnih turističkih atrakcija te dodatne panoramske rute. Osim plana mreže kretanja turista, ovaj pro-jekt obuhvaća i njegovu realizaciju, poglavito signalizaciju i eventualno opremanje. Prethodno je potrebno utvrditi ključne turističke atrakcije Šibenika i panoramske rute.

■ Predviđaju se slijedeće faze realizacije:

Centar za posjetitelje Priprema

• Izrada programske osnove (jedna godina)• Natječaj za kreativno rješenje (još jedna godina)

Realizacija (do kraja 2020.) Sustav kretanja turista

Priprema • Izrada plana sustava kretanja turista (jedna godina)

Realizacija• Signalizacija (još jedna godina)• Oprema (do kraja 2017.)

Odgovorna institucija

■ TZ Šibenik ■ Ostali dionici

Grad Šibenik Odgovarajuće gradske službe Drugi sudionici

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ TZ Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

74

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: RAZVOJ PJEŠAČKIH I BICIKLISTIČKIH STAZA I RUTA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Glavni cilj programa je trasiranje, označavanje, uređenje, interpretacija i tematiziranje pješačkih i biciklističkih staza. Uz to, ciljevi su: povezivanje već postojećih staza u jedinstvenu cjelinu, promocija i tržišna komercijalizacija biciklističkih staza, diversifi kacija i podizanje kvalitete turističkog proizvoda, produženje turističke sezone, diferencijacija u odnosu na turističku konkurenciju te turistička revitalizacija zaleđa.

Opis i provedbeni koraci

■ Projektom se žele promovirati aktivnosti i iskustva u prirodi na području Šibenika, sa željom da se promatrano područje na turističkom tržištu (re)pozicionira kao destinacija s kvalitetnim sadržajima za aktivni odmor, koji je osobito važan u predsezonskom i postsezonskom razdo-blju. Trasirane biciklističke staze moguće je i dodatno tematizirati i interpretirati (npr. staza sunca, staza arheologije, staza maslina, staza industrijske baštine, staza sakralne baštine i sl.) te na taj način dodatno povećati njihovu turističku atraktivnost. Osim trasiranja, označavanja, uređenja i interpretacije pješačkih staza, ovim projektom bilo bi potrebno i sastaviti popis atrakcija i ugostiteljskih sadržaja koje je moguće posjetiti uzduž predloženih ruta, ali i predložiti osnivanje novih tamo gdje je to moguće i potrebno. U slučaju potrebe za izgradnjom novih sadržaja za odmor i okrjepu turista, oni bi se svojim dimenzijama, kao i graditeljskim materi-jalima i stilom gradnje trebali uklopiti u područje u kojem se nalaze.

■ Uređenje što dužih poteza šetnica uz more (“lungomare”), uključujući uređenje podloge, opremanje šetnica koje se odnosi se na sigurnost kretanja (npr. ograda, rasvjeta), ugodu šetnje (npr. vidikovci i odmorišta, klupe, hortikulturno uređenje, sitna ugostiteljska ponuda) i sadržajnost šetnje (interpretacijski sadržaji). Pažnja se pridaje okolišno osjetljivom uređenju. Uređenje sustava vidikovaca i odmorišta na odabranim primjerenim točkama s iznimno lijepim vizurama. Vidikovci i odmorišta mogu se razlikovati u razini opremljenosti od onih koji nude samo lijep pogled do onih koji mogu biti opremljeni i manjim, nenametljivim ugostiteljskim sadržajem. Minimalna oprema uključuje ogradu i interpretacijski sadržaj. Svi elementi uređenja vidikovaca i odmorišta (npr. dimenzije, materijali) moraju se uklapati u okoliš.

■ Konačno, projektom se predviđa i uvođenje jedinstvenog sustava informiranja turista o uspostavljenim biciklističkim stazama putem karata za GPS navigaciju koje bi bilo moguće preuzeti s interneta i instalirati na pametne mobilne telefone, putem turističkih promotivnih karata te putem turističkih informativnih centara. Pri tome je turistima potrebno pružiti i sve potrebne informacije o tehničkim obilježjima biciklističkih staza što uključuje dužinu staze, nagib staze, nadmorsku visinu, vrijeme potrebno za prolazak staze, punktove za odmor i okrjepu, atrakcije koje je moguće posjetiti i sl.

■ Provedbeni koraci:

1. Utvrđivanje trasa i povezivanje postojećih staza 2. Označavanje i uređenje staza 3. Interpretacija i tematizacija staza 4. Uređenje okolnih atrakcija 5. Uređenje pratećih uslužnih objekata 6. Uvođenje jedinstvenog sustava informiranja

Odgovorna institucija

■ TZ Šibenik ■ Ostali dionici

Planinarska društva Biciklističke udruge Grad Šibenik Ugostitelji

Izvori fi nanciranja

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

75

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: NAJAVNI PUNKT ŠIBENIKA NA ODMORIŠTU KRKA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Posjetitelje, koji ciljano dolaze u Šibenik, inicijalno pripremiti za posjet gradu, obavijestiti ih o ključnim turističkim lokacijama i načinu stizanja do njih. Brojnim putnicima, koji putuju ovim dijelom autoceste A1, skrenuti pozornost na turističku atraktivnost Šibenika i okolice, animirati ih da siđu s autoceste i obiđu Šibenik ili da to planiraju ubuduće.

Opis i provedbeni koraci

■ Šibenik ima rijetku priliku da mu se na nekoliko kilometara od čvorišta na autocesti A1 (Zagreb – Split) nalazi najatraktivnije odmorište na hrvatskim autocestama. Nažalost, tamo nema informacija o turističkoj ponudi Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika, ni NP Krka. Stoga, Grad Šibenik treba iskoristiti ovu prigodu da na odmorištu Krka uspostavi atraktivan i funkcionalan najavni punkt grada.

■ Najavni punkt treba biti sam po sebi atraktivna instalacija koja pridonosi i atraktivnosti odmorišta Krka te biti otvoren za dogradnju sadržaja cijele Šibensko-kninske županije i NP Krka, pa i NP Kornati, PP Vransko jezero, a možda i cijele Dalmacije. Projekt se treba pripremati stručno i obzirno prema subjektima izvan Grada Šibenika, a poglavito su to Hrvatske au-toceste i Grad Skradin. On treba animirati i ukazati drugim subjektima na svoje sinergijske učinke u domeni turizma. Za kvalitetu i učinkovitost najavnog punkta Šibenika na odmorištu Krka, trebaju jamčiti kvalitetni turistički program sadržaja Punkta i njegovo oblikovno rješenje dobiveno putem javnog natječaja.

■ Za to je potrebno nekoliko pripremnih i izvedbenih faza.

■ Preliminarni dogovori sa zainteresiranima (TZ Šibenika, Grad Šibenik, TZ Šibensko-kninske županije, Hrvatske autoceste i drugi)

■ Izrada Programa promotivnih turističkih sadržaja Punkta koji omogućava naknadno priključivanje sličnih sadržaja Šibensko-kninske županije, Nacionalnog parka Krka i drugih zainteresiranih

■ Provođenje Natječaja za oblikovno rješenje Punkta

■ Realizacija projekta sa svim podfazama

Odgovorna institucija

■ TZ Šibenika ■ Ostali dionici

Poglavarstvo Grada Šibenika i gradska tijela TZ Županije Hrvatske autoceste TZ Grada Skradina Drugi sudionici

Izvori fi nanciranja

■ TZ Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

76

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: OBNOVA I REVITALIZACIJA TVRĐAVE SV. NIKOLE

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Cilj programa je tvrđavu sv. Nikole postaviti kao vrhunsku jedinstvenu atrakciju dostupnu turistima

Opis i provedbeni koraci

■ Tvrđava sv. Nikole nalazi se na ulazu u Kanal sv. Ante, trokutastog je oblika i jedan je od najvr-jednijih objekata fortifi kacijske utvrde na hrvatskoj obali. Upravo zbog svoje pozicije i oblika izrazito je atraktivna kako iz perspektive vizure iz grada prema moru tako i prilikom ulaska u grad s mora. Iako je prije nekoliko godina korištena za organizaciju koncerta, ona danas nije stavljena u funkciju jer zahtijeva obnovu te zadovoljavanje svih standarda sigurnosti vezanih uz njeno korištenje.

■ Tvrđava sv. Nikole svakako zahtijeva obnovu i revitalizaciju, a sam bi projekt trebao ići u nekoliko faza:

■ Idejno rješenje i projekt

■ Glavni projekt

■ Izvedbeni projekt

■ Studija izvedivosti

■ Obnova tvrđave

■ Uspostava modela upravljanja

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partner

Ministarstvo kulture

Izvori fi nanciranja

■ EU fondovi

■ Ministarstvo kulture

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

77

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: OBNOVA I REVITALIZACIJA TVRĐAVE SV. IVAN

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Obnova spomeničke vrijednosti te kreiranje novih turističkih sadržaja.

Opis i provedbeni koraci

■ Program obnove i revitalizacije tvrđave sv. Ivan ima pripremljenu dokumentaciju za početak provedbe. Tvrđava će biti prvenstveno namijenjena edukaciji djece i mladih. Također će pružati sadržaje za turiste, kao i za stanovnike. Dio tvrđave bit će znanstveno-edukacijski kampus za mlade. Previđeni prateći sadržaji su: interaktivni labirint, igralište s kinetičkim spravama za generiranje električne energije, park i šetnica, infocentar, suvenirnica, staze za šetnju, multifunkcionalne dvorana, ugostiteljski dio i dr.

■ Do sada je pripremljena sljedeća dokumentacija:

Geodetsko snimanje Idejno rješenje i projekt Glavni projekt Izvedbeni projekt Studija izvedivosti Dalje na projektu predstoji: Osiguranje fi nancijskih sredstava Revitalizacija i obnova tvrđave Uspostava modela upravljanja tvrđavom

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Ministarstvo kulture

Izvori fi nanciranja

■ EU strukturni fondovi

■ Proračun Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

78

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: PLAN UPRAVLJANJA PLAŽAMA NA PODRUČJU GRADA ŠIBENIKA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Cilj programa je očuvati plaže, osigurati njihovu opremljenost i prilagoditi korištenje plaže interesima lokalne zajednice i turista.

Opis i provedbeni koraci

■ S obzirom na to da su plaže jedan od temeljnih resursa razvoja turizma u Šibeniku, posebice u ljetnim mjesecima, upravljanje tim resursom postaje jedan od imperativa njihova optimalnog korištenja te time osiguranja zadovoljstva gostiju i lokalnog stanovništva. Prema Regionalnom programu uređenja i upravljanja morskim plažama na području Šibensko-kninske županije* Grad Šibenik raspolaže s ukupno 47 plaža, ukupne površine 214.170 m2, odnosno, 20.540 m dužine. Dio tih plaža je uređen, dok su neke prirodne/ ruralne.

■ U Hrvatskoj su započeti projekti tematiziranja plaža pa će se dio tih plaža tematizirati i svojom ponudom prilagoditi zahtjevima ciljnih tržišnih segmenata.

■ Vezano uz daljnji rad na tematiziranju plaža, a shodno dokumentu na županijskoj razini, u predstojećem razdoblju predstoji:

■ Izrada dokumentacije za tematiziranje plaža

■ Prilagodba prostornih planova

■ Implementacija aktivnosti

■ Monitoring

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partner

Ministarstvo turizma

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

* Dokument je 2004. godine izradio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

79

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: UREĐENJE I TEMATIZIRANJE PLAŽE JADRIJA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Ciljprograma

■ Cilj programa je stvoriti prepoznatljivu turističku atrakciju te podignuti zadovoljstvo gostiju i lokalnog stanovništva.

Opis i provedbeni koraci

■ Jadrija je najpoznatija šibenska plaža utemeljena davne 1922 godine pa stoga ima izuzetno zanimljivu povijest s nizom priča i događanja koja se mogu “pretočiti” u turistički doživljaj. U svojim počecima kupalište je imalo 50-ak kabina, a sama gradnja betonom bila je tada novost. Tijekom godina na tom su se prostoru događale brojne manifestacije , od “Izbora za miss” do različitih kulturnih i sportskih događanja.

■ Tijekom vremena na Jadriji je sagrađeno petstotinjak vikendica, a uz kupalište su danas smješteni ugostiteljski objekti. Uz samu plažu je gusta borova šuma koja joj daje hlad. “Jadrija-Kabine-Zapadna plaža” danas se vodi kao uređena/ mjesna plaža i ima površinu 12.000 m2 i duljinu 1.000 m. Plaža “Jadrija-Kabine-centar” površine je 3.000 m2, a duljine 300 m.* Kabine na plaži pod zaštitom su Ministarstva kulture.

■ Plažu Jadrija zbog svoje bogate povijesti i tradicije potrebno je obnoviti, urediti i tematizirati.

■ Provedbeni koraci bi bili:

■ Izrada koncepta uređenja i tematiziranja plaže

■ Defi niranje prikladnih sadržaja

■ Izrada dokumentacije za obnovu kabina

■ Pronalazak fi nancijskih sredstava

■ Obnova i tematiziranje plaže

■ Uspostava modela upravljanja plažom

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ Ministarstvo kulture

■ Partner

Privatni sektor

Izvori fi nanciranja

■ Grad Šibenik

■ Ministarstvo kulture

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

* Prema Regionalnom programu uređenja i upravljanja morskim plažama na području Šibensko-kninske županije, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (2014).

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

80

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: AMBIJENTALNO UREĐENJE ŠIBENIKA I GRADSKIH JEZGRI

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Ciljprograma

■ Cilj ovoga programa je očuvati i podignuti ambijentalnu vrijednost Šibenika i gradskih jezgri na način da se poštuju svi aspekti naslijeđene arhitekture i uređenja prostora.

Opis i provedbeni koraci

■ Uređenost i opremljenost naselja neizostavni je dio ukupnog turističkog doživljaja i predstavlja važan dio identiteta i imidža mjesta. Osim toga, uređenost mjesta pridonosi kvaliteti i ugodi života lokalnog stanovništva. To je posebno važno Šibeniku i gradskim jezgrama na području Grada jer je to jedna od ključnih vrijednosti ukupne turističke ponude.

■ Ovaj projekt podrazumijeva uređenje svih javnih i privatnih površina koji podržavaju ambi-jentalnost gradskih jezgri te izradu priručnika sa smjernicama za uređenje privatnih objekata.

■ Provedbeni koraci uključuju:

Inventarizaciju raspoloživim javnih i neiskorištenih privatnih prostora u Šibeniku i gradskim jezgrama na području Grada

Defi niranje prikladnih sadržaja s obzirom na svaki neiskorišten prostor/ objekt Procjena troškova uređenja Defi niranje prioritetnih lokacija/ objekata Defi niranje politike koncesija i uspostave poticaja za privatne poduzetnike

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Stručnjaci iz područja arhitekture, urbanizma i dizajna

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ Sredstva EU strukturnih fondova

■ Privatni kapital

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

81

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: HRVATSKI CENTAR KORALJA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Glavni cilj programa je podići prepoznatljivost Šibenika kao destinacije bogate kulture života i rada vezano uz koraljarstvo. Također je cilj podići prepoznatljivost Zlarina, stvoriti turističku atrakciju, zaposliti lokalnu zajednicu te stvoriti jedinstvene suvenire.

Opis i provedbeni koraci

■ Koraljarstvo na Zlarinu ima dugačku tradiciju i u nacionalnim okvirima stvorenu prepoznatlji-vost. Međutim, tema “koraljarstva” u turizmu bi se mogla iskoristiti u punoj većoj mjeri na različite načine te tako podignuti razinu svijesti i gostiju i lokalnog stanovništva o bogatoj kulturi života i rada u Šibeniku. Hrvatski centar koralja na Zlarinu imao bi višestruku ulogu. Riječ je o interaktivnom i edukativnom centru u kojem bi se mogla upoznati tradicija koraljarstva, upoznati povijest Zlarina, načini vađenja i obrade koralja te kupiti suveniri.

■ Ovaj je projekt već u tijeku, odnosno ima pripremljenu svu potrebnu dokumentaciju za početak provedbe. Riječ je o sljedećim dokumentima: idejno arhitektonsko rješenje, muzeološko i muzeografsko rješenje, fotodokumetnacija, inventarizacija i idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, izvedbeni troškovnik te studija izvedivosti.

■ Osim “doživljaja” koraljarstva na Zlarinu i cijelo područje Šibenika trebalo bi “upućivati” na ovu jedinstvenu atrakciju pa bi tako koralji trebali biti prezentirani kroz suvenirnice, infocentre i sve promomaterijale.

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Ministarstvo kulture Hrvatska turistička zajednica Ministarstvo turizma Općina Zlarin

Izvori fi nanciranja

■ Ministarstvo kulture

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

82

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: SPUŽVE NA KRAPNJU

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Obnova i revitalizacija zapuštenih objekata na otoku Krapnju

■ Očuvanje nematerijalne baštine

■ Prepoznatljivost Krapnja kroz identitet spužvarstva

■ Stvaranje muzejskog prostora i interpretacijskog centra spužvarenja na otoku Krapnju

■ Diversifi kacija turističke ponude

■ Promocija ronjenja

■ Kreiranje autohtonih suvenira i njihova promocija

Opis i provedbeni koraci

■ Tradicija spužvarstva na otoku Krapnju stara je 300 godina, te je jedan od najvažnijih elemenata nematerijalne baštine Grada Šibenika. Vidljivost te tradicije na Otoku, a posebice u ostalim dijelovima Grada je vrlo niska, te je stoga nužno osnivanje muzeja spužvarstva i interpre-tacijskog centra, u kojem bi se moglo educirati o procesu sakupljanja spužvi, ali i isprobati (u umjetnim uvjetima) povijesna metoda skupljanja spužvi uz pomoć ronilačkog odjela. Također, u interpretacijskom centru fokus bi bio i na preradi spužvi te izradi suvenira od spužvi.

■ Osim toga u centru bi se educiralo posjetitelje o cjelokupnom ekosustavu i bioraznolikosti Jadrana te nužnosti zaštite, te bi se poticalo promatranje podmorja s minimalnim nega-tivnim utjecajem. Stoga bi centar bio pogodno mjesto za edukacije ronilaštva, rukotvorina, fotografi je i oceanologije.

■ Provedbeni koraci:

Mapiranje potencijala Određivanje najpogodnije lokacije i uređenje interpretacijskog i muzejskog centra Uređenje povijesne jezgre Edukacija lokalnog stanovništva Osmišljavanje proizvoda temeljenih na spužvarstvu Osnivanje informativnih punktova o spužvarstvu (i koraljarstvu) u kopnenom dijelu Grada Promocija na nacionalnoj razini

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Ostali dionici

TZ Šibenik HTZ Samostan sv. Križa Aktivni spužvari Otoka Ministarstvo turizma Ministarstvo kulture

Izvori fi nanciranja

■ Sredstva ministarstva kulture

■ Sredstva ministarstva turizma

■ Horizon 2020

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

83

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: SUSTAV INTERPRETACIJE I SIGNALIZACIJA KLJUČNIH ATRAKCIJA

Područje djelovanja

■ Turistička infrastruktura

Cilj programa

■ Jasnoća informiranja posjetitelja

■ Promocija pojedinačnih atrakcija

■ Unifi ciranost informacija za turističke sadržaje

■ Jasnoća kretanja unutar destinacije

Opis i provedbeni koraci

■ Turistička signalizacija (putokazi za turističke atrakcije i objekte) i interpretacija (panoi sa sadržajem koji objašnjava značaj nekog lokaliteta) izuzetno su važni sadržaji koji bitno prido-nose orijentaciji gostiju u prostoru, percepciji sadržajnosti destinacije i ukupnom zadovoljstvu gostiju boravkom u turističkom odredištu. U tom smislu daljnje unaprjeđenje postojeće turističke signalizacije i uspostava interpretacijskih sadržaja postavljaju se kao važni koraci u unaprjeđenju turističke ponude grada Šibenika.

■ Akcija podrazumijeva uspostavu jedinstvenog sustava turističke signalizacije i interpretacije.

■ Opis aktivnosti:

Odrediti jedinstveni dizajn i postaviti standarde izrade putokaza za turističke atrakcije (najbolje prema već postojećim primjerima iz gradske jezgre) i objekte te usuglasiti lokacije njihova postavljanja; usuglasiti s vlasnicima privatnih objekata korištenje takvih jednoobraznih putokaza.

Odabrati atrakcije koje je potrebno obraditi u sustavu turističke interpretacije (npr. točke na obalnoj šetnici, vidikovci, kulturna baština, prirodna baština, arheološka nalazišta i drugo).

Odrediti elemente jedinstvenog dizajna i standarde izrade interpretacijskih tabli, uz mogućnost variranja njihove veličine, materijala, načina prezentacije sadržaja i sl. Važno je da dizajn interpretacijskih tabli odražava brend koncept destinacije Šibenik.

Obratiti posebnu pažnju načinu prezentacije tema na interpretacijskim panoima, kako u smislu vizuala tako i teksta (interpretacijski pano mora biti tematski, pregledno orga-niziranog sadržaja i zabavan, višejezičan).

Utvrditi plan i sredstva održavanja interpretacije.

Odgovorna institucija

■ TZ Šibenik ■ Ostali dionici

Grad Šibenik Privatni poduzetnici

Izvori fi nanciranja

■ Gradski proračun i proračun TZ Šibenik

■ Privatni investitori

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

84

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

8.3. Područje: Turistička suprastruktura i poduzetništvo

PROGRAM: PROJEKT TEF-a

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Stvoriti novu turističku i stambenu zonu na načelima održivog razvoja.

Opis i provedbeni koraci

■ Riječ je o jednom od najznačajnijih i najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj. U neposrednoj blizini grada nalazi se područje od ukupno 432 – 876 m2 na izrazito atraktivnoj lokaciji uz samo more. Lokalnom cestom zemlja je podijeljena u dva dijela i projektno područje obuhvaća 880 metara obale. Zemlja je u vlasništvu bivše tvornice za elektrode i ferolegure koja je u 100-postotnom vlasništvu Grada. Tvornica je preseljena i cijelo je područje preuređeno.

■ Realizacija ovog projekta imat će veliki utjecaj na razvoj turizma, ali i na cijeli razvoj grada Šibenika. Zbog svoje lokacije utjecat će i na ukupnu sliku i doživljaj Grada pa je stoga vrlo važno da se koncept uklopi u viziju gospodarskog razvoja koja počiva na postulatima zelenog i održivog, kao i na viziju turističkog razvoja inovativnog turizma.

■ Provedbeni koraci su:

Defi niranje načela korištenja prostora Raspisivanje javnog poziva za ideju i koncept uporabe prostora Raspisivanje natječaja za investitore

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Ministarstvo turizma Ministarstvo gospodarstva

Izvori fi nanciranja

■ EU fond

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

85

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: INTEGRALNI HOTEL ŠIBENIK

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Cilj programa je umrežiti dionike ponuđača turističkih usluga u starogradskoj jezgri Šibenika u jedinstvenu i inovativnu ponudu smještaja. Pored toga, ciljevi su: potaknuti povjerenje i suradnju privatnih iznajmljivača i pružatelja usluga, smanjiti sezonalnost, povećati popunjen-ost, potaknuti kreiranje novih usluga, podignuti konkurentnost te potaknuti zapošljavanje.

Opis i provedbeni koraci

■ Projekt je u tijeku te djeluje u okviru Udruge. Ima “Poslovni plan”, “Marketinški plan” te “ Upute za standardizaciju”.* Ujedno predstavlja prvi primjer difuznog hotela osmišljenog u zaštićenoj gradskoj jezgri u Hrvatskoj. Iako je program u ovome trenutku suočen s operativnim problemima implementacije (način objedinjavanja ponude, fi nancijski aspekti poslovanja) te djeluje kao udruga, svakako ga treba podržati i ustrajati na njegovoj daljnjoj implementaciji.

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partner

Ministarstvo turizma

Izvori fi nanciranja

■ Grad Šibenik

■ Privatni sektor

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

* Autori dokumenata su: Robert Baćac, samostalni konzultant te Ideo Plan d.o.o. (2014.).

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

86

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: KUĆA MEDITERAN

Područje djelovanja

■ Turistička suprastuktura i poduzetništvo.

Cilj programa

■ Stvoriti jedinstvenu turističku atrakciju koja će objediniti gastronomsku i kulturnu ponudu.

Opis i provedbeni koraci

■ Riječ je o započetom projektu koji je u fazi pripreme. Stara kamena kuća u jezgri Šibenika preuredila bi se u prostor u kojem bi se tijekom godine održavale radionice, izložbe, stručna predavanja, tečajevi, degustacije proizvoda i vina. Objekt bi tako bio u funkciji promocije i popularizacije mediteranske kuhinje. Interaktivnim sadržajima i događanjima privlačili bi se turisti i izvan ljetnih mjeseci te bi pomogao širenju sezone. Ujedno bi se i nadovezao, odnosno podupirao bi gastronomska događanja i festivale koji se organiziraju tijekom go-dine u Šibeniku.

■ Provedbeni koraci su:

Izrada koncepta kuće Mediteran Izrada glavnog projekta Izrada izvedbenog projekta Izrada digitalne arhive gastronomije šibenskog kraja Izrada modela upravljanja

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Ministarstvo turizma

Izvori fi nanciranja

■ Ministarstvo turizma

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

87

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: KOMUNALNA GALIJA SV. JURAJ

Područje djelovanja

■ Turistička suprastuktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Stvoriti jedinstvenu turističku atrakciju koja će prezentirati pomorsku kulturnu baštinu.

Opis i provedbeni koraci

■ Riječ je o projektu koji razvija Grad Šibenik, a sastoji se od izgradnje i opremanja broda (galije) koji bi imao više različitih funkcija: pružanje informacije, savjetovanje, stručno vođenja, edu-kaciju, izložbe, događanja. Kreirala bi se jedinstvena turistička atrakcija koja bi promovirala pomorsku povijest te bi plovila od Umaga do Dubrovnika. Na galiji bi se organizirala različita događanja kojim bi se povećala sadržajnost boravka turista u destinacijama.

■ Projekt je u fazi ideje, a predstoji:

Izrada tehničke dokumentacije Izrada muzeološkog rješenja Izrada studije izvedivosti

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik ■ Partneri

Ministarstvo turizma Ministarstvo kulture

Izvori fi nanciranja

■ Ministarstvo turizma

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

88

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: POTICANJE INOVATIVNIH PODUZETNIČKIH PROJEKATA U TURIZMU

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Poticati i promovirati poduzetničke projekte koji se temelje na jedinstvenim idejama i koji su u funkciji stvaranja identiteta i prepoznatljivosti Šibenika.

Opis i provedbeni koraci

■ U gradu Šibeniku postoji niz jedinstvenih poduzetničkih ideja i započetih projekata koji znatno pridonose ili će pridonositi percepciji Šibenika kao destinacije inovativnog i drugačijeg turizma.

■ To su, primjerice, Sokolarski centar u Dubravi koji predstavlja jedinstvenu turističku atrakciju u svjetskim razmjerima. Ovdje se posjetitelji mogu upoznati s tajanstvenim životom nebeskih lovaca – sokolova, formirana je DNK banka ptica, atlas pera ptica te se provodi i planira niz zanimljivih projekata na ovu temu. Iako je usmjeren na tržišnu nišu ljubitelja ptica, zbog svoje jedinstvenosti i edukativne komponente centar je zanimljiv i širem krugu publike te predstavlja veliki potencijal za turizam. Drugi izuzetan primjer su manifestacije poput “Okusi Mediteran” koja je već nakon prve godine održavanja prerasla u atrakciju koja privlači međunarodnu pub-liku te koja svojim obuhvatom i temom pridonosi etabliranju Šibenika kao gastrodestinacije na međunarodnoj karti. Pored spomenutih projekata, na području Grada izuzetno je aktivna privatna inicijativa te se javljaju poduzetnici s projektima kojima se obogaćuje sadržajnost Kanala sv. Ante (hotel Panorama), te brojni drugi.

■ Ovakve projekte potrebno je podržati te im pružati i fi nancijsku i savjetodavnu pomoć pa je u skladu s time važno:

Razviti kriterije za evaluaciju poduzetničkih projekata (doprinos turizmu) Stvoriti neovisno tijelo za evaluaciju projekata Evaluirati projekte te ih fi nancijski, organizacijski i savjetodavno poduprijeti

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik i TZ Grada Šibenika ■ Partneri

Ministarstvo turizma Hrvatska turistička zajednica Ministarstvo kulture

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ TZ Grada Šibenika

■ Ministarstvo turizma

■ Ministarstvo kulture

■ Hrvatska turistička zajednica

■ EU fondovi

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

89

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: “LOKALNI PROIZVODI ZA LOKALNI TURIZAM”

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Cilj programa je profi liranje šibenske regije kao ekodestinacije. Dalje, ciljevi su: optimalno korištenje postojećih resursa, multipliciranje pozitivnih efekata turizma na poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje tradicije obrade zemljišta.

Opis i provedbeni koraci

■ Ekološka proizvodnja hrane podrazumijeva kako se u proizvodnji te hrane ne koriste pesticidi, insekticidi, umjetna gnojiva, antibiotici i slične tvari. Trend proizvodnje ekološke hrane sve je važniji na ujedinjenom europskom tržištu, a posebice u jačanju turističke ponude. Potraga suvremenog gosta za zdravom prehranom iz lokalne proizvodnje jedna je od mogućih prilika koje bi grad Šibenik u budućnosti trebao iskoristiti. Zbog velike površine zaleđa, obilja slatke vode za navodnjavanje, moguće je započeti s proizvodnjom eko voća i povrća s ciljem jačanja lokalne ponude na području Grada, ali i cijele Županije.

■ U tu svrhu nužna je prethodna analiza potreba postojećih turističkih subjekata i utvrđivanje mogućnosti za proizvodnju najperspektivnijih vrsta. Osim samog uzgoja i konzumacije od strane turista, moguće je i njihovo uključivanje u pojedine dijelove proizvodnje, kroz različite kreativne radionice i edukacijske programe. Da bi uzgoj bio efi kasan, nužno je okrupnjavanje zemljišta kroz zakup. Osim primarnih poljoprivrednih proizvoda (voća, povrća, mesa), nužna je njihova prerada u fi nalne proizvode s jasnim zemljopisnim porijeklom (sir, pršut, džemovi, rakije, vina i drugo).

■ U konačnici je za poljoprivredne proizvode, osim što trebaju biti direktno distribuirani ugostiteljskim i smještajnim objektima, nužno i formiranje ekotržnica (pogodne lokacije bile bi Šibenik, Zlarin /tržnica i ribarnica/, Brodarica, Žaborići, Zaton i Lozovac) na kojima bi se proizvodi direktno prodavali gostima smještenima u apartmanima i kampovima, ali i lokalnoj zajednici.

■ Provedbeni koraci:

Analiza potreba za pojedinim poljoprivrednim proizvodima Okrupnjavanje proizvođača kroz zadruge ili LAG-ove Formiranje lokalnih ekotržnica Razrada sustava distribucije Promocija i certifi ciranje lokalnih proizvoda

Odgovorna institucija

■ LAG Krka

■ LAG More

■ Partneri:

Razvojna agencija Šibensko-kninske županije Grad Šibenik – upravni odjel za gospodarstvo,

poduzetništvo i razvoj Šibensko-kninska županija Agronomski fakultet

Izvori fi nanciranja

■ Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj – EAFRD

■ Europski fond za ribarstvo (EFR)

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

90

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: RAZVOJ RUTA ZA SAMOSTALNI OBILAZAK GRADA

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Ciljprograma

■ Povećati turističku dostupnost kulturnih turističkih atrakcija i sadržaja

■ Povećati stupanj zadovoljstva turista

■ Povećati konkurentnost kulturno-turističkog proizvoda grada Šibenika

■ Povećati promet šibenskim poduzetnicima

Opis i provedbeni koraci

■ Koncentracija kulturno-povijesnih sadržaja nalazi se u povijesnoj jezgri grada Šibenika. Post-avljena je smeđa signalizacija koja pomaže u orijentaciji, dok je interpretacija (uključujući i katedralu sv. Jakova) minimalna. Gradski muzeji i galerije te sakralne zbirke nisu aktivno promo-virane posjetiteljima. S obzirom na veličinu gradske jezgre i njene urbanističke karakteristike, predlaže se osmišljavanje nekoliko tematskih ruta za samostalni i vođeni obilazak. Moguće teme su: Šibenska povijest, Sakralna baština Šibenika, Fortifi kacijska tura, Arhitektura grada i prostorno planiranje, Šibenski akvatorij, Eno-gastronomska tura. Ove obilaske potrebno je dimenzionirati na 1 do 2 sata uz maksimalno 10 točaka interesa. Za ove rute trebalo bi napraviti tiskani vodič, te osposobiti turističke vodiče. Kako bi se podigla njihova atraktivnost, za neke rute (npr. povijest) mogu se koristiti kostimizirani vodiči. U sezoni bi bilo dobro imati fi ksni raspored ruta na više jezika uz garantirani polazak (jutarnji i popodnevni sati, npr. ispred katedrale), bez potrebne rezervacije unaprijed (kako bi ih se učinilo maksimalno dostupnim turistima privučenim kulturnom ponudom). Tiskani vodiči trebali bi biti dostupni ne samo u Turističkoj zajednici, već i restoranima i smještajnim objektima.

■ Predlaže se sljedeći pristup provedbi:

Okupiti stručnjake i dogovoriti se o ključnim temama te za svaku temu/ turu osnovati manju radnju skupinu ili zadužiti pojedinog stručnjaka (alternativa je da se raspiše javni natječaj za građane/ studente/ učenike te ih se pozove da dadu svoje prijedloge, čime bi se ujedno ova inicijativa promovirala među građanima)

Za svaku rutu odabrati ključne lokacije od interesa te sukladno tome interpretirati njihovu važnost i širi kontekst

S nekoliko grupa testirati svaku rutu – po potrebi unaprijediti/ korigirati Izraditi nacrt tiskanog vodiča za samostalni obilazak, testirati ga i korigirati Osposobiti turističke vodiče za tematske obilaske Osigurati sufi nanciranje za garantirane vođene ture

Odgovorna institucija

■ Turistička zajednica grada Šibenika

■ Partneri

Stručnjaci (povjesničari, povjesničari umjetnosti, arhitekti, konzervatori)

Udruga turističkih vodiča, Institucije u kulturi

Izvori fi nanciranja

■ Turistička zajednica grada Šibenika

■ Sufi nanciranje udruženim oglašavanjem

■ Sufi nanciranjem prodajom ulaznica za ture

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

91

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: PORTFELJ KULTURNO-ZABAVNO-SPORTSKIH SADRŽAJA/ MENADŽMENT MANIFESTACIJAPodručje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Cilj programa

■ Razvoj novih proizvoda

■ Stvaranje diversifi kacijskog sustava turističkih doživljaja

■ Mogućnosti zapošljavanja i unaprjeđenje životnog standarda lokalnog stanovništva

■ Povećanje turističke atraktivnosti

Opis i provedbeni koraci

■ U Šibeniku se tijekom godine organizira široki spektar raznih događanja. Njih nekolicina može se smatrati turističkim u smislu da privlače veći broj posjetitelja iz regije te da je u njihovu organizaciju, posredno ili neposredno, uključena Turistička zajednica grada. No tu je još i jedna velika skupina događanja poput Orguljarske ljetne škole ili radionica raznih oblika kreativnih izričaja, čiji organizatori nisu u potpunosti osvijestili njihovu turističku ulogu i/ili potencijal, ili nemaju kapaciteta za uključenje u turističku ponudu. Upravo Orguljaška škola predstavlja veliki potencijal budući da Šibenik ima brojne povijesne orgulje koje predstavljaju iznimnu vrijednost u međunarodnim okvirima. Pored toga, ova tradicija može u velikoj mjeri pridonijeti i imidžu Šibenika kao grada koji njeguje naslijeđene vrijednosti.

■ Turistička uloga događanja je bogaćenje turističke ponude grada (npr. program na tvrđavi sv. Mihovila), poticanje ponovnih dolazaka (npr. Srednjovjekovni festival), privlačenje novih segmenata turističke potražnje (npr. Terraneo) te značajna uloga u oblikovanju turističkog imidža grada i njegove promocije (npr. Festival djeteta, klapa).

■ Dakle, ovim se projektom želi osmisliti godišnji plan kulturnih i s kulturom srodnih događanja te njihov plan marketinga. Time se događanja stavljaju u funkciju revitaliziranja ključnih atrakcija, odnosno stvaranja cijelog niza manjih turističkih atrakcija koje će tijekom cijele godine privlačiti turističke dolaske.

■ Projekt podrazumijeva:

identifi kaciju svih postojećih događanja kao i identifi kaciju svih planiranih događanja uključujući već predložena tijekom izrade ovog plana

valorizaciju identifi ciranih događanja u smislu ekonomskog, turističkog, društvenog ili kulturnog doprinosa te tržišnog potencijala

identifi ciranje mogućnosti za razvoj novih događanja koji će podržati osnovnu turističku orijentaciju Šibenika

klasifi kaciju događanja po turističkom značaju (portfelj događanja) tako da se identifi cira nekoliko hallmark događanja, više događanja regionalnog značaja, te niz događanja lokalnog karaktera koja će osigurati kontinuiranu regionalnu potražnju

identifi ciranje sustava potpora i podrške događanjima za koje se procijeni da su turistički atraktivna (uključujući ne samo fi nancijsku, već i marketinšku i organizacijsku podršku)

Odgovorna institucija

■ TZ Grada Šibenika ■ Partneri

Gradska uprava Organizatori događanja

(udruge, KUD-ovi, tvrtke, pojedinci) Privatni poduzetnici

Izvori fi nanciranja

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

92

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: UNAPRJEĐENJE GASTROPONUDE

Područje djelovanja

■ Turistička suprastruktura i poduzetništvo

Ciljprograma

■ Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednosti

Opis i provedbeni koraci

■ Kvaliteta i raznolikost gastroponude u Šibeniku je još uvijek na relativno niskoj razini. Zbog toga se predviđa proširivanje ponude hrane i pića, ali i podizanje kvalitativne razine postojećih objekata kako bi se podiglo zadovoljstvo gostiju te povećala kvaliteta života lokalnog stanovništva.

■ Program uključuje sustavno poticanje unaprjeđenja eno-gastro ponude Šibenika te tržišno etabliranje različitih objekata hrane i pića. To je u skladu sa sve većim zahtjevima suvremenog tržišta. Osim toga, ovim se programom želi potaknuti i vizualno i/ili ambijentalno uređenje objekata hrane i pića u skladu s cijelom koncepcijom slike grada Šibenika.

■ Provedbeni koraci su:

Defi niranje razvojnog koncepta postojećih (odabranih/ zainteresiranih) objekata hrane i pića

Utvrđivanje potreba za novim objektima (lokacija, tema, cijena i sl.) Uspostava sustava poticaja (nefi nancijskog) Uspostava programa obrazovanja Uspostava fi nancijskog poticaja Marketinška podrška

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ TZ Grada Šibenika

■ Partneri

Ministarstvo turizma Ministarstvo poljoprivrede

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ TZ Grada Šibenika

■ EU fondovi

■ Ministarstvo turizma

■ Ministarstvo poljoprivrede

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

93

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

8.4. Područje: Promocija i prodaja

PROGRAM: RAZVOJ BRENDA GRADA ŠIBENIKA

Područje djelovanja

■ Promocija i prodaja

Ciljprograma

■ Unaprjeđenje međunarodne prepoznatljivosti

Opis i provedbeni koraci

■ Šibenik postaje sve više prepoznat na međunarodnom tržištu, ali daljnji rad na kvaliteti turističke ponude tražit će paralelno i zaokružen destinacijski identitet na ciljnim tržištima. Zbog toga će biti potrebno raditi na izgradnji ključnih odrednica brenda grada.

■ Razvoj i operacionalizacija podrazumijevat će određivanje ključnih aspekata jedinstvenosti na kojima će se graditi “emotivne” veze s tržištem. Osim osmišljavanja loga i slogana i njihove sustavne primjene na promocijskim materijalima i kroz promocijske aktivnosti, važan će biti i razvoj turističkih proizvoda kojima će se opravdati istinitost obećanja koja će se kroz priču o brendu slati prema tržištu.

■ Provedbeni koraci su:

Formiranje ekspertnog tima stručnjaka Organizacija i provedba istraživanja o percepciji Šibenika Organizacija i provedba radionica s ključnim dionicima u destinaciji Generiranje prijedloga za koncept brenda Odabir brenda Izrada vizualnog identiteta na temelju koncepta brenda u suradnji s reklamnom agencijom Interna komunikacija brenda među svim dionicima Uključivanje brend-konstanti u turističku promociju te proizvode i usluge

Odgovorna institucija

■ TZ Grada Šibenika ■ Partneri

Stručnjaci iz područja brendiranja

Izvori fi nanciranja

■ Grad Šibenik

■ TZ Grada Šibenika

■ Gospodarski subjekti

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

94

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: UNAPRJEĐENJE DMC FUNKCIJA

Područje djelovanja

■ Promocija i prodaja

Ciljprograma

■ Obogaćivanje destinacijskog lanca vrijednosti

Opis i provedbeni koraci

■ Iako na području Šibenika djeluje niz turističkih agencija, još uvijek je potrebno dodatno raditi na ponudi jedinstvenih tematskih paketa turistima koji borave u Šibeniku i regiji. Da bi se podigla kvaliteta, nužno je izravnije pristupiti potražnji i partnerima/ posrednicima, te nuditi složene turističke proizvode koji će odgovoriti na specifi čne zahtjeve suvremene potražnje, kao i na zahtjeve specifi čnih tržišnih niša.

■ Provedbeni koraci uključuju:

Osiguranje sustava poticanja postojećih/ novih turističkih posrednika za kreiranje i ko-mercijalizaciju složenih destinacijskih proizvoda

Komercijalizacija

Odgovorna institucija

■ Grad Šibenik

■ TZ Grada Šibenika

■ Partner

Privatni sektor

Izvori fi nanciranja

■ Proračun Grada Šibenika

■ Ministarstvo turizma

■ Privatni investitori

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

95

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PROGRAM: INOVATIVNA KOMUNIKACIJA S TRŽIŠTEM

Područje djelovanja

■ Promocija i prodaja

Ciljprograma

■ Unaprjeđenje međunarodne prepoznatljivosti

Opis i provedbeni koraci

■ Program se odnosi na donošenje detaljnih godišnjih promocijskih planova te monitoring njihove provedbe. Poseban naglasak je na daljnjem korištenju suvremenih tehnoloških mogućnosti (društvene mreže) usmjerenih na potencijalne ili lojalne turiste, ali i na daljnjem korištenju tehnologije prilikom boravka u destinaciji. Tako se npr. predlaže tzv. voice guide. Voice guide je aplikacija za pametne telefone koja korisniku omogućuje samostalno razgle-davanje grada uz pomoć glasovnih informacija o pojedinoj atrakciji kad se korisnik nađe u njezinoj blizini. Ako je korisniku zanimljiva, može se na par minuta zaustaviti da čuje priču ili nastavi sa šetnjom. Korištenje aplikacije je izuzetno jednostavno. Iako Grad Šibenik već ima jednu inovaciju, kad je riječ o prezentaciji ovim bi se projektom mogao obuhvatiti veći broj atrakcija. Nadalje, predlaže se generiranje tematskih aplikacija za mobilne uređaje (npr. gas-troponuda, kultura i sl.). Ovaj program podrazumijeva i inoviranje web-stranica, intenziviranje promocije putem društvenih mreža, ali i snažniju komunikaciju u samoj destinaciji kroz TIC-eve.

■ Provedbeni koraci:

Defi niranje prioriteta komunikacijskih aktivnosti Defi niranje alata tržišne komunikacije za ciljne segmente Monitoring provođenja

Odgovorna institucija

■ TZ Grada Šibenika ■ Partner

Grad Šibenik

Izvori fi nanciranja

■ TZ Grada Šibenika

■ Grad Šibenik

Dinamika provedbe

2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

LEGENDA:

Vremenski period provedbe projekta

96

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

8.5. Terminski plan aktivnosti

Tablica 8.5.1. PROGRAMI U FUNKCIJI REALIZACIJE POSTAVLJENE VIZIJE I CILJEVA RAZVOJA ŠIBENIKA PREMA PODRUČJIMA, PRIORITETU I VREMENSKOJ DINAMICI

Programi prema područjima Prioritet 2015. 2016. 2017. 2018 2019. 2020.

Upravljanje održivim razvojem

• Edukacija u turizmu I

• Izrada priručnika za gradnju u šibenskom priobalju I

• Tehnička pomoć poduzetnicima/ investitorima I

• Mobilizacija kreativnih potencijala II

• Razvoj i praćenje indikatora konkurentnosti/kvalitete destinacije II

Turistička infrastruktura

• Projekt UrbEco I

• Turistička valorizacija Morinjskog zaljeva II

• Cestovna porta grada II

• Promet u mirovanju I

• “Centar za posjetitelje” i sustav kretanja turista III

• Razvoj pješačkih i biciklističkih staza i ruta II

• Najavni punkt Šibenika na odmorištu Krka II

• Obnova i revitalizacija tvrđave Sv. Nikola II

• Obnova i revitalizacija tvrđave Sv. Ivan II

• Plan upravljanja plažama III

• Uređenje i tematiziranje plaže Jadrija III

• Ambijentalno uređenje Šibenika i gradskih jezgri I

• Hrvatski centar koralj II

• Spužve na Krapnju III

• Sustav interpretacije i signalizacija ključnih atrakcija II

Turistička suprastruktura i poduzetništvo

• Projekt TEF-a – provedba natječaja te realizacija projekta na području TEF-a I

• Kuća Mediteran II

• Komunalna galija sv. Juraj III

• Poticanje inovativnih poduzetničkih projekata u turizmu I

• “Lokalni proizvodi za lokalni turizam” I

• Razvoj ruta za samostalni obilazak grada I

• Portfelj kulturno-zabavno-sportskih sadržaja/ menadžment manifestacija I

• Unaprjeđenje gastroponude I

Promocija i prodaja

• Razvoj brenda grada Šibenika II

• Unaprjeđenje DMC funkcije I

• Inovativna komunikacija s tržištem I

LEGENDA:

Vremenski period provedbe programa

97

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

PRILOG “GRAD ŠIBENIK – SLIKA GRADA” 15

Samo je jedan Šibenik (na svijetu). Može li ga se takvog i očuvati? Zna li se kako se to čini? Kako očuvati duh ovog grada? Kako očuvati dobri duh grada, a da se on ne okuje, ne sapne, ne zamrzne, ne okameni, ne petrifi cira? Koliko je za to zainteresiran šibenski turizam, a koliko dalmatinski i hrvatski? Mogu li oni išta u tom smislu učiniti? Mogu, svojim dokumentima i svojim akcijama! Drugo je pitanje, kako?

U prvom redu, treba shvatiti da je riječ o šibenskom turističkom resursu, o temeljnom turističkom resursu, o turističkoj privlačnosti zbog koje turisti i posjećuju Šibenik. Zatim, treba prepoznati “to nešto što je turistički tako značajno za Šibenik» u cjelini i po pojedinim sastavnicama, kako bi se mogla osigurati njihova optimalna funkcionalna zaštita i održivo gospodarenje njima.

PRISTUP

Šibenik, naselje, grad pisan malim slovom g, grad u izvornom značenju te riječi, ima mnogo toga

čime privlači i oduševljava turiste, po čemu ga turisti pamte. Međutim, na pitanje po čemu to

turisti pamte Šibenik, nije lako odgovoriti. Rutineri bi lakonski odgovorili da je riječ o njegovoj

prepoznatljivosti, što je točan ali krajnje površan, pojednostavljen, neslojevit i nedjelotvoran

odgovor, osobito u odnosu na složenost i suptilnost stvaranja turističkog doživljaja.

Slična pitanja zaokupljala su ljude i prije pojave turizma u današnjem obliku, poglavito zbog vlastitih žitelja, ali i stranaca koji bi iz različitih pobuda pohodili njihov grad. U tom je smislu poznata stara latinska sintagma genius loci – dobri duh grada, dobri duh mjesta, koja podjednako sadrži čudesne fi zičke, ali i nematerijalne komponente pojavnosti nekog grada. Jedinstveni duh grada ne može se tek tako, mehanički, rastaviti na sastavne dijelove za potrebe njihova analiziranja. To polazi za rukom samo posvećenima. I to ne uvijek i za svaku potrebu. Stoga odgovor na ovo pitanje valja tražiti u manje ambicioznom, a dostupnom i ostvarivom postupku, primjerice, sintagmom imenovana slika grada. Nju su razvili urbanisti, poglavito kao instrument koji se koristi kod izgradnje novih gradova ili kod “popravljanja” postojećih. Isti se postupak, na određeni način, uz kreativni i znalački pristup, može primijeniti i u turizmu, poglavito vezano uz vrjednovanje turističke privlačnosti i osiguranje kvalitete turističkog doživljaja.

U spomenutom smislu, za turizam mogu biti od praktične koristi istraživanja16, koja je u drugoj po-lovici prošlog stoljeća provodio Kevin Lynch u Americi. On je rezultate tih istraživanja objavio u knjizi “The image of the city”17. To je knjiga o izgledu gradova. Pritom urbani krajobraz (fi zički sadržaj slike grada) igra razne uloge; između ostalog, on je nešto što treba vidjeti, što treba upamtiti te, dakako, i uživati u tome. Odmah na početku knjige autor upozorava na oprez kod shvaćanja riječi “slika”, jer ona obuhvaća fi zički okoliš (engl. environment) i imidž (engl. image), koji je pretežito mentalna slika, predstava i prikaz ideja o gradu. Dodatno valja biti oprezan jer su riječ imidž pretežitim dijelom uzur-pirale tvrtke i korporacije, poglavito zbog svoje promidžbe, a u novije vrijeme se koristi i za turističke destinacije, čije granice, u pravilu, nisu prostorno određene.

U promišljanju zaštite i održivog korištenja posebnosti “slike grada Šibenika”, grada s ugodnim fi zičkim okolišem i spontano oblikovanog u smislu čulnog uživanja, valja izdvojiti model strukture Lynchove knjige. U slici fi zičkog okoliša grada na prvom se mjestu ističe “čitljivost” (jasnoća i razgovjetnost) urbanog krajolika, jer nam ona može pružiti sirovinu za oblikovanje simbola i kolektivnih uspomena grupnih komunikacija, zatim “struktura i identitet” urbanog krajolika, jer se slika fi zičkog okoliša na-jjednostavnije analizira njenom podjelom na tri segmenta: identitet, struktura i značaj, te konačno, “slikovitost”, temeljena na fi zičkom okolišu grada koji se odnosi na njegove atribute identiteta i strukture mentalne slike, a velika je vjerojatnost da kod promatrača može izazvati snažan utisak. Osim toga, slikovitost sačinjavaju oblici, boje ili opći raspored, koji olakšavaju nastajanje živopisno prepoznate, snažno sazdane i vrlo korisne slike gradskog okoliša.

15 Tekst je autorski stav dr.sc. Eduarda Kušena 16 Istraživanja su proveden u Centru za urbane i regionalne studije, Massachusetts Institute of Technology. 17 Lynch, K. (1972) The image of the city, The M.I.T. Press, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, Massachusetts.

98

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Drugi dio ove knjige sadrži naglašene sastavnice slike grada. Javna slika grada, koja je nastala prekla-panjem velikog broja individualnih, osobnih slika grada, sastoji se od niza individualnih, ona se oslanja na vidljive, uočljive objekte. Tu su na prvom mjestu “putovi – putanje (utabane staze)”; njima se kreću promatrači, a to mogu biti ulice, šetnice, tranzitne prometnice, plovni kanali ili željezničke linije. Slijede “rubovi, ivice, granice”, koje su linearni elementi kojima se promatrač ne koristi; one razgraničavaju različite dijelove grada, jer prekidaju kontinuitet. “Kvart – četvrt” je značajni dio grada u koji promatrač ulazi kao u nešto novo. “Čvorišta i žarišta” predstavljaju strategijske točke grada. Osim prometne dimenzije (kao ulazi) one označavaju određenu koncentraciju, a mogu biti žarišta ili jezgra kvarta. “Obilježja” su orijentiri, uočljivi i iznimni fi zički elementi različitih dimenzija, koji se izdvajaju iz mnoštva drugih. “Međusobne veze sastavnica” imaju zadaću da prethodno prikazane sastavnice povežu u jedinstvenu sliku na razini cijelog grada.

POSEBNOSTI ŠIBENIKA

Kako sačuvati i unaprijediti “dobri duh” i “privlačnu sliku” grada, kao temeljni turistički resurs Šibenika? Problem je donekle univerzalan za svaki turistički grad. U tom se pitanju kriju cilj i zadaća izrade ovog teksta. Stoga će se u nastavku nastojati naznačiti okvirni odgovori na tri bitna pitanja: Koji su turistički afi rmativni dijelovi slike grada?, Koji su odbojni dijelovi slike grada?, te Kako zaštiti prve, a popraviti druge?

■ Prvi dio odnosi se na utvrđivanje turističke privlačnosti grada, koja sadrži “duh grada“, “sliku grada“

i, posebno, “regionalnu, tradicijsku pa i ruralnu sliku određenih dijelova grada, osobito njegove

periferije“

■ Drugi dio odnosi se na utvrđivanje “negativa slike grada“, svih onih sastavnica koje erodiraju turističku privlačnost grada

■ Treći dio se odnosi na strategiju i plan akcija za “liječenje“ bolesnih dijelova grada i “prevenciju“ erozije atraktivnih sastavnica slike grada.

Najdelikatniji i najakutniji je navedeni treći dio. Naime, po službenoj dužnosti, o zaštiti najvećeg dijela turistički afi rmativne slike grada brinu službe u čijem se djelokrugu rada nalaze zaštita prirodne baštine i zaštita kulturno-povijesne baštine te zaštita prostora u cjelini. Turizam se o tom pitanju izjašnjava rijetko, a i tada samo deklarativno. S jedne strane, za razliku od drugih sektora, turizam nije dobio zakonsko pravo da upravlja svojim temeljnim resursima u koje spadaju sve potencijalne i realne turističke atrakcije, pa tako i sastavnice privlačnosti grada, dok se, s druge strane, sam turizam prema svojoj resursno-atrakcijskoj osnovi, u smislu njene zaštite, odnosi krajnje nezainteresirano, zadovoljavajući se poštapalicom da se turizam ubuduće treba razvijati održivo. U slučaju grada Šibenika i Grada Šibenika situacija se, srećom, ovog puta mijenja. Propituju se mogućnosti aktivnijeg uključivanja gradske turističke zajednice u afi rmaciju slike grada i njenu zaštitu kroz strateške doku-mente dugoročnog razvoja turizma Grada.

GRAD I ŠIROKO PREDGRAĐE

S jedne strane, Šibenik kao gradsko naselje predstavlja monolitnu cjelinu, osobito povijesnu, a s druge strane on je naglašeno srastao s određenim prirodnim sastavnicama svoga okruženja. To su, u prvom redu Jadransko more i rijeka Krka, koji su na različite upečatljive načine urasli u grad Šibenik.

Novi rezidencijalni i gospodarski sadržaji grada organski su se širili u okolni prostor po uzoru na međunarodnu urbanističku matricu iz druge polovice prošlog stoljeća, pri čemu je pravi problem u slici grada Šibenika predstavljala prljava industrija na zapadnom dijelu grada. Šibenik je postao jaki industrijski grad, a jedina prava turistička investicija locirana je u izgradnju novog turističkog naselja Solaris, južno od Šibenika.

Naselja uz morsku obalu sezonski su se orijentirala na maritimni kupališni i odmorišni turizam, koji se razvija u okviru malih investicija, a predstavlja konglomerat stambenih objekata, stalnog i sekundarnog stanovanja (vikendice) te različitih manjih smještajnih turističkih kapaciteta, pansiona, apartmana, malih hotela i slično. Tu se odvija vrlo živa izgradnja i pregradnja bez osmišljenih znakova mediteran-

99

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

ske, dalmatinske ili posebne lokalne prepoznatljivosti. Na nekim mjestima, takva izgradnja urasta i u samo tkivo grada. To je najosjetljiviji dio negativne slike Grada Šibenika kao administrativne cjeline, najvidljivija i najizraženija u domeni spomenute priobalne izgradnje. Taj problem je prisutan u svim hrvatskim primorskim turističkim zajednicama. Turistička zajednica Grada Šibenika je prva koja je našla potrebu i snagu da se djelatno uključi u rješavanje ovog problema.

Tranzicija je Šibeniku donijela velike gospodarske probleme, izmijenila je gospodarsku strukturu i donijela nezaposlenost. Jednostrano gledano samo s turističkog interesa, takva je tranzicija prisilila Šibenik da se značajnije okrene turizmu. Nestali su neprihvatljivi industrijski zagađivači na zapadnom dijelu grada, izmješten je veliki dio tranzitnog prometa s Jadranske magistrale na Autocestu A1, na kojoj je Šibenik dobio svoje čvorište, razvio se kulturni i gradski turizam, nautički turizam, a dolazi i kruz-ing turizam, kojem grad Šibenik ima što ponuditi. Uspješno se “rekonstruirao” Solaris, jedini turistički nukleus na području Grada. Grad graniči s dva nacionalna parka i sve više postaje ishodište za njihov obilazak, osobito nautičara za NP Kornati, a potencijalno i za NP Krka, putem izravnog plovnog ulaza u Šibeniku (Nulta porta), kako je to predlagano 2003. godine u studiji Instituta za turizam18. Radi se o nultoj porti smještenoj na šibenskoj obali, po mogućnosti negdje kod autobusnog ili željezničkog kolodvora.

STRUKTURA

Na tragu iznesenog, za potrebe Šibenika predlaže se modifi cirana struktura Lynchove slike grada, proširena šibenskim posebnostima.

A. SLIKA GRADA (I GRADA) ŠIBENIKA

a. Sastavnice

i. Obilježja

ii. Čvorišta i žarišta

iii. Kvartovi – četvrti

iv. Putovi, putanje

v. Rubovi, ivice

vi. Međusobne veze sastavnica

vii. Grad predgrađe.

b. Dojmovi

i. Čitljivost

ii. Struktura i identitet

ii. Slikovitost

iv. Prilaz gradu.

B. NEGATIV SLIKE

a. Primorska naselja

b. Dio industrije

c. Ostalo.

C. STRATEGIJA ZAŠTITE

a. Interpretacija strateškog turističkog dokumenta za

i. Planove razvoje

ii. Urbanističko i prostorno planiranje

iii. Određeni sektori.

18 Kušen, E. et al. (2003) Turistička valorizacija Nacionalnog parka Krka, Institut za turizam, Zagreb

100

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

b. Načela uređenja i izgradnje na šibenskom priobalju19

i. Turističke mjere zaštite

ii. Formulacija preporuka.

Ovaj je prijedlog moguće istraživački realizirati kroz dulje razdoblje, možda u etapama, u okviru turističkih projekata ili možda izradom posebnog priručnika. Ono što ima prioritet to su Načela uređenja i izgradnje uz morsku obalu, pa će se već ovdje dati njihove osnovne naznake.

PRVA ANALIZA ŠIBENIKA PO LYNCHU

Prva analiza slike grada Šibenika “Analiza perceptivnih elemenata slike grada Šibenika prema modelu Kevina Lyncha” objavljena je 2005. godine (A. Škevin Mikulandra, 2005). Iako provedena u okvirima prostornog planiranja, urbanizma i parkovne arhitekture, ova analiza može dobro poslužiti turizmu, pod pretpostavkom da je zainteresiran da sa svoje strane pridonese zaštiti vitalnih dijelova privlačnosti grada Šibenika. Ovdje će se u nastavku citirati nekoliko uvodnih naznaka spomenutog članka, dok se za samu analizu čitatelja upućuje na izvornik20. Za Šibenik bi dobro došao “turistički” prepjev ove analize.

Specifi čnost prirodno-geografskog položaja, kao i niz društveno-povijesnih prilika, planersko htijenje i vizije, utjecali su na današnji izgled Šibenika. U mentalnoj slici grad se doživljava od Šibenskog mo-sta do Morinjskog zaljeva na jugoistoku, od ulaza u Kanal Sv. Ante do Šubićevca i Kamenara, što je zanimljivo s aspekta prostornoga planiranja jer stvarni fi zički okvir grada zauzima puno manji pros-tor. Značajnu komponentu slike grada čini silueta grada, te kontekstualni odnos sa zaleđem. Grad smještajem zauzima južne padine okolnih brda, prateći konfi guraciju terena. Neprestana rekonstrukcija i promjenjivost gradova postavlja i probleme održavanja kontinuiteta njihove slike. Promjene u silueti Šibenika nastale su rušenjem gradskih bedema, gradnjom industrijskih i lučkih postrojenja te prvih nebodera. Prijelomni trenutak u značajnijoj promjeni slike grada nastaje gradnjom prvog nebodera na Križu… Gradske su se vlasti opredijelile za ovakav tip stambene izgradnje jer je grad limitiran prirodnim karakteristikama smještaja i nema velike mogućnosti longitudinalnog rasta i razvoja, pa se vertikala nametnula kao logičan i prirodan slijed, iako tipologija izgradnje nije tipična za mediteranski grad… Lamelasta izgradnja predstavljala bi kontinuiranu vizualnu barijeru – kako s mora prema gradu tako i iz sjevernih dijelova grada prema moru, a stambene vertikale eliminiraju taj efekt i na taj način pridonose očuvanju slike grada u kontekstu zaleđa...

PRILAZ GRADU – DODATAK SLICI GRADA ŠIBENIKA

Za prilaz gradu nije uvijek lako utvrditi kada i gdje počinje. Možda počinje već kod kuće posjetitelja, pregledom različitih informacija o gradu koji se kani posjetiti i obići. Za one koji stižu cestama, prilaz gradu nastavlja se “čitanjem“ najavne turističke cestovne signalizacije uz autoceste i magistralne

ceste, te, u završnici, sličnih obavijesti uz prilazne ceste gradu s kojih se često, u sekvencama, pruža

pogled na sam grad ili njegove dijelove. Slijedi ulaz u grad, simbolička porta grada, parkirališni

prostori, centar za posjetitelje. Prilaz gradu autobusom za putnike je manje čitljiv na spomenuti

način i pretežito ga određuje lokacija autobusnog kolodvora. Ista je situacija i u slučaju prilaza

željeznicom, kojeg određuje lokacija željezničkog kolodvora i značajke trga na izlazu iz kolodvora. Za gradove na morskoj i riječnoj obali prilaz plovilom je redovito polaganiji, pregledniji i spektakularniji pa je sagledavanje slike grada jednostavnije. Prilaz zrakoplovom svodi se na prilaz autobusom, s tim da u pojedinim slučajevima može prethoditi panoramski pogled na grad iz zrakoplova.

U Šibenik se vjekovima dolazilo poglavito morskim putom: kroz šibenski arhipelag, Kanalom sv. Ante, preko ogromnog vodenog zrcala šibenskog vodenog trga do šibenske luke iz koje bi počelo “osva-janje” grada. A tako je i danas. Dovoljno vremena i vizura da se prikupe i srede utisci s ovakvog prilaza.

Značajniji broj dolazaka posjetitelja cestom u Šibenik je započeo izgradnjom Jadranske magistrale u prošlom stoljeću, koja je doticala i dugoročno određivala istočni rub grada, pružajući djelomični pogled

19 Postoji niz izvora koji se mogu koristiti kao osnovica za kreiranje ovakvih pravila ponašanja. Ovdje se navodi tek jedan: “Pouka baštine – za gradnju u hrvatskom priobalju (2007) ur. J. Belamarić, Hrvatska gospodarska komora, Zagreb. 20 A. Škevin Mikulandra (2005) Analiza perceptivnih elemenata slike grada Šibenika prema modelu Kevina Lyncha, Prostor, vol. 13, br. 1, str. 107-115.

101

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

na sam grad, da bi nakon simbolički anemičnog odvojka za grad produžila put Splita. Izgradnjom autoceste A1 Zagreb – Split, Šibenik je na nju dobio novu priključnu cestu, koja se još više udaljila na istok grada i zaglavila u istočnoj industrijskoj zoni u kojoj je nestala svaka prometna čitljivost, koja se pogubila između više cestovnih pravaca koji se ovdje susreću (stara Jadranska magistrala, priključna cesta za autocestu, priključak na gradsku uličnu mrežu i priključak na cestovnu mrežu tamošnjih postrojenja i trgovačkih centara). U toj se zavrzlami ne može prepoznati glavni sadržaj, “skretnica” u grad Šibenik. Za to nedostaje optimalno tehničko prometno rješenje koje bi predstavljalo prvi korak prema kreiranju simboličkog ulaza u sam Šibenik. Međutim ovaj grad, osim korektnog tehničkog rješenja, zaslužuje kreativno i prepoznatljivo oblikovno rješenje, koje je na razini kulturno-povijesnog statusa kakav uživa Šibenik. Slijedi urbana artikulacija gradskog prometnog pravca koji povezuje skretanje (ulaz) u grad sa zonom željezničkog i autobusnog kolodvora, parkirališnim prostorom i centrom za posjetitelje.

Aktualni stav prema željezničkom prometu, stanje na željeznici i stihijska blokada informacija o razini korištenja željezničkog prometa u Europi guraju taj promet na marginu interesa struke i javnosti, ali će se stvari bitno promijeniti kada za to sazrije vrijeme. Za sada se može tek ustvrditi da lokacija šibenskog kolodvora ima pozitivan utjecaj na sliku ovog grada, ne ulazeći problem barijere koji stvara željeznička pruga svojim površinskim prolazom kroz grad.

U nastavku će se navesti nekoliko konkretnih opservacija koje mogu poslužiti za kreiranje konkretnih projekata. To su: (1) Najavni punkt Šibenika na odmorištu Krka, (2) Cestovna porta, skretanje u Šibenik, (3) Centar za posjetitelje i sustav kretanja turista, (4) Promet u mirovanju i (5) Sustav interpretacije i signalizacija ključnih turističkih atrakcija.

(1) Najavni punkt Šibenika na odmorištu Krka

Nije rijedak slučaj da pojedine turističke destinacije imaju potrebu svoju ponudu najaviti već na pros-toru susjedne turističke destinacije. Grad Šibenik za to ima izrazitu prigodu da svoje raskošne turističke atrakcije najavi na najatraktivnijem odmorištu na mreži hrvatskih autocesta. Već kod koncipiranja ovog odmorišta računalo se da će ga kao svoj najavni punkt koristiti najmanje Skradin, Nacionalni park Krka, Šibenik, Nacionalni park Kornati i Šibensko-kninska županija, ali i dalje, primjerice Split, pa i Dubrovnik, a ne bi bilo na odmet da na ovakvoj lokaciji to učini i Hrvatska turistička zajednica. Tu je prigodu iskoristila samo TZ Grada Skradina. Atraktivni prostor s pogledom na Skradin, na ulaz u NP Krku, na rijeku Krku i Prokljansko jezero, vapi za osmišljenim promidžbenim instalacijama koje promoviraju susjedne turističke atrakcije i cijelu Dalmaciju21.

Slika 1. (Prilog) KIP MAJKE BOŽJE OD PUTA, NA ODMORIŠTU KRKA UZ AUTOCESTU A1 ZAGREB – SPLIT, UZ KOJI POLJSKI SVEĆENIK SLUŽI MISU ZA SVOJE HODOČASNIKE

Foto: E. Kušen

21 O turističkom potencijalu odmorišta uz autoceste Institut za turizam je 2013. godine objavio e-knjigu “Turisti i ceste”, kojoj je autor E. Kušen, a može se naći na web-stranici Instituta za turizam u okviru njegovih e-izdanja.

102

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Po svemu sudeći na ovom se odmorištu najbolje snašao vjerski turizam podizanjem kipa Majke Božje od puta, uz koji se zaustavljaju brojni vjernici na putu u Međugorje, a svećenici koji ih prate kod kipa služe misu na svom materinjem jeziku (Slika 1. u Prilogu).

Nekoliko kilometara prije simboličke cestovne porte Šibenika, na kojoj se neće moći ništa vidjeti od grada, odmorište Krka predstavlja idealnu priliku da se posjetitelji Šibenika upoznaju s osnovnim crtama slike grada Šibenika, kao što su karta šireg okruženja, plan grada, panorama grada, pojedinačne atrakcije, Šibenik kao ishodište izleta i ophodnje. Nije riječ samo o standardnoj najavnoj turističkoj signalizaciji. Ova se zadaća mora odraditi kreativno, tako da sama po sebi postane turistička privlačnost Šibenika i samog odmorišta. Može se pretpostaviti da bi to trebao biti neki oblik umjetničke instalacije, kojoj se može pridružiti i funkcija informativnog punkta.

Sigurno je da bi bilo racionalnije i učinkovitije da se u ovakav projekt uključe i ostali prirodno zain-teresirani, kao što su TZ Šibenko-kninske županije i Javna ustanova NP Krka. Međutim, to bi u svakom slučaju produžilo realizaciju ovog projekta, pa se predlaže da ga realizira Grad Šibenik samostalno, ali na način da se već sada računa na osiguranje potrebnih mogućnosti priključenja drugih zainteresiranih na ovaj projekt i lokaciju odmorišta.

(2) Cestovna porta, skretanje u Šibenik

Nakon pripreme na odmorištu Krka, ili bez njega, posjetitelji povijesnog grada Šibenika prvi puta dolaze u vizualni kontakt s ovim grdom, koji treba biti razgovjetno prometno organiziran i simbolički atraktivno oblikovan. Riječ je o skretanju u Šibenik s mreže prilaznih cesta, o simboličkoj cestovnoj porti grada. To nikako ne znači da se radi o skupom projektu, već poglavito o doskočicama arhitekata i dizajnera.

Ovom projektu pripada i zadaća uljuđenog uređenja prometnog pravca koji kroz zatečenu gradsku strukturu povezuje cestovnu gradsku portu sa zonom autobusnog i željezničkog kolodvora. Također i s rješenjem prometa u mirovanju, zatim izgradnje ili uređenja centra za posjetitelje te ishodišta pješačkih i drugih načina obilaska posjetitelja.

(3) Centar za posjetitelje i sustav kretanja turista

Osmišljenim sustavom kretanja posjetitelja po određenom prostoru mogu se rješavati brojni prob-lemi u razvoju turizma. Primjerice, 2003. godine je utvrđen optimalni sustav obilaska NP Krka koji je, između ostalog, poslužio za izračun nosivog kapaciteta nacionalnog parka, i planiranje broja prihvata posjetitelja kod optimalnog korištenja. Stoga je vrlo važno analizirati mogućnosti kretanja posjetitelja po Šibeniku i iznaći optimalno rješenje u skladu s vizijom njegova razvoja. Za takvu analizu je potrebno osigurati nekoliko vrsta podataka:

■ Način dolaska posjetitelja u Šibenik

• Pomorski (putnički brodovi, kruzeri i nautičari)

• Cestovni (individualni i autobusom)

• Željeznički.

■ Zborno mjesto

• Ishodište za obilazak

• Centar za posjetitelje

• Koncentracija parkirališta (promet u mirovanju)

• Procijenjena lokacija – šira zona autobusnog i željezničkog kolodvora.

■ Način kretanja

• Pješke

• Biciklom

• Plovilom

• Posebnim motornim vozilom.

103

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

■ Kretanje na području

• Gradsko područje Šibenika

• Grad Šibenik

• Susjedstvo (NP Krka i NP Kornati).

■ Uporišta

• Autobusni kolodvor

• Željeznički kolodvor

• Putnička luka

• Nulta porta NP Krka (Slika 2. u Prilogu).

■ Ključne turističke atrakcije.

Slika 2. (Prilog)SUSTA MOGUĆIH PORTI ZA NP KRKU, S NULTOM PORTOM U ŠIBENIKU

Izvor: Kušen, E. (2005) Utvrđivanje funkcionalnog sustava posjećivanja NP Krka, Simpozij Rijeka Krka i N.P. Krka, Šibenik, 5. – 8.listopada 2005. sl. 14.

(4) Promet u mirovanju

I lokalo stanovništvo i posjetitelji slažu se u jednome – da je postojeće stanje prometa u mirovanju Šibenika neodrživo i da u tom smislu treba provesti radikalne zahvate. Stoga, prije nego li takvi za-hvati započnu, valja utvrditi ciljeve i način rješavanja ovog problema koji bi za šibenski turizam bili najpovoljniji. Bez odgovarajuće prethodne prometne, urbane, geološke i druge relevantne analize ovi zahtjevi mogu postati i nerealni, ali ih je važno ipak već sada formulirati.

Prethodno utvrđene lokacije autobusnog i željezničkog kolodvora te putničke luke, kao i prijedloga lokacije centra za posjetitelje s ishodištem sustava za kretanje posjetitelja i obilazak grada, s turističkog gledišta već su predodređena zona za koncentraciju parkirališnih mjesta. Analize će pokazati hoće li se ta koncentracija moći ostvariti u više etaža, nadzemnih ili podzemnih.

(5) Sustav interpretacije i signalizacija ključnih turističkih atrakcija

Šibenik zaslužuje više od rutinske interpretacije svojih turističkih atrakcija. Ovdje se ukazuje na šibensko iskustvo iz 2002. godine, na interpretaciju kamenih glava s friza šibenske katedrale, čiji su odljevi postavljeni podno katedrale i zgrade gradskog muzeja, na način da su na plohi ispod glava naslikana pripadajuća im tijela zaogrnuta u onodobno ruho (Slika 3. u Prilogu). Ovakva interpretacija izazivala

104

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

je pozornost i veselje kod turista, što pokazuje Slika 4. u Prilogu na kojoj se uz interpretaciju pojavljuju studenti Zagrebačke škole za menadžment – smjer turizma za vrijeme terenske nastave u Šibeniku22. Sljedećoj generaciji studenata to više nije bilo moguće jer je ovakvu interpretaciju postavio Muzej grada Šibenika povodom svoje obljetnice, pa je ona sljedeće godine uklonjena. Šteta. Ipak, pouka je ostala.

Slika 3. (Prilog)INTERPRETACIJA KAMENIH GLAVA S FRIZA NA CRKVI SV. JAKOVA U ŠIBENIKU (UNESCO), IZ 2002. GODINE

Foto: Kušen, E.

Slika 4. (Prilog)ODLJEV GLAVA, KOJE JE PRATILO ONODOBNO RUHO PORTRETIRANIH OSOBA, POBUDIO JE INTERES I VESELJE KOD STUDENATA NA TERENSKOJ NASTAVI

Foto: Kušen, E.

22 Ove su fotografi je, u crno-bijeloj tehnici, objavljene u knjizi: Kušen, E. (2002) Turistička atrakcijska osnova, Institut za turizam, Zagreb, str. 98.

105

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Sustav interpretacije i signalizacije oslanja se na sustav prilaza Šibeniku različitim prijevoznim sred-stvima, koji završava u zoni centra za posjetitelje, ishodištu sustava kretanja posjetitelja po gradu i okolici. Tu je ishodište turističke signalizacije koja vodi do ključnih turističkih atrakcija.

Za svaku turističku atrakciju, do koje vodi spomenuta signalizacija, osmišljava se kreativna interpre-tacija turističke atrakcije koja posjetitelju olakšava njeno “čitanje” i razumijevanje.

Postoji čitav niz pokušaja da se za izgradnju uz morsku obalu, osim na području gradova, propišu pravila oblikovanja objekata i okoliša kako se ne bi devastirao izgled primorskog krajolika, što je ujedno od velike važnosti za razvoj turizma jer se na taj način čuva i unaprjeđuje turistička privlačnost i prepoznatljivost primorskih krajeva. To ne mora uvijek biti komplicirano i skupo, ponekad su tu vrlo jednostavni zahtjevi, propisani ili običajni, primjerice stolarija, poglavito škure i grilje, obojena u specifi čnu plavu boju, kakvu turisti susreću u nekim zemljama Mediterana.

U 60-im godinama prošlog stoljeća, Općina Hvar je za cijelo područje otoka Hvara propisala medit-eranske građevne elemente koji se imaju primijeniti pri izgradnji i rekonstrukciji obiteljskih i kuća za odmor, poglavito građevne oblike i materijale. Kasnije, od 80-ih na ovamo, u provedbenim odredbama prostornih i urbanističkih planova mogli su se opisati uvjeti oblikovanja objekata i njihova okoliša. Ovisno o lokalnoj situaciji, ta se mogućnost selektivno koristila. Sam sektor turizma pritom se nije angažirao, kao da se ne radi o očuvanju mediteranske turističke privlačnosti, osnovice zbog koje turisti dolaze u šibenski kraj.

Koliko je problem izgradnje na hrvatskom priobalju postao akutan i opasan za hrvatski turizam, pokazuje naglo donošenje Vladinog propisa za slučaj kriznih stanja (uredba), “Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora”, Zaštitno obalno područje (ZOP), 2004. godine. Iako Uredba poglavito regulira pitanja granicom zaštićenog obalnog područja kvantifi kacijom mogućeg opterećenja po hektaru zemljišta (izgrađenost) te opisom predviđenih urbanističkih postupaka i defi niranjem prirodnih plaža, te na taj način ne sadrži izričite uvjete oblikovanja objekata, njen je utjecaj na terenu bio itekako učinkovit.

Proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata, koji je u punom zamahu, rješenje svakog slučaja uvjetuje izradom arhitektonske projektne dokumentacije, što će uvelike pridonijeti makar konstruk-tivnoj sigurnosti objekata. Kada se spomenu Šibenik i otok Krapanj, poznat po tradiciji spužvarstva, nameće se asocijacija na Veneciju i otok Murano, poznat po izradi staklenih predmeta, no nažalost u Krapnju ništa od toga; tamo turiste, između ostalog, dočekuje primjer zavidne graditeljske, kon-struktivne “naive” .

Nekad, kad su građene primorske kuće u šibenskom priobalju, kojima se danas divimo, njihovi su vlasnici prepuštali ondašnjim majstorima da odaberu odgovarajuća konstruktivna i oblikovna rješenja zgrade.

Ipak, za njegovanje pa i stvaranje turistički poželjne slike šibenskog priobalja, nije dovoljno standardno arhitektonsko i urbanističko planiranja i projektiranje izgradnje i uređenja ovog prostora; ono mora biti i u funkciji slike šibenskog priobalja s turističkog aspekta. Za to je potrebna doedukacija arhitekata koji će izrađivati tehničku dokumentaciju za područje šibenskog priobalja. Inicijativa za ovu akciju treba poteći od TZ Grada Šibenika.

Prethodno spomenuta knjiga “Pouke baštine” trenutno je najprikladniji priručnik kod izgradnje i uređenja hrvatskog priobalja u duhu tradicije i arhitektonske mediteranske “pristojnosti”. Bilo bi nabolje u cijelosti se pridržavati naputaka ove knjige. Budući da je to nemoguće, ovdje će se pokušati izdvojiti samo neke njene poruke i formulirati ih u turističke preporuke.

Turističke preporuke (?) predstavljaju sintagmu koja odvaja redovnu skrb konzervatora, arhitekata i urbanista kod izgradnje i rekonstrukcije objekata u hrvatskom priobalju, od skrbi koju bi trebao voditi turistički sektor pri zaštiti svojih temeljnih turističkih resursa, potencijalnih i realnih turističkih atrakcija. Stoga izričaj turističkih preporuka može biti manje rezolutan, tek savjet i podsjetnik. Turizam je ovdje samo jedna od neafi rmiranih stranaka u postupku glede zahvata u prostor hrvatskog priobalja. Tekst koji slijedi ne može biti konkurencija struci konzervatora, arhitekta i urbanista, već on predstavlja upozorenje turističkog sektora da je potrebno štititi njegove temeljne turističke resurse.

106

ST

RA

TE

GIJ

A R

AZ

VO

JA I

NO

VAT

IVN

OG

TU

RIZ

MA

GR

AD

A Š

IBEN

IKA

201

5. –

202

0.

Za lakše razumijevanje problema, tek jedno iskustvo posjetitelja (turista). Kod stručnog obilaska tere-na uočena su dva ekstrema primjera među bezličnim graditeljskim zahvatima. Primjerice, u Raslini je uz plažu podignut tipični kontinentalni objekt sa svim mogućim graditeljskim kičem na sebi, uključujući i okoliš kuće, dok u središtu Zatona, uz morsku obalu stoji obnovljena i rekonstruirana kuća, koja pokazuje mnogo graditeljskog obzira prema zatečenom nasljeđu ovog mjesta, navodno u vlasništvu jednog stranca, Engleza (Slika 5. u Prilogu). Riječ je o mogućem utjecaju graditeljskih zahvata u šibenskom priobalju na kvalitetu turističkog doživljaja gostiju.

Slika 5. (Prilog)PRIMJER UKLAPANJA NOVOG OBJEKTA U SLIKU STARE JEZGRE ZATONA

Foto: E. Kušenš