Strategija gospodarskog razvoja RAZVOJA... · nerazvrstanih cesta kao preduvjeta za daljnji razvoj gospodarstva, a osobito ruralnog turizma. estovni promet putnika obavljaju ovlašteni

0

Općina Sveti Petar Orehovec

2015

Strategija razvoja Općine

Sveti Petar Orehovec 2015-2020

1

Strategija razvoja Općine Sveti Petar Orehovec

2015-2020

Sveti Petar Orehovec, studeni 2016.

2

3

Odluka Općinskog vijeća za pokretanje projekta: KLASA: 320-02/16-01/05, URBROJ:2137/20-16-1

Naziv projekta: Strategija razvoja Općine Sveti Petar Orehovec 2015-2020

Naručitelj projekta: Općina Sveti Petar Orehovec

Pravna osoba nositelj projekta: OKORAK d.o.o.

Zbjeg 38, 35254 Bebrina

Voditelj projekta: Marko Mrkalj

Održana javna rasprava: Dana, 05.11.2016

Odluka Općinskog vijeća o usvajanju projekta: 320-02/16-01/05, URBROJ:2137/20-16-2

4

Sadržaj

SADRŽAJ .......................................................................................................................................................................... 4

POLAZIŠTE ....................................................................................................................................................................... 5

UVOD 5

METODOLOŠKI PRISTUP ............................................................................................................................................................. 6

PRIVATNO JAVNO PARTNERSTVO (POPIS ČLANOVA RADNE SKUPINE) .................................................................................................... 6

ANALIZA STANJA .............................................................................................................................................................. 7

POVIJESNI PRIKAZ ..................................................................................................................................................................... 7

GEOPROMETNI POLOŽAJ ............................................................................................................................................................ 8

KLIMATSKA OBILJEŽJA ................................................................................................................................................................ 9

SOCIJALNO-DEMOGRAFSKA STRUKTURA ...................................................................................................................................... 10

Stanovništvo ................................................................................................................................................................. 10

Površina, stanovništvo i kućanstva ............................................................................................................................... 11

Kvalifikacijska struktura stanovništva ........................................................................................................................... 12

Migracije stanovništva .................................................................................................................................................. 14

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I KUĆANSTVA .................................................................................................................................. 15

GOSPODARSKI PREGLED ........................................................................................................................................................... 17

GOSPODARSKI SUBJEKTI ........................................................................................................................................................... 20

Trgovačka društva i zadruge ......................................................................................................................................... 20

Obrti i slobodna zanimanja .......................................................................................................................................... 21

Stanje nezaposlenosti ................................................................................................................................................... 22

Pregled gospodarstvenika ............................................................................................................................................ 23

Stanje poslovne klime .................................................................................................................................................. 23

STANJE INFRASTRUKTURE ......................................................................................................................................................... 24

Ceste 24

Vodno gospodarstvo ..................................................................................................................................................... 24

Elektroopskrba ............................................................................................................................................................. 25

Sakupljanje i zbrinjavanje otpada ................................................................................................................................. 25

Telekomunikacijski sustav ............................................................................................................................................. 26

Društvena infrastruktura .............................................................................................................................................. 27

Zdravstvo i socijalna skrb .............................................................................................................................................. 27

Kultura, šport, informiranje, udruge i manifestacije..................................................................................................... 27

Lokalna samouprava ..................................................................................................................................................... 28

STRATEGIJA GOSPODARSKOG RAZVOJA ........................................................................................................................ 35

SWOT ANALIZA ..................................................................................................................................................................... 35

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE SVETI PETAR OREHOVEC .......................................................................................................................... 37

DUGOROČNI CILJEVI, RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE ........................................................................................................................ 38

D STRATEŠKI CILJEVI I MJERE .................................................................................................................................................... 40

Projektne aktivnosti u 2017. godini .............................................................................................................................. 42

Proračunski plan projektnih aktivnosti ......................................................................................................................... 43

Komentari javne rasprave ............................................................................................................................................. 44

Provođenje, praćenje i ažuriranje ................................................................................................................................. 44

Usklađenost sa strateškim dokumentima više razine ................................................................................................... 44

STRATEŠKI CILJ 1. RAZVOJ POLJOPRIVREDE I TURIZMA .................................................................................................. 48

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I INFRASTRUKTURE .................................................................................... 50

STRATEŠKI CILJ 3. KULTURNI I DRUŠTVENI RAZVOJ ........................................................................................................ 52

5

Polazište

Uvod Izradom Strategije razvoja, Općina Sveti Petar Orehovec je po prvi puta dobila strateški dokument koji na sustavan i dinamičan način upravlja razvojem mikro regije. Strategija razvoja nam s jedne strane definira viziju, strateške ciljeve, prioritete i mjere, koji su izraz naših želja i težnji, načina na koji želimo tu viziju postići. S druge strane, definiranim projektima mjere se konkretiziraju u skupove aktivnosti što Strateškom planu kao dokumentu daje dinamičnost. Budući da se radi o strateškom dokumentu za dulje vremensko razdoblje spomenutu dinamičnost treba tijekom razdoblja sačuvati na način da se osigura mogućnost za prilagođavanje potrebama razvoja mikro regije koju pokriva Općina Sveti Petar Orehovec. Strategija razvoja predstavlja dinamičan dokument koji treba biti temelj donošenja svih odluka Općine bitnih za razvoj i napredak mikro regije kao cjeline. Procedurom izrade Strategije razvoja predviđena je njegova prva revizija godinu nakon njegovog donošenja u promatranom vremenskom razdoblju. Vjerojatno će ovo prvo izdanje Strategije razvoja pokazati i neke manje nedostatke, kao što je npr. nepokrivenost nekih prioriteta i mjera konkretnim projektima. U prilog navedenom, cilj je u predstojećem razdoblju što je bolje moguće uravnotežiti mjere i prioritete i postići harmoniziranu cjelinu. U konačnici to će rezultirati time da će Općina Sveti Petar Orehovec racionalno upravljati vlastitim razvojem i što je pravilnije moguće alocirati raspoložive resurse. U ime tvrtke OKORAK d.o.o., kao nositelja izrade Strategije razvoja Općine Sveti Petar Orehovec zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u njegovoj izradi, a koja je s pripremom trajala oko šest mjeseci. Zahvala se posebno odnosi na članove Radne skupine koji su operativno najviše sudjelovali u njegovoj izradi. Gospodarski razvoj je najznačajniji segment opstanka društva u cjelini. Upravljanje gospodarskim razvojem omogućava brži izlazak iz tranzicije i osigurava održivi razvoj. Kako bismo osigurali održivi razvoj gospodarstva, postoje dva pristupa. Jedan je centralistički, koji definira razvoj zajednice temeljem pogleda, tzv. „Odozgo“ točnije s razine nacionalne vlasti i često ima definirane ciljeve i aktivnosti prema određenim ciljnim grupama. Nedostatak ovakvoga pristupa je što, najčešće, informacije o takvome razvoju ne dopiru do najnižih slojeva društva, nego se zaustavljaju negdje na sredini jer pristup nije prepoznao specifičnosti svakoga regionalnoga i lokalnoga područja. Drugi pristup održivoga razvoja je upravljanje razvojem, tvz. „Odozdo“, koji pokreću lokalne zajednice kako bi samostalno upravljale svojim razvojem temeljem vlastitih specifičnih potreba. Takav pristup ima nedostatak upravljanja procesom implementacije definirane strategije u realizaciji projektnih aktivnosti i potrebu za lobiranjem prema centraliziranim izvorima financiranja. Održivost gospodarskoga razvoja u Republici Hrvatskoj je definirana određenim nacionalnim razvojnim strategijama i programima, regionalnim operativnim planovima i mikroregionalnim planovima na razini županija i mikroregija, ali i lokalnim razvojnim planovima na razini gradova i općina. Usklađenost ovih razvojnih dokumenata je vrlo jak argument za dobivanje centraliziranih sredstava, ali i prepoznavanje zajedničkih interesa u okruženju te zajednički pristup prema međunarodnim izvorima financiranja.

6

Metodološki pristup Proces gospodarskoga razvoja u tržišnom gospodarstvu prije svega je zajednički međusektorski dogovor i zajedničko definiranje razvojnih prioriteta s obzirom da zajednicu čine tri sektora: Privatni sektor – čine gospodarski subjekti koji za cilj imaju ostvarivanje profita, a država ih kroz poreznu politiku nastoji razvojno usmjeriti. Taj sektor je jedina razvojna komponenta društva. Javni sektor – čine sve institucije i razine vlasti kojima je prvenstveni cilj stvaranje uvjeta za razvoj gospodarstva. Nevladin sektor – je, prije svega, interesni sektor koji je najčešće balans privatnog i javnog sektora. U bivšem sustavu planske ekonomije dominirao je javni sektor i upravljao cjelokupnim gospodarstvom, zbog nedozvoljenoga uvoza i zatvorenih granica za strane proizvode, takav sustav je bio održiv. Danas živimo u tranzicijskome razdoblju i želja nam je ući u tržišno gospodarstvo, gdje je jasno definirana uloga svakog član bilo kojeg od tri sektora i gdje vrijede zakonitosti tržišta, a država uključuje svoje instrumente samo u slučajevima jačeg narušavanja sustava. Proces gospodarskoga razvoja prije svega je dogovor između privatnoga, javnoga i nevladinoga sektora o zajedničkome definiranju vizije, programskih prioriteta i planova aktivnosti kako bi se optimalizirali resursi (ljudski, vremenski i financijski), a u implementaciji definiranih dogovornih aktivnosti jednim dokumentom koji zovemo strategija gospodarskoga razvoja, plan gospodarskoga razvoja ili projekt ukupnoga razvoja, koji je posljedica provođenja procesa gospodarskoga razvoja i daje legitimnost početku procesa. Točnije, jednom zajedničkom dogovoru koji, kao formirani dokument usvajaju gradska tijela.

Privatno javno partnerstvo (popis članova radne skupine) U procesu gospodarskoga razvoja Općine Sveti Petar Orehovec formirana je radna skupina koju sačinjavaju slijedeći članovi:

Franjo Poljak

Dragutin Hendelja

Stjepan Kušec

Josip Pisačić

Zdenko Funtak

Ivica Mrazović

Dražen Čuklić

Josip Ruganec

Božidar Benjak

Drautin Matus

Antun Petric

Željko Poljak

Božidar Banković

Anita Siladi

Martina Mekovec

7

Analiza stanja

Povijesni prikaz Općina je nastala 1993. izdvajanjem iz općine Križevci koja je dobila status grada. Do 1997. je obuhvaćala i područje današnje općine Kalnik a do 2001. područje općine Gornja Rijeka. Nedugo nakon osnutka općine, naselje Sudovec se izdvojilo iz njezinog sastava, te je postalo dijelom općine (danas grada) Novi Marof a samim time i Varaždinske županije. Općina Sveti Petar Orehovec nalazi se u zapadnom dijelu Koprivničko-križevačke županije. Općina se prostire na površini od 91,05 km2 i prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine broji 4.583 stanovnika. Geografski spada u Kalničko Prigorje i dobro je prometno povezana zahvaljujući državnoj cesti D22 Novi Marof-Možđanec-Sudovec-Gornja Rijeka-Križevci koja prolazi kroz Općinu. U sastavu Općine nalaze se sljedeća naselja: Bočkovec, Bogačevo, Bogačevo Riječko, Brezje Miholečko, Brežani, Črnčevec, Dedina, Donji Fodrovec, Ferežani, Finčevec, Gorica Miholečka, Fodrovec, Gregurovec, Gušćerovec, Hižanovec, Hrgovec, Kapela Ravenska, Kusijevec, Međa, Miholec, Mikovec, Mokrice Miholečke, Orehovec, Piškovec, Podvinje Miholečko, Rovci, Sela Ravenska, Selanec, Selnica Miholečka, Sveti Petar Orehovec, Šalamunovec, Vinarec, Voljavec Riječki, Vukovec, Zaistovec i Zamladinec. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 4.583 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Sveti Petar Orehovec imala je 5.137 stanovnika, raspoređenih u 37 naselja. Iz priloženog je vidljiv značajan pad broja stanovnika u posljednjih 10 godina. Općina predstavlja slabo naseljeni prostor Županije u odnosu na prosjek Republike Hrvatske (84,5 st/km2). Stanovništvo je na području Općine nejednoliko raspoređeno, a broj stanovnika je u stalnom padu. Navedena demografska kretanja najznačajnije je pokrenuo proces urbane tranzicije sa smanjivanjem broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u obližnjim većim gradovima i prigradskim naseljima (na području Županije je iseljava- nje usmjereno u Grad Križevce kao i van Županije). Područje Općine prostor je s izrazito malim naseljima (prosječna veličina naselja u Republici Hrvatskoj je 715 stanovnika/naselju). Od 37 naselja Općine, nema ni jednog naselja iznad 500 stanovnika, 3 naselja (Miholec, Sveti Petar Orehovec i Bočkovec) ima između 300 i 500 stanovnika, 3 naselja imaju između 200 i 300 stanovnika, 16 naselja ima 100-200 stanovnika, a ostalih 15 naselja imaju manje od 100 stanovnika. Na području Općine ima 57,3% (2914) aktivnog stanovništva, 11,1% (568) s osobnim prihodima i 31,7% (1628) je uzdržavano stanovništvo. Od poljodjelstva živi 60,2% (3091) ukupnog broja stanovnika (od toga 2085 ili 67,5% kao aktivno, a 1006 ili 32,5% kao uzdržavano).

https://hr.wikipedia.org/wiki/1993.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kri%C5%BEevci

https://hr.wikipedia.org/wiki/1997.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kalnik_(op%C4%87ina)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Gornja_Rijeka

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sudovec

https://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_Marof

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vara%C5%BEdinska_%C5%BEupanija

8

Geoprometni položaj Općina se nalazi u sastavu županije koja graniči s općinama Gornja Rijeka i Kalnik i s Gradom Križevci, te sa Zagrebačkom županijom. Područje Općine ima površinu od 91,05 km² i čini 5,2% sveukupne površine Koprivničko-križevačke županije. Na području Općine je 1991. godine u 37 naselja živjelo 5 684 stalnih stanovnika, tako da je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 62,3 st/km2. Prema rezultatima Popisa iz 2001. godine broj stalnih stanovnika na području Općine je 5137, sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 56,4 st/km2 što je manje od prosječne naseljenosti Županije koja iznosi 71,3 st/km2. Općinu čini 37 naselja od kojih su po brojnosti stanovnika značajnija slijedeća naselja: Miholec, Sveti Petar Orehovec, Bočkovec, Gregurovec i Zaistovec. Općina ima 5 137 stalnih stanovnika koji žive u 1 288 domaćinstava, koja su nejednoliko raspoređena po naseljima Općine.

Slika 1. Geografski položaj Općine Sveti Petar Orehovec

Izvor: Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2002. Gotovo sve županijske ceste na području Općine Sveti Petar Orehovec su asfaltirane. Na području Općine Sveti Petar Orehovec postoji potreba za izgradnjom lokalnih nerazvrstanih cesta kao preduvjeta za daljnji razvoj gospodarstva, a osobito ruralnog turizma. Cestovni promet putnika obavljaju ovlašteni koncesionari autobusnog prometa, a povezanost i učestalost autobusnih linija nije na dovoljno visokoj razini te ne zadovoljava potrebe područja Općine Sveti Petar Orehovec. Uspostavljenu dobru mrežu cestovne infrastrukture ne prati zadovoljavajuća tehnička opremljenost prometnica. Dio cesta zbog svog lošeg stanja i neadekvatnih građevinsko tehničkih elemenata prometnica ne zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete za svoj tip ceste stoga su potrebni zahvati poboljšanja cestovne infrastrukturne mreže (programi rekonstrukcije i pojačanog održavanja postojećih cesta). Isto tako, ovo područje karakterizira veliki broj klizišta koji utječu na oštećenja cesta te ugrožavaju njihovu sigurnost

9

Klimatska obilježja Područje Općine Sveti Petar Orehovec pripada reljefnoj cjelini brežuljkastog kalničkog prigorja, raščlanjenog dolinama brojnih potoka s pritocima i šumama, nadmorske visine od 120 – 700 metara. Područje je većim dijelom na sjevernim i južnim padinama Kalnika te istočnom kraku Ivanščice. Prostorna struktura karakteristična je za Hrvatsko zagorje (gorja, prigorja, pobrđa i dolinske ravni). Tla na području Općine Sveti Petar Orehovec su srednje kvalitete. Pretežno laporasta podloga i vapnenci uvjetovali su prilično ograničen razvitak plodnijeg jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture, a na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka prevladavaju pjeskovita ilovasta tla, srednje do visoke kiselosti, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka. Iako ne postoji kvalitetna analiza svojstava tala niti degradacijskih procesa (erozija, onečišćenja) kojima je ono izloženo, iz laboratorijskih analiza uzoraka tala vidljiva je ugroženost tala zbog intenzivne i nestručne gnojidbe i primjene zaštitnih sredstava u poljoprivredi. Podizanjem razine znanja poljoprivrednika s područja Općine Sveti Petar Orehovec o održivoj poljoprivredi i dobroj poljoprivrednoj praksi Općina Sveti Petar Orehovec planira i dalje pridonositi sveukupnom razvoju područja kojeg pokriva, kao što je to i dosada radila. Na području Kalnika nalazi se velika akumulacija izvorske pitke vode na dubini od 470 m iz koje se opskrbljuje šire područje Križevaca te općine Kalnik, Gornja Rijeka, Sv. Petar Orehovec i Sv. Ivan Žabno. Voda je pogodna i kao sirovina za moguću punionicu vode. Obzirom da ispuštanje otpadnih voda i odlaganje smeća nije u potpunosti riješeno, isto predstavlja i opasnost za raspoložive izvore pitke vode i njenu kvalitetu. Područjem Općine Sveti Petar Orehovec dominira umjereno kontinentalna klima karakteristična za peripanonski rub. Klima je umjerena toplo-kišna. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem. Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji je siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0°C.

10

Socijalno-demografska struktura Stanovništvo

Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnoga društveno - gospodarskoga razvitka i korištenja prostora. Ono postupno mijenja svoje vitalne značajke pa odatle proizlazi određena sporost demografskih procesa. Samo pozitivnim mijenjanjem brojnih čimbenika, moguće je utjecati na zaustavljanje negativnih demografskih tijekova i ostvariti uvjete za postizanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovništva. Tablica 1. Kontigent stanovništva po gradovima / općinama , popis 2011

Ime županije Grad ili općina

Ime grada/općine Spol Ukupno 0 – 6 godina

0 -14 godina

0 -17 godina

0 -19 godina

Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine)

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna starost

Indeks starenja

Koeficijent starosti

Republika Hrvatska

sv. 4.284.889 296.204 652.428 797.855 896.605 2.873.828 1.031.373 758.633 344.230 41,7 115,0 24,1

Republika Hrvatska

m 2.066.335 152.171 334.725 408.874 459.643 1.435.402 424.059 296.208 117.932 39,9 92,3 20,5

Republika Hrvatska

ž 2.218.554 144.033 317.703 388.981 436.962 1.438.426 607.314 462.425 226.298 43,4 139,0 27,4

Koprivničko-križevačka

sv. 115.584 8.087 18.151 22.144 24.937 76.937 27.548 20.496 9.182 41,6 110,5 23,8


m 55.964 4.316 9.453 11.473 12.958 38.970 10.792 7.541 2.946 39,4 83,3 19,3


ž 59.620 3.771 8.698 10.671 11.979 37.967 16.756 12.955 6.236 43,6 139,9 28,1



sv. 4.583 344 756 932 1.053 3.041 1.069 786 345 40,7 101,5 23,3



m 2.215 161 360 444 514 1.579 417 276 112 39,3 81,1 18,8



ž 2.368 183 396 488 539 1.462 652 510 233 42,1 121,0 27,5

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popisi stanovništva 2011. godine.

11

Površina, stanovništvo i kućanstva Tablica 3. Usporedni pokazatelji

Ime županije Površina,1) km2

Broj stanovnika Broj stanovnika na km2 Broj gradova

Broj općina Broj naselja

Republika Hrvatska 56.594 4.284.889 75,71 127 429 6.756

Zagrebačka 3.060 317.606 103,79 9 25 694

Krapinsko-zagorska 1.229 132.892 108,13 7 25 423

Sisačko-moslavačka 4.468 172.439 38,59 6 13 456

Karlovačka 3.626 128.899 35,55 5 17 649

Varaždinska 1.262 175.951 139,42 6 22 302

Koprivničko-križevačka 1.748 115.584 66,12 3 22 264

Bjelovarsko-bilogorska 2.640 119.764 45,37 5 18 323

Primorsko-goranska 3.588 296.195 82,55 14 22 510

Ličko-senjska 5.353 50.927 9,51 4 8 255

Virovitičko-podravska 2.024 84.836 41,92 3 13 188

Požeško-slavonska 1.823 78.034 42,81 5 5 277

Brodsko-posavska 2.030 158.575 78,12 2 26 185

Zadarska 3.646 170.017 46,63 6 28 229

Osječko-baranjska 4.155 305.032 73,41 7 35 263

Šibensko-kninska 2.984 109.375 36,65 5 15 199

Vukovarsko-srijemska 2.454 179.521 73,15 5 26 85

Splitsko-dalmatinska 4.540 454.798 100,18 16 39 368

Istarska 2.813 208.055 73,96 10 31 655

Dubrovačko-neretvanska 1.781 122.568 68,82 5 17 230

Međimurska 729 113.804 156,11 3 22 131

Grad Zagreb 641 790.017 1232,48 1 - 70

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popisi stanovništva 2011. godine.

12

Kvalifikacijska struktura stanovništva Budući da su ljudi nositelji znanja koje je pokretač rasta i razvoja gospodarstva, kvalifikacijska struktura predstavlja važan segment gospodarskog razvoja. Tablica 4. Zaposleni prema zanimanju, starosti i spolu


Ime grada ili općine

Zanimanje Spol Ukupno 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 i više

Republika Hrvatska Ukupno sv. 1.503.867 10.434 93.862 192.578 220.816 210.307 198.534 201.904 185.440 125.423 52.376 12.193

Republika Hrvatska Ukupno m 811.563 6.302 53.352 101.682 117.072 110.314 101.194 102.241 97.477 79.736 34.077 8.116

Republika Hrvatska Ukupno ž 692.304 4.132 40.510 90.896 103.744 99.993 97.340 99.663 87.963 45.687 18.299 4.077

Koprivničko-križevačka Ukupno sv. 42.173 317 2.645 5.111 5.488 5.600 5.679 5.909 5.234 3.528 1.538 1.124

Koprivničko-križevačka Ukupno m 23.399 198 1.537 2.735 3.020 3.044 2.927 3.048 2.905 2.276 1.023 686

Koprivničko-križevačka Ukupno ž 18.774 119 1.108 2.376 2.468 2.556 2.752 2.861 2.329 1.252 515 438

Koprivničko-križevačka Općina

Sveti Petar Orehovec Ukupno sv. 1.933 13 130 213 206 221 272 229 234 205 122 88


Sveti Petar Orehovec Ukupno m 1.066 8 70 115 115 118 140 117 125 116 83 59


Sveti Petar Orehovec Ukupno ž 867 5 60 98 91 103 132 112 109 89 39 29


Sveti Petar Orehovec

Zakonodavci, dužnosnici i direktori sv. 23 - - 1 2 6 5 5 2 1 - 1



Zakonodavci, dužnosnici i direktori m 16 - - - 2 4 2 4 2 1 - 1



Zakonodavci, dužnosnici i direktori ž 7 - - 1 - 2 3 1 - - - -



Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci sv. 43 - 4 19 7 3 4 2 - 2 1 1



Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci m 21 - 1 9 2 2 3 2 - 1 - 1



Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci ž 22 - 3 10 5 1 1 - - 1 1 -



Tehničari i stručni suradnici sv. 72 - 10 14 12 7 9 9 7 3 - 1



Tehničari i stručni suradnici m 38 - 2 8 6 5 6 6 2 2 - 1



Tehničari i stručni suradnici ž 34 - 8 6 6 2 3 3 5 1 - -



Administrativni službenici sv. 54 2 9 13 13 7 2 3 4 1 - -

13



Administrativni službenici m 15 2 2 - 2 3 1 2 2 1 - -



Administrativni službenici ž 39 - 7 13 11 4 1 1 2 - - -



Uslužna i trgovačka zanimanja sv. 143 1 32 32 23 21 16 6 6 3 2 1



Uslužna i trgovačka zanimanja m 42 - 8 6 8 6 5 4 2 2 1 -



Uslužna i trgovačka zanimanja ž 101 1 24 26 15 15 11 2 4 1 1 1



Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci sv. 1.171 5 27 62 82 124 173 154 176 171 114 83



Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci m 576 2 16 32 38 51 75 58 83 88 78 55



Poljoprivrednici, šumari, ribari i lovci ž 595 3 11 30 44 73 98 96 93 83 36 28



Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji sv. 158 2 24 28 20 19 21 18 15 9 2 -



Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji m 137 1 19 26 17 18 17 15 15 8 1 -



Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji ž 21 1 5 2 3 1 4 3 - 1 1 -



Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda sv. 142 1 8 19 28 23 24 16 13 7 2 1



Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda m 122 1 7 17 24 19 18 14 12 7 2 1



Rukovatelji postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači i sastavljači proizvoda ž 20 - 1 2 4 4 6 2 1 - - -



Jednostavna zanimanja sv. 118 2 13 22 18 10 17 16 11 8 1 -



Jednostavna zanimanja m 91 2 12 15 15 9 12 12 7 6 1 -



Jednostavna zanimanja ž 27 - 1 7 3 1 5 4 4 2 - -


Sveti Petar Orehovec Vojna zanimanja sv. 9 - 3 3 1 1 1 - - - - -


Sveti Petar Orehovec Vojna zanimanja m 8 - 3 2 1 1 1 - - - - -


Sveti Petar Orehovec Vojna zanimanja ž 1 - - 1 - - - - - - - -

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine.

14

Migracije stanovništva Tablica 5. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu


Ime grada ili općine

Spol Ukupan broj stanovnika

Od rođenja stanuju u istom naselju

Doseljeni u naselje stanovanja

Nepoznato

s područja Republike Hrvatske iz inozemstva

svega

iz drugog naselja istog grada ili općine1)

iz drugog grada ili općine iste županije

iz druge županije

nepoznato mjesto u Republici Hrvatskoj

svega Bosna i Hercegovina

Njemačka Srbija Slovenija Kosovo ostale zemlje

Republika Hrvatska sv. 4.284.889 2.042.279 1.634.453 298.753 634.175 699.943 1.582 604.902 271.211 120.717 73.112 25.844 14.917 99.101 3.255

Republika Hrvatska m 2.066.335 1.114.648 657.250 113.966 248.458 294.083 743 293.029 125.347 63.868 33.038 12.000 7.811 50.965 1.408

Republika Hrvatska ž 2.218.554 927.631 977.203 184.787 385.717 405.860 839 311.873 145.864 56.849 40.074 13.844 7.106 48.136 1.847

Koprivničko-križevačka sv. 115.584 63.768 44.440 9.718 19.845 14.832 45 7.334 1.786 3.365 413 460 100 1.210 42

Koprivničko-križevačka m 55.964 34.914 17.265 3.616 7.539 6.091 19 3.759 858 1.787 187 265 50 612 26

Koprivničko-križevačka ž 59.620 28.854 27.175 6.102 12.306 8.741 26 3.575 928 1.578 226 195 50 598 16


Sveti Petar Orehovec sv. 4.583 3.238 1.243 571 456 214 2 102 10 59 1 15 2 15 -


Sveti Petar Orehovec m 2.215 1.795 361 132 146 81 2 59 4 36 - 10 1 8 -


Sveti Petar Orehovec ž 2.368 1.443 882 439 310 133 - 43 6 23 1 5 1 7 -

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine. Migracije su važan pokazatelj utjecaja većih urbanih naselja na tržište radne snage na lokalnom području, ali i razvijenosti lokalnoga gospodarstva.

15

Poljoprivredno zemljište i kućanstva Tablica 7. Pregled površina po kategorijama korištenja zemljišta

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno (2+3+4+5+6+8+10) oranice i vrtovi

povrtnjaci (na okućnici,

livade pašnjaci

voćnjaci vinogradi

rasadnici i košaračka

Ostalo zemljište, ha

korišteni za vlastite

vrba i dr.

potrebe)

ukupno od toga: plantažni

ukupno od toga: plantažni

ukupno

od toga: neobrađeno

od toga: šumsko

poljoprivredno zemljište

zemljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Koprivničko-križevačka županija 70.973,54 51.988,57 140,71 15.794,96 344,36 1.131,27 214,67 1.554,20 920,73 19,47 13.858,84 1.178,55 9.154,12

Sveti Petar Orehovec 5.041,83 3.405,48 6,17 1.377,89 11,85 77,43 10,32 162,87 64,59 0,14 1.659,21 58,32 1.377,43

Izvor: DZS popis poljoprivrede 2003

16

Pregledavajući strukturu zemljišta po kategorijama korištenja i vlasništva na području Općine Sveti Petar Orehovec, vidljivo je da su obradive poljoprivredne površine (oranice, voćnjaci, vinogradi i livade) uglavnom u privatnome vlasništvu, dok neznatni dio pripada državnome vlasništvu. Svi pašnjaci su u privatnome vlasništvu, jedino su šume na području Sveti Petar Orehoveca velikim dijelom u vlasništvu države. Tablica 10. Broj goveda

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Goveda, ukupno

Goveda od 1 do 2 godine Goveda od 2 i više godina

Goveda do 1 godine ženska grla

muška grla

junice i steone krave

muška grla (bikovi,

ženska muška za rasplod

za tov junice muzne ostale volovi)

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Koprivničko-križevačka županija 66.712 8.950 10.415 2.995 784 3.637 6.730 31.410 565 1.226

Sveti Petar Orehovec 7.270 976 1.273 260 47 342 671 3.587 29 85

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine. Tablica 11. Broj svinja

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema korištenome poljoprivrednom zemljištu

Svinje, ukupno

Odojci do 20 kg

Svinje 20 - 50 kg

Svinje više od 50 kg Svinje za rasplod

50 - 80 kg

80 - 110 kg

više od 110 kg nazimice

suprasne nazimice krmače nerasti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Koprivničko-križevačka županija 163.186 63.128 32.359 21.531 15.212 5.090 1.949 1.869 21.293 755

Sveti Petar Orehovec 20.943 8.352 4.278 2.506 2.067 197 288 240 2.951 64

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine.

17

Gospodarski pregled Općina je relativno mlada samostalna ustrojstvena jedinica te je proces urbanizacije prostora potrebno planirati i usmjeravati. Bolje korištenje i jačanje poteza Sveti Petar- Križevci (model urbanizacije duž prometnica između centara rada), te razvijanje modela manjih centara rada, predstavlja mogući značajan instrument usmjeravanja prostornog razvoja. Područje Općine, kao i područje čitave Županije, prema krajobraznoj regionalizaciji pripada području Panonske Hrvatske i zauzima prostor Sjeverozapadne Hrvatske. Područje Općine prema geološko-litološkim prilikama i pedološkim karakteristikama pripada reljefnoj cjelini kalničkog prigorja koje karakterizira ocjediti brežuljkasti i rebrast kraj južnog prigorja Kalničke gore, prosječne nadmorske visine 150- 300 m, raščlanjenog dolinama brojnih potoka s pritocima i pošumljeno. Analizom financijskih rezultata poslovanja poduzetnika, možemo reći da gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije u 2015. godini bilježi povoljna gospodarska kretanja. Čak 1467 poduzetnika ostvarilo je rast prihoda od 6,1% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, dok su rashodi povećani za 6%. Od ukupnog broja poduzetnika, njih 1.024 poslovalo je s dobiti, dok su tvrtke koje su iskazale gubitak, njih 443, zabilježile 48,6% manji gubitak od tvrtki koje su ostvarile gubitak u 2014. Usporedbom ostalih rezultata poslovanja poduzetnika, poput broja zaposlenih, investicija u novu dugotrajnu imovinu, vrijednosti aktive i kapitala te rezervi i dr., možemo zaključiti da su poduzetnici u gotovo svim djelatnostima bolje poslovali. No, iako su rezultati još daleko od onih ostvarenih u 2008., vesele pozitivni pomaci. Ukupni prihodi gospodarstva KKŽ u blagom su rastu od 6,1% u odnosu na isto razdoblje 2014. godine, dok su rashodi povećani za 6%. Prihodi od prodaje u inozemstvu veći su za 11,3%, investicije za 35,5%, vrijednost aktive za 12,9%, a vrijednost kapitala i rezervi za 25,1% u odnosu na 2014. Godišnje financijsko izvješće predalo je 1.467 poduzetnika koji su prosječno zapošljavali 15.211 zaposlenih ili 5,1% zaposlenih više nego 2014. godine. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu nešto većem od 9,5 mlrd. kuna i to je još dosta daleko od 2008. kad su bili 10,7 mlrd. kuna. U ukupnim prihodima gospodarstva cijele države gospodarstvo KKŽ sudjeluje sa 1,5%. Ukupni rashodi povećani su isto kao i ukupni prihodi te su iznosili malo manje od 9,2 mlrd. kuna. Agregirana dobit ili gubitak gospodarstva KKŽ županije bila je pozitivna u iznosu od 392,9 mil. kuna prije oporezivanja. Tvrtke koje su iskazale dobit, njih 1.024 (agregirana dobit prije oporezivanja iznosila je 474,4 milijuna kuna) imale su smanjenje dobiti za 9,2% u odnosu na ukupnu dobit tvrtki koje su 2014. iskazale dobit. Tvrtke koje su iskazale gubitak, njih 443, (agregirani gubitak prije oporezivanja iznosio je 81,4 milijuna kuna) smanjile su gubitak za 48,6% u odnosu na ukupni gubitak tvrtki koje su u 2014. iskazale gubitak. Na nacionalnoj razini, 106.569 poduzetnika ukupno je imalo 838.584 zaposlenih ili 3,6% više nego godinu dana prije, prihodi su povećani za 5,2%, više nego rashodi koji su povećani za 3,6%, prihodi od prodaje u inozemstvu povećani su za 10,2%, a kapital i rezerve za 8,7%. Zabilježen je i rast vrijednosti investicija i to za 14,3%. U apsolutnim iznosima najveći rast ukupnih prihoda pojedinih sektora gospodarstva KKŽ zabilježen je u području Prerađivačke industrije i to za 285,8

18

mil. kuna i Trgovini za 182,5 mil.kuna. Pad prihoda zabilježen je u djelatnostima Građevinarstvo, za 25,7 mil. kuna i Financijske djelatnosti, za 2,2 mil. kuna. Na povećanje vrijednosti aktive gospodarstva KKŽ od 12,9% utjecao je rast Dugotrajne imovine za 38,3% i Kratkotrajne imovine za 6,4%. Na strani pasive Kapital i rezerve povećani su za 25,1%, Dugoročne obveze za 5,9%, Kratkoročne obveze za 6%. Kao što je već spomenuto, više se investiralo nego 2014: ulaganja u novu dugotrajnu imovinu iznosila su 402,2 mil. kuna ili 35,5% više. Najviše se ulagalo u Prerađivačkoj industriji i to 180,1 mil. kuna. Broj zaposlenih u gospodarstvu KKŽ povećan je za 743 u odnosu na 2014. Najveći porast zaposlenih ostvarila je Prerađivačka industrija, slijedi je Trgovina. Brojku od gotovo 20.000 zaposlenih u gospodarstvu u 2008. neće biti lako dostići. Na državnoj razini također je došlo do smanjenja broja zaposlenih sa 933.958 u 2008. godini na 830.116 u 2014. godini, izgubljeno je više od 100.000 radnih mjesta. Tek je 2015. došlo do laganog rasta zaposlenosti u gospodarstvu RH. Ukupna zaposlenost u KKŽ (osiguranici HZMO prema prebivalištu) također je pala u odnosu na 2008. sa 40.978 na 32.726 u 2015. U prosincu 2015. bilo je 6.463 nezaposlenih osoba što je za 1.480 osoba manje nego krajem 2014. Prosječna neto plaća iznosila je 4.421 kn što je 1% više u odnosu na 2014., a u odnosu na prosječnu plaću u Hrvatskoj manja je za 598 kuna. Prema područjima djelatnosti najviša je bila u djelatnosti Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (5.255 kn) i Prerađivačkoj industriji ( 5.030 kn). Vanjskotrgovinsku razmjenu karakterizira pozitivna bilanca vanjskotrgovinske razmjene od 2009. godine. 2015. godine izvezeno je roba i usluga u vrijednosti nešto većoj od 2 milijarde kuna, što je 11% više nego godinu prije. Uvezeno je roba i usluga u vrijednosti 1,2 milijardi kuna, 13,5% više nego 2014. godine. Prerađivačka industrija je najvažniji segment gospodarstva KKŽ, u 2015. povećala je ukupne prihode za 6,4%, broj zaposlenih za 3%, aktivu za 18,3%. Iskazan je i rast izvoza od 7,2%, a investicije u dugotrajnu imovinu smanjene su 2,5%. Najznačajniji odjeljak je proizvodnja prehrambenih proizvoda, koja je ostvarila rast ukupnih prihoda i zaposlenih od 4,2% te pad investicija od također 4,2%. Trgovina na veliko i malo je imala također povećanje broja zaposlenih i to 7,2%, ukupnih prihoda 7,3%, dobit prije oporezivanja 31,6%, investicije u dugotrajnu imovinu 57,5%. Građevinarstvo, kao treća najznačajnija djelatnost, ostvarilo je u 2015. rast zaposlenih od 2,9%, ali i lagani pad ukupnih prihoda od 3,6% te pad dobiti prije oporezivanja od 36%. No, investicije u novu dugotrajnu imovinu narasle su za 44,5%. Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, u 2015. ostvarila je rast zaposlenih od 13,4%, ukupnih prihoda za 10,2%, dobit prije oporezivanja 12,9% te investicije u novu dugotrajnu imovinu 64,6%. Godišnja financijska izvješća FINA-e, na temelju kojih se radi analiza gospodarskih kretanja obuhvaćaju samo tzv. realni sektor gospodarstva u što nije uključen sektor bankarstva i osiguranja. Osim ovih spomenutih djelatnosti, dobri pokazatelji ostvareni su i u gotovo svim područjima djelatnosti koje su manje zastupljene u gospodarstvu KKŽ.

19

Pokazatelj 2008. g. 2009. g. 2010. g. 2011. g. 2012. g. 2013. g. 2014. g. 2015.g.

1. Opći podaci

Površina županije, u km2 1.746 1.746 1.746 1.746 1.746 1.746 1.746 1.746

Ukupan broj stanovnika županije 124.467 124.467 124.467 115.582 115.582 115.582 115.582 115.582

Ukupni prihodi gospodarstva, u mil. kn 10.732 9.766 8.876 9.178 9.014 8.896 9.173 9.572

2. Zaposlenost i plaće

Zaposleni u gospodarstvu 19.476 18.281 17.277 16.220 15.887 15.598 14.468 15.211

Ukupan broj zaposlenih (osiguranika HZMO)

40.978

38.315

36.875

35.988

34.646

32.956

32.540

32.726

Ukupan broj nezaposlenih 5.799 6.243 7.375 7.240 8.156 9.083 8.155 6.463

Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni)

46.777

44.558

44.250

43.228

42.802

42.039

40.695

39.189

Prosječna neto plaća u KN 4.292 4.318 4.345 4.423 4.374 4.353 4.378 4.421

3. Ekonomski odnosi s inozemstvom

Izvoz robe u milijunima KN 1.337 1.372 1.523 1.849 1.861 1.990 2.069 2.188

Uvoz robe u milijunima KN 1.383 1.286 1.162 1.389 1.313 1.325 1.521 1.738

4. Vodeći sektori

4.1. Prerađivačka industrija

Udjel u ukupnom prihodu poduzetnika 53,1 51 53 52,3 51,4 52,4 52 49,3

Udjel u broju zaposlenih 58,7 55,3 59,1 56,9 56,3 54,7 56,2 51,9

Udjel u robnom izvozu 96,3 94,6 88,9 92,2 92,3 / 88,2 84,9

Udjel u robnom uvozu 71,3 71,3 69,9 70,8 74,5 / 83,3 83,8

4.2. Trgovina

Udjel u ukupnom prihodu poduzetnika 25,5 26,3 27,8 27,3 26,8 26,9 26,7 28



Udjel u robnom uvozu 18,2 18,7 19,2 17,1 15 / 10,5 8,1

4.3. Građevinarstvo

Udjel u ukupnom prihodu poduzetnika 7,2 7,9 5,6 5,9 5,9 5,4 7,6 7,2


Udjel u robnom izvozu 0,2 0,2 1,1 0,08 0 / 0,3 0,8

Udjel u robnom uvozu 1,3 1,5 1,7 1 1,1 / 0,6

4.4. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

Udjel u ukupnom prihodu poduzetnika 4 4,4 4,8 5,7 6,3 5,8 4,8 5,8

Udjel u broju zaposlenih 1,9 1,9 1,8 2 2,1 2,1 2 3


Udjel u robnom uvozu 4,7 4,7 6.6 7,7 7,9 / 5 4,5

20

Gospodarski subjekti

Trgovačka društva i zadruge

Pregled po djelatnostima

Tablica 13. Ukupni prihodi poduzetnika

Područje djelatnosti Broj izvještaja

Prosječan broj zaposlenih UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI

2014. 2015. Index 2014. 2015. Index 2014. 2015. Index

POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (A)

105

404

458

113.4

500.529

551.824

110.2

475.577

525.106

110.4

RUDARSTVO I VAĐENJE (B) 6 10 10 100 3.968 7.835 197.5 5.066 7.864 155.24

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA (C) 267 7.669 7.899 103.0 4.432.068 4.717.872 106.4 4.175.923 4.491.697 107.6

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (D)

21 257 292 113.6 233.996 237.897 101.7 228.902 226.972 99.2

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA (E)

13 280 295 105.4 108.373 120.935 111.6 103.556 115.807 111.8

GRAĐEVINARSTVO (F) 166 1.454 1.496 102.9 719.665 693.887 96.4 689.119 673.857 97.8

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (G)

406 2.501 2.682 107.2 2.494.028 2.676.583 107.3 2.455.128 2.597.751 105.8

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE (H) 65 296 317 107.1 167.084 172.376 103.2 174.640 166.540 95.4

DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (I)

86

420

445

106.0

77.979

84.654

108.6

80.044

85.068

106.3

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (J) 47 141 142 100.7 36.497 35.648 97.7 33.432 32.628 97.6

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA (K)

9

21 17

81.0

5.606

3.382

60.3

7.855

2.849

36.3

POSLOVANJE NEKRETNINAMA (L) 13

11 10

90.9

3.621

6.632

183.2

4.487

5.486

122.3

STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI (M)

144

523 548

104.8

148.475

153.086

103.1

138.791

141.387

101.9

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI (N)

27

65 118

181.5

24.209

31.547

130.3

22.511

30.571

135.8

JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE (O)

1 3 3 100.0 547 584 106.8 416 442 106.3

OBRAZOVANJE (P) 11 73 103 141.1 10.440 15.408 147.6 10.204 15.391 150.8

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI (Q)

22

162

183

113.0

23.711

25.861

109.1

21.434

24.048

112.2

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA (R)

13 92 95 103.3 19.894 24.637 123.8 19.903 24.506 123.1

OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (S) 45 86 98 114.0 10.325 11.802 114.3 10.131 11.523 113.7

UKUPNO SVE DJELATNOSTI 1.467 14.468 15.211 105.1 9.021.015 9.572.452 106.1 8.657.118 9.179.493 106

Izvor: Fina, Osnovni financijski rezultati po djelatnostima

21

Obrti i slobodna zanimanja Tablica 14. Broj obrtnika i zaposlenih u obrtu

Rbr. MBO Naziv obrta Stanje obrta

1. 90183541 AUTOPRIJEVOZNIK vl. Željko Sruk, Vinarec 93 U radu

2. 90179587 BENJAK, obrt za ugostiteljstvo, vl. Tomislav Benjak, Sveti Petar Orehovec 48 U radu

3. 97686832 BOLFAN, obrt za usluge i trgovinu, vl. Vesna Bolfan, Zaistovec, Dubravci 36 U radu

4. 90184556 BRAVARIJA, vl. Tuk Stjepan, Sela Ravenska 19 U radu

5. 97364339 FRIZERSKI SALON IN, obrt za usluge, vl. Slađana Šamuga, Donji Fodrovec 15 U radu

6. 92371914 GLOBUS PRIJEVOZ, vl. Ivica Đurenec, Selanec 42 U radu

7. 90187741 GRAĐEVINSKI OBRT JAMBRIŠAK,vl. Damir Jambrišak, Međa 78 U radu

8. 90181808 GRAĐEVINSKI OBRT, vl. Ležaić Josip, Gornji Fodrovec 88 U radu

9. 90179366 HLEBIĆ ugostiteljstvo, vl. Marijan Hlebić, Miholec 138 U radu

10. 90187172 HORVAT proizvodnja i usluge, vl. Alojz Horvat, Međa 20 U radu

11. 97547867

IZGRADNJA, obrt za građevinarstvo, vl. Ivica Franjčević, Črnčevec, Donji Črnčevec 10

U radu

12. 92371841 KOVINOOBRADA PISAČIĆ proizvodni obrt, vl. Damir Pisačić, Hižanovec 51 U radu

13. 92369243 LIDIJA ugostiteljstvo, vl. Lidija Štimac, Guščerovec bb. U radu

14. 90181344 "MLIN BREŽANI" Mljevenje žitarica, vl. Đuran Ivan, Brežani 7 U radu

15. 97530697 MMM INSTALACIJE, obrt za usluge, vl. Miroslav Kuharović, Zaistovec, Šatvari 11 U radu

16. 97645168 NIKRAD, obrt za usluge, vl. Nikola Franjčević, Črnčevec, Donji Črnčevec 9 U radu

17. 92371248 POLJOPRIVREDNI OBRT, vl. Marijan Paček, Ferežani 17 U radu

18. 97717355

SERVIS POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, obrt za pokretne usluge, vl. Franjo Šatvar, Kusijevec 7

U radu

19. 90184025 SINRAD građevinski obrt, vl. Stjepan Franjčević, Črnčevec 9 U radu

20. 92371868 ŠATRAK, obrt za usluge, vl. Damir Šatrak, Zamladinec 36 U radu

21. 90180135 TESARSKI OBRT, vl. Valent Horvat, Finčevec 28, Sveti Petar Orehovec U radu

22. 90183797

"TISA"proizvodni i trgovački obrt, vl. Čuklić Snježana, Orehovec 16, Sveti Petar Orehovec

U radu

23. 92369260 UGOSTITELJSKI OBRT KRALJ, vl. Damir Kralj, Sv. Petar Orehovec 10 U radu

24. 90184939 "ZIDAR-FASADER" , vl. Zelić Mirko, Gregurovec 72 U radu

Izvor: http://or.minpo.hr/pretraga.htm S obzirom da na području Općine ne postoji udruga obrtnika ili druga institucija koja ima točnu bazu podatak o broju obrtnika i broju zaposlenih u obrtu uzimali smo koeficijent koji ovisi o razvijenosti pojedinih područja.

http://or.minpo.hr/detalji.htm?id=1136414



































































































22

Stanje nezaposlenosti Stanje nezaposlenosti na području Općine Sveti Petar Orehovec možemo vidjeti prema Tablici 15. Tablica 15. Popis nezaposlenih u Koprivničko križevačkoj županiji

Stanje na dan 31.12. 2014. g. 2015.g. Razlika Indeksi Ukupno aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni)

40.695 39.189 -1.506 96

Osiguranici HZMO - zaposleni 32.540 32.726 186 101

Radnici kod pravnih osoba 25.787 26.235 448 102

Radnici kod fizičkih osoba 2.031 2.107 76 104

Obrtnici 1.066 1.004 -62 94

Poljoprivrednici 3.074 2.863 -211 93

Samostalne profesionalne djelatnosti 364 343 -21 94

Zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu

2 1 -1 50

Produženo osiguranje 216 173 -43 80

Registrirani nezaposleni 8.155 6.463 -1.692 79

Stopa nezaposlenosti - KKŽ 20.0 16.5 -3.5 82

Stopa nezaposlenosti - RH 17.3 15.0 -2.3 87

Aktivno stanovništvo (zaposleni + nezaposleni) RH

1.764.967 1.732.570 -32.397 98

Osiguranici HZMO - zaposleni RH 1.460.042 1.472.497 12.455 101

Registrirani nezaposleni RH 304.925 260.073 -44.852 85

Izvor: Statistički bilten, svibanj, 2016. Koristeći podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje može se pratiti kretanje zaposlenosti u KKŽ i pratiti sa stanjem na području cijele Hrvatske. Aktivno stanovništvo ili radnu snagu definiramo kao zbroj zaposlenih (osiguranika HZMO-a)i nezaposlenih (registriranih kod HZZ-a), a stopu nezaposlenosti kao udjel nezaposlenih u aktivnom stanovništvu. Stopa nezaposlenosti na 31.12. iznosila je 20% u KKŽ, a 17,3% za RH. Područna služba HZZ-a u Križevcima vodi detaljnu evidenciju o nezaposlenima prema brojnim kriterijima. Na ovom grafikonu vidi se kretanje broja nezaposlenih do 2015. Krajem prosinca 2015. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Križevci evidentirano je 6.463 nezaposlenih osoba, pri čemu je evidentirano 3.300 muškaraca s udjelom od 51% i 3.163 žena s udjelom od 49%.

23

Pregled gospodarstvenika

Analiza intervjua i anketa

S ciljem upoznavanja gospodarskoga stanja Općine podijeljeno je 20 anketnih upitnika od kojih je popunjen samo jedan. Zaključujemo kako poduzetnik ima potrebu za ulaganjem i povećanjem broja zaposlenih, a njegova očekivanja od Općine su: „Najvažnija potpora bi bila sufinanciranje kamata, pomoć za dobivanje kredita i garancija kod banaka, lokacijsko rješenje u obliku poduzetničke zone“. Druga očekivanja od Općine jesu: “Općina bi trebala u novim razvojnim planovima pokrenuti investicije i zaposliti domaće poduzetnike, pomoći poduzetnicima da se pripreme za te projekte kroz razne edukacije. Time bi se dobilo novo zapošljavanje te novi prihodi u općinsku blagajnu“. Ovim odgovorima željeli smo skrenuti pozornost općinskoj vlasti kako na terenu ima partnere potrebne za razvoj gospodarstva, stoga je potrebno osigurati kontinuiranu dvosmjernu komunikaciju i definirati modele provedbe.

Stanje poslovne klime Analiza ankete

Kako bismo se upoznali sa stanjem poslovne klime, bili smo podijelili 20 anketa. Međutim, odgovorena je samo jedna pa nećemo detaljno obrađivati dobivene informacije već samo neke zanimljivije:

Koje su tri najpozitivnije stvari vezane za Općinu kao mjesto za vođenje poslova? mještani mogu dobiti informacije u svakome trenutku mogućnost dobivanja raznih potvrda povezivanje svih naselja te poticanje na rad mjesnih odbora i drugih udruga te dobivanje uputa za rad i sredstava za rad

Koje su tri najnegativnije stvari vezane za Općinu kao mjesto za voñenje poslova? nedovoljne ovlasti za rad od ureda državne uprave i županije malen proračun, ujedno i ograničena sredstva za upravljanje i poticanje na rad Općina nema matični ured

Općinsko poglavarstvo ocijenjeno je ocjenom dobar (3) na skali od 1 do 5

Što smatrate bitnim i nužnim i što biste željeli da Općina učini kako bi postala mjesto s boljim uvjetima za vođenje poslova u kojima Vi osobno sudjelujete?

napraviti plan razvoja te uključiti poduzetnike u ostvarenja toga plana, pokrenuti privatno – javno partnerstvo.

Što smatrate bitnim i nužnim i što biste željeli da Općina učini kako bi postala mjesto s boljim uvjetima za vođenje poslova općenito?

pokrenuti privatno – javno partnerstvo te ubrzati razvojne projekte

24

Stanje Infrastrukture Ceste

Osnovne postavke planiranoga razvoja cestovnoga prometnog sustava vezane su prvenstveno na poboljšanje, održavanje i rehabilitiranje prometno- tehničkih svojstava postojećih cestovnih pravaca županijskoga (Ž 4101 i Ž 4115) i lokalnoga karaktera.7 D22 Žc 3002 Žc 2176 Žc 2177 Žc 2178 Tablica 26. Kategorizirana cestovna mreža Izvor: Prostorni plan Općine

Vodno gospodarstvo Vodoopskrba

Na području Općine Sveti Petar Orehovec su naselja pokrivena vodoopskrbnom mrežom. Sukladno razvoju Općine do sada je Općina izgradila 80% potrebne mreže, dok je u planiranom razdoblju potrebno izgraditi i ostalih 20% mreže kako bi svi stanovnici Općine, ali i gospodarski subjekti imali pristup sustavu vodoopskrbe.

Odvodnja

Na području Općine Sveti Petar Orehovec nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda. Općina u svojim planovima namjerava u sljedećem razdoblju izraditi projektnu dokumentaciju te početi s izgradnjom sustava odvodnje.

Plinofikacija

Na području Općine planira se gradnja plinoopskrbne mreže sukladno razvojnim programima državnog i županijskog sustava plinoopskrbe i transporta plina. Na području Općine predviđa se: - magistralna (županijska) distributivna plinska mreža koja će se razvijati prema koncepciji razvitka državnog transportnog plinskog sustava, - napajanje područja Općine u okviru podsustava MRS Žabno (nakon izgradnje regionalne primopredajne stanice MRS Sveti Ivan Žabno), - da će se do naselja na većim udaljenostima od primopredajnih mjerno-redukcijskih stanica, transport plina obavljati visokotlačnim plinovodima (6 i 12 bara) koji ulaze u sustav županijske distribucijske mreže, - u 12 barskom sustavu na području regulacija tlaka na radni tlak distributivne mreže od 3 bara preko redukcijske stanice RS Miholec, - za koncept razvoja i dimenzioniranja mjesnih plinskih mreža (3 bara), koristiti rješenja dana studijama i postojećim idejnim projektima plinofikacije, - koncepcija razvoja lokalne distributivne plinske mreže, odnosno plinofikacija naselja na području Općine a detaljne trase odredit će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Izgradnja građevina za transport plina mora biti u skladu s posebnim propisima za ove vrste građevina i razrađivat će se odgovarajućom stručnom dokumentacijom.

25

Elektroopskrba U elektroenergetskom sustavu na području Općine, predviđaju se u svrhu poboljšanja stanja opskrbe potrošača te kvalitete isporučene energije sljedeći zahvati: - izgradnja 10kV voda do nove trafostanice TS 10/0,4 Hižanovec, - izgradnja 10kV voda do nove trafostanice TS 10/0,4 Vojnovec II, - izgradnja 10kV voda KapelaRavenska- Sela Ravenska-Beketinec, - sanacija naponskih prilika u niskonaponskoj mreži, rekonstrukcija dijelova NN mreže na kojima su loše naponske prilike, zamjena/modernizacija dijelova mreže, - izgraditi nove objekte sukladno planovima razvoja; omogućiti opskrbu električnom energijom novih potrošača i novih objekata (daljnje širenje mreže odvijat će se sukladno potrebama potrošača i mogućnostima distributera- Hrvatske elektroprivrede). Ostala planska određenja elektroenergetskog sustava predviđaju: - podizanje kvalitete energetskih postrojenja uz smanjenje razine ekoloških utjecaja, - rekonstrukciju i unaprijeđenje postojeće mreže

Sakupljanje i zbrinjavanje otpada Problematika zbrinjavanja otpada obuhvaća zbrinjavanje komunalnog i posebnog otpada i ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih resursa, ali nedovoljno sagledano kroz gospodarsko- razvojno značenje. Pod komunalnim otpadom se podrazumijeva: otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Gospodarenje otpadom na području Općine najzastupljenije je u vidu skupljanja i odvoza komunalnog otpada, a regulirano je odredbama Odluke o komunalnom redu na području Općine Sveti Petar Orehovec („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 13/02) (u daljnjem tekstu: Odluka). Odlukom se propisuje komunalni red i mjere za njegovo provođenje u cilju uređenja naselja, održavanja čistoće i čuvanja javnih površina, skupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, držanje domaćih životinja, uklanjanja snijega i leda, kao i nadzor i mjere nad provođenjem komunalnog reda. U Općini je odvoz komunalnog otpada obvezan i određen je Odlukom: Obveznici davanja otpada na odvoz su: fizičke osobe - vlasnici ili korisnici stambenih i drugih objekata na području Općine kod kojih nastaju pojedine vrste komunalnog otpada, pravne osobe kod kojih nastaje komunalni otpad. Obveznici davanja otpada na odvoz dužni su otpad sakupljati i držati do odvoza u tipskim posudama ili vrećama za smeće, a u stambenim zgradama u prostorima namijenjenim za deponiranje otpada te: u određeni dan prema utvrđenom rasporedu posude i vreće s otpadom iznijeti ispred ulaza svojih objekata na pristupno mjesto za odvoz otpada. posude i vreće za smeće treba smjestiti tako da ne ometaju javni promet te da se njime može lako rukovati prilikom utovara. prostor oko posuda treba biti čist i održavan Poštanski i telekomunikacijski sustav

26

Poštanski sustav Javna poštanska mreža Općine Sveti Petar Orehovec sastavni je dio jedinstvenoga poštanskoga sustava Republike Hrvatske i u funkciji javnoga prometa tretira se kao mreža od posebnoga javnoga interesa. U poštanskome prometu na području Općine Sveti Petar Orehovec nalazi se jedan poštanski ured, a njihov broj ne planira se povećavati. U poštanskome se prometu planira reorganizacija mreže poštanskih linija, modernizacija poštanskoga prometa i povećanje obima poštanskih usluga. Odredbama za provođenje PPŽ-a, razvoj pošta i poštanskoga prometa koji se odnosi na izgradnju poslovnih građevina usmjeren je na građevinska područja naselja, te se PPUO i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati prostorne pretpostavke za nesmetan razvoj. Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka. Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka. Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP-a.

Telekomunikacijski sustav Usvajanjem suvremenih – tehnoloških dostignuća na području Županije izgrađena je moderna i kvalitetna telekomunikacijska infrastruktura velikih kapaciteta koja uspješno prati planove gospodarskoga razvoja. U sljedećem razdoblju planira se uvođenje dodatnih telefonskih i ISDN usluga te znatan porast pretplatnika usluga inteligentne mreže (besplatni poziv – telefon, usluga s dodatnom tarifom, jedinstveni pristupni broj i glasovanje telefonom). Pri analizi i ocjeni stanja može se konstatirati da je obujam i tehnološka razina izgrađenosti telekomunikacijske mreže na visokoj (europskoj) razini te da su stvorene kvalitetne osnove za njenu dogradnju u skladu s novim potrebama i zahtjevima suvremenih komunikacija. Telekomunikacijska oprema je instalirana i ubuduće će se instalirati u prostorijama postojećih objekata, a telekomunikacijski kabeli uvučeni su u cijevi izgrađene distributivne telekomunikacijske kanalizacije. U slučaju potrebe proširenja ili dogradnje telekomunikacijske mreže u Općini u cijevi će se uvlačiti dodatni telekomunikacijski kabeli. Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga. Značajnijih problema u funkcioniranju ovoga infrastrukturnoga sustava nema.

27

Društvena infrastruktura Obrazovanje

Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Općine u jednoj osnovnoj školi, Sveti Petar Orehovec (matična škola u Svetom Petru Orehovcu) i pet područnih škola i to: Bočkovec Miholec Gregurovec Fodovec Hižanovec (prema mreži škola spada OŠ Gornja Rijeka)

Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvene usluge stanovništvu Općine Sveti Petar Orehovec pružaju se putem dvije zdravstvene ambulante, u naseljima Orehovec i Gregurovec, te kroz ambulantu dentalne medicine u Orehovcu. Prava iz socijalne skrbi ostvaruju se putem Centra za socijalnu skrb Križevci, Gradskog društva Crvenog križa Križevci.

Kultura, šport, informiranje, udruge i manifestacije Kulturno-umjetnička društva i udruge bitan su čimbenik očuvanja i njegovanja glazbeno scenske tradicije i narodnih običaja te očuvanja nacionalnoga identiteta. Na području Općine djeluju; Likovna udruga Prigorje Art, Povjesno društvo „Sveti Petar Orehovec“, te KUD „Prigorec“. U području školskog sporta djeluju školski klubovi sa zasebnim sustavom natjecanja od županijske do državne razine. Nogometni klubovi na području Općine Sveti Petar Orehovec su: NK „Hrvatski bojovnik“- Mokrice Miholečke (II ŽL) NK „Prigorje“ –Sveti Petar Orehovec III NK „Ratar“ - Miholec III NK „Dragovoljac“ - Bočkovec III

28

Lokalna samouprava Općina Sveti Petar Orehovec, kao upravna jedinica, formirana je temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Sveti Petar Orehovec sastavni je dio Koprivničko-križevačke županije, a obavlja poslove lokalne samouprave. U dijelu lokalne samouprave djeluju sljedeća tijela: Općinsko vijeće, Općinski načelnik Radom jedinstvenoga upravnoga odjela rukovodi pročelnik, kojega na temelju javnoga natječaja imenuje Općinsko vijeće. Radno vrijeme, u tijeku radnog tjedna u kojemu su djelatnici dužni primati stranke, odredit će Općinsko vijeće. U Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sveti Petar Orehovec ustrojavaju se slijedeća radna mjesta i poslovi: Poslovi Jedinstvenog upravnog odjela utvrđeni su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ broj 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09), Statutom Općine Sveti Petar Orehovec i Odlukom o ustrojstvu Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveti Petar Orehovec, te drugim propisima. Jedinstveni upravni odjel odgovoran je općinskom načelniku za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova iz svog djelokruga. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik. Pročelnik organizira i usklađuje rad Jedinstvenog upravnog odjela. Za zakonitost i učinkovitost rada Jedinstvenog upravnog odjela pročelnik odgovara općinskom načelniku. Službenici i namještenici dužni su svoje poslove i radne zadatke iz programa rada obavljati sukladno zakonu i drugim pod zakonskim propisima, općim aktima Općine Sveti Petar Orehovec, pravilima struke te uputama općinskog načelnika i pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela. III. NAZIVI RADNIH MJESTA, OPISI POSLOVA, STRUČNI I DRUGI UVJETI U Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Sveti Petar Orehovec ustrojavaju se slijedeća radna mjesta s opisom poslova, stručnim i drugim uvjetima te brojem izvršitelja kako slijedi: Redni broj radnog mjesta: 1 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: I. Potkategorija: Glavni rukovoditelj Klasifikacijski rang: 1 Naziv: PROČELNIK JEDINSTVENOG UPRAVNOG ODJELA Stručno znanje: - magistar struke ili stručni specijalist pravnog ili ekonomskog smjera - najmanje 5 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - organizacijske sposobnosti - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1

29

OPIS POSLOVA

Poslovi radnog mjesta %

Rukovodi radom Jedinstvenog upravnog odjela, organizira i nadzire rad službenika, brine o zakonitom i učinkovitom radu Jedinstvenog upravnog odjela

20

Priprema nacrte općih akata, ugovora, programa i izvješća iz samoupravnog djelokruga

30

Obavljanje poslova iz službeničkih i namješteničkih odnosa 10

Donosi rješenja u upravnim postupcima iz djelokruga upravnog odjela 15

Donosi akte u okviru svojih ovlaštenja 15

Prati zakone i propise iz nadležnosti Jedinstvenog upravnog odjela 5

Osigurava suradnju Jedinstvenog upravnog odjela s tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim institucijama

5

Redni broj radnog mjesta: 2 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: III Potkategorija: Viši referent Klasifikacijski rang: 9 Naziv: VIŠI REFERENT ZA GOSPODARSTVO I KOMUNALNE DJELATNOSTI Stručno znanje: - sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik struke ekonomskog ili računovodstvenog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1 OPIS POSLOVA


Obavlja stručne poslove iz područja uređenja naselja, stanovanja, prostornog uređenja, komunalnih djelatnosti, postupanja sa otpadom te zaštita okoliša

25

Prati objave natječaja te izrađuje programe za prijavu na natječaje 25

Obavlja stručne poslove iz područja poljoprivrede, raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

10

Obavlja stručne poslove iz područja prosvjete, kulture, zaštite kulturne baštine, športa, tehničke kulture

5

Izrađuje prijedloge općih i pojedinačnih akata 10

Prati propise od značaja za poslove radnog mjesta 10

Surađuje s nadležnim institucijama, državnim tijelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

10

Obavlja i druge poslove po nalogu općinskog načelnika i pročelnika 5

30

Redni broj radnog mjesta: 3 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: III. Potkategorija: Viši referent Klasifikacijski rang: 9 Naziv: VIŠI REFERENT ZA FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO Stručno znanje: - sveučilišni prvostupnik struke ili stručni prvostupnik struke ekonomskog ili računovodstvenog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1 OPIS POSLOVA


Obavlja stručne poslove u svezi s materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom proračuna

20

Izrađuje nacrt proračuna i nacrte financijsko-planskih dokumenata 20

Izrađuje odluke i izvješća o izvršenju proračuna 20

Vrši obračun materijalnog i financijskog poslovanja 10

Vrši kontrolu namjenskog korištenja sredstava proračunskih korisnika 5

Vodi evidencije osnovnih sredstava, sitnog inventara i imovine 5

Vodi evidenciju ugovora i prati njihovo izvršavanje 5

Prati propise iz oblasti financija, materijalno – financijskog poslovanja i knjigovodstva

10


31

Redni broj radnog mjesta: 4 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: III. Potkategorija: Referent Klasifikacijski rang: 11 Naziv: REFERENT - KNJIGOVOĐA Stručno znanje: - srednja stručna sprema računovodstvenog ili ekonomskog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1 OPIS POSLOVA


Obavlja poslove u svezi s materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom proračuna

15

Izrađuje obračun plaća, naknada, i ostalih primanja službenika, namještenika i dužnosnika

15

Obračunava dnevnice i putne troškove 5

Vrši razrez komunalne naknade 15

Vrši knjiženje poslovnih promjena po računima 20

Vodi blagajničko poslovanje 10

Obavlja poslove fakturiranja, evidenciju zakupnina i ostalih prihoda 5

Obavlja poslove prijema i otpreme pošte, vodi evidenciju prisutnosti na radu

5

Prati propise vezane za obračun poreza i doprinosa 5


32

Redni broj radnog mjesta: 5 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: III. Potkategorija: Referent Klasifikacijski rang: 11 Naziv: REFERENT – KOMUNALNI REDAR Stručno znanje: - srednja stručna sprema, tehničkog, poljoprivrednog ili upravnog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1 OPIS POSLOVA


Provodi nadzor nad komunalnim redom na čitavom području Općine, izriče mandatne kazne, predlaže pokretanje prekršajnog postupka

30

Obavlja radnje u upravnom postupku sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu

10

Izrađuje nacrte akata iz područja komunalnog gospodarstva 10

Vrši nadzor na obavljanjem poslova na rekonstrukciji, održavanju i drugim radovima na nerazvrstanim cestama

20

Prikuplja i vodi evidenciju potrebnu za razrez komunalne naknade 10

Vodi brigu o stanju objekata komunalne infrastrukture 5

Prati propise vezane za komunalno gospodarstvo 10


33

Redni broj radnog mjesta: 6 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: III. Potkategorija: Referent Klasifikacijski rang: 11 Naziv: REFERENT – POLJAR Stručno znanje: - srednja stručna sprema, poljoprivrednog smjera - najmanje 1 godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima - položeni državni stručni ispit - poznavanje rada na računalu Broj izvršitelja: 1 OPIS POSLOVA


Provodi nadzor nad provođenjem agrotehničkih mjera i mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i Odluci Općinskog vijeća

30

Kontrolira obradu poljoprivrednog zemljišta, odnosno poduzima mjere radi sprječavanja njegove zakorovljenosti

10

Nadzire provođenje mjera ustanovljenih radi zaštite erozije, te uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području

10

Kontrolira održavanje živica, međa, poljskih putova, uređivanje i održavanje odvodnih kanala, te provodi druge mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina

30

Surađuje sa poljoprivrednom inspekcijom, pokreće postupke te poduzima druge mjere i radnje za koje je ovlašten

10

Prati propise vezane za poljoprivredno zemljište 5


34

Redni broj radnog mjesta: 7 Osnovni podaci o radnom mjestu: Kategorija: IV. Potkategorija: Namještenici II potkategorije Klasifikacijski rang: 13 Naziv: SPREMAČ Stručno znanje: - Osnovna škola Broj izvršitelja: 1 na pola radnog vremena OPIS POSLOVA


Čišćenje službenih prostorija 60

Pospremanje i cijepanje drva 10

Loženje peći 10

Čišćenje snijega 10

Košnja trave, održavanje i uređivanje okoliša 5


35

Strategija gospodarskog razvoja

SWOT analiza

Unutarnje SNAGE (S) Unutarnje SLABOSTI (W) Kadrovi za poljoprivredu – postojeće iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, tradicionalno poljoprivredno područje. Stanovništvo se generacijama bavilo poljoprivrednom proizvodnjom te je iz tog nastalo određeno akumulirano znanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Prirodni resursi (šume, rijeke, klima) poljoprivredne površine - postoje veliki potencijali poljoprivrednog zemljišta čisti zrak (nezagađenost) Radne navike – stanovništvo je tradicionalno poljoprivredno, naviknuto na težak rad tako da postoje određene radne navike. Znanje u drugim gospodarskim granama – značajan broj stanovnika radi na drugim područjima izvan područja Općine Sveti Petar Orehovec

Komunalna infrastruktura – je nerazvijena i neprilagođena potrebama Općine. Napravljena je dokumentacija, a u procesu je pronalazak financijskih sredstava za izgradnju. Niska obrazovna struktura – s obzirom da Sveti Petar Orehovec pripada ruralnome području prirodna je migracija obrazovanog stanovništva, a u mjestu ostaje nisko obrazovana populacija. Staro stanovništvo – zbog prirodnih migracija i poljoprivredno orijentiranoga stanovništva struktura stanovništva pripada starijoj starosnoj dobi. Rascjepkanost/nesređenost poljoprivrednog zemljišta - na području Općine postoji veliki broj poljoprivrednih površina. Njihov veliki nedostatak je rascjepkanost poljoprivrednoga zemljišta te pripadnost velikoga dijela zemljišta državnome vlasništvu. Nedostatak poduzetničkoga duha stanovništva (socijalni slučajevi) - negativan pristup poduzetničkom ponašanju u zajednici što onemogućuje daljnji razvoj poduzetništva. Jedan dio socijalnih slučajeva jednim djelom i poduzetnici u djelu sive ekonomije. Nedostatak povezivanja poljoprivrednika (otkup poljoprivrednih proizvoda) – radi stvaranja zajedničke ponude na treće tržište te razvoja vlastite proizvodnje. Nedostatak prerađivačkih kapaciteta (poljoprivrednih proizvoda) – pošto je prisutno određeno iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji potrebno je razvijati i preradu poljoprivrednih proizvoda.

36

Vanjske MOGUĆNOSTI (O) Vanjske PRIJETNJE (T) Strani partneri – interes stranih partnera za investiranje u nerazvijena područja. Prodaja proizvoda – finalizacija poljoprivredne proizvodnje, prodaja strojeva i opreme u poljoprivredi. Kontakti sa zemljama nacionalnih manjina (mobilizacija iseljeništva) – s obzirom na veliku multietničnost postoji mogućnost povezivanja s matičnim zemljama nacionalnih manjina. Mobilizacija iseljeništva – povezivanje s uspješnim ljudima koji su porijeklom iz Sveti Petar Orehovec, a žive u drugim područjima.

Nemogućnost lobiranja – na nacionalnoj osnovi za vlastite projekte od širega značaja za lokalnu samoupravu. Otvoreno tržište – ulazak ostalih "velikih igrača" na malo lokalno tržište. Politička nestabilnost Županije – nemogućnost praćenja razvojnih programa i zaostatak u razvoju. Centralizacija – velika prisutnost donošenja odluka u Zagrebu.

37

Vizija razvoja Općine Sveti Petar Orehovec Vizijom Općine određuje se buduće stanje koje se želi postići zacrtanim ciljevima, odnosno vizija je vodilja koja je usmjerena u ostvarivanju spomenutih ciljeva.

VIZIJA - „Općina Sveti Petar Orehovec je prostor za kvalitetan i ugodan život u kojem stanovnici, zajedno sa raznim drugim dionicima, svojim znanjem i radom doprinose sveopćem

razvoju i boljitku“

Sveti Petar Orehovec 2016.-2020.

VRIJEDNOSTI

Lokalno zajedništvo Učinkovita lokalna samouprava Održiv razvoj

PODRUČJA DJELOVANJA Gospodarstvo Lokalna zajednica Prirodni resursi

38

Dugoročni ciljevi, razvojni prioriteti i mjere Cjelokupan gospodarski razvoj Općine Sveti Petar Orehovec promatran je iz percepcije optimalizacije i nedostatka resursa. Pod pojmom resursi promatramo ljude kao nositelje znanja i aktivnosti, promatramo vrijeme u kojemu je potrebno napraviti nekakve pomake i naravno financije, odnosno izvore financiranja za navedene aktivnosti. Dugoročni ciljevi nastali su kao rezultat vizije razvoja, analize stanja i SWOT analize, te su podijeljeni na razvojne prioritete i mjere koje su ustvari planovi aktivnosti razvoja.

Zajednički rad zajednice: analiza stanja, partnerske

konzultacije i oblikovanje strategije

CILJ 1.

Razvoj

poljoprivrede i

turizma

Kako smo izradili našu Strategiju razvoja:

Razvojne

potrebe V

izija Prioriteti

Analiza

s

tanja

SWOT

analiza

Vrijednosti i

Razvojni

potencijali

Ciljevi

mjere

CILJ 3.

Kulturni i

društveni

razvoj

CILJ 2.

Razvoj

poduzetništva i

infrastrukture

39

Vrijednosti za koje se zalažemo i koje razvijamo u našoj Općini su:

Lokalno zajedništvo

Učinkovita lokalna samouprava

Održiv razvoj Jedna od glavnih uloga lokalne samouprave je raditi skupa da zadovoljimo sve naše potrebe. Želimo povećati učinkovitost lokalne samouprave, ojačati je sinergijom s gospodarskim i civilnim sektorom. Time želimo postići djelotvornost lokalne samouprave kao rezultata demokratskog pristupa. Uključivost ne smatramo obvezom nego je smatramo prilikom za postizanje vizije razvoja naše Općine. Tako ćemo ojačati moralnu dimenziju društvenog sustava, povećati konkurentnost naše općine te razvijati koncept održivosti. Održivost je način života, način kako da ostanemo na ovom prostoru i da ga predamo generacijama koje dolaze iza nas: vitalno gospodarstvo, ljudi koji žive od svoga rada, pomaganje onima kojima je pomoć potrebna uz poštivanje prirodnog okruženja.

Strateški cilj 1. Razvoj poljoprivrede i turizma

Strateški cilj 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture

Strateški cilj 3. Kulturni i društveni razvoj

Plan provedbe

1. Praćenje ostvarenja ciljeva i prioriteta

2. Izvještavanje

Ciljevi i prioriteti razvoja

40

D Strateški ciljevi i mjere U izradi Strategije razvoja naše Općine poduzete su sve mjere kako bi se osigurala sukladnost s postojećim strateškim dokumentima „više razine“, na europskoj, nacionalnoj i županijskoj razini. Ciljevi i prioriteti našeg razvoja usklađeni su sa razvojnim ciljevima i prioritetima navedenih strateških dokumenata kako bi se osigurala prepoznatljivost potreba i mogućnost financiranja njihovog zadovoljavanja.

STRATEŠKI CILJ 1. Razvoj poljoprivrede i turizma PRIORITETI MJERE 1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

1.1.1. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1.1.2. Poticanje izgradnje preradbenih i skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvođače

1.1.3. Podizanje razine informiranosti obrazovanja i primjene znanja u poljoprivredi, te kvalitete poljoprivrednih proizvoda

1.1.4. Razvoj ekološke i integrirane proizvodnje 1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

1.2.1. Potpora održavanju i unaprjeđenju mreže nerazvrstanih cesta

1.2.2. Održavanje i unaprjeđenje mreže kanala 1.2.3. Postavljanje, održavanje i unaprjeđenje sustava za

navodnjavanje 1.2.4. Potpora umrežavanju i povezivanju različitih dionika u

poljoprivredi 1.3. Razvoj turističke ponude 1.3.1. Poticanje razvoja posebnih oblika turizma 1.3.2. Podizanje razine obrazovanja i primjene znanja u

turizmu 1.3.3. Istraživanje turističkih potencijala i podrška njihovoj afirmaciji i promociji

1.3.4. Poticanje uključivanja lokalnog stanovništva u turističku djelatnost

1.4. Razvoj turističke infrastrukture 1.4.1. Izgradnja, obnova i opremanje turističke infrastrukture 1.4.2. Podrška unaprjeđenju postojećih i izgradnje novih

smještajnih kapaciteta 1.4.3. Integriranje u lokalnu/regionalnu turističku ponudu

41

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture PRIORITETI MJERE 2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva

2.1.1. Promovirati postojeću poslovnu zonu, te ju održavati/uređivati/opremati 2.1.2. Provedba programa privlačenja investitora 2.1.3. Potpora strateškim projektima 2.1.4. Potpora i provedba edukacijskih programa za poduzetnike 2.1.5. Pružati informacije malim i srednjim poduzetnicima u pristupu EU fondovima 2.1.6. Potpora zapošljavanju i razvoju poduzetništva svih skupina, a osobito ranjivih skupina (branitelji, mladi itd).

2.2. Učinkovito upravljanje postojećom i razvoj nove fizičke infrastrukture

2.2.1. Ulaganje u cestovnu infrastrukturu i autobusna stajališta 2.2.2. Ulaganja u sustave odvodnje (kanalizacije) i vodovodne sustave 2.2.3. Ulaganje u pješačke/biciklističke staze, trgove, parkove i drugu javnu infrastrukturu 2.2.4. Ulaganje u sustave zaštite od poplave, požara i drugih nepogoda 2.2.5. Poticanje zaštite okoliša, te ulaganje u sustave energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije 2.2.6. Ulaganje u sustave javne rasvjete 2.2.7. Priprema i uređenje prostorno-planske i projektne dokumentacije

STRATEŠKI CILJ 3. Kulturni i društveni razvoj PRIORITETI PRIORITETI 3.1. Razvoj društvene infrastrukture 3.1.1. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje predškolskih/školskih

ustanova i pratećih objekata 3.1.2. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje športskih objekata 3.1.3. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje društvenih objekata 3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje programa skrbi o starijim, nemoćnima,mladima, te drugim ranjivim i potrebitim skupinama 3.2. Podizanje razine kvalitete

kulturnog života 3.2.1. Očuvanje, obnavljanje i održivo korištenje kulturne baštine 3.2.2. Razvoj, unaprjeđenje, provedba kulturnih programa i događanja 3.2.3. Razvoj sustava i programa podrške organizacijama civilnog društva 3.2.4. Poticanje i provedba programa podizanja razine kulturne svijesti stanovništva i uređenje/izgradnja potrebne infrastrukture

42

Projektne aktivnosti u 2017. godini Raspisan javni natječaj za prijavu projekata od strane privatnoga, javnoga i nevladinoga sektora.

NAZIV PROJEKTA:

Dugoročni cilj:

Prioritet:

Mjera:

Opći cilj projekta:

Svrha projekta

Očekivani rezultati:

Aktivnosti u projektu:

Odgovorna osoba:

Partneri u projektu:

Financijska vrijednost projekta:

Izvori financiranja:

Vremenski period realizacije projekta:

43

Proračunski plan projektnih aktivnosti

Red.

broj

Naziv projekta Procijenjena visina

investicije (kn)

Rok provedbe

1 Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

(kanalizacija)

25.000.000,00 31.12.2020.

2 Urbanističko uređenje naselja 4.500.000,00 31.12.2020.

3 Uređenje općinske zgrade u Gregurovcu 2.000.000,00 31.12.2020..

4 Dogradnja područne škole u Miholcu 3.000.000,00 31.12.2020.

5 Dogradnja područne škole u Gornjem Fodrovcu 5.000.000,00 31.12.2020.

6 Uređenje dječjih igrališta 750.000,00 31.12.2018.

7 Uređenje sportskih terena 1.250.000,00 31.12.2020.

8 Uređenje kapelice na mjesnom groblju Sveti Petar Orehovec 300.000,00 31.12.2018.

9 Izgradnja autobusnih stajališta 300.000,00 31.12.2019.

10 Uspostava dječjeg vrtića 3.000.000,00 31.12.2018.

11 Zamjena konvencionalne javne rasvjete ekološkom 2.000.000,00 31.12.2020.

12 Uspostava etnografskog muzeja 3.000.000,00 31.12.2018.

13 Modernizacija nerazvrstanih cesta 7.500.000,00 31.12.2018.

14 Izgradnja sportske dvorane 15.000.000,00 31.12.2020.

15 Uređenje turističko rekreacijskih staza i puteva (TRS) 4.000.000,00 31.12.2020.

16 Uspostava turističkog infocentra i putokaza 200.000,00 31.12.2018.

17 Proširenje sustava vodoopskrbe na području općine 10.000.000,00 31.12.2018.

18 Uređenje društvenih i vatrogasnih domova 10.000.000,00 31.12.2020.

19 Modernizacija županijskih cesta 4.500.000,00 31.12.2020.

20 Zaštita tradicionalne ruralne arhitekture (klijeti) 5.000.000,00 31.12.2020.

21 Uređenje sportsko-rekreacijskog centra Kapela Ravenska 2.000.000,00 31.12.2020.

22 Uređenje zgrade javnih službi, Sveti Petar Orehovec 133/135 500.000,00 31.12.2018.

23 Vatrogasni muzej u Miholcu 1.500.000,00 31.12.2019.

44

Komentari javne rasprave Na javnoj raspravi nije bilo prigovora i javna rasprava je proteka poticajno za sve sudionike.

Provođenje, praćenje i ažuriranje Kako bi sustav provođenja, praćenja, ali i ažuriranja Strateškoga plana imao svoju stvarnu ulogu, potrebno je imenovati osobu koja će biti koordinator privatnoga i javnoga sektora. Ta osoba trebala bi voditi računa o sastajanju radne skupine barem jednom godišnje, prije donošenja proračuna. Trebala bi provoditi javne pozive za prijavu projektnih aktivnosti mještana, poduzetnika, udruga i ostalih koji imaju potrebe za proračunskim sredstvima kako bi se proračun optimizirao i definirao. On će biti temelj ostvarenja postavljenih ciljeva u strateškom planu, a sve u svrhu ostvarivanja razvojne vizije. Općina bi trebala imati osobu zaduženu za vanjske izvore financiranja, kao što su ministarstva, fondovi i strukturni fondovi EU, koja bi pripremala dogovorene projekte proizašle iz Strateškoga plana gospodarskoga razvoja Općine Sveti Petar Orehovec. S obzirom da Strategija gospodarskoga razvoja pripada dinamičkoj makro-strategiji potrebno je svake godine ažurirati Strategija kako bi se što kvalitetnije odgovorilo na zatečeno stanje u okruženju. Ažuriranje može znatnije utjecati na ostvarenje i neostvarenje ciljeva zacrtanih u Strateškome planu te pozitivno ili negativno utjecati na ostvarenje vizije razvitka. Najvažnije je napomenuti kako je nositelj svake aktivnosti čovjek. Bez ljudi s visokom motivacijom i potrebnim znanjem, jako je teško pokrenuti bilo kakve promjene. Jedan od ciljeva Strateškoga plana upravo je identificirati te ljude u zajednici kako bi ostvarenje postavljene vizije bilo što realnije definirano.

Usklađenost sa strateškim dokumentima više razine

H.1. Usklađenost s europskim strateškim dokumentima

H.1.1. Predvodničke inicijative „Europe 2020“

Dokument „Europa 2020“ je strategija rasta EU za ovo desetljeće. EU želi imati pametno, održivo i uključivo gospodarstvo. Navedena tri prioriteta, koja pojačavaju učinak jedan drugoga, trebaju omogućiti europskim građanima lakše zapošljavanje, veći standard i znači priliku za svakoga. Odgovornost lokalne samouprave u razvoju ukupnog društva je u dijelu u kojem određuju uvjete u kojima se odvija gospodarska aktivnost, kao i u dijelu izravne komunikacije s građanima i prijenosu informacija. Lokalna samouprava također ima mogućnost da dodatno potakne aktivnosti koje će odgovarati potreba građana na našem području. Odbor regija Europske unije pripremio je preporuke za lokalnu samoupravu za izradu strateškog plana. To znači prilagodbu vizije i ciljeva Europa 2020 lokalnim prilikama i potrebama, definirati vlastite ciljeve koji će uskladiti različite sektorske politike u svrhu ispunjenja lokalnih potreba. Ciljevi postavljeni na lokalnoj razini moraju odgovarati proračunskim okvirima, ne samo lokalne samouprave, nego i županijskom i državnom proračunu. Europska komisija predstavila je sedam

45

predvodničkih inicijativa koje će ubrzati dostizanje pametnog, održivog i uključivog rasta.

H.1.2. Community – Led Local Development (CLLD): Razvoj koji vodi zajednica

CLLD je jedan od alata europske kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. Model teritorijalnog razvoja koji koristi dobra iskustva LEADER programa. Specifični ciljevi i prioriteti određuju se na lokalnoj razini u skladu s lokalnim potrebama. CLLD je metoda koja na lokalnoj razini uključuje partnere - predstavnike civilnog društva i lokalnih ekonomskih struktura, u kreiranje i provedbu lokalne razvojne strategije koja će lokalnim sredinama omogućiti pomak prema održivijoj budućnosti. To je snažan alat koji bi trebao pokazati da su lokalne zajednice sposobne poduzimati pametne, održive i uključive korake na različitim područjima gospodarskog i društvenog razvoja.

H.2. Usklađenost s nacionalnim strateškim dokumentima

H.2.1. Sporazum o partnerstvu i Nacionalni program reformi

Ovim dokumentom formuliraju se prioriteti Vlade RH za smanjenje nezaposlenosti, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje daljnje nezaposlenosti, te daljnjem radu na fleksibilnom i mobilnom tržištu rada, povezujući obrazovanje i tržište rada putem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), te poboljšanje djelotvornosti institucija tržišta rada.

H.2.2. Strategija razvoja turizma

Glavni ciljevi ove Strategije usmjereni su na obogaćivanje postojećih i generiranje novih turističkih sadržaja i doživljaja, sustavno podizanje razine znanja, vještina i obrazovanja turističkih djelatnika, stvaranje preduvjeta za jačanje poduzetništva, stvaranje novih radnih mjesta i samozapošljavanje i učinkovito brendiranje Hrvatske i njenih turističkih regija.

H.2.3. Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020.

Ciljevi su usklađeni s Ekonomskim programom RH za jačanje poduzetničkog potencijala i unapređenje kulture poduzetništva osobito unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i uslužnih djelatnosti nizom aktivnosti uključujući financijske aspekte ali i podupiranjem cijeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

H.2.4. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020. i Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Strategija razvoja naše Općine usklađena je sa investicijskim prioritetima: razvoj infrastrukture širokopojasne mreže; povećanje korištenja ICT-a u komunikaciji; unapređenje rezultata i rasta MSP- a; promicanje energetske učinkovitosti; poboljšanje sustava javne energetske infrastrukture – rasvjete; poboljšanje stanja voda (vodnih tijela) kroz razvoj sustava i mreže odvodnje te pročišćavanje otpadnih voda; poboljšanje zaštite i korištenja kulturne baštine u svrhu razvoja turističke ponude i usluga; poboljšanje djelotvornog upravljanja zaštićenim područjima kroz razvoj posjetiteljske infrastrukture, jačanje regionalne mobilnosti i povezanosti kroz poboljšanje regionalnih cesta, eliminaciju regionalnih cestovnih uskih grla i sigurnosnih crnih točaka poboljšanje pristupa visoko kvalitetnim zdravstvenim uslugama putem prijelaza sa

46

institucionalne skrbi na skrb u zajednici, poboljšanje socijalne infrastrukture s ciljem smanjenja siromaštva i regionalnih nejednakosti te omogućavanje pristupa uslugama na lokalnoj razini; unapređivanje životnih uvjeta putem podrške uključivom rastu s ciljem smanjenja socijalne nejednakosti, isključenosti i siromaštva

H.2.5. Pametna specijalizacija

Ovaj novi koncept politike inovacija osmišljen kako bi se promicalo učinkovito djelotvorno korištenje investicija u istraživanje. Cilj je potaknuti regionalne inovacije u cilju postizanja gospodarskog rasta i prosperiteta, omogućujući da se regije usredotočite na njihove prednosti. Izgrađenost na čvrstim analizama regionalnih sredstava i tehnologije cilj je Strategija pametne specijalizacije. To bi također trebalo uključivati analizu potencijalnih partnera u drugim regijama.

H.2.6. Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2015. godine, naglašava značaj uvođenje širokopojasnih usluga kako bi se potaknulo gospodarstvo i osnažilo stvaranje društva znanja u Republici Hrvatskoj. Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža omogućio je usluge koje su univerzalno dostupne na bilo kojem uređaju.

H.2.7. Akcijski plan za provedbu Strategije razvoja poduzetništva žena u R. Hrvatskoj. 2014. – 2020.

Poboljšanje usklađenosti i umreženosti javnih politika, poboljšanje sustavne podrške poduzetništvu žena, uvođenje poduzetništva žena u cjelokupnu institucionalnu infrastrukturu te promocija poduzetništva žena su mjere koje predviđa ovaj Akcijski plan za postizanje zadanih ciljeva:.

H.2.8. Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. - 2020.

Strategijom je predviđeno ciljano povećanje stope zaposlenosti do 5% do 2020. godine, s težištem na srednje visoke tehnologije proizvodnje, komunikaciju i informatiku, u okviru pametnog specijalizacijskog okvira, uvažavajući zahtjeve rastućeg "zelenog gospodarstva". Uz ulaganja u razvoj školskih kurikuluma, povećanje zanimanja mladih za strukovno obrazovanje i naukovanje, zadržavajući starije radnike kao važan ljudski kapital, razvijanje sustava koordinacije i suradnje između poslovnog, obrazovnog sustava i znanstveno-istraživačkog sektora ostvarit će se zacrtani ciljevi.

H.2.9. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske

Kroz planski razvoj prometnog sektora u Republici Hrvatskoj ova Strategija obuhvaća šest sektorskih prometnih strategija od kojih su za našu Općinu bitne ceste, javna gradska, prigradska i regionalna mobilnost.

H.2.10. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020.

Konkurentnost poljoprivrednih proizvođača, održivo gospodarenje resursima i uravnotežen razvoj ruralnih područja ciljevi su Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Program određuje niz mjera provedbom kojih se žele dostići ti ciljevi.

47

H.2.11. Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti R. Hrvatske (2014. – 2020.)

Ova Strategija odredila je glavne ciljeve: borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba; uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Važno je istaknuti kako je anti diskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju navedenih prioriteta i ciljeva

48

STRATEŠKI CILJ 1. Razvoj poljoprivrede i turizma

PRIORITETI

MJERE

OČEKIVANI REZULTATI

RELEVANTNI PROJEKTI/ RELEVANTNE AKTIVNOSTI/ AKCIJSKI PLAN

1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje

1.1.1. Rekonstrukcija, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Veća konkurentnost poljoprivrednih gospodarstva; veća fleksibilnost na različite tržišne uvjete

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima razvoja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

1.1.2. Poticanje izgradnje preradbenih i skladišnih kapaciteta za poljoprivredne proizvođače

Veća mogućnost izbora za poljoprivredne proizvođače (skladištenje, prerada, a ne samo prodaja i to odmah); mogućnost veće dodane vrijednosti od poljoprivrednih proizvoda

Razvoj projekata, suradnja i partnerstva na projektima izrade preradbenih, skladišnih kapaciteta Organiziranje edukacija, seminara i tribina

1.1.3. Podizanje razine informiranosti obrazovanja i primjene znanja u poljoprivredi, te kvalitete poljoprivrednih proizvoda

Više primjene novih spoznaja u poljoprivredi; više dobrih primjera, što znači i veću otvorenost ka novome (informacijama, znanju, tehnologijama, kulturama i slično).

Organiziranje edukacija, seminara i tribina

1.1.4. Razvoj ekološke i integrirane proizvodnje

Više površina i više poljoprivrednika je integrirano i bavi se ekološkom poljoprivredom

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima ekološke i integrirane proizvodnje

1.2. Razvoj poljoprivredne infrastrukture

1.2.1. Potpora održavanju i unaprjeđenju mreže nerazvrstanih cesta

Sustav nerazvrstanih mreža cesta je adekvatno održavan i u funkciji

Izgradnja nerazvrstane cesta u naseljima na području Općine Sveti Petar Orehovec

1.2.2. Održavanje i unaprjeđenje mreže kanala

Kanalska mreža je adekvatno održavana i u funkciji

Organiziranje edukacija, seminara i tribina

49

1.2.3. Postavljanje, održavanje i unaprjeđenje sustava za navodnjavanje

Poljoprivredne površine koje se navodnjavaju su povećane; povećana je svijest o važnosti navodnjavanja

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima navodnjavanja

1.2.4. Potpora umrežavanju i povezivanju različitih dionika u poljoprivredi

Podignuta je razina suradnje i povezane poljoprivrednike, formalno (putem udruga, zadruga…) i neformalno

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima umrežavanja i suradnje u poljoprivredi

1.3. Razvoj turističke ponude

1.3.1. Poticanje razvoja posebnih oblika turizma

Proširenje turističke ponude, veća razina (in)direktnih prihoda od turizma

Izgradnja

1.3.2. Podizanje razine obrazovanja i primjene znanja u turizmu

Dionici s područja općine su bolje informirani/obrazovani, sposobni pružati više i bolje usluge u turizmu

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turizma

1.3.3. Istraživanje turističkih potencijala i podrška njihovoj afirmaciji i promociji

Identificirani su glavni potencijali za razvoj turizma; promovirane su lokalne vrijednosti (prirodne-kulturne-gastro-umjetničke i druge)

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima afirmacije turističkih potencijala

1.3.4. Poticanje uključivanja lokalnog stanovništva u turističku djelatnost

Dionici su bolje informirani/educirani o mogućnostima pokretanja/razvoja turizma na svom području

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke djelatnosti

1.4. Razvoj turističke infrastrukture

1.4.1. Izgradnja, obnova i opremanje turističke infrastrukture

Unaprijeđena je turistička infrastruktura; stvoreni su bolji uvjeti za pružanje različite turističke ponude na ovom prostoru

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke infrastrukture

1.4.2. Podrška unaprjeđenju postojećih i izgradnje novih smještajnih kapaciteta

Povećan je broj ležajeva koji su uklopljeni u turističku ponudu na području općine; veći broj dionika je angažiran u turističkoj djelatnosti na području općine

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja novih turističkih kapaciteta

1.4.3. Integriranje u lokalnu/regionalnu turističku ponudu

Dionici su bolje informirani/educirani o mogućnosti uvrštavanja postojećih objekata u turističku ponudu; postojeća turistička ponuda je obogaćena

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima razvoja turističke ponude

50

STRATEŠKI CILJ 2. Razvoj poduzetništva i infrastrukture

PRIORITETI MJERE OČEKIVANI REZULTATI RELEVANTNI PROJEKTI/ RELEVANTNE

AKTIVNOSTI/ AKCIJSKI PLAN

2.1. Stvaranje poticajnog okruženja za razvoj poduzetništva

2.1.1. Promovirati postojeću poslovnu zonu, te ju održavati/uređivati/opremati

Postojeća poslovna zona je u funkciji i spremna za prihvat dodatnog broja poduzetnika

Gospodarska zona Jakšić- izgradnja i opremanje zone

2.1.2. Provedba programa privlačenja investitora

Mogućnosti ulaganja na području općine su promovirane od strane načelnika, djelatnika općine i drugih relevantnih dionika

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima Pružanje usluga investitorima

2.1.3. Potpora strateškim projektima Strateški projekti na području općine dobivaju Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na

potporu od općinskih vlasti (financijsku, institucionalnu, organizacijsku i drugu potrebnu potporu)

strateškim projektima Pružanje usluga i potpore investitorima

2.1.4. Potpora i provedba edukacijskih programa za poduzetnike

Na području općine su organizirani i provedeni različiti programi edukacije poduzetnika u različitim područjima djelatnosti

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima potpore poduzetništvu

2.1.5. Pružati informacije malim i srednjim poduzetnicima u pristupu EU fondovima

Malim i srednji poduzetnicima (kao i onima koji će to tek postati) su pružene informacije o dostupnim EU fondovima (putem e-maila, obavijesti na stranici općine, putem edukacija, seminara i drugim načinima)

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima za prijavu na EU fondove

2.1.6. Potpora zapošljavanju i razvoju poduzetništva svih skupina, a osobito ranjivih skupina (branitelji, mladi itd).

Povećana je zapošljivost i poboljšani uvjeti za pokretanje poduzetništva u različitih skupina dionika na području općine.

Organiziranje edukacija, seminara i tribina Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima namijenjenih ranjivim skupinama

2.2. Učinkovito upravljanje postojećom i

2.2.1. Ulaganje u cestovnu infrastrukturu i autobusna stajališta

Unaprijeđena je kvaliteta i sigurnost cesta i autobusnih stajališta na području općine

Izgradnja autobusnih stajališta uz državnu cestu

51

razvoj nove fizičke infrastrukture

2.2.2. Ulaganja u sustave odvodnje (kanalizacije) i vodovodne sustave

Nadograđena je i održavana mreža odvodnje na području općine; nadograđen je i održavan vodovodni sustav na području općine

Kanalizacija s pročistačem u naseljima Kanalizacija naselja Vodovod Kanalizacija naselja Kanalizacija naselja

2.2.3. Ulaganje u pješačke/ biciklističke staze, trgove, parkove i drugu javnu infrastrukturu

Unaprijeđene su pješačke/biciklističke staze na području općine; afirmirane su nove pješačke/biciklističke rute; unaprijeđeni su parkovi, trgovi i druga s njima povezana javna dobra i površine

Izgradnja pješačke staze s parkiralištima Izgradnja pješačke staze u Biciklistička staza- Izgradnja trga u

2.2.4. Ulaganje u sustave zaštite od poplave, požara i drugih

Unaprijeđen je sustav zaštite od poplava, požara i drugih nepogoda; lokalnim službama

Razvoj projekata, partnerstva i suradnja na projektima zaštite od elementarnih nepogoda

nepogoda koje se bave zaštitom od nepogoda je savana stalna potpora

2.2.5. Poticanje zaštite okoliša, te ulaganje u sustave energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije

Povećana svijest o potrebi zaštite okoliša kod građana; povećan je broj pravnih/fizičkih osoba koje unaprijedile energetsku učinkovitost svojih objekata; povećan je broj pravnih/fizičkih osoba koje koriste obnovljive izvore energije;

Provedba projekata energetske učinkovitosti za sva naselja u Općini Projekte energetske učinkovitosti zgrade Općine

2.2.6. Ulaganje u sustave javne rasvjete Održavan i unaprijeđen postojeći sustav javne rasvjete, te dodatno nadograđen sa novim elementima

Ulaganje u rekonstrukciju starih sustava javne rasvjete-postupni prijelaz na ustav LED rasvjete u svim naseljima Izgradnja novog sustava rasvjete u naselju

2.2.7. Priprema i uređenje prostorno- planske i projektne dokumentacije

Prostorno-planska dokumentacija prati zakonske zahtjeve; povećan je broj projektnih prijedloga sa pripremljenom dokumentacijom;

Priprema odgovarajuće prostorno planske dokumentacije Suradnja i potpora pripreme projektne dokumentacije za prioritetne projekte

52

STRATEŠKI CILJ 3. Kulturni i društveni razvoj

PRIORITETI MJERE OČEKIVANI REZULTATI RELEVANTNI PROJEKTI/ RELEVANTNE

AKTIVNOSTI/ AKCIJSKI PLAN

3.1. Razvoj društvene infrastrukture

3.1.1. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje predškolskih/školskih ustanova i pratećih objekata

Postojeći sustav predškolskih/školskih ustanova je održavan/unaprijeđen/nadograđen

Rekonstrukcija cijele škole OŠ Opremanje Dječjeg vrtića u Uređenje Športske dvorane pri OŠ energetska ovojnica, zvučna izolacija i drugi radovi

3.1.2. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje športskih objekata

Postojeći sustav športskih objekata je održavan/unaprijeđen/nadograđen

NK - dogradnja društvenih prostorija i rekonstrukcija Opremanje dječjih igrališta u naseljima - obnova i rekonstrukcija

3.1.3. Izgradnja, obnova i unaprjeđenje društvenih

Postojeći sustav objekata u funkciji razvoja društvenog života je

Izrada energetske ovojnice zgrada, izmjena stolarije, elektro-instalacija i krovišta za

objekata održavan/unaprijeđen/nadograđen domove na području općine (Mjesni dom Stari vatrogasni dom u) Rekonstrukcija i prenamjena objekta „Stare škole“ u narodnu knjižnicu i čitaonicu

3.1.4. Razvoj i unaprjeđenje programa skrbi o starijim, nemoćnima,mladima, te drugim ranjivim i potrebitim skupinama

Položaj i kvaliteta života različitih ranjivih i osjetljivih osoba na području općine je unaprijeđen i poboljšan.

Programi potpore ranjivim i potrebitim skupinama

3.2. Podizanje razine kvalitete kulturnog života

3.2.1. Očuvanje, obnavljanje i održivo korištenje kulturne baštine

Postojećom kulturnom baštinom se upravlja na adekvatan i održivi način.

Priprema projekata očuvanja i unaprjeđenje kulturne baštine Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima unaprjeđenja kulturne baštine

53

3.2.2. Razvoj, unaprjeđenje, provedba kulturnih programa i događanja

Na području općine se organiziraju i podupire se organiziranje različitih kulturnih programa

3.2.3. Razvoj sustava i programa podrške organizacijama civilnog društva

Rad organizacija civilnog društava na području općine se podržava i podupire.

Potpora i suradnja općine na projektima za razvoj civilnog društva Suradnja i partnerstvo na projektima podrške civilnom društvu

3.2.4. Poticanje i provedba programa podizanja razine kulturne svijesti stanovništva i uređenje/ izgradnja potrebne infrastrukture

Podizanje kulturne svijesti stanovništva općine se podržava i podupire, kao i izgradnja/uređenje za to potrebne infrastrukture.

Razvoj projekata, partnerstvo i suradnja na projektima unaprjeđenja kulturne svijesti i baštine

Documents

Strategija gospodarskog razvoja RAZVOJA... · nerazvrstanih cesta kao preduvjeta za daljnji razvoj gospodarstva, a osobito ruralnog turizma. estovni promet putnika obavljaju ovlašteni