Strane direktne investicije u Srbiji Dodić Miloš E-52-2006

Embed Size (px)

Citation preview

UVODNE NAPOMENEGlavni investitori su multinacionalne kompanije, komercijalne banke, drave i investicioni fondovi. Kapital se, izmeu zemalja, kree u tri osnovna oblika: a) strane direktne investicije, b) strane portfolio investicije (trite kapitala), i c) zajmovi i krediti. Veliki znaaj za privredni rast i razvoj zemalja u razvoju i zemalja u tranziciji imaju strana ulaganja. Dosadanja iskustva pokazuju da su strana ulaganja igrala znaajnu ulogu u strukturnim promenama proizvodnje i izvoza u zemljama korisnicama ovih sredstava. Za zemlje koje imaju otean pristup meunarodnom tritu kapitala strana ulaganja predstavljaju ventil za angaovanje inostranih sredstava. Osnovni vidovi stranih ulaganja su: strane direktne investicije (foreign direct investments FDI), razliiti oblici zajednikih ulaganja (joint ventures), portfolio investicije, ulaganje sredstava u vezi sa privatizacijom (nova ulaganja i preuzimanje vlasnitva nad preduzeima kao i razmena spoljnog duga za ulog debt equality swaps), kao i koncesije.

OPTA RAZMATRANJA

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE Osnovni cilj koje zemlje u tranziciji tee ostvariti jeste, postizanje stabilnog dugoronog privrednog rasta koji e se zasnivati na poveanju investicija, poboljanju tehnoloke baze ovih zemalja i poveanju konkurentosti njihovih proizvoda na meunarodnom tritu. U ostvarenju ovog cilja strane direktne investicije mogu imati znaajnu ulogu. SDI mogu doprinositi procecu tranzicije direktno, kroz priliv kapitala i indirektno kroz transfer tehnologije, menaderskog, proizvodnog i organizacionog Know-How-a, a kroz stvaranje novih proizvodnih kanala za domaa preduzea i kroz jaanje konkurencije. U poetnom periodu procesa tranzicije SDI su najveim delom odlazile u postojee kapacitete ovih zemalja, time omoguujui bolju upotrebu raspoloovih resursa i rast produktivnosti. Imajui u vidu i ulogu koje su SDI imale u procesu transformisanja privreda nekadanjeg istonog bloka i savremene trine privrede, privlaenje stranog kapitala predstavlja jedan od prioriteta ekonomske politike Sribije u narednom periodu. Srbija kao poslednja meu evropskim zemljama koja ulazi u proces tranzicije, ima tu prednost da raspolae iskustvom ostalih zemalja u pogledu efekata priliva SDI. Pod stranim direktnim investicijama (engl. Foreign Direct Investment FDI) podrazumeva se investiranje kapitala strane kompanije, ili pojedinca radi obavljanja profitabilne delatnosti na teritoriji jedne drave. Strani investitor moe da bude kompanija, ije je sedite u inostranstvu, strano fiziko lice, kao i dravljanin Srbije sa prebivalitem u inostranstvu duem od godinu dana. Najvei broj stranih investitora u Srbiji potie iz zemalja Evropske unije i SAD-a. U dananjoj svetskoj ekonomiji, strane direktne investicije predstavljaju najbri nain razvoja jedne zemlje i regiona i, kao takve, dobrodole su i u najrazvijenijim zemljama sveta. Danas su one osnovni mehanizam globalizacije svetske privrede, preuzimajui ulogu kljunog razvojnog faktora svake drave. Za dravu u koju se ulae, strane direktne investicije znae otvaranje novih radnih mesta, poveanje izvoza i, uopte, pokretanje privrednog rasta i razvoja. S druge strane, direktne investicije, kao oblik ulaganja stranog kapitala, omoguavaju investitoru da stekne pravo svojine, kontrole i upravljanja po osnovu uloenog kapitala. Velike, ali i manje kompanije, trude se da se pojave na to vie razliitih svetskih trita, to se najlake postie pribliavanjem proizvodnih kapaciteta eljenim lokacijama. Osim osvajanja novih trita, investiranje u druge zemlje takoe moe da znai bre i povoljnije snabdevanje sirovinama, elektrinom energijom, jednostavniji transport, ili pristup slobodnim ekonomskim zonama. Direktne inostrane investicije su pojava kada investitor koji se nalazi u jednoj zemlji (zemlja porekla) stie aktivu u drugoj zemlji (zemlja domain) sa namerom da upravlja ovom aktivom. Pod aktivom se podrazumeva celokupna imovina firme, tj. aktiva obuhvata sva sredstva i prava kojima jedno preduzee raspolae. Dimenzija upravljanja je ono to razlikuje inostrane direktne investicije od portfolio investicija u inostrane akcije, obveznice i ostale finansijske instrumente. U veini sluajeva i investitor i aktiva kojom upravlja u inostranstvu predstavljaju poslovna preduzea. Postoje tri glavne kategorije stranih direktnih investicija:

Equity kapital predstavlja vrednost investicija u akcije preduzea u inostranstvu. Stanje vlasnikog uloga od 10% ili vie obinih glasakih prava u akcionarskom preduzeu ili odgovarajui ekvivalent u neakcionarskom preduzeu, uobiajeno se smatra kao granica za kontrolu aktive. Ova kategorija ukljuuje i merdere, akvizicije, grinfild investicije (stvaranje novih postrojenja) i braunfild investicije (delovi graevinskog zemljita koji su ugroeni ranijim korienjem, koji su zaputeni, koji se vie ne koriste, koji mogu da stvore probleme zagaenosti, koji se nalaze u izgraenom urbanom podruju, i koji zahtevaju investiciju kako bi bili vraeni na kvalitetnije korienje). Merderi i akvizicije su vaan izvor inostranih direktnih investicija za razvijene zemlje, mada njihov relativan udeo znaajno varira. Reinvestirani profiti (zarade) su prihodi afilijacija koji nisu raspodeljenji u dividende i nisu vraeni nazad matinoj kompaniji. Pretpostavlja se da se zadrani profiti reinvestiraju u afilijaciji. Ova kategorija predstavlja i do 60% izlaznih investicija za zemlje kao to su Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija. Ostali kapital je kategorija koja se odnosi na kratkorone i dugorone pozajmice i zajmove izmeu matine firme i afilijacije. ZATO SE ULAE KAPITAL U STRANIM INDUSTRIJAMA? Postoji nekoliko razloga zbog ega su operacije multinacionalnih kompanija prirodnije u industrijskim granama koje proizvode, u poreenju sa uslugama, od kojih se veina moe svrstati u dve iroke kategorije. Prvo, postoje razlozi koji istiu znaaj vertikalnih inostranih direktnih investicija, u okviru kojih preduzee locira razliite faze svoje proizvodnje u razliitim zemljama. Ovaj tip investicija se po pravilu posmatra kao rezultat razliitih inputnih trokova u razliitim zemljama. Multinacionalne kompanije koje su ukljuene u ekstraktivne industrijske grane, gde je raspoloivost prirodnih resursa koncentrisana u nekoliko zemalja, prestavljaju oigledan primer. Drugi sluaj je kada preduzee locira neke radno intenzivne faze svog lanca proizvodnje u zemlji sa jeftinom radnom snagom, dok u isto vreme locira proizvodne faze koje zahtevaju znaajan obim ljudskog kapitala u zemljama gde je visoko kvalifikovana radna snaga relativno raspoloiv faktor proizvodnje. Drugaije reeno, preduzee, u pokuaju da minimizira trokove proizvodnje, postavlja proizvodne celine u nekoliko zemalja i koristi trgovinu kao nain da zadovolji tranju za posebnim proizvodima ukljuujui inpute na posebnim tritima. Druga velika kategorija prednosti za multinacionalne operacije potie od horizontalnih stranih direktnih investicija, gde se slini oblici proizvodne aktivnosti lociraju u razliitim zemljama. Motivi za ovu vrstu investivcije su, na primer, da transportni trokovi za proizvode visoke teine mogu uiniti lokalnu proizvodnju profitabilnijom; neki proizvodi zahtevaju da se proizvode u blizini potroaa; lokalna proizvodnja se moe lake prilagoavati lokalnim proizvodnim standardima; i lokalna proizvodnja ima bolje informacije o lokalnoj konkurenciji.

PODELA STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA

Podela stranih direktnih investicija moe biti izvrena prema nekoliko kriterijuma. Jedan od njih moe biti podela na osnovne i posebne oblike. Po ovom kriterijumu, pod osnovnim oblicima stranih direktnih investicija podrazumevaju se: 1) Osnivanje preduzea (podrazumeva izgradnju proizvodnih kapaciteta od strane investitora; najei termin za ovu vrstu investicije je grinfild); 2) Sticanje veinskog udela u vlasnitvu ve postojeeg preduzea (kupovina kompanije kroz privatizaciju, kupovina akcija ili direktna kupovina vlasnikog udela akvizicija). Posebnim oblicima stranih direktnih investicija smatraju se: Koncesija (kupovina na odreeni vremenski rok prava na korienje prirodnog bogatstva ili dobra u optoj upotrebi radi obavljanja delatnosti od opteg interesa); B.O.T. (Build-Operate-Transfer) poslovi (odobrenje stranom ulagau da izgradi i koristi odreeni objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i komunikacija, uz obavezu prenoenja vlasnitva na dravu po isteku ugovora). Jedna od klasifikacija stranih direktnih investicija, koja potie od Svetske banke, jeste podela prema motivima za investiranje. Ova podela moe biti veoma korisna, jer se na ovaj nain mogu jednostavno odrediti ciljne grupe investitora. Prema ovoj podeli, postoje: 1) Investicije koje trae resurse: investicije koje trae prirodne resurse kao to su rude, sirovine ili poljoprivredni proizvodi; investicije koje trae jeftiniju ili specijalizovanu radnu snagu; 2) Investicije koje trae trite: investicije koje dolaze na trita odakle je uvoz odreenih proizvoda visok; investicije koje prate kretanje svojih kupaca velikih kompanija; - investicije koje prate odreene trendove na tritu i angauju lokalne dobavljae; 3) Investicije koje trae poveanje produktivnosti proizvodnje, to podrazumeva racionalizaciju proizvodnje, ili povezivanje proizvodnih operacija sa drugim kompanijama u cilju smanjenja trokova i/ili specijalizacije proizvodnje; 4) Investicije koje trae ve postojee kapacitete kako bi zadrale i promovisale dugorone ciljeve svoje kompanije (one su okrenute, pre svega, privatizaciji i akviziciji, jer kupovinom postojeih kompanija zadravaju proizvodni program i postojee trite). Strane direktne invesicije i domai sadraj proizvodnje Vlade zemalja korisnika inostranih direktnih investicija pokuavaju da nametnu zahtev domaeg sadraja afilijacijama inostranih investitora (pod afilijacijama inostranih investitora misli se na ogranke kompanije investitora, u datoj zemlji u koju se ulae) prilikom ovog investiranja, kako bi poveali industrijsku povezanost i multiplikovali povratne veze sa namerom da se stvori konkurentna domaa industrijska struktura. KARAKTERISTIKE, PREDNOSTI I PERSPEKTIVE SDI-a

Strane direktne investicije mogu ubrzati privredni rast ne samo kao dodatak domaoj tednji, ve i zbog toga to obezbeuju pristup novoj tehnologiji. Strane direktne investicije mogu imati za rezultat direktan uvoz naprednije tehnologije, ali i transfer upravljakih i proizvodno usmerenih znanja. Sem toga, strane direktne investicije mogu da generiu pozitivne eksternalije na domaa preduzea, u smislu da su ona u mogunosti da steknu nova znanja pomou kojih isporuuju inpute inostranim firmama ili dok konkuriu za potroae. To takoe moe stimulisati dodatne domae investicije. Meutim, mera u kojoj e zemlja domain biti u stanju da apsorbuje inostranu tehnologiju, direktno preko domaih afilijacija transnacionalnih kompanija ili direktno putem prelivanja u domae firme, zavisi od stanja ljudskog kapitala koji postoji u privredi domaina, jer ljudski kapital i napredna tehnologija imaju tendenciju da postanu komplementarni inputi. Sem toga to obezbeuju pristup savremenoj tehnologiji, strane direktne investicije takoe mogu da obezbede zemljama u tranziciji potrebna korporativna upravljanja. Loe upravljanje je bio jedan od glavnih razloga loih performansi preduzea u dravnom vlasnitvu u prolosti. Jedan od naina da se osigura vrsto upravljanje vlasnikom strukturom je da se preduzee proda inostranom stratekom investitoru. Ovi investitori imaju i podsticaj i snagu za efektivno kontrolisanje upravljanja. Meutim, komplementarni domai strateki investitori predstavljaju retkost. Stoga, ukoliko se znaajan broj preduzea u dravnom vlasnitvu proda stranim stratekim investitorima, tada se glavna uloga preputa stranim investitorima. Zlatno pravilo za privlaenje novih stranih direktnih investicija je transparentnost. Vitalna uloga transparentnosti za strane direktne investicije potie iz nekoliko razloga. Prvi je da netransparentnost namee dodatne trokove za poslovanje. To se odnosi na prikupljanje nedostajuih informacija, ali i na korupciju, koja moe biti veoma skupa za preduzea. Raireno je gledite da strane direktne investicije imaju najpotpunije efekte na domai privredni razvoj ukoliko su u celini u stranom vlasnitvu. U takvom sluaju filijala je u potpunosti integrisana u globalno poslovanje matine kompanije. Ovaj vid procesa integracije je ranije bio stimulisan eljom zemalja domaina da postignu izvozne rezultate. Fabrike koje su u potpunom inostranom vlasnitvu, a koje su integrisane u globalnu mreu matine kompanije, pruaju privredama zemalja u kojima se nalaze korist koja je daleko vea od one koju predstavlja uloeni kapital, upravljanje i marketing. Kada strani investitor odlui da proizvodnju iz zemlje domaina ukljui u iru strategiju svoje mree, kako bi je suoio sa globalnom i regionalnom konkurencijom, kada postaje sve evidentniji dinamiki integracioni efekat koji zemlji domainu obezbeuje novu tehnologiju, bru modernizaciju tehnologije, bolje metode upravljanja i vie industrijske standarde nego u bilo kojoj drugoj formi prisustva stranog kapitala. Meutim, treba istai da postoje brojni parametri koji pokazuju da filijale u potpuno stranom vlasnitvu uglavnom slue za odreene doradne poslove, mada i postoje drugaiji dokazi koji ukazuju na injenicu da su ovi poslovi karakteristini po visokoj dodatoj vrednosti i da stvaraju dinamike povratne sprege koje omoguuju prelivanje tehnologije i znanja u lokalnu privredu. Perspektiva razvoja SDI-a kod zemalja u razvoju

U pogledu perspektiva stranih direktnih investicija treba istai da e globalna integracija nastaviti da podstie direktne strane investicije gde god postoji povoljno ekonomsko okruenje. Za ukidanje prepreka na strane direktne investicije potrebno je dosta vremena. Moe se primetiti da je mali broj zemalja izvrio sveobuhvatnu reformu politike stranog investiranja, mada su mnoge zemlje preduzele razne mere kako bi podstakle strane direktne investicije. Novija karakteristika razvoja SDI je poveano investiranje zemalja u razvoju u inostranstvu. Preduzea iz zemalja u razvoju koja ispunjavaju svetske standarde mogu da pristupe meunarodnom tritu kapitala i da na laki nain dou do potrebnih sredstava. Time e nedostatak kapitala predstavljati sve manju prepreku privrednoj ekspanziji zemljama u razvoju. Zbog toga se oekuje da e SDI u budue sve vie predstavljati mehanizam za transfer opteg znanja, sistema i tehnologije, a sve manje mehanizam za transfer kapitala. Priliv SDI je jo uvek koncentrisan na relativno mali broj zemalja u razvoju i igra neznatnu ulogu u razvoju mnogih zemalja. Neke od tekoa u mnogim zemljama se mogu savladati konzistentnom i zdravom ekonomskom politikom, pa ak i rizinije zemlje mogu da privuku SDI. Meutim, samo odgovarajua politika otvaranja i izlaganja domaeg trita inostranoj konkurenciji moe stvoriti dugoronu osnovu za velike koristi od SDI. Ipak, najvie SDI ipak odlazi na ve razvijene zemlje. U razvijene zemlje odlazi u proseku preko dve treine stranih direktnih investicija. Isto tako, razvijene zemlje predstavljaju i najvei izvor SDI, to je i logino. Zanimljivo je to se Luksemburg istie sa veoma velikim SDI, ali je tako zato to u Luksemburgu ivi dosta vrlo bogatog stanovnitva, koje ulae u okolne zemlje, ponajvie zato jer nema preostalog prostora za izgradnju novih npr. fabrikih postrojenja, a velika ulaganja se objanjavaju injenicom da su mnoge zemlje zainteresovane za poslove kojima se bave luksemburka preduzea i kompanije. Isto tako, Hong Kong belei velika ulaganja zbog odlinog geografskog poloaja, pa se mogu najefikasnije zadovoljiti potrebe u transportnom sektoru. Brazil, Rusija i Indija su zemlje sa dobrom perspektivom i predstavljaju veliki potencijal u budunosti za strane ulagae. Ali, to se zemalja u razvoju tie, SDI predstavljaju mnogo vie od pruanja finansijske pomoi zemljama u razvoju za njihov privredni rast. Posredstvom stranih direktnih investicija vri se transfer novih tehnologija, novih tehnika upravljanja, a takodje se omoguuje pristup domaih preduzea inostranom tritu. Vlasnici tehnologija esto ne pokazuju spremnost da ustupe savremenu tehnologiju partneru ukoliko ne zadre odreen stepen upravljake kontrole, to im SDI omoguuju. Domai partner u SDI moe biti korisnik datog proizvoda ali moe imati bolji pristup izvoznom tritu ili posredovati bolju tehniku marketinga i brojnije komercijalne kanale. Zbog injenice da je teko organizovati kontrolu ispunjenja odreenih ugovora, vlasnici stranih znanja i tehnologije se esto odluuju na akcijsko uee u preduzeu, jer mogu da zadre izvesnu kontrolu nad korienjem svog inputa, a ueem u podeli finansijskog rizika stiu pravo i na odgovarajue uee u podeli profita. Stalni partner obino ima bolji pristup meunarodnim komercijalnim kanalima i potpunije iskustvo na meunarodnom tritu. Lokalni partner moe da obezbedi pristup lokalnom tritu. Koristi zemalja od stranih direktnih ulaganja

Strane direktne investicije mogu pomoi da se pobolja pristup savremenim tehnologijama i upravljakim znanjima kao i pristup meunarodnim distributivnim kanalima. Sem toga, strateki inostrani investitori mogu pomoi da se ree problemi korporativnog upravljanja u privatizovanim preduzeima. SDI su pomogle da zemlje steknu sposobnost sticanja inostranih deviznih sredstava (deviza) i da na kraju smanje svoju zavisnost od priliva stranog kapitala. U prvim godinama tranzicije, znaajan deo SDI priliva bio je povezan sa privatizacijom dravnih preduzea. Kako se privatizacija pribliavala kraju, ovaj izvor priliva SDI je presuio. Relativno povoljno stanje ljudskog kapitala prua perspektivu naprednijim zemljama u tranziciji da ostvare porast uea u intra industrijskim granama koje karakterie visok stepen znanja i kvalifikovane radne snage, kao i dvostrane SDI aktivnosti svojstvene razvijenim tritima. Veina istraivanja u protekloj deceniji, koja su ispitivala ,neto ocene uticaja SDI obuhvativi 183 projekta u nekih 30 zemalja u proteklih 15 godina, utvrdila je, oigledan pozitivan uticaj na ekonomsko blagostanje domaina. Isto tako, makroekonomska istraivanja zemalja su u naelu utvr dila postojanje pozitivnog uticaja SDI. Jedna studija MMF-a ustanovila je da postoje ,nepo bitni dokazi o pozitivnim efektima, ukljuujui i poveanja produktivnosti kroz transfer tehno logije. Nekoliko studija je ukazalo da zemlja, da bi prisvojila koristi od SDI, mora ve da bude na nekom stepenu razvoja. Takoe se pokazalo da SDI poveavaju rast samo u zemljama gde je radna snaga ostvarila minimalni nivo obrazovanja. 1 Prednosti SDI u odnosu na inostrane kredite i portfolio investicije Prednost SDI u odnosu na kredite iz inostranstva je u tome da one ne podrazumevaju znaajnije odlive u budunosti koji mogu ugroavati tekui bilans i privredni rast u tim periodima, mada se esto zaboravlja da i SDI imaju svoje odlive, kao rezultat repartrijacije profita i situacija kada filijale otplauju anuitete po osnovu pozajmica od svojih centrala (to se tretira kao klasian kredit). Prednost SDI u odnosu na portfolio investicije je u tome to SDI predstavljaju mnogo stabilniji izvor kapitala, to se i pokazalo za vreme globalne ekonomske krize (1997-1998) i u poslednjim (2001-2002) godinama kada su SDI u zemljama u tranziciji nastavile da rastu, iako je veina ovih zemalja u tim periodima izgubila pristup meunarodnim finansijskim tritima i doivela veliki beg vrueg i portfolio kapitala. 1. SDI su mnogo stabilnije u odnosu na portfolio investicije zato to podrazumevaju investicije u fiksnu imovinu koje reprezentuju dugorone namere investitora, budui da je mnogo tee povui kapital uloen u fiksnu imovinu u odnosu na kapital plasiran u hartije od vrednosti. Posmatrano finansijski, SDI predstavljaju priliv stranih resursa koji poveava ukupne investicije u zemlji domainu. Uee SDI u ukupnim domaim investicijama se poveava meu zemljama u tranziciji.

2. Pored inicijalnog priliva kapitala, SDI ine i reinvestirani profit filijale, kao i sve pozajmice filijali od strane matine kompanije. Ukoliko filijale koriste ove fondove za1

(Borensztein et al, 1998) .

izgradnju novih ili unapreivanje postojeih objekata, opreme itd, ukupne investicije u zemlji domainu se poveavaju. Od tipa SDI koje ulaze zavisi i efekat na ukupne investicije u zemlji. U naelu, greenfield. 3. SDI imaju vei efekat na poveanje ukupnih investicija od merdera i akvizicija ija sutina je, pre svega, promena vlasnitva nad postojeim resursima, a ne kreiranje novih. Meutim, merderi i akvizicije mogu uticati na poveanje ukupnih investicija u narednim periodima, ukoliko investitori budu ulagali u nove objekte i opremu kupljenih filijala. 4. Oba tipa SDI mogu uticati na poveanje ukupnih investicija u narednim periodima.

GREENFIELD INVESTICIJE

Iskustvo uspenih tranzicionih privreda pokazuje da grinfild SDI zaostaju u prvoj fazi tranzicije, preteno zbog toga to se na poetku tranzicije veina zemalja odlui za velike privatizacije u kojima prekogranina M&A (Merderi i Akvizicije) igraju veoma korisnu ulogu, koju grinfild SDI moda ne bi mogle da odigraju. Prednost M&A u takvim uslovima je to to se njima restrukturiraju postojei kapaciteti koji bi inae bili suoeni sa rizikom od otputanja ili zatvaranja. Pored toga, zapravo se tek nakon velikih privatizacija primenjuje vrsto budetsko ogranienje u privredi, koje tek onda ini poslovno okruenje dovoljno atraktivnim za strane grinfild investicije. Kao rezultat uspene ekonomske transformacije, tranzicione privrede su visoko rangirane kada je u pitanju privlaenje grinfild investicija. Tabela pokazuje da je Rumunija na 7. mestu u svetu prema broju grinfild projekata, sa 362 programa grinfild investicija u 2006. godini, a slede je Poljska, Bugarska, Maarska i eka, to ini da su tranzicione privrede praktino jedna treina najuspenijih grin fild lokacija u svetu. Osim Rusije, gde dominiraju grinfild investicije orijenti sane ka prirodnim resursima, u drugim tranzicionim privredama njihova struktura je drugaija. injenica da su ove privrede relativno velike, poetak privatizacije prodajom i uvoenje politika koje pogoduju SDI, pokazali su se kao uspe no sredstvo za privlaenje SDI. Priliv stranih direktnih investicija u JIE, 2002-2011., (mlrd. USD)2002.bugarska Hrvatska Maarska rumunija rusija Srbija

2003. 2,1 2,0 2,21 1,8 8,0 1,4

2004. 3,5 1,2 4,5 6,4 15,4 1,0

2005. 3,9 1,8 7,50 6,5 12,8 1,5

2006. 5,2 3,6 6,1 11,4 28,7 4,3

2007. 3,5 2,5 4,82 9,8 35,0 2,2

2008. 2,3 2,7 4,8 7,2 29,0 3,5

2009. 2,3 2,5 5,9 7,3 30,0 2,0

2010. 2,4 2,5 5,4 7,0 31,0 1,9

2011. 2,5 2,7 4,8 7,2 32,0 2,0

0,9 1,1 3,0 1,1 3,5 0,5

Izvor: EIU (2007), str. 20

Posle naglog rasta SDI kroz privatizacije, grinfild investicije doivljavaju preporod u centralnoj i istonoj Evropi. Izmeu 2002. i 2006. godine, preko 1000 grinfild projekata je pokrenuto u zemlji regionalnom lideru Maarskoj, ime se ona pribliila po ukupnom broju Brazilu i nadmaila ukupan broj za neke od EU-15 zemalja (paniju, Austriju, Finsku, Dansku, Irsku i Portugal). Poljska (gde zapoinje 709 projekata), Rumunija (635) i eka (499) su takoe postale vane grinfild destinacije.

KONCESIJE Pod pojmom koncesije se podrazumeva pravo korienja prirodnog bogatstva

koje domaem odnosno stranom licu koncesionaru, ustupa nadleni dravni organ koncedent, pod posebno propisanim uslovima i za odreen vremenski period. Koncesije nisu pojava novije vrste, ak i sama re vodi poreklo od latinske rei concessio, koja u rimskom pravu oznaava posebne dozvole i odobrenja koje su vlasti davale pojedincima. Pojava koncesija bila je iroko rasprostranjena u srednjem veku kada su pojedini koncesionari uzimali u zakup putem koncesija vaenje rude ili pak plaanje mostarine, putarine (bili su osloboeni od ovih obaveza). Koncesije su davane i stranim trgovcima da mogu slobodno da trguju na odreenim podrujima. Od velikih infrastrukturnih projekata interesantno je spomenuti koncesiju za izgradnju Sueckog kanala koja je data 1854. godine i koncesija za izgradnju Panamskog kanala koja je data 1878. godine. Koncesija se daje na osnovu prethodno sprovedenog postupka javnog tendera. Izuzetno, postupak javnog tendera moe se iskljuiti kad bi njegovim sprovoenjem bili ugroeni nacionalna odbrana i bezbednost, o emu odluuje Vlada. Javni tender sprovodi tenderska komisija, koju obrazuje ministar nadlean za odgovarajuu oblast. Komisija je duna da u roku od 60 dana od dana otvaranja ponuda dostavi Vladi izvetaj o sporovedenom javnom tenderu sa obrazloenim predlogom o izboru ponuaa koji je dao najpovoljniju ponudu. Ugovor o koncesiji zakljuuje se u skladu sa uslovima utvrenim koncesionim aktom i ovim zakonom u roku od 60 dana od dana pravnosnanosti odluke o odreivanju koncesionara. Vlada imenuje pregovaraku komisiju koja e sa koncesionarom koji je odreen na osnovu javnog tendera utvrivati sadrinu ugovora u skladu sa uslovima utvrenim koncesionim aktom i ovim zakonom i koja e u ime koncedenta sa koncesionarom utvrditi tekst nacrta ugovora o koncesiji. Pregovaraka komisija ima najmanje tri lana i za svoj rad odgovara Vladi. Ugovor o koncesiji zakljuuje se u pismenoj formi. Ugovor o koncesiji zakljuuju Vlada u ime i za raun Republike i koncesionar. Ako je koncesija data veem broju lica, ugovor o koncesiji zakljuuje svaki od koncesionara ili lice ovlaeno od tih koncesionara, po specijalnom punomoju. Kad je predmet koncesije izgradnja komunalnih objekata radi obavljanja komunalne delatnosti, ugovor zakljuuju koncesionar i nadleni organ jedinice lokalne samouprave u ime i za raun jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu pismenu saglasnost Vlade. Na osnovu iskustva odobravanja koncesija, moe se primetiti da su one uglavnom koriene u oblastima koje karakterie prirodni monopol. Na bazi licitacije za dodelu koncesije postie se odreen element konkurencije. Mada, ukoliko ponua ponudi viu cenu i u odnosu na realnu, pod uticajem konkurencije moe izgubiti na licitaciji. Infrastrukturni sektori koji imaju odreene elemente prirodnog monopola predstavljaju najatraktivnija podruja za koncesije: to su putevi, prenos i distribucija elektrine energije, eleznika infrastruktura, prenos vode, prenos i distribucija gasa... Prilikom odobravanja koncesije mora se voditi rauna da koncesije koje predstavljaju velike projekte imaju neuporedivo snanije viestruke efekte za domau privredu i na ostale privredne grane u poreenju sa malim koncesijama. Na drugoj strani, koncesije u velike projekte smanjuju konkurenciju na tritu, pa samo velike firme mogu da se pojave na licitaciji. Prilikom odobravanja koncesija mora se voditi rauna o tome da period koncesije

mora biti dovoljno dug da koncesionar povrati uloena sredstva i da ostvari predvieni profit. Mnoge vlade prilikom odobravanja koncesija u prirodne monopole ujedno odobravaju i ekskluzivitet koncesionaru. Njihov motiv je da podstaknu privredni razvoj, ali nema vrstih dokaza na bazi empirijskih istraivanja. Ipak, ekskluzivitet ne mora trajati isti vremenski period koliko i sama koncesija, ve se to pitanje regulie klauzolom u ugovoru. Ekskluzivitet u granama koje predstavljaju prirodne monopole ne menja bitnije proviziju koncesionara, dok u granama koje su podlone konkurenciji pravo ekskluziviteta znaajno smanjuje konkurenciju. Strani koncesionar po pravilu je zainteresovan za ekskluzivitet jer se time manje ugroava njegov profit. Zemlje u kojima je visok ekonomski i politiki rizik za strane investitore mogu pokuati da dodeljujui ekskluzivitet koncesionaru lake ustupe odreenu granu na koncesiju. Poto sistem koncesionih aranmana predstavlja vid stranih ulaganja, drava koncedent oekuje znaajne pozitivne efekte od koncesija. Meu najznaajnije efekte spadaju: privlaenje dodatnih inostranih sredstava ime se stvaraju mogunosti za investiranje u zemlji: transfer znanja i tehnologije; angaovanje proizvodnih domaih kapaciteta u izvoenju investicionih radova i poveanje nivoa zaposlenosti u zemlji; poveanje kreditnog rejtinga zemlje na meunarodnom tritu kapitala; poveanje opte efikasnosti u zemlji i poveanje kvaliteta usluga u domenu odobravanja koncesije; uvoenje inostranih standarda u domae poslovanje.

BOT sistem Najpoznatiji model koncesije, kojim se utvruju meusobni odnosi uesnika u realizaciji projekta je BOT System. BOT model projektnog finansiranja je atraktivan za privlaenje stranog kapitala. Skraenica je nastala od engleskih rei build izgradi, operate koristi, i transfer predaj, i ima itav niz podvarijanti. Obaveza koncesionara po ovom projektnom modelu je da preda objekat dravi koncedentu na kraju koncesionog perioda. BOT model se najee primenjuje kod realizacije kapitalnih infrastrukturnih objekata, kao to su putevi, eleznice, aerodromi, mostovi, tuneli, termo i hidro centrale, objekti vodosnabdevanja, objekti za distribuciju nafre i gasa i dr. Ovi projekti su posebno pogodni za realizaciju putem BOT modela, jer same ostvaruju prihod, to je jedan od osnovnih uslova za realizaciju projekta putem BOT modela. BOT model zahteva aktivno uestvovanje i podrku koncedenta, stabilnu politiku i ekonomsku klimu, definisan i stabilan pravni ambijent, konvertibilnu valutu, kao i druge uslove koje strani investitori inae oekuju.

RIZICI SDI SDI takoe mogu da donesu rizike za zemlju u razvoju koja im je domain. U

literaturi se ukazuje na neke sluajeve u kojima su SDI bile meta kritika zbog direktne tete - kao to je zagaenje i degra dacija prirodnih bogatstava. Meutim, nije utvrena nikakva veza izmeu ekolokog indeksa i uea SDI u BDP-u, to ukazuje da zagaenje moe da se javi i kada ima i kad nema SDI. Rizici dolaze od mogunosti da SDI dovedu do: smanjenja, umesto poveanja, domae tednje i investicija, ukljuujui negativne efekte na BDP kroz repatrijaciju dobiti; istiskivanja domaih preduzea sa trita kapitala; poveanja tranje za devizama i apresijacije deviznog kur sa; podrke lokalnim oligopolima; ometanja regulacije; stvaranja nestabilnosti kroz poveavanje finansijskih rizika na tritu; nastojanja da se zatite rente iz tehnologije umesto transfera tehnologije, to smanjuje ili ukida oekivana prelivanja i ekster nalnosti.

DIREKTNA ULAGANJA U DOMAU PRIVREDU

STRANE DIREKTNE INVESTICIJE U SRBIJI Direktne investicije u domau privredu regulisane su Zakonom o stranim ulaganjima donetog januara 2002. godine. Navedeni Zakon ureuje strana ulaganja u preduzea i druge oblike za obavljanje delatnosti radi sticanja dobiti u naoj zemlji. Zakon utvruje da strana ulaganja u osiguravajua drutva, banke i slobodne zone vre se uz potovanje propisa koji reguliu odnosne oblasti. Pritom se misli na Zakon o osiguranju, Zakon o bankama i Zakon o slobodnim zonama. Zakon definie stranog ulagaa, kao: 1. strano pravno lice sa seditem u inostranstvu; 2. strano fiziko lice; 3. dravljane Srbije sa prebivalitem, odnosno boravitem u inostranstvu duem od godinu dana. Zakon definie strano ulaganje u nau zemlju, i to: ulaganje u nae preduzee kojim strani ulaga stie udeo (ako je u pitanju DOO) ili akcije (ako je u pitanju AD) u osnovnom kapitalu tog preduzea; sticanje svakog drugog imovinskog prava stranog ulagaa kojim on ostvaruje svoje poslovne interese u naoj zemlji. Strani ulaga moe sam ili sa drugim stranim ili domaim ulagaima: - osnovati preduzee; - kupiti akcije ili udele u postojeem preduzeu. Osnovni oblici stranog ulaganja ureuju se ugovorom o osnivanju ili ugovorom o ulaganju koji se zakljuuju u pisanoj formi, odnosno odlukom o osnivanju sainjenom u pismenoj formi. Stranom ulagau moe biti ustupljena dozvola (koncesija) za korienje prirodnog bogatstva, dobra u optoj upotrebi ili za obavljanje delatnosti od opteg interesa. Stranom ulagau moe se odobriti da izgradi, iskoriava i transferie (B.O.T. Built operate and transfer) odreeni objekat, postrojenje ili pogon, kao i objekte infrastrukture i komunikacija. Ulog stranog ulagaa moe biti: u stranoj konvertibilnoj valuti; stvarima; pravima intelektualne svojine; hartijama od vrednosti; drugim imovinskim pravima; u dinarima koji se, po propisima o deviznom poslovanju, mogu transferisati (tzv. transferabilni dinari) u inostranstvo, ukljuujui i reinvestiranje dobiti. Strani ulaga moe konvertovati svoje potraivanje u udeo odnosno akcije preduzea dunika (konverzija duga u ulog). Nenovani ulozi moraju biti izraeni u novanom obliku, kako bi se ustanovio iznos uloga stranog ulagaa i procenat uea u ukupnom kapitalu, a time i u dobiti (odnosno gubitku) preduzea.

BEOGRAD, SRBIJA I STRANE INVESTICIJE Srbija i Beograd postaju sve atraktivnija lokacija za internacionalne investitore. Ukupna vrednost stranih ulaganja u zemlji od 2001. do 2006. godine iznosi 8,9 milijardi dolara. Beograd se nalazi ubedljivo na prvom mestu u Srbiji po prilivu stranih ulaganja. Ukupna vrednost investicionih projekata u glavnom gradu do 2006. godine kree se oko 3,5 milijarde dolara, to ini oko 80% svih stranih ulaganja u Srbiji, a stranim kompanijama najinteresantnije su uslune delatnosti bankarstvo, trgovina, telekomunikacije, ali i razvoj nekretnina i proizvodne grane. U 2007. godini Srbija je zabeleila 3,46 milijardi dolara stranih direktnih investicija, a 2006. godine 4,35 milijardi.2 to se tie ulaganja iz Srbije u druge zemlje, u 2009. godini je, takoe, zabeleen pad, i to sa 277 miliona dolara u 2008. godini na samo 55 miliona lane. Do novembra 2010. godine je u nau zemlju ulo oko 800 miliona eura stranih direktnih investicija i pored toga to se svetskoj ekonomskoj krizi jo uvek ne vidi kraj. Ukupne strane direktne investicije u Srbiju od 1995. do 2009. godine dostigle su 20,58 milijardi dolara, to je jednako 49,3 odsto bruto domaeg proizvoda (BDP), dok su ulaganja Srbije u tom periodu bila 3,93 milijardi dolara, odnosno 9,4 odsto BDP-a. Poreenja radi, Hrvatska je u proloj godini privukla 2,61 milijardu dolara stranih direktnih investicija, to je znaajan pad u odnosu na 2008. godinu, kada su strana ulaganja iznosila 6,14 milijardi. Istovremeno, ulaganja Hrvatske zabeleila su pad sa 1,41 milijardi dolara na 1,27 milijardi prole godine. Rumunija je tokom 2009. godine imala 6,33 milijardi dolara stranih direktnih investicija, to je vie nego dvostruko manje u odnosu na prethodnu godinu, kada su strana ulaganja iznosila 13,91 milijardi dolara. Direktna strana ulaganja u jugoistonoj Evropi pala su lane na 7,565 milijardi dolara, sa 12,690 milijardi u 2008, a u svetu na 1,11 biliona dolara, sa 1,77 biliona u 2008. i 2,10 biliona u godini pre krize. Grafikon br. : Neto SDI u Srbiji

2

Podaci UNCTAD-a, objavljeni u okviru Svetskog izvetaja o investicijama za 2010. godinu.

Spisak stranih direktnih investicija prema zemlji porekla, sektoru i nainu inve stiranja dat je u Tabeli . Tabela . Najvrednije SDI u Srbijir. br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 Kompanija Telenor mobilkom austria group Philip Morris dIn Stadt banca Intesa delta banka Interbrew Apatinska pivara nb G Merca tor lukoil beop etrol Holcim novi Popovac OTP bank Alpha bank Jubanka U. S. Steel Sartid Metro Cash & Carry OMv Coca Cola Africa Israel Corp. Tidhar droga Kolinska Grand prom. Zemlja porekla norveka Austrija SAd nemaka Italija belgija Grka Slovenija rusija vajcarska Maarska Grka SAd nemaka Austrija SAd Izrael Slovenija Sektor Telekomunikacije Telekomunikacije duvanska industrija Industrija bankar stvo Pivara bankar stvo Maloprodaja naftna industrija Cement bankar stvo bankar stvo Prerada lima i elika veleprodaja benzins ke pumpe bezal koholna pia nekretnine Industrija vrsta ulaganja Privatizacija Greenfield Privatizacija Trite kapitala Trite kapitala Trite kapitala Privatizacija Greenfield Privatizacija Privatizacija Privatizacija Privatizacija brownfield Greenfield Greenfield Trite kapitala Trite kapitala Greenfield Iznos (mil. E 1.513 570 518 475 462 430 425 240 210 185 166 152 150 150 150 142 120 100

Ur)

br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Kompanija Merkur ball Corpo ration GTC International Hellenic Petroleum veropulos laiki bank Centrobanka neochimiki rafinerija nafte beograd Group delta osigu ranje General Grawe Hotel In

Zemlja porekla Slovenija SAd Holandija Grka Grka Kipar Grka Italija Austrija Grka

Sektor Maloprodaja Indu strija nekretnine Energija Maloprodaja bankar stvo Energija Osigu ranje Osigu ranje Turizam

Vrsta ulaganja Greenfield Greenfield Greenfield Greenfield Greenfield Trite kapitala Privatizacija Trite kapitala Greenfield Greenfield

(mil. EUR) 60 60 58 50 34 33 31 30 30 20

Izvor: SIEPA

Efekti stranih direktnih investicija na privredni rast Ipak, braunfild investitor US Steel predstavlja do sada najveeg srpskog izvoznika. Drugi investitori, kao grinfild Ball Packaging, vae za izuzetno uspene, ali, naalost, to je skoro jedini sluaj SDI koja je orijentisana ka efikasnosti u Srbiji. Veina SDI u Srbiji su orijentisane ka tritu i spadaju u sektor nerazmenljivih roba. Ipak, veina ovih investicija su izuzetno vane za unapre enje poslovnog ambijenta u Srbiji od telekomunikacija (Telenor, Vip) do itavog niza SDI u bankarstvu, osiguranju i trgovini na malo. One ne samo da poveavaju konkurentnost, ve i stvaraju jedno okruenje koje onda moe da postane atraktivnije za SDI orijentisane ka efikasnosti, to je od najvee vanosti za ekonomsku stabilnost zemlje, poto one pomau da se izbegne pregrevanje platnog bilansa, to u poslednje vreme predstavlja ozbiljan problem privrede Srbije.

PREDNOSTI ZA ULAGANJA U SRBIJI Makroekonomska stabilnost, veliina trita, trokovi poslovanja, ljudski resursi, geografski poloaj i investiciona infrastruktura predstavljaju najvanije meu brojnim razlozima koji Srbiju ine jednom od najatraktivnijih lokacija za poslovanje u ovom delu Evrope. Sve povoljnije poslovno okruenje u Srbiji i Beogradu zasniva se na stabilnom makroekonomskom okviru koji se karakterie nizom pozitivnih pokazatelja: krize; jednocifrena inflacija na nivou od 6 8% 2%; uravnoteen dravni budet; rekordne devizne rezerve u iznosu od preko 10 milijardi dolara (koje su, dodue, u ovom trenutku zbog kriznog perioda neto nie); nizak javni dug, ispod 1/3 bruto domaeg proizvoda. visok privredni rast od gotovo 7% u proseku u godinama pre tekue globalne

Srbija svim investitorima nudi veliki potencijal prodaje kako na svetskom, tako i na domaem tritu koji proizilazi iz: bescarinskog pristupa tritima Evropske unije, SAD-a, Rusije i jugoistone Evrope od skoro milijardu ljudi za najvei broj industrijskih i poljoprivednih proizvoda; dinaminog rasta zarada i kupovne moi domaeg stanovnitva koje trenutno zarauje u proseku oko 300 evra meseno u neto iznosu. U odnosu na druge drave u regionu, trokovi poslovanja u glavnom gradu i zemlji uopte relativno su povoljni, to predstavlja rezultat: niskih poreskih stopa, kao to su porez na dobit od 10%, porez na dodatu vrednost u iznosu od 8 ili 18% i porez na zarade na nivou od 12%; brojnih podsticaja za ulaganje, u koje spadaju dravne subvencije za direktne investicije izmeu 2.000 i 10.000 evra po novom radnom mestu, zatim osloboenje od plaanja poreza na dobit u periodu od 10 godina za velika ulaganja, kao i izuzee od plaanja poreza na zarade i doprinosa za socijalno osiguranje za radnike mlae od 30 i starije od 45 godina; jeftinijih komunalnih proizvoda i usluga, poput elektrine energije, gasa ili vode. Kvalitet i cena radne snage predstavljaju, po optoj oceni investitora, jedan od kljunih razloga za ulaganje u Beogradu i Srbiji u celini. Ljudski resursi u naoj zemlji izdvajaju se po: visokoj produktivnosti rada koja, u okviru industrije, raste u proseku za 11% godinje; odlinom tehnikom obrazovanju, pri emu 1/3 od oko 14.000 diplomiranih studenata svake godine dolazi sa fakulteta prirodnih nauka;

znatno niim trokovima koji iznose manje od 1/2 izdataka za zarade u novim lanicama Evropske unije iz Istone Evrope. Srbija i Beograd zauzimaju centralan geografski poloaj u ovom delu kontinenta, zahvaljujui tome to se: evropski saobraajni koridori 7 (Dunav) i 10 (drumski i elezniki), koji povezuju Zapadnu Evropu sa Bliskim Istokom, prelaze preko teritorije Srbije i ukrtaju se u Beogradu; Srbija granii sa nekoliko lanica Evropske unije; roba za kratko vreme moe transportovati od i do najvanijih evropskih trita. Podsticaj i zatita stranih ulaganja u Srbiju Stranim licima garantovana su sledea prava: Sloboda ulaganja. Strani ulaga moe osnovati, odnosno ulagati u preduzea za obavljanje svih vrsta delatnosti radi sticanja dobiti, ukoliko zakonom nije drukije predvieno (pitanje ekologije, zatite ivotne sredine i sl.). Nacionalni tretman. Strani ulaga u pogledu svog uloga, shodno pravilima Svestke Trgovinske Organizacije, uiva jednak poloaj, prava i obaveze kao i domaa lica, ukoliko zakonom nije drukije utvreno. Pravna sigurnost. Strani ulaga uiva punu pravnu sigurnost i pravnu zatitu u pogledu prava steenih ulaganjem. Konverzija i sloboda plaanja. Strani ulaga moe, u pogledu plaanja vezanog za strano ulaganje, slobodno konvertovati domau valutu u stranu konvertibilnu valutu, zatim slobodno vri plaanje u meunarodnim poslovnim odnosima a moe stranu valutu drati na deviznom raunu kod banke i tim sredstvima slobodno raspolagati. Pravo na voenje poslovnih knjiga. Preduzee sa stranim ulogom, pored obaveze voenja poslovnih knjiga i sainjavanja finansijskih izvetaja u skladu sa domaim propisima, ima pravo voenja poslovnih knjiga i sainjavanja finansijskih izvetaja u skladu sa meunarodnim prihvaenim raunovodstvenim i finansijskim standardima. Pravo na transfer dobiti. Strani ulaga moe, po izmirenju obaveza u skladu sa domaim propisima, slobodno i bez odlaganja, u konvertibilnoj valuti, transferisati u inostranstvo sva finansijska i druga sredstva u vezi sa stranim ulaganjem (profit, dividende, naknade po osnovu eksproprijacije, i dr.). Povoljniji tretman. Na strana ulaganja na teritoriji nae zemlje primenjuje se nae pravo. Ukoliko meunarodni ili bilateralni sporazum ije su lanice drava stranog ulagaa i naa zemlja predvia tretman koji je za stranog ulagaa ili njegovo ulaganje povoljniji od tretmana predvienog Zakonom o stranim ulaganjima, primenjuje se tretman predvien takvim sporazumom. Zakon je uveo niz podsticaja za strana ulaganja, a to su: Sloboda uvoza. Uvoz stvari koje predstavljaju ulog stranog ulagaa je slobodan, pod uslovom da zadovoljava propise koji reguliu zatitu ivotne sredine. Poreske i carinske olakice. Strani ulaga i preduzee sa stranim ulogom uivaju poreske i carinske olakice u skladu sa zakonskim propisima. Carinska osloboenja. Uvoz opreme po osnovu uloga stranog ulagaa, osim putnikih motornih vozila i automata za zabavu i igre na sreu, osloboen je plaanja carina i drugih uvoznih dabina. Carinsko oslobaanje moe koristiti i preduzee sa

stranim ulogom do visine novanog dela stranog uloga u roku od dve godine od dana registracije stranog ulaganja. Sticanje svojine na nepokretnostima. Strano fiziko i pravno lice, u svojstvu stranog ulagaa, moe sticati svojinu na nepokretnostima u skladu sa odgovarajuim zakonom. Pojednostavljena procedura registracija. Strana ulaganja registruju se u skladu sa zakonom koji regulie poloaj privrednih drutava (misli se na Zakon o privrednim drutvima). Strani ulaga u oblastima i podrujima proizvodnja i promet oruja kao i ulaganja u zabranjenim zonama moraju pribaviti saglasnost organa nadlenog za poslove odbrane, radi registracije stranog ulaganja u nadlenom sudu.

Prepreke brzom ulasku SDI a pre svega greenfield investicijama u Srbiji Ima mnogo prepreka koje spreavaju SDI da dou u Srbiju. Prema izvetaju Saveta stranih inve stitora, inve stitore uglavnom brine brzi rast plata u javnom sektoru, to moe da pojaa pritisak na inflaciju, ukorenjena korupcija, kao i jo uvek nereformisano pravosue. Pored toga, socijali stiko radno zakonodav stvo u Srbiji previe titi radnike i ne stimulie otvaranje novih radnih mesta. Nadalje, sadanji sistem zakupa gradskog graevinskog zemljita ometa osni vanje kapitalnih fondova, a trite nekr etnina takoe trpi zbog postupka izdavanja dozvola za gradnju, koji je i dalje nedefinisan. Savet je dao nekoliko konkr etnih preporuka. Na primer, potrebno je poveati napore u vezi sa zati tom autorskih prava i suzbijanjem piraterije. Ve pripremljeni zakon o preuzimanjima treba usvojiti. Konano, restitucija imovine oduzete za vreme komunizma je preduslov za definisanje vlasnitva u sektoru nekr etnina kimi itave privrede. Zabrinutost u vezi sa trenutnim prilivom SDI jo uvek postoji i zbog toga to su investicije ulazile uglavnom u sektor nerazmenljivih dobara bankarstvo, osiguranje, energetiku, telekomunikacije, nekretnine i trgovinu na malo. Iz razvojne perspektive, najznaajnije su investicije koje podstiu produktivnost i tehnoloki napredak, naroito u sektoru razmenljivih dobara, poto podstiu konkurentnost i izvoz. Priliv u sektor nerazmenljivih dobara moe da izazove i neeljene posledice (ak i ako poveava produktivnost) ako ne generie devizni priliv. Veliki priliv investicija u sektor nerazmenljivih dobara, naroito u sektor nekretnina, esto dovodi do kreditne ekspanzije, porasta cena imovine, koji vodi rastu plata i dovodi do premetanja resursa od razmenljivih ka nerazmen ljivim dobrima. Sa rastuom tranjom za uvozom i smanjenom ponudom razmenljivih dobara, deficit tekueg platnog bilansa postaje neminovan. U tom pogledu, Srbija ostaje zemlja sa jednim od najniih uea razmenljivih dobara. Srbija je ostvarila veliki napredak u proteklih nekoliko godina na polju poslovne klime. Meutim, ostale su jo mnoge prepre ke. U Strategiji za privlaenje stranih direktnih investicija, koju je usvojila srpska

Vlada, naglaava se da postoje etiri osnovne grupe prepreka za SDI u Srbiji: 1. Zakonodavni problemi. a) Vlasnitvo nad gradskim graevinskim zemljitem i drugi problemi u vezi sa zemljitem; b) Potreba za znatnim poboljanjem i modernizacijom sudskog sistema; c) Potreba za sveobuhvatnijim zakonodavnim promenama; d) Reforma zakonodavstva koje ureuje izgradnju (ureenje zemljita); e) Sistem naknada i taksi za korienje zemljita naruava konkurentnost Srbije i stvara nesigurno poslovno okru enje. 2. Ogranieni institucionalni kapaciteti za sprovoenje reformi i za strateko planiranje i mar keting. a) Potreba da se sva pitanja vezana za investicije uine prioritetom za sve dravne institucije; b) Potreba da se jaanju kapaciteta za promociju investicija, strateko planiranje i formulisanje dravnih politika dodeli prioritetni status; c) Potreba da se pobolja izdavanje dozvola za izgradnju, odnosno ureenje zemljita razradom naela jednog altera (One-St opShop); d) Potreba da se prui podrka privatnom sektoru i obrazovnom sistemu u itavom procesu reforme. 3. Kasni poetak reformi, neadekvatna infrastruktura i ogranien pristup merama za unapreenje konku rent nosti. a) Potreba da se ubrza proces ekonomskih reformi, uvoenje modernog regulatornog okvira i privatizacija velikih dravnih pred uzea; b) Potreba da se razviju industrijski i tehnoloki parkovi; c) Potreba da se pobolja pristup i smanje trokovi administriranja za akreditaciju, kontrolu kvaliteta, sertifikaciju i pristup ostalim meunarodnim standardima. 4. Potreba za boljim razumevanjem vanosti SDI i izrada programa koji su osetljivi na potrebe investitora i precizno usmerenog nacionalnog programa za promociju investicija. U osnovi, moglo bi se zakljuiti da je vlada potpuno svesna vanosti poslovnog okruenja za priliv SDI. Strategija zaista naglaava gotovo sva kljuna pitanja sa kojima se Srbija suoava i koja su investitori naveli kao vana vlasnitvo nad zemljitem, trokovi administriranja, privatizacija dravnih preduzea. Takoe, Strategiju prati prilino razraen Akcioni plan. U izvetaju Doing Business daje se slina ocena. Glavni problemi u Srbiji vezani su za dobijanje nespecifinih dozvola za ureenje zemljita, plaanje poreza, pitanja vezana za pravosudni sistem (uknjiavanje imovine, izvrenje ugovora sudskim putem)

i zapoljavanje radnika (fleksibilnost trita rada). Najvanija prepreka u Srbiji za SDI uopte, a grinfild investicije naroito, jeste sticanje zemljita i zapoinjanje izgradnje, odnosno ureenje zemljita. Pre svega, gradsko graevinsko zemljite u Srbiji je jo uvek iskljuivo u dravnom vlasnitvu i stoga postojei sistem korienja gradskog graevinskog zemljita ne dozvoljava postojanje trita zemljita i prenos vlasnitva nad zemljitem. Nasuprot tome, i ekonomska teorija i poslovna prak sa razvijenih zemalja ukazuju da bez prave trine alokacije za odreeni resurs, nema mogunosti za njegovo ekonomski efikasno korienje. Postojei model graevinskog gradskog zemljita ne predstavlja dobru osnovu za ubeivanje investitora da ulau u Srbiju. Prirodno je da odluka o investiranju ne zavisi samo od komercijalnog aspekta aktivnosti o kojoj je re, ve i od mogunosti za stabilno i predvidljivo korienje zemljita na kome e se nameravani objekat izgraditi. Ako je korienje zemljita neizvesno ili nepredvidivo, onda e svakako interes potencijalnih investitora oslabiti. Nema sumnje da je poslovno okruenje odluujue za investitore pri donoenju odluka o SDI uopte, a naroito o grinfild investicijama. Mnoge komponente tog okruenja su endogene, odnosno vlada zemlje domaina moe da utie na njih. Iako je Srbija znaajno unapredila svoje poslovno okruenje poslednjih godina, jo uvek postoji ogroman prostor za poboljanje. Jedna oblast koja treha da bude znatno unapreena je oblast koja se odnosi na dobijanje dozvola, tj. trokove ureenja parcele zemljita i izgradnje objekta na njemu. S obzirom na to da je ovaj specifian troak, odnosno prepreka relevantna samo za grinfild investicije, to je moda deo odgovora na pitanje zato su drugi oblici SDI bili intenzivniji. Pokazalo se da je ova konkretna prepreka kombinacija loeg zakonodavstva i njegovog kontraproduktivnog sprovoenja od strane lokalnih vlasti koje su nadlene za njegovu primenu. Oigledno je da postoji prostor za poboljanja na oba nivoa, naroito s obzirom na to da se moe napraviti takmienje za privlaenje SDI meu lokalnim vlastima u Srbiji u, na primer, osnivanju industrijskih park ova. Pobljanje u vezi sa plaanjem poreza znai, pre svega, unapreenje p oreskog zakonodavstva, naroit o u delu koji se odnosi na proces oporezivanja, ali i poboljanje rada poreske uprave. Ipak, ne bi trebalo zanemariti ni neke druge oblasti, kao to je prinudno izvrenje ugovora, uknjiavanje imovine, zapoljavanje radnika, zatvaranje preduzea, poto one predstavljaju velike trokove poslovanja u Srbiji.

KAKO PRIVUI VEE STRANE INVESTICIJE? Otklanjanje prepreka stranih ulaganja u Srbiji podrazumeva sledee stavke:

Hipoteke Prinudno izvrenje sudskih odluka Gradsko graevinsko zemljite Denacionalizacija

Stanarska prava i prava zatienih stanara sa pravom zakupa (stanovanja) u stanovima u privatnoj svojini Stvarna prava stranaca Poreski reim zakupa Antimonopolski propisi Propisi o preduzeima (corporate governance) Registracija preduzea

Steaj i likvidacija Promene propisa e, ak i same po sebi biti novi i siguran pokazatelj investitorima da se investitorska klima nadalje menja u pozitivnom smeru, a bie i jedan od elemenata od znaaja za dalje privlaenja stranih investicija. Obim ulaganja i direktnih stranih ulaganja, stoga, nije omeen samo objektivnim problemima, ve i nekim subjektivnim slabostima koje se u znaajnom delu mogu prevazii. Neki od propisa ne primenjuju se u dovoljnoj meri dosledno i efikasno, iako odgovarajua zakonska osnova postoji. Primera radi, re je o Zakonu o izvrnom postupku, Zakonu o osnovama svojinsko-pravnih odnosa i slinim. U tim oblastima do znaajnog napretka moe doi ak i bez izmene propisa, ali i takve promene moraju biti inicirane, koordinirane i paljivo kontrolisane od strane nadlenih organa.

ZAKLJUA RAZMATRANJA

Strani investitori su potrebni svim zemljama, ponajvie zemljama u tranziciji, koji belee hroninu nestaicu sopstvenog kapitala, upravljakih znanja (menadment), savremene tehnologije, izvoznih kanala, i onih koji nemaju domau tednju iz koje bi mogli da samostalno finansiraju sopstveni razvoj. Od stranih direktnih investicija moe se lako ostvariti obostrana korist i za stranog ulagaa, i za zemlju domaina, u vidu rasta i razvoja privrede. Zahvaljujui dobro odabranom metodu privatizacije Srbija belei konstantni priliv SDI od 2000. godine. Veliki skok u 2006. godini, medutim, se verovatno nee ponoviti u skorijoj budunosti, poto je koincidirao sa maksimumom SDI u itavom regionu, a dogodio se pre svega kao posledica privatizacije preduzea za mobilnu telefoniju Mobtel, koje je kupio Telenor za gotovo 1,513 miliona EUR (neto manje od 1,9 mlrd. USD), za kojim su sledili Philip Morris, Mobilkom Austria Group, i mnogi drugi. Nakon pada do koga je dolo u 2007. godini, usledile su politike trzavice 2008. godine i mnoge mogunosti za investiranje jo uvek ekaju da budu realizovane. A globalna ekonomska kriza koja traje i u 2010. godini i kojoj se za sada ne vidi kraj ne obeava veliki rast BDP-a, drastino smanjenje budetskog deficita ali ni veliki priliv stranih direktnih investicija u narednom periodu. Srbija je i dalje zemlja sa najmanjim ueem razmenljivih roba, to bi trebalo da bude ozbiljno upozorenje krea torima ekonomske politike kada analiziraju rezultate novijih tokova SDI. Empirijska istraivanja su pokazala da je rast obino odriviji u zemljama sa visoko razvijenim sektorima razmenljivih roba.