Što Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    1/114

    to svakoj bebi treba za razvoj

    Dijete napreuje ogromnom brzinom, i tjelesno i mentalno. Zato je iznimno vano a ispravno potiemo

    njegov razvoj u svakom razoblju i poruju. Kako bismo to postigli, moramo vrlo pozorno pratiti

    djetetove potrebe i interese. To poticanje najlake i najuspjenije provoe roitelji jer upravo oni

    najbolje poznaju svoje dijete.

    Prije nego to demo prijedi na same metoe poticanja govornog razvoja, razmotrimo nekoliko opdih

    naela poticanja jejeg razvoja, onosno neizostavnih sastojaka razvojne juhe.

    Osnovno naelo poticanja razvoja

    Veliki autoritet svjetske psihologije poetka vaesetog stoljeda, ruski psiholog Lav Vigotski formulirao je

    osnovno naelo poticanja jejeg razvoja. Prema tom naelu, uenje je pokretna sila psihikog razvoja, s

    time a uenje i razvoj nisu jeno te isto. Uenje stvara zonu najblieg razvoja, onosno u jetetu

    pokrede unutarnje razvojne procese. Prema Vigotskom, je razmak izmeu

    razine trenutnog stvarnog razvoja jeteta i razine mogudeg razvoja, onosno izmeu onoga ime ijete

    ved vlaa i onoga ime moe ovlaati u najblioj buudnosti uz neophono primjereno poticanje. Zona

    najblieg razvoja oreuje psihike funkcije koje jo nisu sazrele, nego se trenutno nalaze u procesu

    sazrijevanja. Dakle, poticanje je primjereno i ispravno tek kada ide ispred razvoja, kada je usmjereno ne

    na jueranji, nego na sutranji an.

    Poticajna okolina

    Pogreno je miljenje a je ojenetu potreban potpuni mir i tiina. Djeja soba mora biti puna razliitih

    poticaja. Uglena neuroznanstvenica r. sc. Marian Diamon s Kalifornijskog sveuilita u Berkeleyu

    prouavala je anatomske razlike u mozgovima laboratorijskih takora smjetenih u siromanu (prazna

    kutija) i obogadenu okolinu (labirint pun igraaka). U tom je pogleu ljuski mozak slian mozgovima

    ostalih sisavaca. U uvjetima poticajnog okruenja mozak raste i unutar njega se razvijaju bogate

    neuronske veze.

    Zato napunite jeju sobicu razliitim premetima koje ojene moeistraivati svim osjetilima:

    razgleavati uzorke na tapetama i stropu, arene slike i velike naljepnice na ziovima, visede igrake

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    2/114

    razliitih boja i oblika, opipavati premete napravljene o razliitih materijala, ak kuati njihov okus

    (zato sve mora biti netoksino), sluati glazbu (instrumentalnu i pjevanje), uisati blage miomirise

    eterinih ulja bezopasnih za malu jecu. Ukrasite ziove jetetove sobe jejim slikovnim tapetama ili,

    ako ne volite tapete, jednostavno nalijepite na jednobojne zidove velike naljepnice posebno

    namijenjene ekoriranju soba za bebe. Dojene voli njene, iste pastelne boje na velikim povrinama

    (strop i ziovi) i jarke boje premeta i slika. Nabavite jetetu posteljinu i piamicu s raznim sliicama(na poetku neka sliice buu krupnije, a postupno sve sitnije). Pokriva moete napraviti o komaida

    tkanina razliitih vrsta i struktura (razliitih boja, glatke i hrapave, ebele i tanke). ak i nesvjesno

    oirivanje razliitih povrina aktivno stimulira mozak i to ne samo osjetilo dodira, nego i priprema

    temelj za razvoj govora! Ako niste vjeti u ivanju, anas je mogude nabaviti posebne razvojne igrake za

    ojena koje su namijenjene senzomotorikom razvoju i rastu zajeno s jetetom (svaki mjesec ono

    otkriva nove naine koritenja iste igrake i zavoli je na nov nain).

    Kretanje

    Nemojte bebi ograniavati prostor za kretanje. Ona se mora to vie kretati (prvo u krevetidu, u marami

    na vaem tijelu i ograici za igranje, poslije puzati po sobi, a zatim hoati i penjatise na vie povrine) i

    istraivati sve unaokolo. Kretanje i vjebe ravnotee potiu razvoj mozga. Takoer, motorika je usko

    povezana s razvojem govora. Djeca koja zaostaju u razvoju opde i fine motorike, najede imaju i

    govornih tekoda.

    Kretanje poinje jo u majinoj utrobi, kaa je embrij star svega 7 tjeana i nastavlja se tijekom cijelog

    ivota. Britanska psihologinja, irektorica Instituta za neurofizioloku psihologiju u Chesteru, r. sc. Sally

    Goar Blythe naglaava a bebe trebaju imati priliku iskusiti i pasivno i aktivno kretanje. Pasivno

    kretanje prilikom noenja bebe na majinu tijelu, ljuljanja u naruju ka majka sjei u stolici za ljuljanje

    tijekom ojenja, jeluje umirujude, pomae usreotoivanju i potie razvoj ravnotee. Takve bebe manje

    plau i rjee iskazuju nezaovoljstvo.

    Sljeede mjesto na kojem se beba ui kretati, razvija ravnoteu i tonus je po. Dr. Goar Blythe pie:

    Kontakt s povrinom poa opskrbljuje bebu i obiljem taktilnog iskustva teine, poloaja tijela i trenja o

    povrinu, to joj pomae u razvijanju sheme tijela, onosno tjelesne mape. Svaki put ka cupka

    noicama i mae ruicama, ona osjeda gje njezino tijelo poinje i gje zavrava...

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    3/114

    Dojene koje jo nije poelo puzati, ne bi trebalo sve vrijeme provoiti u krevetidu ili ograici. Stavljajte

    ga na arenu ekicu i neka se igra na trbuidu i na leima, to prestavlja prvu razinu uenja u kojoj

    beba ovlaava pokretima i istrauje okolinu sa sigurnog mjesta. Takve igre su poetak uspostavljanja

    integracije izmeu lijeve i esne moane hemisfere. Nikaa ne ostavljajte bebu na pou bez nazora.

    Kaa beba pone puzati, opustite joj a "putuje" po cijeloj kudi. "Ogromne ualjenosti" koje treba

    svlaavati, brojni nepoznati premeti koje treba istraiti pruaju bogate i raznovrsne prilike za

    prouavanje. Rano i slobono puzanje znanstvenici smatraju snanim imbenikom mentalnog razvoja.

    Iako moa zvui nevjerojatno, znanstveno je okazano a je aktivno puzanje u ranoj obi utjee na

    ovlaavanje vjetinomitanja u kolskoj obi! Zato se krino-lateralni pokreti puzanja poslije primjenjuju

    u terapijske svrhe s jecom koja imaju tekoda u itanju i pisanju, te uenju opdenito. Malenom puzauobavezno osigurajte bezopasan prostor, odnosno uklonite sve potencijalne izvore opasnosti na

    njegovom putu (uklonite sve sitne i otre premete s poa, omotajte otre kutove namjetaja, zatvorite

    utinice, sakrijte ili poignite na ovoljnu visinu kablove i konopce o zavjesa i roleta, postavite zatitnu

    ogradicu na vrh i no stubita, zatitne brave na prozore i balkonske vrata, na vrata pednice i laice s

    opasnim premetima u ormaridima). Kako biste se na najbolji nain uvjerili a ste ojenetu pruili

    potpunu sigurnost, spustite se na pod na njegovu visinu i promotrite prostor iz njegove perspektive.

    Osigurajte sve to mu je na toj visini naohvat ruke.

    Korisno je u jejoj sobi montirati jenostavnu gimnastiku opremu: staviti malu strunjau, montirati

    male veske ljestve, konopac za penjanje i sl. Aktivno kretanje znaajno stimulira ra mozga i hrani ga

    kisikom.

    Neka granice budu razumne

    Upamtite, ijete nikaa ne ira to to mu nije zanimljivo, zato mu pokuajte to rjee govorite Ne

    smije to irati!. Raije uklonite sve to bi vas moglo potaknuti a svaki asviete Ne! (ukljuujudiskupocjene vaze i vae poslovne papire) jer tako guimo prironu i zravu znatielju, izvor mentalnog

    razvoja. Naravno, ijete mora nauiti pojam "ne", ali pokuavamo ga izbjegavati u situacijama

    neposrenog ograniavanja istraivake aktivnosti (zabrane) tijekom prvih 12 mjeseci ivota ok ono ne

    stekne ovoljan stupanj razumijevanja. ak i ka jetetu govorimo "ne iraj", uvijek to nastojimo

    obrazloiti na pozitivan nain u okviru konkretne, jetetu razumljive situacije.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    4/114

    Kada malianu kupujemo skupu igraku, strahujemo a de je pokvariti, razbiti i sl., pa nastojimo stalno

    paziti kako se njome igra, zabranjujemo mu a rai s njom sve to eli. To je opet vrlo nepoeljno

    ograniavanje istraivake aktivnosti i kreativnosti. Zato je bolje malom djetetu kupovati jednostavne i

    jeftinije igrake, onosno one koje ste spremni prepustiti njemu na volju, umjesto a strepite kako de ihpokvariti. Kaa ijete trga lutku, ono istrauje ijelove ljuskoga tijela, materijal o kojeg je napravljena

    lutka it. Ko najmlaeg jeteta trganje lutke ili knjige nije oitovanje negativizma ili agresije, nego je

    prirono istraivanje nuno za razvoj. Kasnije (uz vae objanjenje i sujelovanje u igri), ijete de nauiti

    kako se ponaati s razliitim stvarima (a su knjige namijenjene itanju, a ne trganju it.).

    No ak i ona kaa ijete u neto kasnijoj obi u svojoj igri izraava agresiju, kaa se njegove lutke,

    naprimjer, nemilosrno tuku, to je takoer znak urenoga razvoja. Tako ijete ovlaava agresivnim

    osjedajima, ui ih prepoznati u sebi, kontrolirati i izraavati na primjeren nain. Igre pretvaranja s temom

    agresije normalne su i razvojno potrebne u ranoj jejoj obi, jer pripaaju rasponu jetetovogemocionalnog razvoja. Razlog za zabrinutost postoji samo onda kada se malo dijete stalno igra na

    agresivan nain, jer bi to moglo znaiti a u njegovoj okolini neto nije u reu.

    Izlaganje prironom svjetlu i svjeem zraku

    Priroa je takoer prekrasna i stimulativna okolina za ijete. O samogaroenja bebu to ede voite u

    etnje priroom (u parkove, ume, uz rijeke i jezera i sl.) a osjeti toplinu sunevih zraka, svjeinu vjetra,jasnodu neba, pjev ptica, um rijeke i morskih valova, boje i mirise rveda i cvijeda, kie i snijega.

    Prirodno svjetlo jaa imunitet, a svjei zrak aktivno hrani mozak. Osim toga, boravak u priroi prua

    obilje prilika za bogatu senzornu i motoriku stimulaciju.

    Odnos pun ljubavi

    Beba plae, majka je uzima u naruje, njeno ljulja i kae: "Poljubit du svoje zlatoi sve de prodi". Beba sesmiruje o maminog poljupca i smijei. Ta nam je situacija poznata, svaki ju je roitelj vie puta oivio.

    Prisan onos s majkom glavna je pokretaka snaga jetetova razvoja u majinoj utrobi i tijekom prvih

    est mjeseci nakon roenja. Znanstvena istraivanja potvrila su a jo neroeno ijete reagira na

    majino raspoloenje i emocije. Kaa se majka uznemiri, i njezin fetus se uznemiri. Kaa majka oivi

    kratkotrajan ok, fetus jo satima nakon toga ostaje zgren i uznemiren. Tijekom svih devet mjeseci

    trunode, beba je u nerazvojnom tjelesnom i fiziolokom kontaktu s majkom. To se ne moe naglo

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    5/114

    promijeniti nakon roenja. Kaa oe na svijet novoroene se jo ne snalazi u okolini, ali opaa

    svjetlost, uje glasove i osjeda zaovoljstvo o majinog oira. Zato je tjelesna bliskost koe uz kou u

    prvim satima nakon roenja toliko vana. Ostaje vana jo mjesecima poslije. Dvomjeseno ojene jo

    nije svjesno a je posebno, ovojeno bide, nego osjeda jeinstvo s majkom. Nije sluajno a o estog

    mjeseca ivota ojene voli u kolicima biti okrenuto licem prema majci, kako bi je moglo promatrati, a

    poslije, kaa se pojavi interes za okolinu i istraivanje okolnog svijeta, voli joj biti okrenuto leima.Nasredu, anas postoje jejakolica s mogudnodu promjene smjera sjeala.

    Majina ljubav temeljna je fizioloka potreba koja osigurava razvoj, kao to je i hrana. Bio je to

    znanstveni zakljuak o kojeg je sreinom 20. stoljeda neoekivano oao psiholog ponaanja Harry

    Harlow, direktor Centra za istraivanje primata na Sveuilitu Wisconsin u Maisonu. Prouavao je

    emocionalni ivot mlaunai majmuna i, kao biheviorist, vjerovao je a je ljubav steeno, uvjetovano

    ponaanje koje je rezultat potkrjepljenja i ovradanja. Svojim je pokusom namjeravao dokazati da beba

    voli majku samo zato to je ona hrani. U tu je svrhu nakratko ovojio tek roene majmunide o njihove

    majke i ponudio im je, umjesto prave majke, dvije "umjetne" - ianu i krpenu, te je promatrao koju de

    preferirati. Svaka je imala boicu mlijeka i bila je pokretljiva, pa su ih majmunidi mogli njihati. Rezultat

    eksperimenta pokazao je a su majmunidi oabrali mekanu i toplu krpenu "mamu", poeli se stiskati uz

    nju, visjeti na njoj onako kako inae vise na majci i reagirati na njezina kretanja. U drugom dijelu

    eksperimenta krpena "majka" nije imala boicu s mlijekom, ok ju je iana imala. Majmunidi su

    svejeno oabrali krpenu. Nakratko bi pritrali ianoj lutki, zgrabili boicu i omah se vratili krpenoj,

    onoj koju su smatrali mamom. Na temelju tog eksperimenta Harlow je zakljuio a ovisnost o hrani nije

    razlog ljubavi prema majci. I ljusko novoroene trai neto toplo, mekano i pokretljivo, te a su

    njenost s kojom ga majka ri na prsima, koa uz kou, i emotivnionos mnogo vaniji o hrane. I ruga

    istraivanja nastavila su pruati okaze a je ljubav nuna za razvoj ivanog sustava jeteta, aorastanje bez ljubavi moe imati ozbiljne, alekosene razvojne i zravstvene posljeice.

    Joseph Chilton Pearce u knjizi "The Magical Child" navodi primjer odnosa prema bebama u Gvatemali i

    Ugani, gje majke stalno nose novoroena bez ikakve ojede na gruima, kako bi beba neprestano

    osjedala kontakt s njom. Osim to omoguduje prisan emocionalni i tjelesni kontakt, noenje bebe u

    marami, u prvim mjesecima ivota na majinom tijelu, na gruima ili na leima, prestavlja ojenetu i

    vjebu ritminog, pasivnog kretanja te prua vestibularnu stimulaciju koja je iznimno vana za razvoj

    ivanog sustava, pa tako i razvoj govora, o emu je bilo rijei ranije.

    Djecom se treba baviti

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    6/114

    U ananje oba tehnolokog napretka sve je vie zaposlenih majki male jece koje imaju sve manje

    vremena za bavljenje jecom. Ameriki psiholog A. Shepher organizirao je poseban eksperiment. U

    Washingtonu su pripremili uitelje za ra u siromanim etvrtima s afroamerikim stanovnitvom a bi

    pouavali 30 maliana starih 15 mjeseci. Svaki uitelj se bavio jetetom nasamo jean sat nevno

    (priao je s njim, igrao se it.) u svrhu poticanja mentalnog razvoja i razvoja govora u jece iji roitelji

    nisu u mogudnosti a im posvete ovoljno slobonog vremena. Nakon goinu ana jeca koja susujelovala u eksperimentu bila su znatno naprenija o ostale jece iz iste etvrti.

    Dojene staro svega nekoliko mjeseci opaa i upija mnogo informacija. Dijete ne samo a moe nego i

    jako eli aktivno se razvijati, uiti i istraivati svijet oko sebe, pa zato trai nau pozornost. Dokazano je

    a jeca koja su orastala u obiteljima bez roiteljske panje mjerljivo zaostaju u mentalnom i govornom

    razvoju. Za razvoj govora potrebno je ljusko okruenje. Iz povijesti su poznati sluajevi jece koja su

    igrom subine orastala u rutvu ivotinja, a ne ljui, i koja zato nikaa nisu nauila govoriti. Bez obzira

    to su anas takvi sluajevi u razvijenim rutvima gotovo nemogudi, jo uvijek postoje jeca koja ak i u

    obrostojedim obiteljima visokog socijalnog statusa ne obivaju potreban oblik roiteljske pozornosti,

    koja su preputena sama sebi ili nezainteresiranim ailjama, koja se osauju i eznu za prilikama za

    razvoj i uenje. Postoje jeca okruena skupocjenim igrakama koje ih malo zanimaju, a neostaje im

    ono najvanije da se roditelji njima bave. A u nekim obiteljima niskog socio-ekonomskog statusa

    roitelji jenostavno nemaju ovoljno vremena ili uvjeta a jeci prue potreban oblik razvojnih

    poticaja. Takva jeca esto zaostaju u razvoju govora i olaze u osnovnu kolu nepripremljena.

    Dakle, moramo razumno usmjeriti jeju znatielju, aktivno pomagati da se razvija i spoznaje sve novo u

    ivotu. Zato je obro a ovojimo nevno barem sat vremena koji demo posvetiti iskljuivo aktivnojstimulaciji jejeg razvoja: zajenikom kreativnom igranju, itanju slikovnica i pjesmica it.

    Dob oreuje oblik poticaja

    Razvojna psihologija opisuje razvoj jeteta kao stupnjeviti proces. Tako imamo 4 stupnja prekolskog

    djetinjstva:

    1. Razoblje ojeneta: o roenja o 1. goine ivota.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    7/114

    2. Rano djetinjstvo: od 1. do 3. godine.

    3. Mlaa i srenja prekolska dob: od 3. do 4.-5. godina.

    4. Starija prekolska ob: o 4.-5. do 6.-7. godina.

    Za svaki o tih stupnjeva postoji oreena voeda razvojna aktivnost. Za ojene je to emocionalna

    komunikacija s oraslom osobom. Ona se iskazuje u razliitim reakcijama bebe im joj se netko priblii

    (osmijeh, glasanje, it). Tijekom razoblja ranoga jetinjstva ijete poinje pokazivati aktivno zanimanje

    za premetnu okolinu pa voedom aktivnodu postaje premetna komunikacija, onosno komunikacija sodraslom osobom radi istraivanja objekata vanjskog svijeta. Dijete ostvaruje i porava kontakt s

    oraslima pomodu premeta i igraaka, kojima aktivno manipulira. Istoobno se intenzivno razvija govor

    koji poinje pratiti voedu premetnu aktivnost. Za prekolca je voeda aktivnost igra. Igra postupno

    napreuje o jenostavnog manipuliranja premetima o socijalnog simbolikog igranja tijekom kojega

    ijete kreira socijalnu situaciju i tako ovlaava oblicima ponaanja oraslih. Kaa ijete krede u kolu,

    ostvaruje se prijelaz o igre prema uenju. Uenje taa postaje voedom aktivnodu.

    Poznavanje stupnjeva razvoja i, posebno, vrste voede razvojne aktivnosti karakteristine za svaki o

    stupnjeva nuno je za uinkovito poticanje razvoja jer ona oreuje najprironiji oblik poticaja. Tako nije

    prirodno prisiljavati dijete u dobi od 3. do 4. godine da mirno sjedi za stolom i ponavlja suhoparne upute

    za vjebanje govornim organima, nego moramo svaku aktivnost pretvoriti u zabavnu igru. Stimulativni

    proces ne smije biti umjetan, nego se treba prirodno uklapati i pridonositi razvoju.

    Interes je temelj poticanja

    Malo ijete s veseljem rai sve to mu je zanimljivo. Ka elimo a ijete obavlja oreenu aktivnost, nesmijemo ga prisiljavati, nego moramo tu aktivnost uiniti prije svega zanimljivom, odnosno probuditi

    jeji interes. I ne samo probuiti, nego ga i oravati. Izazivanje zanimanja za uenje, onosno

    ovlaavanje novim vjetinama i znanjima, jeno je o temeljnih naela psihologije uenja. Kaa obro

    poznajemo jeju naravnije teko probuiti i orati interes. Tako, kaa znamo a ijete voli istraivati i

    a je znatieljno, nenametljivo mu pokuavamo pruiti stvari koje de ga usmjeriti na poeljnu aktivnost.

    Naprimjer, ka elimo a nam ijete ui pisati, moramo izazvati zanimanje za pisanje, za slova, pa mu

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    8/114

    nuimo igre aranja, crtanja i pisanja, igre na papiru uz glazbu, okruujemo ga privlanim

    senzomotorikim materijalima i priborom za pisanje, papirom, slikovnicama it. Stvaramo razliite

    situacije igara, jer je igra za prekolsko ijete najprironiji nain spoznaje svijeta. im se pojavi iskra

    interesa i jeji istraivaki uh, imamo nov zaatak - a ga orimo. Masaru Ibuka*1+ u knjizi

    Kinergarten Is Too Late (1971) naglaava a je ponavljanje najbolji nain oravanja interesa. Sjetimo

    se kako malo ijete esto trai a mu eset ili vaeset puta priamo istu priu, itamo istu bajku i uvijeknas slua s velikim zanimanjem. Ponavljanje je nain uenja koji se ostvaruje uspostavljanjem novih veza

    meu stanicama jetetova mozga. elja za beskonanim ponavljanjem istih pria i sl. posebno je

    karakteristina za jecu o 4.-5. goine. Ipak, posebno nakon pete goine, moemo opaziti i suprotnu

    pojavu - ijete trai raznovrsnost u okvirima iste igre koja ga jako zanima.Sada dijete istu igru svaki put

    pokuava obogatiti novim etaljima uz istoobno zanimanje za nove, jo nepoznate aktivnosti. Maliani

    uivaju ka im na poetku zajenikog sata igranja kaemo: "Danas sam pripremila za tebe mnogo novih

    igara!" Element iznenaenja i novine pobuuje iskru ivog interesa.

    Razgovarajte s jetetom to vie

    Govor kao socijalna funkcija moe se razvijati samo uz neprestanu stimulaciju govornih centara u mozgu.

    Dijete poinje uiti govor sluanjem i oponaanjem. Zato o samoga roenja moramo to vie

    razgovarati s bebom. Nerijeak je sluaj a roitelji vrlo malo razgovaraju s novoroenetom jer misle

    a ionako nita ne razumije. Manjak govorne stimulacije tijekom prvih mjeseci ivota moe uzrokovati

    ozbiljno zaostajanje u govornom razvoju.

    Znanost poznaje vie o 50 sluajeva male jece koja su orasla u umi s ivljim ivotinjama. Poneka

    su ih uspijevali pronadi i vratiti u ljusko rutvo, ali je taj povratak obino bio vrlo tragian. Djeca starija

    od 6-8 godina nikada nisu nauila govoriti jer meu ivotinjama nisu imala nunu govornu stimulaciju

    tijekom osjetljivog razoblja za razvoj govora. Mogudnost razvoja ne ostaje nepromjenljiva. veski

    neurobiolog Holger Hedan eksperimentalno je potvrdio da mozak za svoj potpuni razvoj, posebno

    tijekom ranoga jetinjstva, zahtijeva ne samo ogovarajudu hranu, nego i poticaj. Kaa su moane

    stanice liene jenog o tih imbenika, nisu u stanju stvarati bogate meusobne veze, onosno

    napreovati, nego ostaju "prazne vrede" i na kraju atrofiraju.

    Dakle, razgovarajte s bebom to vie, komentirajte sve svoje aktivnosti usmjerene na nju (ka je hranite,

    preoijevate, kupate it.), pjevajte uspavanke, izgovarajte vesele jeje rime i pjesmice, postavljajte

    pitanja i odgovarajte. Nema veze to novoroena beba ne razumije vae rijei, glavno je a govorenjem

    unaprije stvaramo uvjete za razvoj, neprestano ga potiemo i tako pospjeujemo sazrijevanje

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    9/114

    ogovarajudih ijelova mozga. Na taj se nain ostvaruje poticanje razvoja govora koje, prema osnovnom

    naelu profesora Vigotskog, prethoi razvoju.

    Upamtite da je tijekom prve predverbalne faze beba posebno osjetljiva na intonaciju i ritam govora, zato

    priajte emotivno, s bogatom intonacijom. U tom razoblju beba ne reagira na smisao vaih rijei, nego

    na intonaciju kojom joj se obradate.

    U pripremnoj preverbalnoj fazi posebna se uloga priaje aktivizaciji glasanja koju inimo 20 o 30

    minuta nakon buenja. U tu svrhu emotivno i meloino bebi izgovaramo kratke ritmine pjesmice,

    mijenjajudi jakost i visinu glasa. Vjebe stimulacije izvoimo samo ka smo i mi i beba u obrom

    raspoloenju. O samoga roenja nastojimo to vie emotivno i govorno komunicirati s bebom.

    U ojeneta koje je ved zapoelo slogovno brbljanje potiemo razvoj oponaanja govora, stvaramo

    situacije premetne komunikacije i tako potiemo poetno razumijevanje govora u konkretnim

    situacijama. Tako, za poticanje oponaanja pokreta igramo se "Pa-pa", "Daj mi ruicu" i sl. Orasla osoba

    izgovara potrebne rijei i prvo sama izvoi ogovarajudi pokret, nakon toga vlastite rijei prati pokretima

    bebe (uzima njezinu ruicu i mae njome) i zatim je potie a samostalno ini pokret u trenutku ka

    orasli izgovara rijei.

    Slogovno brbljanje potiemo tako a, kaa beba brblja, prvo ponavljamo izgovorene slogovne sekvence,

    a zatim izgovaramo nove.

    Tijekom prvih goina ivota, razvijanje razumijevanja govora ima veliko znaenje, a to uvelike ovisi o

    govornom ponaanju oraslih osoba. Razumijevanje govora se razvija uspostavljanjem veza izmeu rijei

    koje izgovaraju orasli i premeta koji okruuju ijete. Nije ispravno pokuavati pogaati jetetove elje

    prema njenim gestama i izrazima lica jer se na taj nain ne ostvaruje poticanje glasovnih reakcija i

    izgovaranja rijei. Kaa ijete pokazuje prstom na premet, ne smijemo omah trati a mu ga amo,

    nego traimo a rijeima objasni svoju elju. Ako ijete trenutno nije u stanju izgovoriti tu elju (u

    sluaju ka jo ne zna kako se taj premet zove), potrebno je izgovoriti naziv premeta u razliitimreenicama i tako neprestano bogatiti jetetov rjenik (npr. "To je marelica. eli li marelicu? Evo ti

    marelice."). Ipak trebamo imati na umu a se takvo poticanje mora obavljati u oreenim granicama. Na

    poetku razvoja govora nije poeljno preopteredivati maliana oekujudi a ovlaa za izgovor

    kompliciranim i teko shvatljivim rijeima. Kaa razgovaramo s trogoinjim jetetom koje je ved nauilo

    govoriti, potrebno mu je postavljati jenostavna pitanja (Tko? Kako? Gje? i sl.) i strpljivo ekati na

    ogovor. Moramo znati sasluati maliana i ati mu ispravan ogovor.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    10/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    11/114

    napamet onako kako je ui kolarac (namjernim zapamdivanjem), nego spontano, iz uitka ponavljanja,

    onako kako mi pamtimo rijei iz nama omiljenih pjesama s raija.

    itajte jetetu to vie i pratite itanje razgleavanjem ilustracija. Poeljno je birati samo lijepe

    slikovnice s razumljivim, jasnim i velikim slikama, kako bi dijete na temelju tih slika moglo samostalno

    sloiti priu. Uvijek objanjavajte svaku novu rije u tekstu. Ne ograniavajte ijete iskljuivo pasivnim

    sluanjem. Povremeno je korisno prekiati itanje i razgovarati o tome to je ijete nauilo, pitati ga za

    miljenje, ponuiti mu a smisli vlastiti zavretak prie i sl. Vrlo brzo malian de zavoljeti itanje i

    poeljeti a sam proita knjigu. Nemojte se uiti ako mu se ta elja pojavi rano. Znanost je okazala a

    je djetetu o tri o etiri goine mnogo lake nauiti itati nego estogoinjaku. I nema potrebe a se

    bojimo prenaprezanja i preopteredivanja, sve ok ispunjavamo jean vaan uvjet: ajemo jetetu

    slobou a smo bira to eli raiti, a mijenja vrste, nainei trajanje aktivnosti, rugim rijeima -

    . Njegov interes i naahnude najsigurnije su jamstvo zravlja i uspjeha.

    Planet Zoe 2009. Sva prava prirana. Koritenje, kopiranje i citiranje tekstova zabranjeno bez ozvole

    nakladnika.

    --------------------------------------------------------------------------------

    *1+ Masaru Ibuka bio je poznati japanski elektroniki inustrijalist i suosniva tvrtke Sony. Izvan

    Japana je malo poznato da je velik dio svog ivotnog puta Ibuka posvetio prouavanju ranog razvoja

    jece. Napisao je na tu temu 13 knjiga. Samo je jena o njih, Kinergarten Is Too Late (1971),

    preveena na ruge jezike i objavljena izvan Japana. U toj knjizi Ibuka tvri a se najvanije ivotno

    uenje ogaa o trede goine, to je uvjetovano razvojem jejeg mozga, i prelae kako osigurati

    jetetov uspjean razvoj u prvim goinama ivota. Knjiga je oivjela otprilike 90 izanja. Osnovao jeSony Fondaciju za obrazovanje koja nastavlja njegovo djelo.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    12/114

    Bebe se raaju s iskustvom

    Univerzalna stimulacija beba je patentirani meto preglea i terapije novoroenai i

    primenjuje se u jeinstvenom holistikom pristupu "razgovora s bebom".

    Svaka beba je pria za sebe, svaka je jeinstveno neponovljivo bide, koje onosi zapis - sopstveni, svojih

    preaka, ontogenetski, filogenetski, opti kosmiki. Svaka ima svoje probleme i svoje arove, koji se

    mogu

    uoiti prilikom prvih preglea. Univerzalna stimulacija je meto kojim se tokom preglea beba tretira

    kao

    bide sa znanjem i iskustvom, kao ravnopravan sagovornik peijatru. Za razliku o stanarnog

    pedijatrijskog

    preglea u kome se bebi pristupa kao primitivnom bidu, tokom ovog preglea se peijatar obrada bebisa

    potovanjem, ljubavlju, komunicira sa njom, posedajudi je na ono to joj je sasvim poznato i blisko.

    Ovaj metod pregleda beba je pre oko dve godine i patentiran u Zavodu za intelektualnu svojinu pod

    nazivom

    "Razgovor sa bebom", a autor patenta je oktor Preislav Vuidevid. O univerzalnoj stimulaciji beba

    razgovarala sam sa oktorkom Jelenom Jovanovid, peijatrom, koja je ove goine na Meunaronom

    kongresu kvantne meicine izloila ra "Najranije holistiko leenje nervnog sistema novoroeneta -

    metod

    oktora Vuidevida".

    Kaete a se bebe raajusa iskustvom. ta to zapravo znai?

    Beba nije nemodno bide, ved bide koje se raa sa evet meseci iskustva koje je stekla jo u materici. Nije

    sluajno to u Kini i u linu kartu upiu goinu ana vie o atuma roenja. Prenatalni perio je vrlo

    znaajan. To je zapravo ceo jean mali ivot. U materici beba nastaje kao bide, prolazi itavu ontogenezu

    -

    sopstveni razvoj o jene delije o bida i filogenezu - ponavljanje itave evolucije nastanka vrsta o

    postanka

    zemlje kroz aaptaciju na nove ivotne uslove. U poetku je ona samo delija, pa proivi umnoavanje

    geometrijskom progresijom, pa bue nalik voozemcu, gmizavcu, ribi, sisaru... Osim toga, ok je jo u

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    13/114

    stomaku, obavlja brojne ranje koje de joj biti neophone a aktivno uestvuje u poroaju ilikasnije u

    ivotu.

    6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)

    www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 2/5

    Upravo u materici nebrojeno puta veba plivanje, izbegavanje pupanika, hvatanje, gutanje, sisanje i ne

    samo

    motorne funkcije, ved i kognitivne.

    Zatim, u iskustvu poroaja beba reava mnogo zaataka u tom inu. Postavlja se u kanal, proire

    napolje,

    aaptira se na sasvim nove uslove. Posle uukane smirene voene sreine u kojoj je bila zatidena o

    buke,

    svetla, hranjena preko pupane vrpce, zatidena i matericom i biopoljem majke, olazi u sasvim rugaiji

    prostor, suprotan, ge ved sa prvim uahom poinju samostalno a rae organi koji o taa nisu raili i

    prestaju da rade oni koji su o taa bebu oravali u ivotu. I sve ovo se esi savreno tano i obro u

    vedini

    sluajeva. Ponavlja se upravo onaj ciklus iz zapisa koji postoji u svakoj deliji, u svaijem mozgu, u vioj

    murosti svemira o nastanka. U Bibliji lepo pie "kako na nebu tako i na zemlji", a i sve druge filozofije

    govore

    o jedinstvu suprotnosti koje se neprestano ponavlja, preliva, dopunjuje u sopstvenoj kreaciji u ritmu

    prironog, boanskog, nazovite to kako go elite.

    Univerzalna stimulacija bebinog mozga

    Na koji nain se bebe posedaju na iskustvo koje su imale u materici i kako to iskustvo

    moe a im pomogne?

    Ka pregleate bebu univerzalnim leenjem, vi ste prosto sauesnik u procesu u kome se ponovo

    aktiviraju

    prirodni tokovi. Za svaku bebu je korisno da ima ovakav pregle. Doekujete je poznatim informacijama

    jo

    ok je uzimate u ruke, po nainu na koji to inite, posedate je na poznate sutinske ranje. Imitirate

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    14/114

    pupanik, krst, spiralu, matericu. Kroz ove etiri poznate modne informacije ajete joj signal a ste isti

    kao

    ona - zajeno ste va bida koja mogu a razgovaraju, razmenjuju energije, pomau jeno rugom,

    istrauju,

    kreiraju.

    ta je sutina metoa koji je patentirao oktor Vuidevid?

    Doktor Vuidevid spaa u posebne peijatre, one koji razumeju i povezuju nauku i lee. Uvoenjem

    pojma

    svrsishonosti u neuroloki pregle i etaljnim praktinim uputstvima koje bebi ajemo ok izvoimo te

    svrsishone reflekse, mi postajemo neuporeivo precizniji i efikasniji. On je oavno shvatio vanost

    funkcije i

    celine. Njemu je kao vrsnom poznavaocu fizike bilo jasno da nijedan aparat koji koristimo u dijagnostici

    moanih krvarenja nema ovoljnu rezoluciju a utvri tako sitna krvarenja u kljunim, relejnim zonama

    mozga. A upravo mikrokrvarenja u najdubljim, najnepristupanijim elovima mozga, prave najozbiljnije

    neuroloke ispae.6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)

    www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 3/5

    Ka kaemo krvarenja, pa jo u mozgu, zvui zastraujude, ali itav poroaj prirono prati ovaj ogaaj.

    Prolaz kroz poroajne puteve porazumeva veliki pritisak i neminovno olazi o prskanja bebinih

    osetljivih

    krvnih sudova. Dobra vest je da kada univerzalni pregled sprovedemo u prva tri meseca, imamo

    ogromnu

    pomod priroe koja je sve ved previela. Mozak novoroeneta ba taa i samo taa ima 10 puta vedi

    broj

    neurona nego ikad kasnije, pa povrede koje pritom nastaju mogu da se otklone tokom univerzalne

    stimulacije,

    posedanjem bebe kako a izvee sutinski vane ranje.

    A kako na svakom zavretku neurona postoji potencijal a se napravi oko 7 .000 novih sinapsi u sekuni,

    takva preobilnost veza omogudava premodenja, stvaranjem novih pravaca nervnih puteva uz

    zaobilaenje

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    15/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    16/114

    modna i spremna za ivot, koliko mnogo zna, razume i ta sve moe a ispravi trenutno. A lekar postaje

    pravi6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print verzija)

    www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 4/5

    lekar. Ne samo ijagnostiar, ved terapeut. Posmatra, kreira, pomae. Poseda bebu aje sve ved

    zapisano u

    njenom mozgu i postie je a se seti zapisa i premosti problem. Kroz akciju se "popravlja" celina, a

    otedene

    funkcije zbog povreda krvnih sudova u mozgu, spontano se premoste nastankom novih veza koje se

    uspostave

    pri ponovnom izvoenju sutinski vanih ranji na koje bebu posetimo tokom preglea.

    Univerzalan pregle nije samo ijagnostika, ved i posedanje na sve prirono, ritmove, akcije, i taa

    uspravljanje, hod, puzanje, preskok nikako nisu primitivni refleksi. Oni su delovi brojnih radnji upisanih u

    mozgu i eteta i lekara i optem morfogenetskom polju svemira. To su iste one ranje koje u materici

    slue

    jenoj svrsi, u poroaju rugoj, kroz ivot tredoj. Mi zapravo ne uimo bebu ranjama po prvi put. Ona

    ved

    ima zapis i samo treba a je posetimo, a ona u izvoenju akcije prirono nastaju nove sinapse, vezuju

    se

    prekinuti nervni putevi premodavanjem na rugim mestima. Ovakav pregle je uvek novi prelepi ples

    koji

    otvara mnogo mogudnosti.

    Pregled se velikim delom zasniva na ritmu. Kakav je to ritam? Na ta on poseda bebe i

    na ta ih alje postie?

    itav svemir ima svoj ritam, Mleni put, Sunce, Zemlja, svaka naa delija osciluje u ritmu. Mi smo svi

    zapravo

    elektromagnetna polja, vrlo osetljiva na sve promene u svetu koji nas okruuje. A ritam nas poseda na

    sutinsko, promenljivo, prilagoljivo, ono to je osnova svega. O iskona majke ljuljaju bebe. Pevaju im,

    nosaju ih privijene uz svoje telo. Koliko samo sigurnosti osetimo pri samoj pomisli na takvu sliku. Setite

    se

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    17/114

    dece bez roitelja u ustanovama. Ona se neprestano klate, pokuavaju ritmom a vrate sedanje i osete

    sigurnost. Ritam srca, bubnja, muzike, ptije pesme, eseterca iz nae narone poezije, molitve, bajalice,

    svaki

    za sebe prestavlja iskonski zapis i vrada nas sutini naeg bida i svemira. Isto tako razorne vibracije,

    ritam

    koji nije u sklau sa priroom, tetno zraenje, loa misao, ometaju ra delije i aju bolestan zapis.

    Ovo je i prikazano u knjizi fotografija Japanca Masaru Emota "Poruka vode" koji je posebnim aparatom

    slikao

    kako se molekuli voe rasporeuju kaa se puta lepa klasina muzika. im viite kristale shvatite a su

    upravo onakvi kakvi su i ritmovi nota - ogromni, snani ko Betovena, sitni i harmonini kao ko

    Mocarta,

    stepenasti kod Baha. A nasuprot tome, kaa se pusti psihoelina muzika, voene kapi se raspaaju. A

    nae

    telo, najvedim elom, preko 7 0 osto ini voa. I svaka delija reaguje ba tako. I naravno a joj je ritam

    vaan, najvaniji. Vani su i ritmovi ana i nodi. Nodu eca treba da spavaju i tada odmore i oporave

    svoje

    telo, mozak, delije. Vani su i ritmovi Meseca. Ako znamo a se mora i okeani i pomeraju po nekoliko

    metara

    etiri puta nevno, svakako a to utie i na nas. Tako je i sa smenom goinjih oba. Neophona je i

    arobna.

    Nepraveni smo i prema sebi i prema anu i prema svim ostalim bidima kaa se probuimo i alimo na

    kiu,

    sunce, sneg, vetar. Sve ove vremenske pojave su neophodne i treba svaki dan da vidimo kao lep da

    bismo

    iveli u sklau sa sobom i priroom i obili najlepe o nje.

    Dragocena roiteljska ljubav6/25/14 Bebe seraaju s iskustvom Psihologija Lovesensa.rs (print

    verzija)

    www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom 5/5

    Koji problemi sa kojima se beba rodila mogu da se otklone univerzalnim leenjem?

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    18/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    19/114

    prirodom?

    Poznato je a jo ok je bebau materici reaguje obrim sranim ritmom na lepu muziku koja joj prija, a

    na onu

    koja joj je neprijatna tahikarijom; a na majin strah reaguje strahom, a na njenu raost oputanjem.

    Ved u

    tom najranijem periou, prenosimo bebi sve ono to osedamo. Zato je bitno a trunoda bue eljena,

    rezultat ljubavi, a mama ivi u sklau sa priroom i a izbegava stresne i rizine situacije. Tako i kaa se

    beba

    roi, vano je a joj prenosimo tu pozitivnu energiju.

    Najveda pomod i porka vaem etetu ste vi sami! Najbolji lek. Za vae ete je neprocenjivo vae

    samopouzdanje, prisustvo, poverenje u njega, spremnost da mu pomognete bez straha, bezprebacivanja, uz

    strpljenje a ga sasluate, ujete, razumete i zatitite u svim okolnostima. To je najveda ragocenost.

    Roiteljska ljubav je bezuslovna. Tu nema ucena, prebacivanja, zauivanja. Neophono je beskrajno

    strpljenje, potpuno potovanje i poverenje, koje se stie i testira svakonevno. Zna se jasno ko je

    roditelj, a ko

    dete. Iako se igramo zajedno, nismo drugari. Duni smo a postavljamo granice, a posetimo ete a

    postoje

    oputene i neopustive stvari i a to to im neto branimo ne znai a ih manje volimo. Naprotiv, samo

    imamo jasnije efinisan onos. Mislimo im lepo i potujemo to to nam skla sa prironim nudi. Ako

    smo i

    sami u sklau, i njima unosimo skla i ajemo osnov za lepo orastanje, etinjstvo i srednu buudnost.

    Manja Perid Mitid

    http://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom

    http://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvomhttp://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvomhttp://www.lovesensa.rs/print/clanci/psihologija/bebe-se-radjaju-s-iskustvom
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    20/114

    Rani razvoj govora i interakcija majka- dete

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Joomla

    Joomla

    Wordpress

    Wordpress

    Istraivanja rane komunikacije izmeu majke i eteta uvoenjem vieo tehnika (Ainswort, M., 1973),

    pokazuju a je ete o roenja ili neposreno posle njega bioloki orijentisano ka stvaranju kontakata i

    emocionalne ekspresivne interakcije sa drugim ljudima. Ovo ukazuje na bioloku preoreenost eteta

    za interakciju.

    Osnovne karakteristije rane interakcije majka-ete (Raojkovid, Golubovid, & Raojkovid, 1998) su:

    simetrija

    sinhronizacija

    kontigencija

    Simetrija u interakciji podrazumeva da su detetovi kapaciteti panje, njegov stil, njegovi prioriteti za

    primanje i ogovaranje, potovani i a utiu na interakciju. S obzirom na nezrelost eteta, obino je

    orasli taj koji zapoinje interakciju, bira naine komunikacije, ogovaoran je za simetriju u interakciji i

    mora biti u stanju a saglea situaciju iz perspektive eteta kao i a trai ogovor o eteta.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    21/114

    mamaidevojcica

    Sinhronizacija porazumeva a u razvoju komunikativnih sposobnosti eteta je vrlo znaajna

    uvremenjenost odgovra roditelja na signale eteta. Dete vrlo brzo naui a svojim ponaanjem moe

    proizvesti izvesne efekte, a moe kontrolisati oreena ogaanja. Kroz brzi ogovor osobe koja se

    brine o etetu (najede majka), ete ui a oreene aktivnosti imaju signalnu vrenost, naprimer

    ono plae i majka se pojavljuje; ili ete gue a orasli ogovaraju ouevljenjem. Na taj nain ete ui a

    plakanje i gukanje proizvoe posebne efekte i a ono moe koristiti ove aktivnosti a bi manipulisalo

    svojom okolinom na oreen nain. Jo je znaajnije to ete ete kroz ovakvo iskustvo razvija motiv za

    izazivanje efekta i stie uverenje a je u stanju a izazove promene. Da bi ete razvilo ovakav motiv,

    neophono je a njegove aktivnosti buu reovito i brzo potkrepljivane i nagraivane.U suprotnom,

    ono razvija stav bespomodnosti, koje je naroito izraen ko ece u institucijama, ge je briga o eci

    rutinska.

    Kontigencija porazumeva sposobnost majke a proita poruku saranu u signalima eteta. Dovoljno

    obra majka kako je naziva Winnicot, je u stanju a stimulaciju uini linom, ogovarajudom

    unutranjem stanju eteta, njegovoj sposobnosti a prima, i njegovoj spremnosti a ogovori. Razvoj

    takve interakcije izmeu majke i eteta prestavlja preuslov za uspean razvoj komunikacije, ukljuujudi

    govorno-jeziki razvoj. Stoga je poznavanje elemenata i mogudnosti stimulacije interakcije majka-dete

    kao i rano preopoznavanje poremedaja ovih onosa znaajno u unapreenju razvoja i spreavanju

    poremedaja govorno-jezikog razvoja (Raojkovid, Golubovid& Raojkovid, 1998.).

    Postoji specifian nain na koji se orasi (osobito majke) obradaju eci (Snow, 1972, 1994). Ovaj

    specifian nain obradanja eci zove se majinski govor ili govor upuden etetu (engl. motherese ili

    child-directed speech) i uglavnom je poznat kao eiji govor. Orasli se pojenostavljeno obradaju eci,

    voedi rauna a je njihov govor lako prepoznatljiv i razumljiv. Mnogi roitelji, onosno majke, ne

    razgovaraju sa svojom ecom na isti nain na koji razgovaraju sa rugim odraslim osobama. Oni

    prilagoavaju svoj nain izraavanja kako bi omogudili etetu a bue u interakciji sa njima i a usvaja

    jezik i ui. Iskazi se pojenostavljuju u znatnoj meri, naroito u onosu na gramatiku i znaenje. Reenice

    su krade, reenino obrasci su ogranieni i esto se koriste reeniki okviri. Reenice se onose na

    ove i saa, fonoloki su simplificirane, sa mnogo vie pauza , govor je sporiji i jasno segmentiran,

    sari mnogo vie ponavljanja i reuanci. Postoji mnogo manje nastavaka za rei u onosu na normalan

    govor, reenice su krade, a prozoija je naglaena. Znaenja su preteno konkretna i onose se na

    situaciju u kojoj se nalazi dete i majka.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    22/114

    ta oreuje stepen pojenostavljenosti u majinom govoru? Cross (1977) je postavio lingvistiki fibek

    hipotezu koja kae a majke na nakei nain same kreiraju stepen pojenostavljivanja, zavisno o toga

    koliko smatraju a je to potrebno za ete. Snow (1977) je zakljuila a majke koriste majinski govor

    onda kada dete nije dovoljno zrelo da proizvede bilo koji fidbek, na pojednostavljenom nivou. Ona je

    postavila konverzacionu hipotezu po kojoj su izuzetno znaajna oekivanja majki, ta je potrebno a im

    ete zna i ta bi moglo a razume. Golfil (1993), istie a je forma majinskog govora u interakciji sa

    socijalnim okruenjem tako to sari vie imenica u toku igre sa igrakama, a vie glagola tokom igre

    bez igraaka.

    mamaidevojcica2

    Ulogu oraslih, tj.celokupnig socijalnog okruenja u govorno-jezikom razvoju eteta, objanjava i

    koncept zone nearenog razvitka (ZNR) Lava Vigotskog (1988), koja se onosi na istancu izmeu

    etetovog aktuelnog razvojnog nivoa koji je oreen problemimakoje reava po vostvom oraslog ili

    u saranji sa vrnjacima. Ovaj koncept omogudava etaljniji uvi u naine na koje se socijalna sreina

    kao konstruktivni inilac ukljuuje u razvoj eteta. U socijalnoj interakciji sa kompetentnijim oraslim, u

    zajednikim aktivnostima eteta i oraslog pri emu su njihove uloge komplementarne, a izvor ej viih

    mentalnih funkcija (Kelj& Jovin, 1998).

    U ranoj roditelj-ete komunikaciji, orasli ubrzava etetovo jeziko postignude poravajudi poruke sa

    mnogo redudanse neverbalnim informacijama tako da je siguran da je dete razumelo. Kako dete postaje

    sve sposobnije a razume verbalnu poruku, orasli smanjuje koliinu neverbalnih informacija. Tako se

    dete uvodi u verbalnu komunikaciju u kojoj koristi sve usvojene ekspresivne moele i ZNR. Dete u

    usvajanju govora imitira govor oraslih tako a de usvajanje biti uspenije ako se orasli priblii i

    prilagoi njegovim mogudnostima, tj. ako asimetrija u njihovoj komunikaciji bue sveena na optimalni

    nivo.

    Motivacija za govor i govorenje

    Vedina autora u svojim istraivanjima potvruje a se ete roeno po normalnim okolnostima, raa sa

    uroenom preispozicijom za arazvoj govora i jezika, ali mu je uz to neophona i bliska, emotivno zrava

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    23/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    24/114

    Ceo tekst: Stimulacija govora u periodu ranog razvoja

    Razvoj govora od druge godine

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Razvoj govora od druge godine

    Fonoloki razvitak (razvoj glasova)

    Kaa napune goinu ana, eca su ved nauila mnogo o tome kako orasli upotrebljavaju glasove za

    izraavanje razlika u znaenju, ali njihova sopstvena sposobnost

    Ceo tekst: Razvoj govora od druge godine

    Upitnik komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Pre vama je olomak iz knjige "Progovorilica" Tanje Lukovac pomodu kojeg moete ispratiti razvoj

    komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta. Ukoliko ste zainteresovani a saznate o knjizi,

    moete nas pozvati ili proitati vie ove: Progovorilica.

    Ceo tekst: Upitnik komunikativnih i govorno-jezikih sposobnosti eteta

    Razvoj govora o roenja o goinu ana

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Razvoj govora o roenja o goinu ana

    Komunikacija sa okolinom je osnov razvoja eijeg govora. Govorni razvoj zapoinje o roenja eteta.Govor je veoma sloen i osetljiv proces koji se ovija po uticajem mnogo razliitih faktora: fiziolokih,

    anatomskih...ali pre svega govor je socijalni fenomen. Bez socijalnog kontakta ete ne moe a naui a

    govori.

    Ceo tekst: Razvoj govora o roenja o goinu ana

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    25/114

    Rani razvoj govora i interakcija majka- dete

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Rani razvoj govora i interakcija majka- dete

    Istraivanja rane komunikacije izmeu majke i eteta uvoenjem vieo tehnika (Ainswort, M., 1973),pokazuju a je ete o roenja ili neposreno posle njega bioloki orijentisano ka stvaranju kontakata i

    emocionalne ekspresivne interakcije sa rugim ljuima. Ovo ukazuje na bioloku preoreenost eteta

    za interakciju.

    Ceo tekst: Rani razvoj govora i interakcija majka- dete

    O jeziku

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    O jeziku

    uvajte, eo moje milo, jezik kao zemlju. Re se moe izgubiti kao gra, kao zemlja, kao ua. A ta je

    narod - izgubi li jezik, zemlju, uu? Ne uzimajte tuu re u svoja usta. Uzme li tuu re, znaj aje nisi

    osvojio, nego si sebe potuio. Bolje ti je izgubiti najvedi i najtvri gra, nego najmanju i najneznatniju re

    svoga jezika. Zemlje i rave ne osvajaju se samo maevima, nego i jezicima. Znaj a te je tuinac

    onoliko osvojio i pokorio, koliko ti je rei potkrao i svojih naturio.

    Re Stefana Nemanje (oca Simeona) izgovorene na samrtnikoj postelji, koje je zapisao njegov najmlai

    sin Rastko, Sveti Sava (iz knjige Zavetanje Stefana Nemanje, pisca Mileta Meida)

    Ceo tekst: O jeziku

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora

    Razvoj govora o roenja o goinu ana

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Joomla

    Joomla

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    26/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    27/114

    glasovi neprijatnosti (jai proorniji)

    Ova faza je veoma vana za sveukupni govorni razvoj. sve bebe po roenju plau na isti nain a ona se

    pla moifikuje u zavisnosti o jezikog okruenja.

    Komunikaciju izraava pokretima celog tela i izrazima lica.

    S panjom glea u lice majke.

    Beba poinje a percipira govor preko njegove spoljanje forme. O roenja beba prepoznaje glas

    majke, razlikujudi ga o oevog, jer ga je sluala jo ok je bila u maminom stomaku.

    Produkuje glasovesamoglasnike.

    Javlja se prvi refleksni osmeh.

    Aktivno sisanje je jean o najvanijih uslova pravilnog formiranja kostiju i miida lica, kao i bebinih

    govornih organa. Priajte bebi, buite u bebinom vinom polju, polako se kredite jer bebin vinije

    najotriji u prvih 2-3 neelje ivota.

    Faza gukanja(od 8.nedelje do 20 nedelje): u ovoj fazi dete ovladava prvim elementom govora

    intonacijom.

    Leedi na leima beba otkriva velarne (grlene) suglasnike k,g,h...tako u kombinaciji sa vokalima beba

    poinje a gue. Ukoliko se u bebino gukanje ukljue i roitelji gukanje ue traje.

    Izmeu rugog i etvrtog meseca ivota ooje poinje a reaguje na znaenja razliitih tonova glasa.

    Okrede glavu ka izvoru zvuka.

    Poinje razvoj socijalnog (opteg) osmeha(smeje se na prisustvo majke i majinog glasa).

    Prepoznaje osobe iz najblieg okruenja.

    Uvoedi aku u vino polje, poinje zaetak razvoja koorinacije oko ruka.

    Igrake pre svega bezbene: arene, ne otre, ne velike, ne male, taman za bebinu ruku.

    Glasovna igra (vokalna igra)

    (od 16. Do 20. Pa i do 30. Nedelje - 3,5mes. Do 5,5mes.)

    Ovaj perio je znaajan jer se ostvaruje spajanje ovojenih glasova u glasovne skupine na ijem temelju

    se gradi govor. Prelazna je faza iz gukanja u fazu brbljanja.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    28/114

    U etvrtom mesecu beba poinje a otkriva ari igre. Beba otkriva a njena akcija na igrakom izaziva

    oreenu reakciju promenu stanja igrake (cirkularne sheme).

    Poinje a imitira neke izraze lica.

    Ogovara na izraavanje emocija rugih ljui.

    Beba uiva u igri sa odraslima.

    Uoava osobe neto ualjenije u vinom polju.

    sposobno je a prati premet koji se krede horizontalno.

    Okrede se ka osobi koja govori i glasajudi se ogovara na glasove osobe u blizini (zametak ijaloga).

    Voli zvune igrake i igrake sa vizuelnim efektima.

    Obrada panju na muziku.

    Ima toliko mnogo prilika za razgovor sa bebom, ne proputajte ih! Imitirajte zvukove iz bebine okoline!

    Jenolino, monotono, tiho usporeno gukanje, simptomi su koji nose rizik za neki poremedaj u govoru.

    Faza brbljanja: 6. Do 9. Meseca

    Faza brbljanja poklapa se sa poetkom zauzimanja seedeg poloaja. Sve to prua novi pogle na svet!

    Beba brblja sama ali mnogo vie kaa ima sagovornika.

    Moe a zaplae kaa joj se priblii neovoljno poznata osoba.

    Posle 6 mes., beba, polako ali sve vie ie u seedi poloaj, to joj prua znaajno ire viike i mogudnost

    za istraivanje. Javlja se selektivan osmeh na poetku 6.meseca upuden bliskim osobama.

    Pogledom prati pomeranje predmeta gore dole, levo desno.

    Prela je sa gukanja i vokalne igre na brbljanje, prilikom ega menja intonaciju.

    U brbljanju se pojavljuju mnogi glasovi: samoglasnici- a e i o u u kombinaciji sa suglasnicima: k g p b t d

    m n

    Pravi razne pokrete lica i upravlja pokretima usana i jezika (tokom ovog perioda beba se igra jezikom i

    usnama).

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    29/114

    Pri kraju ove faze poinje a se slui sa pa pa, tai tai ( pomozimo bebi a naui a tai, mae,

    pokazuje...).

    Poinje a razume jenostavne naloge.

    Poinje a reaguje na ne (buite osleni u neporukama).

    Glasovi poinju a lie na glasove maternjeg jezika, to se ostvaruje uz pomod auitivnofonatorne

    sprege.

    U ovom periou beba poinje a se slui gestovima.

    1275429747-parenting

    Vremenom de sve vie imitirati vae pokrete, glasove i izraze lica, zato brbljajte zajedno sa bebom(

    kratko, meloino, ushideno). S obzirom na to a beba uiva u ponavljanju, iznova ponavljajte istu ranjujer bebi to nede osaiti. Osutnost, jenolinost brbljanja koje nije povezano sa komunikacijom,

    odsustvo govorne imitacije, nerazumevanje i neizvravanje jenostavnih govornih naloga (oi!, aj mi!)

    nogu ukazivati na neki poremedaj u govoru.

    4. Faza pojave prvih rei (o 9. o 15, pa i o 18. meseca)

    U periou izmeu 10. I 12. Meseca najede de se javiti prva re. Na ovom uzrastu beba izgovara prvu

    smislenu re re sa znaenjem.

    Varijacija u meloiji, ritmu i tonu glasa postaju glavna karakteristika eijih iskaza (vedina ece izgovori

    prvu re o 10. Do 12. Meseca )

    Usmerava panju na govor ljui oko sebe.

    Razume rei koje oznaavaju imena ljui ili bida oko sebe (tzv.poroini renik). Postoje va stepena

    razumevanja: situaciono i lingvistiko.

    Ispunjava jenostavne zahteve.

    Uiva u zajenikim igrama.

    Ovlaava gestovnom komunikacijom (pokazuje pokret ili izraz lica sa znaenjem)

    Oponaa neke aktivnosti (kaljanje, kijanje, smejanje)

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    30/114

    Ovlaava onomatopejom i javljaju se prve rei.

    Izgovarajte cele rei kaa ete pokuava a izgovori prve slogove. Slogovno izgovaranje je karakteristika

    faze progovaranja. Oko 18.meseca re ima znaenje cele reenice - holofraza.

    Kasno progovaranjeneolono otraiti pomod logopea

    Razlozi a se neolono potrai struna pomod logopea:

    Ukoliko ete ne razume jenostavne govorne naloge, ne ta*i, ne mae u znak pozravai ne pokazuje tri

    dela svog tela do 18.meseca

    Ako ne ostvaruje zajeniku panju u trajanju o nekoliko sekuni

    Ukoliko ne progovori o ruge goine i u reniku jo uvek ima svega nekoliko rei

    Ako govorni iskaz eteta oko 30. neseca ne sari prostu reenicu

    Ako je govor oko trede goine potpuno nerazumljiv

    Ukoliko se radi o usporenom razvoju govorno-jezikih struktura.

    Ukoliko su u sintaksi eteta na uzrastu izmeu tri i etiri goine urueni: nerazlikovanje roa, teko

    usvajanje mnoine, nekoridenje vremena; zamenice usvaja znatno kasnije, a prideve, priloge, predloge i

    veznike uopte ne koristi; ako je paeni oblik neogovarajudi; nepostojanje glagolske kopule u

    imenskom i prilokom preikatu i nepostojanje pomodnog glagola u sloenim glagolskim oblicima.

    Veoma je vano a roitelji eteta koje ima nerazvijen govor u pravo vreme obiju savet strunjaka za

    govorno jeziki razvoj-logopeda.

    Logopedski centar

    Higia logos

    Tanja Lukovac

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudana

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudanahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudanahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/60-odrodjenjadogodinudana
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    31/114

    Stimulacija govora u periodu ranog razvoja

    Napisala: Tanja Lukovac. Poste in Razvoj eijeg govora

    Joomla

    Joomla

    Wordpress

    Wordpress

    Pod ovim porazumevamo stimulativni tretman o navrene tri goine.

    Razvoj se moe pratiti kao fiziki (telesni), psihiki I kroz manifestacije u ponaanju, koje su ujeno i

    najupadljiviji pokazatelj razvojnih sposobnosti. Uredan razvoj i razvojne norme nam ukazuju da (ne

    sasvim potpuno kruto, jer linost u razvoju posmatramo celovito) znamo ta a oekujemo ko eteta u

    odnosu na uzrast.

    Ukoliko se u oreenom procenjivanom interesnom polju, pojavi ostupanje vede o est meseci,

    kaemo a se rai o razvojnom kanjenju.

    Ukoliko se rai o kanjenju, zbog usporenog ili neujenaenog (isharmoninog) razvoja, stimulativni

    tretman de postadi bri razvoj i ovede o harmonizacije linosti u razvoju.

    Ukoliko se ne primeti ili se ne shvati na pravilan nain razvojno kanjenje, postoji mogudnost a se alji

    razvoj remeti, proubljuje i ie u vedu isharmonizaciju.

    Znaaj ranog tretmana

    Razvoj eteta se ovija kroz interakciju biolokih inilaca i faktora sreine, akle, naslee naspram

    uticaja sredine. Razvoj je unapred oreen genetskim faktorima, pa esto kaemo a je naslee neija

    subina, a sam razvoj je proces sazrevanja. Meutim, sreinski inioci su presuni u oreivanju toka i

    ishoa razvoja eteta. Ogovarajudim uticajima sreine mogude je oblikovati i oreiti ishod razvoja

    eteta. Uloga okruenja eteta je, bez sumnje, znaajan faktor za razvoj maternjeg jezika, jer ubrzava

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    32/114

    etetovo uenje, a time i razvoj. Naravno, prevashono je vaan nain kako de se sti mulisati govor ove

    dece.

    Najosetljiviji period razvoja govora traje o roenja o trede goine ivota, jer je taa razvoj veoma

    intenzivan. To je perio tzv. ranog etinjstva i moemo u tom smislu redi i perio tokom koga se

    formira temelj razvoja govora. Rani uzrast (rano etinjstvo) je kljuan za razvoj maternjeg jezika i netreba ekati i proputati ragoceni perio za eiji razvoj govora. Rana iskustva su presuna i o

    najvedeg uticaja na alji tok razvoja. To su tzv. kritini perioi za razvoj nekih sposobnosti. Kritine

    perioe moemo bolje shvatiti kao senzitivne (osetljive) perioe kaa je ete najspremnije za oreenu

    vrstu podsticaja.

    Ako se neki segmenti govornojezikog razvoja ne pojave u oreenom periou, moe, vie ili manje,

    odi o isharmoninog razvoja I ete poinje a pati. Dete ne ume da se pravilno i adekvatno izrazi,

    esto je nezaovoljno i esto postaje nezaovoljno, nekaa i agresivno.

    O trenutka otkrivanja o uspostavljanja ijagnoze o razvojnom ostupanju, nekaa protkn prlno

    vremena. Potrebno je znati, ukoliko roditelji obiju savete a je ete malo, i a treba saekati ok

    ono napuni oreeni broj goina, a se tek ona jave logopeu, ne ie u korist etetu.

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govora

    Humana komunikacija, onosno komunikacija ko oveka je veoma intenzivna, veoma sloena i

    raznovrsna, uz to je i veoma uestala. Ona je stalni pratilac ljuske aktivnosti i ukljuena je gotovo u

    celokupno ovekovo ponaanje. Uz verbalne simbole, ovek stalno koristi i neverbane komunikacione

    znakove.Ono to ne moemo izraziti verbalnim putem, moe kompenzovati neverbalna komunikacija,koja je esto iskrenija i autentinija o verbalne komunikacije. Veoma esti neverbalni komunikacioni

    znakovi su promena u izrazu lica i drugi pokreti, telesni dodiri i razlike u odstojanju pri razgovoru sa

    rugima, usmeravanje i zaravanje poglea. Neverbalne znakove koji pruaju prisutnima informacije

    ine i nain oevanja i ukraavanja, ho i nain pozravljanja, nain sluanja sagovornika... Neverbalne

    poruke nose emocionalnu i nesvesnu poruku.

    komunikacija

    Razne vrste signala pruaju mnogobrojne informacije o unutranjim stanjima i linosti, a obavetavaju i o

    mnogim eljama i oekivanjima osoba koje emituju signalne znakove i ona ka ne nameravaju a njima

    ita saopte. Neverbalna komunikacija prestavlja normalnu fazu u razvoju komunikativne kompetencije

    izmeu bebe i najpre majke, a zatim i rugih lanova poroice. Javlja se omah nakon roenja a vrhunac

    http://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govorahttp://logoped.org.rs/edukutak/razvoj-decijeg-govora/58-stimulacija-govora
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    33/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    34/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    35/114

    se "bori" za svoj obrok tako to de glavicom i rukama grevito traiti majinu ojku i smiride se tek kaa

    je nae. Dakle, vaa beba je aleko o bespomodnog bida. Iako je njen razvoj o orasle jeinke sporiji

    o razvoja svih ostalih ivih bida, ona je istovremeno pravo uo priroe, jer ui najbre na svetu, i na

    kraju postaje sloenije i razvijenije bide o svih ostalih.

    Ipak, a bi se beba razvijala i fiziki i emotivno, neophono je svakonevno zaovoljavanje njenihpotreba. Osnovne potrebe eteta su ljubav, nenost i prihvadenost sa jene, i istraivanje, aktivnost i

    izraavanje sopstvene autonomije, sa ruge strane. Ove potrebe se zaovoljavaju u poroinom

    okruenju, uz mamu i tatu. Kaa pogleate svoju bebu vie ne viite samo uspavani zamotuljak. Pre

    vama je mali-veliki ovek kojem ste vi ceo svet.

    Gotovo sva ula su na roenju vrlo razvijena, ali (osim u izuzetnim sluajevima) nisu aktivna.

    Prvih nekoliko meseci po roenju organski razvoj ula se ovrava, i po uticajem naraaja iz bebinog

    okruenja ovija se proces njihovog funkcionalnog osposobljavanja. Za normalan razvoj ulne osetljivosti

    i opaanja potrebna je bogata i stimulativna sreina, kao i socijalna okolina koja pokazuje interesovanje

    za dete, reaguje na njegove "pozive" i ostvaruje kontakt sa njim. Svaki trenutak treba koristiti za

    bogadenje i stimulaciju ejeg opaanja i oivljavanja sveta, bilo a je to hranjenje, kupanje,

    uspavljivanje ili buenje.

    1. ulo oira

    Jo ok je u majinom stomaku oir je najvaniji oblik komunikacije bebe s okolinom, a nakon roenja

    ulo oira ima znaajnu ulogu u njenom razvoju. Moe se redi a je oir za bebu vaan koliko i

    majino mleko. Neposreno po roenju beba se stavlja na majine grui kako bi se ostvario tzv. kontakt

    koa na kou. Zato mazite svoju bebu prilikom presvlaenja, kupanja, pre spavanje. Blagim pokretima

    oirujte njeno telo, privijajte je na grui, uz obraz, mazite glavicu, ljubite akice i noice. Neka vam ruke

    uvek buu iste i tople. Kaa je buna, uzmite je u ruke, paljivo priravajudi glavu i proetajte je po

    sobi. Ako osetite da je uznemirena ili ako plae, obavezno je uzmite. Ne brinite a dete je "navidi" na

    ruke i razmaziti, jer je u ovom uzrastu to nemogude. Njoj je samo potrebna panja i toplina vaeg tela i

    sa punim pravom to i trai.

    2. ulo sluha

    Beba najvie voli glas svoje mame, jer ga je "sluala" ok je bila u njenom stomaku. Ona ga omah

    prepoznaje, prati ga po celoj prostoriji sa puno panje. Tonovi majinog glasa je fasciniraju, a reakcije se

    kredu o uzvradanja tihim gugutanjem (oko tredeg meseca), preko velikog uzbuenja, neizmerne srede,

    pradenim pokretima celog tela, o potpune zbunjenosti i smirenosti.

    Zato joj stalno priajte ili pevuite. O prvog ana priajte bebi blagim, nenim glasom, posebno kaa

    neto raite oko nje: presvlaite je, kupate ili hranite. Iako ne razume ta joj govorite, razume nain na

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    36/114

    koji to inite. Nenost i meloinost vaeg glasa umirujude eluju na bebu. Vrlo brzo, oko rugog

    meseca, obidete "ogovor" o svog ea u viu najnenijeg i najsrednijeg osmeha. Kaa vas vii ili uje

    va glas, raovade se i truide se a privue vau panju osmehom, "avrljanjem" , mahanjem ruicama i

    noicama, a poneka i plaem. Sa etiri meseca beba de "voiti " pravi razgovor sa vama. Paljivo de

    sluati ta joj govorite, a ona de vam "ogovoriti" grgotanjem, brbljanjem koje dete samo vi razumeti.

    Nemojte aputati u bebinom prisustvu ili ok spava, ona ipak mora a se navikne na normalne kudne

    zvukove. Glas normalne jaine je sigurno nede probuiti. Nemojte ni vikati u bebinoj blizini, moe se

    trgnuti i uznemiriti.

    3. ulo via

    U poetku vi vae bebe naginje ka kratkoviosti: pogle najbolje moe a fokusira na premete koji su

    udaljeni oko 10 do 15 centimetara. Debele linije i izrazito crno-beli oblici privlaide njenu panju. Izna

    kreveca zakaite igrakicu tako a beba moe a je posmatra i prati njene pokrete kaa je gurneruicom. Oaberite igraku pastelnih boja, nikako jarkih i agresivnih.

    Iako ulo via nije razvijeno u ovoljnoj meri, beba ipak posmatra sve oko sebe i prati kretanje likova.

    Tek sa etiri meseca kaa se formira centralna zona mrenjae, bebin vi je slian onom ko oraslih

    osoba. Ali, ovo svakako ne znai a vas vae ete ne vii ili ne prepoznaje. Naprotiv, va lik ona

    "studiozno" posmatra dok je hranite, kupate. Kada joj se pribliite, gleade vas netremice i upijade va

    lik. Nikaa nemojte prilaziti bebi naglo, brzim pokretima, jer de se sigurno trgnuti i uplaiti. Gleajte

    svoju bebu u lice blagim pogleom i priajte joj. Nemojte je gleati samo u oi, posebno ne "fiksirajudim

    pogleom", ved u celo lice. Za posticanje razvoja opaanja poeljno je a prostorija u kojoj ete boravi

    bude bogata bojama i oblicima.

    4. ulo mirisa

    Zahvaljujudi brojnim istraivanjima koja se onose na razvoj i sposobnosti neroene bebe, anas se

    pouzano zna a je ulo mirisa obro razvijeno pre roenja. Kaa se roi, beba omah svoju majku

    prepoznaje po njenom mirisu .

    5. ulo ukusa

    Jo u stomaku beba ima razvijeno ulo ukusa, a najvie joj se svia slatki ukus.

    6. Beba ima "esto ulo"

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    37/114

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    38/114

    http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.html

    Rast i razvoj bebe iz meseca u mesec treba a prati i promena naina u ophoenju prema njoj. Proitajte

    savete pedagoga...

    Kako da komunicirate sa svojom bebom?

    0-3 meseca. Pevajte, mazite je i pokazujte ljubav svojoj bebi to je mogude vie. Sa est neelja, ona de

    stedi izvesno poverenje u onu osobu koja se o njoj najvie brine (najede mama), to de oatno a

    pojaa onos poverenja i bliskosti. Komunikaciju poboljajte tako to dete na bebin smeak uvekda

    ogovorite smekom. Nastavite a to vie razgovarate sa njom, jer ton vaeg glasa i intonacija za nju

    predstavljaju oblik sigurnosti.

    4-6 meseci. Vaa beba saa uveliko ume a se osmehuje, ali i a se smeje, kao i a sve vie

    eksperimentie svojimglasom. Ohrabrite je u ovom poetnom brbljanju, jer je to uvo za buudi

    razvoj govora. Ovo je vreme i pojave prvih strahova, pa va onos poverenja poinjete a graite i tako

    to dete bebu a uteite kaa se zbog svojih strahova oseti uplaeno ili nesigurno.

    7-9 meseci. O semog meseca pa o goinu ana, oekivano je a beba uspe a koristi nekolikoosnovnih rei (mama, tata, baba, aj...). Savlaade seenje, a time se ukljuivanje u spoljanji svet

    oatno pojaava. Zahvaljujudi tome to saa ima novu perspektivu iz koje posmatra svoje okruenje,

    beba moe a imitira vau mimiku, ili a pomera usne ok vi priate. U ovom uzrastu je veoma vano

    izbegavati a se bebi obradate takozvanim bebedim glasom. Onosno, sva tepanja i nene rei koje

    osedate, recite vaim uobiajenim govorom i glasom. Sa evet meseci, beba konano poinje a

    komunicira i sa nekim rugim ciljem a ne samo kaa vam poruuje neku svoju potrebu. Ona u tom

    uzrastu trai oreene premete, pokazuje simpatiju ili obojnost prema nekim elementima iz svoje

    okoline...

    10-12 meseci. Socijalne i komunikacijske vetine sa bebom graite uz to je mogude vie igre, razgovora,

    ukljuivanja u rutvo ruge ece. Takoe, saa je pravo vreme za prve slikovnice. One poetne treba a

    budu od tvrdog materijala (kartona), jasnih oblika, bez previe etalja, sa jarkim bojama.

    Tekst: Jelena Holcer, pedagog

    http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.html

    http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9495-komunikacija-sa-bebom-u-toku-prve-godine.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/1437-Razvoj-ula.html
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    39/114

    1. Nedostatak strpljenja

    Ubrzan tempo ivota, esto i neprospavane nodi, razlog su to mlai roitelji lako gube strpljenje, pa se

    nervozno ponaaju ak i prema bebi.A upravo je miran, strpljiv pristup etetu, posebno novoroenetu,

    neophoan za njegov pravilan rast i razvoj. Naroito u prvom mesecu bebinog ivota treba biti strpljiv,

    ok se beba i mama ne naviknu jena na rugu. Naalost, u praksi se to ne eava bauvek.

    2. Pretopljavanje

    esto viamo ecu, posebno bebe, koja su pretoplo obuena iako je vreme toplo. Ova navika se teko

    iskorenjuje iz naeg rutva i traicije, a sve iz straha "a se ete ne prehlai"! Opta je preporuka a

    mama, ako ima kratke rukave, tako treba a obue i ete, ali ako nosi toplu jaknu, neka je obue i

    etetu. Treba obro sagleati ta kom etetu ogovara. Neka eca de svaki put skiati kapu koju mu

    uporno navlaite, a isto je i s prekrivaem. Ako mu je pretoplo i ako je previe uukano, ete de, ak i u

    snu, razbacivati sve oko sebe, isto kao to bi se i orasli osedali i ponaali.

    3. Sputavanje kretanja

    S noenjem eteta ne treba preterivati. Druga je stvar ako ete ima kakav problem. Taa mu je potrebna

    uteha zagrljajem ili maenjem, a oir je, kao i zagrljaj, vrlo lekovit. Decu koja ved hoaju treba pustiti a

    se, po bunim okom roitelja, slobono kredu i trkaraju, to je ragoceno i za razvoj njihove motorike.

    Savet +

    Izvoite ete u etnju ka go ste u mogudnosti. istvazuh i umereno izlaganje sunevim zracima

    prijade svakoj bebi i postadi stvaranje vitamina D, koji je preko potreban za pravilan razvoj organizma.

    4. Hranjenje po satnici

    Nepotrebno je rai pooja buiti bebu koja vrsto spava. Ona de se oglasiti samaved posle etiri, pa i

    vie sati o pooja, jer joj je prethoni obrok ved preraen i potrebne su joj nove hranljive supstance,

    zato to ona nema neke rezerve. Taa de sisati mnogo slae nego kaa je probuenu i pospanu stavitena dojku.

    5. Previe hemije!

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    40/114

    Pria o kupanju novoroeneta ved je ovoljno poznata, ali ni s tim ne treba preterivati. Imajte na umu

    a beba nije ruar, pa su joj za kupanje ovoljni voa i vrlo malo blagog ampona, a joj se osetljiva koa

    ne bi iritirala, isuivala i tanjila. esto se preteruje s kremama i uljima posle kupanja, ali i njih treba svesti

    na sasvim tanak sloj, da ne bi stvorili toplu podlogu, koja je idealna za sve mikroorganizme.Savet +

    Gleajte u ete vie nego u kompjuter, posvetite mu punu panju i buite strpljivi. Svako dete jeposebno, linost za sebe, pa se tako i treba postaviti i pratiti njegov lini razvoj.

    6. Strah od bolesti

    Temperatura nije bauk! Mi peijatri to uvek kaemo roiteljima, ali oni reovno olaze ak i kaa beba

    ima telesnu temperaturu 37,3, na primer. Peijatri na Zapau kau a sve o telesne temperature o 39stepeni ne treba avati antipiretike, ok je granica i stav naih peijatara 38,5 stepeni. Negujte ete,

    skuvajte mu aj, supu, seite s njim, mazite ga, priajte ak i s bebom, jerje svako ete u vedini sluajeva

    toga eljno i to de mu ubrzati ozravljenje. Pomod lekara potraite samo ako ete nema snage a se

    izbori s boledu, poto je ved prirono spremno za svaku obranu.

    Tekst: Mirjana Ajbl

    http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-

    roditeljske-greske.html

    KONTAKT "KOA NA KOU" IZMEU MAJKE I NOVOROENETA

    Kontakt koa na kou - srpski Da biste videli film

    sa engleskim titlom,

    http://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.htmlhttp://www.yumama.com/beba/0-3-meseca/9421-saveti-pedijatra-kako-da-izbegnete-najcesce-roditeljske-greske.html
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    41/114

    kliknite ove Kontakt koa na kou - engleski

    O primeni Kangaroo mother care u Institutu govorilo se i u emisiji "Voi za roitelje".

    Kliknite ovde da pogledate ovaj prilog.

    Prim mr sc me r Milica Rankovid Janevski

    Kangaroo mother care (KMC) je stanarizovan sistem nege prevremeno roenih beba, kao i onih sa

    teinom manjom o 2000 grama na roenju.

    U osnovi ovog sistema je kontakt "koa na kou" izmeu majke i njene bebe, a zatitni znak je kengur

    pozicija.

    Poznato je a kengur pripaa posebnoj grupi ivotinja, torbara, ini se mlaunci raaju omah nakon

    embrionalnog perioda i ceo fetalni period razvoja se odvija van materice, u spoljnoj sredini - u torbi

    sopstvene majke, koju naputaju tek kaa se sazrevanje okona, u vreme poroaja.

    Ovakav tip nege sa stalnim kontaktom "koa na kou" izmeu majke i njene bebe bio je primenjivan

    milionima goina tokom humane evolucije i opisivan je kao osnovni nain nege beba u mnogim

    plemenima (Bocvana, Namibija).

    Zvanina primena

    KMC sistem nege nastao je 1978.goine u Instituto Materno Infantil, Bogota, Kolumbija, a njeni osnivai

    su Dr E. Rey, H. Martinez i L. Navarete.

    Program je u poetku bio poznat kao "Kangaroo Mother Programe", a njegovu osnovu su inili kengur

    pozicija, iskljuivo prirona ishrana (ojenje), rani otpust iz bolnice u kengur poziciji i veoma reovne

    kontrole.

    Na maminim grudima

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    42/114

    Kengur pozicija znai postavljanje gole bebe, samo u pelenama i sa kapom na glavi, u uspravnoj, "abljoj

    poziciji" na gole grui majke, u preelu grune kosti, izmeju ojki, sa glavom okrenutiom na jenu

    stranu. Beba biva pokrivena, zatidena i fiksirana za telo majke posebnim elastinim omotaem ili

    kouljom, pri emu je majci omogudeno kretanje, a ruke su joj slobone.

    U ovim uslovima majka je ta koja orava telesnu temperaturu prevremeno roenog eteta (kaoinkubator) i predstavlja osnovni izvor hrane i stimulacije.

    Reenje za nerazvijene zemlje

    Ovakav nain KMC se naziva kontinuiranim i primenjivan je najvie u nerazvijenim i zemljama u razvoju,

    sa loim ekonomskim uslovima i nerazvijenim sistemom zravstvene zatite, ge postoji neostatakmedicinskih institucija, medicinskog osoblja, opreme (inkubatora), struje, voe, ... i imao je, i jo uvek

    ima veliku ulogu u smanjenju smrtnosti i oboljevanja prevremeno roenih i beba sa malom teinom.

    Najznaajniji promoteri KMC sistema nege u nerazvijenim zemljama anas su Dr Nils Bergman

    (Junoafrika Republika) i Dr Natali Charpak, osniva Funacion Canguro (Kolumbija), koji su znaajno

    oprineli smanjenju smrtnosti novoroene ece u najugroenijim porujima irom sveta, upravo

    uvoenjem ove metoe.

    Primena u savremenim uslovima

    Intermitentni KMC podrazumeva postavljanje golog novoroeneta na grui majke u oreenom

    vremenskom periou tokom ana, svakonevno, i esto se primenjuje u razvijenom svetu, u obro

    opremljenim bolnicama sa visokom tehnologijom, npr. u odeljenjima neonatalne intenzivne nege.

    Cilj je a se uspostavi i ori fiziki kontakt izmeu majke i eteta, pori njihovo povezivanje i razvijanje

    privrenosti, stimulie ojenje, stimulie psihomotorni razvoj bebe i pomogne majci a se bolje snalazi sa

    prevremeno roenim etetom.

    U ovoj varijanti KMC se primenjuje pre svega zbog povoljnog dejstva na psohomotorni razvoj bebe,

    buudi a je sve vreme prisutan izvor toplote, a kontakt koa-koa prestavlja stimulaciju ula oira,

    pokreti grunog koa majke tokom isanja su stimulacija isanja bebe, miris majine koe je stimualcija

    ula mirisa i oprinosi formiranju memorije, a majin glas, isajni zvuci i srani otkucaji stimuliu ulo

    sluha, uz stalno prisutan i nezamenljiv emocionalni kontakt.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    43/114

    Neavna istraivanja su pokazala a 98% neonatolokih oeljenja u SAD primenjuju neki o oblika KMC

    kao interventnu metodu za stimulaciju psohomotornog razvoja.

    Treba naglasiti a i bebe roene na vreme mogu imati koristi o KMC, obino intermitentnog tipa, i to u

    onoj meri u kojoj majka i beba to prihvataju.

    KMC, po sopstvenoj elji, mogu a praktikuju i oevi.

    Program je o anas iroko prihvaden i oiveo je brojne moifikacije, pa tako postoji KMC u zemljama u

    razvoju, u industrijski razvijenim zemljama i ambulantni KMC.

    Koje su dokazane prednosti metoe "koa na kou"?

    Oravanje telesne temperature prevremeno roene bebe

    Smanjenje pojave pauza u disanju (apneja)

    Smanjenje stresa i bola,

    Bolja organizacija sna

    Ishrana je prijatnije iskustvo

    Povoljan uticaj na laktaciju, bre zapoinjanje ojenja

    Uspostavljanje "ekskluzivnog" ojenja u vedem procentu

    Bolje napreovanje novoroeneta

    KMC je lak je i ostupan nain transporta

    Povoljan utcaj na psihomotorni razvoj bebe

    Krada uina boravka u bolnici

    Smanjenje nepoeljnog ovajanja majke i eteta

    Obnavljanje procesa povezivanja majke i eteta (ukoliko je olo o ovajanja)

    Razvijanje privrenosti

    Ohrabrenje majke i poroice, manji osedaj bespomodnosti i anksioznosti

    Veda uloge poroice u nezi prevremeno roenog eteta

    Porka i ohrabrenje roiteljima

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    44/114

    Ovakav nain nege jaa povezanost izmeu roitelja i ece i transformie krizu, nastalu roenjem

    bolesnog ili prevremeno roenog eteta, u lepe iskustvo za celu poroicu.

    Postoje nauni okazi a kontakt "koa na kou" omoguduje majci/roiteljima prevremeno roene ece

    a osedaju manji stres i a imaju vie poverenja i vedi osedaj ispunjenosti u ulozi roitelja.

    Roitelji bivaju ohrabreni osedanjem a mogu a uine neto za svoje ete i sigurnodu koju stiu u nezi i

    ishrani; a zapaeno je a se oevi osedaju oputenije i zaovoljnije.

    Kabineti za kontakt "koa na kou"

    U Institutu za neonatologiju su su otvorena va kabineta za kontakt "koa na kou" kao eo i prvi korak

    jene ire akcije, po nazivom "Partnerstvo sa roiteljima za bolji ishod"

    Cilj akcije je upravo razvijanje partnerskih onosa sa roiteljima, njihovo to vede ukljuivanje u negu i

    leenje njihovih beba, ukljuivanje roitelja u tim koji rai za obrobit prevremeno roene ece,

    smanjenje stresa i straha koje ima porodica bolesnih beba.

    Kangaroo mother care " ".

    .

    Zbliavanje bebe i poroice, jaanje privrenosti

    Upravo sa eljom a se iskoriste sve naveene prenosti metoe kontakta "koa na kou", kabineti su

    zamiljeni kao prijatan ambijent za poroicu: prisustvo oca i bliskih roaka (bake, eke, brade, sestara) je

    poeljno, jer treba a omogudi prevremeno roenoj bebi kontakt sa roiteljima i irom poroicom, majci

    to potpuniji osedaj i porku, a celoj poroici preko potreban mir, intimu i kvalitetno vreme u prostoru

    koji ne lii na bolniki ambijent.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    45/114

    Istovremeno, osim medicinske i emocionalne dobrobiti, ovo je mesto gde medicinske sestre postupno

    povedavaju znanja i kompetencije roditelja za negu dece, tako da spremno, bez straha i sa

    samopouzdanjem mogu jednoga dana da napuste bolnicu.

    Prvi rezultati i reakcije su vie nego ohrabrujudi, a interesovanje toliko, a va kabineta ved nisu

    dovoljna...

    http://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htm

    Rana komunikacija - to savjetuju strunjaci

    Iako nema recepta za vjebe prejezine komunikacije, postoje vrsta naela koja valja razumjeti,

    prihvatiti i spontano slediti

    Deci u prvim mesecima ivota najvie treba pogle na majino lice i kontakt oima, njen glas i telesni

    oir. To im aje oivljaj poznatoga i sigurnost, jer ete vas poznaje jo iz vremena trunode: slualo je

    va glas, otkucaje srca, osedalo je vae kretanje... Drite ga stoga u naruju i gleajte licem u lice,

    pevuite mu i tepajte. Ka mu je osta, ete de skloniti pogle. Taj signal trebate potovati jer mala eca

    se brzo umaraju.

    Nastojanjem a to vie komunicirate i potiete ete, a zanemarivanjemnjegovih granica, ete de

    postati razraljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Deca ogovaraju na preterano poticanje na

    jean o ta va naina.

    Najbolji voi a ste na pravom putu u koliini poticanja eteta su njegovo raspoloenje i aktivnost.

    Nemojte zaboraviti a ete ui i moe primenjivati naueno samo ako je u situaciji uenja bilo aktivno, tj.

    ako je doista sudelovalo.

    Poizanje, ranje, previjanje, kupanje ili hranjenje roitelji su ouvek koristili za ostvarivanje bliskosti i

    komunikaciju sa svojim detetom.

    http://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htmhttp://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htmhttp://www.neonatologija.rs/kozanakozu.htm
  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    46/114

    Najvedi eo vinih informacija ojene iitava s roiteljskog lica, a o svih zvukova iz okoline najvedu

    pozornost mu privlai ljuski glas. Pri nezi je stoga vano uspostaviti i oravati kontakt oima te pevuiti

    i tepati. Imitirajte svoje ete (glasanje, mimiku) i oskora dete uoiti a i ono vas oponaa!

    Spontano dete se usklaivati sve bolje i bolje, a vai de razgovori nalikovati pravima. Nije vano

    znaenje rei, nego to kako zvue. Ka ste razragani i oputeni, zvuite najbolje!

    Ka ete okrene glavu o vas, to ne znai a vas ne voli, nego a mu je previe poticaja i a eli omor.

    Shvatite to kao znak a eli pauzu i ajte mu je.

    Iako nema recepta za vebe prejezine komunikacije, postoje vrlo vrsta naela koja valja ponajpre

    razumeti i prihvatiti, a zatim spontano slediti:

    O prvog je ana svako ete osoba eljna ljuskog susreta - u dodiru, mirisu, ljudskom pogledu i glasu.

    Zato komunicirajte tekom nege, hranjena i kupanja, a trenutke bunosti svog ojeneta koristite za igru!

    TV prijemnik neka bue iskljuen. Zasigurno vam povremeno ovlai pogle, a to ometa interakciju s

    detetom.

    S etetom komunicirajte ka je buno, a vi oputeni i spremni na komunikaciju. Ka ste umorni ili

    zaokupljeni drugim obvezama, pokuajte nadi nekoga a vas zameni.

    Imajte strpljenja i ajte etetu potrebno vreme a vam pokae to treba i ne uskaite prerano.

    Sluajte svoju intuiciju i ogovarajte po svom osedaju!

    Ne zaboravite a ste ba vi etetov celi svet i a ono o vas oekuje a s njim puno razgovarate i a

    vam pritom glea lice i sjajne, njemu usmerene oi.

    Nain komunikacije s etetom menja se s njegovim rastom i razvojem. Meutim, neovisno o njegovim

    mogudnostima razumevanja i ogovaranja, obro mu je uvek glasom najaviti to slei, primer zovnuti ga

    imenom i tek taa ga oirnuti i zapoeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon to je ovrena neka bue

    popradena reima i stiskom/oirom.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    47/114

    To de etetu ubrzati razumevanje slea, onosno najave onoga to olazi, pa de i motoriki reagovati

    pripremljenije.

    Obratite paznju i na detetovo spontano oglasavanje, posebno na raznolikost i uestalost oglasavanja, te

    kako reaguje na razgovor.

    S tri meseca eca poinju obilnije gukati (grleno se glasati) i eksperimentirati snagom svog glasanja, a

    izmeu estog i esetog meseca poinju se javljati slogovni nizovi, u poetku reuplicirajudi: ta-ta-ta-ta,

    da-da-da, ma-ma, i sl., a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl.

    Detetova okolina na njih reaguje kao a su rei i nakon nekog vremena, obino oko navrene goine,

    ete ih pone sastavno koristiti za oznaavanje oreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi

    prvih rei. Iz razliitih razloga eca se mogu jako razlikovati u vremenu pojave prve rei i porastu

    ekspresivna renika.

    Stoga ne valja biti samo fokusiran na govor, nego obratiti paznju i na to kako ete sarauje, na to

    obrada panju i koliko razumije jezik, onosno na to kako i koliko komunicira.

    Jean o pokazatelja a je nastupila prekretnica u razvoju komunikacije koja je jenako vana kao i prve

    rei je pojava gestikulcija. Uobiajeno vreme za to je kraj prve godine.

    Deca njima signaliziraju ono to je u njihovim malim ivotima izuzetno vano:

    poignuti ih (obino ire nalaktice kao znak a ele a ih uzmete u naruje i poignete),

    jesti (mljackaju ustima i naizmenino pogleavaju vas i hranu),

    idi u etnju (mahanje pa-pa),

    neto vam pokazati (poiu premet prema vama, ali vam ga ne aju)...

    Ogovaranje na etetove geste potie razvoj komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne

    primetite detetovo nastojanje da nekim znakom (gestom, glasanjem, reju) utie na vas.

    Ove prve neverbalne, ali namerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na njih valja sastavno

    odgovarati.

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    48/114

    Hranjenje

    Hranjenje nije samo motorika aktivnost, nego i osobna i socijalna. Za vreme obroka esto se ruimo srugim ljuima, a kroz oabir hrane oajemo to volimo, a to ne i sl.

    U male ece hrana moe poprimiti i funkciju vrlo modnog srestva za utehu, kontrolu ili borbu s

    roiteljima. Kljuno pitanje je kako to izbedi.

    Prirodno je da su roditelji vrlo zainteresirani za prehranu svog deteta, ali katkad u najboljoj nameri toliko

    nutkaju ete a jee, preterano mu ugaaju ili ga prisiljavaju na jelo, a etetu nije teko otkriti kakojelom moe ucenjivati na svoje roitelje i kontrolisati ih.

    Neka neurorizina eca imaju organski uslovljene tekode vakanja ili gutanja, pa valja biti vrlo oprezan

    pri hranjenju, a u sluaju prvih sumnji, posavetovati se s lekarom i logopeom.

    Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primeni i odnose se na stariju

    odojcad i malu decu:

    utvriti priblino vreme obroka (u sklau s etetovom telesnom konstitucijom i potrebama), a u

    meuvremenu ne nuiti hranu, mleko ili sokove

    Roitelji oreuju vrstu hrane primerenu obi, a ete oreuje koliko de pojesti

    ne hraniti na silu, nego uvaavati etetove znakove a mu je osta

    trajanje hranjenja vremenski ograniiti (ne seiti satima za stolom ili hraniti ete tijekom igre, pri

    kupanju i sl.)

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    49/114

    etetovo provocirajude ili neprimereno ponaanje valja ignorirati i mirno zavriti obrok (ete ne smije

    imati oivljaj a vas kontrolise neprimerenim ponaanjem)

    imati zajenike obroke kako bi ete imalo moel ponaanja za stolom. Ne zaboravite a ete ui iz

    onoga to vii i oivljava!

    Cilj ovih odgojnih postupaka je da dete jede zbog vlastitog interesa za jelo i zbog gladi, a ne zbog prisile

    ili straha o kazne ili stoga a ostvari neke ruge ciljeve (nagrau ili igru modi).

    Deci treba rano opustiti a se samostalno hrane (ak ako to ine ine jako obro) i a sama oree

    koliko de pojesti.

    To im ona ostaje za cijeli ivot kao zrav onos prema hrani kojom se zaovoljavaju ponajpre

    energetske potrebe tela na socijalno poeljan nain.

    Vano - Primetite li a ijete oteano guta, zagrcava se, ne vae i zarava hranu u ustima, ili a mu se

    tekuda hrana cei niz brau, potraite savet peijatra, logopea koji se bavi eijim tekodama gutanja

    ili strunjaka za ranu intervenciju.

    Savjet potraite i ako uoite a ijete u ponaanju ne slei neka o naela naveenih u tekstu.

    _________________

    Zravlje je stanje potpunog telesnog (fizikog), uevnog (psihikog) i socijalnog blagostanja, a ne samo

    odsustvo bolesti i iznemoglosti.

    Share on facebookShare on twitterShare on emailMore Sharing Services

    Vrh Profil

    tamaraft

    Tema posta: PostPoslato: Ned Nov 02, 2008 11:34 pm

  • 8/10/2019 to Svakoj Bebi Treba Za Razvoj

    50/114

    OffLine

    Stalni lan

    Stalni lan

    Korisnikov avatar

    Priruio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm

    Postovi: 6556

    Lokacija: Planeta Zemlja

    ta sve mogu etetove ruke o roenja o polaska u kolu

    Ako novoroenoj bebi oirnemo prstom lan, ona de nas jako stisnuti. To je refleks hvatanja akom sa

    kojim se sve bebe raaju. Gubi se postepeno o kraja tredeg meseca i o taa ga ne treba ga stimulisati

    osim u cilju dijagnostike. Sa dva meseca beba pogledom fiksira predmet i u nastojanju da ga dohvati

    pokretima tela, poinje a otvara stisnutu pesnicu. Kaa uara igrake to rai pokretom iz ramena.

    U tredem mesecu sa otvorenim akama poinje najpre a oiruje jenom rukom rugu, a ih privlai

    sebi i stavlja u usta. Kaa uzme prueni premet na oir, najede zveku, vie je usresreena na ruku

    nego na sam premet koji ri. O refleksnog hvatanja u prvim mesecima preko instiktivnog, bebapo