Stefan Corvus Red Zmaja I II

  • Upload
    -

  • View
    175

  • Download
    19

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Stefan Corvus Red Zmaja I II

Citation preview

  • 1Red Zmajadeo prvi

    Stefan Corvus

  • 2Red Zmaja

    Dostupni podaci kod paljivog istraivaa daju vie pitanja nego odgovora. Zatopostoje najrazliitije teorije o njemu, neke fantastine, neke besmislene, neke jakostare (o tome kasnije). Zanimljivo je ipak, pre svega, primetiti da red te veliine ipolitike vanosti skoro da uopte nije zastupljen u literaturi. Poput Illuminata, RedZmaja se uglavnom spominje u prolazu, kao napomena ili u nekoliko reenica i joniko nije napisao ozbiljnu knjigu o tim temama, kao to ih ima na desetine oTemplarima i Masonima ili o Sionskom Prioratu, (ije postojanje mnogi ak iosporavaju) ... zato je tako?

    I

    Heraldika

    Simboli Reda Zmaja su vrlo bitni za povezivanje odreenih elemenata, te u krenutiod njih.

    Oficijelni Grb Reda Zmaja zvanino prikazuje biblijsku zver (zmaja) koju jeprikovao krst Svetog ora, ali da li je stvarno tako jednostavan simbol?

    Hajde da razjasnimo stvar sa manje akademskog ugla, ime smo osloboeni profanihtumaenja. (O pogrenom predstavljanju zmaja kao emanacije palog takoe kasnijemoemo povesti diskusiju).

    Zmaj zapravo predstavlja 4 elementa:

    01. krila = vazduh; noge = zemlja; krljut = voda + bljuvanje vatre02. Svaki element u drevnim verovanjima poseduje sopstvenu vrstu zmaja.

    Krst na njegovim leima predstavlja peti element, onaj koji ih sve povezuje,kontrolie i daje im svrhu. Krst putem repa davi zmaja i sputava njegovu prirodu, dajemu mudrost, to se opet potvruje slinou celokupnog simbola sa Ouroborusom!

  • 3Varijacija grba reda, opet sa zmajem koji se sputava repom.

    Oficijelni plameni krst reda. Kae se da svaki plameni jeziak predstavlja odreenuviteku vrlinu (kao to je sluaj sa 8 piceva na Maltekom Krstu)

    Votani peat reda

    Dva grba oigledno novijeg datuma (autor nepoznat) koja moda pripadaju idejnimpotomcima reda(ne postoji zvanian stav). Prelepa kompleksna simbolika se

    nadograuje na izvornu, istiui jo vie Rozenkrojcerske elemente, ak aludirajui nafuziju reda sa nekim drugim.

  • 4II

    Nastanak Reda

    1408. godine u Maarskoj kralj Sigismund (kasniji Sveti Rimski Car) okuplja tadanjeevropsko plemstvo zarad osnivanja reda koji e braniti Evropu od nevernika, tvrdizvanina istorija. Zvanino, red je bio katoliki i nevernicima nisu smatrani samomuslimani, ve i pravoslavni hriani. Neizbeno se odmah nameu sledea pitanja:

    - Kako je mogue da postoje podaci o vitezovima tog reda koji datiraju mnogo pre15tog veka?

    - Kako jedan katoliki red moe za velikog majstora imati oveka koji je u jakoloim odnosima sa papom?

    - Kako jedan red, koji sve nekatolike smatra nevernicima, u svom lanstvu imamnotvo pravoslavaca i ak nekoliko pagana?

    Kada je dakle, i zato, nastao Red Zmaja, kada je prestao da funkcionie ili jo uvekpostoji negde su za sada pitanja na koja niko ne moe dati ozbiljan odgovor.Jedna teorija jeste da je Red Zmaja naslednik Reda Svetog ora (osnovan 1318.),kome su navodno, izmeu ostalog, pripadali Milo Obili, Toplica Milan, KosaniIvan, Vuk Brankovi, kao i sam Knez Lazar. Ovo poslednje na prvi pogled delujeneprihvatljivo, ali kada se zna da je Redu Zmaja zasigurno pripadao Lazarev sin(Despot Stefan Lazarevi), kao i da se lanstvo u redu prenosi s generacije nageneraciju (kao u sluaju loze Drakul, o emu e kasnije biti rei), tvrdnja delujeprihvatljivije. Postaje oigledno da, pre nego to nastavimo sa istraivanjem poreklareda, moramo se jo produbiti u njegove istorijsko zvanine i nezvanine lanove.

    III

    lanovi Reda

    Razni izvori otvoreno navode sledee pripadnike Reda:

    Milo ObiliToplica MilanKosani IvanVuk BrankoviKnez LazarKralj Tvrtko (Bosna)Despot Stefan LazareviCar SigismundJano HunjadiAlfonso V, kralj NapuljaKralj Vladislav, (Poljska)Vojvoda Ernst (Austrija)Kristofer III, vojvoda Bavarske i kralj DanskeVojvoda Tomas Maubrej (Norfolk)Vlad II Drakul, (Vlaka)Vlad III Drakul (Tsepes (nabija na kolac)), (Vlaka)Oswald von Wolkenstein

  • 5IV

    Srbija

    a.) Zakon o Rudnicima

    Dokument pod ovim neuglednim nazivom bio je u opticaju jo pre Kosovske Bitke ikrije jednu zanimljivu tajnu. Naime, u uvodnom delu zakona postoji citat StefanaLazarevia: i dooh u svoj grad Novo Brdo, i skupi se sav sabor gradski i zatraieod gospodstva mi da im uinim zakon o rudnicima to su imali za prve gospode isvetopoiveg mi gospodina roditelja kneza Lazara. I gospodstvo mi se savetovae savlastelom i zapovedih da se nau 24 dobra oveka iz drugih mesta koja rudu imajuda im uine zakon kako je i ranije bilo.Zanimljivo je napomenuti da su ba svi raniji primerci ovog zakona uniteni ilinestali upravo u periodu posle bitke izmeu 1389. i 1402, te je morao biti ponovonapisan po seanju.to se tie imena koja su vezana za ovaj dokument, izraen po nareenju lanovareda, jedno od njih je izvesni Vukman Jogovi koji je kasnije bio izaslanik na dvoruKralja Alfonsa Aragonskog, ija je loza takoe ve dugo bila u redu.to se dublje zalazi u detalje u vezi sa ovim dokumentima, tee je otarasiti seporeenja tih Srpskih Rudara sa Engleskim Zidarima, t.j. navodnim preteamadananjih Slobodnih Zidara. Neobina vanost i nedoreenosti u vezi sa Zakonom oRudnicima podjednako su udni kao ezoterijsko/filozofska uenja koja su se, niimopravdano, navodno odjednom stvorila na radovima zidarskih esnafa. Objanjenje dasu plemii i intelektualci osetili toliku fascinaciju mazanjem maltera na komadekamena da su stajali u redu za poasni prijem u zidarske esnafe podjednako jesmeno kao i umeanost vitezova i najveih linosti iz tadanje srpske diplomatije iprava za rudarstvo.

    Peat kralja Aragonije i konta Barselone, Don Martina I, 1399.

  • 6b.) Obili

    Ubrzo posle Kosovske Bitke, humanista iz Firence Koluo Salutati govori o nekakvih12 zaverenika koji su se probili do atora turskog sultana, od kojih mu je jedan tu ipresudio. Tih 12 se esto spominje kao odred dvanaestorice vitezova reda zmajakojima je cilj bio da usmrte Murata, a taj jedan, sudei po mnogim izvorima bio jeMilo Obili (da ovde upotrebim najprihvaenije od mnotva varijacija njegovogimena). Ono to je zanimljivo kod ovo lika koga zvanina istorija jo uvek nepriznaje u potpunosti, jeste njegov nadimak Zmajev Sin, kao i pria o njegovomzaeu. Naime, tvrdi se u mnogim pesmama i starim spisima da mu je otac bionekakav zmaj:

    - Baba ti je zmaje iz oblaka- od zmaja je nasledio mlade, a na mladeu bi vuje dlake... pogled mu je bio

    zmajovit- majka mu Jana zae ga sa zmajem

    Nasuprot miljenju nekih istoriara da se radi o mitu Miloeve nadljudskosti, odgovorje mnogo prostiji. Njegov otac je bio vitez reda, a kao prezime je nosio tu titulu(zmaj). Kome ova uobiajena praksa reda delkuje neverovatno, neka baci pogled naDrakule, koji su to prezime takoe prihvatili nakon stupanja u red. Drakul narumunskom znai zmaj.Pripadnost redu mu se pripisuje i zbog njegova dva legendarna pobratima, Toplicei Kosania, koji su ponekad sa njime prikazani kao trio u istovetnim uniformama.

    Detalji sa uniforme zmajskog viteza prisutni su na svim ilustracijama Obilia.

  • 7Kosani i Toplica uvek uz svog brata Miloa

    Obili juria sa zmajem na lemu

  • 8c.) Lazarevi

    Sin kneza Lazara bio je uveni vitez svog vremena. Tvrdi se da je imao viteku kolukoju je pohaao ak i nemaki pesnik Oswald von Wolkenstein. Bio je navodnovisok daleko preko dva metra i predstavljao je impresivnu pojavu na bojnom polju.Bio je jako cenjen kako na domaoj tako i na stranoj politikoj sceni. Smatra sektitorom Beograda, koji je dobio od kralja Sigismunda u zaputenom stanju da bi odnjega napravio blistavu belu tvravu. Bio je poasni lan tadanje maarske vlasti ivrlo aktivan u obe zemlje. Pre smrti 1927. za svog naslednika odabrao je uraBrankovia, takoe pripadnika reda. Vaio je za veoma uenog oveka i oprobao se iu pisanju. Sa Sigismundom ga je, osim prijateljstva i vitekog bratstva povezivala ilegendarna ljubav prema enama po kojoj su obojica bili uveni.

    Na grbu Lazarevia je jasno vidljiv i grb reda

    d.) Ostali Srpski Zmajevi

    Grbovi Tarcanovia, Brankovia1, Crnojevia, Dinjiia, Frankopanovia, Kaia,Kleia i Pikiolominovia

  • 9Lerh nam prikazuje Kneza aslava Klonimirovia sa regalijama reda

    Kraj Prvog Dela

    1 Valja dodati da se izdaja Vuk Brankovia na Kosovu moda nije nikad ni dogodila, ve je kasnijedodata. Istorija tvrdi da Brankovi nije samo ostao do kraja, ve je i posle boja, najdue od svih,nastavio da se bori protiv turske okupacije.

  • 1Red ZmajaDeo drugi

    Stefan Corvus

  • 2V

    Drakula

    Iako je ustaljeno verovanje da je Vlad III drugi po redu vitez koji je pripadao ReduZmaja (nasledivi svog oca Vlada II), treba prvo istraiti dublje. Kao prvo, Draculaje internacionalizovana verzija imena Draculea, to znai Mali Zmaj ili Sin Zmaja(zmaj = Dracul). Titulu je nasledio od svog oca, koji je jo pod Sigismundovimvostvom bio u Redu Zmaja. Ako je pak i Vlad II Draculea bio zmajev sin, ondamoramo ii jo dalje unazad do prethodne generacije.Mircea I od Vlake, otac Vlada II i deda Vlada III, vladao je izmeu 1387. i 1418, toga, veoma zgodno, smeta u period Kosovske Bitke. Ako uzmemo u obzir da, osimto ga etimologija kvalifikuje kao potencijalnog kandidata za lanstvo, ne bi bio jedinikoji je te 1389. pripadao redu (osvrnimo se na ranija poglavlja), postaje sve jasnijamogunost da je on bio prvi zmaj u lozi, a ne njegov sin. Mircea je dao velikeprivilegije trgovcima iz Poljske i Litvanije (iji vladari su takoe tradicionalnopripadali Redu Zmaja i bio veoma blizak sa Sigismundom (navodnim osnivaemreda) sa kojim je stalno govorio o borbi protiv otomanskog carstva. Nakon KosovskeBitke, Bajazit se okomio na Vlaku i napao ih sa 40.000 vojnika. Mircea, znajui dane moe opstati na otvorenom bojnom polju, upotrebio je istu taktiku kao i WilliamWallace (o njemu kasnije) protiv Engleza, gerilski rat. Nakon to je izbacio Turke izzemlje, Sigismund mu je pomogao i da skloni turskog piona s prestola. Kada su,nakon Bajazitovih neuspeha, 1402. u Turskoj izbili nemiri, on je pomou Sigismundavratio vlast nad zemljom u potpunosti i umeao se u konflikt oko turskog prestola, gdeje pomogao Musi da se domogne vlasti. Zanimljivo je veoma to da je podigaomanastir Cozia, koji je izgraen po ugledu na kruevaki manastir Ravanica!Vlad II ukrta svoje puteve i sa Janoem Hunjadijem (Sibinjanin Janko), koji je istopripadao Redu Zmaja, i koji ga poziva da krene u pohod protiv Turaka, pozivajui sena zakletvu koju je dao Redu. Vlad II odbija da ide, osloboen zakletve od stranepape, i tu nastaje mrnja izmeu njega i Hunjadija (pogotovo to je hrianska vojskakod Varne poraena). Hunjadi, u znak osvete, ubija Vlada II i njegovog sina Mirceu IIi pomae da se u Vlakoj promeni vlast. I mimo toga Vlad III ne ulazi u konflikt saHunjadijem, ve sa njime nastavlja da se bori protiv Turaka. Vlad III je roen 1431,iste godine kada je njegov otac primljen u Red Zmaja u Nirnbergu.Vlad III i njegov brat Radu postaju zarobljenici turskog sultana (otac ih je dao kaozalog da bi se osigurala njegova vazalska vernost), gde Vlad trpi velikomaltretiranje, a Radu postaje miljenik sultanovog sina (neki tvrde ljubavnik) i prelaziu Islam. Radu e kasnije postati Vladov najvei politiki neprijatelj. Vlad razvijaogromnu mrnju prema Turcima i bratu, kao i prema svom ocu, koji je izneverio Red iodbio da se bori protiv Turaka.1456. Vlad isteruje Turke iz vlake i postavlja se na presto. Tada se Vlad III ujedno iprisetio jedne prakse koju je nauio od Turaka i na kolac nabio veinu svojihpolitikih neprijatelja, kao i njihove simpatizere. Zatim obnavlja alijansu saMadjarima (tada pod kraljem Matijom(Matthias Corvinus)) i prelazi Dunav da bipregazio Turke izmeu Srbije i Crnog Mora, ostavivi za sobom 20.000 mrtvih! Turcizatim napadaju vlaku, isteruju Vlada i na presto stavljaju Radua. Radu pravi dogovorsa Corvinusom, koji kratko zarobljava Vlada, ali ga ubrzo puta na slobodu. Vlad tadaeni njegovu roaku. Dok jedni tvrde da je zbog nje preao u katolianstvo, drugitvrde da je ona prela zbog njega u pravoslavlje. 1475. Vlad ponovo osvaja Vlaku, ali

  • 3gubi svu podrku unutar zemlje. Na kraju kree sa neto manje od 4000 ljudi natursku armiju, gde i gine.

    VI

    Konflikt

    Postoje mnoge indicije da se Red Zmaja nikako nije podnosio sa Teutoncima, madaniko ne navodi konkretne razloge. Cela stvar je kulminirala tako to je Red do nogupotukao Teutonce kod Tanenberga u julu 1410. godine. Zanimljivo je i da istorija neimenuje konkretno Red Zmaja, ve se kae da Sigismund odbija da ukae pomo kojumu trae Teutonski vitezovi u predstojeem napadu koji protiv njih spremaju poljskikralj Vladislav IV (lan reda) i litvanski vojvoda Vitold (takoe lan reda za koga setvrdi da je bio paganin). Zauujue je i to da su samo dve zemlje iji vladaripripadaju Redu navodno za manje od dve godine sakupile vojsku koja je s lakoom (ana to ukazuje injenica da su se Teutonci dali u beg nakon kratkog vremena) 11.000Teutonskih vitezova i 17.000 njihovih saveznika.Vlad III Drakula nastavlja tu tradiciju tako to Teutonske trgovce irom svogkraljevstva nabija na kolac. Crkva politiki uzvraa udarac tako to uveliko satanizujetada najpoznatijeg lana reda, potpuno preterujui njegovu okrutnost, koliine ljudikoje je ubio, itd. Ti pamfleti koje je crkva tada izdavala bili su jedan od povoda zanastanak kasnijeg romana Brama Stokera.

    VII

    kotska

    Pratei dalje heraldiku i uniforme Reda Zmaja, neoekivano stupamo na tlo kotske.William Wallace (1270 1305), uveni borac za kotsku nezavisnost bio je sinnepoznatog viteza (dakle ne seljaka kao to prikazuje Braveheart), za koga setvrdi da je bio ili Sir David Saville, vitez i vazal Stjuartovih, Sir Malcolm Wallace iliSir Alan Wallace. Kralj Edvard I je iskoristio politiku nestabilnost kotske nakonsmrti kralja Aleksandra III i okupirao ih nakon neuspelog diplomatskog preuzimanjakontrole.Istorija navodi razloge zato Wallace pokree bitku protiv Engleza uglavnom vezanoza osvetu. Da neko iz osvete to ga Englezi maltretiraju pokree narodni ustanak maloje preambiciozno, kao i to da neki ovek to tek tako moe uraditi. Bilo kako bilo, ratpoinje i nakon bitke kod mosta u Sterlingu, gde Wallace pobeuje engleze, RobertBruce ga ini vitezom. Na to da je moda u pitanju vitez Reda Zmaja, ukazuju sledeedve slike:

  • 4Wallace (levo) i Robert Bruce (desno), prikazani obojica sa lemom Reda Zmaja.Postoji jo jedan vitra na kome je Bruce oslikan sa tim lemom, ali naalost ne

    posedujem tu sliku.

    Legenda pak tvrdi da je Wallace, nakon to mu je otac ubijen u otporu protiv Engleza,odveden u Veneciju (spekulativni centar Reda Zmaja u to doba) od strane strica(monah koji je pripadao redu), gde je nauio njihov nain ratovanja i zatim poslatnazad u kotsku da sa Brusom otpone borbu za nezavisnost. To bi objasnilo injegovo poznavanje vojnih doktrina koje je uspeno upotrebljavao protiv Engleza.

    Bitka kod Folkirka se pretvorila u veliki poraz za kote. Ipak, iz nje se moe izdvojitidvoboj koji su vodili Wallace i Brian de Jay, majstor engleskih Templara, u komeWallace ubija svog protivnika. Nakon poraza, Wallace odlazi u francusku kod kraljaFilipa IV (koji je unitio Templare) i trai njegovu pomo. (Ove dve stvari, u sluajuda je Wallace stvarno bio u Redu Zmaja, moe biti i izvor negativih stavova koje suengleski Templari tada razvili prema Zmajevima)Nakon njegovog povratka u Britaniju Wallace ubrzo biva uhvaen i pod velikimmukama usmren.

    Robert Bruce, nakon mnogostrukih prihvatanja i krenja sporazuma sa kraljemEdvardom I, nastavlja borbu za nezavisnost.

    Bruce pred crkvenim oltarom napada svog politikog protivnika Johna Comyna irazbija mu glavu. Nakon to je uo da je Comyn preiveo taj napad, Bruce alje svojadva pomonika da dokraje ranjenog oveka. Zbog tog ina katolika crkva 1306.ekskomunicira Brucea. Ovo je moda bila prekretnica u njegovom ivotu, jer, kakoneki izvori navode, Templari koji su takoe ekskomunicirani 1307. bee u raznepravce, a mnogi meu njima tokom sledeih nekoliko godina i u kotsku, gde papskabula protiv njih nije imala efekta. Tu im Bruce, koji je 1306. postao kotski kralj,prua azil i 1314. (kada je na lomai spaljen Jaques de Molay), nakon niza neuspeha ipotpunog oslabljenja on postie veliku pobedu nad Englezima kod Banokburna. Tojpobedi, kae se, doprineli su upravo ti pridoli Templari. (Koji, kako se dalje tvrdi, tuosnivaju i prve kotske Masonske Loe, istinitost ega ipak nije predmet ovog teksta.)

  • 5Zakljuak:

    Izvori o istoriji Reda Zmaja su oigledno veoma fragmentirani i nepouzdani. Sve ovdenavedeno se moda tako zbilo, a moda uopte i nije. Pokuavajui da paljivobalansiram izmeu legende i istorije, izbegavajui zamku tumaenja koja bi nasodvukla u mitologiju (mada i takav tekst ne bi bio lo, isto kao inspiracija), napraviosam neke teorije koje su mi delovale prihvatljivo. Dok neko sa vie vremena, znanjai sredstava ne krene u potragu, ovo je najvie to se za sada moe rei.ta se desilo sa redom, da li je stvarno ubrzo rasputen nakon smrti Sigismunda, da lije nastavio da deluje, i do kada, pa ak i da li postoji i danas, sve su pitanja na koje nepostoje sigurni odgovori. Nadam se ipak da je sve ovom bilo od pomoizainteresovanim istraivaima.

    Kraj

    Stefan Corvus - Red Zmaja (deo prvi).pdfStefan Corvus - Red Zmaja (deo drugi).pdf