Upload
vjetar-tepenski
View
430
Download
25
Embed Size (px)
Citation preview
8/12/2019 Stari Srbi
1/133
Ovaj deo kwige posve}en je zapisima o `ivotu i obi~ajima
na{ih predaka i odnosi se, uglavnom, na period druge polovine
XIX i prve polovine XX veka.
Pored se}awa moga dede, roditeqa, stri~eva i ro|aka, te
sada{wih starijih stanovnika Pribini}a (pre svih: Bo`e Du{a-
ni}a, Dragutina Deli}a i Sretka Du{ani}a) koje sam uspeo da
zabele`im, za pisawe ove kwige od velike pomo}i su mi bili i
mnogobrojni objavqeni tekstovi (koje navodim u kwizi), a naro-
~ito neobjavqeni zapisi koje su iza sebe ostavili prota Stevan
K. Du{ani} i wegov sin Svetozar, te Bo{ko Mi{i}.
Za ovaj deo kwige, pored gore navedenog, mnogo su mi
koristili objavqeni materijali koji se odnose na istoriju ietnografiju ovog podru~ja, a naro~ito kwige Branka B. Peri}a
(^e~ava) i Mom~ila Spasojevi}a ([wegotina). Tamo gde su bila
zabele`ena autenti~na se}awa, nastojao sam da ih prenesem bez
bilo kakvih ispravki. Tako|e mi je od velike pomo}i bila i kwiga
Veronauka u ku}ikoja je do sada do`ivela nekoliko izdawa, a koju
je na odli~an na~in sastavio na{ Milutin Sr. Du{ani} (zavr{io
je - kao i brat mu Sredoje, sada prota u Be~u - Teolo{ki fakultet
u Beogradu).
8/12/2019 Stari Srbi
2/133
1. PORODI^NA DOMA]INSTVA
I ME\UQUDSKE VEZE
U stara vremena me{tani Pribini}a `iveli su u velikim
porodi~nim doma}instvima (zadrugama). Na ~elu svakog porodi~nog
doma}instva bio je ku}ni stare{ina (doma}in). Kako pi{e (u kwizi:
@ivot i obi~aji naroda srpskoga) Vuk Stefanovi} Karaxi}: Ku}ni
starje{ina vlada i upravqa ku}om i svim imawem; on nare|uje|eti}e i mom~ad kuda }e koji i}i i {ta }e koji raditi; on ide na
seoske sabore i dogovore; on prodaje (s dogovorom ku}ana) {ta je za
prodaju i kupuje {ta treba kupiti; on dr`i kesu od novaca; i
brine se kako se pla}a porezu i ostale dacije. Kad se mole Bogu on
po~iwe i svr{uje. Kad ima kakvijeh gostiju u ku}i, stare{ina se
sa wima razgovara. Starje{ina nije svagda najstariji godinama u
ku}i; kad otac ostari, on preda starje{instvo najpametnijem svojemu
sinu (ili bratu ili sinovcu), ako }e biti i najmla|i; ako se dogodi
da koji starje{ina ne upravqa dobro ku}om, onda ku}ani izaberudrugoga.
U velikim zadrugama ~esto ku}ni stare{ina neke od svojih
poslova (po pravilu, vezane za poslove u samom doma}instvu; retko
vezane za poslove sa spoqnim svetom) prenosi na mla|eg brata ili
najstarijeg sinovca koji mu jedesna ruka u vo|ewu doma}instva.
Za `enske poslove u ku}i stare{ina ku}e odre|uje i glavnu doma-
}icu stopanicu. Ona je naj~e{}e bila stare{inova `ena ili
neka druga sposobna `enska osoba. U ve}im ku}ama pored stopa-
nice bila je i wena prva pomo}nica pristopanica koja kod ku}e
sprema hleb (kuva kruv) i sprema jelo za poslenike na wivi.
U Pribini}u kod pravoslavnih Srba deca oca nazivaju tata
(re|e po imenu ili stari), a majku mama ili majka (re|e po imenu,
a nikada stara). Roditeqi oca i majke nazivaju se deda i baba, a
wihovi roditeqi praded i prababa. ^ukundeda i ~ukunbaba su
roditeqi na{eg pradede i prababe. Mu{ki srodnici od istih
8/12/2019 Stari Srbi
3/133
roditeqa su bra}a, a `enski sestre. Polubrat ili polusestra je
srodnik jednog od roditeqa. O~eva bra}a su stri~evi (obi~no seoslovqavaju sa ~i~a), a wihove `ene strine. Ujak je maj~in brat, a
ujna wegova `ena. O~eve i maj~ine sestre nazivaju se tetke, a tetak
je tetkin mu`. Mu{ka deca od brata su brati}i ili bratanci (tet-
kama), odnosno sinovci (stri~evima), a enska deca brati~ine ili
sinovice. Deca od sestre su sestri}i ili sestri~ine (ne}ak ili
ne}akiwa). Bra}a i sestre od strica, ujaka i tetke su ro|aci. Prvi
ro|aci su deca ro|ene bra}e i sestara, a zatim idu drugi (deca
prvih ro|aka), tre}i (deca drugih ro|aka) ro|aci.
@enidbom i udajom stvara se prijateqstvo izme|u dve (mla-do`ewine mu`evqeve i mladine enine) porodice i ~lanovi
tih porodica se me|usobno oslovqavaju tako prijateqi. Mlado-
`ewa postaje zet mladinoj rodbini (sestri je on svak), a mlada snaja
ili snaha (mlada dok nema dece, sna{ica kada ima decu) u mlado-
`ewinoj rodbini. Mlado`ewi je `enin otac punac (u novije vreme
se koristi i naziv tast), a majka punica (ta{ta), sestra svastika,
a brat {urjak ({ura). [urjakova `ena je {urwaja. Mladi je mu`evqev
otac svekar, majka svekrva, brat dever, a sestra zaova. @ene od dva
brata nazivaju se jetrve, a mu`evi od dve sestre baxe ili pa{enozi.
Ukoliko bi mlada `ena u mu`evqevoj ku}i (u velikoj
zadruzi) ostala udovica ona je po svojoj voqi mogla ostati, vra-
titi se u svoj rod (ku}u svojih roditeqa) ili preudati (u neku
drugu ku}u). Ukoliko je udovica odlazila iz ku}e mogla je sa sobom
poneti svoje ruho (i osobac ako je sa mu`em imala), te povesti i
svoju decu. Ma}eha je o~eva `ena koja nije majka, a o~uh maj~in
mu` koji nije otac. Pastorak ili pastorka su mu`eva ili `enina
deca iz prethodnog braka. Usvojeno dete je posvoj~e (sin - posinak,k}erka - po}erka). Posmr~e je dete ~iji je otac umro ili poginuo
pre wegovog ro|ewa, a kopile je vanbra~no dete.
Kumstvo (na kr{tewu ili ven~awu) se izuzetno ceni i po{-
tuje i ~esto se ka`e Bog na nebu kum na zemqi. Kum na kr{tewu
i ~lanovi wegove porodice smatraju se najja~im duhovnim srod-
stvom. Me|u wima postoji veliko uva`avawe i po{tovawe i oni
se uzajamno poma`u. Kum se smatra za najro|eniji rod i izme|u
287Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
4/133
~lanova kumovskih porodica ne sklapaju se brakovi. Za kuma se
uzima neko iz starog kumstva ili najdra`i prijateq. Izme|u kumovanikada ne sme da do}i do nesporazuma i sva|e. Zbog toga se, po pra-
vilu, za kuma nije uzimao kom{ija sa kojim se imawa grani~e (da
ne bi dolazilo do spora oko me|e), a od kuma se nikada ne tra`i
ni{ta na zajam. Imao sam deset kumstava ({to na kr{tewu, {to na
ven~awu), a me|u wima su i vi{estruka kumstva sa tri moja odli~na
prijateqa iz {kolskih (Nikola \. Davidovi} - na{e kumstvo nas-
tavili su na{i sinovi; moj Arsenije je kum Nikolinom sinu \or|u)
i studentskih dana (Savo M. Jela~a i Drago N. Bezarevi} - Jela~a
je bio kum na mom ven~awu, ja sam bio ven~ani kum Bezarevi}u, aBezarevi} kum na ven~awu Jela~e). Na na{em ven~awu kuma je bila
Tawina najboqa prijateqica (jo{ iz {kolskih dana) Lara-Larisa
Borisovna Grigorjanc, a Lara je bila i kuma na kr{tewu na{eg
sina Arsenija.
Gostoprimstvo me{tana Pribini}a je stvarno i iskreno.
Siroma{niji su, po pravilu, gostoprimqiviji od imu}nijih.
Svaki putnik ili namernik koji navrati u ku}u biva uslu`en
kavom i rakijom i ponu|en hranom i preno}i{tem. Naro~ito dobri
odnosi su izme|u suseda i oni se me|usobno paze kao da su rod
ro|eni. To dolazi do punog izra`aja prilikom veseqa, a posebno
kod neke nesre}e. Na{i preci su retko od nekoga ne{to tra`ili
i nekoga za ne{to molili. Izuzetak je kada se radi o bolesti ili
nekoj drugoj velikoj nesre}i, ali ni tada ne moli onaj ko je u nevoqi,
ve} to brzo uo~i sused pa sam ponudi svoje usluge kako bi u nes-
re}i pomogao. De{ava se da izme|u kom{ija nekada do|e do nesu-
glasica oko nekoh sitnica, ali se to brzo prevazilazi, a na Bo`i}
sve se pra{ta i svaki nesporazum nestaje kao da ga nije ni bilo.Pri susretima (~ak i izme|u nepoznatih lica) obavezno se
qudi pozdravqaju sa Pomoz Bog. Odgovor je Bog ti pomogaoili
Dao ti Bog dobro. Tako je bilo ranije, a danas se pored pozdrav-
qawa na taj na~in, pozdravqa i otpozdravqa sa: Dobro jutro,
Dobar dan, Dobro ve~e, ili jednostavno Zdravo. Na{i preci su
mnogo dr`ali do pozdravqawa. Naro~ito se po{tovale mu{ke
osobe. Svaka `ena (pa i stara) kada je pozdravqa mu{ko, makar to
bilo i dete, uvek ustaje i otpozdravqa i nikada to ne ~ini sede}i.
288 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
5/133
2. GLAVNA KU]A I POMO]NE ZGRADE
U stara vremena na{i preci su pa`qivo birali mesto gde
}e graditi ku}u. Ku}a se nikada nije gradila na mestima gde su
nekada bila grobqa ili gde se ukr{taju putevi, jer se verovalo da
takva mesta donose nesre}u. Mesto za ku}u tra`eno je u {umi
(ili blizu {ume) kraj izvora pitke vode. Na odabranom mestu za
ku}u na{i preci prvo su postavqali neki ve}i kamen i posle
sedam dana ga podizali rano ujutru (pre izlaska sunca) i provera-
vali da li ispod wega ima `ivih bi}a (mravi, crvi, gliste ...).
Ako ni{ta ne bi na{li tra`ili su drugo mesto.
Jo{ za vreme turskog ropstva slobodno se mogla kr~iti
{uma i osvajati teren za oku}nicu i wive (U Kanun-nani iz 1539.
godine bilo je propisano: ...pri kr~ewu {uma tamo gde se sekire
sretnu tamo se stavqa granica. [uma nije ni~ija. Ona je onog ko
o`ivi pusto mesto).Kako je izgledala seoska ku}a u Pribini}u i pomo}ne zgrade
koje su oko we postojale izlo`i}emo uz opis na{e stare ku}e koju
je podigao moj pradeda Vaskrsije Du{ani} Lipqanski krajem
XIX veka.
Po{to nije bilo slobodne obradive zemqe u okolini, a
bilo je mnogo ni~ije {ume Vaskrsije sa svojom porodicom, nedaleko
od izvora pitke planinske vode, kr~i {umu u Javorovi za svoje
novo imawe. Prvo je napravio kolibu pa zatim iskr~io {umu za
wive i livade. Kasnije }e zasaditi vo}wak i vinograd i napra-vi}e pravu, za to vreme, veliku ku}u.
Ta ku}a, koja je izgra|ena 1899. godine, jo{ postoji u Javo-
rovi na ogwi{tu Du{ani}a Lipqanskih. Stara ku}a Du{ani}a
- Lipqanskih je jedna od retkih ku}a u ovom kraju podignuta u
pretpro{lom (XIX) veku, a koja je relativno dobro o~uvana.
Na{a stara ku}a je podignuta na jednoj strmini i ima od
kamena ozidan ~vrst temeq (kamena podzida), na koji su postav-
8/12/2019 Stari Srbi
6/133
qeni veliki otesani hrastovi balvani zvani posjeci. Na ovim
posjecima su u~vr{}eni vertikalni otesani drveni stubovi zvanidirjeci. Izme|u dva susedna vertikalna dirjeka u~vr}en je
jo{ jedan otesani drveni stub upora- koji ide od dna do vrha.
Na dirjeke je postavqana ven~anica i tako je kostur ku}e bio
~vrsto povezan. Drveni kostur ku}e popuwava se (zida) }erpi~om
nepe~enom ciglom (su{enom na suncu) ili je od pletara, oblepqen
blatom pome{anim sa plevom. Preko ven~anica idudrvene grede
na koje ide krovna konstrukcija odrogova. Ku}a ima visok krov
na dve vode koji je pokriven tanko cepanom jelovom daskom zvanom
{indra. Na krovu postoji nekoliko otvora (baxa)koji slu`e, presvega, za ventilaciju i odvod dima, ali i za dodatnu svetlost,
tokom dana, u ku}i. Na vrhu krova postavqen je ve}i drveni krst.
U ku}u se ulazi uz nekoliko stepenica (napravqenih od
zatesanih stabala drveta) i preko visokog praga (koji {titi od
snega i ki{e). Unutra{wost ku}e je podeqena na dva dela sa dvoja
ulazna vrata (jedna su okrenuta strmoj padini koja kroz vo}wak
vodi u {umu za be`awe u slu~aju opasnosti). U jednoj polovini
(sa zemqanim podom) je ranije bilo ogwi{te i po uglovima slama
na kojoj su spavala deca i iz we se ulazilo u dve prostorije (sobu
i ostavu) drugog dela ku}e. Soba je lepo ure|ena prostorija u
kojoj se nalazi ikona sa kandilom, pe}, krevet i sto kao statusni
simbol. U woj doma}in prima retke i va`ne goste. U ostavi se
~uvala hrana i posu|e za pripremawe jela. Veliko ogwi{te u ku}i
je bilo potpo|enokamenim plo~ama na kojima je uvek bilo dosta ara
od cepanica kojima je vatra lo`ena. Vi{e ogwi{ta postojale su
verigesa velikim bakarnim kotli}em u kome se spremao osnovni
obrok (obi~no je to bio pasuq, kupus ili krompir) za mnogobrojnodoma}instvo. Na obodima ogwi{ta uz vatru u zemqanim loncima
spremala se neka druga hrana u mawim koli~inama, a pod sa~em
(ili pekom) pekao se hleb ili u zemqanim posudama kuvala mawa
koli~ina neke hrane.
Ku}u je no}u osvetqavala vatra iz ogwi{ta, a za dodatno
osvetlewe u ku}i kao i za osvetlewe van ku}e najvi{e se koristio
lu~ borova lu~evina puna smole koja se posebno priprema, nekad
290 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
7/133
i du`e vreme. Tokom vremena na na{oj staroj ku}i su vr{ene razne
izmene, te bi bilo dobro da se novom rekonstrukcijom vrati wenprvobitni izgled.
Po{to je na{a stara ku}a podignuta na kosom terenu ona
ima i veliki zidani podrum. Od kamena ozidan ~vrst temeq sa
gorwe strane iznosi samo 20 santimetara a sa dowe preko 2 metra
i sa te strane se ulazi u podrum u kojoj se nalaze vu~ije i buradi sa
rakijom. (Oko ku}e je uvek bilo mnogo vo}a koje je slu`ilo i za pro-
izvodwu rakije. I ako je broj stabala danas ne{to mawi nego pre,
i sada se sa starog ku}i{ta na{eg pradede Vaskrsija godi{we ispe~e
oko dve hiqade litara rakije (najvi{e {qivovice, ali i kru{ko-va~e i jabukova~e).
Oko ku}e je postojao ve}i broj mawih drvenih ku}ica brv-
nara zvanih kijeri u kojima su spavali o`eweni ~lanovi doma-
}instva. Svaki sin po `enidbi dobijao bi svoj kijer i u wemu bi
spavao bra~ni par sa malom decom. Kijer je, po pravilu, bio bez
temeqa, postavqen na zaravwenu zemqu i u wemu se ~ovek te{ko
mogao ispraviti, a oko 2/3 prostorije zauzimao je le`aj. U wemu
se nije lo`ila vatra i nije bilo poku}stva. Ode}a se ve{ala na motku
od tavanske grede. U kijeru se nalazio i kov~eg u kome se ~uvala
mladina sprema. Ostala deca spavala su u ku}i pored ogwi{ta.
Kako pi{e Vuk Stefanovi} Karaxi} (@ivot i obi~aji naroda srp-
skoga) ove ku}ice se u Srbiji zovu vajati. Oko ku}e postojala je
jo{ magaza(u kojoj se pravio, popravqao i ~uvao razni poqopri-
vredni i ku}ni alat), mle~arili smo~nice (spremi{te za smok:
mleko, sir, kajmak, maslo, surutku), pu{nicaili su{nicaza meso,
su{araza vo}e, ambar ili ko~ane (spremi{te za `ito), p~eliwak
(ranije uglavnom od trnki opletene i oblepqene ko{nice zap~ele, a kasnije i od drvenih sanduka), ka~arai pecana (gde se
nalaze kace za spremawe koma - }opa i kazan za pe~ewerakije),
ko{areili {tala, sviwci, koko{iwci i poqski klozet.
Za mlevewe `ita na{a porodica izgradila je mlin na reci
Mala Usora, na na{em imawu zvanom ]a}evina. Danas je to jedan
od retkih mlinova vodenica u celoj okolini na kome se jo{
uvek meqe `ito. U stara vremena svaka ve}a porodica imala je
291Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
8/133
svoj mlin, a mawe i siroma{nije porodice imali su zajedni~ke
mlinove u kojima je svako doma}instvo imalo svoj red, odnosnosvojeredove. Jedan red je bio dan u sedmici koji pripada odre|enom
doma}instvu kada on meqe svoje `ito.
Za vreme austrougarske vladavine za izgradwu mlina bilo
je neophodno da se pi{e molba Okru`nom na~elstvu u Bawaluci,
koje je za izgradwu mlina davalo pismeno odobrewe koje se zvalo
dozvoqbena isprava. Odobrewe je sadr`avalo uslove po kojima je
mlin mogao biti sagra|en. Pored imena vlasnika koji mo`e da
gradi mlin, vrste mlina, parcele gde se mlin gradi i naziva reke
ili potoka na kome }e biti mlin,dozvoqbena ispravasadr`avalaje i posebne uslove (naro~ite ustanove- kako je to u dokumentu
pisalo) kojih se moralo pridr`avati pri gradwi mlina. Tako se
propisivala veli~ina mlinske zgrade, visina i vrsta (iz kamena
ili iz drveta) brane, izgradwa propusta, obaveze nadoknade {tete
tre}im licima koja nastane zbog lo{e gradwe, uslovi pod kojima
se mo`e pristupiti popravci mlina i tome sli~no. Tako|e je bilo
nagla{eno u naro~itim ustanovamada na ulaznim vratima mlina
mora biti postavqena limena plo~ica na kojoj je ispisan broj
dozvoqbene isprave.
Mlinske zgrade su bile sagra|ene od hrastova ili bukova
drveta i bile su pokrivene daskom. Uzvodno od mlina nalazi se
brana koja je sagra|ena od pobodenog koqa i balvana. Od brane je
napravqenjaz kroz koji se voda usmerava prema mlinu. Na mestu
gde voda sa brane ulazi u jaz pravi se santra~od drveta, koji spre-
~ava da u jaz, prilikom bujica, ulazi ve}a koli~ina vode i raznog
naplavnog materijala. ^este letwe provale oblaka, kao i naglo
topqewe snega dovodili su do velikih bujica koje su znale dazatrpaju jaz, a nekada i da odnesu branu, pa i mlin.
Iz jaza je voda na mlinski to~ak padala kroz badaw, koji je
bio izra|en od {upqeg hrastovog stabla du`ine od nekoliko
metara. Na ulazu vode u badaw postojala jeustavakojom se zatvarao
dotok vode i voda usmeravala prema koritu reke drugim tokom. Na
izlazu vode iz badwa bila je ugra|ena slavina kroz koju se usme-
rava mlaz vode ta~no na to~ak mlina. Voda iz badwa pod pritiskom
292 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
9/133
vodenog stuba padala je na mlinski to~ak koji je vezan jednim krajem
za oslonac (drvenu polugu) na zemqi, a drugim krajem za `rvaw(pokretni mlinski kamen). Mlinski to~ak se pravio od bagremovog
drveta. Propeleri su bili najtawi drveni delovi koji su morali
biti ~esto mewani jer su brzo propadali.
U samom mlinu postojalo je mlinsko postoqe na koje je
sme{ten nepokretni mlinski kamen. Na ovaj nepokretni mlinski
kamen nalegao je pokretni mlinski kamen `rvawkoji je u sre-
dini imao izbu{eni otvor (takozvanu tocu) u koji je padalo ito
iz drvenog ko{a. U drveni ko{, koji se nalazio iznad `rvwa, se
istresalo `ito za mlevewe. Na dnu ko{a postojao je otvor ~iji sepromer mogao pode{avati zavisno od vrste itarice koja se mlela.
Ravnomerno ispadawe `ita iz ko{a u tocu omogu}avalo je tako-
zvano ~ekalo, odnosno ~eketalo(drveno vreteno koje je postojalo
na samom otvoru ko{a, a koje je bilo osloweno na `rvaw, pa je
stalno vibriralo).
Samleveno bra{no padalo je u takozvani kupac drveni
sanduk koji je ugra|en odmah ispod one strane spoqne ivice rvwa
kroz koju izlazi bra{no.
U mlinu je postojao mehanizam za podizawe i spu{tawe
mlinskog to~ka, pomo}u koga se mlin zaustavqao i pokretao, a isto-
vremeno se tim mehanizmom podizao i spu{tao `rvaw, zavisno od
toga da li se `elelo krupnije ili sitnije mlevewe.
U mlinovima se mlelo danono}no uz de`urawe u samom
mlinu. Za to vreme se zimi u mlinu lo`ila vatra i na ogwi{tu u
lugu, od tek samlevenog `ita, pekao kola~ mali kukuruzni hleb
zvani kuruza. Bra{no se mesilo na jazu i tako ume{an kola~ stavqao
se na razgrnuto dno ogwi{ta, te zatrpavao pepelom i prekrivao`arom. Kada bude ispe~en nosi se na badaw da se opere od luga.
293Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
10/133
3. PRIVRE\IVAWE
Poqoprivreda i zanatstvo
U stara vremena me{tani Pribini}a `iveli su u velikim
porodi~nim doma}instvima (zadrugama) i bavili su se uglavnom
zemqoradnom i sto~arstvom. U okviru porodi~nog doma}instva,
uz ove osnovne poslove, najvi~niji ~lanovi doma}instva obavqali
su i odre|ene vrste zanatskih poslova i izra|ivali su razne pred-mete potrebne za doma}instvo.
Zemqoradnom i sto~arstvom bavili su se i mu{karci i
`ene, s tim da su mu{karcima pripadali te`i fizi~ki poslovi
(kosidba, orawe, kopawe, se~a drveta i sli~no), a `enama ne{to
lak{i poslovi (mu`a stoke, povrtlarstvo). Pored toga, `ene su
se vi{e bavile poslovima u ku}i (podizawe dece, spremawe jela,
predewe, pletewe, tkawe), a mu{karci su se bavili raznim zana-
tima potrebnim porodi~noj zadruzi (izgradwa zgrada, izrada poqo-
privrednih alatki, izrada obu}e, predmeta za doma}instvo i sli~no).
Zajedni~ki poslovi su bili kopawe, `etva, vr{idba, sakupqawe
vo}a, kupqewe sena... Deca su se veoma rano ukqu~ivala u rad, pre
svega kao pomo} starijima u svakodnevnim poslovima u doma}in-
stvu, a naro~ito oko ~uvawa stoke.
U stara vremena u svakom doma}instvu su primarni bili
poqoprivredni poslovi, a izradu mnogobrojnih predmeta (poqo-
privrednih, odevnih, predmeta za doma}instvo) obavqali su (po
pravilu, najiskusniji - najvi~niji) sami ~lanovi doma}instva.Po pravilu, nisu postojale porodice koje su se bavile posebno samo
zanatstvom. U isto vreme, nije bio redak slu~aj da su vi~niji maj-
stori iz jedne ku}e pomagali drugim porodi~nim doma}instvima,
naro~ito kada se radilo o ve}im i slo`enijim poslovima (npr,
stolarski i kova~ki). Tek sa sna`nijim razvojem robnonov~anih
odnosa pojedinci se po~iwu baviti iskqu~ivo samo nekim od zanata.
8/12/2019 Stari Srbi
11/133
U ta davna i oskudna vremena trebalo je utro{iti mnogo
vremena i truda da se do|e do predmeta neophodnih u doma}instvui svaki izra|eni predmet bio je veoma cewen. Uprkos tome, mnogi
tada{wi majstori trudili su se da ti predmeti, pored neophodne
funkcionalnosti, budu i {to lep{i. Tako su neki od wih sa~u-
vani i do dana{wih dana, kao retki primerci izuzetne narodne
radinosti. Naro~ito se to odnosi na narodne no{we o kojima }e
ne{to kasnije biti vi{e re~i, a tako|e i na razne muzi~ke instru-
mente (gusle, {argije, frule i druge), pqoske (u kojoj je dr`ana
rakija za pi}e i koju je ~esto nosio doma}in sa sobom kada ide od
ku}e), preslice i sli~no.Podsetimo se na neke od predmeta koji su kori{}eni u
doma}instvima na{ih predaka.
Verige:Verige predstavqaju du`i lanac sa kukom na jednom
i alkom na drugom kraju. Na dnu lanca nalazi se kuka na koju se
stavqa kotli} (obi~no bakreni) u kome se kuvala hrana. Alka se
stavqa na motku zvanu veri`wa~a, koja se fiksira obi~no pod
krovom iznad ogwi{ta. Pomerawem alke po veri`wa~i lanac se
mo`e pomerati nad ogwi{tem i smicati sa ogwi{ta.
Sa~:Sa~ (ili peka) je imao oblik kupe ili polulopte i bio
je napravqen od masivnog metala. Na ogwi{tu bi se razgrnuo `ar,
pa bi se na u`arene cigle stavqale zemqane posude sa hranom ili
ume{eni hleb. Hrana ili hleb bi se pokrivali pekom na koji bi
se nagrtao `ar od sagorelog drveta. Da bi se `ar zadr`ao na {to
ve}oj povr{ini sa~a oko wega bi se stavqao metalni obru~ koji
bi spre~avao da `ar sa sa~a klizi.
Saxak:Metalni kostur od kovanog `eqeza nazivao se saxak
i slu`io je za stavqawe zemqanih posuda za spremawe hrane (ilizemqanih lonaca za zagrevawe vode) na vatru.
O`eg:Kovana naprava u vidu lopatice sa dugom dr{kom
nazivala se o`egom i slu`ila je za razgrtawe i preno{ewe `ara.
Ma{e:Kovana naprava u obliku pincete du`ine oko pola
metra. Slu`ila je za razgrtawe i uzimawe `ara.
Sofra:Sofra (ili sopra) je niski sto koji slu`i za pos-
tavqawe jela prilikom obeda. To je, ustvari, okrugla drvena plo~a
srezana od debelih tesanih dasaka sa ~etiti kratka nogara.
295Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
12/133
Dolap: Dolap je drvena stala`a koja stoji ili visi u ku}i
i slu`i za odlagawe predmeta doma}instva koji se svakodnevnoupotrebqavaju.
Na}va:Drveni sud u kome se mesi hleb. To je izdubqeno
deblo obi~no od ~amovine ili nekog mekog ~etinara. Kada se umesi
hleb on se na loparu (drvena lopata) nosi do ogwi{ta gde se pod
sa~em pe~e.
^anak: Drveni sud - obi~no se dubio iz vrbe, zove ili
jo{ike - iz koga se jelo.
Karlica:Drvena posuda - obi~no se izra|ivala od du`ice
tre{we ili lipe - u kojoj se ~uvalo mleko.Zastrug:Mala drvena posuda okruglog oblika, dubqena od
drveta mekih ~etinara, sa poklopcem zvanim zaklop. Zastrug su
obi~no koristili ~obani za no{ewe mle~ne hrane (sir i kajmak).
Na ispa{i su ~obani u zastrug muzli ovce pa u sve`e mleko mrvili
(drobili) kukuruzni hleb (kuruzu) i to jeli. Ovo ~obansko jelo
zvalo seumu`a.
Obranica:Drvena motka, du`ine do 150 centimetara, malo
povijena i sa zarezima na oba kraja. Slu`ila je za no{ewe vode ili
drugog tereta o ramenu.
Kabo:Drveni sud za no{ewe vode. Izra|ivao se od malih
du`ica naobru~enih drvenim obru~em (rase~en i obra|en {tap
leske). Obi~no je imao rukohvat (povraz)od drveta koji se pre-
bacivao preko obranice prilikom no{ewa vode sa izvora (to~ka).
Vedrica: Drveni sud u kome se u ku}i dr`ala voda. Obi~no
je izra|ivan od jelovih da{~ica naobru~enih drvenim obru~em
(rase~en i obra|en {tap leske).
Grebeni:Ru~na naprava koja slu`i za grebenawe vune. Drveniram je u obliku slova T sa ugra|enim ~eli~nim zupcima u dva
reda. Prilikom grebenawa radi se obema rukama i koriste se dva
grebena. Vuna se prvo ru~no ~e{qa, a onda grebena.
Preslica:Drvena naprava za predewe vune. Izra|ivala se
od daske lakog drveta, du`ine od oko jednog metra. Gorwa tre}ina
preslice je bila {iroka oko 10 centimetara, sa zarezima, i na taj
deo se vezivala kudeqa i{~e{qane vune. Dowi deo preslice bio
296 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
13/133
je u`i (u vidu debqeg vretena) i slu`io je za zabadawe za pojas
kako bi se nesmetano moglo presti i kada je osoba u pokretu. Pri-likom pre|e, levom rukom se vuna polako povla~i sa preslice i
upreda (pravi se neprekidne ispredene niti).
Vreteno:Komad drveta vretenastog oblika du`ine oko 40
centimetara. Koristi se za namotavawe prediva sa preslice. Pri-
likom pre|e vreteno se dr`i u desnoj ruci i laganim okretawem
me|u prstima na wega se namotavaju ispredene niti - predivo.
Druga: Drvena naprava vretenastog oblika, ve}a i debqa
od vretena koja slu`i za predewe potke za sukno i }ilime.
Ra{ak i vitli}:Sa vretena pre|a ide na ra{ak gde se pravekon~eli, a sa ra{ka pre|a ide na vitli}. Vitli} je drvena naprava
u vidu krsta, ravnomernih krakova, polo`ena na zemqu, na ~ijim
krajevima su vertikalno ugra|eni klipovi oko kojih se mota pre-
divo. U centru drvenih poluga nalazi se fiksirana osovina oko
koje se uz pomo} ~ekrka mehanizam okre}e i predivo se sa kon~ela
mota na mosur. Mosur se stavqa u ~unak.
Natra:Natra ili stan je drvena naprava za tkawe (sukna,
}ilimi, }ebadi, powava, ko{uqa, prega~a, tkanica, torbi i sli~no).
Sastoji se od drvenog sklopa na koji se montiraju radni delovi:
dve stative, sponke, podlo`nici, vratilo, brdilo, nite, {tap i
~unak.
Trlica:Drvena poluga sa udubqewem kroz sredinu i me-
talnim no`i}em koji se fiksira na jednom kraju slu`ila je za
trewe odnosno ~i{}ewe vlakana lana i konopqe. Lan i konopqa
se provla~e ispod no`a i tako odstrawuje pozder- neupotrebqivi
deo sa stabla konopqe ili lana.
Stupa:Drvena (obi~no od bukovine) naprava za pravqewelanenih i konopqinih vlakana. Ima dve poluge: jednu (dowu i
stati~nu) sa `lebovima, a drugu (gorwu i pokretnu) sa zupcima.
Poluge su na jednom kraju spojene osovinom, koja omogu}ava podi-
zawe i spu{tawe gorwe zup~aste poluge. Lan i konopqa se stav-
qaju na dowu polugu preko `qebova (kada je gorwa poluga podi-
gnuta) i onda se pokretawem (koje se vr{i nogom) poluge sa zup-
cima spu{ta na polugu sa qebovima i posle nekoliko ponavqawa
dobijaju vlakna.
297Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
14/133
Parjenica: Pravi se od {to debqeg balvana du`ine oko
jednog metra koji se izdubi. Kada se sakupi rubqe za prawe u {u-pqinu parjenice se prvo naspe lug, a zatim stavqa rubqe po kome
se na kraju ponovo pospe lug. Tada se rubqe sa lugom prelije vrelom
vodom i ostavi da stoji neko vreme. Posle toga se rubqe nosi na
potok i pere pratqa~om.
Pratqa~a:Komad drveta obra|en tako da mu je dowa povr-
{ina ravna, {irine oko 25 centimetara, sa rukohvatom. Pratqa~om
se udara po rubqu koje se provla~i kroz vodu preko daske i na taj
na~in se pere i ispira.
Vaga~a: Od `eqeza kovano se~ivo u vidu no`a, du`ine oko40 centimetara i {irine do 15 centimetara. Jedna strana je celom
du`inom o{tra, a na drugoj strani je nasa|ena na kratko drveno
dr`alo. Slu`i za cepawe duge i {indre.
Bradva:Lagana alatka za ru~nu upotrebu u ba~varskoj delat-
nosti. Slu`i za tesawe duge ili daske. O{tro se~ivo nalazi se
na {iroj strani. Nasa|uje se na kratko dr`alo.
^atal:Tesarski vi{enamenski ~eki}. Slu`i za zatesivawe
drvenih konstrukcija i za zabijawe i va|ewe eksera. Sa jedne strane
je obi~na glava ~eki}a, a sa druge se~ivo {irine oko 5 centimetara
sa urezom namewenim za va|ewe eksera.
Drveni plug: Po mehanizmu sli~an kasnijem gvozdenom
plugu. Sastojao se od drvenog kostura zvanog gredeq na koji su
postavqani: kola (na predwi deo gredeqa postavqala su se dva
kola od kojih je jedno i{lo brazdom, a drugo neoranom povr{inom),
crtalo(metalni deo koji ispred leme{a para povr{inu koju leme{
se~e sa dowe strane), leme{ (drveno ralo sa jednom stranom od
gvo`|a) idaska (odse~ena brazda nabacuje se na drvenu dasku sakoje pada).
298 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
15/133
Lov i ribolov
Prema usmenim predawima koje je zabele`io Bo{ko N.
Petrovi} ovaj prostor je bio izuzetno bogat mnogobrojnim vrstama
divqa~i, ribom i rakovima.
Divqa~ je lovqena strelama, kopqem, hajkama, hvatawem u
gvo`|a, ve{tim postavqawem om~i, kopawem jazbina ali i sa psima.
Srne, jeleni, divqe sviwe i druge `ivotiwe hvatane su organi-
zovanim hajkama u sne`no vreme, a pomo}u ve{to postavqenih
gvo`|a tokom cele godine. Zimi su pravqene ko{arice za divqa~
prema nameni. Za srne bi se stavilo seno, kukuruz za sviwe, koko{za lisicu i sli~no. Vrata su otvarana na jednu stranu na koju divqa~
nije mogla pro}i, prolaz je bio uzak i nije se mogla okrenuti, a
idu}i okolo sama sebi zatvori vrata i padne u klopku. Koko{ je
imala dupli pletar u kome je bila bezbedna pa su lisice ostajale
gladne pre nego {to bi pale u ruke lovaca. Bilo je i drugih sred-
stava i na~ina lova.
Divqe patke, fazani, `une, djetli}i i druge ptice hvatane
su u gvo`|a i pomo}u specijalne mrsuqe napravqene od kowske
grive ili konca.Planinske reke i potoci bile su bogate ribom (pastrmka,
jeguqa, klen, krku{a i druge) i rakovima. Riba je lovqena na razne
na~ine pomo}u vr{ki, kro{wi, pleteri (pregrade), a naro~ito
pomo}u ostvi. Tako ribolovci legnu na obalu, pri}ute se i kada
riba nai|e samo je nabodu na ostvu i iznesu iz vode.
Rakovi su lovqeni jednostavno. Obi~no ispod podignutog
kamene nalazili bi se rakovi koji bi se rukama vadili iz vode.
Pri~a se da je no}ni rakolov bio naro~ito uspe{an. No}u su rakovi
izlazili na obalu u ispa{u i onda bi se pojavili rakolovci sa
upaqenim lu~em. Osvetqeni rakovi bi ostali nepomi~ni i qudi
su ih kupili i wima punili vre}e.
Ulovqena divqa~, ribe i rakovi su sve`i pripremani za
jelo na razne na~ine ali su i soqeni i su{eni i kori{}eni ne{to
kasnije. Pored toga, ko`a ulovqene divqa~i upotrebqavana je za
pravqewe obu}e i ode}e, te drugih predmeta za doma}instvo.
299Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
16/133
Porezi i druge da`bine
Profesor V. J. Radojevi}, 1901. godine u Bosanskoj vili
(Ure|ewe turske dr`ave i polo`aj Srba u woj), pi{e i o nametima
koje je hri{}anski narod (raja, |auri) morala da pla}a pod turskom
vla{}u. U turskoj je carevini svaki rajetin, kao nevernik i sta-
novnik muslimanske dr`ave, imao vrlo mnogo obaveza i prema
sultanu i prema wegovim qudima. S toga je bio optere}en i mno-
gobrojnim i te{kim da`binama. One su se dosta razlikovale i
prema tome na kojoj je vrsti zemqe (carskoj, spahijskoj ili xamij-
skoj) rajetin `iveo, a pored toga, one su se s vremena na vrememewale i prinavqale jo{ i prema potrebama dr`avnim ili
oblasnim, a po katkad i po voqi vlasnika. Otuda su da`bine u
raznim oblastima i u raznim vremenima, bile vrlo razli~ite, kako
po veli~ini tako i po vrstama. Jedne su se od wih smatrale za stalne
i zakonite, a druge za vanredne (nestalne) i zasnovane na samovoqi
novih vlasnika; jedne su padale na li~nost (mu{ku glavu), druge
na ceo dom, a tre}e na zemqu koju rajetin obra|uje; jedne je rajetin
ispla}ivao novcem, druge prirodnim proizvodima, tre}e radnom
snagom, a ~etvrte krvqu krvi svoje svojim podmlatkom.
Za raju su bile obavezne ove da`bine:
a) Hara~ (ispenxe, to jest ropski danak) je pla}ala svaka
neverni~ka mu{ka glava, od 7 do 80 godina, za ga`ewe i obra|ivawe
carske zemqe (jer svoje nema). Za sve je jednak i svagda mu je veli-
~ina zavisila samo od voqe sultanove, koji ga je po Koranu, mogao
pove}ati ili smawiti, pa i sasvim oprostiti. Ovo je bio najstal-
niji danak, a obi~no se pla}ao 20 do 25 aspri (ili jedan zlatni
dukat sultanija){to je odgovaralo staroj carskoj perperi.b) Glavnica (xisijet), koju je pla}ala svaka nemuslimanska
punoletna (t.j. o`ewena) mu{ka glava na ime li~ne i imovne
bezbednosti, {to ju je na{la u muslimanskoj dr`avi. Upotrebqa-
vala se za podmirivawe administrativnih, vojni~kih i drugih
tro{kova u doti~noj oblasti, a kako rashodi nikada nisu bili
stalni, to se i veli~ina ove glavnice vrlo ~esto mewala. Razrezi-
vala se i napla}ivala srazmerno bogastvu onih, koji je pla}aju.
300 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
17/133
8/12/2019 Stari Srbi
18/133
(spenxaili avariz, stari podanci). U novije vreme pojavili su
se, od nekud i ~itluk-sahibije, kao neki vlasnici zemqe na kojojraja `ivi, te je raja, pored svega ostalog, {to je caru i spahiji
davala, davala i wima devetak ili ~etvrtinu, ili tre}inu, ili
polovinu(kako gde) od svojih proizvoda.
z) Danak u narodnoj snazi (angarije, kuluk). Osim rada i
obaveza na zemqi, koju su dr`ali i sami obra|ivali, Hri{}ani
su morali jo{ po nekoliko dana, u svako doba godine, raditi na
onoj carskoj zemqi {to nije bila razdeqena i razdata spahijama
(orawe i sejawe, kopawe, ko{ewe i kupqewe sena, etva i vr{idba
i t.d.), a isto tako su morali o svom tro{ku raditi na opravqawustarih i podizawu novih tvr|ava (gradova), na prosecawu i nasi-
pawu drumova, prevla~iti carski i spahijski desetak i gra|u za
razne dr`avne potrebe, se}i i prevla~iti drva za ogrev spahija,
vojnika i carskih ~inovnika, prenositi prtqag vojsci i ~inov-
nicima kad putuju, ~uvati drumove od hajduka i sprovoditi put-
nike. Od pojave ~itluk-sahibija raja je morala jo{ i beglu~iti,
t.j. kulukom raditi i na onoj zemqi, {to su je ~itluk-sahibije zadr-
`ali za sebe. Na kuluku je raja ~esto zadr`avana i po vi{e meseci,
a me|u tim, za to se vreme s wom vrlo ne~ove~no postupalo. S toga
je ovo bila ponajte`a obaveza prema novim gospodarima.
i) Dimnica (dimarina, resmi-fuluri ili resmi-duhan),
t.j. porez na svako hri{}ansko ogwi{te. Veli~ina se mewala (oko
6 do 10 aspara na ku}u).
j)Danak u krvibio je najte`i i najgrozniji namet. Svake
godine carski su ~inovnici odlazili u pojedine oblasti (redom),
te su po carevoj zapovesti oduzimali od roditeqa najboqu i naj-
zdraviju hri{}ansku mu{ku decu (od 8 do 12 godina), pa su ih podjakom pratwom odvodili u prestonicu (Jedrene, a posle 1453.
godine u Carigrad) i predavali ih carskom oxakuna daqe negovawe.
Tamo su ih najpre tur~ili, pa ih onda tako potur~ene, vaspitavali
u vojni~kom duhu i tako turskoj carevini spremali najboqu vojsku.
To su oni ~uveni jani~ari, koji su, prerano otrgnuti iz naru~ja
materina, zaboravili i veru i svoje poreklo, te najvi{e straha
zadali hri{}anima i najvi{e proslavili muslimansko oru`je.
302 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
19/133
Usmeno predawe, kako je izgledao poreski sistem u Bosni
za vreme Austrougarska carevina, zabele`io je Bo{ko N. Petrovi}:Neposredni porezi:desetina na zemqi{te odnosno prihod
od zemqi{ta, desetina na duvan, porez (danak) na dr`avno zem-
qi{te i {umu koje je neograni~eno koristio pojedinac.
Posredni porezi:carina, monopol na duvan, so, {e}er, barut,
pivo, rakiju, vino.
Pau{alni porezi:na vrednost zemqi{ta i zgrade, ku}nu
najamninu (stanarinu), to~arinu, porez na radwe, rudarski porez,
pristojba za to~ewe na pazarima, porez na stoku.
Ostale da}e: proizvodwa piva, rakije, vina, kontrolnamerewa srebra, zlata, platine i sli~no.
303Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
20/133
4. GOVOR
Kao {to smo to ranije pisali osnovni ciq austrougarske
politike na Balkanu u drugoj polovini XIX veka bilo je slabqewe
srpskog elementa i kidawa veza Srba iz Bosne i Hercegovine sa
Srbijom i Crnom Gorom, a Bewamin Kalaj (zajedni~ki ministar
finansija i odgovorni ministar za poslove Bosne i Hercegovine)
bio je jedan od glavnih kreatora i realizatora takve politike.
Me|utim, nije bilo dovoqno samo politi~ko i fizi~ko razdva-
jawe nego je primewena i jedna mnogo suptilnija i dugoro~no opas-
nija strategija koja je udarala u same temeqe identiteta naroda.
Ve} smo isticali da su evropski standardi, koji su u to
vreme va`ili, narode identifikovali i me|usobno razlikovali
na osnovu jezika kojim govore i kojim su govorili wihovi preci.
Srbi u Bosni i Hercegovini govorili su srpskim {tokavskimjezikom i tu se ubrajaju ne samo pravoslavni Srbi (zakona Gr~kog
kako to pi{e Vuk Karaxi}) ve} i Srbi koji su pre{li na islam
(Srbi zakona Turskog), te Srbi koji su se pokatoli~ili ili pouni-
jatili i koji priznaju rimskog papu za svog verskog poglavara
(Srbi zakona Rimskog).
Austougarska u ostvarewu svoga ciqa poku{ava da stvori
sinteti~ki bosanski (ili bo{wa~ki) narod i promovi{e bosanski
(ili bo{wa~ki) jezik. Bewamin Kalaj 1890. godine uvodi slu`beni
bosanski jezik. Ali ne samo da se mewa naziv nego se smi{qenovr{i (u slu`benoj upotrebi) i kvarewe jezika i on postaje ru`an
i te{ko razumqiv za stanovnike Bosne i Hercegovine. U eseju
Tragom kvarewa na{eg jezika u nedavnoj pro{lostiMarko Mar-
kovi}, pre pola veka, pi{e: Kad je re~ o okupatorovom kvarewu
narodnog jezika, nama se ~ini da ne bi bilo te{ko utvrditi da je
Austrougarska za ~etrdeset godina svoje vladavine {tetnije delo-
vala na na{ jezik nego Turska za ~etiri stotine godina.
8/12/2019 Stari Srbi
21/133
Kako pi{e Vojislav Bogi~evi} (u kwizi: Pismenost u
Bosni i Hercegovini) Kalaj je bio vrlo uporan i dosledan, pauprkos mnogih napada na wegovu politiku nije ni za dlaku popu-
{tao u pogledu naziva za bosanski jezik. Kalaj je izjavio da mo`e
ponoviti samo ono {to je ranije govorio, a to je da jezik zemqe
mora imati neki naziv.
I Srbi, vo|e pokreta za versko-prosvetnu autonomiju, o{tro
su u svom memorandumu iz 1896. godine kritikovali naziv bosanski
jezik. Zemaqska vlada u Sarajevu odgovorila im je uobi~ajenim
nakaradnim zvani~nim jezikom:
Ova osvada odnosi se uglavnom na slog godi{wih iskaza,u svemu pogledu predlo`ena rje{idba najvi{e vlasti Wegovog
Veli~anstva, a u smislu Vladine naredbe. Osim ostalih razloga
mjerodavno je bilo i to da bi se moralo dozvoliti katoli~kim
konfesionalnim {kolama hrvatski jezik, ako bi srbskim pra-
voslavnim {kolama po wihovom zahtjevu dozvoqeno bilo, {to bi
sigurno u srbskim novinama prouzrokovalo buku gweva proti
namjeri za hrvatizirawe zemqe.
Ovaj izopa~eni slu`beni jezik nije se mogao eliminisati
iz zvani~ne administracije ni do kraja austrougarske vladavine
u Bosni i Hercegovini. Raspise, odluke itd, pravili su qudi
raznih nacionalnosti (^esi, Poqaci, Nemci, Ma|ari, Slovaci
itd) koji su slu`ili kao ~inovnici u Zemaqskoj vladi i u kotar-
skim mestima. Petar Ko~i} je u svom govoru 1911. godine u Bosan-
skom saboru tako|e govorio o pitawu jezika, pa se tom prilikom
osvrnuo slede}im re~ima na kvarewe narodnog jezika: Kao {to je
okupacija donela mnogo zla i u~inila nam mnoge nepravde u svim
pravcima narodnog ivota, isto je tako {tetno uticala na razvitakna{eg bogodanog, zvu~nog i qupkog jezika. Taj uticaj je tako {tetan
da se mi danas moramo bojati da se na{ jezik posve ne iskvari.
Naziv bosanski jezik }e pod pritiskom javnosti biti ukinut
1907. godine, ali jezik sada vi{e ne}e biti srpski nego srpsko-
hrvatski. Da je ova strategija Austrougarske bila temeqno razra-
|ena i suptilno sprovo|ena, ta da je dugoro~no izuzetno opasna
(kao i austrougarsko insistirawe na tezi da: Srpstva nema izvan
305Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
22/133
pravoslavqa) jer je udarala u same temeqe identiteta srpskog
naroda pokazuje ~iwenica da posle jednog stole}a od jedinstvenogsrpskog {tokavskog jezika sada imamo tri srpski, hrvatski i
bo{wa~ki, a na pomolu je i ~etvrti crnogorski jezik.
Govor usorskog kraja je novo{tokavski, ijekavskog nare~ja.
Stanovnici Pribini}a i okolnih mesta govore te~no i jasno i
imaju pravilan naglasak na odgovaraju}im slogovima re~i.
Kod izgovora pojedinih suglasnika i vokala postoje odre-
|ene specifi~nosti (koje su istina prisutne i u drugim delovima
Republike Srpske). Karakteristi~no je jotovawe koje odstupa od
standardnog kwi`evnog jezika (naprimer, |evojka, |ed, kao i }erati,le}eti i tome sli~no). Kod re~i koje po~iwu sa p~, pt, p{ itd.
prvi suglasnik (p) se ne izgovara (naprimer, ~ela, tica, {enica),
a ~esto se suglasni~ka grupa hv izgovara kao f (naprimer, fala
umesto hvala). Jedna od karakteristika govora ovog kraja je i sa`i-
mawe vokala: reko, do{o, gledo. ^esto se ne izgovara ni suglasnik
h, naro~ito na po~etku re~i (naprimer, aqina, ladovina), a pri
izgovoru muslimanskih imena ve}ina Srba izostavqa slovo h, te
su umesto Muharem govori Muarem, umesto Muhamed - Muamed,
Hasan Asan, Husein Usein itd.
U govoru na{ih predaka sre}emo i re~i iz drugih jezika,
pre svega, turcizme i germanizme. Jo{ uvek se (istina sve mawe i
mawe) u svakodnevnom govoru koriste i odre|eni lokalizmi, re~i
koje su nepoznate qudima koji nisu iz tog kraja. Nepotpun re~nik
takvih re~i, dajemo u nastavku.
A
Avlija ku}no dvori{te
Avpqe otpad (obi~no od drveta)
Azna ure|en izvor vode za pi}e (verovatno od jaza)
Ajvan stoka
Ajkapa, ajkapast - neukrotiv (obi~no za stoku)
Akrap - rugoba
Ala{a - ruqa, razularena grupa
306 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
23/133
Alka karika, metalni krug
Aqina- haqinaApa{ - drug, pajta{
Ara~ hara~, vrsta poreza
Ardau{ - galama, nered me|u qudima
Artija hartija, papir
Arman mesto na kome se vr{i `ito
As je - Da li je?
Asijast - obestan
Asker turski vojnik
Asna - koristAstal- sto
A{ikovati zabavqati se
B
Bajat - star
Bataliti pokvariti
Ba{iti se - {epuriti se (Lako se ba{iti na tu|em)
Baxa otvor za dim na krovu ku}e
Biqeg znak, obele`je, meta
Birtija kafana
Bisage spojene torbe za sedlo
Begenisati odabrati, dopasti se
Bez platno
Belaj - nesre}a
Beri}et- blagoslov
Beter - slaba{an, nejak
Blago stoka, ovceBleno - zagledao se
Bquzak - jaka ki{a
Bome bogme
Brav ovan
Brwav - umazan oko usta
Budalija - glupost
Budak trnokop
307Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
24/133
Bunxa rupa
Buwi{te smetli{teBurla - rovi, pretura
V
Vabiti dozivati `ivinu ili stoku
Vavjek- uvek
Vajda korist
Vakat- vreme
Vako ovako
Vala hvalaVari}ak - drvena posuda za `ito zapremine 12 kg
Varewak - kuvan kukuruz
Vatraq priru~na kadionica
Vewer fewer
Verige lanci sa kukama iznad ogwi{ta
Vertun- keceqa
Vidlo - cvetlo, zapaqena zubqa lu~a
Vilxan filxan, {oqica
Virange zavese
Voje ovde
Vrletan - nezgodan, svojeglav (~ovek), nepristupa~an predeo
Vrqika deo drvene ograde
Vrpoqi- vrti se, ne sedi u mestu (za nemirno dete)
Vr~iti - odbiti se (Vr~i komad i udari ga)
Vuruna pe}
Vu~ija drvena posuda za rakiju
G
Gaila - galama, vriska
Gawak - predsobqe, hodnik
Glavar stare{ina
Glacnuo se - oporavio se, udebqao se
Garib - baraba
Gramba - nespretno hoda
308 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
25/133
Grk gorak
Gubica usnaGuvno mesto za vr{idbu `ita
Guja zmija
Gujavica - glista
Gulanfer - spadalo, beskoristan
Guw deo gorwe ode}e
Gurav grbav
D
Dagma - beleg, oznakaDa`d ki{a
Dveri vrata
Deverati - trpiti dugo
Deder - hajde odmah (zapovedni na~in)
Dekno - udario iznenada
Demet - naramak
Doakati - do}i glave
Dovodci deca koje udovica dovodi u ku}u novog mu`a
Dokolio - na{ao vremena
Domazet ko se pri`eni u `eninu ku}u
Dosino - malo dohvatio (za ~ovek koji je pripit)
Dramoseri - pri~a bez veze
Dre`di - dugo ~eka
Drkaxija - koji pri~a u prazno
Dr`e}an star, a dobro se dr`i
Drlanxa - iskori{}en, neupotrebqiv
Drtina - ostarioDuvar zid ku}e
Dumagija - dim, pra{ina
\
\akad - kadgod
\e gde
\evojka devojka
309Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
26/133
\ezva posuda za kafu
\in|uva staklena kuglica\isije - sitni nakit, ponekad i za stvari kojima se ne zna naziv
i svrha
\uvegija - mlado`ewa, momak pred `enidbu
\uture - skupa, sve
\uturum - star, izlapio
E
Eglen razgovor
Egija - ru~ica za okretaweErav - hrom
@
@aruqa sijalica
@ivoka deo ograde
@era - `ar
@estan - mastan, `estok
@imlija - pro`drqiv
Z
Zavozan - koji zanosi u hodu ili vo`wi
Zadrt tvrdoglav, svojeglav
Za`mak - om~a na konopcu ili koncu
Zainta~iti - navaliti sa tra`ewem, ne odustajati
Zaititi- zahvatiti
Zajaziti - pregraditi tok vode
Zakrma~iti -zabrqati, isprqatiZametati - smetati, ometati
Zametiti - zaturiti
Zamornici ukopnici, prisutni na sahrani
Zape}i - zaribati (za mehanizam koji se ne da pokrenuti)
Zaustrno - zastao, zadr`ati se
Zbobli - uzme na brzinu, otme
Zdurnut - plahovit, qut
310 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
27/133
Zvjerla - gleda naokolo
Zvoca - pridikujeZvrndov - svojeglav, samovoqan
Zivlaka - bezvezwakovi}, koji sva{ta pri~a
Zijan - {teta
Zijan}er - {teto~ina (obi~no za stoku)
Zimqiv - osetqiv na hladno}u
Zera trun, vrlo malo
Zuar- korist
Zubun prsluk
Zulum nasiqe, nepravda
I
Izbeu{iti - oslabiti na mestu preloma
Izvijeda izmi{qa
Izjesti - pojesti
Ijere - za{to
Iqaga - veliko nevreme
Isan osoba, ~ovek
Iskam~iti - dobiti posle upornog tra`ewa
Ititi - `uriti
Itniti se - baciti se
J
Jazmak - rupa u zemqi
Jazuk- {teta
Japija istesana gra|a
Jevta nedeqa, sedmicaJendek- provalija
Jedno~ jednom
Jerbo- jer
Jere - za{to
311Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
28/133
K
Kabo drvena posuda za voduKabulio - jedva se odrekao, jedva dao
Kavga- sva|a
Kaje- ka`e
Kakvi - ne
Kalamo~a na brzinu pripremqeno ~orbasto jelo
Kanxija- bi~
Kawava - krpa za posu|e
Kam- katil - spreman za napad (za vola koji ho}e nasrnuti na
~oveka)Kaparisao - zauzeo, dao kaparu
Kapija vratwice, vrata
Karan - tu`an
Ka~ara ostava za kace
Kev~ija kutqa~a
Kezme malo ve}e prase
Kijer vajat (pomo}na drvena ku}a za spavawe)
Kimqiv - koji se lako naquti
Kindiso - uporan u ne~emu, koji je navalio
Kqenut su{ewe ruku (mi{i}a)
Kquvapa - raga
Kqusina star kow
Kme~i - pla~e (za dete)
Kovrtaw okrugao kola~ sa {upqinom u sredini
Ko`un prsluk
Kolijer okovratnik, kragna
Kolovrat vrtlogKonak preno}i{te
Ko~ak ostava za kukuruz
Koxav - premr{av
Kona~iti - zano}iti
Kofa posuda za vodu
Ko{ara {tala za ovce ili goveda
312 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
29/133
Krvaji{e - kudi, omalova`ava
Kreu~e - kre{tiKuvetan sposoban
Kundura drvena obu}a
Kupac sanduk za bra{no u mlinu
Kurajber - neva`an, bezna~ajan, niko i ni{ta
Kurve{tija - kurva
Kusati - jesti ka{ikom
Ku}ar mawa drvena zgrada
LLabrwa - wu{ka, usta
Lad hlad, sena
La~an - vitak, mr{av
La~e hla~e, pantolone
Landra - skita
Lapio - uzeo na brzinu
Laprda - govori bez veze
Lapuriti - brzo goniti (stoku)
Lazina kr~evina ili oborena {uma
Legura - spor, len
Lezeser - prenemagalo, koji se pravi bolestan
Leura - skitnica
Lilati -quqati
Linxati - piti halapqivo
Londra - pokvarewak, olo{
Lubina le{ `ivotiwa
Q
Qazga - krasta, unaka`ewe
Qata - hoda negledaju}i gde staje
Qatav - koji nepravilno hoda, neve{t
Qa{tra - hoda nezgrapno
313Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
30/133
M
Magaza podrumMalijem - zamalo
Marva- ovca
Marno - udario iznenada
Meana kr~ma
Ma{ala bakqa, lu~
Me{~ini - meni se ~ini, ~ini mi se
Mizdrak bode`, kopqe
Mlogo puno, mnogo
Mosur kalem za namotavawe koncaMo~ilo bara ili vir u potoku za potapawe lana ili konopqe
Mrlina - crkotina, koji se vu~e (za ~oveka)
Mrliwa - dugo spava
Mrcina - pokvarewak (za ~oveka), uginula `ivotiwa
Mulija ekser
Mustra- uzorak
Mutap prekriva~ za kowe
Mu~an - nezgodne naravi, prgav
N
Nabiguzica - pohlepan, pro`drqiv
Nagrajisati- nastradati
Naguzati - nakanuti se
Nagraisati- nagrabusiti
Nadasica - uspon
Nadut - qut, koji se duri
Nazor na siluNakida - vre|a, napada
Nakiqati napadati, uznemiravati
Naklati zaklati kurjak mi krmka naklao
Namastir- manastir
Napovrawio - nagovorio, namamio
Napoj te~na hrana za stoku
Natakario - nezgodno namestio
314 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
31/133
Natra stan za tkawe
Nacjeburati - napuniti vodomNaxak sekira sa dugom dr{kom, u{icama i se~ivom
Neimar- graditeq
Nekadur - nemo}an
Nemere - ne mo`e
Nesibetan - pro`drqiv
Nesmalo - za malo
O
Obataliti pokvaritiObiko - privikao se
Obramica drvo za no{ewe vode na dva kraja
Obrdan - o{te}en po ivici (obi~no za metalni sud)
Ovarisati - pogoditi
Ovdan dawu, preko dana
O|aziti - otvoriti {irom vrata
Odleputati - odleteti
Odi{}elio - izgustirao
Ojtra - jutros
Oj{ula - spadalo
Oklemburio - utu~en, tu`an
Oklen odakle
Okolac - obor za sviwe
Olba - mera za te~nost, pola oke
Omrko - nije stigao za dana, uhvatila ga no}
Opajdara - laka `ena
Oputqaci obu}a ru~ne izrade od jare}e ko`eOrma kowska oprema
Oroz- petao
Osijo, osijati - odbiti se (Osija od mene tri metra)
Otoj~ malopre
Otpa~ati - sti}i uraditi (Nisam mogao otpa~ati)
Otpo~eti odmoriti se
Otra~iti uraditi, zavr{iti
315Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
32/133
Otrti - obrisati
Otoe~ - malo prijeO{inuti- udariti
O{koperan - okretan, `ivahan
P
Paj deo
Paiti - smatrati da se ima zakonsko pravo
Palija motka
Palu~ak wiva pored potoka
Pa~ati se - me{ati se, polagati pravo (Pa~a mi se u dio)Perajica - ~ekiwa od sviwe
Penxer- prozor
Pinxati - razdirati
Pi{man pokajawe, odustanak od dogovora
Pi{tolina - bara
Pi~vajz gu`va, nered
Plao mnogo
Plot ograda od pru}a
Pqezori - pu`e (za decu)
Povilenio - razdragan
Povraz - rukohvat na kotlu ili sli~nom posu|u
Pogan nevaqa{tina, lo{a osoba
Pogaw -krivina
Podatna - dare`qiva fig. laka `ena
Podina - razvr{eno seno
Poiti napajati
Pojutarce drugi dan slavePojata {tala
Poluoka fla{a od pola litre rakije
Popa{an - nasrtqiv
Popravio se - dobio na te`ini, udebqao se
Poteke pomalo
Poteci potr~i
Prvati leteti
316 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
33/133
Prevelio - preveseo, neobi~no veseo
Prepeti - prevezati stoku na wiviPresamitio se - iznuren, mr{av
Preutinula - za ki{u koja lagano prestaje
Priuza - kra}i konopac (slu`i za vo|ewe stoke)
Propeliti - progovoriti, javiti se (Ne zna ni propeliti)
Prtina proga`en duboki sneg
Pr}ija - imawe, imovina (Kao da je wegova pr}ija)
Puqa dugme
Pucija - mala pukotina, naprslina
R
Razgaliti - razvedriti, rashladiti
Razgovoriti - ute{iti
Rana hrana
Rawika {erpa
Rast hrast
Rintati raditi
Remunda - skalamerija
Rsuz - pokvarewak
Rubac marama
Rubina ko{uqa
Rustina - kamewar, pe}ina
Ru~i - dere se na sav glas
S
Sagrama, sagramast - brzoplet, hirovit, nepredvidiv
Sakaret - bogaqSaplaisati se - pasti od umora
Saraniti sahraniti
Sa~ peka, tu~eni poklopac za pe~ewe hleba na ogwi{tu
Saxak trono`ni nosa~ za posude kod kuvawa
Svariti skuvati
Svitwak uzica za vezawe ga}a
Sedra vrsta tvrdog {upqikavog kamena
317Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
34/133
Sent - pravac
Svezo - dobro pijan, napio seSerbez - na miru, bez brige
Serizije - ne{to {to ne postoji; re~ koja ni{ta ne ozna~ava
Sijaset - mnogo
Silaj -pojas
Skalamburio - napravio nabrzinu
Skazav - nezgrapno gra|en
Skanaturen - napravqen na brzinu, sklepan
Skva~alka zihernadla
Skemlija mala drvena stolicaSkorup kajmak
Skrasiti se - smiriti se na jednom mestu
Skrkati - sru{iti, upropastiti
Skudio - na{ao manu, pokvario (Skudio |evojku)
Skutra - stara ku~ka, kuja
Smok beli mrs
Smo~iti - jesti vi{e hleba, {tediti na mrsu
Smrdqiv - koji se lako naquti, qutica
Smesti se zbuniti se, zaboraviti
Smesnik dete o~uha ili ma}ehe iz prethodnog braka
Snositi trpeti
Somun- hleb
Sopra- trpeza
Spr~en - pretesan
Sr~a staklena fla{a
Stopanica doma}ica
Sto`ina drvo zabodeno u zemqu oko koga se plasti senoStreja streha
Stro`ak slamarica
Struga prelaz na ogradi
Subudala - luckast
Sukur~ina - zadrt, prek
Suruntija - starudija, nepotrebne stvari
Sustati - umoriti se
318 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
35/133
T
Taze sve`eTeka sveska
Tandrka - lupa
Tandrkno - umro iznenada
Tesla~i - krupno la`e
Tvoriza - ~esto otvara vrata
Teke - malo
Teke poteke malo pomalo
Tekinuk - malko
Tekun oklipak kukuruzaTijesan - nezgodne naravi, za ~oveka kojemu sve smeta
Tokmak blesav
Tor ogra|en prostor za ovce
Trbu stomak
Trnka ko{nica za p~ele od pru}a i blata
Trap ostava za krompir, u zemqi
Tulukati bibac (}uran) tulu~e
]
]age - papir
]aknut - du{evno poreme}en, udaren
]a}a otac
]asa poluloptasta posuda bez rukohvata
]er k}erka
]erati goniti, terati
]orno - ukrao
]u{nuti - mlako o{amariti]uvik bre`uqak
]up zemqana posuda
]urlik duva~ki instrument
U
Uajmiti - uzeti pod svoje
Ugarak nagorelo drvo
319Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
36/133
Ugledao se - oporavio se
U`eglo - ugrijalo (sunce), pokvarilo se (u`egla se mast)U`e}i - zapaliti lu~ ili sve}u
Ukabuliti usuditi se
Ukinuti - oboriti, zatrti stoku (ukinuo sam stoku)
Ukolijen~iti - ukrotiti, stoci vezati u`etom glavu i nogu da
te`e hoda
Uo- uvo
Upo pao, upao
Urija neplodna i neobra|ena wiva
Uskopistiti se - zainatiti seUsovan - koji mnogo psuje
Ustoka - isto~ni vetar
Uteko pobegao
U}uste~iti - ukrotiti stoku vezivawem zadwe i predwe noge
Ucvijeliti - rasplakati dete
U{~ulo se - po~elo da zaudara, smrdi
U{ur naknada za uslugu
F
Fali - nedostaje
Falinka - mana
Fasovati dobiti batine
Funta - zapome}e kavgu
Furset - inat
Furuna- pe}
HHepek - mali deo nekog mehanizma kome se nezna ime
Hrga - ostario, neupotrebqiv
C
Cakli se - sija se
Calika - nagovara
Cvari - dugo curi
320 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
37/133
Cipri - sik}e, brzo pri~a
Cikorija surogat kafeCura devojka
Curak - tanak mlaz vode
Cuko pas
Crvoto~an - drvo koje su napali crvi
Crkotina - raga (za stoku), ostario (za ~oveka)
^
^akarset - razrok
^akmak kresalo^akma~iti - pridikovati
^akti - brzo govori
^anak drvena posuda
^ardak ku}a na sprat
^vaknut - udaren, blesav
^vak}e - ravnomerno udara u ne{to
^ela p~ela
^elebija - mr{avo i gladno gove~e
^eqad uku}ani
^ivitan modar
^irak sve}wak
^opi - dugo ~eka na jednom mestu
^ungar - gusti{, grmqem obraslo zemqi{te
^ust - brz
X
Xabana - pomo}, milostiwaXokav - deformisan (za ode}u)
Xowati - spavati
Xukela - ostario pas, fig. pokvarewak
[
[antav - koji zabacuje nogom kad hoda
[alafijast - vetropir
321Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
38/133
[evrda - vrluda
[elebe}e - tetura (za pijanca)[efija - gospodar
[epav - hrom
[igicawe - igrawe, poigravawe, zavitlavawe
[iqe`e starije jagwe
[indra tanke jelove da{~ice za krov
[katuqa paklica duvana
[komrak - nepostoje}a `ivotiwa mraka kojom se pla{e deca
[odor krupniji pesak
[padqi~av - koji slabo jede[treka pruga
[uveqiv - neplodan, jalov
[u}murast - mutan, ne mo`e mu se poverovati
322 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
39/133
5. ISHRANA
Ishrana dana{weg stanovni{tva u Pribini}u znatno se
razlikuje od ishrane wihovih predaka. Osnovna karakteristika
ishrane na{ih predaka bila je jednostavnost, jednoli~nost ali i
izrazita kalori~nost hrane. Najvi{e su za ishranu kori{}ena
jela od pasuqa, krompira, kupusa, zatim mleko i mle~ni proizvodi,
jaja i (uglavnom suvo) meso. Crni i beli luk se dosta koristi pri
spremawu jela, ali i svakodnevno kao svojevrsna salata (ali i dobrapreventiva za razne bolesti). Ipak, u to vreme, hleb je bio naj-
va`nija hrana i to naro~ito kukuruzni hleb - kuruza. U ishrani
je kori{}ena i riba i rakovi koji su se lovili po mnogobrojnim
brdskim re~icama i potocima, te sezonsko vo}e, pe~urke i med. I
u pro{losti su postojale razlike u ishrani izme|u pojedinih
porodica u zavisnosti od wihovog ekonomskog stawa.
Ishrani se nije poklawala ve}a pa`wa osim za sve~ane dane
kada je hrana bila raznovrsnija, ukusnija i obilnija. Vrsta is-
hrane je u velikoj meri zavisila i od godi{weg doba. Jedino se tokom
cele godine u ishrani koristio hleb, pasuq, krompir, crni i beli
luk, jaja, suvo meso, mleko i mle~ni proizvodi.Tokom prole}a, leta
i jeseni u ishrani je dosta zastupqeno sezonsko povr}e, ali i razno
zeqe, kopriva i sli~no. U letne i jesewe dane mnogo se jelo razno
sve`e vo}e (jagode, kupine, maline, borovnice, tre{we, jabuke,
kru{ke, {qive, mu{mule, oskoru{e i dr.), a me{tani su tada po
{umi sakupqali velike koli~ine pe~uraka (naro~ito su ukusne
rujnice i vrgawi) koje su za jelo pripremali na razne na~ine.Na{i preci su doru~ak smatrali sporednim obrokom i on
se obi~no sastojao od ~aja (re|e bele kafe) i par~eta-dva hleba.
Mnogi stariji qudi i `ene ne doru~kuju, ali su crnu kafu sma-
trali pravim jutarwim u`itkom. Glavni obroci su bili ru~ak
(koji je obi~no bio izme|u 12 i 13 ~asova) i ve~era kada su svi
~lanovi doma}instva (~eqad) bili na okupu. Jelo se sede}i na
trono{cima ili na zemqanom podu sa okruglih drvenih sofri.
8/12/2019 Stari Srbi
40/133
Izme|u ova tri obroka deca su dobijali i hleb namazan sviwskom
ma{}u ili pekmezom.Svako doma}instvo je redovno pripremalo zimnicu. Kiseli
kupus se dr`ao u drvenim kacama, krompir, rotkva, repa i jabuke
su ~uvani u trapovima (koji su pravqeni tako {to se u zemqi
iskopa jama u koju se stavqa hrana za ~uvawe koja se obla`e slamom
i ponovo zatrpava zemqom), `ito u ambarima, a suvo meso je ~uvano
obe{eno u su{nicama ili drugim prostorijama gde ima dosta
sve`eg vazduha, a tokom leta u hladnijim, podrumskim prostori-
jama. U davna vremena se retko spremao pekmez, ali se on vremenom
sve vi{e koristio i bio prava poslastica za sve uku}ane, a naro-~ito decu.
Na{i preci su pre jela i uz jelo pili po neku ~a{icu doma}e
rakije. Taj obi~aj je sa~uvan i do dana{wih dana. Naj~e{}e je to
bila {qivovica ili kru{kova~a ali su se pravile rakije i od
drugih vrsta vo}a (jabuka, tre{wa). [qivovica se dobijala ranije
iz {qive belice, a kasnije i od ma|arice. Naro~ito je bila ukusna
kru{kova~a koja se dobijala od ~uvene kru{ke karamut (danas veoma
redak jer sporo raste, kasno daje rod i re|e po pravilu svake
druge godine - ra|a).
Podsetimo se na samo neka jela (specijalitete) i napitke
na{ih predaka:
Cicvara:Nekuvano mleko se usiri i sir se stavqa u ka~ice
da odstoji. Kasnije se kuva mleko u koga se stavqa sir iz ka~ice
i presipa bra{nom. Cicvara se smatrala jednim od najukusnijih
jela (Ne svi|a ti se - hteo bi svaki dan cicvare ?).
Pura (ka~amak):U vrelu vodu doda se potrebna koli~ina
soli. Zatim se u kqu~alu vodu dodaje kukuruzno bra{no uz nepre-kidno me{awe sve dok se ne dobije potrebna gustina. Ukuvavawe
obi~no traje oko pet minuta. Kada se skine sa vatre smesa se pre-
lije mlekom, a za sve~anije prilike (i u bogatijim porodicama)
dodaje se sir i/ili kajmak. Pura se jede dok je topla.
Popara:Vrela voda se prvo posoli (po `eqi) pa se u wu
stavqaju sitno ise~eni komadi, obi~no starijeg, p{eni~nog hleba
(poga~e) i dodaje malo mleka. Tokom kuvawa mo`e da se dodaje i
324 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
41/133
(slani ili slatki) sir. Kada se skine sa vatre popari se dodaje
kajmak. Popara se jede dok je topla.^inbur:Nekoliko jaja se razbije, doda se sir i kajmak i
sve to se dobro izme{a. Smesa se zatim stavqa u posudu sa vrelom
ma{}u da se ispe~e. ^inbur se jede dok je topao.
Gibanica:Priprema se testo od p{eni~nog bra{na koje se
razvija u tanke listove koji se potom peku (su{e) na vrelom zem-
qanom poklopcu (takozvanoj pokquci) sve dok se ne dobije rumena
boja. Osu{eni listovi se sla`u u tepsiju, a izme|u se stavqa slatki
sir (mo`e da se doda i kajmak) i na kraju se prelije unapred pri-
premqenim ~varogom. ^varog se priprema tako {to se osu{ene iispr`ene semenke bundave ({pice tikve) skuvaju u vreloj vodi.
Tijepeka:Prosejano kukuruzno bra{no se posoli i umesi
sa mlekom i doda mu se sir i trop. Zatim se razlije u tepsiju i
pe~e pod sa~em. Ispe~ena masa se zatim se~e na komade i, po pra-
vilu, jede dok je topla. Trop se dobijao kao sporedan proizvod
pri spravqawu takozvane bravqe masti. Sakupqeni kajmak od
kravqeg ili ov~ijeg mleka se stavqao u posudu i topio na vatri. U
toku topqewa dobijala se bravqa mast, a talog koji je ostajao zvao
se trop i koristio se za pripremawe pri spravqawu drugih jela
ili se jeo sa toplom poga~om.
U{tipci: Bili su to svojevrsni kola~i za na{e pretke.
Prosejano p{eni~no bra{no se umesi sa mlekom. Smasa se zatim
ka{ikom stavqa polako u posudu sa vrelom ma{}u. U{tipci se
jedu dok su topli. Ne{to kasnije, kao poslastica, pojavile su se
i krofne.
Sutlija{se pojavio u ku}ama na{ih predaka kada se po~eo
kupovati pirina~. Pravio se na taj na~in {to se pirina~ ukuvau mleku i po potrebi malo zasladi.
Osim raznih vrsta rakije na{i preci su povremeno koris-
tili i neke druge napitke. Navedimo neke od wih.
^aj:^ajevi su pripremani od raznih (po pravilu, lekovitih)
trava kao i cvetova i listova nekog drve}a (zove, lipe). Obi~no
se ~aj nije zasla|ivao osim u sve~anim prilikama kada se u ~aj
dodaje med.
325Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
42/133
Kafa: Kafa se po~ela koristiti mnogo kasnije i to je bio
pravi u`itak. Kafa pome{ana sa mlekom (bela kafa) u koju se stave(udrobe) komadi}i hleba bio je omiqeni doru~ak uku}ana. Za sta-
rije ~lanove doma}instva poseban u`itak je bila {oqica (vilxan)
crne kafe. ^esto je umesto prave kafe kori{}en wen surogat
divka.
Medovina: U ~istu pitku vodu se razmuti med i kuva se.
Medovina je predstavqala veoma ukusan napitak koji su koris-
tili na{i preci.
Peca:Osu{ene slatke jabuke ili kru{ke u prole}e se stuku
drvenim ~eki}em, stave u drvenu kacu i zaliju pitkom vodom. Nakonvrewa od smese se pe~e rakija, a ostatak zvani }opse stave u drvenu
posudu i ponovo zaliju pitkom vodom. Nakon du`eg stajawa smesa
prokisne pa se ce|ewem dobije ukusan napitak koji se u prole}e
pije umesto vode.
Tur{ija:U jesen se u drvenu posudu stavqaju (pitome, a
mogu i divqe) jabuke i kru{ke, te plodovi {ipka, crvenog gloga
i brekiwa. Sve se to po{e}eri i prelije pitkom vodom. Nakon
vrewa plodovi se pojedu, a preostala voda se pije.
O{ap (kompot): Razno su{eno vo}e (pre svega, jabuke, kru{ke,
{qive) kuvaju se u dosta vode i dodaje se malo {e}era. Ohla|eni
o{ap se potom pije kao veoma ukusan napitak.
Surutka predstavqa ostatak te~nosti posle sirewa, koja
se mo`e piti odmah (kao slatka) ili posle nekoliko dana kada
ukisne (kao kisela). Surutka je bio omiqen napitak kosaca.
Pored navedenih, kao napici kori{}eni su i kvas, razbla-
`eno jabukovo sir}e, raso od kupusa (ostatak te~nosti posle kise-
qewa) itd.Poku}stvo su na{i preci sami izra|ivali i ono je bilo
dosta oskudno. Na dolapu ili kraj wega stajalo je posu|e: sopra,
lopar, oklagija, drvene posude, zemqani lonci, }ase, tave i drugo.
Od drveta su se pravile karlice za razlevawe mleka, ka~ice, kab-
li}i za sir, surutku, zatim kabovi za vodu, ~abrovi, vari}aci za
`ito, ~anci, ka{ike ali i vu~ije i burad za rakiju. Od gline su
pravqeni }upovi za med i maslo, te kr~azi za vodu. Pri prawu
posu|a koristila se luk{ija.
326 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
43/133
6. NO[WA
Pribini} i wegova okolina je prete`no sto~arski kraj pa
je stara narodna no{wa izra|ivana od vune, ali i od lana i konopqe.
Obu}a je pravqena od gove|e i sviwske ko`e. Ode}a i obu}a izra-
|ivana je u ku}noj radinosti u okviru porodi~nog doma}instva.
Vuna se dobijala {i{awem ovaca u maju i jagwadi po~etkomavgusta. Posle {i{awa vuna se prala, ~e{qala, grebenala (vla-
~ila) i prela. Od ispredene vune pleli su se i tkali razni odevni
predmeti.
Svako doma}instvo je gajilo lan i konopqu i proizvodilo
vlakno za tkawe ode}e. Konopqa se po dozrevawu vezivala u snopove
i potapala u vodu na potocima, gde je ostajala potopqena petnaest
dana, kada se vlakna po~iwu da odvajaju od stabqike. Posle toga
konopqa treba dobro da se osu{i (na suncu ili u ku}i kraj ogwi{ta)
pa se na stupama izvla~e vlakna. Iz lana su se tako|e na stupama
dobijala vlakna za tkawe. Vlakno za ode}u od konopqe ili lana
kasnije se tkalo na natri.
Sli~nim postupkom dobijalo se i sukno. Na natri su se od
vunenog pletiva tkale takozvane powave. Posle toga su se otkani
delovi nosili na stupe vaqarice gde se u vodi pod stupama vaqalo
sukno. Sukno se iz prakti~nih razloga bojilo u crno i taj postupak
se zvao vrawewe. Za vrawewe se koristi otpad od kovawa zvani
troska. Prvo se u velikom kazanu skuva kora od jasena ili jo{ikei u tako kuvanu vodu (koja je dobila crvenkastu boju) potapa se
sunkno. Posle toga sukno se vadi, prostire po ravnoj povr{ini,
posipa troskom i vaqa u rolnu. Te rolne sukna se stavqaju u po-
sebno napravqeno korito i pritiskaju velikim (te{kim) kamenom.
Sukno tako stoji nekoliko dana dok ne dobije potrebnu crnu boju.
Pored sukna bojile su se i upredene vunene niti zvane kon~eli
koji su kasnije slu`ile za pletewe.
8/12/2019 Stari Srbi
44/133
Pamuk se kupovao i od wega su pravqene fine ga}e, ko{uqe
i potko{uqe, a od ko`e su se pravili opanci, putravci, kowskaoprema i drugo.
Oduvek su postojale i jasno se razlikovale svakodnevne
(radne) i sve~ane (paradne) no{we. Sve~ana no{wa obla~ila se
za verske (Bo`i}, Vaskrs, Krsna slava) i druge (svadbe, kr{tewa)
praznike, te prilikom odlaska u crkvu, na seoske svetkovine
zborove ili na neka druga javna okupqawa.
@enesu svakodnevno nosilerubinedugih rukava (tada{wa
haqina) du`ine do ispod kolena, koje su sa{ivene od tkanog platna
(lana ili konopqe). Krojila se iz jednog dela sa izrezom napredi naborima na prsima. Oko vrata se pravila uska kragna - kolijer.
Preko rubine nosile se prega~akoja se vezala (opasivala)
oko struka s predwe, a ponekad i zadwe strane. Prega~e su se pre-
te`no izra|ivale kao obi~ne tkane prega~e od razli~ito bojenih
vunenih niti. Kasnije su se tkale prega~e zvane }ilima~e. Osim
wih izra|ivane su i prega~e sa utkanim vezom.
Zubunse nosio preko rubine i bio je u vidu prsluka (bez
rukava) izra|en od sukna, s predwe strane rase~en i nije se zakop-
~avao. Nosio se preko ko{uqe u svim prilikama. Starije `ene su
nosile du`e zubune crne boje, dok su mla|e `ene svoje zubune
~esto ukra{avale.
U zimskom periodu na ode}u od grubog platna obla~io se
guw sukneni ogrta~ sa rukavima.
Devojke i `ene plele su kosu i to tako da su devojke prav-
ile jednu, a `ene dve pletnice. I leti i zimi `ene su na glavu
stavqale marame i po wima se uglavnom razlikovala starost i
porodi~ni status `ene. Neudate devojke (cure) nosile sujaglukemarame koje su vezivale pod bradom. Mlade (udate `ene bez dece)
nosile su jagluke (marame koje su vezale iza vrata, na potiqku).
Sna{ice (udate `ene sa decom) nosile su pamu~ne marame. Starije
`ene nosile su marame od lana, obrubqene nitima, sa gajtanom za
vezivawe ispod brade ili kauk(bela vezena krpa koja se vezivala
kukicama ispod brade).
328 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
45/133
U sve~anim prilikama ene su obla~ile bri`qivo ~uvane
rubine koje su bile otpozadi faltane. Niz prsa, rukave i oko wih,za sve~ane prilike, pravio se vez vunenim koncem. @ene su napred
preko rubine, ispod pojasa, imale {arene tkane prega~e sa tkani-
cama.
Tkanicesu prvobitno tkane od razli~ito obojenog vunenog
pletiva sa {arama sli~nim kao i na prega~ama, a kasnije su bile
ukra{avane razli~ito bojenim |in|uvama. U rukama se kao poseban
ukrasni detaq nosio tkani i vezeni {alsa resama. [al se ~esto
zadevao ispod tkanine i spu{tao niz bok desne strane. Na glavi
su `ene nosile marame i jagluke.Mu{karcisu u svakodnevnom `ivotu nosili ko{uqe(sa
prorezom na grudima i klinom pod pazuhom gde se {iri da bi ruka
bila slobodnija za rad) i ga}e(pelenga}e) od tkanog platna (lan
i konopqa). Oko ko{uqe se opasivala tkanica (koja je bila {ira
od `enske), a po potrebi su nosili i zubun. Zimi su koristili
suknene ogrta~e sa rukavima guweveu du`ini jakne. U sve~anim
prilikama nosili su novije ga}e i ko{uqe koje su imale obi~ne
kragne sa izrezom do prsa. Opasivali su se lepim tkanicama i
nosili prsluke od sukna. Na glavi su nosili veliku krivnu kapu
i oko we crni {al - fes, a ne{to kasnije {ajka~e i {e{ire.
I mu{karci i `ene su dobar deo godine i{li bosi, a zimi
su nosili pletene ~arape i opanke(putravce). Od vune su se plele
~arape ali i priglavci - kratke ~arape koje pokrivaju stopalo i
dose`u samo ispod sko~nog zgloba. Opanci su se pravili u vlas-
titoj izradi od u{tavqene gove|e ko`e. Kad se istro{e (izli`u)
po tabanima na wih su se stavqali obojci.
329Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
46/133
7. LE^EWE QUDI
Lekaru{a prote Koste
Kao {to smo ranije pisali, Kosta G. Du{ani} kada je (1866)
rukopolo`en za sve{tenika, prvo radi (oko godinu dana) kao
kapelan kod te{awskog prote Haxi Teodora Ili}a i tek posle toga
kao sve{tenik samostalno opslu`uje parohije u Pribini}u i
Lipqu. Me|utim, prota Kosta, kao i ve}ina srpskih sve{tenika u
to doba, nije bio samo crkveni ~ovek, nego i prosvetiteq, lekar,
narodni predvodnik i za{titnik. U tome mu je dosta pomogao i
boravak u Te{wu i prakti~na obuka kroz koju je pro{ao kao kapelan
kod te{awskog prote Haxi Teodora Ili}a, u to vreme jednog od
najcewenijih sve{tenika u Bosni i Hercegovini.Za vreme boravka u Te{wu Kosta G. Du{ani} biva obu~en
i za pru`awe raznih medicinskih pomo}i (vakcinacije, hiru{ki
zahvati i sli~no). Ve} smo pisali da u to vreme u kraju nije bilo
lekara pa su proti Kosti mnogi dolazili (ne samo sa wegove
parohije) i on ih je le~io. Naro~ito je bio uspe{an u svojevrsnoj
vakcinaciji od bogiwa, odnosno, kako to pi{e wegov sin Stevan
K. Du{ani},u urezivawu ospica. On je skidao jednim no`i}em sa
zara`enih bolesnika od ospica gwoj sa wihovih rana i posle je
tim, da ka`em, serumom, kalemio druge. Da li je on {ta jo{ sa timserumom radio i kako ga je spravqao ja ne znam, jer se u svoje vreme
time nisam interesovao. Samo znam da je on sa takvim na~inom
uspevao u le~ewu i to nije nikome napla}ivao.
Kosta G. Du{ani} tako|e bele`i i narodna lekarstva
(recepti narodne medicine)u svojoj - Lekaru{i (Lekaru{a prote
Koste)u kojoj pribele`ava recepte za spravqawe lekova koje je
na{ao zapisane rukom na raznim crkvenim (uglavnom ruskim)
8/12/2019 Stari Srbi
47/133
kwigama koje su pripadale srpsko-pravoslavnoj crkvi u Te{wu,
a naro~ito one iz takozvanog Protokola Sime Kosti}a koji jenapisan u Te{wu 1835. godine. U ovom Protokolu na prvoj strani
pi{e da su u wemu prepisate stvari od qekarija. U Lekaru{i prote
Kostena}i }e se i recepti narodne medicine koje mu saop{tava
prota Haxi Teodor Ili}.
Lijek od srdoboqe:Uzmi cerova ugqena pak sitno stuci i
procedi na sito pak onda kuvaj isto u taze mlijeku i ostavi da
preno}i. Sutradan u svaka dva sata po jedan filxan.
Za bol na srcu:1) Uzmi pelina i trave piskavice i rute,
svari na maslu i privij na `li~icu. 2) Istuci rute suve, u~inije u pra, zamedi s medom. Svako jutro uzimli na{tesrce koliko
za jedan ora. 3) Metni istu rutu u rakiju i svako jutro piti po
jednu ~a{u.
Kad boli na `li~ici iliti na srcu: 1) Uzmi semena od
koprive, istuci i onoga soka iza`mi i podaj piti jednu ~a{u u
~emu ti drago. 2) Trave drewka istuci, iza`mi i onoga soka podaj
piti. 3) Dobro ~ini metvica da se vari u vinu i pije. 4) Uzmi
modrog }ageta, natopi u qutu rakiju i privij na `li~icu. 5) Istuci
rute, u~ini je u pra, zamedi s medom i uzimaj u jutro po jednu
ka{iku na{tesrce. 6) Vari pelin i {qive i je~am i pij onu vodu.
to ~ini vrlo dobro. I kuvaj koren od bo`ura trave u vinu i pij.
Za slezenu ili dalak:Uzmi jedan struk avdovine i metni
pod pas na golu ko`u i nosi - ne boj se.
Od dalka:Uzmi kozijeg loja, pak nama`i dalak, pak rastopi
smole. Nama`i malo }age i privij na dalak ali najprije podma`i
kozijem lojom.
Od zadue:Uzmi je~mene iliti prosene vode 10 oka i jednuoku sviwske masti, pak metni u kalaisani sud i me{aj dokle se
sve u~ini voda, pak pove`i dobro i metni ga na vedrinu za tri
no}i, svako jutro pij po jednu ~a{u. Ova voda slu`i za mlogo
bolesti iznutra.
Od ogwa iliti febru (tempetature):1) Uzmi bocu vode i
metni u wu kre~ kolik ora, pak mu}kaj, u~ini}e se kako mlijeko.
Poslije tri sata kada se slegne, procijedi kroz ~istu krpu i
331Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
48/133
podaj piti bolesniku, pak }e se oznojiti, izbaci}e febru nadvor.
2) Uzmi slatke papradi koja raste po kamenu, vari je u vodi dokuvri, i podaj onu vodu piti. 3) Uzmi kvasa, rastopi ga u sir}etu
i poma`i po modroj krpi, pak istuci sitno semena od rodakve i
pospi po kvasu i poma`i po modroj krpi i privij na tabane.
Promeni tre}ega sata. Istegnu}e nadvor i ozdravi}e. Isto ~ini
i med kad se poma`e po modroj krpi i privije na tabane.
Upamti dobro:kada ima ~ojek veliku fevru, ne daj bole-
sniku jesti meso, nego samo ~orbe neslane i podaj mu vode piti
koliko mu drago. ^esto vaqa otvoriti vrata i penxere od sobe gde
bolesnik le`i, zaradi zapare iliti smrada da izlazi.Kad voda stane:1) Vari korjen od divqega rena {qaza, pak
podaj piti po jednu ~a{u. 2) Istuci sitno jasenka, vari ga u vodi,
podaj piti. 3) Uzmi sjeme od trave pi{~aline, u~ini u pra, podaj
piti.
Za ispi{ati kamen: Uzmi trave rena, svari ga u ~istu i
novu lon~i}u i onu vodu piti u jutro i ve~er i vidi}e{ ~udo.
Kad ima u kostima bolest iliti u `glavcima:Uzmi sir}eta
od tri godine jabukova i ilova~e `ute, pak zakuvaj ko testo i ma`i
`glavke. Kako se malo prisu{i promeni, ali dok vidi{ da bola
nestane. More 15 dana pak i vi{e to trajati, ali ~ini ~esto puta,
ali nemoj grijati sir}e.
Kada oteku noge iliti ruke:1) Uzmi list od zovine, svari
na maslu i privij. 2) Uzmi koprive sa `ilama, skuvaj u vinu i
peri otok. 3) Uzmi kaduqe i rute i ruzmarina, vari sve zajedno,
(na)topi krpu i privij. 4) Kre~a u kamenu koliko jedno jaje metni
u bocu vode i neka stoji 24 sata, (na)topi krpu i obavij otok. 5)
Vari {qeza na maslu iliti vodi i privij. I to dobro ~ini.Kad ~oek ote~e:Mlijeka jednu litru, toliko borove smole
i toliko voska skuvaj sve zajedno i kada se zgusne, poma`i po
krpi i privij oko sebe u ve~er i nemoj odvijati nego drugi dan.
Tako izvla~i otoku sve malo pomalo.
Kada jaja oteku:Uzmi bra{na bobova i soka od zove i malo
zeitina, sme{aj sve zajedno i privij.
@eni kad oti~e krvi mnogo na narav:1) Uzmi pirin~a i
popr`i i istu~ena piti u vodi iliti u jaju. 2) @ile od kopriva
332 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
49/133
istuci i pote`i u nos. Iste `ile od re~ene trave svari u vinu
ili iza`mi mnogo soka, natopi krpe i privij na ~elo - ustavi}ekrv.
Za mlijeko `enama koja ne more dijete dojit:Uzmi seme od
pitomoga koroma~a i kopra i pitome metvice, vari sve zajedno.
Neka `ena pije za osam dana i travu istu vru}u neka na sise priv-
ije - mlijeko }e pristupiti.
Zaustaviti mlijeko:Uzmi lista od zovine i privij na bra-
davicu.
Kad `enu sise bole:1) Uzmi je~ma i koprive i cvjeta od
zovine, skuvaj sve zajedno i privij na sise. 2) Uzmi pitome metvicekopra, ter skuvaj u vinu, pak s onim mlakima privij.
Dete u posteqi utu{eno o`iveti:Povali dete na stranu i
pu{i mu u usta paru, prsa mu rukom tari ozdol dogori i u ~isti
zrak iznesi.
Od krasta detetu:1) Skuvaj dobro ribe {to se na|e u sala-
muri srdel i {wome peri glavu. 2) Vari rute i s wenom vodom
peri glavu.
Od krasta usta:Uzmi lista bijele loze, istuci je i iza`mi
onu vodu i smje{aj s medom i ma`i usta.
Kada usta smrde: uzmi metvice i metni u vodu i s onom
vodom svaki dan peri usta, iza toga isperi ~istom vodom.
Kad usne bole:Uzmi lanena semena, istuci ga i pomje{aj
smedom, ma`i usta.
Od zuba:Kada zubi bole, uzmi bocu vode metni u wu {aku
`ivoga kre~a. Neka stoji 24 sata, pak procjedi kroz krpu i peri
usta s onom vodom.
Lijek od grla:Blitve crvene istari na irende, pak iscedisoka, pome{aj i sir}e i meda pa ugrijat na vatri, pak kako more
trpiti u grlu nekoliko puta grgotati, a ne `derati.
Zaustavit krv u nosu:Uzmi pirin~a i popr`i i istuci u
prah i pote`i u nos i ovi isti prah ~ini ustaviti krv.
Od slepo}e kada oslijepi mlad:Uzmi pelina, svari ga na
tavi i polij po wemu bjelance od jaja i onako vru}e privij na o~i.
Drugu ve~er uzmi po isti na~in pelina, svari ga i polij mli-
333Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
50/133
jekom `enskijem koja imade mu{ko dete i metni na slijepe o~i i
za 15 dana promjeni i o~i }e progledati.Kada o~i bole:1) Uzmi soka od kalopera i mlijeka od `ene
koja ima dete mu{ko, smje{aj sve zajedno, (na)topi pamuk, me}i na
o~i. 2) Metni u jaje kvasine, za 24 sata neka stoji, pak s istom
vodom o~i peri.
Kad u o~ima bode:Uzmi kvasa je~menoga i bjelanca od jaja
i malo zejtina zakuvaj i privij kad po~ne{ spavati, ali pod kvas
metni ~istu krpu.
Ako se {to na oko nametne:Uzmi rosopasti i bokvice i
svari u bijelu vinu, pak privij.Kada uvo boli:Uzmi fre{ka {qeza i istuci kamenom na
kamenu, iza`mi iz wega onogo soka, ulij u uvo u ve~er. Vrlo je
dobro i soka od bokvice mu{ke.
Ako je `ivina u uvu:1) Uzmi fre{ka rena i istuci, iza`mi
soka i ulij u uvo. 2) Uzmi sala ili masti od prepelice, ulij tri
kapi u uvo.
Za gluvost:1) Uzmi masti od ribe jeguqe kada se ispe~e,
ugqa od sumpora smje{aj zajedno i ulij u uvo. 2) Uzmi `umance od
jaja i metni na tavu - u~ini}e se ugaq, ulij u uvo.
Za pijanca:Ulij u jednu bocu rakije lijepe, pak ufati ribu
jeguqu ivu i metni u istu bocu rakije, i neka umre ta riba jeguqa
u rakiji i podaj mu piti - vi{e ne}e imati nikad voqu za rakiju.
U Lekaru{ise nalaze i zapisi koji nemaju ni{ta zajed-
ni~kog sa medicinom i pripadaju narodnim verovawima, kao
naprimer:
Kada mlado`ewa ne more u~ini smje{enije tajno sa svojom
vjen~anom po zakonu bra~nome:Neka mlado`ewa skine prsten svoj,tako|er i sa svoje zaru~nice prsten skojim su se prstenovali, pak
neka propi{a kroz wi. Tako }e se u~initi smje{enije. Ako li je
ko u~inio sa strane da se ne u~ini smje{anije s mlado`ewom i
nevesticom, neka na~ine od qeskove mladice venac, pak neka
propi{a, i tako }e u~initi smje{enije.
334 Jovan B. Du{ani} - Lipqanski
8/12/2019 Stari Srbi
51/133
8. OBI^AJI
Bo`i}
Prota Stevan je zabele`io obi~aje vezane za Bo`i} koji
su bili u XIX veku, kako mu je, kako on pi{e, kazivao jedan sta-
rina.Badwak se sje~e od bukova drveta. U O~au{u od grabova, a
muslimani ga sjeku od crnog bora. Ku}ni starje{ina ide da sje~e
badwak. On ide sam. Kad ga donese prisloni ga s desnu stranu ku}e,
uza strevu. Onda se Badwak qubi. Kad se smrkne unesu ga u ku}u.
Tada starje{ina ne ka`e ni{ta, a onaj drugi {to ide za wim rekne:
Dobro ve~e, pomozi Bog i dobro jutro! Starje{ina metne badwak
na vatru, a ovaj drugi pospe zob na badwak. Uku}ani onda vi~u:
`ivio. Prije badwaka ide se na grobqe (uve~e), okadi se grobqe
i tri puta se unaokolo obi|e sa lon~i}em u kome ima vatre i tam-
jana.
^obani, a i drugi koji o}e, izjutra rano na badwi-dan jedu
kruva, a preko ~itavog dana ne jedu ni{ta i vode se ne smiju napiti
sve do u ve~e. U ve~e kad do|e ~oban ne pu{ta se u ku}u, nego mu
se u ko{aru donesa kruva, rakije i gra. ^obani kada ajvan zatvora,
a starje{ina p~ele, uve~e pusti preko svoje kanice krmke (da uvek
budu zajedno), a marvu kroz greben da je zvjerka ne ujeda i da se ne
rastaje.Na badwi-dan ne smije se tu}i radi ~ireva. Na badwicu se
ni vurina ne smije dota}i zbog ~ireva. Uo~i Bo`i}a donosi se
slama {eni~na, a more i zobena, i `mire}i tra`i se ko }e ve}u
slamku na}i. Ko na|e ve}u slamku ve}i }e mu lan i konopqa biti.
Na badwicu se priprema poga~a, ugwe~en gra, riba, gibanica (pita
od {eni~nog bra{na, okruglog, golemog li{}a), tu~e se {pica pa
se polije po gibanici, i med me}u koji ga imaju.
8/12/2019 Stari Srbi
52/133
8/12/2019 Stari Srbi
53/133
sviw~e, i zbog toga se ovaj dan zove Tucin dan. Smatra se da na taj
dan decu ne treba tu}i, jer }e u suprotnom biti nevaqala i bolo-va}e od ~ireva.
Sutradan je Badwi dan i sa wime se zavr{ava ~etrdeseto-
dnevni post. Naziv Badwi dan dolazi od staroslovenske re~i bdjeti.
Badwe ve~e je ve~e kad se bdi tokom no}i se ostaje budan.
Na Badwi dan se pre izlaska sunca se~e badwak. U Pribi-
ni}u su ga, u to vreme, pravoslavci sekli od bukovog drveta, a
muslimani od crnog bora, kako je to zabele`io i prota Stevan K.
Du{ani}. Ina~e, u raznim krajevima se za badwak koristi razno
drvo. Tako se u Srbiji naj~e{}e koristi cer ili hrast, a u Rusiji(naro~ito u severnijim krajevima) jelka, {to se kasnije masovno
prihvatilo i na katoli~kom i protestanskom Zapadu, pa mnogi
danas misle da je jelka katoli~ki obi~aj.
Rano ujutro, pre izlaska sunca, stare{ina ku}e odlazi sam
u {umu da odse~e badwak. Kada odabere odgovaraju}e stablo (da ga
mo`e na ramenu doneti ku}i) doma}in se okrene na isto~nu stranu,
tri puta se prekrsti, pomene Boga, svoju Krsnu slavu i sutra{wi
praznik i sekirom se~e badwak. Badwak treba pose}i sa tri sna`na
udarca. Treba nastojati da pri padu drvo padne direktno na zemqu
(da se ne zaustavi na nekom drugom drvetu). Iver od badwaka se
pokupi i kod ku}e stavqa u mle~ar (spremi{te za mleko, sir, kajmak
i surutku)da kajmak bude debeo kao iver. Doma}in badwak na ramenu
donosi ku}i i prisloni ga s desnu stranu ulaznih vrata, uz strevu.
Pred ve~e se odlazi na grobqe gde se okade grobovi umrlih
rodstvenika. Kada padne mrak stare{ina ku}e unosi badwak u ku}u,
a za wim drugi ~lanovi doma}instva idu nose}i p{enicu (ili zob),
pe~enicu i slamu (p{eni~nu, a mo`e i zobenu). Pe~enicu na ra`wuunose dvojica me|u sobom i prvi od wih stupa desnom nogom preko
praga i pozdravqa sve re~ima Dobro ve~e i pomozi Bog! ^estit
Bo`i} i Badwe ve~e!, a stare{ina stavqa badwak u vatru na
ogwi{tu. Ostali uku}ani onda vi~u @iveoi badwak i pe~enicu
posipaju p{enicom. Pe~enica se unosi u prostoriju gde se obavqa
ve~era za Badwidan i prislawa na isto~ni zid, gde su ikone i
kandilo. Slama se posipa po celoj ku}i i doma}in u wu baca orase,
337Letopis srpske porodice iz Bosne
8/12/2019 Stari Srbi
54/133
le{nike, suve {qive i drugo su{eno vo}e koje deca tra`e piju-
~u}i kao pili}i. Pred ve~eru se se svi pomole bogu, otpevajuBo`i}ni tropar - Ro`destvo tvoje i jedni drugima ~estitaju
praznik.
Ro|ewe tvoje, Hriste Bo`e na{,
Sinulo je svetu svetlost znawa,