Stanovništvo Raštevića od kraja 17. do kraja 19. stoljeća · 2020. 3. 5. · Najraniji popis nalazimo u knjizi Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine, drugi

525

Grozdana Franov-Živković

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

prethodno priopćenje

Stanovništvo Raštevića od kraja 17. do kraja 19. stoljeća

U radu se na temelju tabelarnih matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih te ostalih dokumenata analizira stanovništvo Raštevića od kraja 17. do kraja 19. stoljeća. Za Raštević nisu sačuvane matične knjige iz 17. i 18. stoljeća, već samo pojedini ženidbeni spisi i drugi dokumenti koji se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije i Državnom arhivu u Zadru. Neke od pronađenih glagoljskih dokumenata iz tog razdoblja donosim transliterirane na kraju članka. Od matičnih se knjiga u Državnom arhivu u Zadru čuvaju sve matice župe Raštević od 1825. godine do kraja 19. stoljeća te matice krštenih od 1850. do 1896. pravoslavnog stanovništva parohije Kula Atlagić. Matice vjenčanih i umrlih nisu pronađene. Navedeni su i popisi iz katastra iz 1709. godine, kao i popisi krizmanih iz fonda Vizitacije ninskih biskupa. Na temelju podataka pronađenih u raznim fondovima izrađen je grafikon s brojem katoličkog stanovništva. U izvještajima vizitatora, kao i u nekim drugim dokumentima i knjizi godova, spominju se čelnici civilnih i vojnih vlasti u selu: sudci sela, kapetani i ostali časnici teritorijalnih snaga (černida), članovi upravnih tijela bratovština i crkve iz 18. stoljeća, dok se glavari sela spominju u tabelarnim maticama iz 19. stoljeća.

ključne riječi: matične knjige, Raštević, stanovništvo, 17. – 19. stoljeće

Analiza katoličkog stanovništva Raštevića napravljena je na osnovi pojedinih dokumenata iz 18. stoljeća jer matične knjige nisu sačuvane te tabelarnih matičnih knjiga iz 19. stoljeća.

U Arhivu Zadarske nadbiskupije sačuvan je cijeli niz dokumenata iz 17. i 18. stoljeća u fondu Spisi ninske biskupije pisanih kurzivnom glagoljicom, latinicom i bosanicom te podatci o vizitacijama za 18. i 19. stoljeće.

U Državnom arhivu u Zadru, u fondu Oporuke iz kancelarije zadarskih knezova sačuvane su dvije oporuke iz Raštevića (obje iz 1796. godine).

Transliteraciju i prijepis nekih od dokumenata donosim u Prilogu na kraju članka.

Za pravoslavno stanovništvo sačuvane su samo matice krštenih od 1850. do 1866. godine.

526

polački kraj u prošlosti i sadašnjosti

Broj stanovnika Raštevića na temelju raznih popisa

Podatke o broju stanovnika Raštevića donosim na temelju više izvora. U izvješćima s vizitacija ninskih biskupa nalazimo popise stanovnika s popisima kuća te popise krizmanih. Usto postoje izvješća župnika s popisima stanja duša te katastarskih podataka. Matične se knjige za 17. i 18. stoljeće nisu sačuvale, a transliteraciju pronađenih glagoljskih dokumenata iz fonda Ninske biskupije donosim na kraju članka.

Najraniji popis nalazimo u knjizi Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine, drugi dio, kada se spominje da je godine 1692. u Rašteviću bilo 98 katolika i 73 pravoslavca te 1706. kad je u Rašteviću živjelo 173 stanovnika od čega 38 muškaraca sposobnih za oružje (Rimac i Mladineo 2011: 180).

Katastar 1709. godine donosi sljedeći popis posjednika s prebivalištem u Rašteviću (Rimac i Mladieno 2011: 180–191): Kata Ćurković, žena Nikole Bagatića, Dimitrij Crnobrnjić, Ilija Kutlagić, Ilija Jurjević, Jure Banović, Grgo Klaričić, Jure Klaričić, Ivanica Banović, Luka Klaričić, Mijo Tadić, Mijo Tepšić, Mara Popić, Nikola Mažar, Petar Brkljača, Pavao Klarić, Rada Modrinić, Radoš Zjačić, Radovan Zjačić, Stevan Gnjatović, Šime Jurjević, Šime Višnjić, Stipan Milovac, Todor Vojvodić, Vučen Brkljača pok. Stipana, Vučen Jurjević, Vojin Tintor, Vuko Gnjatović, Vuko Brkljača pok. Ilije, Vuko Kulundžić.

U Arhivu Zadarske nadbiskupije sačuvano je zbirno izvješće, tj. popis napravljen na temelju podataka koje su dostavljali svećenici u biskupiju, ali tom popisu nedostaje godina nastanka. Prema broju stanovnika pretpostavljam da je nastao negdje oko 1710. godine.1 U Rašteviću je tada živjelo (popisano je samo katoličko stanovništvo) 55 muškaraca, 61 žena i 54 djece. U selu je služio samo jedan svećenik. Te su godine rođena dva muška i dva ženska djeteta. Umrla je jedna žena, a sklopljena su dva braka. Svi su stanovnici zabilježeni kao poljoprivrednici, a samo šestero njih kao pastiri.

Broj stanovnika pojedinih godina nalazimo u fondu Kanonske vizitacije Ninske biskupije.2 Vizitacija iz 1730. godine broji 17 kuća sa 120 ljudi (vjerojatno samo katolika). U Spisima Ninske biskupije u popisu svih mjesta Ninske biskupije godine 1755. Raštević je imao 22 kuće s 208 osoba. U drugom je izvješću popis stanovnika za tri godine. Godine 1755. imao je

1 Hrvatska-Arhiv Zadarske nadbiskupije (dalje: HR-AZDN), Spisi Ninske biskupije (SNB), 17/6, kutija 5.

2 HR-AZDN-17/4, SNB (Spisi Ninske biskupije), Kanonske vizitacije (Visitationes canonicae) 1634./1830., kutije I, II.

527

grozdana franov-živković stanovništvo raštevića od kraja 17. do kraja 19. stoljeća

208 osoba, 1792. – 165 osoba i 1798. – 165. Godine 1781. Raštević ima 23 kuće grka i 19 kuća katolika (na sljedećoj stranici piše da Raštević ima 28 kuća grka). U 19 katoličkih kuća živi 149 osoba od toga 80 od pričesti. Godine 1824. Raštević broji 165 katolika i 193 pravoslavna (greco) stanovnika, a 1827. – 120 katolika (vjerojatno samo onih koji se ispovijedaju).

Godine 1830. u Rašteviću bilo je 329 stanovnika od čega 175 katolika i 154 pravoslavca (Kozličić i Bralić 2012: 85), godine 1854., kao dio kotara Benkovac (dio župe Nadin) ukupno je brojio 497 stanovnika (Kozličić i Bralić 2012: 220), a 1857. godine Raštević je brojio ukupno 389 stanovnika, od čega 199 katolika i 190 pravosalvnih stanovnika. U selu nije boravio ni jedan stranac, a bilo je 77 kuća (Kozličić i Bralić 2012: 251).

Tablica 1. Broj katoličkih stanovnika u Rašteviću od 1692. do 1857. godine.

Godina 1692. 1706. oko 1710. 1730. 1755. 1781. 1792. 1798. 1824. 1857.

Broj stanovnika 98 173 170 120 208 149 165 165 165 199

Od 1692. do 1710. godine vidljiv je rast stanovništva, nakon toga nagli pad od 1710. do 1730., pa opet od 1730. do 1755. nagli rast, a od 1755. do 1781. opet nagli pad i početkom 19. stoljeća stagnacija.

01692. 1706. oko

1710.1730. 1755. 1784. 1792. 1798. 1827. 1857.

50

100

150

200

250

Slika 1. Broj katoličkih stanovnika u Rašteviću od 1692. do 1857. godine.

528


Uzrok takvih naglih promjena broja stanovnika nije bilo moguće utvrditi. Moguće je da je u određenim razdobljima dolazilo do pojava zaraznih bolesti kojima je podlegao veći dio stanovništva,3 zatim da podatci nisu bili vođeni ispravno, odnosno da u vizitacijama nije bio predočen točan broj stanovnika (možda je u izjavi prilikom vizitacije 1730. prikazan broj samo odraslog stanovništva), da su se mijenjale granice (ili nisu bile točno određene) naseljenih područja ili župa, ili je riječ o nekom drugom uzroku.

Popisi krizmanih u vizitacijama ninskih biskupa

Matice krizmanih za 18. stoljeće nisu sačuvane, ali su u fondu Vizitacije ninskih biskupa pronađeni popisi krizmanika za pojedine godine. Godine 1696. bila je zajednička vizitacija za Nadin i Raštević, s tim što se za Nadin sačuvao popis krizmanih, a za Raštević nije.

Popisi su krizmanih sačuvani za sljedeće godine:

Tablica 2. Krizma 29. travnja 1700.

Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kuma

Demetrio Jure Versaico

Godine 1700. bio je zapisan samo jedan krizmanik, a župnik je bio don Grgo Striguljica.

3 Za Raštević nisu sačuvane matice umrlih ni knjiga godova, pa se ne može točno utvrditi kad je u pojedinim razdobljima prije 1825. dolazilo do većih epidemija. Ali su npr. zabilježeni podatci o pojavi kuge na području Dalmacije. Biserka Belicza objavljuje podatke o pojavama kuge na ovim područjima u 18. stoljeću: 1710., 1719., 1729. – 1732., 1745., 1763. – 1764., 1783. – 1784. godine (Belicza 2003: 379–380).

529


Tablica 3. Popis krizmanika svibanj 1710.

Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime majke Ime i prezime kume/kuma

Vicenzo Bercasich Zorzi Madalena Paolo Claricich

Mattio Bercasich Zorzi Mattia Paolo Claricich

Anastasia Claricich Paulo Catta Mattia Bercaljich

Marco Giurgevich Mio Gianiza Marco Bersaljich

Anto Claricich Giure Marga d(on) Jure Milicich

Michiel Tadich Martin Anastasia Giure Claricich

Vida Claricich Giure Maria Gunia Banovich

Godine 1710. župnik je u Rašteviću bio don Grgo Striguljica, a izjave su davali prilikom vizitacije Ilija, sin Vučena Brkljače (Vicenca Brkljače), i Grgo Klaričić. Zapisano je da župa posjeduje jedan latinski misal, jedan na šćavetu te jedan glagoljski ritual (rituale illirico).

Tablica 4. Popis krizmanih 8. svibnja 1730.

Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime i prezime kume/kuma

Mattio Tadich Simon Luca Claricich

Zorzi Pintur Zuanne Hyeronimo Pleticosich clerico

Simon Claricich Luca Zorzi Banovich

Isepo Claricich Zuanne Zoezi Banovich

Anastasia Berchliacha Zuanne Angelia Cutlovich

Mattea Banovich Zorzi Margareta Claricich

Elena Berchlachia Piero Zuanne Disnicha

Marco Grubisich Anto Mattio Jurievich

Za vrijeme vizitacija 8. i 9. svibnja 1730. župnik je bio don Juraj Šimičić koji dolazi iz zadarskog područja, izjavu potvrđuje i mještanin Petar Jurjević. Izjavljuju da u Rašteviću ima 17 kuća s oko 120 duša, a u vizitaciji se spominje bratovština sv. Jurja.

530


Tablica 5. Popis krizmanih 21. svibnja 1744.

Krizmani Kumovi

Stoia Berchiaza Gerolima Bulich

Maria Berchiaza Lucia Banovich

Margarita Cutlovich Joana Tepsina

Simon Claricich Isepo Banovich

Giacomo Atelich Marco Banovich

Stana Docudich Mandalena Banovich

Zuana Mateglicich Margarita Claricich

Mattia Atelich Mandalena Banovich

Stoia Banovich Elena Clarich

Geregorio Berchiaza Mio Grubicich

Mandalena Jurovich Gerolima Bulich

Mattia Jurovich Gerolima Bulich

Catta Jurovich Gerolima Bulich

Mattio Clarich Isepo Banovich

Simon Claricich Isepo Banovich

Mandalena Bulich Lucia Berchiaza

Petra Claricich Luzia Banovich

Maria Cutlagich Luzia Berchiacich

Aniza Pintura Mattia Berchiaza

Marta Jurevich Ellena Grubicich

Ivaniza Jurevich Ellena Grubicich

Illia Jurevich Mattio Berchiaza

Zuane Milovaz Luca Clarich

Antonio Berchiaza Mattio Jurevich

Petra Berchiaza Ellena Jurevich

Mandalena Berchiaza Ellena Jurevich

Luca Berchiazza Matio Juravich

Misco Clarich Isepo Banovich

Tadiana Claricich Lucia Banovich

Maria Clarichich Luzia Banovich

Ivan Clarichich d. Giure Jelucic

Tomaso Baricich Ilia Cutlogovich

531


Župnik je 1744. godine bio don Jure Jelušić, a uz njega su davali izjave o stanju u župi sudci bratovštine svetog Jurja Josip Banović i Mio Klaričić, uz njih je svjedočio i Petar Pintur. U crkvi je obavljena krizma te je klerik Nikola, sin Petra Jurjevića, iz Raštevića obukao habit.

Tablica 6. Popis krizmanih. Vizitacija 8. i 9. svibnja 1781.

Ime i prezime Ime oca Kumovi

Luca Klaricich Josip Marco Banovich

Sime Klaricich Josip Marco Banovich

Sime Berchliaza Illia Don Jure Jelusich

Boso Begich Simon Simon Grubisich

Josip Klaricich Paul Marco Banovich

Filipa Jurjevich Marco Stana Banovich

Ante Jurjevich Ante Marco Banovich

Aniza Banovich Marco Kaja Jurjevich

Kaja Coitovich? Luca Marta Sopich

Marria Cutlovich Luca Clara Klaricich

Svita Vuboevich Boso Clara Klaricich

Ivaniza Vuboevich Luca Clara Klaricich

Lucia Banovich Marco Caja Miliceva

Ante Grabicich Simon Ivaniza Berklaza

Jurca Vuboevich Mio Marta Bercliaza

Ivan Klaricich Matte Ivan Banovich

Aniza Martinovich Sime Mattia Banovich

Mattia Klaricich Simon Ivaniza Banovich

Lucia Sovilich Simon Marta Molecina?

Paul Sopisch Ivan Anton Jurjevich

Frane Klaricich Sime Marco Banovich

Simon Tadijich Nicola Visco Klaricich

Simon Berklaza Toma d. Jure Jelusich

Boso Klariza Marco Marco banovich

Caja Berklaca Marco Marta Mioceva

Izjavu za vrijeme vizitacije davali su don Jure Jelušić, župnik, te kapetan sela Jadre, sin Pavla Klaričića. O stanju u parohiji davao je izjavu pravoslavni svećenik (greco), paroh Petar Tepša koji se u zapisnik potpisao hrvatskom ćirilicom (bosančicom) i latinicom.

532


U Spisima Ninske biskupije pronađeno je jedno izvješće o rođenima i umrlima u Rašteviću za godinu 1808., do 2. srpnja 1808., koje glasi:4

Nota od rogenje i mertvih u sellu Rastevichiu na 3 luja 1808.

Rogieni MartviMuski 3 xenski 2 i suma 5 ludi i xena i dize muske 2 xenske 5 suma 8

Ja don Jerko Jovich parok

Prilikom vizitacije 1827. godine izjave su davali župnik don Grgo Ugarković, kapetan Ivan Brkljača, starci: Ivan Banović, Stipan Klarica, Jadre Brkljača, Mate Brkljača te fabricieri Šime Brkljača detto Bićela. Izjavljuju da Raštević ima 120 duša (vjerojatno samo onih koje se ispovijedaju).

Ostali dokumenti iz 18. stoljeća

Za područje su Raštevića sačuvane dvije glagoljske oporuke koje se nalaze u fondu Zadarski knezovi. Dana 5. veljače 1796. godine piše oporuku Jivan, sin po(kojnoga) Stanka Brkljače (Barklazze), koji ostavlja svojim nasljednicima pozamašno imanje, blago i skupu odjeću. Zanimljivo je da se kroz oporuku vide podjele stanovništva u samom selu ili okolici na Vlahe i ne-Vlahe. Jivan Brkljača, kao i osobe koje imenom i prezimenom nabraja u oporuci, pripadaju nevlaškom stanovništvu. On u svojoj oporuci navodi da ne zna je li ostao dužan kojem Vlahu (ne moghu sse spomenuti da sam Vllahu come sto dusam).

U drugoj oporuci Mate, sin pok. Grge Striguljice, iz Vrane daje svoju imovinu u Rašteviću i Vrani svojim nasljednicima i bratovštinama i crkvama u Rašteviću, Vrani, Pristegu i u četiri ninske crkve da za njega govore svete mise.

Najveći je broj dokumenata sačuvan u fondu Ninske biskupije Arhiva Zadarske nadbiskupije koji su pisani glagoljicom, hrvatskom ćirilicom (bosančicom) i latinicom. Najviše se dokumenata odnosi na ženidbene spise, odnosno riječ je o raznim dopisima i dozvolama za vjenčanja.

U bosančicom pisanom dopisu 1695. don Juraj Kurtović, raštevićki župnik rodom iz Pakoštana, obavješćuje ninskog biskupa da je postignuta pogodba vezana uz ženidbu Mate, sina Pavla Klaričića iz Raštevića, i Cvite,

4 HR-AZDN, Spisi Ninske biskupije, 17/6, kutija 12.

533


kćeri pokojnoga Dane Šarlije iz Banjevaca, Skradinske biskupije te da ih je uredno napovidao tri puta.

Godine 1719. don Ivan Milišić, parok od Nadina, žali se biskupu na ponašanje mještana Nadina i Raštevića prema njemu i raštevićkom kapelanu.5 Dana 8. listopada 1722. don Jure Šimičić, raštevićki župnik, obavješćuje ninskog biskupa da je napovidao tri puta Ivana Jurjevića i Maru, kćer Šime Dujmovića, a ženu Ivana Janića, koja je došla sa zadarskog područja te ga moli da im dozvoli sklapanje braka. Godine 1734. tadašnji raštevićki župnik don Mijo Gašparović šalje upit ninskom biskupu o postupanju u jednom slučaju vjenčanja. Naime, djevojka iz Raštevića, kćer Ivana Pintura, otišla je živjeti prije vjenčanja k momku Josipu, sinu Grge Karšulovića, u Nadin. Nadinski je župnik don Ivan poslao upit biskupu koji je odgovorio u skladu s tadašnjom praksom da se djevojka i momak ne mogu vjenčati dok se ne razluče, odnosno dok se djevojka ne vrati roditeljima. Župnici su poslušali biskupa i razdvojili (razlučili) djevojku i mladića pa don Mijo traži od biskupa da mu javi mogu li se nakon ispunjenih uvjeta mladi vjenčati. Godine 1735. don Mijo opet ima sličan problem, ali sada s djevojkom iz kuće Brkljače. Ujedno opravdava klerika (žakna, dijaka) Lovru Brkljaču da ne može ići u Nin do biskupa, kako je ovaj tražio, jer je bolestan i leži (ere ga boli noga i tako leži). Sljedeći je župnik Raštevića postao baš taj dijak Lovre Brkljača. Don Lovre 1741. godine daje potvrdu Antonu, sinu pokojnoga Šime Radinića iz Starigrada, koji je kao malo dijete došao u Raštević, o slobodnome bračnom stanju.6

Godine 1752. don Jerko Vrsaljko iz Nadina žali se biskupu da je Ivanica, kći pokojnoga Šimuna Ubavića iz Raštevića, došla u njegovu župu za Šimuna pokojnoga Tome Vrsaljka. Problem je bio u tome što njezin stric nije bio zadovoljan ženidbom i tražio je od mladićeve obitelji najmanje četiri cekina (uanci da je robigna), što oni nisu mogli nabaviti. Don Jerko moli biskupa da mu dozvoli vjenčati momka i curu bez obzira na to što nema dozvolu skrbnika, da ne bi živjeli nevjenčani.7

Sljedeći dokument potpisuje don Jakov Kužinović, župnik Smilčića, 1752. godine. On traži dozvolu ninskog biskupa za vjenčanje kćeri pokojnog Stipana Samirića iz Pristega, koja je bila žena pokojnog Šimuna Jurjevića iz Raštevića, a trebala se udati za Grgu Marinovića iz Smilčića. Župnik piše da je bilo problema s njezinom braćom koja nisu odobravala

5 Spis objavljen u članku Franov-Živković 2014: 41–79. 6 O ženidbenim dozvolama vidi više u člancima Franov-Živković 2015a: 185–216; Franov-

Živković 2015b: 275–313.7 Spis objavljen u članku Franov-Živković 2014: 41–79.

534


taj brak. Župnik ju je vratio u rodnu kuću, a braća su na kraju pristala da se vjenča u Smilčić.

Župnik dana 12. travnja 1753. godine moli biskupa da posreduje u skandalu koji se događa u Rašteviću. Naime, Raštevićani optužuju župnika da pravi smutnju u selu te žele da ga biskup premjesti i da ključeve crkve preda drugom svećeniku.

U dokumentu pisanom bosančicom 1791. godine pravoslavni svećenik, pop Lazar Milojević, parok Gornje Jagodnje i Raštevića, daje blagoslov za vjenčanje Grigoriu Klarici i Eleni, kćeri pok. Nikole Voivode. Pismo je upućeno don Stipanu, župniku (paroku) Raštevića.

Stanovništvo na temelju tabelarnih matičnih knjiga iz 19. stoljeća

Katoličko stanovništvo

Sačuvane su sljedeće matične knjige župe Raštević u Državnom arhivu u Zadru: matica krštenih 1825. – 1836. (inv. br. 982); 1837. – 1887. (inv. br. 2008); matica vjenčanih 1825. – 1857. (inv. br. 983); matica umrlih 1826. – 1842. (inv. br. 984); 1843. – 1900. (inv. br. 2156). Postoje i parice ovih matičnih knjiga u Arhivu Zadarske nadbiskupije, ali nisu cjelovite.

Tablica 7. Katoličko stanovništvu u Rašteviću prema matičnim knjigama krštenih i umrlih od 1825. do 1900. godine.

Kršteni Umrli

Godina Ukupno Muški Ženske NepoznatoBroj

cijepljene djece

Ukupno Muški Ženske Prirodna promjena

1825. 4 2 2 – – – – – + 4

1826. 11 5 6 – – 3 2 1 + 8

1827. 8 5 3 – – 14 5 9 - 6

1828. 1 1 – – – 6 4 2 - 5

1829. 2 – 2 – – 6 2 4 - 4

1830. 12 6 6 – – 2 2 – + 10

1831. 7 4 3 – – 2 1 1 + 5

1832. 9 4 5 – – 2 1 1 + 7

1833. 6 4 2 – – 9 2 7 - 3

1834. 12 3 9 – – 5 3 2 + 7

535


Kršteni Umrli


cijepljene djece


1835. 3 – 3 – – 10 6 4 - 7

1836. 15 6 9 – – 9 7 2 + 6

1837. 6 1 5 – – 1 – 1 + 5

1838. 6 3 3 – – 8 5 3 - 2

1839. 11 6 5 – – 3 2 1 + 8

1840. 10 7 3 – – 6 5 1 + 4

1841. 8 2 6 – – 3 2 1 + 5

1842. 10 7 3 – – 1 – 1 + 9

1843. 13 7 6 – – 6 4 2 + 7

1844. 18 9 9 – – 10 4 6 + 8

1845. 11 9 3 – – 8 7 1 + 3

1846. 6 4 2 – – 13 9 4 - 7

1847. 5 3 2 – – 10 7 3 - 5

1848. 9 2 7 – – 8 5 3 + 1

1849. 7 4 3 – – 6 1 5 + 1

1850. 4 – 4 – – 8 4 4 - 4

1851. 14 9 5 – – 1 1 – + 13

1852. 12 9 3 – – 8 6 2 + 4

1853.8 6 2 4 – – 25 12 13 - 19

1854. 5 1 4 – – 19 7 11 - 14

1855.9 3 1 2 – – 20 7 13 - 16

1856. 16 4 12 – 14 4 2 2 + 12

1857. 7 4 3 – 6 2 - 2 + 5

1858. 9 6 3 – 8 3 1 2 + 6

1859. 15 10 5 – 8 2 1 1 + 13

1860. 11 8 3 – 4 2 1 1 + 9

1861.10 9 4 4 1 8 5 3 2 + 4

8 Godine 1853. i 1854. bile su epidemije tifusa i dijareje. 9 Godine 1855. izbila je epidemija kolere na cijelom zadarskom području.10 Jedna je osoba umrla od tifusa – Šime Begić (52) 8. 7. 1861.; jedna od srčanog udara

(colpo di poplesija) – Josip Brkljača (24) 15. 6. 1861. koji je imao prebivalište na adresi Raštević 13, odnosno bio je iz iste one kuće u kojoj je prijašnje godine od kolere umrlo 14 ljudi.

536


Kršteni Umrli


cijepljene djece


1862.11 13 4 9 – 5 6 4 2 + 7

1863.12 13 4 9 – – 21 15 6 + 8

1864. 12 2 10 – 12 2 1 1 + 10

1865. 9 4 5 – 9 8 2 6 + 1

1866. 14 5 9 – 13 2 1 1 + 12

1867. 9 6 3 – 9 6 2 4 + 3

1868.13 9 2 7 – 9 8 5 8 + 1

1869. 13 9 4 – 13 5 1 4 + 8

1870.14 9 4 5 – 9 5 1 4 + 4

1871.15 10 8 2 – 616 7 2 5 + 3

1872. 13 11 2 – – 1 1 – + 12

1873.17 7 6 1 – – 3 1 2 + 4

1874. 3 – 3 – – 7 5 2 - 4

1875. 12 6 6 – – 7 5 2 + 5

1876. 14 10 4 – – 8 4 4 + 6

1877.18 12 7 5 – – 13 9 4 - 1

1878. 9 5 4 – – 4 2 2 + 5

1879. 15 9 4 – – 12 8 4 + 3

1880. 5 3 2 – – 19 8 11 - 14

1881. 12 4 8 – – 6 3 3 + 6

1882. 12 5 7 – – 5 1 4 + 17

11 Brkljača Mate detto Spiza (39) umro je 16. 11. 1862. Kao uzrok smrti je navedeno: izbacio ga konj i ostao je ležati mrtav.

12 Jedna je osoba umrla od tifusa – Tome Klarica (42), u. 9. 3.; tri osobe umrle su od velikih boginja (vajolo): Petar Brkljača (25) i dvoje djece (braća) iz obitelji Begić na broju 12. Za ove je smrti napravljena bilješka u kojoj piše da je riječ o zaraznoj bolesti kod koje je za pokop potreban nalog prvostupanjskog suda.

13 Tri su osobe umrle od dijareje: Miho Klarica (3), Kaja Klarica (65), Joso Klarica (2).14 Jedna je osoba umrla od tifusa – Matia Šopić detto Brainović (45) i jedna od velikih

boginja (vajolo) – Ivanica Klarica (4).15 Jedna je osoba umrla od tifusa – Šime Brkljača deto Čulina (41).16 Iza rednog broja 6 župnici više ne pišu bilješku o cijepljenju, također rijetko upisuju

podatak odakle je majka.17 Jedna je osoba umrla od tifusa – Križan Brkljača (8 mj.).18 Dvije su osobe umrle od velikih boginja (vajuolo).

537


Kršteni Umrli


cijepljene djece


1883. 8 2 6 – – 16 6 10 - 8

1884. 11 1 10 – – 12 5 7 - 1

1885. 15 8 7 – – 4 3 1 + 11

1886. 14 7 7 – – 7 4 3 + 7

1887.19 7 3 5 – – 9 2 7 - 2

1888. – – – – – 8 3 5 –

1889. – – – – – 22 13 9 –

1890. – – – – – 11 7 4 –

1891. – – – – – 7 6 1 –

1892. – – – – – 9 4 5 –

1893. – – – – – 7 2 5 –

1894. – – – – – 7 6 1 –

1895. – – – – – 9 8 1 –

1896. – – – – – 5 1 4 –

1897.20 – – – – – 13 5 8 –

1898. – – – – – 3 3 –

1899.21 – – – – – 9 4 5

1900. – – – – – 11 4 7

Matice krštenih 1825. – 1887.

Majke koje nisu iz Raštevića dolaze iz sljedećih mjesta: Arbanasa (Borgoerico), Biograda, Bukovića, Bulića, Galovca, Golubića, Gorice, Jagodnje Gornje i Donje, Jasenica, Karina, Kolašca, Korlata, Kožlovca, Kruševa, Kule Atlagić, Medviđe, Lepura, Lisičića, Nadina, Nunića,

19 Postoje upisi samo do 25. rujna 1887. godine.20 Od ukupno 13 smrti tri smrti su upisane pod brojem 0, dakle tri osobe su umrle izvan

Raštevića. Stana Mikić (17), u. 11. 2. 1880. od prijeke smrti u Podlugu, pokopana u Perušiću; Martin Brkljača (r. 5. 11. 1857) umro od sušice 1. 11. 1897. u Šopotu, pokopan u Perušiću; Petar Jurjević Markov (r. 16. 6. 1870), u. 12. 12. 1897. u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima. Primjedba: bio je pokopan nakon 36 sati na Općinskom groblju u Zadru.

21 Od ukupno 9 smrti jedan je pod brojem 0. Marija Banović (65). Umrla je 15. 1. 1899. u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima.

538


Perušića, Polače, Podluga, Popovića, Pridrage, Pristega, Tinja, Trljuga (sada dio Biljana), Šopota, Vukšića, Zapužana, Zemunika.

Za tri je majke (jedna iz Biljana, jedna iz Kolašca, a jedna iz Golubića) upisano da su pravoslavne vjere (greco). Po prezimenima je majki moguće da ima još onih koje su bile pravoslavne vjere pa prešle na katoličku, ali nije zapisano jer je riječ uglavnom o udovicama koje su prelazile na katoličku vjeru prilikom prvog vjenčanja.

Mjesto je vjenčanja uglavnom u Rašteviću iako se u pravilu vjenčavalo u nevjestinoj župi. Pojedini su se Raštevićani vjenčali u sljedećim mjestima: Korlatu, Kruševu, Nuniću, Perušiću i Tinju.

Poput ostalih mjesta u okolici,22 i u Rašteviću se u 19. stoljeću povećava broj izvanbračnih zajednica, a s tim i broj nezakonite djece. Od ukupno 601 djeteta u katoličke je knjige upisano da je rođeno izvan braka 23 (3,83 %) djece.

Upisan je veliki broj djece iz izvanbračnih zajednica, kod kojih je poznat otac, međutim u rijetkim je slučajevima zapisano priznanje očinstva. Uglavnom je otac bio upisivan direktno u rubriku „otac“, što nije bilo u skladu sa zakonom.23

Tu djecu možemo podijeliti na onu kod koje roditelji žive zajedno pa su se naknadno vjenčali (troje djece – 0,49 %), na onu kod kojih roditelji žive zajedno, ali nikad nisu sklopili brak ili župnik nije upisao u maticu sklapanje braka roditelja (12 – 2 %).

22 Vidi članak „Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća“ u ovom Zborniku ili o stanovništvu Novigrada u članku Franov-Živković 2017a: 414–443.

23 Vlačić 1909: 183, & 135. Upisivanje u maticu nebračne djece. Dijete vanbračno rođeno upisuje se u Maticu kao nebračno. Rubrika „Otac“ ostavlja se nepopunjena. De. I), 21/10.1813.; 155–158, & 124: Legitimacija docnije zaključenim brakom (Per subsequens matrimonium): Prema & 161. G. Z. zahtjeva se: 1. Da bude ispostavljeno očinstvo (paternitet) nebračnom djetetu za života očeva bilo : putem parnice (& 163. G. Z.) ili pristankom vanbračnoga oca da se upiše očevo ime u Knjigu rogjenih (& 164 G. Z.); Radi legitimacije nije nužna pretpostavka, da su roditelji djeteta već u času kad se ovo začelo mogli zaključiti važan brak, kao što je bilo propisano Carskim Patentom 22/2. 1791.; Legitimacija djeteta, koja je eo ipso slijedila prema & 161. G. Z. docnije zaključenim brakom (Per subsequens matrimonium) ima biti još popunjena formalnom izjavom o očinstvu (paterinitet) u knjizin rogjenih (ako odnosna izjava nije već prije ubilježena u Knjigu rogjenih), jer inače dijete ne stječe pravo zakonitog rogjenja. O. V. S. 31/5. 1905., br. 6149.; Kao vrijeme izvršene legitimacije smatra se dan kad su roditelji zaključili brak. O. M. U. 20/2. 1871., br. 299.; Otac treba da dogje svećeniku sa dva svjedoka, koje ovaj poznaje kao poštene ljude, te da pred njima izjavi, da je on otac vanbračno rogjenoga djeteta i da želi, da mu se ima kao takovoga upiše u knjigu rogjenih.; Svećenik je dužan prijaviti kot. Poglavarstvu nemarne roditelje, koji neće da pozakone svoje dijete. O. M. 21/3 1892., br. 11890, ex 1891.

539


U nekim je slučajevima poznata samo majka, a otac je nepoznat (4 – 0,67 %)24 te ima nekoliko slučajeva u kojima je oboje roditelja nepoznato, a dijete je poslano u zadarsko nahodište (4 –0,67 %).25 U jednom je slučaju, gdje je poznata majka, dijete poslano u zadarsko nahodište.26

Djeca koja su začeta izvan braka, a roditelji su se naknadno vjenčali, čime je dijete automatski pozakonjeno su sljedeća:27 Elena od Marte Gulan iz Galovca i Marka Brkljače iz Raštevića r. 10. 11. 1837. Roditelji vjenčani 3. 10. 1837.;28 Mattia Brkljača r. 18. 1. 1862. od Marte Kardum iz Zapužana i Šime Brkljače od Juke vj. 2. 11. 1862. u Rašteviću;29 Jurjević Anica r. 22. 1. 1865. od Jurke Brkljače i Frane Jurjevića vjenčani 19. 2. 1865.30; Čirjak Šime r. 2. 1. 1865. od Cupać Nake iz Korlata i Jose Čirjaka žive zajedno na adresi Raštević 41, vjenčani 27. 1. 1867.; Marta r. 2. 8. 1851. od Ivana Brkljače i Marije Prtenjača iz Polače, vjenčani 12. 1. 1851. Dijete je bračno, a u bilješci piše da su prije vjenčanja roditelji živjeli u konkubinatu.

Kod većine djece koja su rođena u izvanbračnoj vezi nema bilješke da su roditelji sklopili brak.31

24 Pavica – nezakonita rođena 1850. od Matije Katuša iz Zelengrada, koja je imala prebivalište u Rašteviću, katolkinja; Edvvige od Šimice Žorić r. 16. 7. 1851. iz Korlata, kum Šimun konte komunale Kornareto i Šimica Vulelija iz Korlata; Eduardo r. 13. 7. 1858. od Marte Šopić, otac nepoznat; Margarita r. 24. 2. 1883. od Božice Brkljače – otac nepoznat. Primjedba: bi diete odnešeno u Zadar na sirotište.

25 Nahočad (nepoznati roditelji): Božica, r. 25. 12. 1838.; Mateo, r. 7. 9. 1848. Župnik je stavio bilješku da se djetetu ne zna precizno vrijeme rođenja; Anastasia r. 14. 1. 1850.; Banović Matia detto Maša r. 18. 2. 1851. – ovom je djetetu navedeno prezime, ali su se roditelji (vjerojatno samo majka) odbili upisati u maticu.

26 Margarita r. 24. 2. 1883. od Božice Brkljače – otac nepoznat. 27 Vidi bilješku 28.28 U bilješci se navodi da je Marko Brkljača, kapetan sela, priznao dijete za svoje. Na ovom

se primjeru vidi da su katolički svećenici, za razliku od pravoslavnih, bez obzira na to što su roditelji bili vjenčani mjesec dana prije rođenja djeteta, dijete koje se rodilo u roku prije sedam mjeseci upisivali kao izvanbračno i tražili su priznanje očinstva.

29 U bilješci, koju je potpisao glavar sela, zapisano je da je Šime Brkljača bio vojni obveznik te da se iz tog razloga nije mogao ranije vjenčati, kao i to da je dijete njegovo.

30 U bilješci je zapisano da je Frane Jurjević priznao dijete za svoje.31 To su: Banović Dumica r. 20. 5. 1862. od Tepše Marie iz Raštevića i Križana Banovića.

Roditelji zajedno žive na adresi Raštević 54, ali nema zapisanog sklapanja braka; Klarica Ivanica r. 29. 12. 1864. od Todore Šišić iz Bukovića i Šime Klarice detto Zole da Raštević nisu vjenčani, ali žive zajedno na adresi Raštević 5; Jurjević Ivanica r. 2. 1. 1865. od Stoje Brkić iz Perušića i Marka Jurjevića, žive na adresi Raštević 56, ali nisu vjenčani; Mateo Banović r. 8. 1. 1872. od Marije Vrsaljko i Marka Banovića zajedno žive na adresi Raštević 52, nisu vjenčani; Jure Brkljača r. 4. 4. 1872. od Matije Klarica i Stipana Brklajče zajedno žive na adresi Raštević 14., nisu vjenčani; Nikola Banović r. 12. 5. 1872. od Stane Šuša iz Kolašca i Martina Banovića žive zajedno na adresi Raštević 51, ali nisu vjenčani; Jakovica Brkljača r. 11. 2. 1873. od Šimice Ožaković iz Nadina i Mate Brkljače iz Raštevića, zajedno žive na adresi Raštević 15, nisu vjenčani; Šime Brkljača r. 1. 11.

540


Pojedine su žene rađale i po nekoliko djece izvan braka, a da nije zabilježeno sklapanje braka roditelja, kao npr. Andriana (Jandra) Brkljača – dvoje;32 Anica Pupovac – dvoje.33 U kući Brkljača na adresi Raštević 13 dvije su nevjeste rodile, svaka po dvoje izvanbračne djece.34

U Rašteviću su katkad živjele obitelji koje nisu bile izvorno iz mjesta već su tu boravile uglavnom privremeno i tu dobijale djecu. U Rašteviću su rođeni: Šime 1841., a roditelji Lucija Atelj iz Nadina i otac Martin Opančić iz Pristega. Bili su vjenčani u Rašteviću 8. 11. 1840.; Lucija Šulentić iz Štikade, Croatia, s prebivalištem u Rašteviću i Agustin Mlinar iz Promine, koji je također imao prebivalište u Rašteviću, a vjenčani su bili 2. 12. 1834. u Smilčiću, a u Rašteviću su dobili dvoje djece: Luciju r. 13. 12. 1841. i Šimicu r. 2. 1. 1844.

U cijelu knjigu upisivane su brojne babice koje su pomagale pri porodu. S obzirom na broj babica ispada da je skoro svaka žena pomagala pri porodu. Nabrojit ću samo neke: Joka Žakić, Šimica Jurjević, Mara (Marija) Klarica, Manda Banović, Mitra Brkljača, Jurja Banovac, Flora Šopić, šimica Banović, Kaja Brkljača, Matia Šopić, Kata Petrakova, Ciripta Tadić, Đurđa Dragičević, Pavica Klarica, Cvita Šopić. Godine 1848. ovlaštena je babica bila Maria Jurjević, 1972. Simeona Starbac; Od 1876. Simeona Brkljača; Od 1877. Lucija Banović; 1880. bila je babica Lucija Begović namisto babe zakonite; od 1881. Lucija Begović.

Kumovi su bili iz mjesta, ali i bližih i udaljenijih mjesta. Zanimljiv je i veliki broj prijateljstava i kumstava s pravoslavnim stanovništvom. Među kumovima nalazimo svećenike, kao što su don Grgo Ugarković, koji je bio kum četiri puta 1827. godine, te don Šimun Mihić iz Sali.

1876. od Jurke (ili Zorke) Ražnjević iz Polače koja živi u Rašteviću i Miat Brkljača – piše da su u konkubinatu; Ivan Banović r. 22. 6. 1877. od Stane Sopine i Marka Banovića koji žive u konkubinatu; Stoja Begić r. 1. 10. 1877. od Đurđe Vručinić i Martina Begića koji žive u konkubinatu; Mijo Banović r. 20. 9. 1879. od Stane Sopine i Martina Banovića – suložnici.

32 1. Jakovica Klarica r. 6. 11. 1864. od Jandre Brkljače i Jakova Klarice. Roditelji žive zajedno na adresi Raštević 1, ali nisu vjenčani; 2. Klarica Matija r. 4. 11. 1866. od Andriane Brkljače i Jakova Klarice vj. 23. 2. 1868. žive zajedno na adresi Raštević 1.

33 1. Anica Jurjević r. 10. 12. 1884. od Anice Pupavac i Andrie Jurjevića (nije zapisano da žive u konkubinatu). Piše u primjedbama: dite na 16.1.1887. pozakonjeno; 2. Ilija Jurjević r. 25. 4. 1886. od Ane Pupovac i Andrije Jurjevića pozakonjeno dijete na 16. 1. 1887. Na isti je dan otac priznao oboje djece ili su se roditelji tada vjenčali.

34 1. Brkljača Bare od Matije Klarica r. 8. 8. 1867. i Jure Brkljače, nisu vjenčani, a žive na istoj adresi, 2. Petar Brkljača r. 8. 5. 1871. od Matije Klarice i Jure Brkljače zajedno žive na adresi Raštević 13, nisu vjenčani, Ista kuća –1. Grgo Brkljača r. 18. 11. 1872. od Marije Klarica i Grge Brkljače žive na adresi Raštević 13, nisu vjenčani, 2. Grgo Brkljača r. 18. 11. 1872. od Marije Klarica i Grge Brkljače žive na adresi Raštević 13, nisu vjenčani.

541


Kumovi su iz sljedećih mjesta: Benkovca, Galovca, Korlata, Kule Atlagić, Lisičića, Nadina, Polače, Selina, Sali, Vrane, Tinja.

Veliki je broj pravoslavnih vjernika (greci) bio prijateljski i rodbinski povezan s katoličkim stanovništvom pa se tako kao kumovi javljaju sljedeće osobe: Andrija Gnjatović i Marta Vojvodić 1830.; Giovani da Carin 1830.; Đuro Tepša i Vasilija Tepša; Jure i Jeka Pupovac iz Raštevića; Vasilj Gnjatović; Vasilija Gnjatović; 1847. Vasilia Opacich Tintor.

Glavari sela (capo villa) koji se pojavljuju kao kumovi su: Ivan Brkljača, 1832.; Mate Brkljača, 1833., 1834. dva puta, 1842.; Vid Brkljača, 1848.; Stanko Brkljača, 1858.

Isti se glavari sela pojavljuju i kao roditelji djece, npr. u maticama dobivaju djecu Đurđa Dragičević iz Golubića i Mate Brkljača capo villa, 1842; Matković Lucija iz Jasenica ud. Banović i Vid capo villa 1851.

Posjednici su koji se javljaju kao kumovi sljedeći: Dapor Luigi da Bencovach (rustici catolici), 1841.; Pietro Antonio Cornereti da Bencovac posidenti; 1848. Josip Mihić iz Sali s prebivalištem u Rašteviću; Tome Atelj i Ivanica iz Nadina, 1852.; Mihić Osipa Sali i Stošija; Josip i Anastasija Mihić iz Sali, 1857.

U maticama postoji nekoliko zanimljivih bilješki. U upisu br. 6/1841. je u rubrici „Primjedbe“ upisan ispravak podataka

za Božicu Brkljača rođenu od Tomice Jurjević i Bare Banovića. U bilješci piše da se ispravlja ime oca koji nije Banović već Bare Brkljača.

U upisu pod brojem 9/1852. za Petra rođenog 2. 7. 1852. od Marte Brkljače i Miata Jurjevića stavljena je bilješka da je otac ubijen iz puške dva mjeseca prije rođenja djeteta. Upisan u registar umrlih pod brojem 13.

U ovom razdoblju ima 7 blizanaca.35 To su: Ante i Antica r. 15. 6. 1830. od Marije Brkljače i Mate Jurjevića vj. 10. 9. 1810. Bartolo i Barica r. 18. 8. 1833. od Đurđe Dragićević greco iz Golubića i Mate Brkljača capo villa di Rastevic, vjenčani 9. 9. 1832. u Rašteviću. Ivan i Mate Brkljača deto Spiza r. 18. 7. 1851. od Jurke Klarice i Mate Brkljače detto Spiza. Klarica Ivan i Šime r. 8. 7. 1869. od Grgice Brkljača i Grge Klarice. Blaž Jakov i Marta Jurjević r. 1. 2. 1879. od Stane Brkljače i Petra Jurjevića. 1. 8. 1881. Jela i Stoja Brkljača od Andriane i Šime Brkljače.

Stana i Mara r. 15. 10. 1882. od Ljubice Pupavac i Šime Banovića.

35 Župnik je upisivao svakog od blizanaca na poseban broj kako je po zakonu i trebalo. Vlačić, 1909, 188, & 138, Upisivanje u maticu: Blizanci upisuju se u Maticu umrlih, kao i u maticu rogjenih, svaki na po se. O. V. 20.8.1816., br. 13529.

542


Od godine 1856. do 1871. bilježeno je u maticama cijepljenje djece (osim za godinu 1863.). Od ukupno upisano 178 djece cijepljeno je 133 ili 74,72 %.36

Matica umrlih od 1826. do 1900.

Najkompletnije i najočuvanije matice su umrlih Raštevića iz 19. stoljeća. Analiza je napravljena na osnovi originala. U Arhivu Zadarske nadbiskupije postoje i parice (iako nepotpune) ovih matica.

Još u popisu s početka 18. stoljeća vidimo da je na ovom području najčešća bolest bila febra37 ili bar bolesti koje su kao jedan od simptoma imale tempetaturu. Takve bolest prevladavaju i u 19. stoljeću. Na početku upisivanja u ove tabelarne matice župnici su često unosili kao uzroke smrti naravna smrt ili starost, vjerojatno ne poznavajući od čega je osoba stvarno umrla.

Djeca su najčešće umirala kao na drugim područjima od crvi (vermi) i febre, ali i drugih zaraznih bolesti kao i odrasli.

Tijekom 19. stoljeća na zadarskom su se području (ali i šire) često pojavljivale razne zarazne bolesti, od kojih nije bio oslobođen ni Raštević.

Od većih epidemija ističem onu 1853. godine kad je ukupno u Rašteviću umrlo 18 ljudi od čega 11 djece. Zapisano je da je riječ o kombinaciji tifusa, dijareje i febre. Umrle su tri osobe u obitelji Jurjević od 8. 9. do 5. 12., na adresi Raštević 46. U istom su razdoblju umrle tri osobe iz obitelji Brkljača koje su stanovale na adresi Raštević 56, dvoje djece i jedna starija osoba iz obitelji Jurjević na adresi Raštević 46, jedno dijete i jedna starija osoba iz obitelji Jurjević na adresi Raštević 44. Na broju 51 umrli su dijete i starija žena iz obitelji Banović. Iz iste je obitelji sljedeće godine umrlo još jedno dijete od dijareje. Na broju 14 umrle su sestre iz obitelji Brkljača.

Godine 1854. nastavlja se zaraza tifusa i malatie diaretice pomiješane s temperaturom. Umrlo je još šest osoba. Iste su godine od gripe umrle tri osobe.

Umrli 1853./54. od tifusa, dijareje i febre: 1953. godine – Andriana Batović (29), 8. 9. 1953.; Šimica Jurjević (8), 12. 9.; Jure Jurjević (3), 18.

36 Cijepljenje je protiv velikih boginja u Dalmaciji započelo 1801., a sustavno se provodilo od 1806. godine. Velike boginje (ospice, crne brše = variola vera), javljaju se i nakon početka cijepljenja 1806. godine. Na zadarskom su području najveće epidemije velikih boginja bile na Pagu 1809., Sutomišćici 1810., Starigradu 1888., i Velom Ižu 1885. godine. Na Viru je najveća epidemija bila 1862. kada je umrlo sedmero ljudi (Franov-Živković 2016: 231–355).

37 Franov-Živković 2014: 41–79.

543


9.; Šimica Brkljača (1), 20. 9.; Šime Klarica (1), 25. 9.; Marko Jurjević (5 mj.), 7. 10.; Marko Klarica (1,5 mj.), 13. 10.; Toma Jurjević (2 g. i 10 mj.), 18. 10.; Toma Jurjević (2 g. i 10 mj.), 18. 10.; Bare Šopić (1 g., 3 mj.), 20. 10.; Šimica Banović (10 mj.), 21. 10.; Mate Begović (2 g., 22 dana), 22. 10.; Luca Milovac (17 g., 27 dana), 13. 11.; Dujam Jurjević (63), 14. 11. 1853.; Vukus Vasilia Banović (50), 14. 11.; Božica Brkljača (28 dana), 5. 12.; 1854. godine – Šimica Banović (67); Marko Čirjak (64); Vasilia Šopić (43); Josip Banović (2 g., 3 mj.); Maria Jurjević detto Vukić (38). Te su godine od gripe umrle još tri osobe.

Tifus je harao Raštevićem skoro svake godine: 1838. (1); 1843. (1); 1844. (2); 1845. (2); 1846. (2); 1847. (2); 1848. (1); 1850. (2); 1851. (1); 1852. (1); 1853. (2); 1863. (1); 1881. (1); 1891. (1); 1892. (1); 1899. (1).

Godine 1855. na zadarskom se području pojavila velika epidemija kolere.38 Ni Raštević nije bio pošteđen epidemije. Smrt je utvrđivao benkovački liječnik, a zabilježena je smrt 18 uglavnom odraslih osoba.

Umrli od kolere 1855.: Vasilija Brkljača (49), 26. 8. 1855.; Ivanica Begić (41), 28. 8.; Mate Brkljača sin Pere (79), 29. 8.; Jurka Brkljača (29), 2. 9.; Šime Klarica od Mirka (49), 3. 9.; Marta Grubić žena Šime Brkljače detto Bujo 4. 9.; Savlina Klarica (43), 5. 9.; Antica Begić (7), 5. 9.; Šimica Klarica r. Bobanović (41), r. 6. 9.; Soka Vojvodić Brkljača (67), 6. 9.; Pava Klarica (41), 9. 9.; Naka Banović (53), 1. 10.; Joka Brkljača (32), 3. 10.; Anica Brkljača (47), 4. 10.; Križan Marko Brkljača (15), 4. 10.; Gajo Banović (41), 6. 10.; Paval Jurjević (22), 7. 10.; Ivanica Begović (32), 27. 12.

Najviše je umrlo osoba u tri kuće: dvoje iz obitelji Begić na adresi Raštević 12, četvero iz obitelji Brkljača na adresi Raštević 13 te dvoje iz obitelji Brkljača na adresi Raštević 59.

Velike boginje (brše, vaiolo) pojavile su se 1836. godine kad je umro Roko Tadić (34) od Bare Tadića i Marije Atelj 22. 2. 1836. Uzrok smrti: di teriblle mallatia di vajolo. Dana 19. 2. ga je pregledao liječnik – chirur(g) circorale go. Sigr. Picot.

38 O pojavi kolere na zadarskom području vidi u članku „Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća“ u ovom Zborniku. Vidi i knjige i članke Jelić 1978: 47. Jelić među nabrojenim mjestima u kojima se pojavila epidemija kolere spominje i Raštević. Na Viru je 1855. umrlo 28 osoba (AZDN, Matica umrlih Vir 1825. – 1890.; Franov-Živković 2016: 321–355). U Kalima epidemiju kolere nalazimo 1850., 1854 – 1855. godine. Godine 1855. umrlo je 35 osoba. (Franov-Živković 2017b: 383–722). Godine 1855. u Novigradu pojavila se zaraza koju je župnik nazvao infiamazioni od koje je umrlo 18 ljudi, a od bolesti upisane kao febre gastrice u istom je razdoblju umrlo troje ljudi, te opet kao infiamazioni devetero (sve 1855. i početak 1856. godine). Moguće da ovi zapisi o bolesti odgovaraju simptomima kolere koja je tada harala (Franov-Živković 2017a: 414–443).

544


Godine 1863. pojavila se epidemija velikih boginja (vaiuolo) od koje je umrlo 13-ero mještana. Na adresi Raštević 12 umrli su Petar Brkljača (25) i dvoje djece, na broju 13 dvoje djece Brkljače, na broju 14 jedno dijete Brkljača, na broju 4 troje djece Begović, jedna starija osoba Šime Čirjak (37) na broju 41, jedno dijete Banović na broju 54 te Marta Jurjević (34) na adresi Raštević 46; Marta Banović (8) i Bare Brkljača (43) na adresi Raštević 4.39

Od 1879. povećava se broj oboljelih od tuberkuloze (sušice), i to po godinama kako slijedi: 1879. (6 osoba); 1780 (6); 1781 (3); 1782 (2); 1783 (3); 1785. (3 – od čega u roku od dva mjeseca blizanci u obitelji Brkljača); 1886. (3); 1887. (2); 1888. (2); 1889. (2); 1889. (3); 1890. (3); 1898. (2); 1899. (1).

Ostale su zarazne bolesti koje su se pojavljivale bile: grlica, griža, tišnja, meningitis (bolest moždanih opni), gripa, hunjavica, upala pluća.

Epidemija je grlice bila najjača 1880. kad je umrlo šestero djece, od toga brat i sestra Jure Frane i Šimica Jurjević, djeca Bare Jurjevića i Šimice Šopić. Godine 1883. umrlo je troje djece.

Epidemija je meningitisa bila najjača 1889. kad je umrlo osmero osoba, a 1890. jedna osoba u bolnici u Arbanasima te 1892. još dvije osobe u Rašteviću.

Gripa (ognjica, hunjavica) harala je 1889. kad je umrlo sedmero Raštevićana, 1890. (3); 1892. (2); 1900. (4 – od čega brat i sestra, Tome i Tomica Jurjević).

Od rijetkih bolesti izdvajam vodenu bolest (indropia), poganicu, sunčanicu, proljevicu, trešnju, škrlet (škrletin – šarlah, u Rašteviću se ova bolest pojavila samo dva puta i od nje je oba puta umrlo po jedno dijete), kukurikavac, padavicu, reumu, grlavicu i rak u ustima (Marta Banović (r. 2. 6. 1844), umrla je 11. 9. 1897.), a Ivan Brkljača zvan Šaban (49), umro je 14. 5. 1893. od nagle upale u glavi, grkljanu i prsima.

Česte su bile nesreće i nasilne smrti. Pojedinci su umrli izvan mjesta, u mjestu gdje su radili, privremeno boravili, a bilo je onih koji su umrli po zatvorima. Od nasilne smrti: Toma Klarica (53), vizita je napravljena 17. 9. 1830., pokopan 18. 9.; Šime Brkljača detto Bicheta (40) umro 7. 1. 1829., pokopan 10. 1. 1829., prije pokopa napravljena je vizita službenih vlasti; 1887. Šimica Jurjević (63), 30. 10. od kamena; 1890. Nikola Jurjević (35 godina, 6 mjeseci, 2 dana), 20. 5. ubojstvo u kršu u Rašteviću; Šime Čirjak (35), ubijen prije podne na Kličevici, smrt utvrdila c. k. sudbena komisija.

Bilo je nekoliko nesretnih slučajeva: Joso Banović (23) 1883. utopio se u Zadru budući u vojničkoj službi; Tomica Šopić (8 godina, 10 mjeseci, 7

39 Za te su smrti bili potrebni pregled liječnika i dozvola za pokop.

545


dana), utopila se dana 26. 6. 1884.; Mirka Brkljača (2 mj., 21 dan), umrla je 13. 12. 1884. od rane na glavi (nije navedeno što je prouzrokovalo ranu); Mare Brkljača (4 mj., 6 dana), umro 21. 3. 1886. Župnik je dodao kao uzrok nažalost u kolivci zadušeno.; Brkljača Mate detto Spiza (39) umro je 16. 11. 1862., zbacio ga je konj i ostao je ležati mrtav.; Frane Jurjević (11 dana), 6. 10. 1887. bio je zagušen od vatre, otac: Marko Jurjević.; Šimica Banović (1g., 5 mj.) u primjedbe zapisana je smrt od vatre.

Od naglih su smrti (vjerojatno srčanog ili moždanog udara – un colpo) umrli 1844.: Kaja Brkljača (69) iz Polače (r. Bobanović); 1897. Šime Brkljača (73) bi nadjen mrtav u kući te nije primio sveto trojstvo umirućih; 1900. Cvita Tokić (45); Petar Jurjević (23), 10. 4. 1895. Primjedba: isto izvješće o smrti poslano 12.4.1895. br. 33.

Nekoliko je osoba umrlo izvan Raštevića.Smrti izvan Raštevića: Josip Klarica (28) od Miloša i Matije umro je

27. 10. 1826. u Gradišću. Nekoliko je osoba umrlo u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima ili susjednim mjestima (npr. u Miranjima). U zatvoru je umro Šime detto Pujo Brkljača (56), 2. 5. 1875. u Kopru (Capodistria), a pokopan 4. 5. 1875. na zatvorskom groblju. Izvješće je stiglo do vlasti u Benkovac 10. svibnja pod brojem 1319.; Mate Brkljača (27) umro je u Kopru 2. 12. 1878. Bilješka: Javi c.k. Kotarski sud u Benkovcu smrt Mate Brkljače Šopića 1. veljače o. g., rj. 4014.;

U Rašteviću su umirale osobe koje nisu iz Raštevića. Godine 1828. umro je don Grgo Ugarković (45) parok, rođen u Ražancu, od oca Tome Ugarkovića i majke Tomice Bogetić. Nije upisan uzrok smrti, a pokopan je na groblju crkve sv. Jurja u Rašteviću 3. 2. 1828.

Godine 1839. umrla je Anica Klasić (16) iz Škabrnje, piše da živi u konkubinatu s Matom Banovićem.

Godine 1840. Signor Stefani (25 godina, otac Luigi Stefani i majka Paulina Rafrenti) bio je majstor (maestro e dirigenta catastale) iz Venecije,40 stanuje u Zadru, uzrok: da febre nervosa, pokopan u Rašteviću. Smrt utvrdio: Giovani Guerini chirurgo militare da Bencovaz.

Djeca su umirala najviše od dječjih bolesti, upale grla, crvi ili temperature.U upisu br. 11/ 1880. za Baru Jurjević (41) umrlu 21. 3. 1880. u bilješci

piše sljedeće: vira od smrti po(kojnoga) Bare Jurjevića nalazi se u službenim spisima ovog župnog ureda pod br. 18 o. g.

U upisu od 6. listopada 1894. za Jandriju Banovića (60) koji je umro od groznice i dosljedne slabosti naravske je u bilješci zapisano: A umro skoro od nagle smrti bez s. Sakramenata, iz prevelike nemarnosti svoje i svojih

40 U paricama je ovdje dodano: di Novigradi.

546


koji ni u zadnjem trenu nijesu se javili seoskom svom župniku komu nije bilo ni poznato da je pokojni ležao bolestan koji dan.

Matice vjenčanih

Za maticu vjenčanih sačuvani su originali i parice iz 19. stoljeća. Analiza je napravljena kombinacijom originala i parice jer su iza 1857. godine matične knjige nestale pa postoje same parice koje nisu kompletne tako da nam nije poznat stvaran broj brakova za pojedine godine. S druge strane, za početne su godine upotpunjavani podatci iz parica jer u originalu nisu u svim slučajevima označavani udovci i udovice, dok u paricama jesu.

Tablica 8. Broj sklopljenih brakova od 1825. do 1899. godine.

Godina Broj upisanih brakova

Mjesto izvan Raštevića odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su supružnici iz navedenoga broja brakova iz Raštevića)

1825. 6 Flora Tintor, Korlat, grecoŽepina Matija, JagodnjaČakarun Petrica, PolačaAna Lemozina, Tinj, grecoAnica Dević, BiljaneFlora Šimurina, Kruševo

1826.41 3 –1827.42 1 –1828.43 1 –1829. – –1830.44 5 Naka Tintor, greco, Korlat

Tomica Čulina, Novigrad1831. – –1832. 2 Đurđa Dragičević, Golubić, greco

Ana Vukas, Karin, greco

41 Te su se godine udale dvije žene iz Raštevića pravoslavne vjere (greco): Vasilija Tepša i Maria Tintor.

42 Te se godine udala Joka Bogavac iz Raštevića pravoslavne vjere (greco).43 Vasilija Starbag iz Raštevića pravoslavne vjere (greco).44 Stana Zjačić iz Raštevića pravoslavne vjere (greco). U paricama su upisani kao udovci

Grgo Banović iz Raštevića i Naka Tintor iz Korlata.

547




1833.45 4 Ivanica Vulelija, KorlatTomica Bobanović, PolačaJoka Gorbić, Korlat, greco46

Kaja Babić, Obrovac47

1834. 2 Matija Bašić, Kruševo48

Sava Lakić, Kašić, greco1835. – –1836. 5 Maria Kulaš, Polača

Maria Vrsaljko, NadinMarta Gulan, GalovacMarta Markulin, Gorica

1837. – –1838. 3 Marta Ivaneža, Nadin

Silvestar Martinović, Kula Atlagić1839. 4 Ive Jurjević, Polača

Anica Budan, Lisičić1840.49 5 Jakovica r. Ražov, udovica Viduka iz Škabrnje

Kata Petranović, Podgrađe1841. 4 Matia Budan, Bulić

Božica Peraić, Polača50

1842. 2 Petrica budan, Lisičić1843. 2 Roko Žorić, Korlat

Nikola Žorić, Korlat1844. 1 Marta Grubić, Podlug1845. – –1846. – –1847. 2 Marta Tintor, greco, Korlat1848.51 4 Tomica Maslarda, Polača

Ivanica Bađoka, KorlatAnica Brkić, Kruševo

1849. – –1850.52 1 –

45 Joka Gorbić, Korlat, greco i Jadre Milovac (38); Kaja Babić, Obrovac, i Dujam Jurjević, oboje udovci.

46 I Joka Gorbić i suprug Jadre Milovac su udovci.47 I Kaja Babić i suprug Dujam Jurjević su udovci. 48 I Matija Bašić i suprug Gašpar Tadić su udovci. 49 Te godine ima više supružnika iz Raštevića pravoslavne vjere (greko): Joka Opsenica,

Raštević; Šime Gnjatović, Raštević; Marta Vojvodić, Raštević. U rubrici „Bilješke“ upisano je da je neka osoba prešla na katoličku vjeru.

50 Vjenčanje Božice Peraić s Križanom Brkljačom održano je u kući zbog bolesti.51 Jedna dozvole od oca zbog maloljetnosti.52 Jedna dozvola zbog maloljetnosti.

548




1851.53 4 Lucija Matković, Jasenice, udovicaMarija Prtenjača, PolačaBobanović Šimica, udovica, PolačaKata Atelj, Nadin

1852.54 4 Petrica Marić, NadinMarta Bađoka, KorlatĐurđa Tintor, udovica, Korlat, grecoJakov Atelj, Nadin

1853. – –1854.55 2 Šimica Sidić, Vrana

Savka Lakić, Kašić, udovica, greco1855. 3 Matija Vojvodić, Tkon, udovica56

Marija Perković, Polača, udovica1856.57 9 Mara Perić, Zemunik, udovica

Grgica Pagardić, Vrana, udovicaŠimica Pavlović, KorlatMatia Bobanović, PolačaMatia Brainović, Popović, udovicaIvanica Eškinja, Biograd, udovicaMatia Babić, Pridraga, udovica

1857.58 8 Anica Banović, Tinj, udovicaJoka Milovac, Korlat, udovicaMaria Kardum, Nunić

1858. 1 Josip Milić iz Sali1859. – –1860.59 2 Petrica Dražina iz Pristega1861. – –1862. 2 Šimica Poljak iz Podluga

Matija Kardum iz Zapužana1863. – –1864. – –1865. – –

53 Udovci: Lucija Matković, Jasenice; Bobanović Šimica iz Polače.54 Udovica Đurđa Tintor iz Korlata, greco.55 Udovica Savka Lakić iz Kašića, greco.56 U parici piše da je udovica, u originalu ne piše ništa.57 Te godine se spominju sljedeći udovci: Mara Perić, Zemunik; Grgica Pagardić, Vrana;

Mate Jurjević iz Raštevića; Matia Brainović, Popović i Bare Šopić; Ivanica Eškinja, Biograd i Brkljača Šime; Matia Babić, Pridraga i Juko Brkljača.

58 Poslije 1857. nestale su originalne matične knjige pa je analiza nastavljena na osnovi parica. U tablicu je upisan broj vjenčanja koja postoje u paricama, dakle ne zna se točan broj vjenčanja tih godina. Udovci: Anica Banović, Tinj i Pilip Brkljača; Joka Milovac, Korlat i Grgo Banović.

59 Udovac Damjana Brkljača.

549




1866. – –1867. – –1868. – –1869. – –1870. – –1871. – –1872. – –1873. – –1874. – –1875. 1 –1876. – –1877. – –1878.60 4 Joso Marić, udovac iz Nadina

Božo Bosić, udovac iz ŠkabrnjeŠime Števanja, udovac iz Gorice

1879. – –1880.61 3 Jurka ili Marta Ražnjević iz Polače

Stana Vuksan iz Raštevića, udovica1881.62 3 Anica Sertra iz Tinja, udovica1882. 5 Ante Miat iz Nadina

Ika Rogić iz Vrane1883. 6 Petra Rogić iz Vrane

Joso Atelj iz NadinaIka Čačić iz Ceranja

1884.63 9 Šimica Kolić iz Perušića, udovicaJakov Pavičić iz Škabrnje, udovacAnica Vulelija iz KorlataJakov Šimurina iz NadinaJoso Pavlović iz KorlataJoka Zeat iz Pristega, udovica

1885.64 2 Pava Pintur iz Pristega, udovacBožica Boban iz Perušića

60 Udovci: Marko Begić; Joso Marić iz Nadina; Božo Bosić iz Škabrnje; Šime Števanja iz Gorice.

61 Udovica Stana Vuksan iz Raštevića.62 Udovci: Nikola Tadić iz Raštevića i Matija Klarica iz Raštevića; Duje Banović iz Raštevića

i Anica Sertra iz Tinja.63 Te se godine spominju sljedeći udovci: Tome Brkljača i Šimica Kolić iz Perušića; Jakov

Pavičić iz Škabrnje i Marta Jurjević; Andria Banović i Barica Brkljača; Grgo Klarica i Joka Zeat iz Pristega.

64 Pava Pintur iz Pristega, udovac, i Tomica Begović iz Raštevića, udovica.

550




1886.65 7 Marko Kresoja iz Škabrnje, udovacIvan Modrinić Gregdanić iz Dobrevode, udovac

1887. – –1888. 2 Petar Vukelić iz Nadina

Ive Vrsaljko iz Nadina1889. – –1890.66 1 Marta Jurka Marić, udovica pok. Trivuna Vujata iz Nadina1891. – –1892. – –1893. – –1894. 5 Marko Špiro Tonči Korčulanov (Jelinić) iz Nadina

Tomica (Šimica) Bačić iz GalovcaIve Bučić iz GoriceCvita Tokić iz PopovićaLjubica Repaja iz Korlata

1895. 1 -1896.67 4 Petka Makrović iz Gorice, udovica Jure Kulaša iz Polače

Marija Budan iz LisičićaStana Kamber iz Podluga

1897.68 3 Božo Burčul iz Galovca, udovac1898.69 2 Mate Mitrović iz Zelengrada, udovac

Ika Savković iz Šopota1899.70 3 Joso Galić iz Korlata, udovac

Šime Vrsaljko iz NadinaGrgica Čvrljak iz Zemunika, udovica

Broj je upisanih brakova od 1830. do 1899. – 153. Veliki broj, ukupno 100 ženika i nevjesti, nije iz Raštevića nego je uglavnom iz okolnih, nešto manje udaljenijih mjesta. Dio je ženika i nevjesti bio pravoslavne vjeroispovijesti.

65 Udovci: Marko Kresoja iz Škabrnje; Ivan Modrinić Gregdanić iz Dobrevode i Marta Begović iz Raštevića.

66 Marta Jurka Marić ud. pok. Trivuna Vujata iz Nadina, udovica.67 Petka Makrović iz Gorice, udovica Jure Kulaša iz Polače.68 Udovci: Božo Burčul iz Galovca i Marija Brkljača iz Raštevića; Božica Gnjatović iz

Raštevića.69 U paricama upisani su brojevi upisa 2 i 3, nedostaje prvi upis, što znači da su te godine

bila zapravo tri vjenčanja. Te se godine spominje jedan udovac – Mate Mitrović iz Zelengrada.

70 U paricama postoje upisi pod brojevima 1, 4 i 5. Nedostaju upisi pod brojevima 2 i 3. Znači, te je godine zapravo bilo najmanje pet vjenčanja. Udovci: Joso Galić iz Korlata; Joso Klarica iz Raštevića i Grgica Čvrljak iz Zemunika.

551


Od ukupnog je broja vjenčanja 39 vjenčanja u kojima je barem jedan od supružnika udovac ili udovica (25,49 %). Od toga imamo 19 brakova u kojima su oboje supružnika udovci (12,42 %), 9 brakova u kojima je muškarac udovac (5,88 %), a supruga do tada nije sklapala brak, i iznenađujuće s obzirom na analize drugih mjesta veliki broj,71 čak 11, brakova u kojima je supruga udovica, a sklopila je brak s muškarcem kojemu je ovo prvi brak (7,19 %).

Slika 2. Brakovi udovaca i udovica od kraja 17. do kraja 19. stoljeća.

Upisano je samo više dozvola za sklapanje braka maloljetnih osoba (dozvolu daje otac, a ako je otac umro, dozvolu daje Građanski sud).72

U slučaju da je ženik bio u vojsci, dozvolu je izdavalo c. k. ratno poglavarstvo (bilo je nekoliko takvih slučajeva).

Nekoliko je dozvola vezano uz oslobođenja od napovidi.Potvrde o slobodnom bračnom stanju ako su ženik i nevjesta iz župa

izvan Raštevića.Veliki broj osoba (posebno žena) koje su prešle na katoličku vjeru,

a izdavane su i dozvole za sklapanje braka u vrijeme adventskih dana. Dana 26. prosinca 1894. sklopljena su dva braka i za oba je dana dozvola „dopustene zabranjenog vremena svetog Adventa dobiveno od strane Nadbiskupije.“ U drugom braku je izvršeno svečano pokatoličenje, ispovjed i pričest zaručnice Ljubice Repaja iz Korlata.73

71 U drugim se mjestima češće javlja veći broj udovaca nego udovica. Primjer Novigrada i Vira (Franov-Živković 2017a: 414–443; Franov-Živković 2016: 231–355.

72 O dozvolama za sklapanje braka vidi više u članku o „Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća“ u ovom Zborniku.

73 Prvi je brak za koji su trebale te dozvole bio između Ive Bučića iz Gorice i Cvite Tokić r. u Popovićima. Drugi je brak bio između Ivana Grozdanića Ivanova iz Raštevića i Ljubice Repaje iz Korlata (pokatoličena hrišćanka).

brakovi u kojem ni jedan odsupružnika nisu udovac iliudovica

brakovi u kojem su obojesupružnika udovci

brakovi u kojima je muškaracudovac, a žena nije do sadasklapala brak

brakovi u kojima je ženaudovica, a muškarac nije dosada sklapao brak

552


Kumovi su većinom stanovnici Raštevića ili susjednih mjesta, uglavnom su težaci, osim nekoliko izuzetaka kao npr. Josip Milić katolik, koji je imao prebivalište u Rašteviću upisan je kao posjednik (posidente). A 1896. na jednom je mjestu kum bio Mate Holjar iz Raba, župnikov sluga. Kumovi dolaze iz sljedećih mjesta: Korlat, Podlug, Galovac, Pristeg, Pridraga, Nadin, Vrana, Gorica, Zemunik, Škabrnja.

Pravoslavno stanovništvo Raštevića

Za pravoslavno su stanovništvo Raštevića sačuvane u Državnom arhivu u Zadru samo matične knjige krštenih,74 koje se vode za parohiju Kula Atlagić, i to za nekoliko mjesta: Kulu Atlagić, Korlat i Raštević. Zbog toga je bilo potrebno iz matičnih knjiga parohije Kule Atlagić izdvojiti osobe kojima je upisano prebivalište Raštević.

Tablica 9. Upisi u matice krštenih od 1850. do 1896.

Godina upisa

Ukupno župa (parohija) Kula Atlagić

Ukupno mjesto Raštević

Muški Ženski Nepoznato

1850. – 2 1 1 –

1851. 35 10 4 6 –

1852. 22 9 5 4 –

1853. 16 4 2 2 –

1854. 12 4 2 2 –

1855. 26 4 3 1 –

1856. 25 12 5 7 –

1857. 34 14 9 5 –

1858. 42 10 6 4 –

1859. 36 12 6 6 –

1860. 33 8 3 5 –

1861. 32 12 5 8 –

1862. 36 8 4 4 –

1863. 27 7 1 6 –

1864. 37 15 10 5 –

1865. 42 11 3 8 –

74 Kula Atlagić 1850. – 1862.; 1862. – 1877.; 1877. – 1896.

553


Godina upisa

Ukupno župa (parohija) Kula Atlagić

Ukupno mjesto Raštević

Muški Ženski Nepoznato

1866. 24 7 3 4 –

1867. 50 18 9 9 –

1868. 33 7 2 5 –

1869. 49 15 5 10 –

1870. 48 19 10 9 –

1871. 41 13 8 5 –

1872. 33 7 5 2 –

1873. 41 11 6 5 –

1874. 21 3 – 3 –

1875. 21 10 7 3 –

1876. 50 14 6 8 –

1877. 26 + 375 6 + 2 6 + 1 – –

1878. 34 11 7 4 –

1879. 44 9 6 3 –

1880. 29 2 1 1 –

1881. 39 12 7 5 –

1882. 46 11 7 4 –

1883. 40 8 2 6 –

1884. 39 12 2 10 –

1885. 41 15 12 3 –

1886. 32 8 5 3 –

1887. 46 15 6 9 –

1888. 49 16 11 5 –

1889. 24 7 3 4 –

1890. 31 13 5 8 –

1891. 56 18 9 9 –

1892. 45 8 5 3 –

1893. 62 18 12 6 –

1894. 54 11 7 4 –

1895. 40 11 8 3 –

1896. 23 6 4 2 –

Ukupno 1669 485 256 229 –

U maticama je za svako dijete označeno je li rođeno samo (samac ili samica) ili kao blizanac.

75 Tri upisa u drugu knjigu Kula Atlagić 1877. – 1896.

554


I u ovim je knjigama, kao i u većini kopnenih mjesta zadarskog područja (nešto manje otočnih), povećan broj izvanbračnih zajednica i izvanbračne djece. Od ukupno 485 rođenih Raštevićana njih 87 rođeno je izvanbračno (17,9 %). Dvoje djece ima upisanog oca, a nema majku (0,41 %); kod dvoje je djece upisana samo majka (0,41 %); roditelji su živjeli u zajedničkom kućanstvu (u konkubinatu) – 69 djece (14,23 %); roditelji sklopili brak pa time dijete postalo bračno – 13 (2,68 %). U jednom slučaju dijete je rođeno izvan braka, a roditelji ne žive zajedno (0,26 %).

Od nezakonite djece imamo upisanu onu djecu kojima su roditelji živjeli u izvanbračnoj zajednici pa se nakon rođenja djeteta vjenčali te one koji su cijelo vrijeme živjeli u izvanbračnoj zajednici, a nema podatka o vjenčanju. U većini tih slučajeva nema ni priznanja očinstva, a otac je upisan direktno u rubriku „otac“.76 U jednom slučaju majka i otac nisu uopće živjeli u izvanbračnoj zajednici, već odvojeno, ali je poznat otac.

Na jednom je mjestu djetetu upisano samo ime oca, bez imena majke ili je majka umrla u porođaju pa je župnik mislio da ju ne treba zapisati. (Božica Tepšić r. 10. 1. 1856. od Špire Tepšića, majka nepoznata). U slučaju Đorđa r. 10. 4. 1893. od oca Spasenija Pupovca naknadno je olovkom upisana majka Todora Jokić.

Za razliku od katoličkih knjiga u slučajevima kad su roditelji vjenčani nekoliko mjeseci prije vjenčanja, djeca su odmah upisivana kao zakonita bez priznanja oca.77

76 Takav upis nije bio u skladu sa Zakonom. Vidi bilješku 28.77 Julijanski i gregorijanski kalendar – razlika.

djeca rođena u braku

djeca koja imaju upisanog oca anemaju majku

djeca kojima je upisana samomajka

roditelji žive u konkubinatu

pozakonjeno tj. roditelji su sevjenčali

roditelji nisu u braku i ne živezajedno

Slika 3. Djeca rođena u braku i izvan braka od kraja 17. do kraja 19. stoljeća.

555


U slučaju rođenja Mile Tepše r. 5/17. 5. 1856. piše da je dijete zakonito, a nije zapisan otac – ili je otac umro pa župnik nije htio upisati ime oca, ili je pogrešno upisano kao zakonito, a zapravo se ne zna ime oca. Majka je bila Ana Pjevalica iz Vrane s prebivalištem u Rašteviću.

Većina je žena rodila više djece u izvanbračnoj zajednici. To su sljedeće majke: Joka Skokna (2) – otac Gevrim Tepša;78 Joka Skokna (2) – otac Đuro Tepša;79 Cvijeta Vuksan Kolić (4);80 Grgica Brkljača (2);81 Todora Musulin (2);82 Sava Veselinović (5);83 Dumiica Brkljača (3);84 Pava Viširić (2);85 Simeuna Radmanović (2);86 Simeuna Gnjatović (2);87 Đurđija Mitrović

78 1. Maria Tepša, r. 15/27. 1. 1865. od Joke Skokne i Gevrima Tepše; 2.Cvijeta Tepšić, r. 12/24. 2. 1867. od Joke Skokna i Gevrima Tepše. Priminu dijete. Roditelji nisu vjenčani.

79 1. Stevanija Tepša r. 10/22. 11. 1868. od Joke Skokna i Đure Tepše, nema vjenčanja i nema priznanja očinstva, otac upisan; 2. Spasenija (muško) Tepša r. 10/22. 8. 1870. od Joke Skokne i Đure Tepša, nema priznanja ni vjenčanja.

80 1. Petrica Vojvodić r. 2/14. 4. 1867., od Cvijete Kolić i Stevana Vojvodića koji je priznao dijete, ali nema vjenčanja roditelja; 2. Cvijeta Vojvodić r. 8/20. 4. 1869. od Cvijete Vuksan i Stevana Vojvodića, nema vjenčanja, priznanje upisano; 3. Josif Vojvodić r. 6/18. 3. 1871. od Cvijete Kolić i Stevana Vojvodića, nema priznanja ni vjenčanja; 4. Jovan Vojvodić r. 3. 1. 1877. od Cvijete Vuksan Kolić i Stevana Vojvodića, nema vjenčanja ni priznanja.

81 1. Georg Štrbac r. 10/22. 9. 1868. od Grgice Brkljača iz Raštevića i Marka Štrbca, nisu vjenčani, nema priznanja, samo je upisan otac; 2. Smiljana Štrbac r. 2/14. 12. 1871. od Grgice Berkljača i Marka Štrbca, nema vjenčanja ni priznanja.

82 1. Cvijeta Tepša r. 9/21. 11. 1868. od Todore Musulin i Jakova Tepše, nema priznanja ni vjenčanja. Otac upisan; 2. Dušan Tepša r. 26. 12. 1873. od Todore Musulin i Jakova Tepše, ima priznanja, nema vjenčanja.

83 1. Milivoj Tepša r. 1864. od Saave Veselinović i Nikole Tepše, oboje iz Raštevića; 2. Todora Tepša r. 1/13. 3. 1869. od Saave Veselinović i Nikole Tepša, ima priznanja očinstva, nema vjenčanja; 3. Petar Tepša r. 15. 7. 1875. od Saave Veselinović i Nikole Tepše, ima priznanja, nema vjenčanja; 4. Sanija Tepšić r. 6. 3. 1878. od Saave Veselinović i Nikole Tepšića, nema vjenčanja ni priznanja; Spiro Tepša r. 31. 1. 1873. od Paave Veselinović i Nikole Tepše, nema priznanja ni vjenčanja.

84 1. Vasilija Tepša r. 13/25. 12. 1869. od Dumice Brkljača i Mihaila Tepše; 2. Milija Tepšić r. 13. 9. 1875. od Dumice Brkljača i Mihaila Tepšića, ima priznanje, nema vjenčanja; 3. Vasilj Tepšić r. 28. 12. 1878. od Dumice Brkljača i Mihaila Tepšića, nema priznanja ni vjenčanja.

85 1. Petrica Bogunović r. 7/19. 9. 1870. od Paave Viširić i Luke Bogunovića, nema priznanja ni vjenčanja; 2. Joka Bogunović r. 6. 11. 1872. od Paave Viširić i Luke Bogunovića, nema vjenčanja ni priznanja.

86 1. Kiril Tepšić r. 21. 11. 1873. od Simeune Radmanović i Vasila Tepše, postoji priznanje, nema vjenčanja; 2. Marta Tepšić r. 8. 2. 1875. od Simeune Radmanović i Vasilja Tepše ima priznanje, nema vjenčanja.

87 1. Božica Štrbac r. 24. 12. 1873. od Simeune Gnjatović i Kuzmana Štrbca, ima priznanje, nema vjenčanja; 2.Vida Štrbac r. 1. 6. 1876. od Simeune Gnjatović i Kuzmana Štrbca.

556


(2);88 Manda Stegnjajić (3);89 Ana Vojvodić (3);90 Marija Ivaniš (2);91Marta Alavanja (3);92 Anka Tepša (3);93 Đurđija Ivaneža;94 Anica Kardum (2).95

Ovo su slučajevi kad je majka rodila samo jedno izvanbračno dijete:Lazo Vojvodić r. 1/13. 4. 1864. od Stevanije Ivaniš i Stevana Subotića;

Sava Zjačić, r. 13/25. 1. 1857. od Ane Gnjatović i Andrije Zjačića; Grgo Zjačić, r. 19. 4. 1859. od Stevanije Zečević koja se rodila u Jagodnjoj, a živi u Rašteviću i Petra Zjačića iz Raštevića; Ilija Tepša r. 10/22. 7. 1859. od Milice Radmilović r. u Žegaru, a obitava u Rašteviću i Jakova Tepše iz Raštevića; Paava Zjačić, r. 3/15. 6. 1863. od Joke Skokna i Zjačić Gevrima; Stefan Zjačić, r. 1864. od Stevanije Tepšić i Krste Zjačića. Postoji priznanje očinstva; Petar Gnjatović, r. 2/14. 2. 1867. od Pere Čerčenja i Marka Gnjatovića, koji je priznao dijete; Andriana Vojvodić, r. 22/4. 11. 1869. od Joke Banić i Trivuna Vojvodića. Upisano priznanje; Teodora Tepša r. 5/17. 1. 1870. od Mande Zjačić i Stevana Tepše; Aljoša Zjačić (Vojvodić) r. 3/15. 2. 1870. od Marte Zjačić i Janka Vojvodića; Teodor Bogunović r. 2/14. 2. 1871. od Marte Zjačić i Janka Bogunovića; Ilinka Obsenica r. 18/30.

88 1. Petrica Vojvodić r. 2. 6. 1885. od Đurđije Mitrović i Grigoria Vojvodića nema priznanja ni vjenčanja; 2. Stana Vojvodić r. 3. 2. 1891. od Đurđije Mitrović i Gliše Vojvodića, ima priznanje, nema vjenčanja.

89 1. Darinka Pupovac r. 13. 1. 1888. od Mande Stegnjajić i Marka Rade Pupovca, nema vjenčanja, ali je otac dijete priznao; 2. Jovan Pupovac r. 7. 1. 1889. od Mande Stegnjajić i Marka Pupovca, priznanje očinstva, nema vjenčanja.

Saava r. 12. 12. 1891. od Mande Stegnjaić i Marka Rade Pupavca, ima priznanja, nema vjenčanja.

90 1. Atanasija Zjačić r. 6. 6. 1888. od Ane Vojvodić i Krste Zjačića, nema vjenčanja, ali je dijete priznato; 2. Milica r. 20. 9. 1891. od Ane Vojvodić i Krste Zjačića, priznanje očinstva je upisano, ali nema vjenčanja; 3. Dušan r. 3/15. 10. 1894. od Ane Vojvodić i Krste Zjačića, nema priznanja ni vjenčanja.

91 1. Nikola Pupovac r. 16. 9. 1888. od Marie Ivaniš i Jove Pupovca, priznanje očinstva postoji, ali ne vjenčanje; 2. Milica Pupovac r. 10. 4. 1890. od Marie Ivaniš i Jove Pupavca ,nema vjenčanje, ima priznanja očinstva.

92 1. Sofija r. 18. 9. 1891. od Marte Alavanja i Đorđe Tepše, priznanje postoji, nije upisano vjenčanje; 2. Ljubomir r. 5. 2. 1893. od Marte Alavanje i Đorđa Tepše, nema vjenčanje ni priznanja; 3. Radivoj r. 2/14. 5. 1894. od Marte Alavanja i Đorđe Tepše, priznanje ima, nema vjenčanje.

93 Mihail Štrbac r. 1868. od Anke Tepše i Georga Štrbca, nema priznanja, nema vjenčanja, otac upisan; Todor Štrbac r. 4/16. 2. 1871. od Ane Tepše i Đure Štrbca, nema vjenčanja ni priznanja; Simeun Štrbac r. 8. 9. 1875. od Ane Tepšić i Đorđa Štrbca, ima priznanja, nema vjenčanja.

94 Andrea Pupavac r. 13/25. 8. 1870. od Đurđije Ivaneža i Andrije Pupavca, nema vjenčanja ni priznanja; Filip r. 8. 11. 1872. od Đurđe Ivaneža i Andrije Pupavca, nema vjenčanja ni priznanja.

95 Anica Kardum rodila je prvo dijete Ljubicu Ivaniš kao nezakonitu r. 20. 11. 1888. u Kličevici. Lazo Ivaniš priznao je dijete za svoje. Drugo je dijete Nikola Ivaniš također rođeno kao izvanbračno 20. 9. 1889.

557


3. 1871. od Ane Zjačić i Kuzmana Obsenice; Stana Kljaić r. 3. 10. 1873. od Damiane Košević i Jovana Kljaića. Upisano priznanje očinstva; Stefan Vujasinović r. 9. 11. 1875. od Dukia Zilić i Đorđa Vujasinovića; Ilinka Gnjatović r. 15. 10. 1876. od Milice Vrcelj i Andrie Gnjatovića; Vasilia Gnjatović r. 3. 11. 1876. od Grgice Brkljača i Mihaila Gnjatovića; Joka Opsenica r. 22. 12. 1878. od Marie Zjačić i Marka Opsenice; Jovan Tepša nez. 18. 1. 1885. od Šimice Lončar i Jovana Tepše; Ana r. 16. 4. 1893. od Dmitre Alavanja i Petra Pupavca; Petrica r. 7. 10. 1893. od Stevanije Dubroje i laze Vojvodića; Gavril r. 12. 11. 1893. od Pere Dubroje i Petra Tepše; Dušan r. 16/28. 1. 1895. od Smiljane Štrbac i Marka Gnjatovića.

Roditelji vjenčani, dijete pozakonjeno vjenčanjem: Andriana Štrbac, r. 20. 12. 1879. od Jovane Bodoković i Spasenije Štrbac. Roditelji vjenčani 1. 10. 1883. u Kuli; Nikola Gnjatović r. 14. 10. 1881. od Ilinke Pavlovića i Stevana Gnjatovića, roditelji vjenčani 9. 10. 1883.; Gligorije Štrbac r. 14. 1. 1882. od Cvijete Maričić i Nikole Štrbca vjenčani 24. 4. 1882.; Josip Vručinić, r. 23. 2. 1882. od Đurđije Pupovac i Stevana Vručinića vj. 8. 10. 1884.; Damian Tepša, r. 1. 11. 1882. od Stane Cupać i Trnina Tepše vj. 23. 4. 1885. Dijete umrlo te prijavljena smrt tek nakon šest mjeseci. Zato je upisano samo u anagraf.; Vasil Štrbac r. 1. 2. 1883. od Jovanke Bodanović? i Spasenija Štrbca vj. 4. 6. 1883.; Ana Vručinić nezakonito rođena 12. 10. 1883. od Đurđe Pupovac i Stevana Vručinića vj. 8. 10. 1884.; Milica Zjačić nezakonito rođena 10. 4. 1884. od Marie Mikić i Đorđa Zjačića vj. 23. 4. 1885.; Damiana Tepša r. 22. 10. 1884. od Stane Oluić i Trifuna Tepše vj. 23. 4. (nema upisane godine vjenčanja); Kristofor Štrbac r. 6. 9. 1885. od Marie Ćoso i Gnjatia Štrbca vj. 4. 5. 1886.; Đerasim Vujasinović r. 15. 10. 1885. od Jandriane Lončar i Đorđe Vujasinovića vj. 10. 5. 1886.; Cvijeta Vojvodić r. 10. 4. 1887. od Đurđie Đurke Mitrović i Grigorija Vojvodića naknadno vjenčani 21. 9. 1892. u Kuli, a bilo je i priznanje; Dušan r. 13. 10. 1891. od Stane Begović – Mađar i Stevana Tepše vj. 10. 9. 1892. u Kuli 13; Anica Kardum (2).

U jednom je slučaju rođeno izvanbračno dijete čiji roditelji nisu živjeli zajedno. To je Trifon Ivaniš r. 7/26. 2. 1858. od Đurđe Višnjić r. u Rašteviću. koja obitava u Kličevici i Đuro Ivaniš r. u Žegaru koji obitava u Rašteviću

Pavel Ćudina r. 1/13. 3. 1857. u Rašteviću upisan je kao nezakonit od majke Marije Ćudina iz Raštevića. Nakon toga majka Marija Čudina iz Jagodnje rodila je drugo dijete sa Šimom Tepšićem, također nezakonito.96

Blizanci su upisivani na jedan i na dva upisa. To su: Ana i Aćim Tepša r. 7/19. 9. 1858. od Đurđe Lakić r. u Biljanima Donjim i Aćim Tepša; Trifon i Trnjina Tepša r. 1/13. 2. 1861. od Đurđe Lakić iz Trljuge i Aćima Tepše; Krste i Pera Tepšić r. 9/14. 1. 1870. od Andrijane Brkljača i Krste Tepšića.

96 Ana Tepšić r. 5/17. 9. 1859. od Marie Čudine iz Jagodnje i Šime Tepšića.

558


Zaključak

U radu je obrađeno katoličko i pravoslavno stanovništvo Raštevića. Katoličko je stanovništvo obrađeno na osnovi skoro svih sačuvanih matičnih knjiga krštenih i umrlih iz 19. stoljeća, dok je matica vjenčanih sačuvana samo do sredine 19. stoljeća pa su se za analizu do kraja 19. stoljeća upotrebljavale parice matičnih knjiga koje se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Iz razdoblja prije 19. stoljeća matične su knjige kao i matice krizmanih zagubljene, ali postoje popisi krizmanih u fondu o kanonskim vizitacijama iz sljedećih godina: 1700., 1710., 1730., 1744., 1781.

Za pravoslavno se stanovništvo u 19. stoljeću analiza mogla napraviti samo djelomično jer su originalne matične knjige nestale, a sačuvane su samo matice krštenih za parohiju Kula Atlagić u kojoj su se krstili Raštevićani. Matične knjige za pravoslavne stanovnike iz razdoblja prije 19. stoljeća nisu sačuvane.

PRILOZI

Oporuke97

1.U Rastevichiu na 5 febrara 1796 devedeset i sestJa Jivan sin po(kojnoga) Stanka Barklazza nahodechi se u velikoj bolesti dalli u dobru razumu i tacho hote svoje stvari narediti i moli mene paroca dolli jimenovanoga zada mu upisen gniegove stvari i naredbe /prid svidoci doli jimenovani/ ckacko slidi naregivati i zapovida pisattiParvo ostavgliajucki sva svoja dobra ckackio pocustvo blagho i sva ostala dobra sve narucke svoje xene Jivanice, zada joj se ne ima paçatti nicko dockle ne dojdu na razum moja dva sina Ivan i Sime ckojim ostavgliam vollova 18 ossamnajest sest 6 parippa oli cognia i jedno xenscko sitnoga blagha dvisto çetardeset 240 sestoro magaradiSuvise ostavgliam jecerme dvi sckarletne s pucima sebarnima, dolamu s pucim sebarnima od 11 cekinaCkinuurah od 8 cekina dva capurana jedam s puci sebarnima a drughi s puci od ckositera

97 DAZD, fond Zadarski knezovi, kutija VII, br. 175.

559


Suvisse sto ckod in se nahodi od ostale robbe i srebra ckolicko sto je od dobar mattere Jivanove, ckolicho od dobar mattere Simine i tacko narejivam da jim jima bitti sve zajedno Suvise narejivam da bi sse skodilo da ne bi hodilli uprav moji sinovi, i da ne bi hotili sluxiti i statti zajedno s mojom xenom tada daj jima biti ckulla gornia da jo(j) je ne mozi nicko uzesti ni s nom zapovidati dockle je issta xiva i da joj jima bitti vassda istoj sedam volli i sedam parip, u svako dobba a ck(a)d bude potriba i da joj jima bitti izvajeno ako bi bilo dosta da jo(j) se jima izvaditi sitnogha blagha 20 deset jagnaci a deset ckozjaciSuvise da sse jima datti Jacovici jedna ckrava i cetvero xivine xenske i suvise ostavgliam Barici cetvero xivine kad se kod odade icad razdilu goveda da joj dadu jednu junicuSlidi naredbaOstavgliam Mattiji ckad podile goveda sto ssu napoli u Mate Gniatovichia da joj se dade jedno muscko a jedno xenscko ako li ne bude musckocka(!) neka dadu xenscko ckoga budu imaliSuvise ostavgliam da sse ima uzzetti u carqu S(vetoga) Jurjia jedan ckrix priliçan onomu sto je u istoj carqvi od srebra ckolicko prija budu mochiSuvise ostavgliam na momu pockrebu da se jimaju svati cetiri redovnika i da jim sse jima datti svakomu po talira dva za da jimaju izpivati tollicko s(vetih) missaSuvise narejujem od zemaglia sto jiman na livellu, ostavgliam da ckacko ckoje bude izlaziti pogodba tako da je jimaju ostavgliati i vrackiati svackom svogaSuvise se ne moghu sse spomenuti da sam Vllahu come sto dusam necko sto je sello uzelo capettana ckoi se tri cekina i tacko necka sello pllatiU Ante Sckomeglie jiman mu dati u gradu f. 32U zlatara kod Bumbella za pucca sto mi je napravglia pucca na jeçermu f. 21A u istocka se nahodi jedno puce od 10 petica sto sam mu dao da gha napraviI vise se ne moghu pomenutti da ssam dusam negho buduchi ja paccao s Batistom Bunbellom i tacko ne snam jima li on meni datti alli jia gniemu i tacko mu partim na da ssu svaka za necka svaka po dussi uçiniSada izpovidam po dussi da ssam razpartemod svecka i da niman s nickim dionistva od mogih zemaglia campanil i od vešdide i od vinochira vinockrada i tako ta razumin da sva moja dobra jimaju u miru uxivati i da jim se ne mozi nicko popacatti u ista dobra mojim sinovim ni mojoj xeniSvarhu ovoga molim prisvitloga gospodina i gospodara mogha i moje famiglie gospodina Simuna Gargoria Bortulaçichia zada mi prikladna svarhu svih stvari gori upisanih a navlastito dokle mi se sinovi podicknu

560


na razbor od pameti ostavgliajuchi jnihovu sinnu Tonni jednocka sdribca /Marcka/ Marcka i jednaka junckia od 2 godine bicke oba cke dase dade odma/na ovo bihu svidoci Ackim Pupovac i Sime Milovac/Don Jerolim Jelich paroc moglien pisatii potvarjujem s mojom rukomSuvise svarhu sveghia ostavglia Boghu dusu a zemgliu tilloSuvise ostavglia u cetiri caeque ninske za samilodani puttJa paroc Jellich/suvise ostavgliam momu pukom jednogha ckoj … naise sto se stima/

U tekstu na talijanskom su se potpisali svjedoci Šime Milovac sin Ivana iz Raštevića i Aćim Pupovac od Sime.

2.98

U ime Isucarstovo amen godista 1786 M U na 26 febrau dan od nedijle i ucinjeno u sellu Rastevichiu a u ckucki Ilije Beghichia po. Marcka di nahodechie bolestan u postejli Matte sin pokojnoga Garcke Strigujlice od Vrane ove darxave zadarske a u pametti sackupglienoj u rasporu pravomu i tacko hotijuchi upissatti svoje stvari svoj testamenat ne snajuchi cassa ni ure od izusastia svoje duse, i tacko molli mene parocka doli jimenovanogha prid svidozi to jest Trivun Vruckinich po(kojnoga) Stefana i Barissa po(kojnoga) Pavla Miletichia od Stancovaz zada mu upisem najzadni gniegov testamenat i naredbu od svojih stvari i dobara sto uzdarxi Sime po(kojnoga) Matte Strigulice issti u Vrani, koji izpovida issti Matte godi jimenovani da gha je dosada proklijna issti Sime gori jimenovani tri putta, a da se nahodi pri istomu dohodah od gniegovih zemaglia i vinockrada jima 12 godina, a suvise se nahodi goveda devetero 9 i ovi usckupa zajedno s jistim Simun i suvise ckojnia troje i ovo dobavjlieno od vinna i sto ije bijo pod varcku jednu jujnicu suvise blagha sitnogha vlastitocka Matte trinajest 13 a smacha ije issti Sime goveda dvoga to jest volla i kravu sto je istogha Matte i takho molli mene istogha parocka za da mu upisem istu gniegovu naredbu i odlucku da od svojih vlastitih dobara i tako sudi navijivati issti gori jimenovani Matte po Garcke StriguliceParvo ostavglia svoju dusu gospodinu Boghu a tillo materi zemjli i da bude isto tillo ukopano kod s(vetoga) Jurja u Rastevichiu di se kopaju martvi istih mojih dobrocinitegla BuckichaDrugho ostavgliam istoj carqui s(vetog) Jurja kvartu senize

98 DAZD, fond Zadarski knezovi, kutija VII, br. 203.

561


Suvise ostavgliam carqu s(vetog) Mihovila u Vrani quartu jeçma i moja dva comadichia vinockrada i acko ne bi hotili usseti i raditi sckula iste carque isti moj vinograd dajem oblast mojoj sestri Catti s mojim procuraturom za da uprave s jistim vinogradom i da mi dadu za dussu moju i mojih martvihTretto ostavgliam parocu carque s(vetog) Gurja od Rastevichia jednu ckravu za da izpuni tolicko s(vetih) missa za moju dusu i mojih martvichSuvise ostavgliam parocu od Vrane jednu ckravu za da ispuni tolicko s(vetih) missa za mene i mojih martvihSuvise ostavgliam parocku od Pristegha quartu jeçma za tolicko s(vetih) missaÇetvarto ostavjlam moj nesteri Jivanizi jednog vollaSuvise mojoj sestri Catti jednogha vola i quartu seniceSuvise ostavgliam jednogha volla isstim Beghicem Illiji i Tomi za da mi uçine sprovod i da ju od istogha naplate a sto visse bude da mi dadu izpuniti tolicko s(vetih) missa u carqui s(vetog) JurjaPetto ostavgliam osstallo moije blagho gori jimenovano mojima sestricem to jest Martinu Josippu sinovom isstogha Illije BeckichiaSesto ostavgliam svu zemgliu Podvornicu i ostalo moyim stricevicem to jest Simi po(kojnoga) Matte i Antti po(kojnoga) Mihe za da podile napolac isstu zemgliu prez vinockradaSedmo ostavgliam u 4 carque ninske ostavgliam za da budu svacka ispujnena sto sam gori naredio da mi bude prickledatel issti paroco od Rastevichia s mojom sestrom Cajom za da budu svacka izpujnena sto sam naredio od pocetcka do dospitcka u istom momu tastamentu gori jimenovanomuÇinitel ovogha testamenta illi gniegove najposlidne uspomene pridade najposlidnu uspomenu svoju svemoghucemu Gospodinu Boghu svoju dusu u dan od ponedilcka na 20 marça 1796 MV a to u skrillu s(vete) matti carque buduchi primio s(vete) sakramenteSuvise bihu sve ove stvari uçignene prid svidoci a to Trifunom Vruckinichiem i Barisom Miletichem istim na pocetku imenovanim ckoje /ckoje/ tilo pockopano u cimatoriu s(vetog) Jurja u Rastevicku od mene paroca doli jimenovanoghaJa don Jerolim Jelich sin Lucke Jelicha od sella Murtera darxave Sibenske pisah kako sadasgni attual paroc od istogha sella Rastevichia a buduchi moglien od isstocka çiniteglia u viru od cessa osstaijem

562


Ostali spisi:

3.99

Prisvitlomu i pripoštovanomu gospodinu i gospodaru mojemu gospodinu biskupu ninskomu ia don Iurai Kurtović po milosarju Božiemu i vašemu parok u Rašteviću daiem znati vašoi prisvitlosti da iest učinena pogodba od ženidbe meju Matom sinom Pavla Klaričića od Raštevića i meju Cvitom hćerom pokoinoga Dane Šarlija z Banevaca od biskupie Skradinske. I napovidio sam je tri puta u tri blagdana svečana posridu svete mise po običaju carkvenomu i nie se našla ni edna zaprika koia bi zapričila sveti matremoniji. I da ste zdravi u Rašteviću na sedan novenbra 1695

Ia don Iurai Kurtović sluga vašega prisvitloga gospostva parok u Rašteviću

4.100

Prosvitli go(spodine) / Daemo na znane vašoi milosti da ovi žakan Pilip sin Ivana Krilovića da služi S(vetu) mater crikvu i da se ispovidia i pričešćiva u Mlade Nedile i u dnevi Gospine i nie da nikakova okažioni od škandala ni ednoga / A sada presvitli go(spodine) daem u poznane vašoi milosti od Raštvića kako ste mi sud učinili da me plate ne dadu mi ništa a oni pop koi sada služi tuži mi se da mu n(e)te da kuću ograde / Molin vašu milost da mu zapovidite što imam učiniti / A sada pozdavlamo vele drago vaše prisvitlo gospostvo / Iz Nadina na 19 decembra 1719 / Ponizni sluga v(aše) m(ilosti) / Don Ivan Milišić parok od Nadina

5.101

U ime BogaMnogo poštovani i prisvitliGospodine dajem znati vašoi milosti da sam napovidia tri puta Ivana Jurjevića i Maru ćer Šime Dujmovića a ženu Ivana Janića po sridu mise parokijanske i nije se našla ni jedna zaprika meću jnimi koja bi zabranila združiti u sveti matrimoni. A to je žena otišla iz daržave zadarske i dajte mi slobod(u) od vaše kančelarie.

Ja do(n) Jure Šimičić parok od RaštevićaIz Raštevića na 8 otubra 1722Prisvitlomu pripoštovanomu g(ospodinu) g(ospodinu) gospodaru momu biskupu Ninskomu

99 AZDN, Spisi Ninske biskupije, posebna kutija, spis pisan bosančicom, br. 106b.100 AZDN, Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 2, br. 37.101 AZDN, Spisi ninske biskupije, posebna kutija, spis pisan bosančicom, br. 118b.

563


6.102

Prisvitli g(ospod)ine gospodaru moi

U Rašteviću na .24. otubra 1734

Daem van znati V(aše) P(oštovano) G(ospostvo) kako mi e reka g(ospod)in don Ivan parok od Nadina da v(a)m je pisa knigu o(d) divoike Ivana Pintura iz Raštevia ka e posla sama za Osipa sina Garge Karšulovića u Nadin i tako mi e reka g(ospod)in don Ivan da ste im dali znati da se ima divoika povratiti k ocu i materi natrag u Raštević urdini od V(ašeg) P(oštovanog) G(ospostva), i tako vam dae na znane da se e povarnula ista divoika k ocu i materi, kako ste naredili, budući učinen mir meu nimi, i tako molim V(aše) P(oštovano) G(ospostvo) da mi date način čin ću se vladati sada hoću li i(h) napovidati ali ne, i čekan odgovor od V(aše) M(ilosti), sada ostaen biti sluga V(ašeg) P(oštovanog) G(ospostva) vazda.

Don Mio Gašparović parok u Rašteviću

7.103

Prisvitlome i pripoštovanome g(ospodi)n(u) i gospodaru mome g(ospod)inu

na - 2 - u Rašteviću 1735 decenb(r)a

Sada daen znati V(ašem) P(oštovanom) G(ospostvu) da e divoika Barklačina opet došla u Raštević kako e V(aše) P(oštovano) G(ospostvo) zapovidilo, i tako sm(o) je napovida(li) sva tri puta po vašoi zapovidi ku mi e reka diak Barklačin od vaše zapovidi, a sada čekan odgovor od V(ašeg) P(oštovanog) G(ospostva) što imam činiti i čim se imam vladati, a sada daen vami znati da diak don Lovre Barklača ne more doiti k vašoi M(ilosti) ere ga boli noga i tako leži, a sada vas moli V(aše) P(oštovano) G(ospostvo) da ga kunpatite dokle ozdravi sada ostaen biti sluga V(ašeg) P(oštovanog) G(ospostva)

don Mio Gašparović parok u Rašteviću

8.104

Dan 3: novembra - 1741 u Rašteviću

Činim viru ja ozdo podpisani, Antonu sinu pokoinoga Šime Radanića od Starigrada /od Brača/, da budući doša u naše selo malakan, i nejaki, ne

102 AZDN, Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 2, br. 45.103 AZDN, Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 2, br. 48.104 AZDN, Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 2, spis br. 56.

564


moremo znati po našemu znannju da imade kuju zapriku koja bi mu mogla zapričiti da se ne more združiti u Svetomu matrimoniu; u koj viri.

Ja dom Lovre Barklača parok Pisa rukom vlastitom i potva(rju)jem kako je ozgor pisanoČinim viru Antonu

9.105

Prisvitli gospodine i gospodaru moi

Daiem na znane vašemu prisvitlomu gospo(s)tvu da ie došla ćer pokonoga Stipana Samirića s Pristega a žena pokonoga Šimuna Jurevića budući e prosio Grgo Marinović od moie župe i nisu i braća tila dati istu ženu više pisanu Ivanicu a ona ie sama pošla a od kuće braće svoie budući se povratila s Raštevića u Pristeg u kuću oca svoga pokle ie ostala udovicon učini e mir meću nima a sada prisvitli gospodine upravite kako znate za vinčane činio sam i da se razluče i da ste zdravi

Na službi v(ašeg) po(štovanog) g(ospodstva) za vazda pop Jakov Kužinović parok u Sm(i)lčiću na 1 novenbra 1752

10.106 U Rastevichiu na 12 aprila 1753

Primio sam kgnigu od vasseg pris(vitlo)ga g(ospodi)na i obsluxio sam svaka koya se tomu naredilli a to da pridam popu Jurijevichiu manij od parokie Çudin se kako se privarisse nasse karte.U malo vrimena ne buduchi uzroka; vasse pris(vi)tlo gos(podstvo) pisse mi da sam ia uznemiria ovi puk ia ne moghi nachi toga nemira u ovomu sellu nego se toga e uznemiria Jadre Barklaça i po Jurjevich i ako meni ne viruete pissite kgnighu po capitana Tepsa Maatu ka(petana) Batovichia sudca crikvenogha i principova ujedno Stanka Berkllaçu, Paula Clariçichia, Jura Clariçichia, a od Billchianovi i negovim, pak chie vam oni kazati jesam li ja uznemiria ovi puk alli ove svi kuchie Berkllaçina Jadre i Jurijevichia z agledom dobrim da mi ije rachia copilad svako godisste po jedno, nechi ne moghu muçati odo sam i pria veche govoria boglie bi billo za me alli sam iosste naci vrime Ako Bog da zdravglia upitaijte one starce kad budu kod vassega pris(vi)tloga gos(podina) da ih pissete samo se to ije lagao na me Jadre Berkllaça

105 AZDN, Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 2, spis br. 4.106 AZDN, Spisi Ninske biskupije, kutija 12 (fond još nije sređen).

565


drugo ne marim znati i ne mogu se dignuti od Rastevichia dok mi ne pissete, za neka se umim opravdati na drugom misstu i u jisto vrime molim vas dragi moj gospodaru i stari priategliu da biste mi poslali olu onu moyu demisonu koiju sam vam donia od starca don Atone lli vasu novu onako çistu kako e i ona zassto ije od potribe meni poijti se rosegniati Ili momu staresini kako je i moja duxnost, dalli za (…) Mollim vas da pissete po one staresine kako ije od zgora imenovano i ako vam oni ne kaxu xivot popa Jurijevichia ja chiu vam ja kazati u drugoj kgnizi

Čekam odgovor od vassega pris(vi)tloga g(ospodi)na Ostajem gargliechi i glubiechi svete ruke

11.107

U Nadinu na 21 agusta 1754

Nakon osam dana dosnah da ije dosla cura od Rasteuichia u moiju supu a to je Juanica chi pokoijnoga Simuna Ubaevichia od Rastevichia a sa Simuna sina pokojnoga Tome Varsagliaka od Nadina; onde pokle su je pitali i do tri puta diuoika hochie a oni gniesin stric je ne dade pa chi je ona sama dosla c momku a pak su hodili iskati mir i blagoslov od gnesina strica, a oni ga ne dadu magne çettira ceckina i uanci da ije robigna a oni to ne mogu datti kako ni /ni/ pravo onde uticu se najpri Gospodinu Bogu pach v. p. postov(anom) gospodstvu da ijm dopustite sdrusiti se u mattrimoniu suetomu po naredbi s(vete) maijke carkve da ne stoije onako i sue stoji p(ri) po(štovani) gospodine narede gia chiu obslusiti. I jos vasem pripo(štovano)mu gospo(di)nu daije snatti da imadem nikoliko odmetnikou carque suete koij ne dolase ni u carqui niti su se ispouidili oue godine, ondi mi savolujte (!) sto chiu od gnih uçiniti ostaijem na sapouid nasu sa vasda glubechi i s(vete) ruche i hagline posdraugliauchi velle milo i drago i. v. kancellira Piera

Toliko vas moli i uas kumpar Gierko Varsaglko sa buduchi gnegou sinouac i posdrauglachi uese gospostvo uelle drago

12.108

Na 26 januaria 1791

Daem razloga i blagoslov i dopuštene gospodinu popu don Stipanu paroku od sela Raštevića da dade blagoslove jniove Grigoriu Klarici i ćeri pokoinoga Nikole Voivode Eleni da morete slobodno vjenčati. Ja parok pop pop Lazar Miloevi od sela Jagodne Gorne i od Raštevi od kuće Ilie Voivodića.

107 AZDN, Spisi Ninske biskupije, posebna kutija, bez signature, latinica.108 AZDN, Spisi ninske biskupije, posebna kutija, spis pisan bosančicom, br. 313b.

566


Izvori

Arhiv Zadarske nadbiskupije (HR-AZDN),

Spisi Ninske biskupije, glagoljski spisi, kutija 1 – 5.

Spisi Ninske biskupije, 17/6, kutija 12. Parice matičnih knjiga za Raštević 19.

stoljeće.Kanonske vizitacije, kutija I, II.

Državni arhiv u Zadru (HR-DAZD)

Zadarski knezovi, oporuke.Matice župe Raštević: Matica krštenih 1825. – 1836. (inv. br.

982); 1837. – 1887. (inv. br. 2008). Matica vjenčanih 1825. – 1857. (inv. br. 983)Matica umrlih 1826. – 1842. (inv. br. 984);

1843. – 1900. (inv. br. 2156). Matice krštenih parohije Kula Atlagić 1850.

– 1862.; 1862. – 1877.; 1877. – 1896.

Literatura

Belicza, Biserka. 2003. „Medicina i zdravstvo“. Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII. – XVIII. stoljeće). Zagreb: HAZU – Školska knjiga: 379–403.

Franov-Živković, Grozdana. 2014. „Nadinski glagoljski spomenici“. Croatica et Slavistica Iadertina 10, 1: 41–79.

Franov-Živković, Grozdana. 2015a. „Glagoljske moralno-kazuističke odredbe ninskih biskupa 17. i 18. st.“. Radovi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 57: 185–216.

Franov-Živković, Grozdana. 2015b. „Zapreke za sklapanje braka u glagoljskim matičnim knjigama zadarskog područja od 1565. do sredine 19. stoljeća“. Povijesni prilozi 49: 275–313.

Franov-Živković, Grozdana. 2016. „Stanovništvo Vira od 16. do 19. st.“. Otok Vir. Zadar – Vir: Sveučilište u Zadru – Općina Vir: 321– 355.

Franov-Živković, Grozdana. 2017a. „Povijesna demografija Novigrada na temelju matičnih knjiga i ostalih evidencija Ninske biskupije od 17. do sredine 19. stoljeća“. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Novigrad nekad i sad. Zadar – Novigrad: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zadru, Sveučilište u Zadru, Ogranak Matice hrvatske u Zadru, Općina Novigrad: 414–443.

Franov-Živković, Grozdana. 2017b. „Povijesna demografija Kali na temelju glagoljskih matičnih knjiga, knjiga bratovština i popisa stanovništva od 16. do poč. 19. st. te tabelarnih matičnih knjiga iz 19. st.“. Zadar – Kali: Sveučilište u Zadru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Općina Kali: 683–722.

Franov-Živković, Grozdana. „Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. st.“. ovaj Zbornik.

Jelić, Roman. 1978. Zdravstvo u Zadru i njegovom području. Zadar: Narodni list.

Kozličić, Mithad, Bralić, Ante. 2012. Stanovništvo kraljevine Dalmacije prema suvremenim izračunima i popisima 1828. – 1857. Zadar: Sveučilište u Zadru.

Rimac, Marko, Mladineo, Goran. 2011. Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine. Zadar: Državni arhiv u Zadru.

Vlačić, Ljubomir. 1909. Austrijsko bračno (ženidbeno i udadbeno) pravo. Ručna knjiga za parohijsko sveštenstvo sviju zakonom priznatih religija ili vjerskih zadruga. Split: Hrvatska štampalija Trumbić i drug.

567


Summary

The population of Raštević from the end of the 17th to the end of the 19th century

The paper analyses the population of Raštević from the end of the 17th to the end of the 19th century based on tabular registers of baptisms, marriages and deaths, as well as other documents. The records of the 17th and 18th century for Raštević have not survived. However, individual marriage records and some other documents are held in the Archives of the Archdiocese of Zadar and the State Archives in Zadar. I present some of the discovered Glagolitic documents from that period as transliterated at the end of the paper. Among registers of births, marriages and deaths, all records relating to the parish of Raštević from 1825 to the end of the 19th century are kept in the State Archives in Zadar. The registers of the Orthodox population baptized between 1850 to 1869 in the parish of Kula Atlagića are also held in the State Archives of Zadar. The registers of marriages and deaths are lost. Lists coming from the 1709 land-registry, as well as lists of confirmands from the Visitation Holdings of Nin bishops, are also mentioned. Based on the data found in the various holdings, a graph was drawn up with the total number of the Catholic population. Visitors› reports, as well as some other documents and books of anniversaries, mention heads of the civilian and military authorities in the village such as village judges, captains and other officers of the territorial forces (cernids), members of the governing bodies of the brotherhoods and churches of the 18th century. The headmen of villages, however, are mentioned in tabular registers from the 19th century.

keywords: registers of births, marriages and deaths, Raštević, population, the period from the end of the 17th to the end of the 19th century

Documents

Stanovništvo Raštevića od kraja 17. do kraja 19. stoljeća · 2020. 3. 5. · Najraniji popis nalazimo u knjizi Zadarsko okružje na mletačkom katastru iz 1709. godine, drugi