Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća · 477 grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća jedna oporuka,6 zatim sačuvan

475

Grozdana Franov-Živković

Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru

prethodno priopćenje

Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća

U radu se analizira stanovništvo Nadina u razdoblju od kraja 17. do kraja 19. stoljeća. Za Nadin je sačuvana Glagoljska knjiga godova iz 18. stoljeća s prijepisima iz ranijih razdoblja te parice tabelarnih matičnih knjiga iz 19. stoljeća za katoličko stanovništvo. Originali tih matica su zagubljeni. Za pravoslavno stanovništvo sačuvane su sve matične knjige iz 19. stoljeća za parohiju Biljane, a čuvaju se u Državnom arhivu u Zadru. Broj stanovnika nalazimo u raznim popisima, npr. u popisu iz katastra iz 1709. godine te popisima krizmanih iz fonda Vizitacije ninskih biskupa. Dio popisa stanovništva pronađen je u fondu Ninske biskupije, a na temelju svih tih podataka obavljena je statistička analiza te je izrađen grafikon za katoličko stanovništvo. U izvještajima vizitatora, kao i u nekim drugim dokumentima i knjizi godova, spominju se čelnici civilnih i vojnih vlasti u selu: sudci sela, kapetani i ostali časnici teritorijalnih snaga (černida), članovi upravnih tijela bratovština i crkve iz 18. stoljeća, dok se glavari sela spominju u tabelarnim maticama iz 19. stoljeća.

ključne riječi: matične knjige, Nadin, stanovništvo, razdoblje od kraja 17 do kraja 19. stoljeća

Katoličko stanovništvo Nadina obrađeno je na temelju knjige godova iz 18. stoljeća, parica tabelarnih matičnih knjiga krštenih, vjenčanih i umrlih župe Nadin iz 19. stoljeća koje se nalaze u Arhivu Zadarske nadbiskupije.1 Matice krizmanih zagubljene su, ali postoje popisi krizmanih u fondu o kanonskim vizitacijama iz sljedećih godina: 1697., 1700., 1710., 1730., 1744., 1781.2

1 U Arhivu Zadarske nadbiskupije nalaze se parice matičnih knjiga za Nadin iz 19. stoljeća. Originali su zagubljeni. O načinu vođenja matičnih knjiga i parica vidi u Vlačić 1909: 174. O vođenju parohijskih Matica, čl. 132. Opći propisi o vođenju Matica: U svakoj samostalnoj parohiji ili kapelaniji odnosni svećenik vodi u dva primjerka tri zasebne Matice: rođenih, vjenčanih i umrlih i to za sve osobe, koje sastavljaju njegovu parohiju odnosno kapelaniju, bez razlike njihova staleža. C. P. 20/2. 1784.; O. V. 20/8, 1816., br. 13529.; O. Dv. Kanc. 27/6. 1825., br. 16406. – Matice u ukoričenim knjigama čuvaju se u Parohijskom Zvanju; a one na posebnim listovima, u kojima su zabilježeni svi slučajevi potpuno jednako po rubrikama kao i u ukoričenim knjigama, šalju se svako tri mjeseca preko nadležnog kotar. Poglavarstva na Konsistoriju. D. Dv. Kanc. 26/11.1829., br. 27811.; O. M. U. i B. N. i P. 26.11.1882. (D. Z. L., br. 167.); O. N. 7/3. 1879., br. 2669.

2 Hrvatska – Arhiv Zadarske nadbiskupije (dalje: HR-AZDN), Kanonske vizitacije, kutija I, II.

476

polački kraj u prošlosti i sadašnjosti

Pravoslavno stanovništvo Nadina upisivano je u matične knjige parohije Biljane te su u Državnom arhivu u Zadru sačuvane gotovo sve matice za 19. stoljeće.3

Katoličko stanovništvo Nadina s kraja 17. i u 18. stoljeću

Za područje Nadina sačuvan je cijeli niz dokumenata fonda iz kancelarije ninskog biskupa, pisanih kurzivnom glagoljicom, latinicom i bosančicom, u Arhivu Zadarske nadbiskupije.

Iz Nadina je sačuvan jedan glagoljski kodeks, Glagoljska knjiga godova, koji sadrži godove od 14. do sredine 20. stoljeća,4 jedan glagoljski popis stanovnika prilikom plaćanja desetine,5

3 Državni arhiv u Zadru, (dalje: HR-DAZD): Parohija Biljane, matice krštenih br. 72, 1826. – 1841.; br. 73, 1841. – 1857.; br. 1994A, 1857. – 1885.; matice vjenčanih br. 74, 1826. – 1847.; br. 75, 1848. – 1857.; br. 1995, 1858. – 1884.; matice umrlih br. 76., 1826. – 1841.; br. 77, 1842. – 1858.; br. 1996. 1858.; br. 1996. 1858. – 1877.; br. 2192, 1877. – 1804.

4 Analiza i transliteracija nadinske knjige godova objavljena je u članku Franov-Živković 2014: 41–79.

5 AZDN, Spisi Ninske biskupije, kutija V, spis br. 30/31: (objavljeno u Franov-Živković 2014: 41–79): Od Nadina broi o(d) duš karšćanskih / Jakov Atel i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) Petar i(spovidan) k(omunikan) / žene 2 i(spovidane) k(omunikane) dičice male edno muško divoičice 2 / Lovre Atel i(spovidan) k(omunikan) žena negova i(spovidan) k(omunikan) i dvi muške mali / Šimun Azina i(spovidan) k(omunikan) žena negova i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 i divoičice 2 / Jadre Vranočić i(spovidan) k(omunikan) Petar i(spovidan) k(omunikan) žene dvi i(spovidane) k(omunikane) divoika 1 i(spovidana) k(omunikana) male divoike 2 / Anton Ožaković i(spovidan) k(omunikan) Jakov i(spovidan) k(omunikan) i J(o)van i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) dite muško 1 / Matii Novak i(spovidan) k(omunikan) Luka i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) dite muško 1 / Miho Ožaković i(spovidan) k(omunikan) Mate i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) dovo(j)ka 1 / Mate Proroković i(spovidan) k(omunikan) Šime i(spovidan) k(omunikan) žena 2 i(spovidane) k(omunikane) i divo(j)ka 1 / Jure Varsiko i(spovidan) k(omunikan) i žena negova i(spovidana) k(omunikana) divičice 3 / Marko Varsalko i(spovidan) k(omunikan) i žena negova i(spovidana) k(omunikana) dva ditića i divo(j)čica 1 / Mikula Varsalko i(spovidan) k(omunikan) Petar i(spovidan) k(omunikan) Stipan i žena dvi i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divo(j)čice 4 / Jure Marić i(spovidan) k(omunikan) Anton i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) i divo(j)ka i(spovidana) k(omunikana) / Pava Varsaiko i(spovidan) k(omunikan) Vule i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) divo(j)ka i(spovidana) k(omunikana) / Stipan Krečak i(spovidan) k(omunikan) Toma i(spovidan) k(omunikan) žena 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 2 / Šimun Varsaiko i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 4 i divo(j)čica 1 / Ivan Barzaev i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) divo(j)ke 2 i(spovidane) k(omunikane) / Šimun Lazarić i(spovidan) k(omunikan) i Jakov i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane)

477

grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća

jedna oporuka,6 zatim sačuvan je veći broj ženidbenih i drugih spisa koji se uglavnom nalaze u fondu Spisi Ninske biskupije.7 Postoje razni popisi stanovništva, izvješće s vizitacija ninskih biskupa s popisima krizmanih, izvješća župnika s popisima stanja duša te katastarskih podataka. Matične knjige iz tog razdoblja nisu se sačuvale. Neki od tih dokumenata datirani su na kraj 17. stoljeća, a imena Nadinjana možemo naći po raznim drugim evidencijama, npr. u zadarskim maticama krštenih, gdje možemo naći imena Nadinjana koji su zabilježeni kao Turci koji su prešli na katoličku vjeru.8

k(omunikane) i ditić 1 i divo(j)ke 2 / Jure Samobat i(spovidan) k(omunikan) i Mate i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) / Miho Partenača i(spovidan) k(omunikan) i Nikula i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) / Stipan Samobat i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) ditića 2 / Mikula Batović i(spovidan) k(omunikan) i Vučić i(spovidan) k(omunikan) Juriša i(spovidan) k(omunikan) i Petar i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divoike 2 / Stipan Batović i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 / Ivan Krilović i(spovidan) k(omunikan) i Nikula i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 2 i divoičica 1 / Mate Garžan i(spovidan) k(omunikan) i Gargo i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) divoičice 2 / Petar Žorić i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) i Marko i(spovidan) k(omunikan) i Miho i(spovidan) k(omunikan) i Tome i(spovidan) k(omunikan) i Petar i(spovidan) k(omunikan) žene 4 i(spovidane) k(omunikane) ditića 3 i divoičice 4 / Bože Galić i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) i Petar i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i divoičice 4 / Pavlović Juriša i(spovidan) k(omunikan) i Mikula i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 4 i divoičice 2 / Žorić Martin i(spovidan) k(omunikan) Luka i(spovidan) k(omunikan) Marko i(spovidan) k(omunikan) Jure i(spovidan) k(omunikan) Bariša i(spovidan) k(omunikan) žene 4 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divoičica 1 i(spovidana) k(omunikana) / Vulelija Stipan i(spovidan) k(omunikan) Ivan i(spovidan) k(omunikan) Toma i(spovidan) k(omunikan) Jadre i(spovidan) / k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) ditića 3 divoičice 2 / Varleta Šimun i(spovidan) k(omunikan) Martin i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) / Martinović Gargo i(spovidan) k(omunikan) Mihovi i(spovidan) k(omunikan) Nikula i(spovidan) žene dvi i(spovidane) k(omunikane) / Martinović Cvitko i(spovidan) k(omunikan) Martin i(spovidan) k(omunikan) Erko i(spovidan) k(omunikan) Jure i(spovidan) k(omunikan) žene 3 i(spovidane) k(omunikane) ditić 1 divoičice 4 / Martinović Ivan i(spovidan) k(omunikan) žena 1 i(spovidana) k(omunikana) ditić 1 / Martinović Radas i(spovidan) k(omunikan) i Vukailo i(spovidan) k(omunikan) žene 2 i(spovidane) k(omunikane) .

6 Državni arhiv u Zadru (dalje: HR-DAZD), Fond Zadarski knezovi. Objavljeno u članku Franov-Živković 2014: 41–79.

7 U istom je članku objavljen niz raznih dokumenata, uglavnom ženidbenih spisa iz 18. stoljeća.8 AZDN, Matica krštenih Zadar, Sv. Stošija 1617-1651. Od 8. 12. 1647. do 28. 2. 1651.

ukupno je, za vrijeme i nakon Kandijskog rata, kršteno 65 osoba kojima je zabilježeno pored imena da su „Turci”. Iz Nadina su sljedeće osobe: Franco Tomta Turco da Nadin koji je imao prebivalište u kući Merandro Diedo conte di Zara, Giovanni Batista Turcho di Nadin (kršten 6. 5. 1648.), Anna Turcha da Nadin (krštena 3. 9. 1650.), Franciscina Turcha da Nadin (krštena 23. 10. 1650.). U crkvi svetog Silvestra krstio se Saban da Nadin Turcho (kršten 20. 4. 1647.), Bartulo Turcho da Nadin (kršten 10. 5. 1647.).

478


Broj stanovnika Nadina na temelju raznih popisa

Broj stanovnika Nadina za 17. i 18. stoljeće nalazimo po izvještajima s vizitacija ninskih biskupa u kojima nalazimo i popise krizmanika, katastarskim popisima9 te izvještajima nadinskih župnika.10

U popisu iz 1692.11 nalazimo da je Nadin imao 187 katolika i 23 pravoslavna stanovnika, a 1706. – 226 stanovnika, od kojih 96 muškaraca sposobnih za oružje. U vizitacijama 1710. zabilježeno je 300 duša. Vizitacije iz 1730. donose podatak o 30 kuća i 300 duša, 1744. o 150 ljudi od pričesti. U spisima Ninske biskupije postoji popis svih njezinih mjesta 1755. Nadin je te godine imao 45 kuća s 323 osobe. U drugom je izvješću popis stanovnika za tri godine. Već navedene 1755. imao je 323 osobe, 1792. – 240 osoba, a 1798. – 250 (kasnije je taj broj precrtan). Godine 1781. Nadin ima 46 kuća katolika i 22 pravoslavne (greco), ukupno 160 osoba od pričesti. Godine 1824. ima 240 katolika i 157 pravoslavnih stanovnika (greco). Nekoliko godina kasnije, 1827., Nadin je imao 242 stanovnika.

Jedan od potpunijih popisa izvješće je nadinskog župnika biskupskom uredu, složeno u tablicu s izvještajima svih župa Ninske biskupije, bez navedenih godina (pretpostavlja se da je pisano oko 1710.), a nalazi se u Arhivu Ninske biskupije. Nadin je tada imao 84 muškarca, 86 žena, 96 djece – ukupno 266 ljudi. U selu je živio jedan svećenik. Te godine rođeno je jedno muško dijete i tri ženska, umrle su dvije žene i sklopljena su dva braka, a najčešći je uzrok smrti febra. Gotovo svi stanovnici zabilježeni su kao poljoprivrednici, a samo 10 kao pastiri.12

9 Rimac i Mladineo 2011: 164–179. Kao posjednici zemlje u Nadinu, u katastru iz 1709., pojavljuju se sljedeći Nadinjani: Ante Bekić, Jadre Vranočić, Ante Prtenjača, Konstantin Ivaneža, Mitar Paravinja, Dragola i Sava braća Dukić, Ilija Tintor rečeni Žigović, Jakov Atelj, Jure i Stipan braća Samobad, Jure Vrsaljko pok. Mile, Jure Vrsaljko pok. Petra, Jakov Ivezić, Ivan Doradić rečeni Aužina, Ivan Šešelj, Ivan Bresat, Ivan Šabić rečeni Mažar, Ivan Močenigo pokršteni Turčin, Ivan Ivković rečeni Karaivan, Lovre Atelj, Milin Ivaneža, Maksim Ponuić, Maksim Knežević, kapetan Nadina Marko Vrsaljko, Mate Prtenjača rečeni Kljaić, Mate Proroković, Mate Novaković, Mijo Bartolović, Nikola Malbašić, Nikola Batović, Nikola Vrsaljko, Petar Vranković, Pavao Vrsaljko, Petrica Pagova, Petar Gušić s Nikolom Batovićem, Radoica Mrkela, Rade Mrkela, Relja Subašić, Rade Subašić, Stevan Malbašić, Simo Radatović, Stipan Batović, Šime Lazarić, Stipan Krušković, Šime Vrsaljko, Todor Kozorep, Vule Dević, don Ivan Milišić, župnik Nadina. U katastru su upisani i Nadinjani koji imaju posjede u susjednim mjestima.

10 O stanovništvu Nadina iz 18. stoljeća pisano je u članku Franov-Živković 2014: 41–79. U ovom su članku dodana novija istraživanja.

11 Rimac i Mladineo 2011: 164, 165. 12 HR-AZDN, Spisi Ninske biskupije, 17/6, kutija 5.

479


Godine 1830. u službenim popisima Nadin ima ukupno 326 stanovnika, od čega 230 katolika i 96 pravoslavaca.13 Godine 1854. Nadin je imao ukupno 373 stanovnika,14 a 1857. ukupno je popisano 378 stanovnika, od čega 246 katolika i 132 pravoslavnih, 5 stranaca i 57 kuća.15

Tablica 1. Broj katoličkog stanovništva Nadina.

Godina 1692. 1706. 1710. 1730. 1755. 1784. 1792. 1798. 1827. 1857.

Broj stanovnika 187 226 300 300 323 240 240 250 242 246

Od 1692. do 1755. vidljiv je rast stanovništva, a nakon 1755. nagli pad, pa opet lagana stagnacija rasta stanovništva. Uzrok takvog pada broja stanovnika nije bilo moguće utvrditi. Moguće je da je bila riječ o nekoj zaraznoj bolesti,16 da podatci nisu bili vođeni točno, odnosno da u

13 Kozličić i Bralić 2012: 85.14 Kozličić i Bralić 2012: 220.15 Kozličić i Bralić 2012: 250.16 Na zadarskom se području u 19. stoljeću kolera javila 1836., 1849. i 1855. godine. Jelić

piše da se 1855. raširila po cijeloj Dalmaciji i zahvatila 299 sela i gradova (Jelić 1978: 47). Jelić među nabrojenim mjestima u kojima se pojavila epidemija kolere spominje i Nadin, ali točan broj umrlih osoba u Nadinu te godine nije moguće utvrditi jer su originalne matice umrlih nestale, a u paricama nedostaju podatci za 1855. godinu. O tome kolika

01692. 1706. 1710. 1730. 1755. 1784. 1792. 1798. 1827. 1857.

50

100

150

200

250

300

350

Slika 1. Broj katoličkog stanovništva Nadina 1692. – 1857.

480


vizitacijama nije bio predočen točan broj stanovnika, da su se mijenjale granice (ili nisu bile točno određene) naseljenih područja ili župa, ili je riječ o nekom drugom uzroku.

Glagoljska knjiga godova

O nadinskoj knjizi godova objavljen je članak s transliteracijom i prijepisom u časopisu Croatica et Slavistica Periodica iz 2014.17 pa će se ovdje samo ukratko ponoviti neki podatci. Nadinski godar sadrži veliki broj umrlih osoba iz 18., 19. i 20. stoljeća. Najraniji upisi (odnosno prijepisi upisa) pisani glagoljicom samo u rijetkim slučajevima imaju upisane godine smrti, i to uglavnom iz 18. stoljeća, osim u slučaju smrti 25. rujna 1498. (god Vidu Žoriću) i 11. studenoga 1599. (god Miji Vrsaljku i Stoši Vrsaljkovoj). Kod ta dva upisa (za tri osobe) možda je riječ o prijepisu iz nekoga ranijeg izvora, moguće upisanog na marginama misala i brevijara. Možda i ostale smrti koje su upisane glagoljicom, a kojima nije upisana godina smrti, potječu iz razdoblja od 15. do 18. stoljeća. Knjiga godova je, uz popis duša, dobar pokazatelj stanovništva Nadina s kraja 17. i tijekom cijelog 18. stoljeća, kada ne postoje matične knjige. Godar je sačuvan u cijelosti, a riječ je o prijepisu ranijeg godara. Prepisao ga je 1789. raštevićki župnik don Martin Beram.

je smrtnost bila u ostalim mjestima možemo vidjeti na osnovi matica umrlih. Npr. u susjednom Rašteviću u katoličkim je matičnim knjigama zabilježena smrt 18 uglavnom odraslih osoba, a u pravoslavnim maticama za parohiju Biljane nalazimo da je 1855. umrla od kolere samo jedna osoba. Problem je što paroh nije zapisivao redovno uzroke smrti, već ih je definirao kao običnu ili naravnu smrt. U istim parohijskim maticama nalazimo da je 1853. i 1854. bila povećana smrtnost. Godine 1853. umrlo je 70 ljudi, a 1854. – 69, što je dvostruko više nego ostalih godina, pa po tome možemo zaključiti da je, bez obzira na to što paroh nije upisivao uzroke, tim područjem vladala neka zarazna bolest (vidi poglavlje u ovom članku o pravoslavnom stanovništvu Nadina). I u drugim mjestima zadarskog područja bila je pojačana smrtnost 1855. godine. Na Viru je 1855. umrlo 28 osoba (AZDN, Matica umrlih Vir 1825. – 1890.; Franov-Živković 2016: 321–355); U Kalima epidemiju kolere nalazimo 1850., 1854. – 1855. godine. Godine 1855. umrlo je 35 osoba. (Franov-Živković 2017b: 383–722); godine 1855. se u Novigradu pojavila zaraza koju je župnik nazvao infiamazioni, od koje je umrlo 18 ljudi, a od bolesti upisane kao febre gastrice u istom razdoblju umrlo je troje ljudi te opet kao infiamazioni devetero (sve 1855. i početkom 1856. godine). Moguće je da ti zapisi o bolesti odgovaraju simptomima kolere koja je tada harala. (Franov-Živković 2017a: 414–443).

17 Franov-Živković 2014: 41–79.

481


Godista Gospodinova 1789 u Rastevichiu / Na ovij libar obuko i napravi stvari koije su mu vallile: iskopia iz starogha libra od Godova Nadinski, buduchi od privelike potribe da scu uçignieni. Biju sva ova unutra iskopiagna od mnoghi a naizad svaka ja don Martin Beram ispunne / Fagla Boghu Sllava Svetim Mir xivi zdravglie nemochnim a pokoj martvimA ssvim stiozem çast i postegniu ruka vlastita / Ja don Grgo Bokara paroko od Nadina moli pos(tovano)ga gos(podi)na paroka od RastevichaGl. Ovi libar učignien jest od mene popa don Martina Berama paroka od Rasštevićia / Na 1790 u Rasteuichiu.

S obzirom na činjenicu da prezimena nisu stalna, i u ovom kodeksu nailazimo na brojne slučajeve postupnog stvaranja novih prezimena iz nadimaka, patronimika i matronimika ili preuzimanja ženina prezimena. Neki od tih nadimaka nisu se nikad pretvorili u prezimena:

Vrsaljko rečeni Jerja (1863.), Atelj rečeni Miloš (1809.), Simlinović rečeni Glavić (1811.), Šimurinović rečeni Glavić (nije zabilježena godina), Atelj rečeni Kunić (1808.), Batović rečeni Tuk(a) (1862.), Šime rečeni Bile Batović (1862.), Vrsaljko rečeni Kresoja (1863.), Batović-Marijačić (1846.), Grgo Ivković rečeni Luka (1884.), Vice-Stipan Vrsaljko Špirit (1942.), Jelinić Kučolanac, Marinović rečeni Glavić (1760.), Miat Ivković Ćuk (1895.), Batović rečeni Vragin (1829.), Dežmalj rečeni Pućo (1868.), Vranočić rečeni Maslarda (1812.), Kresoja Vrsaljko (1854.), Batović rečeni Vinketa (1859.), Dežmalj rečeni Mile (1811.), Lazarić rečeni Nimčević (1807.), Plastić-Šimurina (1871.), Pućo Jure Visković (1895.), Marijačić Jojić (1919.), Mangarin rečeni Golem (1818.), Mangarin rečeni Juro (nije zabilježena godina), Mangarin Golem (1848.), Vrsaljko Špirit (1918.), Vrsaljko deto Špirit (1827.), Niko Škaulj rečeni Miće (1883.), Vrkić rečeni Krečak (1828.).

Popisi krizmanih

Prilikom vizitacija biskupi su obavljali i krizmu po selima. Kako se vizitacija obavljala, svjedoči i sljedeći dopis.18

Mi Juraj Parkić po milosti Božijoj i od S(veto)ga Sidališća biskup od NinaBudući drago Bogu esmo za pohoditi s(ve)te crikve mista i svake ostale stvari koje se pristoje nami za providiti stvari svake koje se

18 HR-AZDN, Ninski spisi, glagoljski rukopisi, kutija 1, spis br. 2.

482


pristoje poštenu Božijemu i guvernu duševnomu i žitku diačkomu i dobru staniu od inih stvariNukamo dakle svom glubavlu sve karšćane za učiniti užganu molitvu Gospodinu da se rače podati nam svaku pomoć potribnu za da ovo naše dobro dilo izvarši se po načinu od najbole službe G(ospodi)na Boga koje dilo račitite se sprovoditi do crikve s rečenom molitvom i š nihovim bitjem koliko najveće budu moći, i radi toga čina naredjujemo da se čini očita molitva prid oltarom S(vetoga) Sakramenta gdi se uzdrži i činiti koi godir procešion pri našega došašća i da pohod bude prudniji svima prizivamo jih na s(vetu) ispovid i pričešćenie tada koju stvar učinivši i molitvu čineći ne samo za dobro telesno da jošće radi dobra od crkve ninske i općenske dobiti će podpuno prošćenie od mišiona ali poslania apoštolskoga prizivlemo sve one koi nisu bili krizmani da se priprave za prijatiju zapovidamo svim beneficialom crikvenim i redovnikom da se imaju naći u nihovoj daržavi š nihovimi patentami od beneficijev i od redov i ostalimi stvarami koje se na(mi) ne pristoje začetkom od titulov i s notom od obligov, i svake stvari koja se nahodi od dobar i robe crikvene, i od svetih relikvij, kazalište od libri koje darže koliko za službu svoiu toliko za crikvenu notu od prošćenjih crikvenih od dopuska za moći celebrati od vir za ispovid i pričešćenie u vrimenih dopušćenih od službe crikve učinen narejenoj od abita pristala do sada nošena.Zapovidamo svim returom crikvenim da nam priprave notu za prikazati nam ju udilac od svih carkav i otarov jošće svitovnih i jošter polskih, od svakoih parokij i tako od svih diakov, i mist bogomolnih i brašćin od blagdan i ostalih svetac sajmenitih procešionov iritih očitih, a navlastito od superšticionov i ostaloga bezakonstva grišnikov očitih kakono užurarie, hotnikov, beštima/ni/durov, zločinac i od onizih ki se ne ispovidaju o Vazmu sadašnemu i da nam imaju prikazati, nahodi li se koi u proklestvu malomu ali velikomu, da koi zaručnik ili zaručnica razlučeni živu, i da nahodi li se koi remeta u nihov parofijiSvim općeno zapovidamo pod penu od naše slobošćine, da znadući u istoi parokiji koga godir u besidah aliti u dilu šošpeta od erežie ali čelnik od inih, ali knige da darži ali pisma zabranena ne krati se navistiti nam ga ali našim poodnikonJošće zapovidamo svim crikvenim i svitovnim znajući grišnike očite ali brepusva očita, da nam ga ima obočitivati ali našim pohodnikom I navlastito ko bi z(n)aja da tko diluje dila od čarovnikov vilenikov i ostalih stvari diavalskih jošće koi bi znaja da ko ima obligov od

483


mis ili od oficijev ili od lemozin i od ostalih dobrih dilov, da se darže otajn ili da se ne ispune od koih su daržani ili su ti obligi utemenleni u najposlidnu volu ali naredbi od beneficia ali u starom zakonu ali u drugomu načinuSvi pake molimo zgorućim načinom koliko moremo u G(ospodi)nu da znajući beteg i perikul koe duše ali koe drugo zlo u službi Božijoj i još otajne koim mi možemo providiti radi lubavi Božie neka nam jih oznane.Dano u Ninu na .20. aprila 1694 iz našega biskupskoga palaca Giorgio vesc° di Nona / Antonio Puchetti cancelarBi ta zapovidi u tim mis(ti)ma / U Ražancu miseca apirila .23. / Bi ta zapovid u Poličniku na .2. maja 1694 / Ražanac / /Bi ta z/ / Poličnik Nadin.

Zahvaljujući vizitacijama, a imajući u vidu da su knjige krizmanih za Nadin zagubljene, dolazimo do podataka o krizmanima za godine 1697., 1700., 1710., 1730., 1744. i 1781.

Tablica 2. Krizmani 29. svibnja 1697. (Moguće je da je župa Nadin obuhvaćala okolna mjesta do njihovih osamostaljenja u posebne župe – Korlat, Raštević, Kulu Atlagić, Smilčić, Biljane – jer se u popisu pojavljuju mještani okolnih sela.)19

Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kuma

Grgo Barclisich Luca Rapcovich

Simone Lassari (Lazarić) Nicola Baotovich

Antonia Martinovich Cattarina Barsaia

Ana Battovich Cattarina Barsaia

Giorgio Samobat Giorgio Battovich

Madalena Varsaicha Margaritta Battovich

Ravida? Varsalicha Margaritta Battovich

Nicola Crilovich Anto Banovac

Elia Jurevich Nicolo Versalicha

Lucia Galica Madalena Zorich

19 Slično vidi u oporuci u Prilogu članka Franov-Živković 2014: 41–79. – župnik Nadina piše oporuku osobi iz Smilčića; slično glagoljski popis stanovnika prilikom plaćanja desetine, vidi bilješku 5.

484


Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kuma

Luca Stalinovich Giorgio Barclicha?

Pietro Abbatovich Marco Banovich

Matio Prorocovich Giacomo Versaiovich

Madalena Zorich Catta Mircovich

Giorgio Pavlovich D(on) Jure Strigoliza

Stefano Milovaz Giorgio cape detto

Martino Pedich Stefano Milovaz

Elia Barclasich Luca Battovich

Giovanna Versaicha Cattarina Bersaia

Pietra Cernoplatiza Damiana Ozachovicia

Matia Sferlatich Orsola Caratocich

Orsola Bateovich Cattarina Versaicha

Orseola Marascha Damiana Ozacovich

Giovana Prorocovich Elena Pedichia

Lucia Versaicha Giovanna Versolichia

Izjavu prilikom vizitacija daje Nikola Batković (Nicolo Batcovich), stanovnik Nadina (50).

Tablica 3. Krizman 1700. godine.

Ime i prezime krizmanika Ime i prezime kume

Tomiza q. Bernardo Cernaplecelia Catta Berzaeva

Nadin je te godine imao 300 duša, izjavu su dali Nikola Batović (60) i Pavao Vrsaiko (70). Župnik je bio don Ivan Milišić koji se potpisuje glagoljicom: Ia don Ivan Milišić potvaruem što sam reka. Da se u župi upotrebljavala glagoljica, potvrđuju dva glagoljska misala i jedan na šćavetu te više različitih knjiga među kojima je i evanđelistar Mate Divkovića (padre Mateo Divkovich). Raštević je tada vjerojatno bio pod župom Nadin jer se pod istom vizitacijom bilježi kapelanija Raštević sa svojim kapelanom don Grgom Strguljicom, a izjavu daju Vučen Brkljača i don Grgo Klaričić.

485


Tablica 4. Krizmani 29. travnja 1710.20

Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime majke Ime kume/kuma

Grgo Batovich Giva Givaniza d. Zuane Milisich, paroco della villa

Zuanne Pavlovich Zorzi Lucia Simon Glavich

Vido Ghersanovich Mattio Catta Nicolo Batovich

Zuane Prorocovich Mattio Givaniza Nicolo Varsajco

Madalena Lazarich Pietro Agnia Margarita Batovich

Anizza Versaica Giacomo Bosiza Catta Bachich

Givaniza Bastanovich Giovanni Aniza Davida Versaica

Gina Versaica Nicolo Lucia Vicenza Novacovich

Giovana? Vranosich Andro Simiza Vicenza Novacovich

Mattia Vuranocich Andro Simiza Madalena Versaico

Aniza Chupilovichia Mattio Madalena Catta Vuranovich

Lucia Bastianovich Zuanne Aniza Davida Versaica

Bosa Milovich Ilia Stosia Stana Ber(k)lacia

Lucia Pertegnaca Marco Lucia Damiana Osacovichia

Giovanna Raspanovich Mattio Catta Damiana Osacovich

Stoscia Cosulovich /Glavich/ Pietro Stosia Madalena Versaica

Marta Lazevich Pietro Agnia Catta Vuronovich

Catta Raspanova Mattio Catta Margarita Batovich

Župnik je te godine bio don Ivan Milišić (33) sa zadarskog područja. Prilikom vizitacije 10. i 11. svibnja župnik je izjavio da u Nadinu ima trideset kuća, a izjavu su potvrdili prokaraturi crkve Ivan Batović, Šime Matulić i Mate Samobat. Napravljen je nadzor i nad dvjema bratovštinama – sv. Ante i Gospe od Ruzarija.

20 Notta da putti e putte cresmati nella villa e capello di Nadin no visita adi 29 apro 1710.

486


Tablica 5. Krizmani 10. svibnja 1730.21

Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime kume/kuma

Kachaiza? De Fondri Domenico David Dambrozoni

Marco Marco Varsaico Fran(ces)co Glavich

Mattio Simon Glavichia Stefano Prasaicho

Isepo Stefano Crechich Gregorio Batovich

Luca Luca Novach Stefano Varsaico

Michiel Zuane Batovich Gregorio Pusleta

Isepo Grego Cergalevich Gregorio Batovich

Giacomo Nicolo Varsaicho Franc(esc)o Glavich

Nicolo Stefano Varsaicho Matio Glavich

Filippo Pietro Varsaicho Mattio Glavich

Giacomo Paulo Barissich Mattio Batovich

Tadia Fran(ces)co Glavich Geronimo Varsaico

Anastasia Anto Vucinich Catta (Catarina) Vranovcichia

Bosiza Mattio Batovich Barica Sangotova(!)

Marta Andrea Zepinovich Anastasia Glavich

Bosiza Fran(ces)co Glavich Maria Varsaicovich

Michiel Simon Bersin Antonio Milisich

Catta (Catarina) Fran(ces)co Glavich Elena Bersaicha

Lucia Simon Marinich Catta (Catarina) Congavichia

Mattio Zorzi Zepich Antonio Milisich

David D’Ambrosioni Karnio Ipolito Ivicto

Matio Stanco Zarcanich Zorzi Zoich

Alvise Don(a)do Fiorini Nicolo Ozacovich

Zuanne Antonio Varsaicho Nicolo Ozacovich

Simon Zuanne Rudich Zorzi Zoich

Marco Simon Varsaicho D(on) Lorenzo Marcolaza

Stefano Giacomo Ategl /Ste/ Mateo Milesich

Tadia Gerolamo Varsaicho Tadia Glavich

21 Popis je napisan na jednom papiru. Dio popisa prepisan je u izvješću o vizitaciji te godine.

487


Ime i prezime krizmanika Ime oca Ime kume/kuma

Marco Pietro Ategl Matio Varsagliak

Zuanne Pietro Ategl Matio Varsagliak

Gregorio Martin Orlovich Matio Milesich

Tomaso Pietro Argnati Nicolo Batovich

Pietro Gregorio Lazarich Girolamo Varsaich

Nicolo Matio Elincich Gierolamo Varsaich

Martin Martin Novakovich d(on) Zuane Milesich

Luca Martin Novacovich d(on) Zuane Milesich

Simon Ilia Ranocich Bartolo Batouich

Lucia Matio Cassina Margarita Orlovichia

Zuanna Antonio Milicich Margarita Crilovich

Catarina Matio Balinavich Maria Smochia

Tomasina Marcho Bocich Maria Smochia

Zuanna Vasigl Bacovich Elena Varsaicho

Elena Mateo Zuglich Marta Lazaricha

Matia Zorzi Sudar Marta Lazarichia

Lucia Stefano Batovich Catarina Vranocichia

Bariza Antonio Bachic Bartolomea Vranocich

Nicolo Pietro Maroevich Nicolo Varsaicho

Anastasia Pietro Ergnato Anastasia Batovichia

Anna Nicolo Varsaicho Juanna Novacova

Michiel Zorzi Varsaicho Luca Novach

Elena Gregorio Bistrich Zuanna Varsaicha

Zuanna Marco Tadich Anastasia Varsaicha

Matia Toma Varsaicovich Catarina Barsaieva

Mandalena Antonio Marich Maria Ozacovichia

Catarina Lorenzo Ategl Maria Ozacovichia

Margarita Stefano Ostarich Catarina Ozacovichia

Nicolo Prorocovich Simon Barisa Batovich

488


Prilikom vizitacije 1744. godine izjavu o stanju u župi dao je župnik don Ivan Milišić te kao svjedok prokurator crkve Stipe Vrsaljko (Stefan Barsaico).

Tablica 6. Krizmani 19. svibnja 1744.

Krizmani Kumovi

Bariza Cresach Miat Batovich

Isepo Cresach Simon Glavich

Simon Cresvich Mattio Batcovich

Gregorio Batcovich Simon Ozacovich

Lucia Batovich Catta Bacovich

Lorenzo Batcovich Simon Osacovich

Boxica Crilovich Catta Vranoviza

Tada Pertegnaza Catta Vranoviza

Maro Batovich Zuane Atal

Pietro Batovich Zuane Atal

Simeona Visoch Marta Merhelina

Mara Vicoch Marta Merchelina

Pietro Stitcovich Mattio Batcovich

Ellena Matulich Margarita Colovich

Andria Murich d. Zuane Milcich

Simon Atail Mattio Vusin

Simon Lazarich Stoglano Varsaico

Michiel Batovich Francesco Antoneli

Gergo Batovich Francesco Antoneli

Diumo Batovich Mattio Vusin

Natte Atel Zuane Lazarich

Giure Varsaicho Simon Glavich

Mattio Batovich Francesco Antoneli

Ivaniza Mataglieva Marta Lazarich

Antonia Osacovich Marta Lazarich

Mandalena Lazarich Maria Versalcova

Tomaso Crilovich d. Zuane Milicich

489


Krizmani Kumovi

Mariza Batovich Mandalena Matagliana

Elena Versaicha Angelia Tagliana

/Aniza Cricovich/

Mare Alteglieva Aniza Cracevich

Mara Versaicho Catta Bacovich

Ilia Batovich Catta Bacovich

Martine Paulo Chersolovich Grego Batovich

Bariza Versaico C(atari)na Capolin

Vido Lazarich Stefano Versaico

Giure Vranocicha Stefano Versaicho

Ilia Vranocica Zorzi Partenaza

Marta e Mattia Batovich Bariza Vranocich

Boxo Batovich Simon Vranocevich

Stefano Batovich Simon Vranocevich

Mattia Bazovich Stana Visuvichia

Boxe Berzovi Miat Batcovich

Ivaniza Crescovich Stoiya Batovich

Jago Sammat Stoiya Batovich

Elena Stiticovichia Maria Batovich

Ivaniza Batovich Ivaniza Vrsakovich

Mare Prorocovich Mattia Batovich

Agata Domdina Mariza Maieva

Mattia Novacova Mariza Maieva

Simon Versaicho Ivan Ateil

Martin Vranocevich Ivan Lazarich

Aniza Versaicha Stane Glavich

Isepo Ateil d. Zuane Milcich

Izjave su prilikom vizitacije dali župnik don Luka Veldić, prokurator crkve Toma Miljević, kapitan Nikola od Šime Ožakovića te Bariša od Jerka Vrsaljka. Izjavili su da u selu ima 160 duša. Katolici imaju 45 kuća, a grci 21 kuću.

490


Tablica 7. Krizmani – svibanj 1781.

Ime krizmanika Ime oca Kumovi

Ivan Osacovich Simon Josip Osacovich

Frane Plastich Anton Iuiza Berzol

Marco Berzol Boso Anton Versaico

Toma Marich Ivan Pere Batovich

Jerco Marich Ivan Pere Batovich

Petar Osacovich Mio Josip Batovich

Josip Mitrovich Anton d. Jure Guardich

Ivan Franocich Tadia Stipan Batovich

Mio Franocich Giacomo Stipan Batovich

Tome Batovich Josip Barisa Viscovich

Barica Viscovich Illia Stipan Batovich

Dujam Batovich Matte Capn. Nicola Osacovich

Jadre Batovich Mio Capn. Nicola Osacovich

Petar Jagovich Simon Martin Beram

Nicola Osmocrovich Simon Matte Marich

Matte Glavich Gaspar Iviza Berzal

Ilia Versajco Barissa d. Boso Matach

Toma Batovich Ghergo Capn. Nicola Osacovich

Boso Coletich Matte Stojan Batovich

Miat Marich Ante Capn. Nicola Osacovich

Toma Batovich Boso Anton Desmal

Ivaniza Marich Sime Lucia Osacovich

Ivaniza Bersaova Toma Matia Glavich

Mikia Merchela Nicola Gierca Bersaova

Petriza Tomaseva Marco Ivaniza Batovich

Jeka Ozakoviceva Martin Ivaniza Batovich

Ivaniza Batovich Stipan Ivaniza Batovich

Antiza Batovich Miat Manda Zaprovich

Lucia Miglievich Petar Manda Zaprovich

Matia Miglievich Petar Manda Zaprovich

Stana Miglievich Paul Manda Zaprovich

Stana Desmal Nicola Petriza Miglievich

Ivaniza Versaico Nicola Manda Zaprovich

491


Ime krizmanika Ime oca Kumovi

Tomiza Versaico Stipan Manda Zaprovich

Pasqua Margarin Gierco Lucia Osacovic

Sfita Senbat Ilia Pasqua Margarin

Maria Batovich Zorzi Lucia Osacovich

Marta Versaico Ilia Manda Batovich

Tomiza Plastich Stipan Mariza Batovich

Ivaniza Plastich Stipan Mariza Batovich

Andriana Plastich Stipan Mariza Batovich

Marta Ivanes Nicola Manda Zaprovich

Mattia Jovich Matia Manda Zaprovich

Mariza Osvicovich Nicola Jorgia Marich

Manda Batovich Lovre Ivaniza Pastuovich

Ivaniza Curich Matte Manda Batovich

Aniza Desmal Nicola Ivaniza Marich

Marta Desmal Nicola Ivaniza Marich

Aniza Krescovo Barisa Giela Bersina

Manda Krescovo Simo Giela Bersina

Ante Miglievich Matte Josip Batovich

Josica Kresevo Sime Catta Batovich

Simiza Kresevo Barisa Catta Batovich

Tomiza Franis Juan Catta Batovich

Stana Glavich Tadia Giela Berzeva

Ivan Qvartuz Illia Josip Batovich

Maria Pertegnaza Jacove Manda Zaporovich

Iovana Mugnes Todor Manda Zaporovich

Toma Qvartuz Illia Josip Batovich

Caja Cilos Vitt Ivaniza Batovich

Jela Atel Nicola Lucia Osacovich

Marta Atel Josip Lucia Osacovich

Za vizitacije 1827. godine nije sačuvan popis krizmanih. Izjavu o stanju u župi dao je župnik don Luka Sikirić, kapetan sela Gašpar Ožaković, starci Ivan Brzoja, Mate Batović, Miat Mangarin te fabriceri Marko Glavić, Ivan Brzoja, Pere Vrsaljko, Jakov Atelj i Ivan Marić. Izjavili su da Nadin ima 242 stanovnika, od čega 160 ljudi od pričesti.

492


Stanovništvo Nadina u 19. stoljeću

a) Katoličko stanovništvo

Od 1825. godine vode se tabelarne matične knjige, za razliku od ranijih opisnih (narativnih) matica. Originalne su tabelarne matice za Nadin nestale, analiza za katoličko stanovništvo rađena je na osnovi parica koje nisu cjelovite (nedostaju pojedine godine), a nalaze se u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Nedostaju parice za razdoblje od 1846. do 1854., 1856., od 1865. do 1875., od 1879. do 1883., od 1805. do 1890. te za pojedine kvartale. Npr. u godini 1845. u originalnim je maticama postojao 51 upis, a u paricama su sačuvani podatci samo za 9.

S obzirom na to da se zakonski parice ne čuvaju na istom mjestu gdje i originalne matice,22 župnik (matičar) je nakon temeljnog upisa bio dužan slati tromjesečne podatke iz matica na mjesto gdje se čuvaju parice. U originalima se cijelo vrijeme upisuju naknadni upisi, npr. naknadno sklapanje braka roditelja, brak ili smrt bračnog druga ili osobe na koju se upis odnosi, što se u paricama ne upisuje redovno ili se uopće ne upisuje, zato u paricama ne nalazimo kompletne podatke koje bismo pronašli u originalnim matičnim knjigama.

Matice krštenih

Tablica 8. Broj krštenih u razdoblju 1829. – 1899.

Godina Ukupno Muški Ženski Ne zna se

1829. 1 1 - -

1830. 14 6 8 -

1831.23 18 10 8 -

1832. 10 6 4 -

1833. 14 9 4 1

1834. 14 7 6 1

22 Vidi bilješku 1.23 Grgo i Grgica, blizanci rođeni 10. ožujka 1831. od Stane Gluine i Josipa Glavića. Oboje

upisani na jedan upis, što nije u skladu s propisima. Vlačić 1909: 188 i 138, Upisivanje u maticu: Blizanci upisuju se u Maticu umrlih, kao i u maticu rogjenih, svaki na po se. O. V. 20. 8. 1816., br. 13529.

493



1835. 11 924 2 -

1836. 7 3 4 -

1837.25 17 8 9 -

1838.26 14 5 8 1

1839. 10 7 3 -

1840. 10 4 6 -

1841. 6 6 - -

1842.27 18 17 1 -

1843. 15 9 6 -

1844.28 11 7 4 -

1845.29 9 8 1 -

1846. - - - -

1847. - - - -

1848. - - - -

1849. - - - -

1850. - - - -

1851. - - - -

1852. - - - -

1853. - - - -

1854. - - - -

1855.30 5 4 1 -

1856. - - - -

1857.31 11 7 4 -

24 Jedno dijete zakonito, sin Ivan, rođen 1. studenog 1835. od Ivanice Vuković i Duje Viskovića. U rubrici „zakonit“ zapisano je: zakonit rođen posli smrti oca.

25 Blizanci Jure i Jurka, r. 9. travnja 1837. od Marije Ukalović i Cvitka Atelja. Upisani po zakonu, svatko na svoj upis.

26 Blizanci Nikola i Ivan, rođeni 30. s1838. od Joke Veselinović iz Zelengrada i Mate Vrsaljka. Upisani svatko na svoj upis.

27 Blizanci Martin i Nikola, r. 16. listopada 1842. od Jurke Krečak i Jose Plastića. Upisani svatko na svoj upis.

28 Te je godine u originalnim maticama bilo najmanje 42 upisa.29 Upisi pod brojem 50 i 51. Blizanci Šime i Bare, r. 24. kolovoza 1845. od Mande Batović

i Jure Glavića.30 Miho i Mate, blizanci r. 7. rujna 1855. od Dumice i Ivana Šimičića. Upisani su svaki na

svoj upis.31 U paricama je pod istom godinom, ali posebnim brojevima, upisano još petero djece iz

Korlata.

494



1858.32 4 2 2 -

1859. 14 8 6 -

1860. 19 8 11 -

1861. 3 2 1 -

1862. 12 2 10 -

1863. 23 9 14 -

1864. 1 - 1 -

1865. - - - -

1866. - - - -

1867. - - - -

1868. - - - -

1869. - - - -

1870. - - - -

1871. - - - -

1872. - - - -

1873. - - - -

1874. - - - -

1875. - - - -

1876. 15 10 5 -

1877. 12 8 4 -

1878. 10 3 7 -

1879. - - - -

1880. - - - -

1881. - - - -

1882. - - - -

1883. - - - -

1884. 10 5 5 -

1885. - - - -

1886. - - - -

1887. - - - -

1888. - - - -

1889. - - - -

1890. - - - -

32 I u toj godini zapisano je petero djece rođene u Korlatu.

495



1891. 13 3 10 -

1892. 11 8 3 -

1893. 15 9 6 -

1894. 3 2 1 -

1895.33 15 7 8 -

1896. 11 5 6 -

1897.34 21 8 13 -

1898. 12 6 6 -

1899. 10 1 9 -

U razdoblju od 1829. do 1899. ukupno je upisano 449 djece (za godine za koje imamo sačuvane podatke). U istom je razdoblju kao nezakonito upisano 30 djece, s tim da je nakon 1850. godine povećan broj takve djece. Na drugim područjima najveći broj nezakonite djece rađaju sluškinje, udovice i majke koje su same bile nezakonite, posebno one koje su bile nahočad, odnosno izloženice.35 Broj sluškinja nije poznat, ali je za dvije žene koje su rodile izvanbračno upisano da su udovice. To je Antica Slavić, udova Prtenjača, koja je rodila troje izvanbračne djece s Petrom Milovanom.36 Nije zapisano jesu li roditelji živjeli u izvanbračnoj zajednici. Dana 20. travnja 1893. jedno žensko dijete, Ivanicu Tomicu Jelinić, rodila je Stoja Jurjević, udovica. Otac je bio Marko Jelinić.

U Nadinu imamo veći broj izvanbračnih zajednica za koje, zbog nedostatka originalnih matičnih knjiga, ne možemo znati jesu li završile brakom jer djeci u paricama nije upisivano naknadno pozakonjenje ili sklapanje braka roditelja. Župnik upise nije obavljao po zakonu jer je izvanbračnog oca direktno upisivao u rubriku „otac“ kao da su roditelji vjenčani, a da nije zapisao priznanje očinstva.37 Da se radi o nezakonitom

33 Blizanke Emilia i Matia Marijačić, r. 20. veljače 1895. od Antice Ražov i Tome Marijačića.34 Blizanke Marija i Šimica, r. 10. srpnja 1898. od Božice Kutije i Marka Plastića Jope.

Upisane svaka na svoj upis.35 Franov-Živković 2017a: 414–443; Franov-Živković 2013: 365–408.36 To su sljedeća djeca: 29. svibnja 1859. Dumica Marija, nezakonita, od Antice udove

Šime Prtenjače, rođena u Čiovu, prebivalište: Nadin, otac Petar Milovan iz Nadina; 15. veljače 1862. rođena je Matija Antica Maria, od Antice, udovice Prtenjače, otac Petar Milovan; 26. travnja 1863. rođena je Jurka, kći Antice Slavić, udovice Prtenjače, otac Petar Milovan.

37 Vlačić 1909: 183, & 135. Upisivanje u maticu nebračne djece. Dijete vanbračno rođeno upisuje se u Maticu kao nebračno. Rubrika „Otac“ ostavlja se nepopunjena. De. I),

496


djetetu, vidimo po oznaci „nezakonito“, kao i po tome što nije upisano vjenčanje roditelja, u ponekoj bilješci piše da su roditelji živjeli u konkubinatu, a većini roditelja zapisana je ista adresa prebivališta, što može ukazivati da žive u izvanbračnoj zajednici. Isto tako, župnik je nezakonito takvoj djeci davao prezime oca, što po austrijskom obiteljskom i građanskom zakoniku nije bilo moguće.38

Osim Antice Glavić koja ih je rodila troje, još su tri žene rodile po dvoje izvanbračne djece. To su Stoja Brkić,39 Ika Begić40 i Ivanica Batović.41

Samo je u jednom slučaju dijete rodila majka čije je ime bilo poznato, ali je bio nepoznat otac. 20. veljače 1891. rođena je Jakovica Vrsaljko, kći Šimice rečene Marte Vrsaljko.

U jednom je slučaju poznat otac, ali nije majka. Dana 15. travnja 1891. rođen je Ive Ante Plastić od Tome Plastića, nije upisana majka, dakle, moguće je da župnik nije upisivao imena majki koje su umrle u porođaju,

21/10.1813.; 155-158, & 124: Legitimacija docnije zaključenim brakom (Per subsequens matrimonium): Prema & 161. G. Z. zahtjeva se: 1. Da bude ispostavljeno očinstvo (paternitet) nebračnom djetetu za života očeva bilo : putem parnice (& 163. G. Z.) ili pristankom vanbračnoga oca da se upiše očevo ime u Knjigu rogjenih (& 164 G. Z.); Radi legitimacije nije nužna pretpostavka, da su roditelji djeteta već u času kad se ovo začelo mogli zaključiti važan brak, kao što je bilo propisano Carskim Patentom 22/2. 1791.; Legitimacija djeteta, koja je eo ipso slijedila prema & 161. G. Z. docnije zaključenim brakom (Per subsequens matrimonium) ima biti još popunjena formalnom izjavom o očinstvu (paterinitet) u knjizin rogjenih (ako odnosna izjava nije već prije ubilježena u Knjigu rogjenih), jer inače dijete ne stječe pravo zakonitog rogjenja. O. V. S. 31/5. 1905., br. 6149.; Kao vrijeme izvršene legitimacije smatra se dan kad su roditelji zaključili brak. O. M. U. 20/2. 1871., br. 299.; Otac treba da dogje svećeniku sa dva svjedoka, koje ovaj poznaje kao poštene ljude, te da pred njima izjavi, da je on otac vanbračno rogjenoga djeteta i da želi, da mu se ima kao takovoga upiše u knjigu rogjenih.; Svećenik je dužan prijaviti kot. Poglavarstvu nemarne roditelje, koji neće da pozakone svoje dijete. O. M. 21/3 1892., br. 11890, ex 1891.

38 Vlačić 1909: 163, stavak 128 1. Nebračna djeca lišena su u opće porodičnih i srodničkih prava; ona nemaju prava ni na porodično ime očevo, niti na plemstvo, grb ili druge odlike roditelja; ona nose prezime materino. G. Z. čl. 165.; / I poslije izjave očinstva, koja je ubilježena u Knjigu rođenih, pa sve dok se brak ne zaključi između roditelja, ili dok ne bude izdano carsko Rješenje, kojim se dozvoljuje legitimacija, dijete nebračno rođeno nosi uvijek prezime matere. O. namjesništva u Insbrueku 9/4.1891. br. 275.

39 To su Emilija Glavić, r. 25. listopada 1894. od Stoje Brkić i Ante Glavića, te Tomica Šimica Glavić, r. 10. siječnja 1897. od istih roditelja.

40 To su: Stošija Vrsaljko, r. 12. siječnja 1896. od Ike Begić iz Raštevića i Šime Vrsaljka, te Andrija Marija Vrsaljko, rođena 1. listopada 1898. od istih roditelja.

41 Bare Roko, r. 28. srpnja 1859. od Ivanice Batović i Blaža Brzoje. Drugo dijete, Anastasija Marija, rodila se 4. siječnja 1862. Nakon toga su se roditelji vjenčali, 3. ožujka 1861. U trenutku sklapanja braka ocu je bilo upisano da je udovac.

497


iako je zakonski bilo moguće da majka napusti dijete i da otac nije dužan reći ime majke.42

Nije rođeno ni jedno dijete kojemu nije bio poznat barem jedan roditelj (nahoče).

Osim u slučaju već spomenute Ivanice Baković, u još jednom je slučaju dijete začeto izvan braka, a roditelji su se naknadno vjenčali tako da je dijete pozakonjeno vjenčanjem: 1. prosinca 1891. rođen je Nikola Križan Slavić Batović od Stoje Vulelija i Križana Slavića Batovića. Roditelji su vjenčani 29. lipnja 1893. godine.

Osim spomenutih slučajeva, ostala izvanbračna djeca su sljedeća:43

Tomica Antica Nikoleta Marija, r. 2. studenoga 1859. od Dumice Ražov iz Škabrnje i Nikole Viskovića; Nikola, r. 2. prosinca 1862. od Marije Šikić i Marka Atelja; 10. srpnja 1863. rođeno je nezakonito dijete Petar, od Marije Mazura, a kao otac upisan je Niko Plastić; 16. lipnja 1863. rođena je Ivanica Anica, od Jandre Ivković rođene u Škabrnji, otac Roko Vuković; 16. prosinca 1863. rođena je Maria, od Ivanice Portade iz Paljuva, prebivalište: Biljane, otac Marko Miljević iz Biljana; 3. ožujka 1864. rođena je Maša, od Ane Ljutić iz Perušića, otac Ive Visković; Joso Miljević rođen je 1. ožujka 1895. od Senije Borović i Nikole Miljevića; 1. veljače 1877. rođena je Josa Atelj, od majke Nake Kužat i oca Luke Atelja; 20. veljače 1877. rođen je Ante Joso Marić, od majke Marte Zorić i oca Mate Marića; 15. prosinca 1877. rođena je Tomica Ivković, majka Stevanija Dukić, otac Grgo Ivković; 23. travnja 1892. rođen je Marko Jure Brzoja, od Eve Kaštelanić iz Polače, otac Andrija Brzoja; 4. studenoga 1892. rođen je Mate Marković, od Mare Tokić iz Popovića, otac Jakov Marković; 1. listopada 1892. rođena je Luca Glavić, od Stoje Maričić, otac Jure Glavić; 1. veljače 1897. rođen je Niko Marić Atelj, od Ike Josipe Perović iz Zadra, otac Šime Marić Atelj; 25. rujna 1897. rođen je Frane Atelj, od Anice Pavić, otac Joso Atelj; Ika Vrsaljko rođena je 20. prosinca 1897., od Olge Zečević Selak, otac Ante Vrsaljko; 10. kolovoza rođen je Niko Ive Vrsaljko, od Matije Ražov iz Škabrnje, otac Joso Vrsaljko.

Da je u selu boravio liječnik, dokazuje i matica krštenih u kojoj je upisano dvoje djece Pere Ivanišrvića, liječnika naseljenog u Zadru, i njegove supruge Jeronime Zudenigo iz Lošinja (da Łosina). Dana 8. listopada 1838. rodio se Ivan Anton, a 26. srpnja 1840. Ana Josipa.

42 Ne može se napraviti provjera u paricama matica umrlih o smrti majke jer nedostaju upisi.43 U tim su slučajevima otac i majka živjeli zajedno (mnogima je zapisano da su u

konkubinatu), a s obzirom na to da su parice nepotpune, ne može se utvrditi jesu li roditelji naknadno sklopili brak. Nema ni upisanog priznanja očinstva, već je otac direktno upisivan u rubriku „otac“. Vidi bilješku 37.

498


Majke su uglavnom bile iz okolnih mjesta, što se vidi i po matici vjenčanih. Izdvajamo jednog muškarca koji je ostao živjeti u Nadinu: Ive Jelenić detto Gregov da Blata di Curzola prebiva u Nadinu/Zagradu, a bio je vjenčan s Tomicom Batović. Dana 23. listopada 1857. dobili su sina Nikolu.

U maticu je upisano i osam parova blizanaca, i to sukladno naputcima iz Građanskog i obiteljskog zakonika da se svako dijete upisuje u posebnu rubriku, a da se sa strane stavi zabilješka da se radi o blizancima. Samo dva para blizanaca upisana su na zajednički upis.44

Iako su po zakonu mrtvorođena djeca morala biti upisivana u maticu,45 župnici to uopće nisu činili, ili su to činili tek u iznimnim slučajevima.

Matice vjenčanih 1830. – 1899.

Tabelarne matice vjenčanih za Nadin također su zagubljene, a analiza se napravila na temelju nepotpunih parica koje se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije. Dakle, točan broj brakova u tom razdoblju nije poznat.

Tablica 9. Broj upisanih brakova u razdoblju od 1830. do 1899.

Godina Broj upisanih brakova

Mjesto izvan Nadina odakle dolazi ženik ili nevjesta (ostali su supružnici iz navedenog broja brakova iz Nadina)

1830. 5 Nevjesta (nema imena) Klarica iz RaštevićaJerko Miličević iz BiljanaMarta Martinović iz KuleAnica Pavlović iz Korlata

1831. - -

1832. 2 Jakovica Ivković iz Škabrnje

1833. 2 Šimuna Peraić iz PolačeToma Peraić i Maria Prtenjača iz PolačeMihovil Ivković iz Veljana

1834. 2 Ivanica Banović iz Raštevića

1835. 2 Mane Žepina iz JagodnjeŠimun Banović iz Raštevića

44 Vidi bilješku 23.45 Vlačić 1909: 188, &138, Upisivanje u maticu: U maticu uvode se i ona djeca, koja su

mrtva rodjena. Rubrika „Religija“ ne popunjuje se. O. M. 1.4.1870., br. 3731.

499




1836. - -

1837.46 3 Dumica Lemozina, TinjMarija vedova Vrčić, r. Bilosko, iz Arbanasa (Borgo Erizo)Bariša Slavić iz Čiova

1838. 2 Ivan Grego iz Blata, zidarPetar Šimurina iz Kruševa

1839. 4 Stana Pupovac, KrnjakMartin Panđić, Pristeg

1840.47 4 -

1841.48 2 Bare Jurjević iz Škabrnje

1842. 1 Šimica Škaulj iz Lisičića

1843. 1 Matija Čirjak iz Vrane

1844. - -

1845. - -

1846. - -

1847. - -

1848. - -

1849. - -

1850. - -

1851. - -

1852. - -

1853. - -

1854. - -

1855.49 2 Lucija Čirjak iz Popovića

1856. - -

46 Godine 1837. dvoje udovaca Nikola Barzić (50) i Marija udovica Vrčić, r. Bilosko, iz Arbanasa (Borgo Erizo).

47 Izdana je jedna dozvola za oslobođenje od javne napovidi. Vjerojatno je bilo i više takvih dozvola, ali one nisu upisane jer je riječ o paricama, a ne o originalnim matičnim knjigama.

48 Jedna od nevjesta udanih te godine, Matija Vrsaljko, imala je 17 godina. Dobila je dozvolu od oca Mate Vrsaljka zbog maloljetnosti. Izdana je i jedna dozvola radi oslobađanja od napovijedi.

49 Te godine vjenčalo se dvoje udovaca za osobe koje do tada nisu sklapale brak: Šimica Jurjević i Šime Šimurina.

500




1857.50 6 Manda Jelinčić, r. Žilić, iz PolačeMarija Ivković iz PolačeTereza Župan iz ŠkabrnjeŠimun Marinović iz ŠkabrnjeŠimica Lucija Lončar iz PopovićaJadre Vulelija iz Korlata i Maria Bažoka iz Korlata

1858.51 3 Ante Pavlović iz Korlata i Dumica Čulina, r. u Pridrazi, a živjela u KorlatuMarko Pavlović, udovac iz Korlata, i Lucija Jurja, r. Oštrić, iz Novigrada, s prebivalištem u Korlatu, udovica

1859. 1 Mile Banović, Biljane i Manda Strenja iz Biljana, udovica

1860.52 1 Dumica Ražov iz Škabrnje

1861.53 1 -

1862.54 6 Justa r. Marić iz Vukšića, udovicaMatija Šimunac iz LišanaIvan Korstizia, r. u ZadruJozo Miljević iz Biljana

1863. 2 Pera Ostojić iz Biljana

1864. - -

1865. - -

1866. - -

1867. - -

1868. - -

1869. - -

1870. - -

1871. - -

1872. - -

1873. - -

1874. - -

1875. - -

50 Udovci koji su sklopili brak te godine su sljedeći: Nikola Marić Atelj (57) i Manda Jelinčić (56), r. od Ante Žilića iz Polače; Ivan Ožaković (24); Nikola Glavičić.

51 Te godine sklopili su brak Marko Pavlović, udovac iz Korlata i Lucija Jurja, r. Oštrić, iz Novigrada, s prebivalištem u Korlatu.

52 Te godine vjenčao se i jedan udovac iz Nadina, Nikola Vuković.53 Te godine vjenčali su se udovac Cvitko Atelj i Marta Gulan, udovica Brkljača.54 Udovci koji su se vjenčali te godine su sljedeći: Ivanica Batović i Blaž Brzoja; Justa, r.

Marić, iz Vukšića; Nikola Crnković; Ive Crnković.

501




1876. 1 Tomica Ivković iz Škabrnje

1877.55 3 -

1878.56 3 Marta Zjačić iz RaštevićaManda Lončar iz Popovića, udovica

1879. 1 Šime Sapić iz Ražanca

1880. - -

1881. - -

1882. - -

1883. - -

1884.57 2 Grgica Prtenjača iz Polače, udovicaJakov Prtenjača i Manda Žepina

1885. - -

1886. - -

1887. - -

1888. - -

1889. - -

1890. - -

1891.58 5 Šime Šalina59 iz Škabrnje i Mare Milovac, od Jure iz Ražanca, udovicaBožica Buljat, udovica iz PridrageGrgica Salama iz Škabrnje, ud. Batović, udovica

1892. 5 Stipan Dužat iz Galovca60

Stoja Bobanović iz PolačeBožica Cvitić iz Vukšića, udovica s prebivalištem u PristeguMatija Koran iz KruševaBožica Gašpar iz Pristega

55 Udovci: Berzoja Jurjević; Matio Visković i Ivanica Stepanja.56 Udovci: Niko Brzoja i Elena Vrsaljko; Mate Morić i Marta Zjačić iz Raštevića; Pero

Vicković i Manda Lončar iz Popovića.57 Župnik je zapisao da je riječ o upisima pod brojem 12 i 13 u originalnim knjigama.

Dakle, te je godine bilo najmanje 13 sklopljenih brakova. Parice su sačuvane samo za dva braka.

58 Udovci: Mare Milovac, od Jure iz Ražanca; Ive Mangani i Božica Buljat, udovica iz Pridrage; Grgica Salama iz Škabrnje, ud. Batović.

59 Šime Šalina bio je maloljetan te je dobio dozvolu za sklapanje braka.60 Stipan Dužat dobio je od oca dozvolu za vjenčanje zbog maloljetnosti.

502




1893.61 3 Dumica Stevanja iz GoricePera Jović iz Karina62

1894.63 2 Marko Peraić iz Polače, udovac

1895.64 1 Stipan Ivković iz Škabrnje, udovac

1896.65 4 Matija Ćusa iz Provića66

Stipan Ražov iz Škabrnje67

Stanko Šestan iz Zemunika68

1897.69 6 Mijat Joković iz ŠkabrnjeMarija, ud. pok. Šime Vrsaljka, rođena u Popovićima70

Nikola Vukelić iz Škabrnje, udovac71

Mate Grgo Ivković iz Škabrnje72

Ilija Žulj iz Lepura, udovac, i Božica Cvitić, udova pok. Nike Šimurine, rođena u Vukšiću

1898. 3 Joso Burčul iz Galovca73

Krsto Gambiraža iz Galovca74

Marko Stevanja iz Gorice

1899. 4 Olga Zečević iz TinjaGrgo Begović iz Raštevića75

Andrija Erlić iz Tinja76

Ukupno 95

61 Upisi su u originalnoj knjizi bili pod brojevima 4, 5 i 6.62 U bilješkama piše da je Pera Jović prešla na katoličku vjeru.63 Udovci: Marko Peraić iz Polače; 1894. Miko Šimurina i Božica Cvitić iz Vukšića, udovica

s prebivalištem u Pristegu.64 Stipan Ivković iz Škabrnje, udovac.65 Te je godine bilo najmanje sedam brakova upisanih u originalne matice. U paricama su

sačuvani podatci samo za četiri braka.66 Matija Ćusa dobila je dozvolu za sklapanje braka zbog maloljetnosti.67 Supruga Anica Vrsaljko dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.68 Supruga Tomica Brzoja dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.69 Udovci: Ilija Žulj iz Lepura, udovac, i Božica Cvitić, udova pok. Nike Šimurine, rođena

u Vukšiću.70 Marijin suprug Jakov Marković iz Nadina dobio je dozvolu zbog maloljetnosti.71 Supruga Tomica Vicković dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.72 Mate i njegova supruga Jandra Većanac Joković bili su maloljetni i dobili su dozvolu za

sklapanje braka.73 Supruga Grgica Vrsaljko dobila je dozvolu zbog maloljetnosti.74 Supruga Grgica Ika Brzoja dobila dozvolu zbog maloljetnosti.75 Maloljetna supruga Stoja Kalinić dobila je dozvolu za sklapanje braka.76 Andrija Erlić dobio je dozvolu za sklapanje braka zbog maloljetnosti.

503


Od ukupno 95 evidentiranih brakova (dakle, onih za koje je sačuvana evidencija), njih 27 odnosi se na brak u kojem je bar jedna osoba udovac ili udovica (25,65 %). U 11 slučajeva brak su sklopili udovac i udovica (10,45 %), u devet je slučajeva muškarac bio udovac koji se oženio djevojkom koja do tada nije sklapala brak (8,55 %), a u sedam se slučajeva udovica udala za momka koji do tada nije sklapao brak (6,65 %). U više slučajeva postoji kombinacija maloljetne žene i udovca.

Upisano je jako malo dozvola zadarskog nadbiskupa za sklapanje braka (npr. ni jedan zbog rodbinskog odnosa).77 Dozvole za sklapanje braka maloljetnih osoba redovno su upisivane nakon 1850. (dozvolu inače daje otac, a ako je otac umro, Građanski sud)78 i to najviše 80-ih i 90-ih godina 19. stoljeća. Prije tog razdoblja upisivane su rijetko, iako se iz upisa vidi da ima maloljetnih osoba koje su sklapale brak.

Upisane su dozvole za četiri maloljetna muškarca, 11 žena, a u jednom slučaju su i ženik i nevjesta bili maloljetni.

77 Moguće je da je bilo brakova među rodbinom, ali da župnik nije zapisivao taj podatak, već je potvrde i dozvole ostavljao u župnom arhivu.

78 Vlačić 1909: 17, čl. 16., stav. 3.: maloljetnici, tj. oni koji nisu navršili dvadeset četvrtu godinu života, a i punoljetnici, koji ma iz kakovih uzroka ne mogu primiti sami za sebe nikakovu punovažnu obvezu, nesposobni su i da punovažno stupe u brak bez pristanka svoga bračnoga oca. Ako otac nije više na životu, ili je za zastupanje nesposoban, onda je radi važnosti potrebno, pored izjašnjenja redovnog zastupnika, i odobrenje Sudske Vlasti. G. Z. Čl. 49.

ni jedan od supružnika nije udovac

74 %

samo je suprugaudovica

7 %samo je suprug

udovac9 %

oboje supružnika su udovci

10 %

Slika 2. Brakovi udovica i udovaca u Nadinu u razdoblju od 1830. do 1899.

504


U slučaju da je ženik bio u vojsci, dozvolu je izdavalo c. k. ratno poglavarstvo (ni to nije upisivano u parice, a vjerojatno je bilo takvih slučajeva).79

Najveći broj dozvola vezan je uz oslobođenje od napovidi. Upisivane su potvrde o slobodnom bračnom stanju ako su ženik i nevjesta iz župa izvan Nadina.

Zabilježen je jedan prijelaz na katoličku vjeru – Pere Jokić iz Karina, iako je iz matice krštenih vidljivo da ima više nevjesti koje su prešle na katoličku vjeru.

Ženici i nevjeste su, osim iz Nadina, bili iz sljedećih mjesta: Gorice, Sukošana, Škabrnje, Zemunika, Lisičića, Vrane, Zelengrada, Biljana, Raštevića, Pristega, Jagodnje, Tinja, Arbanasa, Čiova, Blata, Kruševa, Krnjaka.

Kumovi su uglavnom iz Nadina. Nekoliko je kumova bilo iz sljedećih mjesta: Zelengrada, Biljana, Sukošana, Zemunika.

Matica umrlih 1829. – 1899.

I matice umrlih za Nadin su nakon 1825. godine zagubljene, pa je analiza napravljena na temelju nepotpunih parica koje se čuvaju u Arhivu Zadarske nadbiskupije.

Parice su upisivane po tromjesečjima i prvih godina svaki list počinje rednim brojem 1, dakle stanje ne odgovara onom u izgubljenim originalnim maticama gdje se brojevi nastavljaju cijele godine jedan na drugi. Tek od godine 1859. župnik točno bilježi brojeve u paricama koji odgovaraju onima u originalnim maticama. Za pojedine godine bilo je moguće odrediti koliko je zapravo bilo upisa i koliko upisa u paricama nedostaje.

79 Vlačić 1909: 53: čl. 40., stav. 5.: Podvrženost novačenju (obligatio ad conscriptionem / 1. Nije dozvoljeno oženiti se mladiću prije nego li je dostigao doba kad bi isti imao biti pozvan na vojnu službu, a ni prije nego li istupi iz trećeg razreda dobi. Izuzeti su oni, koji su pri novačenju bili izbrisani, ili koji nisu unovačeni bili u trećemu razredu dobi. – pri osobitim okolnostima, koje su dostojne obzira, može iznimno dozvoliti ženidbu Ministar za Obranu Zemaljsku i Namjesništvo; (čl. 50., Vojni Zak. 11/4. 1889.); VLAČIĆ 1909: 17: čl. 16., stav. 3.: Vojne osobe, koje bez dozvole nadležne svoje Vlasti zaključe brak u domovini ili u inostranstvu, počinjaju prijestupak, te bivaju kažnjene strogim zatvorom do tri mjeseca. Voj. Kaz. Zakonik 15/1., 1855., čl. 780.

505


Tablica 10. Broj umrlih u razdoblju od 1829. do 1899.

Godina Ukupno upisa u paricama Muškarci Žene

1829.80 1 1 -

1830.81 8 7 1

1831.82 13 6 7

1832.83 10 8 2

1833.84 5 2 3

1834.85 9 7 2

1835.86 5 4 1

1836. 8 5 3

1837.87 6 3 3

1838.88 10 9 1

1839.89 7 5 2

1840.90 7 3 4

1841.91 4 3 1

1842. - - -

1843. 4 3 1

80 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim maticama.






86 U parici ima pet upisa, a u originalu ih je postojalo sedam, dakle, nedostaju dva upisa.87 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim

maticama.88 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim

maticama.89 Brojevi su dijelom upisani točno, pa se ne može utvrditi odgovara li broj upisa onima u

originalnim maticama.90 Te je godine bilo 12 upisa, u paricama ih ima samo sedam, dakle, nedostaje pet upisa.91 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim

maticama.

506



1844.92 10 6 4

1845.93 7 5 2

1846. - - -

1847. - - -

1848. - - -

1849. - - -

1850. - - -

1851. - - -

1852. - - -

1853. - - -

1854. - - -

1855. - - -

1856. - - -

1857. 2 1 1

1858.94 4 1 3

1859. 15 9 6

1860. 16 4 12

1861. 13 7 6

1862. 16 7 9

1863. 13 5 8

1864. 3 2 1

1865. - - -

1866. - - -

1867. - - -

1868. - - -

1869. - - -

1870. - - -

1871. - - -

1872. - - -

1873. - - -

92 U originalnim maticama ima 17 upisa, ovdje ih je samo 10, dakle, nedostaje ih 7.93 Župnik je pogrešno nastavio redne brojeve od prošle godine pa počinje od broja 18 do

26, pa na osnovi toga možemo vidjeti da nedostaju dva upisa.94 Nisu označeni redni brojevi, pa nije poznat točan broj upisa u izgubljenim originalnim

maticama.

507



1874. - - -

1875. - - -

1876. 10 6 4

1877. 8 5 3

1878. 6 2 4

1879. 7 4 3

1880. - - -

1881. - - -

1882. - - -

1883. - - -

1884. 4 1 3

1885. - - -

1886. - - -

1887. - - -

1888. - - -

1889. - - -

1890. - - -

1891. 10 6 4

1892. 5 3 2

1893. 7 4 3

1894. 11 6 5

1895. 11 7 7

1896. 8 5 3

1897. 10 4 6

1898. 11 9 1

1899. 5 4 1

Na početku parica nekoliko godina nije upisivan točan uzrok smrti, već je samo zabilježeno ordinario ili morte naturale.

Kao najčešće bolesti navedene su: ognjica, punta (upala pluća), hunjavica, kašalj, angina (posebno epidemija 1876.). Nekoliko osoba umrlo je od upale pluća i hunjavice u bolnici u Arbanasima.

Zbog loših higijenskih uvjeta često su izbijale i zarazne bolesti: griža (difterija): 1836. (4), 1838. (2), 1894. (7), 1895. (3), 1896. (1), 1897. (1); tifus (rošalina): 1859. (1), 1860. (2), 1861. (1), 1862. (7), 1864. (2),

508


1878. (1), 1895. (1), 1897. (1), 1898. (1); drobac: 1893. – dvije osobe, jedna je umrla u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima, 1895. (1), 1896. (1); tuberkuloza (sušica): 1892. (2), 1893. (2), 1895. (3), 1896. (5), 1897. (5), 1898. (1), 1899. (1); grlica: 1897. (1); bedrenica: 1897. (1).

Od boginja (vajuolo) je 24. rujna 1860. umrla Tomica Mara Visković (14) te 8. ožujka 1863. Vasilj Vrsaljko Sindilj (44).

Djeca su najčešće umirala od crvi (vermi), ognjice, kukurikavca (1892.)Ostale su bolesti koje se u paricama navode: čir, upala, tropika, bronhitis,

vodnica (vodena bolest, zapor vode), zaduha, bedrenica, grč na srdcu.Na zadarskom je području 1855. i 1856. harala kolera,95 ali su nažalost

parice za to razdoblje zagubljene, pa ne možemo znati koliko je ljudi od kolere stradalo u Nadinu. Poznato je da je u susjednom Rašteviću u to vrijeme, prema katoličkim knjigama, od kolere umrlo 18 osoba, dok se broj umrlih u pravoslavnim knjigama ne zna jer matice nisu sačuvane. Što se tiče pravoslavnih stanovnika Nadina koji su bili upisivani u matičnim knjigama parohije Biljane, ne može se točno utvrditi broj umrlih od kolere jer je paroh većinom upisivao da su umrli od obične ili naravske bolesti. Ipak je jednoj osobi u Nadinu, i jednoj u Smilčiću, upisao da je umrla od kolere.

U paricama matičnih knjiga zapisan je i veći broj ubojstava i nesretnih slučajeva.96

Dvije su smrti vjerojatno bile povezane, a dogodile su se u roku od 16 dana. Grgo Vrsaljko (20) je 6. veljače 1891. ubijen iz puške u krčmi u Biljanima. Smrt je utvrdila Komisija. Nakon toga je Mate Jelenić (36) ubijen u Nadinu 18. veljače 1891. u 3 sata obnoć. Smrt je također utvrdila Komisija. U godaru piše da ga je ubio Marko Atelj, a i on je ubijen nakon nekoliko godina. Moguće je da se radilo o osveti. Marko Atelj (52) ubijen je u Rašteviću 30. ožujka 1894. Smrt je utvrdila Komisija i pokopan je u Rašteviću.

Ilija Šimurina (45) rođen je u Kruševu, a u vrijeme smrti radio je u Ante Šestana u Nadinu. Ubio ga je Ante Duilo na guvnu Ante Šestana 6.

95 Vidi bilješku 16.96 O nasilnim smrtima i nesretnim slučajevima usporedi podatke s onima upisanim u

nadinskoj knjizi godova (HR-AZDN, Glagoljska knjiga godova; FRANOV-ŽIVKOVIĆ 2014: 41–79). Grgo Šime Vrsaljaka, ubijen u krčmi u Biljanima 1891.; Marko Batović koi bi ubien 1850.; Mate Jelinić, ubio ga Marko Atelj (1891.); Ivan Markić iz Madviće, koji poginu od Božjega vrimena (1777.), Marko Atelj, ubijen u Rašteviću (1894.), Ilija Šimurina iz Kruševa, ubijen na gumnu Ante Sestana, ubio ga Ante Duilo, najmenik istoga Šestana (1898.), Šime Batović pokoinoga Toke koi je bio ubijen.

509


kolovoza 1898.97 Smrt je utvrdilo povjerenstvo iz Benkovca. U rubriku u koju se upisuje mjesto pokopa, upisano je: nije stiga u ovo pogrebište.

U nadinskom godaru zapisana je nasilna smrt Marka Batovića koji je ubijen 7. lipnja 1850. godine. U parici nije sačuvan taj upis. Upisano je još nekoliko nasilnih smrti. Tako je Šime Batović pokojnoga Toke ubijen 5. studenoga 1858.

Nije sačuvan u paricama ni upis smrti Ivana Markića iz Medviđe koji poginu od Božjega vrimena (umro 20. ožujka 1777.).

Silvestar Tito Vrsaljko (25) umro je 7. lipnja 1892. nakon što je drvo koje je sjekao palo na njega i satralo ga.

Niko Šimurina (40) umro je 15. studenoga 1895., a za uzrok smrti je župnik upisao – krv ga udušila. Umro je naglo na Dubine blizu Zadra kad je išao kod likara u bolnicu u Arbanasima – pokopan je u grobištu Crno – Dračevac. Krv je ugušila i Grgu Brzoju (38) koji je umro 7. travnja 1894. kod kuće u Nadinu.

Mali cestar Ante Stanko Bulić (15), rođen u Placi od Malpage (Dračevac Zadarski), koji je u to vrijeme bio radnik na cesti u Donjim Biljanima, umro je od upale pluća 16. studenoga 1898.

Mate (26), sluga Ožakovića, neoženjen, čoban, nepoznatih roditelja, nepoznatog mjesta rođenja, naseljen u Nadinu, umro je 18. listopada 1834. kod tora, nije upisan uzrok smrti. Pokopan je kod groblja, a ne na groblju.

Tomica Šestan (21) umrla je 27. veljače 1897. pri porodu (od rođenja).Jure Batović umro je 30. studenoga 1839. u kući Trifuna Devića. Vizitu

je napravio cirurgo circolare signor Picoti.Kad nije bila potrebna posebna dozvola za pogreb posebne komisije

ili ovlaštenog liječnika, kao kod zaraznih bolesti ili ubojstva i nesretnog slučaja, smrt je utvrđivao glavar sela (Capo villa) kojemu najčešće nije bilo upisano ime i prezime, osim što se u jednom upisu iz 1873. godine nalazi da je tada glavar sela bio Nikola Ožaković.

U knjizi godova se za razliku od matičnih knjiga zapisuju i smrti Nadinjana koji su umrli izvan Nadina te cijeli niz osoba koje nisu iz Nadina, a koje su u trenutku smrti boravile u Nadinu.98

Izvan Nadina umrli su sljedeći Nadinjani:99 Ivanica, kći pok. Marka Krečka, koja umri u Vinercu (20. siječnja, nema godine, ali s obzirom na to da je upisana glagoljskim kurzivom, upis je iz 18. stoljeća); pok. Marko Batović, sin pok. Jure, koi umri u tvrdoi tamnici od tribunala u

97 U godaru piše da ga je ubio Ante Duilo, najmenik istog Šestana (HR-AZDN, Glagoljska knjiga godova).

98 Franov-Živković 2014: 41–79.99 Franov-Živković 2014: 41–79.

510


gradu (u sudskoj tamnici) (19. stoljeće); Božo Plastić, sin Tomin (1917. u Orakovu u Slavoniji); Stanko Šestan, pok. Ante, koji je umro kao narodni ustaša za svetskog rata u Mostaru (1917.); Ivan, sin Abrama Glavića, koji umri u ospitalu (Zadar) (1809.); Grgo Batović, otac Josin, umra u spitalu (Zadar) (1863.); Marko Plastić, pok. Bare, u ospitalu (19. stoljeće); Cvita, sestra Ante Sanbata, koia umri u Visočani (1792.); Manda Ožakovića, koja umri u Škabrnji (1788.); Matija, pok. Tome Versaljka, koja umri u ospitalu od Zadra (1855.); Tome Marić koji umri u Visočani (1791.); Jakov Škaulj, umro u bolnici (1883.); Luka Marić, pok. Nikole, u bolnici (1893.); Ante Barzoja, koi umri u Gradu (1794.); Ante Marić, pok. Petra, u bolnici (1896.); Leonov Vicković, umro u bolnici (1898.); Marić Ante, o. Mate, utopio se je kao vojnik u Sabaltu (1915.); Vinketa Šime, pok. Ive, u Petrinji u Hrvatskoj kao vojnik (1916.); Joso Atelj, pok. Jure, umro u Trebinjama u Hercegovini kao vojnik (1917.); Marijan Vicković Ivin, zadavljen u Vel. Blatu (1932.); Niko Vrsaljko, otac Ivin, koji umre u spitalu od Zadra (1880.); Jela, kći pok. Ive Vickovića, umrla u Galovci (1897.); Šime Marijačić koji umre u bolnici (1972.); Mate Marković koji je poginuo u Srbiji (1914.); Mateša, sin pok. Ivana Batovića, koi umri u Planini (1821.); Ilija Vicković, sin Lukin, umro u spitalu (1881.); Pere Batović koi primine na službi kraglevoj na 1799.; Ana Vrsaljkova koja umre u spitalu od Zadra (1880.); Petar, sin Petra Partenjače iz Polače, unuk Jerka Batovića (1805.); gospođa Anzula Markovića (1850.); Ante, sin Josipa Batovića, koji poginu u Lukzini? (1812.); Niko Vrsaljko Ivin (Špirit), umro u arbanaškoj bolnici (1908.); Niko, sin Jose Vrsaljka, u ratu preokretu (1918.); Ilija, sin Nike Vrsaljka, umro u Zagrebu kao vojnik (1918.); likar Mate Batović koi umri u Tribgniu (1794.); Niko Šimurina, umro kod Dubine (1895.); Jela Batović koja umri u Škabrnji (1783.); Maša Atelj, udova Pave Kalinića (u bolnici 1912.); Ante Vrsaljko, poginuo u Francuskoj (1968.); Mate Kvartuč ki primine u Zemuniku (1803.); Ante Vrsaljko Cole u Arbanasi (1893.). Po godaru je vidljivo da je više Nadinjana u 19. stoljeću umrlo u zadarskom ospitalu. U knjizi godova nije zapisana smrt Ivanice Šimurine (22) koja je također umrla u pokrajinskoj bolnici u Arbanasima i pokopana u Zadru 1891., ali je upis smrti sačuvan u paricama.

U knjizi godova upisane su i osobe koje nisu iz Nadina, a umrle su tamo te cijeli niz drugih zanimljivih podataka kao npr. podatci o zanimanjima nekih pokojnika. Tako nalazimo likare i kovače iz obitelji Batović,100 znamo da je Ante Šestan imao više najmenika, što znači bio je dobrostojeći seljak,

100 Franov-Živković 2014: 41–79.

511


upisivani su stari pripadnici venecijanskih teritorijalnih snaga koji su svoj naslov nosili do smrti.101

b) Pravoslavno stanovništvo Nadina u 19. stoljeću

Pravoslavno stanovništvo obrađeno je prema matičnim knjigama za parohiju Biljane koja je obuhvaćala sljedeća mjesta: Biljane Gornje i Donje, Smilčić, Nadin i dio Korlata. U Državnom arhivu u Zadru sačuvane su sljedeće matične knjige: matice krštenih br. 72, 1826. – 1841.; br. 73, 1841. – 1857.; br. 1994A, 1857. – 1885. ; matice vjenčanih br. 74, 1826. – 1847.; br. 75, 1848. – 1857.; br. 1995, 1858. – 1884.; matice umrlih br. 76., 1826. – 1841.; br. 77, 1842. – 1858.; br. 1996. 1858.; br. 1996. 1858. – 1877.; br. 2192, 1877. – 1804.

Tablica 11. Kretanje broja pravoslavnih stanovnika Nadina na temelju matica krštenih i umrlih.

Rođeni Umrli

Godina Ukupno parohija Biljane

Ukupno Muški Ženske Ukupno parohija Biljane

UkupnoNadin

Muški Ženske Prirodna promjena

1825. - - - - - - - - -

1826.102 22 4 2 2 15 - - - +4

1827. 16 - - - 25 8 4 4 -4

1828. 8 - - - 30 2 2 - -2

1829. 9 2 2 - 25 4 2 2 -2

1830. 20 4 4 - 23 2 1 1 +2

1831. 20 3 2 1 15 3 2 1 0

1832. 15 1 - 1 29 5 3 2 -4

1833. 38 6 6 - 24 3 2 1 +3

1834. 32 1 1 - 14 1 - 1 0

1835. 27 2 - 2 14 2 1 1 0

1836. 39 4 3 1 26 2 1 1 +2

1837. 33 3 2 1 17 1 1 - +2

101 Franov-Živković 2014: 41–79.102 Od 1826. do kraja 1830. ukupno je upisano 137 umrlih, s tim da četiri prva upisa

nedostaju. Paroh nije započinjao upise svake godine od broja 1, već je nastavljao brojeve iz godine u godinu. Tek je od 1832. točno upisivao brojeve upisa, tj. svaku je godinu započinjao brojem 1.

512


Rođeni Umrli



UkupnoNadin


1838. 26 1 - 1 33 6 1 5 -5

1839. 35 6 3 3 27103 4 2 2 +2

1840. 32 2 1 1 21 - - - +2

1841.104 42 3 2 1 33 4 3 1 -1

1842. 33 4 3 1 15 3 2 1 +1

1843. 38 3 - 3 23 5 3 2 -2

1844. 41 2 1 1 30 2 1 1 0

1845. 51 3 2 1 33 3 2 1 0

1846. 30 3 - 3 33 1 - 1 +2

1847. 21 2 1 1 21 5 2 3 -3

1848. 35 3 1 2 39 4 3 1 -1

1849. 20 3 2 1 45 3 1 2 0

1850. 34 5 4 1 30 4 3 1 +1

1851. 45 7105 4 3 19 3 3 - +4

1852. 36 4 2 2 22 4 2 2 0

1853. 46 7 4 3 70106 10 6 4 -3

1854.107 13 4 2 2 67 4 2 2 0

1855. 35 3 3 - 38 8 7 1 -5

1856. 70 16 8 8 25 1 1 - +15

1857.108 39 3 1 2 30 5 4 1 -2

1858. 36 7 5 2 30 3 2 1 +4

1859. 58 13109 5 8 34 1 1 - +12

1860. 33 5 2 3 55 7 6 1 -2

1861. 30 3 1 2 46 7 3 4 -4

1862. 33 4 3 1 47 9 7 2 -5

103 Smrt dvoje blizanaca na jedan upis.104 U prvoj je knjizi 36 upisa, u drugoj još šest.105 Blizanci Georg i Sava, r. 8. 1. 1851., od Božice Radeka iz Karina i Špire Majstrovića iz

Nadina. Upisani na jedan upis.106 Vidi članak o stanovništvu Raštevića u ovom Zborniku. Te godine bila je kombinacija

tifusa, dijareje i febre.107 Godine 1853. harala je neka zarazna bolest, što je vidljivo po dvostrukom broju umrlih

u odnosu na druge godine, ista bolest nastavila je harati i 1854. pa je to vjerojatno razlog manjeg broja rođenih.

108 U drugoj knjizi upisano je do broja 14, a u trećoj od broja 15 do 39.109 Paroh upisuje blizance na isti upis. 31. 1. / 12. 2. 1859. rođeni su Janko i Janja

Vranjković, od Božice Ćoso i Luke Vranjkovića iz Nadina.

513


Rođeni Umrli



UkupnoNadin


1863. 31 8 4 4 44 5 5 - +3

1864. 49 6 3 3 31 9 7 2 -3

1865. 43 9 6 3 42 6 3 3 +3

1866. 42 6 3 3 25 3 1 2 +3

1867. 43 10110 7 3 31 5 2 3 +5

1868. 31 7 2 5 39 12 6 6 -5

1869. 53 4 1 3 33 5 3 2 -1

1870. 41 2 2 - 57 4 2 2 -2

1871. 44 9 5 3 33 7 3 4 +2

1872. 44 8111 2 5 38 7 5 2 +1

1873. 37 4 3 1 29 3 2 1 +1

1874. 36 2 2 - 46 9 7 2 -7

1875. 40 2 1 1 47 5 3 2 -3

1876. 36 5 - 5 29 3 2 1 +2

1877.112 46 6 4 2 33 1 - 1 +5

1878. 43 5 4 1 26 1 1 - +4

1879. 47 6 3 3 20 1 1 - +5

1880. 37 2 1 1 40 5 1 4 -3

1881. 43 6 1 5 18 4 1 3 +2

1882. 61 15113 10 5 17 8 6 2 +7

1883. 56 8 6 2 56 8 5 3 0

1884. 39 7 4 3 36 - - - +7

1885. 24 6 3 3 24 1 - 1 +5

1886. 40 2 1 1

1887. 29 1 - 1

1888. 30 1 - 1

1889. 56 4 3 1

1890. 42 6 3 3

110 Blizanci Petra i Pava, r. 11/23. 6. 1867., od Šimice Bobić i Todora Rujaka. Upisani na dva upisa kako je trebalo po zakonu.

111 Blizanci Sava i Saava r. 1/13. 1. 1872., upisani na jedan upis. Roditelji Todora Bogdanović i Mihailo Majstorović vjenčani su tek 11. 2. 1873., pa je prilikom upisa izvršeno priznanje očinstva.

112 U prvoj knjizi su dva upisa smrti iz te godine, u drugoj 31.113 Blizanci Ilia i Ilonka Radeka – zakoniti r. 1/13. 3. 1882., od Cvijete Rajkove iz Parčića

i Tome Radeke, vjenčani u parohiji karinskoj. Upisani na dva upisa.

514


Rođeni Umrli



UkupnoNadin


1891. 18 4 2 2

1892. 22 - - -

1893.114 19 4 3 1

1894.115 50 11 10 1

1895. 35 5 4 1

1896.116 22 6 4 2

1897. 33 7 4 3

1898.117 31 3 3 -

1899. 34 4 3 1

1900. 41 6 4 2

1901. 47 6 4 2

1902. 26 3 2 1

1903. 43 4 3 1

1904. 17 - - -

Matica krštenih

U maticu je upisan veći broj nezakonite (izvanbračne) djece te je vidljivo da se posebno u drugoj polovici 19. stoljeća povećava broj izvanbračnih zajednica. Od ukupno 289 rođenih, izvanbračno je rođeno 34 (11,8 %). Većini je otac upisan direktno u rubriku „otac“.118 Mnogima nije upisano vjenčanje iako se po matici vjenčanih može vidjeti da je većina roditelja naknadno sklopila brak.

Pojedine žene rodile su nekoliko djece u izvanbračnim zajednicama. To su: Ljubica Stolić (3);119 Vasilija Košević (2);120 Vasilija Lacmanović

114 Te su godine dodana tri naknadna upisa smrti za 1872., 1873., 1874. godinu.115 Postoje dva naknadna upisa smrti za osobe s prebivalištem u Nadinu za 1876. i 1878.

godinu.116 Tri naknadna upisa smrti iz 1846., 1876. i 1874. godine.117 Jedan naknadni upis smrti iz 1881. godine.118 Vidi bilješku 37.119 1. Vasilija Stjelja r. 2/14. 1. 1871. od Ljubice Stolić i Petra Stjelje, otac priznao dijete,

roditelji nisu vjenčani; 2. Đurđija Stjelja r. 13/25. 2. 1872. od Ljubice Stolić i Petra Stjelje. Izvršeno je priznanje očinstva, a roditelji su naknadno sklopili brak 11/23. 11. 1873. i time je dijete postalo bračno; 3. Petar Stjelja r. 1/13. 6. 1873. od Ljubice Stolić i Petra Stjelje, nema priznanja. Vjenčanje upisano.

120 1. Ilija Ivaneža r. 3/15. 9. 1871. od Vasilije Košević i Đure Ivaneže, nema vjenčanja,

515


(2);121 Pavica Macakanja (2);122 Simeuna Krekić (2);123 Marija Maričić (2);124 Pavica Guzić (2).125 Todora Bogdanović izvan braka rodila je blizance Savu i Saavu, r. 1/13. 1. 1872.,126 koji su upisani na jedan upis. Kao otac je upisan Mihailo Majstorović. Roditelji su vjenčani tek 11. veljače 1873., a prilikom upisa djece u maticu izvršeno je priznanje očinstva.

Ostala su izvanbračna djeca: 7. svibnja 1839. rođena je Marta Anica Rujak, od Milice Mazura iz Smokovića i Grge Rujaka iz Nadina, nezakonito, nisu vjenčani, nije upisano priznanje očinstva; Lazo Ivaneža, r. 17/29. lipnja 1858., od majke Dumice Batur i Marka Ivaneže, roditelji nisu vjenčani, zajedno žive u Nadinu, otac priznao dijete; 1863. rođen Stefano Ivaneža, od Dumice Batur i Marka Ivaneže – otac se sa svjedocima potpisao u primjedbe, ali je paroh zaboravio upisati izjavu o priznanju očinstva. 13/25. listopada 1865. rođen je Simeun Ivaneža, od Ane Popović i Mate Ivaneže, otac je uredno priznao dijete, nema upisanog vjenčanja; Anđelija Majstorović r. 1/13. studenoga 1867., od Marte Bogunović i Mihajla Majstorovića, nema vjenčanja ni priznanja; Stefan Ivaneža r. 19/31. prosinca 1871., od Đurđije Marijan iz Pristega i Petra Ivaneže, nema vjenčanja, ima priznanja očinstva; Maria Ivaneža r. 6/18. listopada 1876., od Jake Rončević iz Kakme i Jovana Ivaneže, nema priznanja ni vjenčanja; Ilija Subašić r. 6/18. travnja 1877., od Ljubice Tintor iz Korlata i Dušana Ivaneže, nema priznanja ni vjenčanja; Pera Malbaša r. 1/13. studenoga 1877., od Pere Banić iz Zemunika i Đure Malbaše, nema vjenčanja, nema priznanja; Milica Ivaneža r. 15/27. veljače 1880., od Ane Petković iz Polače i Mihaila Ivaneže, nema priznanja, nema vjenčanja; Pera Ivaneža r. 12/24. studenoga 1881., od Milije Zjačić

ima priznanja očinstva; 2. Luka Ivaneža r. 12/24. 10. 1873. od Vasilije Košević i Đure Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 1874.

121 1. Božica Ivaneža r. 9/21. 3. 1876. od Vasilije Lacmanović iz Lišana i Mate Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 14. 11. 1877.; 2. Krste Ivaneža r. 10/22. 9. 1877. od Vasilije Lacmanović iz Lišana i Mate Ivaneže, ima priznanje, a roditelji vjenčani 14. 10. 1877.

122 1. Stevania Subašić r. 19/31. 12. 1876. od Pavice Macakanja i Jovana Šuška iz Nadina, nema priznanja, nema vjenčanja; 2. Todora Šušak r. 8/20. 2. 1879. od Pavice Macakanja i Josefa Šuška, nema vjenčanja, nema priznanja.

123 1. Jovan Rujak r. 8/20. 1. 1877. od Simenune Krekić iz Bukovića i Đure Rujaka, nema priznanja i nema vjenčanja; 2. Đuro Rujak r. 10/22. 1. 1878. od Simenune Krekić iz Bukovića i Đure Rujaka iz Nadina, nema priznanja, vjenčani 7/19. 1. 1880.

124 1. Nikola Malbaša r. 18/30. 11. 1878. od Marije Maričić iz Zemunika i Đure Malbaše, nema priznanja, nema vjenčanja; 2. Špiro Malbaša r. 9/21. 1. 1881. od Marije Maričić i Đure Malbaše, nema priznanja, vj. 7/19. 11. 1882.

125 1. Janja Rujak r. 19/31. 12. 1879. od Pavice Guzić iz Šopota i Tome Rujaka, nema priznanja, vjenčani 11./23. 11. 1882.; 2. Anđelija Rujak r. 14/26. 2. 1881. od Pavice Guzić i Tome Rujaka, nema priznanja, vjenčani 11/23. 11. 1882.

126 U pravoslavnim matičnim knjigama datumi se upisuju dvostruko i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru.

516


iz Raštevića i Laze Ivaneže, nema priznanja, vjenčani 24/5. listopada 1882.; Smiljana Šušak r. 1/13. ožujka 1882., od Pave Macakanje iz Kule i Dmitra Šuška, nema priznanja ni vjenčanja; Sava Alavanja r. 14/26. rujna 1882., od Stevanije Banić i Gnjatija Alavanje, nema priznanja, vjenčani 31/12. studenoga 1882.; Dušan Vranković r. 18/30. studenoga 1882., od Stoje Brzoje i Janka Vrankovića, nema priznanja, vjenčani 15/27. srpnja 1885.; Cvijeta Rujak r. 15/27. veljače 1884., od Vasilije Grubić i Pane Rujaka, nema priznanja ni vjenčanja; Tome Majstorović r. 4/16. listopada 1884., od Marije Vidić i Pave Majstorovića, nema priznanja ni vjenčanja; Todor Majstrović r. 10/22. rujna 1882., od Ksenije Smadaković i Tome Majstrovića, zapisan je kao nezakonit pa zakonit, najprije je zapisano da su roditelji sklopili brak 1883. pa onda 1877. – paroh očito nije bio siguran koji su datumi točni.

U jednom je slučaju u maticu upisan samo otac, i to za Milicu Šušak, kćer Tome Šuška iz Nadina, rođenu 21./4. veljače 1866.

Matica umrlih

Parosi su za većinu osoba upisivali da su umrle od naravne ili obične (ordinaria) smrti, pa s

Documents

Stanovništvo Nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća · 477 grozdana franov-živković stanovništvo nadina od kraja 17. do kraja 19. stoljeća jedna oporuka,6 zatim sačuvan