28
UDK 314 (497.5 Komin) „17/18“ (093) 94 (497.5 Komin) „17/18“ Izvorni znanstveni rad Primljeno: 23. travnja 2009. Prihvaćeno za tisak: 7. listopada 2009. Stanovništvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća Maja Šunjić Ministarstvo kulture Runjaninova 2 Zagreb Republika Hrvatska e-mail: [email protected] U radu se analiziraju povijesna i povijesno-demografska obilježja stanovništva Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća na temelju stanja duša i matice rođenih. Usporedno s antroponimijskom analizom nastoji se dati odgovor na vrijeme nastanka samog mjesta. Analiza dostupnih izvora i literature govori u prilog već iznesene teze o mletačkom napuštanju Čitluka 1715. godine, iako treba istaknuti da svi stanovnici ne dolaze isključivo s toga područja. U radu se također donosi analiza strukture kućanstava i u kraćim crtama prikazuje običaj krsne slave. Ključne riječi: Komin, Neretva, 18. stoljeće, 19. stoljeće, osobna imena, struktura stanovništva Uvod Naselje Komin nalazi se na desnoj obali rijeke Neretve, 9 km istočno od Ploča. Smješteno je u podnožju brda Donja gora (303 m) i izduženo uz rijeku Neretvu koja ga omeđuje s južne strane. 1 U samome početku Komin je bio u sastavu župe Opuzen. Godine 1748. dobiva posebnoga svećenika pa se ta godina uzima kao početak samostalne župe. 2 Analiza stanovništva Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljeća napravljena je na temelju Matice rođenih župe Komin-Rogotin i knjiga stanja duša za godine 1733., 1796., 1806., 1818., 1823. i 1831. 3 Podaci dobiveni na temelju tih izvora na- 1 “Komin”, Hrvatska enciklopedija, sv. 6 (Kn-Mak), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 67. 2 Josip BEBIĆ, Župa Opuzen, Opuzen: Župski ured Opuzen, 1983., 56.; Vjeko VRČIĆ, Neretvanske župe, vlastita naklada, Metković, 1974., 60.–61. 3 Hrvatski državni arhiv u Zagrebu (dalje: HDA), Zbirka matičnih knjiga, Matična knjiga rođenih župe Komin-Rogotin, M-2093, Stanje duša župe Komin-Rogotin za godine 1796., 1806., 1818., 1823. i 1831., M-2093; Nadbiskupski arhiv Split: Knjiga stanja duša župe Opuzen za godinu 1733., M. 67, ff. 55.–57.

Stanovništvo Komina

  • Upload
    krznars

  • View
    135

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

demografija

Citation preview

  • UDK 314 (497.5 Komin) 17/18 (093)94 (497.5 Komin) 17/18

    Izvorni znanstveni radPrimljeno: 23. travnja 2009.

    Prihvaeno za tisak: 7. listopada 2009.

    Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea

    Maja unjiMinistarstvo kulture Runjaninova 2Zagreb Republika Hrvatskae-mail: [email protected]

    U radu se analiziraju povijesna i povijesno-demografska obiljeja stanovnitva Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea na temelju stanja dua i matice roenih. Usporedno s antroponimijskom analizom nastoji se dati odgovor na vrijeme nastanka samog mjesta. Analiza dostupnih izvora i literature govori u prilog ve iznesene teze o mletakom naputanju itluka 1715. godine, iako treba istaknuti da svi stanovnici ne dolaze iskljuivo s toga podruja. U radu se takoer donosi analiza strukture kuanstava i u kraim crtama prikazuje obiaj krsne slave.

    Kljune rijei: Komin, Neretva, 18. stoljee, 19. stoljee, osobna imena, struktura stanovnitva

    UvodNaselje Komin nalazi se na desnoj obali rijeke Neretve, 9 km istono od Ploa. Smjeteno je u podnoju brda Donja gora (303 m) i izdueno uz rijeku Neretvu koja ga omeuje s june strane.1 U samome poetku Komin je bio u sastavu upe Opuzen. Godine 1748. dobiva posebnoga sveenika pa se ta godina uzima kao poetak samostalne upe.2 Analiza stanovnitva Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea napravljena je na temelju Matice roenih upe Komin-Rogotin i knjiga stanja dua za godine 1733., 1796., 1806., 1818., 1823. i 1831.3 Podaci dobiveni na temelju tih izvora na-1 Komin, Hrvatska enciklopedija, sv. 6 (Kn-Mak), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 67.2 Josip BEBI, upa Opuzen, Opuzen: upski ured Opuzen, 1983., 56.; Vjeko VRI, Neretvanske upe, vlastita naklada, Metkovi, 1974., 60.61.3 Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu (dalje: HDA), Zbirka matinih knjiga, Matina knjiga roenih upe Komin-Rogotin, M-2093, Stanje dua upe Komin-Rogotin za godine 1796., 1806., 1818., 1823. i 1831., M-2093; Nadbiskupski arhiv Split: Knjiga stanja dua upe Opuzen za godinu 1733., M. 67, ff. 55.57.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea318

    dopunjavani su drugim neobjavljenim (Matica umrlih i vjenanih upe Komin) i objavljenim izvorima (mletaki katastri) te relevantnom literaturom. Radom se ele prikazati antroponimijska obiljeja stanovnika odnosno njihova osobna ime-na i razlozi koji su imali prevagu u odabiru. Kominska prezimena i rodovi uglav-nom se prate kroz analizu stanja dua. Osim povijesnoga prikaza doseljavanja po-jedinih rodova u radu se nastoji dati odgovor o vremenu nastanka samoga mjesta. Stanja dua takoer su posluila kao okosnica u prikazu strukture domainstava. Na temelju kazivanja i literature u kraemu ekskursu prikazuje se obiaj krsne slave u Kominu kroz usporedbu s drugim mjestima uz Neretvu, u Makarskome primorju i Vrgorcu.

    Rodovi i njihovo podrijetloU prvome popisu iz 1733. Komin se zajedno s naseljima Opuzen, Trnova i Rogo-tin nalazio u upi Opuzen. Te su godine zabiljeene 104 stalno naseljene osobe, odnosno 48 mukaraca i 56 ena (prilog 1). Uglavnom je rije o doseljenicima iz zapadne Hercegovine, tj. naselja s desne obale Neretve - Zaablja i Zavojana. Re-dom se spominju rodovi s mjestima podrijetla: Vukovi (Vucovich) iz Zavojana, Oruli (Orsulich) iz Novih Sela, Vlatkovi (Vulatcovich) iz apljine, Bunti (Bun-tich) iz Borovaca, Vlahovi (Vulaovich) iz Ljubukog, upi (Cupich) iz Brona, Bandi/Banti (Bandich) iz Brona, uri (Zurich) iz Zaablja, Galiotovi (Gali-otovich) iz Desana, Pokasovi (Poccassovich) iz itluka, Mitrovi (Mitrovich) iz Jasenice, Vukovi (Vucovich) iz Veljaka, uman (Suman) iz Zaablja, Medakovi/Medak (Medacovich) iz Borovaca, Dujmovi (Duimovich) iz itluka, Jelii, tj. Jeli (Jelicich) iz Jasenice, ovi (Ciovich) iz itluka i Jelii, tj. Jeli (Jelicich) iz Brona.4 Iako prezime Zurich (Simon Zurich) J. Bebi ita kao Curi, daleko je vjerojatnije da se radi o prezimenu uri koje se navodi u stanju dua 1796.5 Rodovi Bunti, Galiotovi, Pokasovi, Mitrovi, Dujmovi i ovi nakon popisa 1733. vie se ne spominju. Prema stanju dua iz 1796. rodovi Vukovi iz Veljaka i Jelii iz Brona takoer vie nisu ivjeli u Kominu. Ostale rodove iz popisa 1733. uglavnom je mogue povezati sa stanjem dua iz 1796. preko odreenoga poje-dinca koji se spominje i u jednome i drugome stanju dua ili uestalom pojavom pojedinih osobnih imena u obitelji. Budui da je rije o razmaku od 63 godine, postoje i rodovi kod kojih se povezanost moe pretpostaviti na temelju prezimena ili uspostaviti samo za pojedine ogranke iz 1796. Budui da je kod svih rodova navedeno mjesto podrijetla, pretpostavlja se da je rije o stanovnitvu koje se doselilo nedugo prije sastavljanja popisa. Tome u pri-

    4 Popis je djelomino objavljen i u knjizi upa Opuzen, autora Josipa Bebia, no navode se samo imena oeva i majki svake pojedine obitelji, a ostali lanovi jedino ako su vjenani, BEBI, upa Opuzen, 134-135.5 Isto, 134.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 319

    log govori i injenica da je prema stanju dua 1733. vie od 75 % stanovnitva mlae od 30 godina, a nijedna osoba nije starija od 55 godina (tablica 3). Sasvim je sigurno da je doseljavanje odreenoga dijela stanovnika Komina povezano s povlaenjem Mleana iz itluka 1715.6 Usporedba imena i prezimena posjednika u katastarskome popisu na podruju serdarija Nonkovi i Bebi iz 1702. i 1704. s podacima o podrijetlu doseljenika (odnosno njihovih oeva) za koje se u stanju dua 1733. navodi da dolaze iz Hercegovine (itluk, Brono, Jasenica i Ljubuki) upuuje na mogunost da su neki od njih ve prije 1715. posjedovali zemlju u delti Neretve (uglavnom u brdskome pojasu). U dva sluaja to je zaista i mogue pretpostaviti na temelju identinoga imena i prezimena.7 U katastarskome popi-su serdarije Bebi 1704. navodi se Marko Mitrovi kao posjednik zemlje u selu Desna,8 a u stanju dua iz 1733. osamnaestogodinji Ivan pokojnoga Marka Mi-trovia iz Jasenice. Ivan Bandi (Banti) 1704. zabiljeen je kao posjednik zemlje u selu Dobrovac (u serdariji Bebi),9 a u stanju dua 1733. spominje se Mihovil, sin Ivana Bandia (Bantia) iz Brona. Iako se u sluaju rodova Pokasovi, Vuko-vi i uman ne mogu identificirati konkretne osobe, ta se prezimena u katastru 1702. - 1704. biljee kao posjednici na irokome podruju od itluka, Dragovije, Borovaca, Desana, Vrbice i Briste. Mogue je da su neki od doseljenika za koje se pretpostavlja da su nakon 1715. naselili podruje Opuzena, Komina i Rogotina u delti Neretve (juno od Metkovia) imali zemljine posjede do kojih su doli ranije (vjerojatno tijekom Morejskoga rata) kada se stanovnitvo iz okolice itlu-ka zbog ratnih aktivnosti povuklo na podruje oko Opuzena.10 itluk je nakon zauzimanja 1694. naseljavan tim istim ljudima koji e ga ponovno napustiti 1715. nakon povlaenja Mleana.11 Ne moe se ak ni iskljuiti mogunost da su oni ve prije te godine doselili na podruje blie uu Neretve uz odravanje bliskih veza sa starim krajem .Za manji broj rodova navodi se da su se doselili iz neretvanskoga zalea omee-noga planinom Rujnicom, tj. iz Borovaca i Novih Sela (Oruli, Medak(ovi) i

    6 Trpimir MACAN, Iz povijesti Donjega Poneretavlja, drugo proireno izdanje, Zagreb-Klek: Galerija Steak, Metkovi: SIZ za kulturu, Opuzen: OSIZ u oblasti kulture, 1990., 53; Milan GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, Zadar: Dravni arhiv Zadar, 2006, 116.7 Usporedba temeljena iskljuivo na identinome imenu i prezimenu zasigurno je manjkava. Treba raunati s injenicom da proces stabilizacije prezimena u kudikamo sreenijim prilikama i podrujima (poput prostora Dubrovake Republike) poinje tek pod utjecajem Tridentskoga koncila, a oblik blizak dananjemu dobiva tek s austrijskom upravom. injenica da je mletaki katastar sastavljen abecednim redom po osobnim imenima a ne prezimenima ilustrira znaenje osobnoga imena u identifikaciji po-jedinca, bez obzira to su mnoga prezimena ve tada bila stalna i nasljedna., usp. Nenad VEKARI, Peljeki rodovi, svezak 1 (AK), Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1995., 2425.8 GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 153.9 Isto, 150.10 Isto, 88.11 Isto.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea320

    Bunti) odnosno iz Desana (Galiotovi). Rodovi Oruli i Medak u Borovcima zabiljeeni su i u novije vrijeme.12 U katastru iz 1704. navodi se vie mukaraca koji se prezivaju Medakovi odnosno Medak kao posjednici na podruju sela Bo-rovci, Desne i Dobrovci.13 ini se da je ovaj rod podrijetlom iz Makarske jer se Ni-kola Medakovi u jednome upisu navodi kao Nikola Kolunija re. Medakovi iz Makarske.14 Nitko od njih ne moe se s punom sigurnou povezati s kominskim Medacima. Starost ostalih rodova podrijetlom s neretvanskoga podruja teko je procijeniti. U svakomu sluaju, oni su vezani za brdski pojas koji biljei mnogo dui kontinuitet naseljenosti od naselja smjetenih u samoj delti. O tome svjedoi cijeli niz lokaliteta (srednjovjekovnih utvrda, crkvi i nekropola sa stecima) iz predosmanskoga razdoblja koji su utvreni na terenu ili posvjedoeni izvorima.15 Osmansko osvajanje i otpor koji je pruen (ponajprije u Poitelju, a zatim na Po-srednici (Kou) na mjestu dananjega Opuzena) zasigurno su negativno utjecali na naseljenost irega podruja ua Neretve. Atmosferi nesigurnosti nisu podlegli samo stanovnici Drijeva nego i Vlasi, tj. vlaka skupina pod vojvodom Dadojem, koja se privremeno povlai sa svojih stanita.16 Iz popisa Hercegovakoga sanda-ka 1475. 1477. vidljivo je da najblii dio njihove stare batine na koju se spora-zumno vraaju predstavlja upravo prostor sjeverozapadno od Rujnice.17 Podruje ua Neretve nije obuhvaeno tim popisom, izuzev moda sela Doljanci (ukoliko se moe ubicirati u Plinu) pa je jako teko odrediti u kojoj se mjeri izbjeglo sta-novnitvo odluilo na povratak.18 Iako se na popisu nalazi malen broj naseljenih sela, a prevladavaju nenaseljene (?) zemlje (danas na podruju Staevice, Poje-zerja, Graca, Baine, Ljubukog i apljine), blizina tih toponima sugerira da se ivot na podruju ua Neretve, makar i u nekome reduciranom obliku, morao 12 VRI, upa Opuzen, 2526.13 Isto, 158, 159, 161, 162.14 Isto, 159.15 Naselja poput Drijeve, Brtanika i Posrednice prvenstveno imaju trgovaki karakter, usp. Radovan JERKOVI, Gabela (Prilog povijesti Donje Neretve), Sarajevo: Napredak - Hrvatski narodni kalendar, 1939., 56, n. 12; Marinko TOMASOVI, Srednjovjekovna crkva sv. Nikole i groblje na Zanogi u Bo-rovcima, Split: Crkva u svijetu, 2001., 32, 51 52; Radoslav DODIG, Grad Vratar i njegovi gospodari, Dubrovnik 4, Dubrovnik, 1998., 71-81; urica PETROVI, Dubrovako oruje u XIV. veku, Beograd: Vojni muzej, 1976., 141; za pregled srednjovjekovnih nekropola: Marinko TOMASOVI, Srednjovje-kovni nadgrobni spomenici makarsko-neretvanskog podruja, Steci (katalog izlobe), Zagreb: Galerija Klovievi dvori, 2008., 120129; Marinko TOMASOVI, Domagoj PERKI i Ivan ALDUK, Topogra-fija steaka u Hrvatskoj, Steci (katalog izlobe), Zagreb: Galerija Klovievi dvori, 2008., 58117. 16 Bogumil HRABAK, Turska straarska flotila u Neretvi (14901700), Hercegovina 4, Mostar, 1984., 91; Nedim FILIPOVI, Vlasi i uspostava timarskog sistema u Hercegovini, Godinjak Centra za balka-noloka ispitivanja ANUBIH XII/10, Sarajevo, 1974., 160161; I. MARINOVI, B. UTI, M. VISKI, Baina, 57; uro TOI, Trg Drijeva u srednjem vijeku, Sarajevo: Veselin Maslea, 1984, 174179.17 Ahmed S. ALII, Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina, Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu, 1985, 8995.; Ivo MARINOVI, Baldo UTI i Milorad VISKI, Baina, Ploe: Udruga Pagania, 2005., 162164.18 Miroslav UJDUROVI, Stanovnitvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljea, Gradac, Poglavarstvo Opine Split, Knjigotisak, 2000., 2331.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 321

    nastaviti i pod osmanskom upravom.19 Brza obnova trgovita u Drijevima ubr-zo nakon osmanskoga osvajanja zasigurno je morala dati poticaj naseljavanju.20 Godine 1599. u popisu upa zaostrokoga samostana spominju se Podjezerje (od Umana do Kule Norinske) i Nadjezerje ili Meujezero (od Luka do Vratara), od kojih oboje djelomino zahvaaju i podruje ua Neretve.21 Prema izvjetaju ma-karskoga biskupa Bartolomeja Kaia iz 1626. godine na podruju od Dusine do Vratara (upa Zajezerje) bilo je 120 domainstava.22 Vei rast stanovnitva ipak su morale koiti konstantne oscilacije osmanskomletakih odnosa u kontroli samoga ua rijeke i Neretvanskoga kanala te nesigurnost koju su izazivali usko-ki upadi.23 Za demografsku sliku navedenoga podruja od presudne je vanosti bio priljev stanovnika s osmanskoga teritorija, koji je bio najintenzivniji tijekom Morejskoga rata.24 Na desnoj obali Neretve u tome je pogledu najvanije prese-ljenje 1500 ljudi iz okolice Klobuka pod vodstvom serdara Matije Bebia 1688. godine.25

    U mletakoj katastarskoj knjizi iz 1704. godine Marin Orsali iz Novih Sela upisan je kao posjednik u Borovcima, Dobrovcu, Novim Selima te na brdima Da-prina i Poverse.26 Vjerojatno je rije o istome Marijanu Oruliu (tada ve pokoj-nom) ija su dva sina - Ivan i Bla godine 1733. zabiljeeni kao kuedomaini u Kominu. Grgur Galiotovi, ija se udovica spominje u popisu stanja dua iz 1733., prema katastru iz 1704. bio je posjednik zemlje u selu Desna, to odgovara poda-cima o njegovome podrijetlu u stanju dua 1733.27 Prezime Bunti ne spominje se u mletakim katastrima 1704. niti u Camozzinijevu popisu iz 1725. godine.Iz zalea na lijevoj obali Neretve odnosno Zaablja prema stanju dua 1733. godi-ne doselila su se dva roda - uri i uman. urii se u kazivanjima esto spominju

    19 Na podruju neto zapadnije od Borovaca i Novih Sela u dematu vojvode Dadoja spominju se sela Lapani (Gradac), Doljanci (Doljani u Plini), Grpanii (Grnenik?), Crnua (Crnoa kod Staevice) te zemlje Otri, Zahodi (danas Baina-Zavod), Poca (zapadni dio Baine), Jasenica i Zvirii. U dema-tu Ivana Kaia navodi se selo Jariko (Jarite iznad Staevice?), usp. A. S. ALII, Poimenini popis sandaka vilajeta Hercegovina, 8995; M. UJDUROVI, Stanovnitvo Makarskog primorja od 15. do 19. stoljea, 31.20 TOI, Trg Drijeva u srednjem vijeku, 179; Anelko ZELENIKA, Gabela kao obrambeni centar Donje Neretve u doba Turaka, Hercegovina 1, Mostar 1981, 91; Franjo RAKI, Prilozi za geografsko-statistiki opis bosanskoga paaluka, Starine JAZU , knj. XIV, Zagreb, 1882., 175176.21 Karlo JURII, Katolika crkva na biokovsko-neretvanskom podruju u doba turske vladavine, Zagreb, Krsanska sadanjost, 1972., 138, n. 869.22 Bazilije PANDI, Izvjetaji Makarske biskupije sauvani u tajnom vatikanskom arhivu, Nova et vetera, godina XXX, svezak I, Sarajevo, 1980., 145.23 HRABAK, Turska straarska flotila u Neretvi, 91103.24 Gligor STANOJEVI, Dalmacija u doba Morejskog rata, Beograd: Vojno delo, 1962., 121, n. 30; M. GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 113.25 STANOJEVI, Dalmacija u doba Morejskog rata, 113.26 GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 158.27 Isto, 146.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea322

    kao prvi rod koji se naselio u Komin.28 U mletakim katastrima to se prezime ne spominje. S druge strane, prezime uman biljei se u dolini Dobranje iako vje-rojatno nije rije o istome rodu kao u Kominu.29

    ene koje su 1733. ivjele u Kominu uglavnom su podrijetlom iz neretvanskih mjesta (Rujnica, Vratar, Nova Sela, Vidonja-Plina i Metkovi) te iz Hercegovine (Brono, Jasenica, Zvirii i itluk). Rjee se kao mjesta podrijetla navode Ma-karska, Dubrovnik, Vrgorac, Istra i Lika (?!). Vjerojatno je glavni razlog njihova doseljenja bila udaja, a mogue je da su neke od njih ve prije dolaska u Ko-min bile u braku. Neki od branih parova dolaze iz istoga podruja, to upuuje na injenicu da su se vjenali prije dolaska u Komin ili da su muki doseljenici moda traili mladenku iz zaviaja (na primjer ime uri iz Zaablja i Mag-dalena Jujiani/Jujani (Juichianich) podrijetlom iz Ravnog, udana u Slivno). Samo se u jednome sluaju moe pretpostaviti da je udana ena podrijetlom iz Komina (Anastazija, ena Andrije Galiotovia, ki pokojnoga Grgura upia). Prema dobi vjerojatno ni ona nije roena u Kominu, no budui da joj je obitelj (podrijetlom iz Brona) tu ivjela, oito je kao pripadnica druge generacije do-seljenika smatrana Kominkom. U dva navrata kao mjesto podrijetla spominje se Lika. Rije je o sestrama Ivani i Magdaleni Ili, kerima pokojnoga Nikole. Mjesto podrijetla je zbunjujue jer je rije o prezimenu koje se esto javlja u Metkoviu i neretvanskome dijelu Zaablja, s time da se jedan od posjednika u Metkoviu 1702. zvao upravo Nikola Ili.30 tovie, u stanju dua 1733. za Komin spominje se Agneza (Janja?) Ili, ki Ilije iz Dobranja. Postavlja se pitanje je li Komin kao naselje postojao prije 1715. U prvome mleta-kom katastru za podruje donje Neretve raenom u razdoblju 1702. 1704. godi-ne Komin se ne spominje kao naselje niti kao toponim.31 Najblii toponimi vezani uz podruje Komina naznaeni u katastarskome popisu serdarije Bebi su Vilinja draga/Vilnia draga (Vilina draga, op. M) i Donja gora (naziv brda iznad Komina, nap. M. .).32 U Vilinoj dragi zemlju su posjedovali ime Batinovi i Petar kari. Petar kari takoer se spominje kao posjednik zemlje u Donjoj gori.33 U iskazu naziva predjela, otoka, dolina, rtova, luka, putova, jezera, rijeka i movara iz 1835. godine Vilina Draga navodi se kao predjel (contrado) u slijedu izmeu Maloga Komina i Velikoga Komina.34 Na franciskanskome katastarskom planu iz 1836. 28 Kazivanje Drine uman ro. Vlahovi (*1912); V. VRI, Neretvanske upe, 58.29 GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 138.30 Isto, 130131., 137.31 Isto, 118-120. 32 ime Batinovi bio je posjednik zemlje u selu Desna, Vilinja Dragi i selu Rujnici, a Petar kari posjednik vinograda i zemlje u selu Desna, u Vilnia (?) dragi i u Donjoj gori (?), Isto, 161., 164.33 Isto.34 Dravni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju, kotar Opuzen, katastarska opina Komin, Iskaz naziva predjela, otoka, dolina, rtova, luka, putova, jezera, rijeka i movara iz 1835., fascikl 4/34/868. U izvorima se inae mnogo ee koristi naziv Donji i Gornji Komin.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 323

    s prikazom Komina takoer je upisan predio Vilna draga na kojemu se nalaze stambene kue s dvoritem, drvene graevine, konobe, staje, sedam vrtova, ulice i drugo.35 Popis stanovnitva iz 1880. godine sadri odvojeno iskazan broj stanov-nika za Dragu kao dio naselja Komin.36 Vilina Draga i danas se zadrala kao na-ziv za predio Komina (odnosno Gornjega Komina) smjeten blie obali Neretve. Rije je o pitomome plodnom predjelu gdje je prema kazivanju nekada bilo vrilo (izvor) zbog kojega se i povezuje s vilama.37

    U izvjetaju makarskoga biskupa Nikole Bijankovia iz 1706. meu naseljima s desne strane Neretve pod ingerencijom franjevaca iz Zaostroga nema spomena Kominu.38 Ni upnik Rujnice fra Ante Oruli, ije je izvjee o upi takoer dati-rano 1706., u popisu sela za koje se upnik brine ne spominje Komin.39 Postojei podaci stoga upuuju na ranije iznesenu dataciju koja naseljavanje Ko-mina stavlja u 1715. godinu.40 Svakako je mogue da su neki od doseljenika koji su navedeni u stanju dua 1733., s obzirom na posjede navedene u mletakome katastarskom popisu, ve prije toga datuma bili upueni na podruje delte Ne-retve. Iako Vjeko Vri, pozivajui se na stare spise (?), navodi da su 1716. u Kominu i Rogotinu zajedno ivjele 203 osobe,41 taj je podatak, ukoliko se u obzir uzme rast broja stanovnika ostalih godina, teko odriv. ak i u tekim prilika-ma kakve su vladale poetkom 18. stoljea na neretvanskome podruju teko je zamisliti da se broj stanovnika u samo sedamnaest godina (1716. 1733.) gotovo prepolovio. Godine 1796. u Kominu je zabiljeeno 239 stanovnika koji su ivjeli u 40 ku-anstava (prilog 1). Od rodova koji su otprije poznati te su godine zabiljeeni: Vukovi iz Zavojana, Sladovi (Sladojevi), Oruli, Vlatkovi, Vlahovi, upi, Vuji Banti, uri, uman, Medak i Jeli. U stanju dua po prvi se put biljee prezimena Bogunovi, Buri, opo, Dugandi, Gojak, Jelavi, Jurjevi, Kapovi, Kvesi, Vujevi i deri. Za dvije obitelji (roda?) Bogunovi navodi se da su se doselili iz Baine. Jure Kvesi doselio se iz Orovja. Za Jelavie je naznaeno da su doli iz Prologa. Ivan Gojak doao je iz Lapanja (Graca) prije 1796. godine. No, nakon 1831. godine kada je zabiljeena Jurka Gojak vie nema spomena toga prezimena. Kod Buria i Jurjevia samo je zabiljeeno da su doli s osmanskoga

    35 Dravni arhiv u Zadru: Katastarske mape, kotar Opuzen, katastarska opina Komin, br. 460.36 Mirko KORENI, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, JAZU, 1979., 544545. 37 Kazivanje Luke Vlahovia (*1949).38 PANDI, Izvjetaji makarske biskupije, 157159; Radovan JERKOVI, Pastirski pohodi Nikole Bjankovia biskupa makarskog po Dalmaciji, Bosni i Hercegovini (izvjea godine 1703. i 1706. i dnevnici godine 1706. i 1710.), Sarajevo, 1942., 810.39 BEBI, upa Opuzen, 28, 56.40 MACAN, Iz povijesti Donjeg Poneretavlja, 53.41 VRI, Neretvanske upe: 57; Na primjer, u razdoblju od 1733. do 1796. godine broj stanovnika Komina poveao se sa 104 na 238.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea324

    podruja, vjerojatno iz Hercegovine. Za Dugandie se navodi da su se doselili iz Bandovija (?) u Turskoj (tj. Hercegovini). Prema kazivanju Marije Dugandi roene Vlahovi (*1932.) Dugandii su doli iz Zvirovia u Hercegovini bjeei pred Turcima. Tu predaju navodi i Vri smjetajui njihov dolazak u 1770. godi-nu.42 Jedan rod Dugandia zasigurno se doselio neto kasnije od gore navedenih, svakako izmeu 1796. i 1806. godine budui se njihov rodonaelnik prvi put spo-minje u stanju dua 1806. Nije jasno je li on u nekoj vezi s ostalim Dugandiima koji se spominju u stanju dua 1796. godine. Rije je o Grguru Dugandiu po-kojnoga Marka iz Brona, koji je zabiljeen kao domazet u kui Grgura Medaka koji nije imao mukih potomaka. Sjeanje na to jo je uvijek preivjelo. Drina uman roena Vlahovi (*1912.) za Dugandie navodi da su doli na Medako odnosno u kuu Medak. U stanju dua 1796. godine od ve poznatih rodova jedi-no je kod prezimena Vukovi zabiljeeno da su podrijetlom iz Zavojana, moda upravo stoga to su 1733. postojala dva roda Vukovia iz razliitih mjesta. Za rodove opo, Kapovi i Vujevi u stanju dua 1796. godine ne navodi se odakle su doli pa njihovo mjesto podrijetla nije poznato .Za razliku od 1733. godine kada su prezimena Banti i Oruli jednostruka, u knjizi stanja dua 1796. susreu se i u udvojenoj formuli kao: Vuji Banti i Sla-dovi (Sladojevi) Oruli. Prezime Oruli takoer se navodi u katastru 1704. godine kao jednostruko.43 Od 1796. tijekom cijeloga promatranog razdoblja sva-ko prezime iz udvojene formule u stanjima dua i maticama susree se i odvojeno ali i zajedno. Varijanta Sladovi neto je ea od Sladojevi. Kasnijim uporabom sve vie prevladava i stabilizira se drugi (i izvorni) dio formule: Banti i Oruli. Prezime Sladojevi zabiljeeno je i u drugim neretvanskim mjestima. U Opuzenu je u 18. stoljeu ivjela obitelj Ivana Sladojevia Krstievia doseljena iz Pline, koja je izumrla ve u 19. stoljeu.44 Prezime Krstievi spominje se u Camozzini-jevom popisu posjednika iz 1725. godine u Borovcima i selu Rupe (na podruju dananje Staevice), no ne i u katastarskome popisu 1704. godine. 45 Vri navodi da se prezime etka u Desnama starinom zvalo Sladoevi, Dragovi, Dragoevi, Kei i Derbi.46 No, prezime Sladovi/Sladojevi ne biljei se u mletakome ka-tastru 1702. - 1704. godine, a s obzirom da se javlja kasnije od prezimena Oruli i Kristievi, na temelju postojeih izvora nije mogue govoriti o raslojavanju Sladovia (Sladojevia) na Orulie i Kristievie. No, povezanost ovih dvaju ro-dova, osobito stoga to se javljaju na istome potezu - u zaleu Rujnice, nije mo-gue iskljuiti.

    42 Isto, 58.43 GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 158. 44 BEBI, upa Opuzen, 42.45 GLIBOTA, Povijest Donje Neretve i prvi Mletaki katastri, 176, 180.46 VRI, Neretvanske upe, 36.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 325

    U popisu iz 1806. godine prvi se put spominje prezime Musan (Muan, Musa?) doseljeno iz Vrgorca. Nakon stanja dua 1818. vie se ne spominje nijedna obitelj Bogunovi (Jure Bogunovi). U stanju dua 1823. nalazi se prvi spomen prezime-na Kraljevi. Godine 1831. u popisu se spominje Cvito (Florio) Cvitanovi koji se prema matici vjenanih doselio iz Dranica i vjenao s Rosom Oruli 1826. godine.

    Osobna imenaObraeno je ukupno 401 osobno ime iz matice roenih od ega 204 enska i 197 mukih. Imena su uglavnom zabiljeena na talijanskome jeziku. Tek je manji dio, koji se odnosi na razdoblje izmeu 1838. i 1840. godine, zapisan na hrvatskome jeziku. Za govorne oblike imena, koje nije bilo mogue potvrditi u matici roe-nih u razdoblju izmeu 1838. i 1845. godine, koritene su i druge matice poput Matice umrlih Komin-Rogotin za isto razdoblje i za razdoblje od 1867. do 1874. godine kada je djelomino pisana na hrvatskome jeziku.47 U odreivanju motivacije za davanje imena obraen je neto iri uzorak nego u prethodnome sluaju tako da su podaci iz matice roenih, odnosno poznate nu-klearne obitelji, nadopunjeni podacima iz anagrafa. Imena djece promatrana su u kontekstu nuklearne obitelji i ire obiteljske zajednice jer je ona bila jedan od va-nijih imbenika kod donoenja odluke o djetetovu imenu. Za najvei dio imena ipak nije bilo mogue utvrditi prema kome su nadjenuta. Uzrok tome treba traiti u injenici da za djecu koja su poznata iz anagrafa nije zabiljeen datum roenja. Osim toga, podaci o obiteljima majki najee se svode na ime njihovoga oca, a ponekad ni to. Vjerojatno je zbog toga udjel enskih imena kod kojih je poznat motiv za davanje odreenoga imena znatno manji nego kod mukih imena. Iako imenski fond iz majine obitelji uglavnom vie dolazi do izraaja kod nadijeva-nja enskih imena,48 u sluaju Komina rezultat za imena keri koje su ime dobile prema svojoj baki s majine strane neoekivano je malen, ak i kod drugoroe-nih i ostalih keri koje su tradicionalno dobivale ime po baki s majine strane. Keri su gotovo dvostruko ee ime dobivale prema baki s oeve strane. To se tek djelomino moe objasniti nedostatkom podataka o majinoj obitelji, dok je veim djelom uzrokovano patrijarhalnim i patrilinearnim okruenjem. Za sinove je, oekivano, daleko najvei broj imena odabran prema imenu djeda s oeve stra-ne. Osobito se to odnosi na prvoroene, to je u skladu s ustaljenim pravilima.49 U nekoliko navrata ta se posveta ponovila zbog smrti prvoga sina. Zbog toga je 47 HDA, Zbirka matinih knjiga, Matina knjiga umrlih upe Komin-Rogotin (M-2093) i Matina knji-ga umrlih upe Komin (M-2666).48 Rafaela SARTI, ivjeti u kui, Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.1800.), prijevod Ana Badurina, Zagreb: Ibis grafika, 2006., 97.49 Nenad VEKARI, Peljeki rodovi, svezak 1 (A-K), Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovnik, 1995., 12.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea326

    broj treih i ostalih sinova kojima je davano ime djeda po ocu znatno vei nego kod drugoroenih sinova. Imenovanje prema ocu, koje je drugdje uestalo kod imena treega sina,50 u Kominu je sasvim nepoznato. Kod njihovih su imena veli-ku ulogu imala oeva braa, a kod djevojica tete odnosno oeve sestre. Ukoliko je ime djeda ve nadjenuto unutar obitelji, roditelji znaju posegnuti i za imenom pradjeda. U jednom je sluaju to vjerojatno uinjeno namjerno. Marijan Vlaho-vi, sin Josipa Vlahovia iz prvoga braka, pri roenju svoga prvog (i jedinog) sina 1785. godine nije potovao oca nego djeda i nadjenuo mu ime Mihovil (Mijo) iz ega se naziru mogue obiteljske trzavice, to je bila prilino uobiajena stvar kod ponovne enidbe oca i poloaja djece iz prijanjega braka.51 Kao domazet Grgur Dugandi izrazio je potovanje kui u koju se prienio u donekle izmijenjeno-me obliku, ali na tragu uobiajenoga modela u takvim situacijama. Kod roenja svoga prvog sina nije potivao svoga oca ve ime tastova oca (djetetovoga pra-djeda) u iju je kuu doselio. Tastu nije mogao iskazati potovanje jer je imao isto ime kao i on (Grgur). Zanimljivo je to taj njegov sin nije roen u braku s prvom enom u kuu koje je doselio nego ga je dobio u braku sa svojom drugom enom nakon smrti prve. Vei je udjel imena koja su motivirana iskljuivo blagdanom sveca/svetice kod djevojica nego kod djeaka, to potvruje injenicu da je nadijevanje enskih imena bilo manje optereeno obiteljskom pripadnou.52 Na vei udjel mukih imena koja su davana prema imenu nekoga sveca znatno utjeu imena kod kojih postoji dvostruka motivacija (npr. blizina blagdana i ime nekoga lana rodbine) kao i dvostruka imena kod kojih se uoavaju viestruke motivacije (meu kojima je i blizina blagdana nekoga sveca). Toma Medak roen je 21. prosinca 1828. godi-ne kao drugi sin u obitelji. Ime je dobio prema blagdanu Sv. Tome (21. prosinca),53 no to je ime koje je vrlo esto u obitelji njegova oca (Nose ga i oev brat i oev stric.) te je mogue da su obje injenice podjednako utjecale. Kod Martina Ante Medaka roenog 10. studenoga 1851. godine (kao drugi sin) ime Martin motivi-rano je blagdanom Sv. Matina biskupa (11. studenoga), a Ante imenom djeda po ocu. U tome sluaju moe se ak govoriti o trostrukoj motivaciji jer je Sv. Martin slava u rodu Medaka.Pojava dvostrukih osobnih imena najveim je dijelom ograniena na tridesete godine 19. stoljea, s time da je u nekim obiteljima bila naglaenija nego u dru-gima. Dvostruka imena u tablicama su iskazana zasebno, no ini se da se u sva-

    50 Isto, 12.51 Zdenka JANEKOVI-RMER, Rod i grad, Dubrovaka obitelj od XIII. do XV. stoljea, Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveuilita u Zagrebu, 1994., 30.52 U radu je koriten Puki kalendar Bog i Hrvati za godinu 1895., Tisak i naklada Antuna Scholza, Arhiv Vele Luke, Knjinica obiteljskog fonda FariPria.53 Sv. Toma slavi se prema starome datumu blagdana (21. prosinca).

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 327

    kodnevnome ivotu obino koristilo samo jedno ime, to djelomino potvruju anagrafi matica vjenanih i matica roenih (gdje su zabiljeeni kao roditelji). S obzirom da oba imena redovito dolaze iz katolikoga imenskog fonda, nikako nije rije o klasinome sluaju s kraja 19. stoljea gdje se kombinira narodno i katoliko ime pa se nadijevanjem drugoga kompenzira nepostojanje nebeskoga zatitnika.54 Od osam dvostrukih enskih imena u Kominu, kasnija uporaba ime-na poznata je u etiri sluaja, od ega je u tri navrata bila rije o prvome imenu, a u jednome o drugome. Kod dvostrukih mukih imena u maticama ili anagrafima upotreba jednoga od imena potvrena je samo u osam (od osamnaest) sluajeva, a oni su ravnomjerno rasporeeni na prvo i drugo ime. U imenskome fondu matice roenih zabiljeeno je 26 imena enskoga roda. Uz to je zabiljeeno 8 dvostrukih imena (tablica 1). S izuzetkom imena Stanislava (Sta-na), sva su imena katolika. Najee ensko ime jest Katarina (Kata) udjel kojega u imenskome repertoaru prelazi 10 % (10,78 %). Slijede: Marija (Mara i Mari-jeta), Matija, Magdalena (Madalena, Mandalena i Manda), Ivana (Iva, Ivanica i Ivka), Jelena (Jela), Lucija (Luca), Antonija (Antica), Margarita, Petronila (Perina i Pera), Tomasina (Tomica), Jurka, Marta, Andrijana, Stanislava (Stana), Ana, Ja-kobina (Jakovica i Jaka?), Paulina (Pavica), Tadijana, Adrijana, Anela, Barbara, Josipa (Joza?), Orsula, Polonija i Vranka. Ukupno gledajui, ime Magdalena s pri-padajuim izvedenicama i skraenicama Madalena, Mandalena i Manda javlja se vrlo esto (8,82 %), najee u varijanti Madalena. Moe se pretpostaviti da je veina nositeljica ovoga imena za svoje sumjetane bila Manda. Veina dvostru-kih imena sastavljena je od postojeih, npr. Andrijana Josipa ili Ivana Stanislava. Zbog toga su kod odreivanja prosjenoga broja nositeljica odreenoga imena broju od 26 imena pridodana i dva dvostruka (Cecilija Marija i Natalina Marija) kod kojih se kao prvi ili drugi dio osobnoga imena ne pojavljuju postojea imena. Ime Tadijana Rosa nije uvrteno jer je osoba toga imena kasnije biljeena isklju-ivo kao Tadijana. Broj nositeljica pojedinoga imena u prosjeku iznosi 7,29, to govori o neto boga-tijemu imenskom fondu nego npr. u Viniima (11,9) ili Ponikvama na Peljecu gdje je 1831. godine zabiljeeno samo deset razliitih imena.55 S druge strane, daleko je bogatiji imenski fond u razdoblju od 1825. do 1850. godine zabiljeen je u Velome Drveniku (5,0).56 Iako je imenski fond u Kominu daleko raznovrsniji od onoga u Rogotinu, najfrekventnija imena i njihovi udjeli gotovo su identini.57 54 Valentin PUTANEC, Predgovor, Leksik prezimena Socijalistike Republike Hrvatske, ur. V. Putanec i P. imunovi, Zagreb: Institut za jezik: Nakladni zavod Matice hrvatske, 1976., IX.55 Mladen ANDREIS, Stanovnitvo Vinia Povijesna antroponimija do god. 1900., Trogir: Matica hrvatska Trogir, 1997a, 10, tablica 2; VEKARI, Peljeki rodovi, 10 i 11.56 Mladen ANDREIS, Stanovnitvo Drvenika i Ploa, Povijesna antroponimija do godine 1900., Trogir: Matica hrvatska Trogir, 2000., 1112, tablica 2.57 Maja UNJI, Stanovnitvo Rogotina na kraju 18. i u prvoj polovici 19. stoljea na temelju matinih knjiga i stanja dua, Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 45/2007., 353, tablica 2.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea328

    U Viniima je u gotovo istome razdoblju (1826. 1850.) zabiljeena neto ma-nja zastupljenost imena Katarina u odnosu na Komin.58 Zanimljivo je da se ime Marija, koje u Kominu (i Rogotinu) predstavlja jedno od najpopularnijih imena, u Viniima javlja samo jedanput.59 Za razliku od toga, u Ponikvama na Peljecu 1831. godine Marija je vodee ensko ime, a u Velome Drveniku u razdoblju od 1825. do 1850. godine jedno je od pet najeih (7,09 %).60 Situaciji u Viniima slina je i ona u Vidonjama, smjetenima 15 km jugoistono od Metkovia.61 Au-tor navodi da je to ime po pukome vjerovanju donosilo nesreu zbog ega se izbjegavalo.62 Prema kraju 19. stoljea broj nositeljica imena Marija naglo se pove-avao; u Viniima uglavnom nautrb imena Magdalena.63 Nije mogue utvrditi je li u Kominu i Rogotinu postojao obrnuto proporcionalan odnos izmeu imena Marija i Magdalena, jer se ona u analiziranome razdoblju javljaju u gotovo po-djednakome broju. Imenski fond mukih imena sadri 28 imena kojima treba pridodati 18 dvostru-kih osobnih imena (tablica 2). Najea muka imena su Ivan, Ante i Mate. Nji-hov ukupni udjel u imenskome fondu iznosi 32,99 %, to znai da je gotovo svako tree muko dijete krteno tim imenima. Slijede Josip (Jozip, Joze), Stjepan (Sti-pan), Marko, Mihovil (Mijovio, Mijo), Jure, Petar, Martin, Stanislav (Stanko, Sta-ne), Andrija, Nikola, Grgur (Grgo), Luka, Toma, Franesko (Frane?), Ilija, Lovre, Bla (Vlaho?), Gabrijel, Jeronim (Jerko), Klement, Boo, Pavao, Spirion (piro?) i imun. Imena Ivan, Ante, Mate i Josip gotovo su bez iznimke meu najzastu-pljenijim imenima i u drugim dalmatinskim mjestima.64 Kod mukih imena u tome se pogledu uoava mnogo vea pravilnost nego kod enskih, koja pokazuju i mnogo vee oscilacije u pogledu uestalosti. Veina imena iz imenskoga fonda su katolika. Ime Stanislav jedino je koje se moe smatrati narodnim imenom, no ak se ni tu ne moe iskljuiti kranski utjecaj. Prosjeni broj nositelja pojedinoga mukog imena iznosi 6,56 s time da se taj broj odnosi na trideset imena. Broju od 28 imena pridodana su i dva dvostruka (Kristofor Leonardo i Ivan Dujam) kod kojih se kao prvi ili drugi dio osobnoga imena ne pojavljuju postojea imena. Ime Stanislav Bonaventura nije uvrteno jer u tome sluaju postoji dokaz da je u praksi koriteno prvo ime.

    58 ANDREIS, Stanovnitvo Vinia: 1112, tablica 3.59 Isto, 1112, tablica 3.60 VEKARI, Peljeki rodovi, 11 (tablica 2), 17; ANDREIS, Stanovnitvo Drvenika i Ploa, 11, tablica 261 Uzorak napravljen na temelju stanja dua za 1805. godinu; Domagoj VIDOVI, Nacrt za vidonjsku antroponimiju, Folia onomastica Croatica, 14, Zagreb, 2005., 166-168.62 ISTO, 168, n. 91.63 ANDREIS, Stanovnitvo Vinia, 12.64 VIDOVI, Nacrt za vidonjsku antroponimiju, 166; M. ANDREIS, Stanovnitvo Vinia, 8, tablica 1, VEKARI, Peljeki rodovi, 11, tablica 2; M. ANDREIS, Stanovnitvo Drvenika i Ploa, 910, tablica 1; UNJI, Stanovnitvo Rogotina, 353, tablica 1.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 329

    Kod djeaka u odnosu na djevojice zamjetan je vei broj dvostrukih osobnih imena. Ivan Petar Banti roen je 27. lipnja 1834. godine pa je prvo ime zasigurno motivirano blagdanom Sv. Ivana Krstitelja, a drugo nadolazeim blagdanom Sv. Petra i Pavla. U matici umrlih zabiljeen je iskljuivo kao Petar. Kod Andrije Ilije Buria roenoga 26. studenoga 1833. godine prvo je ime vezano uz blagdan Sv. Andrije apostola (30. studenoga), dok je ime Ilija dobio prema djedu s oeve stra-ne. Veina dvostrukih imena funkcionira po naelu spomenutih dvaju sluajeva. Martin Medak (*1838.), sin Mate i Stane, Ivan Oruli (*1829.), sin Ante i Kata-rine te Ivan Oruli (*1838.), sin Frane i Tomasine ime su najvjerojatnije dobili prema slavi u svojemu rodu.

    Struktura kuanstava Obraena su stanja dua za est godita: 1733., 1796., 1806., 1818., 1823. i 1831. Anagraf za 1818. godine ostao je nedovren. Podaci su poznati za samo 28 ku-anstava, zbog ega i nije detaljno prikazan. Praenje kuanstava i usporedba s maticama ukazuju na manje nedostatke u popisu kuanstava 1806., 1823. i 1831. godine. Izmeu dvaju godita prijanji anagraf redovito se nadopunjava novim podacima o smrti, roenju novih lanova, vjenanjima i slino. Iako tekui ana-grafi zahtijevaju dosta opreza, osobito pri izraunu broja stanovnika i ukuana za pojedino godite, u pojedinim sluajevima predstavljaju jedino svjedoanstvo postojanja odreenih osoba, najee udanih ena (nevjesta) ili novoroene djece koja su umrla prije iduega popisa. U stanje dua iz 1733. godine nisu unoene naknadne dopune. Budui da se matica roenih vodila tek za razdoblje od 1825., podaci o dobi stanovnika korigirani su za osobe popisane u stanju dua iz 1831. odnosno za one koji su roeni izmeu 1825. i 1831. godine.Godine 1733. Komin je imao 104 stanovnika koji su ivjeli u 19 domainstava (tablica 3). Prosjeni broj ukuana iznosi 5,47, no stvarni broj kree se od dva do jedanaest. U potonjemu sluaju rije je o zajednici brae Vlahovi odnosno njihovih obitelji. Osim ovoga oblika viestruka kuanstava ine i obitelji kuedo-maina i njegovih oenjenih sinova te kombinacija zajednice brae i zajednice oca i sina/sinova. U strukturi kuanstava viestruke obitelji najslabije su zastupljene (15,79 %). Prevladava proireni tip obitelji (52,63 %). Najee je rije o nukle-arnoj obitelji proirenoj lanovima rodbine: nevjenanim sestrama i braom su-prunika, obudovjelom majkom kuedomaina, maehom i neakinjom kuedo-maina. Jednostavne obitelji (31,58 %) funkcioniraju kao zajednice suprunika ili nuklearne obitelji u kojima se nerijetko nalaze i djeca iz prvoga braka. Pritom nije samo rije o ponovljenim brakovima mukaraca nego ima i udovica s djecom koje se ponovno vjenaju. Tridestogodinja Magdalena Jujani (?) bila je udana za pet godina mlaega imu uria. S njima je ivio Magdalenin osmogodinji sin Mihovil iz braka s pokojnim Josipom Pangiem iz Slivna. Pet domainstava

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea330

    (26,32 %) u ovome popisu vodi se pod imenom ena odnosno udovica, ak i u sluajevima kada one ive s punoljetnom djecom koja su zasnovala vlastite obite-lji ili kada dijele domainstvo s obitelji mueva brata. Ta se praksa nije zadrala u kasnijim popisima dua. Vrlo je upitno je li u takvim sluajevima udovica stvarno nasljeivala svoga preminuloga supruga na poloaju glave obitelji ili je takav su-stav biljeenja samo stvar prakse onoga tko je zapisivao. Iako su ene, a osobito udovice, bile vaan imbenik u privreivanju i uzdravanju obitelji, u patrijar-halnome i patrilokalnome okruenju teko je oekivati vei utjecaj.65 Izuzetak u nainu biljeenja predstavljaju maehe (noverca) koje nisu glave obitelji ak ni kada u kui nema punoljetnih mukaraca ili su svi mlai od njih.66 Zabiljeen je tek jedan sluaj doseljenja mukarca u eninu kuu. Bartol Bii iz Mostara pri-enio se u kuu udovice Tomice Vukovi roene Mitrovi vjenanjem za njezinu ker Jelenu (Jelu). Od 1748. godine Komin i Rogotin ine zasebne upe pa se svi idui popisi odnose na ta dva mjesta. Kue (domainstva) u Kominu nisu samo odijeljene od onih u Rogotinu nego i meusobno prema tome nalaze li se u Donjemu ili Gornjemu Kominu. Iako popis iz 1806. godine prati onaj iz 1796., a popis iz 1831. godine onaj iz 1823., u svima se uoava prostorni slijed koji ocrtava pruanje mjesta uz rijeku Neretvu. Godine 1796. Komin je imao 238 stanovnika, od ega 117 mukaraca i 121 enu (tablica 4). Zabiljeeno je ukupno 40 kuanstava. Prosjeni broj ukuana iznosi 5,95. Kod najveega broja kuanstava rije je o jednostavnim obiteljima (42,5 %), najee branome paru s djecom, a neto rjee udovicama s djecom. Djeca iz pr-voga braka redovito ostaju zajedno s oevom novom enom i njihovom zajedni-kom djecom. U 17,5 % sluajeva obitelj je proirena drugim roacima, najee majkom (udovicom) kuedomaina. Ponekad zajedno s obitelji kuedomaina ive njegova nevjenana braa ili sestre. Godine 1796. u istome kuanstvu s Mar-kom upiem i njegovom suprugom Matijom nalazimo sestre Antoniju i Luciju Kvesi (?) iz Vida i Ivana Vladimirovia iz Struga. To je zapravo prvi spomen pre-zimena Vladimirovi/Vladimir u Kominu. Budui da ostarjeli brani par upi nije imao potomaka, s navedenom trojkom vjerojatno je bio sklopljen neki vid dogovora o uzdravanju.67 Nije mogue utvrditi bilo kakvo srodstvo s Markom ili njegovom suprugom. U iduemu popisu 1806. godine Ivan Vladimirovi spo-minje se ve kao kuedomain (na popisnome broju Marka upia) u braku sa svojom dotadanjom sustanarkom Antonijom Kvesi, dok njezina sestra Lucija i

    65 SARTI, ivjeti u kui, 41; Slavica STOJAN, Vjerenice i nevjernice, ene u svakodnevici Dubrovnika (1600-1815), Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, Zagreb: Prometej, 2003., 352.66 J. Bebi rije noverca prevodi kao njegovateljica ili kuna pomonica; BEBI, upa Opuzen, 29, 134-135. 67 JANEKOVI-RMER, Rod i grad, 32.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 331

    dalje ivi s njima u istome domainstvu. Prema stanju dua 1796. godine bilo je 14 viestrukih obitelji (35 %). Uglavnom je rije o kuanstvima u kojima zajed-niki ive oenjena braa sa svojim obiteljima ili o zajednici oca i sina odnosno njihovih obitelji.68 No, susree se i kombinacija tih dvaju tipova. Na primjer, u kuanstvu Medak ive kuedomain Martin sa suprugom, njegov brat Bla sa su-prugom te dva Martinova sina - svaki sa svojom obitelji. Broj lanova u viestru-kim kuanstvima uglavnom se kree od est do jedanaest lanova, a najvei broj ukuana zabiljeen je u obitelji Marka Jelia gdje je pod istim krovom ivjelo ak petnaest osoba: kuedomain s neoenjenim sinom, dvojica njegove brae sa svo-jim suprugama i djecom te udovica pokojnoga brata s dvojicom sinova. Zajedno s oenjenom braom nerijetko ive i njihove obudovjele majke. U dva sluaja ak se moe govoriti o zajednici sina i majke. U takvim kuanstvima zajedno ive udo-vice (kuedomainove majke) s maloljetnom djecom i njihovi odrasli sinovi sa svojim obiteljima. Kuanstvo se vodi prema sinu. Zabiljeena su i dva jednolana kuanstva (Jurka Kapovi pokojnoga Ante i Mate Dugandi pokojnoga Marka). Godine 1806. broj kuanstava ostao je isti, no broj stanovnika porastao je na 258 zbog ega se prosjeni broj ukuana s 5,95 (koliko je iznosio 1796. godine) po-veao na 6,45. Zabiljeeno je 125 mukaraca i 133 ene. Iako se statistiki, na prvi pogled, struktura obitelji nije znatno izmijenila (izuzev neto veega udjela jednostavnijih obitelji), unutar samih obitelji dolazi do velikih promjena koje su najveim dijelom uvjetovane biolokim procesima (smru i roenjem) te vjen-anjima. Promatranjem strukture obitelji odreenih godita zapravo se dobiva samo trenutani presjek, a zbog dinamizma u razvoju obitelji i kuanstava situaci-ja se ve idue godine mogla drastino promijeniti.69 Broj ukuana u viestrukim obiteljima kree se od pet do petnaest lanova. Zbog smrti ukuana 1806. godine vie se ne spominju dva kuanstva iz 1796., to znai da su prezimena Kapovi i deri izumrla. U dva kuanstva dolazi do promjene prezimena zbog domazet-stva (Dugandi) i udomljavanja njegovatelja (Vladimir). Te je godine zabiljeena i nova obitelj (Musan/Musa ?). Godine 1823. dolazi do blagoga pada u broju stanovnika. U Kominu je prema stanju dua ivjelo 247 stanovnika, od ega 113 mukaraca i 134 ene. No, pove-ava se broj kuanstava, koji sada iznosi 46. U prosjeku na jedno kuanstvo dolazi 5,37 lanova. U stanju dua iz 1823. prvi se put spominje prezime Kraljevi, dok se prezime Jurjevi vie ne spominje. Godine 1831. zabiljeena su 293 stanovnika, od toga 142 mukarca i 151 ena (ta-blica 5). Broj kuanstava poveao se na 54. Prosjeni broj ukuana po kuanstvu iznosi 5,43. Dolazi do odumiranja pojedinih ogranaka prezimena Dugandi, uri, Vlahovi i Sladojevi-Oruli. No, javljaju se i nova prezimena (Cvitano-

    68 Isto, 2540. 69 SARTI, ivjeti u kui, 91.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea332

    vi iz Dranica). Uoava se konstantno poveavanje broja jednostavnih obitelji na koje u popisu kuanstava 1831. godine otpada 59,26 %, to je za 16,76 % vie nego u stanju dua iz 1796. godine. Osim doseljenja novih obitelji, odnosno ku-edomaina koji ih zasnivaju, glavni uzrok poveanja broja jednostavnih obitelji jest dijeljenje viestrukih kuanstava koje se uoava ve 1823., a osobito 1831. godine.U stanju dua biljee se i neka neobina domainstva odnosno zajednice. Godi-ne 1818. u zajednikome domainstvu zabiljeeni su Mate uri (sin pokojnoga ime uria, u dobi od 19 godina kao kuedomain) i Birgita (udovica pokoj-noga Mate Dugandia, koja je tada imala 31 godinu) te njezin sin Mate u dobi od osam godina. Nije mogue odrediti karakter njihove veze ili suivota jer pre-ma dostupnim podacima nisu bili u krvnome niti tazbinskome srodstvu. Nakon 1818. godine vie se ne spominju u stanjima dua, no Birgitin sin Mate sigurno je (od) 1832. ivio u Kominu kada se spominje u matici vjenanih, a kasnije i u matici roenih. Analiza dobne i spolne strukture za godita 1733., 1796. i 1831. upuuje na znat-nu razliku izmeu udjela djece od nula do etrnaest godina i onih starijih od pedeset godina u svim razdobljima (tablice 3, 4 i 5). Godine 1733. skupina od nula do etrnaest godina ini 37,51 % stanovnika, a stariji od pedeset tek 7,69 %. Pritom treba naglasiti da te godine uope nisu zabiljeeni oni stariji od 55 godina. Vjerojatno je to rezultat injenice da je rije o mladome naselju s tek doseljenim stanovnitvom. Godine 1796. dolazi do smanjenja udjela djece mlae od petnaest godina (31,46 %), dok je udio starijih od pedeset godina neznatno porastao (9,04 %), ime se udjeli dvaju skupina poinju pribliavati. Ti su podaci, sukladno oe-kivanjima, daleko od onih dobivenih za naselje Trstenica na Peljecu koje je izra-zito pomorske orijentacije.70 Godine 1831. udjel starijih od pedeset godina raste uobiajenim tempom (11,71 %), no umjesto daljnjega pribliavanja udio djece od nula do etrnaest godina je porastao na 42,41 %, to dovodi do jo vee razlike nego 1733. godine. Ti su podaci bitno drugaiji od slinih naselja poljoprivred-noga karaktera poput Ponikava na Peljecu gdje 1831. godine udjel stanovnitva izmeu nula i etrnaest godina iznosi 32,5 %, a starijeg od pedeset godina 20 % - osobito u pomorski orijentiranome Cavtatu i Obodu gdje je udio stanovnitva starijeg od pedeset godina 1830. ve nadiao udio djece od nula do etrnaest go-dina.71 Iako je rije o podruju Dubrovake Republike gdje je proces demografske tranzicije (osobito u pomorskim mjestima) zapoeo mnogo ranije nego u ostatku

    70 Godine 1751. u Trstenici udjel skupine od 0 do 14 godina iznosi 28,8 %, a starijih od 50 godina 20,9 %., usp. Nenad VEKARI, Stanovnitvo poluotoka Peljeca, I. svezak, Dubrovnik, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 1992., 107.71 VEKARI, Stanovnitvo poluotoka Peljeca, 108; Niko KAPETANI i Nenad VEKARI, Stanovni-tvo Cavtata i Oboda 31. 12. 1831., Anali Zavoda za povijesne znanosti u Dubrovniku 32/1994, 121.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 333

    Hrvatske, podaci o udjelu populacije od nula do etrnaest godina u Kominu za 1831. godinu znatno odstupaju ak i od susjednoga Rogotina (34,45 %).72

    Pridrueni lanovi kuanstava (posluga i tienici)Svih navedenih godita u kominskim se domainstvima biljee sluge (famulus; servus) i slukinje (famula). Od 1733. do 1831. godine zabiljeeno je pet slugu i esnaest slukinja. U prosjeku su imali oko 23 godine.73 Godine 1733. u doma-instvu Marije Grgi udane Galiotovi ivio je sluga imun Novakovi, 29-ogo-dinjak iz itluka. Osim iz Komina posluga dolazi iz Pline (Crnoa), Desana, Opuzena, Dusine, Orovja, Zavojana i Banodovija (?) na osmanskome teritoriju. ini se da sluge i slukinje u kuama u kojima su sluili nisu ivjeli kroz dui vre-menski period jer im se imena u stanjima dua ne ponavljaju. Jedini izuzetak je Kristofora Ruianin (Ruxichianin) iz Dusine, koja je sluila u domainstvu svoje sestre Jurke udane za Matu Vujevia. U kui Vujevi ivjela je barem deset godina (od 1823. do 1831.). Vjerojatno njezin boravak ne bi trebalo shvatiti kao klasi-nu slubu nego vie kao ispomo sestri, to i nije neobino jer Kristofora nije bila udana. ini se da je ubrzo nakon 1831. umrla jer je uz njezino ime dopisan kri.74 Biljeke o smrti ili udaji nalaze se uz dosta imena onih koji su sluili. Nain plaanja posluge ostaje nepoznat. Pretpostavlja se da su uglavnom radili za stan i hranu.75 S obzirom da je u sluaju enske posluge rije o neudanim enama koje su se u kui zadravale samo nekoliko godina, mogue je da je njima takva sluba omoguavala zaradu odreenih sredstava za nabavu miraza (dote). Katarina Bogunovi, koja je 1823. godine zabiljeena kao slukinja u domainstvu upi-una, udala se za domainova sina Marijana. Obitelj upi-una76 slukinje je imala 1796., izmeu 1806. i 1823. (naknadni upis u 1806.) i 1823. godine. Kue-domain te brojne obitelji 1796. i 1806. godine bio je seoski harambaa. Godine 1823. u kuanstvu upi ivjelo je ak esnaest lanova u etiri nuklearne obitelji. Nakon odvajanja 1831. godine vie nisu imali slukinje. Godine 1796. u obitelji Mihovila Vujia Bantia ivjela je tienica (pupila) Ivana Krsti pokojnoga Ivana iz Trnova. Ne mogu se ustanoviti nikakve rodbinske veze. Nakon toga vie se ne spominje.

    72 UNJI, Stanovnitvo Rogotina, 384, tablica 13.73 Dob se odnosi na broj od 19 slugu i slukinja. U jednome sluaju godite nije naznaeno, a u drugome je rije o naknadnome upisu u 1806. godinu.74 Nije zabiljeena u matici umrlih.75 STOJAN, Vjerenice i nevjernice, 110.76 Od ove su obitelji potekli svi dananji upii jer je drugi ogranak (od drugoga brata) izumro.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea334

    Ekskurs o krsnoj slaviU Kominu svako pleme ima svoju slavu (tablica 6). Nije mogue utvrditi je li obiaj postojao kod veine rodova ve prije dolaska u Komin ili se s jednoga roda proirio na ostale. Na temelju kazivanja moe se zakljuiti da neki rodovi nisu poznavali taj obiaj te su po dolasku u Komin preuzimali slavu prema enskoj liniji vjenanjem.77 Tako su Dugandii primili slavu po dolasku u Komin i to ulaskom u kuu Medak, to (osim kazivaa) potvruje i stanje dua iz 1806. go-dine.78 Upravo su oni jedini rod ija dva ogranka ili rodovi s istim prezimenom slave razliite svece: Sv. Martina biskupa i Sv. Tomu. Osim ove dvojice svetaca u Kominu se jo slave: Sv. Ivan Evanelist, Sv. Jure, Sv. Nikola biskup, Sv. Stipan, Sv. Tri Kralja (Bogojavljenje) i Svi sveti. Obiaj krsne slave proiren je i u drugim ne-retvanskim upama: Opuzenu, Desnama, Borovcima, Novim Selima, Metkoviu, Vidonjama i Dobranjama.79 Zabiljeen i u oblinjoj Baini i Gracu te drugim mje-stima Makarskoga primorja.80 Rije je o iskljuivo mukim svecima. Dranje slave u Neretvi uklapa se u iru sliku koju ine rimokatolici u Makarskome primorju, Vrgorcu, junoj Hercegovini, Konavlima i Boki kotorskoj.81 Kominske slave ine sveci koji su vrlo popularni i na podruju Neretve, Makarskoga primorja i Vrgor-ca.82 Osobito se to odnosi i na Sve svete, koji su najzastupljenija slava u Vrgorakoj krajini.83 U neretvanskim mjestima koja imaju obiaj krsne slave svi oni rodovi koji nemaju neku drugu slavu obino dre blagdan Svih svetih. Prema podacima V. Vria u Metkoviu su ak 34 roda slavila Sve svete.84 Treba naglasiti da su podaci o broju rodova koji slave odreene krsne slave ilustrativni jer obiaj nije sustavno obraen na terenu. Svi podaci, ukljuujui i one koji su ovdje izneseni (s izuzetkom Komina), temelje se na literaturi koja se kree od 20-ih do 90-ih godi-na 20. stoljea i zahtijeva reviziju. Zbog promjena u nainu ivota i migracije sta-novnitva iz brdskih dijelova u nizinske, osobito nakon Drugoga svjetskog rata, potrebno je ustanoviti u kojemu je opsegu ovaj obiaj preivio u pojedinim mje-stima. Na neretvanskome podruju popularni su Sv. Nikola biskup i Sv. Ivan koji se uglavnom slavi kao evanelist, a samo u Desnama i Vidonjama kao apostol.

    77 Kazivanje Marije Dugandi i Drine uman.78 Kazivanje Drine uman. 79 BEBI, upa Opuzen, 110 i 111; V. VRI, Neretvanske upe, 26, 36, 47, 85, 86, 111, 122, 221; Mile VIDOVI, upa Vidonje, Split: Crkva u svijetu, 1993., 420 i 421; Mile VIDOVI, upa Dobranje Bijeli Vir, Split, Crkva u svijetu, 1998., 381 i 382.80 Stjepan BANOVI, O porijeklu slave krsnog imena, O krsnom imenu zbornik (ir.), ur. S. Velmar-Jankovi, Beograd: Prosveta, 1985., 267-274.81 Radoslav GRUJI i Veselin AJKANOVI, Slava, O krsnom imenu zbornik (ir.), ur. S. Velmar-Jankovi, Beograd: Prosveta, 1985., 13; Radmila KAJMAKOVI, Krsno ime, Glasnik zemaljskog mu-zeja u Sarajevu, etnologija, n.s., sv. XIV, Sarajevo, 1959., 132.82 BANOVI, O porijeklu slave krsnog imena, 267-274.83 ISTO, 271274.84 VRI, Neretvanske upe: 8586.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 335

    Ostali sveci koji se u neretvanskim mjestima svetkuju kao krsna slava su: Sv. Jure, Sv. Martin, Bogojavljenje, Sv. Mihovil, Sv. Petar, Sv. Toma, Sv. Lucijan, Sv. Luka, Sv. Stjepan i Sv. Andrija apostol. Sv. Lucijan jest slava specifina za neretvansko podruje (Metkovi i Dobranje) i ne javlja se ni u Makarskome primorju ni na Vr-gorakome podruju. Kod pravoslavaca na neretvanskome podruju (okupljenih u parohiji Metkovi, a do polovice 19. stoljea sjedite im je u Trnovu-Opuzenu) biljee se gotovo identine slave (Sv. Jovan, Sv. Luka, Sv. ore, Sv. Nikola, Sv. Toma, Sv. Mihail i Mala Gospojina).85 Obredni predmeti koji se obino vezuju uz slavu u Kominu uope ne postoje.86 Slava se proslavlja gotovo na isti nain kao i zatitnik upe Sv. Ante. To podrazu-mijeva odlazak u crkvu i sveani ruak za prijatelje i rodbinu.87 Za ruak na dan slave pripremala se gudica (za razliku od Sv. Ante kada su se pripremali janjci).88 Ve u oblinjemu Opuzenu zabiljeen je neto prepoznatljiviji repertoar slave koji ukljuuje gaenje svijee kruhom umoenim u vino za vrijeme ruka.89 U Vido-njama i Dobranjama na podruju Metkovia pali se svijea zabodena u penini kruh ili au sa penicom. Svijea se na kraju objeda gasi kruhom namoenim u vino.90 Slian obred zabiljeen je u Neumu, Duima, Baduli i Kleku.91 Vie od tri etvrtine slava zabiljeenih kod katolika u Neretvi svetkuju se u jesensko-zimsko-me razdoblju. Rije je o iskljuivo mukim svecima. Raspored nije bitno drugaiji od drugih podruja koja poznaju isti obiaj. Smjetaj tih blagdana u rasponu od kraja rujna do poetka sijenja odgovara vremenu koje u tradicionalnome poljo-privrednom nainu privreivanja predstavlja najbogatije doba godina.92 Slave Sv. Jure i Sv. Petra zbog znaenja ovih dvaju svetaca predstavljaju jedini izuzetak.

    ZakljuakZbog svoga geografskog poloaja podruje delte Neretve jo od prapovijesti pred-stavlja iznimno frekventno podruje znaenje kojega se prvenstveno ogleda u trgovini. Zbog toga je i pitanje stanovnitva znatno sloenije nego na drugim po-drujima. Osim stalno naseljenoga stanovnitva uvijek treba raunati i na ljude

    85 http://www.eparhija-zahumskohercegovacka.com/?q=node/504 (last accessed 20. 11. 2008.); VR-I, Neretvanske upe, 47; VIDOVI, upa Dobranje- Bijeli Vir, 382.86 Slavska svijea, kola, vino, tamjan i koljivo, s time da koljivo sasvim izostaje kao element krsne slave kod katolika; GRUJI i AJKANOVI, Slava, 13.87 Kazivanje Marije Dugandi.88 Kazivanje Drine uman.89 BEBI, upa Opuzen, 110.90 VIDOVI, upa Vidonje, 420 i 421; VIDOVI, upa Dobranje Bijeli Vir, 381382; usp. Milan . MILIEVI, Kuanska slava, O krsnom imenu zbornik, ur. S. Velmar-Jankovi, Beograd, Prosveta, 1985., 90, 91.91 KAJMAKOVI, Krsno ime, 133.92 Usp. VIDOVI, upa Vidonje, 421.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea336

    boravak kojih je na ovome podruju bio vezan uz trgovake aktivnosti i interese. S druge strane, zbog svoje otvorenosti prema utjecajima s mora a osobito unu-tranjosti, stalno naseljeno stanovnitvo uglavnom je bilo vezano uz zatieniji i zdravstveno povoljniji brdski pojas koji okruuje deltu. Iako je kontinuitet nase-ljenosti toga dijela neosporan, intenzitet i sustavnost naseljavanja s osmanskoga teritorija koje su intenzivirali mletakoosmanski sukobi zacijelo su imali pre-sudnu ulogu na oblikovanje demografske slike cijele delte. Taj je proces osobito bio izraen tijekom Morejskoga i Maloga rata. Evidentno je da su ak i u takvim okolnostima naselja u zaleu djelovala privlanije, odnosno, nepovoljni zdrav-stveni uvjeti movarnoga podneblja sasvim su sigurno djelovali demotivirajue na naseljavanje nizinskoga pojasa. Toponimi i naselja smjeteni u delti na samome poetku 18. stoljea znatno se rjee spominju u mletakim katastrima nego oni smjeteni u nizini. Iz ove konstatacije djelomino treba izuzeti Opuzen razvoj ko-jega je zbog stratekoga i upravnoga znaenja tekao drugaijim tokom. Stoga se kasnije naseljavanje Komina (i Rogotina) ini loginim izborom. Kljuni izvor za mjesta podrijetla Kominjana jest stanje dua 1733. godine prema kojeme je uglav-nom rije o zapadnoj Hercegovini, naseljima s desne obale Neretve, Zaablju i u jednome sluaju Zavojanama. Budui da se kod svih rodova navode mjesta po-drijetla, vjerojatno je rije o prvome popisu, tj. stanju dua i stanovnicima koji se nisu doselili puno prije njegova sastavljanja. Ta se pretpostavka donekle podudara s naputanjem itluka i povlaenjem stanovnitva iz okolice zajedno s Mleanima 1715. godine, koje se u literaturi redovito povezuje s naseljavanjem Komina (Ro-gotina, Opuzena i Trnova). Analiza dostupnih izvora (objavljenih i neobjavljenih), uz veliki oprez, govori u prilog takvoj dataciji. Iako mletaki katastarski popisi ne spominju mjesto Komin, u njima se spominju zemljita na podruju Viline drage (i Donje gore), koja se u kasnijemu franciskanskom katastru biljee kao predjel (contrado). Taj se naziv zadrao do dananjega dana. Bez obzira na mjesto podrije-tla doljaka upisano u stanje dua 1733., mletaki katastri sugeriraju da su neki od njih na podruju delte Neretve bili prisutni i prije 1715. godine.Daljnji razvoj mjesta prikazan je kroz analizu stanja dua u est godita s osobitim naglaskom na popise raene 1733., 1796. i 1831. godine, koji su uzeti u obzir pri analizi dobne i spolne strukture stanovnitva. Uz prikaz novodoseljenih rodova kroz sva se godita prate promjene u strukturi kuanstava. Na pojedinanoj razini u kuanstvima dolazi do neprestanih promjena koje su uvjetovane drutvenim i biolokim procesima (doseljavanjem novih stanovnika, vjenanjima, raanjem djece, umiranjem te dolaskom novih slukinja i slugu). Statistiki gledano, u raz-doblju od 1733. do 1831. godine uoava se konstantno poveavanje broja jedno-stavnih kuanstava, koja openito prevladavaju u obiteljskoj strukturi svih godi-ta osim 1733. godine.U sklopu antroponimijske analize su osim prezimena i rodova analizirana i osob-na imena. Iako za najvei dio imena nije bilo mogue utvrditi prema kome su

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 337

    nadjenuta, u procesu odabira imena obitelj se pokazala jednim od kljunih im-benika. Uloga obitelji rasla je ovisno o spolu djeteta. Naglaeniju je ulogu imala u odabiru mukih nego enskih imena. enska su imena ee od mukih odabi-rana prema kalendaru iako je i kod njih vei udjel djevojica koje su ime dobile prema baki s oeve nego s majine strane. Moda je zbog toga fond mukih imena neto siromaniji od enskoga i ujednaeniji s ostatkom Dalmacije i podrujem Dubrovake Republike, osobito po pitanju najuestalijih mukih imena - Ivan, Ante, Mate i Josip. Najea enska imena znatno variraju od mjesta do mjesta, to je najbolje vidljivo u odnosu imena Marija i Magdalena. Iako je znatno boga-tiji, kominski fond osobnih imena najveu slinost pokazuje s rogotinskim.

    Prilozi

    Prilog 1Popis kuedomaina prema stanjima dua 1733., 1796. i 1831. s brojem lanova kuanstva

    Stanje dua 1733.1. Mate sin pok. Ivana Vlahovia iz Zavojana (2)2. Ivan sin pok. Marijana Orulia iz Novih Sela (4)3. Bla sin pok. Marijana Orulia iz Novih Sela (5)4. Jurka ki pok. Ivana Orulia iz Novih Sela, ena pok. Josipa Vlatkovia iz apljine (3)5. Ivana ki pok. Fabijana Dragojevia iz Vratara, ena pok. Lovre Buntia iz Borovaca (4)6. Ivan sin pok. Mate Vlahovia iz Ljubukog (11)7. Ana ki Vida (Vite) Boria iz Metkovia, ena pok. Grgura upia iz Brona (7)8. Mihovil sin pok. Ivana Bandia iz Brona (5)9. imun sin pok. Andrije uria iz Zaablja (3)10. Marija ki pok. Stjepana Grgia iz Zviria, ena pok. Grgura Galiotovia iz Desana (6)11. Ivan sin Mate Pokasovia iz itluka (5)12. Ivan sin pok. Marka Mitrovia iz Jasenice (3)13. Tomica ki pok. Jure Mitrovia iz Jasenice, ena pok. imuna Vukovia iz Veljaka (4)14. Jure sin pok. Mihovila umana iz Zaablja (7)15. Bla sin pok. Marka Medakovia iz Borovaca (10)16. Stjepan sin Blaa Dujmovia iz itluka (4)17. Ivan sin Lovre Jeliia iz Jasenice (9)18. Vid (Vito) sin pok. Ante ovia iz itluka (5)19. Josip sin pok. Ivana Jelia iz Brona (7)

    Stanje dua 1796.Donji Komin

    1. Mate upi Suna (una) harambaa (9)2. Martin Medak vexilifari (10) 3. Ante Medak (7)4. Marko upi (5)5. Martin uman (8)6. ime uri (3)

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea338

    7. Jure Bogunovi (5)8. Ante uri (7)9. Josip deri (2)10. Bla Vukovi (7)11. Jure Vlahovi (6)12. ime Vlahovi (8)13. Frane Vlahovi (6)14. Ivan Vlahovi (4)15. Luka Medak (7)16. Jure Medak (6)17. Grgur Medak (5)18. Ivan opo (7)19. Mihovil Vuji Banti (7) 20. Mate Sladovi alias Oruli (6)21. Bla Sladovi alias Oruli (6)22. Petar Vlatkovi (6)23. Ubaldus (Baldo) Vlatkovi (2)24. Josip Vlahovi (10)25. Frane Vlahovi (11)26. Ivan Vlahovi (9)27. Ivan Bogunovi (3)Gornji Komin28. Nikola Dugandi (10)29. Andrija Dugandi (8)30. Jure Dugandi (4)31. Ivan Jurjevi (7)32. Marko Jeli (15)33. Ilija Buri (3)34. Jure Kvesi (4)35. Jure Vujevi (4)36. Ante Jelavi (5)37. Jurka Kapovi (1)38. Ivan Gojak (2)39. Jure Sladojevi (2)40. Mate Dugandi (1)

    Stanje dua 1831.1. Ivan upi pok. Mate (10)2. Grgur upi pok. Lovre (14)3. Luka Jelii pok. Josipa (7)4. Ivan Jelii pok. Josipa (5)5. Stjepan Jelii pok. Mate (9)6. Jurka ena pok. Ante Jeliia (2)7. Mate Vujevi pok. Jure (5)8. Magdalena ena pok. Ilije Buria (2)9. Ilija Dugandi pok. Nikole (5)10. Mate Dugandi pok. Nikole (2)11. Pavao Dugandi pok. Nikole (4)

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 339

    12. Gabrijel Dugandi pok. Marka (12)13. Jelena Kvesi ena pok. Pake (13)14. Bonaventura Kraljevi pok. Jure (4)15. Ivan Jelavi pok. Ante (10)16. Andrija Dugandi pok. Marka (4)17. Jurka ena pok. Ivana Gojaka (1)18. Grgur uri pok. Ante (6)19. Toma Medak pok. Martina (3)20. Mate Medak pok. Ante (5)21. Ivan Medak pok. Ante (6)22. Ivan Vladimirovi pok. Ante (6)23. Marko uman pok. Martina (10)24. Ivana ena pok. Stjepana Bogunovia (1)25. Mate uri pok. Ante (6)26. Petar uri pok. Pavla (3)27. Luka Vukovi pok. Blaa (4)28. Ante Musan pok. Ante (4)29. Matija udovica pok. Mate Vlahovia (4)30. Ivan Vlahovi pok. ime (6)31. Magdalena ena pok. Petra Vlahovia (2)32. Nikola Vlahovi pok. Frane (3)33. Ivan Medak pok. Luke (10)34. Martin Medak pok. Luke (10)35. Frane Medak pok. Luke (6)36. Jure Medak pok. Josipa (2)37. Marijan Medak pok. Josipa (4)38. Mate opo pok. Ivana (13)39. Grgur Dugandi pok. Martina (8)40. Stjepan Banti pok. Bernarda (12)41. Ivan Oruli pok. Mate (3)42. ima udovica pok. Marijana Orulia (3)43. Katarina udovica pok. Ante Orulia (5)44. Frane Oruli pok. Blaa (4)45. Josip Oruli pok. Blaa (2)46. Marko Vlahovi pok. Ivana (6)47. Cvijeta ena pok. Josipa Vlahovia (1)48. Frane Vlahovi pok. Mate (7)49. Luka Vlahovi pok. Mihovila (3)50. Baldo Vlatkovi pok. Josipa (5)51. Bla Vlatkovi pok. Petra (5)52. Nikola Vlatkovi pok. Mate (5)53. Toma Vlahovi pok. imuna (5)54. Cvito Cvitanovi sin Nikole (2)

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea340

    Tablica 1: enska osobna imena prema Matici roenih (1825. 1856.)

    Ime Broj Udio (%)Adrijana 1 0,49Ana 3 1,48Andrijana 5 2,45Andrijana Josipa 1 0,49Anela 1 0,49Antonija, Antica 11 5,39Antonija Jelena 1 0,49Barbara 1 0,49Cecilija Marija 1 0,49Ivana, Ivanica, Ivka, Iva 14 6,86Ivana Stanislava 1 0,49Ivanica Tadijana 1 0,49Jakobina, Jakoviza 3 1,48Jelena, Jela 14 6,86Josipa 1 0,49Jurka 7 3,43Katarina, Kata 22 10,78Lucija, Luca 12 5,88

    Ime Broj Udio (%)Magdalena (Madalena, Mandalena, Manda) 18 8,82

    Margarita 11 5,39Marija, Mara, Marijeta 20 9,81Marija Stanislava 1 0,49Marta 6 2,94Matija 18 8,82Natalina Marija 1 0,49Orsula 1 0,49Paulina, Pavica 3 1,48Petronila, Perina, Pera 8 3,92Polonija 1 0,49Stanislava, Stana 4 1,96Tadijana 2 0,98Tadijana Rosa 1 0,49Tomasina, Tomica 8 3,92Vranka 1 0,49Ukupno 204 100

    Tablica 2: Muka osobna imena prema Matici roenih (1825. 1856.)

    Ime Broj Udio (%)Andrija 6 3,04Andrija Ilija 1 0,51Ante 20 10,15Boe Stanislav 1 0,51Frane 2 1,01Gabrijel 1 0,51Grgur, Grgo 5 2,53Grgur Petar 1 0,51Ilija 2 1,01Ivan 25 12,69Ivan Dujam 1 0,51Ivan Marko 1 0,51Ivan Petar 1 0,51Jeronim (Jerko) 1 0,51Josip, Jozip 14 7,11Josip Marko 1 0,51Jure 8 4,06Jure Marko 1 0,51

    Jure Stjepan 1 0,51Klement 1 0,51Kristofor Leonardo 1 0,51Lovre 2 1,01Luka 5 2,53Marijan 2 1,01Marko 9 4,57Ime Broj Udio (%)Marko Toma 1 0,51Martin 7 3,55Martin Ante 1 0,51Mate 20 10,15Mate Pavao 1 0,51Mihovil, Mijovio 9 4,57Mijovio Jerko 1 0,51Natale (Boo?) 1 0,51Nikola 6 3,04Pavao 1 0,51Petar 8 4,06

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 341

    Petar Ivan 1 0,51Stanislav, Stanko, Stane 7 3,55

    Stanislav Bonaventura 1 0,51Stanislav Josip 1 0,51Spiridon (piro, Duan?) 1 0,51

    Spiridon Josip 1 0,51Stjepan, Stipan 9 4,57imun (ime?) 1 0,51Tomaso, Toma 4 2,03Vlaho 2 1,01Ukupno 197 100

    Napomena: Upitnik kod imena u zagradama znai da taj oblik nije potvren u matinim knjigama.

    Tablica 3: Struktura stanovnitva prema dobi i spolu 1733. godine

    Dobene Mukarci Ukupno

    Broj % Broj % Broj %0-4 10 17,86 8 16,67 18 17,315-9 10 17,86 7 14,58 17 16,3510-14 2 3,57 2 4,17 4 3,8515-19 3 5,36 5 10,42 8 7,6920-24 12 21,43 7 14,58 19 18,2725-29 5 8,93 7 14,58 12 11,5430-34 5 8,93 5 10,42 10 9,6235-39 2 3,57 3 6,25 5 4,840-44 1 1,78 - - 1 0,9645-49 1 1,78 1 2,08 2 1,9250-54 3 5,36 2 4,17 5 4,8155-59 2 3,57 1 2,08 3 2,88Ukupno 56 100 48 100 104 100

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea342

    Tablica 4: Struktura stanovnitva prema dobi i spolu 1796. godine

    Dobene Mukarci Ukupno

    Broj % Broj % Broj %0-4 18 5,13 12 10,62 30 12,935-9 15 12,61 17 15,04 32 13,7910-14 4 3,36 7 6,2 11 4,7415-19 7 5,88 9 7,97 16 6,9120-24 17 14,29 17 15,04 34 14,6725-29 14 11,76 10 8,85 24 10,3430-34 17 14,29 15 13,27 32 13,7935-39 6 5,04 5 4,43 11 4,7440-44 3 2,52 7 6,2 10 4,3145-49 4 3,36 7 6,2 11 4,7450-54 6 5,04 2 1,77 8 3,4555-59 - - 1 0,88 1 0,4360-64 1 0,84 3 2,65 4 1,7265-69 3 2,52 - - 3 1,2970-74 2 1,68 - - 2 0,8675-79 - - - - - -80-84 2 1,68 1 0,88 3 1,29Ukupno 119 100 113 100 232 100

    Napomena: Za est osoba nisu poznati podaci o dobi.

    Tablica 5: Struktura stanovnitva prema dobi i spolu 1831. godine

    Dobene Mukarci Ukupno

    Broj % Broj % Broj %0-4 19 12,67 25 17,86 44 15,175-9 26 17,33 23 16,43 49 16,910-14 13 8,67 17 12,14 30 10,3415-19 11 7,33 8 5,71 19 6,5520-24 14 9,33 14 10 28 9,6625-29 10 6,67 12 8,57 22 7,5930-34 9 6 7 5 16 5,5235-39 14 9,33 7 5 21 7,2440-44 8 5,33 8 5,71 16 5,5245-49 7 4,67 4 2,86 11 3,7950-54 6 4 3 2,14 9 3,155-59 6 4 3 2,14 9 3,160-64 4 2,67 4 2,86 8 2,7665-69 3 2 1 0,72 4 1,3870-74 - - 3 2,14 3 1,0375-79 - - 1 0,72 1 0,34Ukupno 150 100 140 100 290 100

    Napomena: Za tri osobe nisu poznati podaci o dobi.

  • Povijesni prilozi 37., 317.-344. (2009.) 343

    Tablica 6: Slave kominskih rodova koji se spominju u stanjima dua 1796., 1806., 1823. i 1831. godine

    Prezime SlavaBogunovi ?Buri Sv. StipanCvitanovi Svi svetiupi Sv. Jureopo Sv. Nikola

    DugandiSv. Toma / Sv. Martin

    Gojak ?Jelavi Svi svetiJelii/Jeli Sv. Tri KraljaJurjevi ?Kapovi Sv. NikolaKraljevi SvisveteKvesi ?Medak Sv. MartinMusan ?Sladovi Oruli Sv. Ivan uman Sv. NikolaVladimir Svi svetiVlahovi Sv. MartinVlatkovi Sv. NikolaVuji Banti Sv. IvanVujevi Sv. Tri KraljaVukovi Sv. Ivanderi ?uri Sv. Martin ?

    Podaci se temelje na kazivanjima Marije Dugandi roene Vlahovi i Drine u-man roene Vlahovi. Rodovi kod kojih slave nisu navedene izumrli su ve po-etkom 19. stoljea.

  • Maja unji, Stanovnitvo Komina u 18. i prvoj polovici 19. stoljea344

    The population of Komin in the eighteenth and the first half of the nineteenth centuries

    Maja unjiMinistry of CultureZagrebRepublic of Croatia

    The population of Komin in the eighteenth and the first half of the nineteenth centuries is analyzed using the registers of births of the Komin-Rogotin parish as well as the population registers for the following years: 1733, 1796, 1806, 1818, 1823 and 1831. Data obtained from these sources were amended with data from other unpublished (registers of deaths and marriages of the Komin parish) and published sources (Venetian land registers) as well as relevant literature. The goal of this paper is to discuss the anthroponymic characteristics of the inhabitants, that is, their personal names and the reasons behind the choice of these names. The family names and the families of Komin are best traced using population re-gisters. In addition to an account of immigration into Komin, this essay is further-more trying to establish the date of the foundation of the settlement. Population registers were also used to construct a picture of the household structure. From oral histories and literature, the traditional custom of celebrating the familys pa-tron-saints day in Komin is discussed and then compared to the traditions of other settlements along the course of river Neretva, in Makarska Littoral and in Vrgorac.

    Keywords: Komin, Neretva, 18th century, 19th century, proper names, population structure.