STANJE VODA RIJEKE SUTLE I MOGUĆNOSTI …bib.irb.hr/datoteka/764936.27_OSI_FLAJSIG_297_-_306.pdfmodel upravljanja stanjem voda sliva rijeke Sutle radi kontrole stanja voda sliva,

HRVATSKE VODE NA INVESTICIJSKOM VALU6 . H R V A T S K A K O N F E R E N C I J A O V O D A M A

OPATIJA 20. - 23. SVIBNJA 2015.

R 1.24.

STANJE VODA RIJEKE SUTLE I MOGUĆNOSTIRESTAURACIJE RIJEKE

Gorana Ćosić-Flajsig, IvanVučković, Barbara Karleuša

SAŽETAK: Rijeka Sutla čini granicu između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Sutlansko jezero (akumulacija Vonarje), s volumenom 12.4 milijuna m3, izgrađena je uz korištenje prirodne retencije i napunjena 1980. godine za potrebe sustava javne vodoop-skrbe, navodnjavanja i obrane od poplave. Odmah nakon punjenja, ekstremno je narušena kakvoća vode u akumulaciji i smanjena mogućnost korištenja voda. Zbog visokog rizika za ljude i okoliš radi neadekvatnog upravljanja akumulacijom i nedostatka boljih reme-dijacijskih mjera, 1988. godine voda iz akumulacije je ispuštena. Sada funkcionira kao retencija sustava obrane od poplave. Na dnu retencije razvijen je močvarni ekosustav. To je bio razlog da se cijelo područje retencije, kao i cijelo područje korita rijeke Sutle, proglasi područjima NATURA 2000. Radi iznimne biološke raznolikosti sliv rijeke Sutle je posljednje desetljeće postao turističko i rekreacijsko područje. Danas, postoji cijeli niz inicijativa za ponovnim korištenjem akumulacije. Sve navedeno ukazuje na nužnost po-boljšanja kakvoće voda, postizanja dobrog stanja voda i redefiniranja Sutlanskog jezera. Korištenjem problemski orijentiranog DPSIR pristupa, analizirat će sve vrste pritisaka (onečišćenje, korištenje voda i hidromorfološki pritisci), te analizirati stanje voda i poku-šati utvrditi razloge nepostizanja dobrog stanja voda.KLJUČNE RIJEČI: DPSIR pristup, Pritisci, Eutrofikacija, Kakvoća vode, Restauracija vodotoka

WATER STATUS OF THE SUTLA RIVER AND POSSIBILITIES OF RIVER RESTORATION

SUMMARY: The Sutla River forms the border between the Republic of Slovenia and the Republic of Croatia. The Sutlansko Lake (Vonarje Reservoir), with a volume of 12.4 million m3, was built in a natural retention and charged in 1980 for the purpose of public water supply, irrigation and flood control. Immediately after filling, water quality was extremely deteriorated in the reservoir, which reduced the possibility of water use. Due to a high risk for the population and environment caused by inadequate management of the reservoir and in the absence of better remediation measures, the reservoir was completely drained in 1988. It now operates only as a dry retention basin for flood protection. Since

298 Gorana Ćosić-Flajsig, IvanVučković, Barbara Karleuša

wetland ecosystems have developed at the bottom of the nature retention/reservoir, the area of the entire reservoir as well as the entire riverbed of the Sutla River was declared a NATURA 2000 site. Due to the exceptional biodiversity of the Sutla River, it has become a tourist and recreational area in the past decade. Presently, there are a number of initiatives to reuse the reservoir, which indicates a necessary improvement of water quality for the purpose of achievement of good water status and redefining of the Sutlansko Lake. This paper will analyse all types of pressures (pollution, water use and hydromorphological pressures) and try to determine the reasons for failure to achieve good water status by using the problem-oriented DPSIR approach.KEY WORDS: DPSIR approach, Pressures, Eutrophication, Water quality, Watercourse restoration.

1. UVODRijeka Sutla formira prirodnu granicu između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Veličina porječja Sutle iznosi gotovo 590.6 km2. Izgradnjom pregrade Vonarje i brane nizvodno kod Zelenjaka u području prirodne retencije rijeke Sutle, formirana je akumulacija Vonarje/Sutlansko jezero. Izgradnji akumulacije pristupilo se radi sljedećih potreba stanovništva: javne vodoopskrbe naselja sa slovenske i hrvatske strane, potreba navodnjavanja, te zaštite od poplave. Akumulacija je sagrađena i napunjena 1980. godine. Ukupni volumen akumulacije bio je 12,4 milijuna m3 vode, od čega je 3,7 milijuna m3 rezervirano za 100 godišnju zaštitu od poplava, a površina akumulacije je iznosila 1,95 km2 (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014).Ubrzo nakon punjenja, u akumulaciji su započeli procesi eutrofikacije. Osim ekstremnih problema vezanih uz stanje voda akumulacije, narušeno je i stanje voda nizvodno u rijeci Sutli. Zbog visokog rizika za zdravlje ljudi i okoliš i otežano uspješno upravljanje akumulacijom, u nedostatku boljih mjera sanacije, akumulacija je ispražnjena 1988. godine. Danas, uz kontinuirano istjecanje vode kroz temeljni ispust, bivša akumulacija funkcionira kao prirodna retencija uz postojanje pregrade Vonarje i brane, a koristi se kao retencija za obranu od poplave. U međuvremenu, na području retencije razvila se makrofitska vegetacija koja je tipična za močvarne ekosustave. Radi iznimne biološke raznolikosti dio sliva rijeke Sutle nalazi se unutar područja ekološke mreže NATURA 2000, a područje sliva rijeke Sutle je u posljednje desetljeće postalo turističko i rekreacijsko područje (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014). Trenutno postoje mnoge lokalne i regionalne inicijative za ponovnim punjenjem Sutlanskog jezera i otvaranjem mogućnosti za turističke i rekreativne sadržaje uz njegove obale. Slovenija i Hrvatska, kao članice EU-a suočene su s velikim izazovom postizanja dobrog ekološkog stanja voda rijeke Sutle, sukladno Okvirnoj direktivi o vodama (u daljnjem tekstu: ODV) (Water Framework Directive, 2000), potrebi postizanja dobre/vrlo dobre kakvoće voda za kupanje, i korištenja prirodne retencije u svrhu obrane od poplave. Kako bi bilo moguće suočiti se s navedenim izazovima potrebno je razviti konceptualni model upravljanja stanjem voda sliva rijeke Sutle radi kontrole stanja voda sliva, upravljanja vodnim ekosustavom, te ispunjenja ciljeva zaštite okoliša riječnog sliva.

299HRVATSKE VODE NA INVESTICIJSKOM VALU

2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJARijeka Sutla izvire na nadmorskoj visini od 717 metara ispod brda Macelj i ulijeva se u rijeku Savu jugoistočno od grada Brežice. Nakon 3 km glavnog toka, rijeka Sutla postaje državna granica između Slovenije (desna strana rijeke) i Hrvatske (s lijeve strane rijeke). Njezino slivno područje je 590.6 km2, od toga 78% je smješteno u Sloveniji, a ostatak u Hrvatskoj. Prirodni tok rijeke je izrazito vijugav, osim na reguliranim dijelovima. Dolina rijeke Sutle relativno je uska, a tok rijeke ima bujični karakter. Na Slici 1 prikazani su hidrografi ja i reljef. Prosječna godišnja količina oborina u riječnom slivu Sutle je 1200 mm, evapotranspiracija je oko 650 mm. Rijeka Sutla ima panonski režim toka s dva identična vrha, jedan u rano proljeće, a drugi u kasnu jesen. Mali protoci javljaju se ljeti i zimi, a u kolovozu su zabilježeni najniži protoci (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014).

Slika 1. Riječni sliv Sutle. Desni dio (zapadni) riječnog sliva je slovenski. Lijevi dio (istočni) riječnog sliva je hrvatski(preuzeto iz Ćosić-Flajsig i drugi., 2014)

3

rijeke Sutle relativno je uska, a tok rijeke ima bujični karakter. Na Slici 1 prikazani su hidrografija i reljef. Prosječna godišnja količina oborina u riječnom slivu Sutle je 1200 mm, evapotranspiracija je oko 650 mm. Rijeka Sutla ima panonski režim toka s dva identična vrha, jedan u rano proljeće, a drugi u kasnu jesen. Mali protoci javljaju se ljeti i zimi, a u kolovozu su zabilježeni najniži protoci (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014).

Slika 1. Riječni sliv Sutle. Desni dio (zapadni) riječnog sliva je slovenski. Lijevi dio (istočni) riječnog sliva je hrvatski(preuzeto iz Ćosić-Flajsig i drugi., 2014)

3. DPSIR MODEL UPRAVLJANJA KAKVOĆOM VODA

Kao konceptualni model za upravljanje kakvoćom vode riječnog sliva rijeke Sutle i Sutlanskog jezera primijenjen je DPSIR pristup (Driving Forces - Pokretači; Pressures- Pritisci; State - Stanje; Impact - Utjecaji; Response - Mjere). Mnogi autori (Guipponi, 2012; Kagalou, 2012; Kristensen, 2004) imaju dobro iskustvo i rezultate korištenja DPSIR pristupa u integralnom upravljanju vodama u skladu sa zahtjevima ODV. Europska agencija zaštite okoliša (eng.: European Environmental Agency-EEA) redovito izrađuje integralnu procjenu stanja okoliša za Europu koristeći DPSIR pristup. Cilj procjene je informirati javnost o postojećem stanju i vjerojatnom budućem stanju okoliša i utjecajima onečišćenja i ostalih

Brana Vonarje Akumulacija Vonarje Naselja

Rijeke Pritoka Sutla

Visina (m)

3. DPSIR MODEL UPRAVLJANJA KAKVOĆOM VODA Kao konceptualni model za upravljanje kakvoćom vode riječnog sliva rijeke Sutle i Sutlanskog jezera primijenjen je DPSIR pristup (Driving Forces - Pokretači; Pressures- Pritisci; State - Stanje; Impact - Utjecaji; Response - Mjere). Mnogi autori (Guipponi, 2012; Kagalou, 2012; Kristensen, 2004) imaju dobro iskustvo i rezultate korištenja DPSIR pristupa u integralnom upravljanju vodama u skladu sa zahtjevima ODV. Europska agencija zaštite okoliša (eng.: European Environmental Agency-EEA) redovito izrađuje


integralnu procjenu stanja okoliša za Europu koristeći DPSIR pristup. Cilj procjene je informirati javnost o postojećem stanju i vjerojatnom budućem stanju okoliša i utjecajima onečišćenja i ostalih pritisaka na europske prirodne sustave. Sukladno DPSIR okviru, u radu (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014), izrađena je analiza, a u daljnjem radu će se koristiti kao alat za procjenu i modeliranje rješavanja problema stanja voda rijeke Sutle. 3.1. Pritisci izvora onečišćenja i pritisci korištenja voda prema

karakterističnim indikatorimaVećina stanovništva na području sliva Sutle živi u malim ruralnim naseljima. Na hrvatskoj strani rijeke Sutle stanovništvo živi u 67 malih naselja s ukupnim brojem od ukupno 17.000 stanovnika. Administrativno su organizirani u osam općina. Na slovenskoj strani, postoji 84 naselja u četiri općine sa ukupno 36.200 stanovnika. Gustoća stanovništva sa slovenske strane sliva rijeke Sutle iznosi 82 stanovnika/km2, dok je gustoća stanovništva na hrvatskoj strani rijeke Sutle 120 stanovnika/km2. Samo jedno naselje u slivu je veće od 2000 stanovnika. Poljoprivreda je razvijena, no nije intenzivna. Poljoprivredno zemljište čini 63% ukupnog zemljišta, šume i grmlje 36%, i ostala izgrađena područja čine 1% ukupnog područja. Industrija i zanatstvo su razvijeni u većim naseljima kao što su Rogaška Slatina i Šmarje pri Jelšah, te u Humu na Sutli. U radu (Ćosić-Flajsig i drugi, 2014) analizirane su strukturne informacije o Pokretačima i Pritiscima. Mnogi od Pritisaka, i Pokretača, zajednički su za sve ili određeni broj problema. Na primjer, poljoprivreda je značajni Pokretač u smislu ekološke kakvoće vode, te onečišćenja voda hranjivim i opasnim tvarima. Brane i akumulacije, čak i ako su izvjesno vrijeme van korištenja, izazivaju velike fizičke i hidrološke (dinamika protoka vode) i hidromorfološke Pritiske na riječne ekosustave dovode do pogoršanja ekološkog stanja. Urbanizacijom, te širenjem industrije i uslužnih djelatnosti, povećava se potreba za vodoopskrbom. Urbanizacija je identificirana kao Pokretač, crpljenje vode u slivu za potrebe individualne vodoopskrbe i crpljenje vode iz Sutle za potrebe navodnjavanja je identificirano kao Pritisak na vodne resurse. Kao posljedica toga, zbog manje vode u rijeci (problem količine vode) pogoršava se ekološko stanje voda. Ispuštanje komunalnih otpadnih voda bez ili sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, industrijskih otpadnih voda i utjecaj sa poljoprivrednih površina, uključuje smanjene kakvoće prema kemijskim i biološkim pokazateljima, smanjenje biološke raznolikosti vodnih ekosustava i mikrobiološke kakvoće vode. Povećanje industrijske i poljoprivredne proizvodnje, zajedno s porastom broja stanovnika priključenih na javnu odvodnju, rezultirat će povećanjem ispuštanja organskog onečišćenja i hranjivih tvari u površinske vode. Glavni izvor onečišćenja dušikom je oborinski utjecaj sa poljoprivrednih površina, dok fosfor većinom dolazi iz kućanstava i industrije. Uslijed procesa eutrofikacije dolazi do intenzivnog razvoja algi, a radi intenzivnih oksidacija organskih tvari mogu se javiti anoksični uvjeti. Povećana koncentracija hranjivih tvari također može dovesti do promjena u akvatičnoj vegetaciji. Neuravnotežen ekosustav i promjena kemijskog sastava čine vodno tijelo neprikladnom za rekreacijske i druge svrhe, kao što su uzgoj ribe, a voda postaje neprihvatljiva za korištenje čovjeka. Analize se baziraju na dostupnim podatcima o biološkim, hidromorfološkim i osnovnim fizikalno-kemijskim pokazateljima na mjernim postajama kakvoće voda, i to: Lupinjak, Prišlin, Zelenjak i Harmica.


Procjena općeg hidromorfološkog stanja voda temeljila se na dostupnim podacima za niz hidromorfoloških elemenata prema europskoj normi EN15843.

4. STANJE VODA4.1. Stanje voda prema fi zikalno-kemijskim i biološkim pokazateljimaPodaci o kakvoći voda za četiri mjerene postaje na rijeci Sutli (Slika 2) za 2011., 2012. i 2013. g. dobiveni su od Hrvatskih voda. Za mjerne postaje (Sutla–Lupinjak, Sutla-Harmica i Sutla-Zelenjak) prema osnovnim fi zikalno-kemijskim pokazateljima Sutla je u dobrom stanju, dok je mjerna postaja Sutla-Prišlin prema vrijednostima električne vodljivosti, BKP5, nitratima, ukupnom dušiku i ukupnom fosforu u lošem stanju. U tablici 1 prikazani su rezultati osnovnih fi zikalno-kemijskih pokazatelja za 2013. godinu.

Slika 2. Hidrološke monitoring postaje i postaje kakvoće voda na rijeci Sutli (preuzeto iz Ćosić-Flajsig i drugi, 2014)

5

Slika 2. Hidrološke monitoring postaje i postaje kakvoće voda na rijeci Sutli (preuzeto iz

Ćosić-Flajsig i drugi, 2014)

Tablica 1. Ocjena ekološkog stanja rijeke Sutle za tri mjerne postaje na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u 2013. godini

Legenda: 1*broj uzoraka; 2* prosječna godišnja vrijednost pokazatelja; 3*** ocjena prema pokazatelju; 4**** ocjena stanja

Ocjena biološkog elementa kakvoće voda za makrozoobentos (koji najbolje reagira na organsko onečišćenje) izvršena je koristeći indeks saprobnosti Pantle-Buck. Uzorkovanje i

Tijelo površinske vode DSRI190001 DSRI190001 DSRI190003

Mjerna postaja 18001, Sutla, Harmica 18002, Sutla, Zelenjak 18003, Sutla, Prišlin

Pokazatelj Mjerna jedinica 1* 2** 3*** 4**** 1* 2** 3*** 4**** 1* 2** 3*** 4****

električna vodljivost μS/cm 12 546

dobro

12 539

dobro

12 620

loše

alkalitet mgCaCO3/L 12 258,6 12 256,4 12 242,3 pH vrijednost 12 8,1 12 8,2 12 8 otopljeni kisik mgO2/L 12 10,3 12 10,5 12 9,5 BPK5 mgO2/L 12 2,3 12 2,7 12 2,8 KPK-Mn mgO2/L 12 4,3 12 4,3 12 4,6 Amonij mgN/L 12 0,0978 12 0,0475 12 0,1037 Nitrati mgN/L 12 1,1867 12 1,2517 12 1,3392 ukupni dušik mgN/L 12 1,5675 12 1,51 12 1,7742 ukupni fosfor mgP/L 12 0,1688 12 0,1783 12 0,1643

Mjerna stanica - vodostaj

Mjerna stanica - kakvoća

Stanica u Hrvatskoj Stanica u Sloveniji


Rijeke Sutla Pritoka

Ocjena biološkog elementa kakvoće voda za makrozoobentos (koji najbolje reagira na organsko onečišćenje) izvršena je koristeći indeks saprobnosti Pantle-Buck. Uzorkovanje i analiza bentičkih makrobeskralješnjaka obavljena je u 2012. godini na mjernim postajama Sutla-Zelenjak i Sutla-Harmica i prema navedenom pokazatelju analiza je ukazivala na dobro stanje voda, dok je analiza bentičkih makrobeskralješnjaka na mjernoj postaji Sutla-Prišlin ukazivala na umjereno stanje voda. Podatci za ostale biološke elemente kakvoće voda (fi tobentos, makrofi tsk vegetaciju i ribe) nisu bili dostupni.


Tablica 1. Ocjena ekološkog stanja rijeke Sutle za tri mjerne postaje na temelju kemi-jskih i fi zikalno-kemijskih elemenata u 2013. godini

5

Slika 2. Hidrološke monitoring postaje i postaje kakvoće voda na rijeci Sutli (preuzeto iz

Ćosić-Flajsig i drugi, 2014)

Tablica 1. Ocjena ekološkog stanja rijeke Sutle za tri mjerne postaje na temelju kemijskih i fizikalno-kemijskih elemenata u 2013. godini

Legenda: 1*broj uzoraka; 2* prosječna godišnja vrijednost pokazatelja; 3*** ocjena prema pokazatelju; 4**** ocjena stanja

Ocjena biološkog elementa kakvoće voda za makrozoobentos (koji najbolje reagira na organsko onečišćenje) izvršena je koristeći indeks saprobnosti Pantle-Buck. Uzorkovanje i

Tijelo površinske vode DSRI190001 DSRI190001 DSRI190003

Mjerna postaja 18001, Sutla, Harmica 18002, Sutla, Zelenjak 18003, Sutla, Prišlin

Pokazatelj Mjerna jedinica 1* 2** 3*** 4**** 1* 2** 3*** 4**** 1* 2** 3*** 4****

električna vodljivost μS/cm 12 546

dobro

12 539

dobro

12 620

loše

alkalitet mgCaCO3/L 12 258,6 12 256,4 12 242,3 pH vrijednost 12 8,1 12 8,2 12 8 otopljeni kisik mgO2/L 12 10,3 12 10,5 12 9,5 BPK5 mgO2/L 12 2,3 12 2,7 12 2,8 KPK-Mn mgO2/L 12 4,3 12 4,3 12 4,6 Amonij mgN/L 12 0,0978 12 0,0475 12 0,1037 Nitrati mgN/L 12 1,1867 12 1,2517 12 1,3392 ukupni dušik mgN/L 12 1,5675 12 1,51 12 1,7742 ukupni fosfor mgP/L 12 0,1688 12 0,1783 12 0,1643

Mjerna stanica - vodostaj

Mjerna stanica - kakvoća



Rijeke Sutla Pritoka

Vrijednosti prioritetnih tvari (kompleksni organski spojevi) i drugih onečišćujućih tvari (arsen, bakar, cink i krom) tijekom trogodišnjeg razdoblja na svim mjernim postajama na rijeci Sutli pokazuju dobro kemijsko stanje voda.

4.2. Hidromorfološki pritisciSamo Sutlansko jezero (akumulacija) trenutno egzistira kao retencija s prirodnim zamočvarenim dijelom. Budući da Sutlansko jezero više nema funkciju vezanu za vodoopskrbu, jer naselja na slovenskoj i hrvatskoj strani imaju druga vodocrpilišta, postoji mogućnost revitalizacije/restauracije rijeke Sutle na tom dijelu vodotoka, kroz smanjenje brane i poboljšanje hidromorfološkog stanja. Sadašnje hidromorfolosko stanje na području Sutlanskog jezera prema Planu upravaljanja vodnim područjima određeno je kao umjereno dobro stanje.Na mjernim postajama Sutla-Lupinjak, Sutla-Prišlin, Sutla-Zelenjak, Sutla-Hramica hidromorfološko stanje je dobro.

4.3. Rizici nepostizanja dobrog stanja voda Rezultati provedenih analiza u sklopu redovitog monitoringa za osnovne fi zikalno-kemijske pokazatelje pokazali su da još uvijek postoji značajan unos organskog onečišćenja i unosa hranjivih tvari u rijeku Sutlu. Razlozi povišenih vrijednosti BPK5 na mjernoj postaji Sutla-Prišlin najvjerojatnije su ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, koje nisu priključene na sustav javne odvodnje. Rezultati analiza bioloških elementa kakvoće voda (makrozoobentos), ukazuju da je na mjernoj postaji Sutla-Prišlin prisutno organsko onečišćenje, a vjerojatan uzrok tome su veća naselja (Hum na Sutli s hrvatske strane i Rogaška Slatina sa slovenske strane) s pripadajućom industrijom uzvodno od mjerene postaje (Ćuk i drugi, 2011). Povećane vrijednosti hranjivih soli u rijeci Sutli mogu biti povezane s umjetnim gnojivima koja se koriste na poljoprivrednom zemljištu. Poljoprivredne aktivnosti, mogu dovesti do povećanja koncentracije suspendirane tvari, pesticida, herbicida i hranjivih soli u vodi.U daljnjim analizama, trebalo bi modelirati međuovisnost otopljenog kisika i temperature vode, međuovisnosti BPK5 i KPK s minimalnim mjesečnim protocima, kako bi se


vidjelo da li u ljetnim mjesecima kada je niži vodostaj i viša temperatura vode, dolazi do pogoršanja stanja voda, odnosno smanjenja količine otopljenog kisika u vodi, što može negativno djelovati na pojedine biološke elemente kakvoće voda (Bonacci, 2001).

5. MJERE U Sloveniji i Hrvatskoj izrađeni su programi za obradu otpadnih voda prema Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Urban Waste Water Treatment Directive, 1991). U zadnje vrijeme, sredstva Kohezijskog, Strukturnog i Okolišno - poljoprivrednog fonda Europske unije su korištena kako bi se smanjio utjecaj otpadnih voda i zagađenja uzrokovanog poljoprivrednim aktivnostima na vodne resurse. Zbog raspršenih naselja ruralnog karaktera u slivu rijeke Sutle, postoji samo nekoliko izgrađenih kanalizacijskih sustava. Otpadne vode se prikupljaju i pročišćavaju u većim urbanim naseljima. Uređaji za obradu otpadnih voda u Sloveniji (u DPSIR okviru su definirani kao točkasti izvor onečišćenja) izgrađeni su u Rogaškoj Slatini (9000 ekvivalenata stanovnika (u daljnjem tekstu: ES)), Općina Šmarje pri Jelšah (3200 ES), Podčetrtek (1990 ES). Mali uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Kozje (1000 ES), Olimje (750 ES), Podsreda (250 ES), Kostrivnici (198 ES) i Sveti Florijan (150 ES). Otpadne vode se prikupljaju i pročišćavaju u većim urbanim sredinama i naseljima. U ostalim naseljima se otpadne vode prikupljaju putem vodonepropusnih septičkih taložnica ukoliko se direktno ne ispuštaju u male jarke i kanale. U Hrvatskoj postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda u Kumrovcu (3000 ES) i Humu na Sutli (2000 ES). U Hrvatskoj postoje planovi za izgradnju novog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, umjesto postojećeg, u Kumrovcu i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Klanjcu. Uz navedene mjere potrebno je uvrstiti i mjere koje se odnose na definiranje granica dobrog ekološkog potencijala na području prirodne retencije/Sutlanskog jezera.

6. MOGUĆNOSTI RESTAURACIJE VODOTOKA VEZANO UZ PODRUČJA NATURA 2000

Daljnja istraživanja sliva rijeke Sutle treba razvijati u skladu s Vodećim načelima za renaturalizaciju rijeka (eng. Guiding Principles for River Restoration) (Bonacci, 2001; Guipponi, 2012; Kristensen, 2004) uključujući i važnost korištenja prirodnih retencija koji uključuje: dinamička svojstva rijeka, prilagodbu ljudske potrebe za prirodnim riječnim sustavima, definiranje referentnih uvjeta, hidrološka povezivanja, uključivanja javnosti, višekriterijske analize, analize troškova i koristi i ekonomske procjene, te odgovarajući dugoročni monitoring u više razina.Preporučene restauracijske mjere na području nekadašnjeg Sutlanskog jezera, na kojoj se danas nalazi retencija, uključivale bi uklanjanje vodnih stepenica. Navedeno bi pogodovalo reofilnim vrstama riba, a navedenom mjerom restauracije uvjetovalo bi se i povećanje mikrostaništa što bi vjerojatno dovelo do povećanja raznolikosti vrsta, dok bi se na određenim reguliranim dijelovima rijeke Sutle trebalo vratiti meandre tamo gdje su oni postojali prije reguliranja.

ZAKLJUČAKRijeka Sutla je državna granica između Hrvatske i Slovenije, ali istovremeno i važna


poveznica za stanovnike s obje strane rijeke koji zajedno žive stoljećima. Preduvjet za uspješno upravljanje vodama ovom pograničnom rijekom je intenzivnija suradnja između Hrvatske i Slovenije. Poljoprivreda (uključujući i uzgoj stoke), urbanizacija (otpadne vode) i promjene protoka su među ozbiljnim Pokretačima i stvaraju Pritisak na vodni sustav, kao i na njegovu biološku raznolikosti. Restauracija rijeke u smislu revitalizacije uloge prirodne retencije i upravljanje kvalitetom (stanjem) vode i provedba specifičnih ekološkim zahtjevima za pojedina područja nužna je, posebno za područja zaštite prirode i rekreacijske lokalitete.Istovremeno, klimatske promjene/varijacije koje uzrokuju rastuće hidrološke ekstreme ukazuju na veću potrebu za integralnim upravljanjem riječnim slivom koji uključuju izgradnju retencija na gornjem dijelu sliva rijeke (slovenska strana) kako bi se zaštitili nizvodni dijelove sliva (hrvatska i slovenska strana), te analizu korištenja prirodne retencije ili obnovu Sutlanskog jezera radi obrane od štetnog djelovanja voda uz nužnost definiranja ekološki prihvatljivog protoka vode u rijeci Sutli, ukoliko se bude uspostavila akumulacija, a ne retencija.Sve navedeno ukazuje na nužnost definiranja stvarnog korištenja i uloge retencije kojim bi se omogućilo održavanje specifičnih i vrijednih obilježja hidrološkog režima riječnog ekosustava, te normalno funkcioniranje vodenog ekosustava. Trenutno stanje, uz postojanje pregrade i brane i bez riblje staze, uz kontinuirano istjecanje vode kroz temeljni ispust, ne odgovara niti funkcioniranju retencije niti akumulacije. Također, potrebno je odrediti „zaštitne zone“ (eng.: buffer zone) na poljoprivrednim zemljišta radi smanjenja unosa hranjivih soli preko umjetnih gnojiva iz poljoprivrede i prioritetnih tvari u rijeku Sutlu, koja se koriste kao zaštitna sredstva u poljoprivredi.

LITERATURA[1] Bonacci, O. (2001): Ekohidrologija vodnih resursa i otvorenih vodotoka,

Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split, 487 str.[2] Ćosić-Flajsig, G., Globevnik, L., Karleuša, B. (2014): Water Quality of the River

Sutla and Possibility of River Restoration, International Scientific Conference People Buildings and Environment (PBE 2014), Kromeriž, Czeck Republic, http://www.fce.vutbr.cz/ekr/pbe/ (22.04.2015.).

[3] Ćuk, R., Vučković, I., Tomas, D. i Marijanović Rajčić , M. (2009): Sastav i struk-tura makrozoobentosa na rijeci Sutli, Hrvatske vode, 17 (68), 79-86.

[4] Guipponi C. (2012): From the DPSIR reporting framewok to a system for a dinamic and integrated decision making process, MULINO Conference, Venice.

[5] Kagalou I., Leonardos I., Anastasiadou C. i Neofytou C. (2012): The DPSIR Ap-proach for an Integrated River Management Framework. A Preliminary Application on a Mediterranean Site (Kalamas River -NW Greece), Springer Science+Business Media B.V.

[6] Kristensen P. (2004): The DPSIR Framework, Paper presented at the workshop on a comprehensive / detailed assessment of the vulnerability of water resources to environmental change in Africa usingriver basin approach. UNEP Headquarters, Nairobi, Kenya.


[7] Urban Waste Water Treatment Directive (1991), Council Directive of 21 May 1991 concerning urban waste water treatment (91/271/EEC).

[8] Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13; 151/14).[9] Water Framework Directive (2000), Directive of European Parlament and of the

Council 2000/06/EC – Establishing a Framework for Community Action in the Field of Water Policy, Brussels.

AUTORImr.sc. Gorana Ćosić-Flajsig a

dr.sc. IvanVučković b

izv.prof.dr.sc. Barbara Karleuša c

a Tehničko veleučilište u Zagrebu, Graditeljski odjel; Av. V. Holjevca 15, 10000 Zagreb, Hrvatska, [email protected]

b Elektroprojekt, Građevinsko-arhitektonski biro, Odjel za zaštitu okoliša i gospodare-nje otpadom, Alexandera von Humboldta 4, 10000 Zagreb, Hrvatska,

[email protected] Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Radmile Matejčić 3, 51000 Rijeka, Hrvatska

[email protected]

306 HRVATSKE VODE PRED IZAZOVOM KLIMATSKIH PROMJENA

Documents

STANJE VODA RIJEKE SUTLE I MOGUĆNOSTI …bib.irb.hr/datoteka/764936.27_OSI_FLAJSIG_297_-_306.pdfmodel upravljanja stanjem voda sliva rijeke Sutle radi kontrole stanja voda sliva,