Standardizacija i Certifikacija Organske Poljoprivredne Proizvodnje

STANDARDIZACIJA I CERTIFIKACIJA ORGANSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE


LIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


REGULATIVE I STANDARDI RAZVOJ ORGANSKE POLJOPRIVREDE U SVIJETU Poetkom 20. vijeka u Evropi i SAD-u javio se interes za organsku poljoprivredu. Poetkom pedesetih godina dvadesetog vijeka stanovnitvo u svijetu poinje razmiljati o negativnim efektima tzv. industrijskog sistema poljoprivredne proizvodnje po ljudsko zdravlje i kvalitet vode za pie. Zabrinutost javnosti je uticala na rast i promociju organske poljoprivrede kao alternativnog sistema proizvodnje hrane. Nauna istraivanja novih metoda proizvodnje hrane (ne-hemijskih i ne-intezivnih) su postala predmet interesa stranih privatnih istraivakih institucija npr. Rodale Research Institute u Pensilvaniji. Osamdesetih godina dvadesetog vijeka jo uvijek je mali broj proizvoaa odanih ovom sistemu poljoprivredne proizvodnje. Danas je situacija znaajno drugaija. Glavni motiv prelaska na organski sistem poljoprivredne proizvodnje je visoka tranja na tritu, mogunost postizanja vie cijene, zabrinutost za zdravlje ljudi i stepen zagaenja ivotne sredine. Poetkom devedesetih godina u Britaniji je samo 0,1 % poljoprivrednih povrina bilo pod organskom poljoprivredom. Pojava opasne bolesti ,,kravlje ludilo uticala je da britansko trite organskih proizvoda doivi procvat te je Velika Britanija 2001. godine na sajmu BIO-FACH proglaena je za zemlju godine. Nagli razvoj i irenje sistema organske poljoprivrede je uoen tek poslije 1996. godine. Danas je vie od 26,5 miliona ha 2004. sa poveanjem u odnosu na 2003. godine od 9,9 % poljoprivredne povrine kultivirano po principima organske proizvodnje (Izvor podataka SOEL-Njemaka fondacija za ekologiju i poljoprivredu, Feb 2005). Trite ovih proizvoda ima stopu porasta od 40% godinje. Oko 70% od ukupne godinje proizvodnje i 90% godinje potronje pia se uvozi u Veliku Britaniju. (Mr Aleksandra Nikoli: Osnov izgradnje trita na organski nain) Neto drugaiji primjer je Austrija. U vrijeme kada je Austrija pristupala Evropskoj uniji veliki broj farmera je odluio da pone sa organskom poljoprivredom, jer je to bio jedini nain da opstanu na visoko konkurentnom EU tritu. Farmeri su podrani i od strane drave koja je izradila akcioni plan razvoja organske poljoprivrede i finansijski podrava implementaciju. Danas Austrija ima 13% povrina obraenih po organskim principima poljoprivredne proizvodnje. U SAD ukupna prodaja hrane prozvedene metodom organske poljoprivredne proizvodnje je porasla od 1 milijarde dolara u 1990. godini na preko 4 milijarde dolara 2003. godine. (Mr Aleksandra Nikoli: Organska poljoprivreda u Evropi i svijetu)



Tabela 1. Obradive povrine pod org poljoprivredom u Evropi (,,SOEL, 2005.)

Zemlja Austrija panija eka Francuska Njemaka Italija Britanija vedska Grka

ha 328.080 725.250 255.000 550.000 724.520 1.230.000 665.060 207.490 244,460

% 11.60 2,28 5,09 1,70 4,10 8,00 4,22 6,09 0,86

Br.domainstava u org. polj. 19.560 17.028 11.377 16.478 16.748 4.017 6.028

Udio angaovanih domainstava u organskoj poljoprivredi u EU se kree od 8,32%, (Austrija) do 1,3 % (Francuska), a u prosjeku iznosi 1,89%. Iz tabele se ipak moe zakljuiti rast i udio povrina pod organskom poljoprivredom u Evropi znaajno zavisi i od ,,zdravlja i stabilnosti ekonomsko politikih sistema u pojedinim zemljama. Osim toga, nivo razvoja organske poljoprivrede takoe zavisi i od institucionalne razvijenosti konvencionalne poljoprivrede, a posebno od razvijenosti mehanizma transfera znanja i plasiranja informacija.



ZemljaNjemaka Italija Francuska UK vajcarska Holandija Austrija vedska Belgija Danska

Obrt u mil. US Trite org. proizvoda u%3,1 1,4 1,607 1,578 0,742 0,395 0,323 0,42 0,3 0,339 28 13 15 15 7 4 3 4 3 3

Tabela 3. Trite organskih proizvoda u Evropi u 2003.godini (,,The organic market Switzerland and the EU, SOEL, 2004)

Prosjene premije na EU tritu za neke proizvode iz organske poljoprivrede u odnosu na iste proizvode proizvedene u skladu sa principima konvencionalne poljoprivredne proizvodnje prikazane su tabeli 4.

Tabela 4. Razlika u cijeni u odnosu na konevncionalne proizvode za (www.grolink.se)

Proizvod Mlijeko Govedina Jagnjetina Svinjetina Jaja Penino brano eerna repa Krompir

Via cijena u % u odnosu na kovencionalni proizvod 16 23 14 95 166 70 90 70



RAZVOJ LEGISLATIVE ORGANSKE POLJOPRIVREDE U poetnim fazama razvoja organske poljoprivrede nije postojala opte prihvaena regulativa bilo na nacionalnom ili internacionalnom nivou. Razliita nezavisna tijela, najee nevladine organizacije, su poela sa definisanjem pravila organske poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno sa utvrivanjem pozitivnih efekata organske poljoprivredne proizvodnje na kvalitet okoline i ruralni razvoj, kao i sa porastom potranje za proizvodima organske poljoprivrede, dravne i internacionalne organizacije nastoje da uspostave prepoznatljiv sistem certifikacije. Svrha jasno definisanih standarda i pravila za organsku poljoprivredu je da pridobije povjerenje kupaca. Uspostavljanje sistema inspekcije i certifikacije od strane velikog broja individualnih i nezavisnih organizacija omoguilo je kreiranje trgovakih marki koje informiu potroaa da je dati proizvod proizveden po standardima organske poljoprivrede koji su definisani od strane odreenog certifikacijskog tijela. Pojava velikog broja standarda uzrokovala je konfuziju kod potroaa, te smanjila povjerenje potroaa Budui da certifikovan proizvod olakava plasiranje proizvoda na trite internacionalne i nacionalne strukture su poele baviti problemom standardizacije organske proizvodnje hrane i pia. Na nivou Evropske unije prvo je prihaena je Regulativa 2092/91 koja sadri osnovna pravila u organskoj proizvodnji vezana za: podruje upotrebe i oznaavanja, osnovna pravila organske poljoprivrede za biljnu proizvodnju (konverzija, obrada zemljita, sjetva, sadnja, ubriva, zatitna sredstva, proizvodne propise), zatim proces etiketiranja, preradu i pakovanje biljnih i prehrambenih proizvoda, transport, distribuciju, marketing, listu dozvoljenih supstanci koje mogu biti koritene, sistem nadzora, promet proizvoda unutar zajednice, upravne odredbe i njihovo provoenje te generalno okvir kako inspekcija i certifikacija trebaju biti organizovane, kao i osnovna pravila prilikom uvoza iz ,,treih zemalja i podaci o prijavama za cetifikaciju. Nekoliko godina kasnije prihvaena je i Regulativa 1804/99 koja sadi pravila vezana za proizvodnju, oznaavanje i inspekciju najznaajnijih ivotinjskih vrsta. Prema ovom dokumenu svaka lanica EC treba da uspostavi vlastitu certifikacijsku emu, inspekcijski sistem i akreditacioni sistem da izda akreditaciju za svako certifikacijsko tijelo. Takoe na nivou EU donesena je odluka da se sve kue, organizacije ili tijela koja se bave certifikacijom i inspekcijom moraju akreditovati prema ISO 65 i ISO 39. Regulativa 2078/02 je naknadno usvojena i definie emu podrke farmerima koji se bave organskom poljoprivredom, kao i programe koji se bave promocijom organske poljoprivrede. Podrka se ogleda u tri oblika i to:



- finasijska podrka kojom je definisano da zemlje lanice EU 10% od ukupnog budeta za poljoprivredu moraju troiti na organsku poljoprivrednu proizvodnju; - stalna edukacija poljoprivrednih proizvoaa; - nauna istraivanja iz oblasti proizvodnje po konceptima organske poljoprivrede i prevovremen transfer znanja do krajnjih korisnika poljoprivrednika. IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movement), kao meunarodno udruenje koje okuplja preko 600 lanica iz 130 zemalja, ima veoma znaajnu ulogu u kreiranju jednog prepoznatljivog sistema certificiranja organske poljoprivrede. IFOAM standardi su prepoznati kao internacionalni i oni su osnovni standardi za organsku proizvodnju i preradu (uzgoj, proizvodnja, prerada i skladitenje). Ovi standardi se revidiraju svake dvije godine i okvir su ili osnova za sva svjetska tijela za certifikaciju koja na osnovu njih razvijaju svoje standarde. Nacionalni standardi treba da budu mnogo detaljniji i da uzmu u obzir lokalne uslove za proizvodnju. IFOAM standardi ne mogu biti upotrebljeni za certifikaciju sami po sebi. IFOAM Odbor za standarde zajedno sa IFOAM lanicama i drugim zainteresovanim razvijaju IFOAM osnovne standarde (IBS). Bitno je napomenuti da je Republika Srpska donijela i svoj Zakon o organskoj poljoprivredi. (Slubeni glasnik RS broj 75/04). BILJNA PROIZVODNJA ZAKON O ORGANSKOJ PROIZVODNJI HRANE (Slubeni glasnik Republike Srpske broj: 75/04 Izvodi iz Zakona o organskoj proizvodnji hrane vezano za biljnu proizvodnju Plodnost i bioloka aktivnost zemljita Plodnost i bioloka aktivnost zemljita treba da se odri, i ako je mogue povea. Da bi se to ostvarilo treba da se preduzmu sljedee mjere: a. Zemljite treba da bude kultivisano tako da osigura samoodrivu produktivnost na osnovu njegovih fizikih, hemijskih i biolokih osobina. b. Bioloka aktivnost treba da bude stimulisana; c. Osnova u proizvodnji usjeva u povrtlarstvu, ratarstvu i umarstvu je posveivanje posebne panje strukturi i plodnosti zemljita i ekosistema da bi se obezbijedila raznovrsnost vrsta, a da se pri tome gubici u hranjivima svedu na minimum; d. Pri obradi zemljita zemljini pokriva treba da se osigura da e zemljina erozija i gubici hranjiva i biljnih proizvoda biti svedeni na minimum; e. Intenzitet proizvodnje krmnog bilja treba da varira, zavisno od sposobnosti prilagoavanja na lokaciju.



Upravljanje bolestima, tetoinama, korovima, ukljuujui regulatore rasta tetoine, bolesti (biljne i ivotinjske) i korovi moraju da budu kontrolisani na osnovama kombinacije razliitih mjera, posebno sljedeih: a. b. c. d. izborom pogodnih sorata; izborom odgovarajueg plodoreda, mehanikom kultivacijom; termikom obradom, tretmanom zemljita vodenom parom-za biljne proizvodnje u zatienom prostoru (staklenici, plastenici); e. zeleninim ubrenjem, izbalansiranim programom drugih dozvoljenih vrsta ubrenja, malovanjem, mehanikom kontrolom i mehanikim unitavanjem tetoina. Termika kontrola korova i fizike metode za upravljanje bolestima, tetoinama i korovom su dozvoljene. Termika sterilizacija zemljita, za borbu protiv bolesti i tetoina, treba da bude ograniena i da se primjenjuje kada se plodoredom i prirodnim putem u zemljitu ne mogu postii eljeni efekti. Saglasnost za termiku sterilizaciju zemljita daje tijelo za certifikaciju, od sluaja do sluaja. Sva oprema primijenjena u klasinom sistemu zemljoradnje treba da bude propisno oiena, prije nego to bude upotrebljena na podrujima sa organskom proizvodnjom. Korienje sintetskih pesticida je zabranjeno. Dozvoljena sredstva za zatitu bilja i kontrolu tetoina, za tretman nad korovima navedeni su u posebnom pravilniku. Izrada pravilnika je u toku. Korienje sintetskih regulatora rasta je zabranjeno. Sintetike boje ne mogu da budu koritene radi poboljanja izgleda organskih proizvoda. Korienje organizma ili proizvoda, dobijenih genetskim ininjeringom, je zabranjeno. Ministarstvo nadleno za poljoprivredu moe da propie metode zatitnog tretmana biljaka i biljnih proizvoda i da da instrukcije za njihovo koritenje. ubrenje i oplemenjivanje zemljita Upravljanje ubrenjem treba da gubitke u hranjivima svede na minimum. Akumulisanje tekih metala i drugih zagaivaa treba da bude onemogueno. Bioloki razgradljiv materijal, na osnovama mikrobiolokih procesa, biljnog ili ivotinjskog porijekla, treba da bude osnov za program ubrenja. Tijelo za certifikaciju moe da utvrdi ogranienja za ukupnu koliinu ovog materijala proizvedenog na farmi, uzimajui u obzir lokalne uslove i specifinu prirodu usjeva. Stajsko ubrivo koje sadri ljudski izmet (fekalije i urin) ne moe da bude koriteno za proizvodnju bilja za ljudsku potronju, osim kada su zadovoljeni svi sanitarni uslovi. Tijelo za certifikaciju treba da utvrdi sve sanitarne zahtjeve, a procedura utvrivanja i ispunjenja tih uslova ostvaruje se na licu mjesta, radi onemoguavanja prenosa tetoina, parazita i infektivnih agenasa. Materijali, doneeni spolja, upotrebljni za ubrenje i oplemenjivanje zemljita, moraju da ispunjavaju uslove propisane posebnim pravilnikom.



Mineralna ubriva mogu da budu primijenjena samo u njihovom prirodnom sastavu i ne smiju da budu uinjena rastvorljivijim i na osnovama hemijskog tretmana. Tijelo za ceritifkaciju moe da utvrdi, svojim standardima, izuzetke od ovog pravila, koji moraju da budu dobro potkrepljeni. Ovi izuzeci ne mogu da se odnose na mineralna ubriva koja sadre azot. ubriva, uvrtena u proces certifikacije, na osnovama standarda za organsku poljoprivredu utvrenih ovim zakonom, ili standardima tijela za certifikaciju, mogu da budu iskljuena iz ovog procesa, ako njihova proizvodnja ima neprihvatljiv uticaj na okolinu. Ako postoji povod za oekivanje postojanja visokih koncentracija-dozvoljene vrste ubriva i oplemenjivai zemljita treba da budu analizirani, prije rasturanja po zemljitu, na sadraj tekih metala i na radioaktivnost i na zagaenost drugim nedozvoljenim supstancama. Ovo e se uvijek primjenjivati u sluaju planirane primjene nus proizvoda industrije ili spaljivanja, kao to su pepeo, talog ili industrijski kre. Nesintetsko mineralno ubrivo i doneseno u ubrivima biolokog porijekla smatrae se dopunskim, nee se smatrati zamjenom za recikliranje hranjiva. Tijelo za certifikaciju treba da propie svojim standardima ogranienja za koritenje inputa kao to su: kalijum u mineralnom obliku, magnezijumova ubriva, mikroelementi, stajnjak i ubriva sa relativno visokim sadrajem tekih metala i/ili drugih neeljenih supstanci, na primjer: osnovna ljaka, kameni fosfati i kanalizacioni mulj (imajui u vidu i uslove kvaliteta ubriva i oplemenjivaa zemljita, utvrene posebnim pravilnikom.) U zemljitu teba da bude odravan odreeni nivo pH.(nivo kiselosti) Kupoprodajni ugovori izmeu farmi, za organska ubriva dozvoljeni su samo izmeu farmi koje su u sistemu organske poljoprivrede, u skladu sa ovim zakonom. Sjemena, rasad i vegetativni materijal za razmnoavanje Sjemena, rasad i vegetativni materijal za razmnoavanje, za organsku proizvodnju, moraju da potiu sa organskih gazdinstava. Odstupanje je mogue samo za biljni materijal koji je umnoen in-vitro (i da postoji odgovarajui certifikat). Kad nema na raspolaganju certifikovanog sjemenskog i sadnog materijala treba da bude koriten hemijski netretiran konvencionalni materijal, uz saglasnost tijela za certifikaciju. U sluaju sjemena, matinih biljaka i u sluaju vegetativnog materijala za razmnoavanje, generacija roditeljskih biljaka mora da bude kultivisana u skladu sa odredbama ovog poglavlja. U sluaju viegodinjih biljaka taj uslov moraju da zadovolje najmanje dva ciklusa roditeljskih biljaka. I na ovaj sjemenski, sadni i biljni materijal za razmnoavanje primjenjivati e se odredbe i drugih zakona, koje tretiraju sjemensku i rasadniarsku proizvodnju. Nije dozvoljeno koritenje sjemena, polena, transgenih biljaka ili sadnog materijala, dobijenih genetskim ininjeringom. Sakupljanje nekultivisanog materijala biljnog porijekla i med Sakupljanje jestivih divljih biljaka i dijelova biljaka koje rastu prirodno u umama i na poljoprivrednom zemljitu imae isti tretman kao i organska proizvodnja ako: a. to zemljite nije tretirano neodobrenim proizvodima tokom namanje prethodne tri godine i,



b. sakupljanje ne zadire u stabilnost prirodnog okruenja i u odravanje vrsta u podruju na kom se vri sakupljanje. Samonikli biljni proizvodi mogu da budu certifikovani kao organski samo ako potiu sa podruja sakupljanja koje je geografski definisano i koje nije izloeno zabranjenim supstancama, i koje su subjekt inspekcije. Podruje sakupljanja treba da bude na propisanoj udaljenosti od klasine zemljoradnje, kontaminacije i zagaivanja. Lice koje se bavi sakupljanjem, koje upravlja svim fazama uzgoja i sakupljanja predmetnih proizvoda, mora da bude jasno identifikovano i da mu je dobro poznato podruje sakupljanja koje je u pitanju. Proces sakupljanja mora do kraja biti dokumentovan. Inspekcijska procedura, utvrena za organska gazdinstva, odnosi se u cjelini na predmetno sakupljanje divljih biljaka. Izvodi iz standarda ORGANSKE KONTROLE OK vezani za proizvodnju usjeva Konverzija Poetak perioda konverzije e biti raunat od dana aplikacije Organskoj Kontroli. Biljni proizvodi iz jednogodinje proizvodnje, panjaci i livade e se smatrati organskim jedino nakon perioda konverzije od 2 godine. Za viegodinje usjeve (osim panjaka i livada) trai se period od najmanje tri godine. Tamo gdje operator moe demonstrirati da su u potpunosti ispunjeni zahtjevi standarda u poslednje tri godine, OK moe retroaktivno certificirati zemljite. OK odreuje koja dokumentacija je neophodna i kolika je nadoknada za retroaktivnu konverziju. U svakom sluaju operacije e biti nadzirane za vrijeme perioda od minimalno 6 mjeseci prije mogue certifikacije. Standard za lokalno BIH trite: Biljna proizvodnja moe biti certificirana nakon perioda konverzije od jedne godine. Ovaj standard bit e ponovo razmatran prije 1. januara 2006. godine. Ako itava farma nije certifikovana, organski i konvencionalni dijelovi farme bit e jasno i stalno razdvojeni. Zemljite na farmi nee biti zamjenjivano izmeu konvencionalnog i organskog naina proizvodnje. Paralelna proizvodnja Usjev koji se namjerava prodavati kao OK certifikovan nee biti uzgajan i na organski i konvencionali nain na istom imanju, osim ako se podvrste razlikuju na takav nain da se jasno mogu uoiti razlike. OK moe napraviti izuzetke u ovome ako je etva organskih i konvencionalnih usjeva napravljena u razliito vrijeme, a ovo moe biti potvreno inspekcijom. OK ima pravo da izda instrukcije operateru da organski i konvencionalni proizvodi budu jasno razdvojeni.



Izbor usjeva i vrsta Organsko sjeme i sadni materijal odgovarajuih vrsta i kvaliteta e se koristiti. Kada organsko sjeme i sadni materijal nisu dostupni, konvencionalni materijali se mogu koristiti pod uslovom da nisu tretirani pesticidima, drugaije nije odobreno ovim standardima. OK e obezbijediti listu svih dostupnih organskih sjemena i sadnog materijala. Gdje netretirana sjemena i sadni materijal nisu dostupni, hemijski tretirana sjemena i sadni materijal mogu biti koriteni. Proizvoa mora pokazati OK da hemijski netretirana sjemena i sadni materijal nisu dostupni. Diverzitet u proizvodnji usjeva Raznolikost u biljnoj proizvodnji i aktivnost e biti osigurani putem odgovarajueg plodoreda i/ili raznolikosti usjeva. Preporuuje se da panjaci ili zeleno gnojivo budu ukljueni u plodored osim ako opetaror moe demonstrirati raznolikost u biljnoj proizvodnji drugim nainima. Za viegodinje usjeve diverzitet e se osigurati kroz vonjak/saenjem pokrivaa zemljita i/ili diverzitetom ili zaklonskih sadnica u vonjaku. Plodnost zemljita i ubrenje Materijal mikrobiolokog, biljnog ili ivotinjskog porijekla e formirati osnovu programa plodnosti. Hranjive tvari i proizvodi za plodnost/ishranu e se koristiti na nain koji titi zemljite, vodu i biodiverzitet. Restrikcije mogu biti napravljene na koliinama, lokaciji, vremenu, tretmanima, metodama, ili izboru inputa koji se koriste. Materijal koji se koristi za zemljite e biti u skladu sa prilogom 1. standarda Organske kontrole. Mineralna gnojiva e se koristiti samo u programima koji se odnose na dugotrajne potrebe za plodnou, zajedno sa ostalim tehnikama kao to je dodavanje organske tvari, zelena gnojiva, plodored i nitrogenska fiksacija putem bilja. Mineralna gnojiva e se primjenjivati u obliku u kojem su prirodno sastavljeni i dobiveni i nee biti napravljeni putem rastvorljivog hemijskog tretmana, osim dodatkom vode i mijeanje sa drugim u prirodi pojavnim, dozvoljenim inputima. OK moe dozvoliti izuzetak ovom zahtjevu pod izuzetnim okolnostima. Sintetika nitrogena gnojiva, ukljuujui ureju, su zabranjena. tetoine, bolesti, korovi i kontrola rasta Svi organski proizvodni sistemi e pokazivati skup pozitivnih/procesa mehanizama sposobnih da objasne menadment sa velikim tetoinama, korovom i bolestima pod normalnim okolnostima. Fiziki metodi borbe protiv tetoina, bolesti i korova su dozvoljeni, ukljuujui spaljivanje. Tretman termalnom sterilizacijom tla radi borbe protiv tetoina i bolesti moe biti dozvoljena nakon odobrenja OK.



Sredstva koja mogu biti primijenjena u borbi protiv bolesti, tetoina i korova navedena su u prilogu 2 i sve ostale komponente e biti u skladu sa kriterijem priloga 3 u IFOAM osnovnim standardima.

Izbjegavanje kontaminacije Operator e uvesti mjere ukljuujui barijere i zatitni pojas kako bi se izbjegla potencijalna kontaminacija i ograniili zagaivai organskih proizvoda. U sluaju razumne sumnje o kontaminaciji OK e osigurati da se poduzme analiza relevantnih proizvoda i moguih izvora zagaenja (zemljite, vazduh, inputi) kako bi se odredio nivo kontaminacije i napravie prikladne odgovore, kao to su otkrie kontaminacijskih izvora, uzimajui u obzir porijeklo kontaminacije i ostale relevantne faktore. Sva oprema iz konvencionalnog sistema proizvodnje e biti temeljno oiena od potencijalnih zagaujuih materijala prije upotrebe na organski voenim podrujima.ORGANSKA POLJOPRIVREDA U BOSNI I HERCEGOVINI Zvanino registrovane organske poljoprivredne proizvodnje nije bilo sve do 2001. godine u BiH. Nakon zavretka rata na naem podruju mnogobrojne internacionalne nevladine organizacije zapoele su implementaciju projekata koji su se bavili i problematikom organske poljoprivredne proizvodnje. Prve odlaske na sajmove organske poljoprivrede (BIOFACH, Njemaka) i usavravanje domaih kadrova je omoguila njemaka vladina organizacija za tehniku podrku GTZ. SIPPO (Swiss Import Promotion) i SIDA (Svedish Internatinal Development Agency) nastoje provesti program kome je krajnji cilj uspostavljanje nacionalnog tijela za certifikaciju u BiH. Kao rezultat prijekta Certifikacija organskih farmi u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koji je finasiran od strane REC (Regional Environmental Center for ECC), je tampana prvu knjiga sa standardima organske poljoprivredne proizvodnje. Osnovu ovih standarda ine EU i IFOAM standardi. CEFA, je italijanska humanitarna organizacija koja ve vie od 6 godina radi na pokretanju organske poljoprivredne prizvodnje na podruju Mostara i Blagaja. Podrku razvoju ovog sektora daju i domae organizacije kao to su ECON (....), BETA (Bosnian Environmental Technologies Association), LIR (Lokalna inicijativa razvoja) i PIT (Poslovni inkubator Topola). ZATO ORGANSKA POLJOPRIVREDA ? Nagli porast ljudske populacije sredinom dvadesetog vijeka i sve vee potrebe za velikim koliinama hrane dovele su do primjene novih tehnologija. Nauno tehnoloku bum je u poljoprivredi oznaen zelena revolucija:. Primjena nove mehanizacije, te hibridizacije i hemijskih sredstava je dovela do poveanja koliina poljoprivrednih proizvoda. etrdesetih i pedesetih godina primjena novih tehnologija u poljoprivredi je doivjela procvat.



ezdesetih godina, sa prvom zabranom DDT u vedskoj, znaile su otrenjenje. U narednim godinama ve je poela zabrana odreenih tekih maina, nekih vrsta hemikalija, velikih koliina vjetakih ubriva i sl. Zbog njihovog tetnog uticaja na okolinu. ta danas razvoj sistema organske poljoprivrede doprinosi? mogunost zaposlenja i zadravanje mladih na selu organska poljoprivredna proizvodnja obezbjeuje mogunost za zapoljavanje i poveanje prihoda stanovnitva ruralnih oblasti, ak i za male farmere. konkurentonost na inostranom tritu, zahvaljujui relativno niskoj cijeni rada i prirodnim resursima novu ansu za male farmere na domaem i svjetskom tritu vaan faktor u razvoju eko-turizma zatiti okoline - orjentacija ka ,,istim tehnologijama osiguranju kvalitetnijeg ivota i prije svega ljudske ishrane



CERTIFIKACIJA PROCES CERTIFIKACIJE ORGANSKE POLJOPRIVREDE TA JE TO CERTIFIKACIJA? Certifikacija je sloen sistem kojim se odreuje i potvruje prilagoenost proizvoda standardima koji se primjenjuju. Izraz se koristi kada je izvrena od strane treeg lica, odnosno nezavisnog tijela. Certifikat nam govori da je proizvod proizveden primjenom tano odreenih tehniko-tehnolokih metoda, koje obezbjeuju poseban kvalitet proizvoda za koje je kupac spreman da plati vie. Certifikacija omoguava laku komunikaciju na tritu.

S jedne strane certifikat garantuje potroau da je proizvod proizveden koritenjem prednosti i potencijala ekosistema, a kroz stimulisanje i harmonizaciju biolokih procesa, to mu daje izvjesna drugaija kvalitetna svojstva, te daje mogunost kupcu da preko markice prepozna date proizvode na tritu. S druge strane, ona proizvoau omoguava da svoj uvean napor i energiju uloenu u proizvodnju ovog posebnog proizvoda naplati vie, odnosno daje mogunost da se doe do kupaca koji su spremni da platiti taj dodatni napor. Certifikacija osigurava visok kvalitet proizvoda

Proces cetrifikacije treba da osigura potovanje odreenih standardaodnosno principa, tehnika, tehnologija, standardne procedure, koji omoguavaju proizvodnju hrane u harmoniji sa prirodom i koji na na posredan nain tite prirodne resurse (prije svega ouvanjem kvaliteta zemljita). Certifikacija organskih proizvoda je bazirana na modernim principima osiguranja kvaliteta kontrolom tokom procesa proizvodnje, a ne nakon zavretka procesa koji proizvoaima pomae (razliitim procedurama) da proizvedu kvalitetan i siguran proizvod. Certifikacija je proces koji unapreuje poslovanje u cjelokupnom agroindustrijskom kompleksu.

Proces certifikacije se zasniva na kontroli bazne dokumentacije farme tj. ta je sve ulo u proizvodni sistem i ta je sve izalo iz proizvodnog sistema. Samo u specijalnim sluajevima kontrolori vre dodatne hemijske analize. Razlog minimalnom angamanu hemijskih labaratorija u inspekciji je dvojak. Prvo zato to je organska proizvodnja bazirana na principima



odrivosti, odnosno zatite i ouvanja prirodnih resursa, a svaka hemijska analiza doprinosi optereenju prirode tetnim otpadnim materijama. Druga je vezana je za nastojanje da se na svaki mogui nain smanje trokovi certifikacije. U svakom sluaju proizvoai koji ele dobiti certifikat moraju obezbijediti preciznu dokumentaciju za svaku proizvodnu fazu i svaku poslovnu transakciju. Tako se na farmi, a i kod svih ostalih uesnika u proizvodnji, preradi i plasmanu stvara precizna baza podataka, odnosno stvara se precizan informacioni sistem. Dakle, certifikacija je proces koji kontrolie proizvodne procese, kako bi garantovao za kvalitet odreenog proizvoda na tritu. CILJ PROCESA CERTIFIKACIJE Osnovni cilj procesa certifikacije je izgradnja povjerenja na tritu. Via cijena vrlo je jak motiv za sve one ija je poslovna etika pod znakom pitanja. Kako bi mogunost falsifikovanja bila to manja neophodno je uspostaviti sistem osiguranja kvaliteta, iji sredinji dio ini proces certifikacije. REZULTAT PROCESA CERTIFIKACIJE Krajnji rezultat procesa certifikacije je certifikacijsko pismo u kom se odreenom proizvoau daje pravo da koristi certifikacijsku marku pri prodaji svojih proizvoda. Certifikacijsko pismo se izdaje svake godine. U svakom certifikacijskom pismu definisane su i odreene preporuke i uslovi koji proizvoa mora da ispuni do sljedee inspekcije. CERTIFIKACIJSKA MARKA Certifikacijska marka je u sutini zatitni znak, koji kupcu daje sigurnost da kupuje proizvod visokog kvaliteta, proizveden po standardima organske poljoprivrede i uz potovanje etikih normi. Dakle, certifikacijske marke su orue za komunikaciju na tritu. Trite EU moemo podijeliti na dvije grupe zemalja u kojima preovladavaju (odnosno imaju bolji rejting na tritu) nacionalne odnosno privatne certifikacijske kue. a) U nekim zemaljama preovladavaju nacionalne certifikacijske kue (Danska, Francuska, Holandija, Austrija) b) Zemlje u kojima preovladavaju privatne certifikacijske kue (vajcarska, vedska, Velika Britanija, Italija, Njemaka)

Nakon izvrene kontrole i praenja proizvodnje certifikacijka kua izdaje certifikacijko pismo, ovdje je primjer jednog certifikacijskog pisma certifikacijke kue IMO control.



Izgled jednog certifikacijskog pisma

INSTITUT FR MARKTKOLOGIEINSTITUTE FOR MARKETECOLOGY INSTITUT D ECOCOMERCE Dragi gospodine NN. Imamo veliko zadovoljstvo da vas obavijestimo o odluci oficira za certifikaciju, a u saglasnosti sa EU Regulativom No.2092/91, da su proizvodi ,,SRETNE FARME i preraivake aktivnosti firme ,,IZVRSNI PROIZVODI i izvozne firme ,,NAJBOLJI IZVOZNIK (inspekcija 2005, avgust 2005). nakon inspekcije i evaluacije, te prikazane dokumentacije moemo dodijeliti certifikat kako sljedi: SRETNA FARMA Sezona 2005 Polja, Povrina, Proizvodi, Koliina kg, Kvalitet Da bi unaprijedili kavlitet menadmenta nepohodno je ispuniti sledee uslove i preporuke: Izvjetaj, Preporuke, Rok ispunjenja, Status Imajui u vidu da je organska poljoprivreda sve restriktivnija od EU vlasti, mi zahtijevamo da ozbiljno shvatite navedene preporuke i uslove te ih implementirate u datom roku. Nakom to prihvatite i proitate dostavljni izvjetaj molimo Vas da zadnju stranu sa vaim potpisom koji znai ujedno i vau saglasnost poaljete na nau adresu. Komentari, sugestije i prijedlozi su dobro doli. Nadamo se da e ova godina biti prosperitetna za vau organsku proizvodnju. S potovanjem, INSTITUT FR MARKTKOLOGIE Dr R. Bachi



Izgled nekih certifikacijskih marki: OK-Organska kontrola-BIH, KRAV- vedska, Organic farming-Evrupska, Soil assosiation-Velika Bristanija, IMO controlvajcarska, garancijaAIAB-Italija.

UESNICI U PROCESU CERTIFIKACIJE Certifikacijske kue - dravna ili privatna preduzea koja svoj biznis temelje na davanju usluga certifikacije odnosno prodaji prava da se odreena certifikacijska marka koristi na tritu. Obino ove kue veoma aktivno rade na dva polja: certifikacija-osiguranje kvaliteta proizvoda i marketinkoj promociji proizvoda sa njihovom certifikacijskom markom. Akreditacione kue tijela koja izdaju licencu certifikacijskim kuama da mogu obavljati certifikacijske aktivnosti, odnosno vre njihov nadzor da svoje aktivnosti obavljaju u skladu sa propisanim regulativama EU i to po standardima ISO 39 i ISO 65. Proizvoai naruioci posla i predmet inspekcije. Nakon potpisivanja ugovora sa nekom o certifikacijskih kua i popunjavanja aplikacionih formulara proizvoai postaju karika u lancu organizovane poljoprivredne proizvodnje. Kupci - najznaajniji akter u cijelom procesu certifikacije. Sutinski, certifikacija se i uspostavlja zbog kupaca jer su oni ti koji e zahvaljujui povjerenju u neku od certifikacijskih marki biti spremni da proizvod plate po vioj cijeni i tako proces proizvodnje osigurati kao odrivi projekat.



KAKO ODABRATI CERTIFIKACIJSKU KUU Svaka certifikacijska kua svoj biznis temelji na prodaji prava na koritenje certifikacijske markice. Da bi mogli kupiti ovo pravo proizvoai moraju potovati odreene norme i platiti uslugu certifikacije. Cijene certifikacije farmi variraju od zemlje do zemlje kao i prepoznatljivosti marke na tritu na koje proizvoa eli izai. Cijene certifikacije se kreu od 1.000 do 6.000 dolara tako da posebnu panju trebamo obratiti na ovu injenicu jer certifikat sam po sebi ne garantuje da e proizvoa na tritu uspjeti prodajom proizvoda povratiti uloena sredstva. Prije ili kasnije na tritu e se pojaviti vei broj certifikacijskih kua tako da posebnu panju trebamo obratiti prilikom njihovog izbora. Ovdje su samo neka od pitanja koja farmer mora postaviti certifikacijskoj kui prilikom njenog odabira: koliko kota certifikacija? koliko klijenata ima certifikacijska kua? koje trite pokriva, koje cijene postiu proizvodi na tritu koje pokriva? koje maloprodajne kue pokriva? koliki je porast plasmana organskih prozvoda u proteklih 5 godina? da li ima mogunost uspostave veza sa uvoznicima? da li obezbjeuje transfer tehnologija iz naprednih zemalja? koliko ima raskinutih ugovora sa proizvoaima u proteklom periodu? da li klijenti prelaze drugim certifikacijskim kuama? ta je razlog prekida ugovora? da li nude jo neke poslovne usluge? zato smatraju da su bolji od konkurencije?

APLIKACIONI FORMULARI ZA PRISTUP CERTIFIKACIJI Aplikacioni akti su u stvari formulari koji svaki poljoprivredni proizvoa mora da popuni prilikom pristupa procesu certifikacije. U formulare se upisuju svi podaci koji su bitni za ovu proizvodnju, a propisani su standardima i prateim regulativama. Generalno se aplikacioni akti mogu podijeliti na akte za pojedinanu cerifikaciju i akte za grupni pristup certifikaciji, dok vezano za tip proizvodnje mogu biti: - Aplikacija za certifikaciju organske biljne proizvodnje, pojedinane farme (gazdinstva) - Aplikacija za kolektivnu/grupnu certifikaciju - Aplikacija za prijavu pelarske proizvodnje, - Aplikacija za prijavu organske proizvodnje, prerade i opsluivanja organskih proizvoda itd. Prilikom aplikacije za kolektivni pristup certifikaciji neophodno je obezbijediti unutranji sistem kontrole koji se postie kompletiranjem dokumentacije koja sadri sljedee dokumente:LIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


1. Ugovor sa farmerima 2. Obrazaca ulaza u farmu 3. Izvjetaj o unutranjoj inspekciji a)upitnik farme za pojedinane usjeve b)Upitnik farme za prvu i drugu sezonu 4. Uzgajivaka lista. Osim gore navedenih dokumenata neophodno je napomenuti da je potrebno imati: - Ugovor operatera izmeu OK i farmera, ovaj ugovor potpisuje svaki farmer sa certifikacijskom kuom i - Podugovorni sporazum koji regulie aktivnosti podugovoraa i certifikacijske kue. TOK PROCESA CERTIFIKACIJE Proces certifikacije poinje na inicijativu proizvoaa te je prva faza procesa certifikacije donoenje odluke o konverziji i zapoinjanju organske poljoprivredne proizvodnje. Proizvoa treba odabrati certifikacijsku kuu i sakupiti sve neophodne informacije, znati da se certificira poljoprivredna povrina i da proces konverzije po EU regulativama traje od jedne do etiri godine. Sam proces prolazi kroz nekoliko faza (ovaj proces varira od jedne do druge certifikacijske kue tako da u pojedinim fazama procesa certifikacije moe doi do odreenih varijacija zavisno od programa odreene certifikacijske kue) i to: Registracija - je proces kada proizvoa ili grupa proizvoaa potpisuje ugovor sa certifikacijskom kuom i popunjava aplikacione akte za pristup certifikacionom procesu. Potpisivanje sporazuma o inicijalnoj inspekciji - nakon potpisivanja ugovora slijedi inicijalna inspekcija. Ova posjeta ima za cilj da certifikacijska kua napravi plan inspekcije, procijeni trokove procesa certifikacije, te predloi proizvoau neke aktivnosti koje je neophodno provesti kako bi se to lake prolo kroz sam proces. Prva inspekcija - predstavlja sakupljanje dodatnih informacija i kreiranje plana operacija odnosno toka konverzije postojee poljoprivredne proizvodnje. Inspektor se upoznaje sa proizvodnim planovima proizvoaa u naredne tri godine i skupa s njim precizira podruje na kom e se odvijati proizvodnja (parcele), zatim tehnologiju proizvodnje (ta je dozvoljeno a ta ne), oekivane urode, nain skladitenja i nain prodaje proizvoda. Prozvoa dobija i informacije kako da kreira vlastitu dokumentaciju iz koje se mora obezbijediti pristup svim informacijama za sam tok procesa certifikacije. Inspekcija - ima zadatak da prikupi podatke, da utvrdi da li se proizvoa pridravao standarda, te da u sluaju sumnje uzme uzorke za analizu. Proizvoa je duan da inspektoru dostavi plan operacija - plan svih aktivnosti koje ima namjeru provesti u jednoj godini. Proizvoa je duanLIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


obezbijediti dokumentaciju koja omoguava da se utvrdi porijeklo, koliina i kvalitet inputa-ulaznih materija, kao i dokumentaciju koja slui za identifikaciju kome, kako i kada je proizvod prodan. Izvjetaj inspektora - ima za svrhu da se definie situacija kod proizvoaa. Izvjetaj ukazuje na potovanje ili nepotovanje propisa, te priprema informacija na osnovu kojih se moe izvriti ocjena kvaliteta primjene normi i procedura propisanih standardima. Ovaj izvjetaj takoe treba sadravati i dodatne informacije neophodne za shvatanje situacije na terenu. Izvjetaj inspektora mora biti precizan prikaz jedne proizvodnje sa detaljnim objanjenjima, kako je proizvodnja organizovana, da li je dokumentacija uredno voena i da li se na osnovu nje mogu identifikovati svi inputi koji su uli na farmu i da li se moe vidjeti gdje su zavrili proizvodi sa farme. Evaluacija - obezbjeuje da se na osnovu plana certifikacije, plana operacija, prethodnih odluka o certifikaciji i izvjetaja inspektora ocijeni da li je proizvoa potovao pravila definisana standardima, ta treba unaprijediti i u kojem roku, te proirenje budueg testiranja. Odluka o izdavanju certifikata - na kraju procesa certifikacije na osnovu evaluacije donosi se odluka o izdavanju certifikata. Odluka je u stvari pismo u kom je definisano za koju sezonu, koji proizvod i u kojoj koliini dobija certifikat, odobrenje da svoj proizvod plasira kao organski. INSPEKCIJA UOPTE Cilj inspekcije - je da utvrdi injenino stanje u proizvodnoj praksi i da svede na najmanji mogui nivo mogunost proizvodnje koja nije u skladu sa standardima. Certifikacijske kue su svjesne da kvalitet inspekcije, odnosno nivo pridravanja definisanih standarda u velikoj mjeri ovisi o proizvoau. Stoga cilj inspekcije nije kontrola sama po sebi, ve upravo motivisanje proizvoaa da se dri definisanih standarda proizvodnje. Zadatak inspekcije - je da utvrdi injenino stanje u proizvodnoj praksi. Inspektori prikupljaju sve podatke koji su neophodni da bi se evaluacija bila to jednostavnija tj. da bi odluka o tome da li se neka proizvodnja odvija u skladu sa standardima ili ne bila donesena na osnovu dovoljnog broja neophodnih informacija. Proces inspekcije - bez obzira prema kojim standardima se vri certifikacija, inspekcija svake farme mora biti obavljena bar jednom godinje. Ova obavezna inspekcija mora biti planirana u saglasnosti sa farmerom. Isto tako obavezna inspekcija je najavljena inspekcija. Sam proces inspekcije se obavlja kroz vie faza i to: - priprema za inspekciju - razgovor sa proizvoaemLIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


-

pregled dostupne dokumentacije pregled farme pisanje izvjetaja.

Vrste inspekcije - u toku procesa certifikacije javlja se nekoliko vrsta inspekcije. One se jedna od druge razlikuju prema svrsi zbog koje se izvode, to u krajnjoj liniji definie nain njihovog provoenja. Razlikujemo sljedee vrste inspekcije: - prva inspekcija proizvoaa - izvodi se nakon aplikacije, a ima za cilj prikupljanje dovoljnog broja informacija o buduem planu operacija kako bi se proces certifikacije obavio na to laki nain. - obavezna inspekcija - je u stvari glavna inspekcija koja se vri na osnovu uvida u svu dokumentaciju ulaza i izlaza sa farme, te na osnovu koje se u konanici donosi odluka o davanju certifikata - nenajavljena inspekcija - po EU regulativama propisano je da certifikacijska kua kod minimalno 10% svojih klijenata mora obaviti jednu nenajavljenu inspekciju - najavljena neredovita inspekcija - inspekcija koja se obavlja ako inspektor na osnovu predloene dokumentacije ne moe dobiti sve potrebne informacije vezane za proizvodnju pa je neophodno uzeti uzorke proizvoda i poslati ih na hemijsku analizu, kako bi se utvrdilo eventualno prisustvo materija koje nisu dozvoljene u organskoj proizvodnji.



EMATSKI PRIKAZ UTICAJA KVALITETA INSPEKCIJE NA POSLOVNU USPJENOST CERTIFIKACIJSKIH KUA

Odanost potroaa na tritu Mogunost prevare Nivo potranje certificiranih proizvoda

KVALITET INSPEKCIJE

ZADOVOLJSTVO PROIZVOAA Kvalitet certifikacije

Mogunost plasiranja proizvoda po viim cijenama

Broj proizvoaa koji aplicira za certifikaciju

Obim poslovanja

Poslovna uspjenost

PROFIT



UNUTRANJI SISTEM KONTROLE KVALITETA Prednosti grupne certifikacije Mali farmeri teko mogu podnijeti visoke trokove certifikacije i njihov nivo znanja o organizaciji samostalne proizvodnje koja e zadovoljiti standarde organske poljoprivrede je nizak. Za male farmere je najpovoljnija grupna certifikacija Za certifikaciju malih poljoprivrednika od kljunog znaaja je postojanje Unutranjeg sistema kontrole kvaliteta organizovanog u sklopu bilo koje vrste udruenja (grupe). Unutranji sistem kontrole se uspostavlja kako bi se smanjili trokovi certifikacije i kako bi mali farmeri imali permanentnu podrku tokom uvoenja i implementacije principa organske poljoprivrede. Unutranji sistem kontrole kvaliteta se zasniva na nekoliko osnovnih principa: izgradnji savjesti proizvoaa da je pridravanje normi i postignuti kvalitet presudan za uspjeh na tritu, instrukcijama i prenosu svih znanja do farmera, monitoringu tj. kontroli farmera po standardima (ISO 9001. ISO 14001.). Unutranji sistem kontrole kvaliteta je u sutini upravljaki sistem koji garantuje da su proizvodi proizvedeni u skladu sa zahtjevima i definisani odreenim pravilima. Svi ovi standardi se baziraju na organizovanju sistema osiguranja kvaliteta po principu Deming-ovog toka kvaliteta -odnosno ciklusa Planirati, Raditi, Mjeriti, Analizirati.

Planirati

Ostavriti

Analizirati Kontrolisati

Deming-ov toak kvaliteta



Unutranji sistem kontrole kvaliteta je menadersko oruje kojim se svim zainteresovanim stranama objanjava nain na koji se planira osiguarati ispunjavanje zahtjeva definisanih standardima. Da bi se uspostavio unutranji sistem kontrole potrebno je prije svega jasno definisati sljedee: jasno precizirati ciljeve organizacije u pogledu kvaliteta plan za ostvarenje ciljeva - ovaj plan se tie naina i procedura kontrole proizvodnje, ali takoe i podizanja savjesti i znanja farmera, unutranjih ispektora i menadera. organizaciona struktura - imenom i prezimenom navedeno osoblje koje e raditi na osiguranju kvaliteta, definisnja poslova koje e ta lica obavljati te precizno definisanje odgovornosti svakog pojedinca. vodi za kvalitet - dokument kojim se preciziraju sve procedure za osiguranje kvaliteta. U ovom dokumentu je predstavljena oraganizaciona ema osiguranja kvaliteta, potom su opisane dunosti i obaveze svakog od uesnika u sistemu kontrole, zatim procedura kontrole (inspekcije), broj kontrola godinje, standardi kojih se kontrola pridrava, oblik izvjetaja koje treba dostaviti, koje je dokumente farmer obavezan dostaviti na uvid, na koji nain se dostavlja finalni izvjetaj, nepridravanje standarda, informisanje farmera... informacioni sistem - objanjava izgled i nain uvanja dokumentacije u udruenju i na farmi. To znai da dokumentacija i nain kreiranja dokumentacije moraju biti precizni. Sve ifre i kodovi koji se koriste trebaju biti detaljno razraeni i predstavljeni jednim malim prirunikom koji moraju dobiti svi na uvid. organizovati treninge - je neophodno i uvijek kada je to mogue treba organizovati obuke farmera i svih lica koja su ukljuena u proces certifikacije kako bi permanentno bila obuavana sa najnovijim dostignuina koja se pojavljuju u ovoj oblasti.

Kako otpoeti proces uspostavljanja unutranjeg sistema za kontrolu kvaliteta? Neopohodno je uraditi sljedee korake: definisati ciljeve - je prvi korak u izgradnji bilo koje vrste upravljakog sistema, kako i definisanje planova za ostvarenje tih ciljeva, definisati organizacionu strukturu - trebamo predvidjeti koje poslove ko treba da obavi, ako se ukae potreba neophodno je i angaovati strunjake iz pojedinih oblasti koji bi obavljali specijalistike poslove.



definisati rezultate - ovo se odnosi na: ifriranje dokumenata, izgleda dokumentacije, izgradnja informacionog sistema, skladitenja informacija... definisati aktivnosti - sa vremenskim ogranienjima izvrenja odreenih aktivnosti, i odgovornosti osoba u procesu. uraditi finasijsku analizu potrebno je uraditi finasijsku analizu i cijenu uspostavljanja unutranjeg sistema kontrole kvaliteta te izvora finasiranja trokova koji e nastati kao posljedica ove aktivnosti.

Na emama koje slijede su primjeri organizacione strukture asocijacije farmera sa prikazom unutranje kontrole kvaliteta i sistema kontrole kvaliteta na malim farmama.



ORGANIZACIONA KARTA ASOCIJACIJE FARMERA SA PRIKAZOM UNUTRANJEG SISTEMA KONTROLE KVALITETA (Izvor: Frantz Augstburger; ,,Qualiti Control Manual Organic production in Smallholders Farmers) SKUPTINA ASOCIJACIJE

UPRAVA-KOLEGIJ DIREKTORA MENADMENT Sistem kontrole i osiguranja kvaliteta 1. Kontrola kavliteta zaposlenih 2. Unutranj standardi i regulativa 3. Stalna edukacija - farmeri,zaposleni u udruenju, unutranji inspektori - eko poljoprivreda,certifikacija, iternac.standardi, dokumentacija,unutranja kontrola 4. Unutranja kontrola 4.1. Unutranja inspekcija - inspektori,procedure inspekcije,izvjetaji 4.2. unutranja dozvola - unutranje odluke, sankcije,izvjetaji 4.3. dokumentacija - lista farmi,lista farmera, dok. za skladitenje, dok. o doradi, dok za izvoz.

F A R M E R I

Administracija

Dorada i pakovanje

Izvoz

Vanjska pomo NATURLANDA

Nakon to je plan operacija odobren pristupa se formiranju neophodne dokumentacije. Dakle, prva i osnovna stvar je prikupljanje podataka o farmerima koji ele u svojoj proizvodnji poeti sa primjenom principa organske poljoprivrede. Podaci za koje smo zainteresovani su: lini podaci o vlasniku i ime osobe koja e voditi posao (ime, godine, obrazovanje), veliina farme, izgled i raspored parcela (veoma je bitno znati ta se deava naLIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


susjednim parcelama koje nisu obuhvaene organskim nainom proizvodnje), proizvodno usmjerenje, maksimalni proizvodni kapaciteti, mainski park, objekti na farmi, broj ivotinja na farmi, nedostaci na farmi, raspoloiva radna snaga, drugi prihodi farmera i lanova njegove porodice i planovi u pogledu preorijentacije proizvodnje.

SISTEM KONTROLE KVALITETA-Naturland (Izvor: Frantz Augstburger; ,,Qualiti Control Manual Organic production in Smallholders Farmers)

EU VLASTI CERTIFIKAT NATURLANDA UVOZNA LICENCA UVOZNIK OPTI EU CERTIFIKAT

PROIZVODI ASOCIJACIJA FARMERA Unutranji sistem kontrole Dorada pakovanje izvoz

IZVJETAJ po standardima 2092/91 VANJSKA INSPEKCIJA IZVJETAJ

Nakon to se prikupe osnovni podaci o farmerima i njihovim znanjima se pristupa kreiranju sistema informisanja farmera. Ukoliko se eli uspostaviti efikasan sistem kontrole farmera, koji poiva na odanosti i savjesti proizvoaa, mora obezbijedti njegovo aktivno uee u sistemu osiguranja kvaliteta. Aktivno uee farmera se zasniva na razumijevanju svrhe i neophodnosti odravanja visokog nivoa kvaliteta proizvodnje, te sistemaLIR Lokalna inicijativa razvoja Projekat ,,Razvoj klastera organske poljoprivredne proizvodnje


kontrole kvaliteta i obaveza koje oni imaju prema sistemu i kontrolorima, te koristi koje e svaki od njih imati. Neophodno je organizovati treninge kako za farmere tako i za inspektore i menadere zaduene za kvalitet. Pri kreiranju unutranjeg sistema kontrole treba imati na umu da njegov uspjeh ovisi od balansa izmeu savjetovanja i informisanja farmera i inspekcije farmi, kao te se vidi na sljedeoj slici. Trokut uspjeno organizovane organske poljoprivredne proizvodnje SAVJETOVANJE CERTIFIKACIJAUSPJENO ORGANIZOVANA ORGANSKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

INSPEKCIJA

Koji dokumenti ine potpunu dokumentaciju o farmi? Bazna dokumentacija o farmi - je baza podataka za svaku parcelu ili ivotinju na farmi sa njenom ifrom, uz ove dokumente pravi se i tlocrt farme i njenih povrina. Plan operacija svake farme - je plan rada za naredne 4 godine. Ovaj dokument precizno definie povrine na kojima e se odvijati organska poljoprivredna proizvodnja, zatim se u ovu dokumentaciju unose svi podaci vezani za kulture koje se siju i na kojim parcelama, veliina zasada, prinosi, nain skladitenja, prodaja i svi oslati ulazi i izlazi sa farme. Inspekcijski izvjetaji, lista prekraja i sankcija - dokumentacija mora da sadri ranije inspekcijske izvjetaje te eventualne liste sankcija i prekraja kao i nain otklanjanja istih. Radni list za svaku parcelu ili ivotinju na farmi - ovdje se upisuju podaci za vrste sjemena, ubriva, prinosa, nain lijeenja ivotinja i sl. Mape - svaka organska farma mora da posjeduje tri mape i to: mapu podruja, mapu farme i mapu parcele. Ugovori - moraju biti deponovani iz baznu dokumentaciju. Zapisi o prodaji i voenju knjiga - knjigovodstvo.



Umjesto zakljuka Certifikacija je proces koji pomae i potroau i proizvoau. Potroai moraju biti sigurni da dobijaju drugaiji proizvod, proizvod proizveden uz potovanje preciznih etikih i tehnolokih normi, za koji su oni spremni platiti vie. Certifikacija proizvoaima omoguava da pronau kupce koji su spremni platiti viu cijenu. Certifikacija se zasniva na praenju toka dokumentacije o svim ulazima i izlazima sa farme. Krajnji rezultat procesa certifikacije je odobravanje upotrebe certifikacijske marke. Cijena certifikacije je dosta visoka, te za male farmere nije ekonomski opravdana. Za male farmere je predviena certifikacija preko udruenja, jer je tada cijena prihvatljiva. Da bi to bilo mogue potrebo je unutranji sistem kontrole kvaliteta, pronai izvore finasiranja i zaposliti specijaliste za pojedine poslovne aktivnosti.


Documents

Standardizacija i Certifikacija Organske Poljoprivredne Proizvodnje