STANDARD ZANIMANJA VODIČ ZA NASTAVNIKE

1

Radna grupa za obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika

STANDARD ZANIMANJA

VODIČ ZA NASTAVNIKE

2

Projekt: Razvoj kvalifikacijskog okvira za opde obrazovanje Komponenta 3: Obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika

STANDARD ZANIMANJA - VODIČ ZA NASTAVNIKE

Ključna ekspertica i autorica: dr. Radmila Rangelov-Jusovid

Ekspertni tim za izradu Standarda i Vodiča: 1. Ministarstvo civilnih poslova: Milijana Lale

2. Ministarstvo civilnih poslova: Sanela Turkovid

3. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje: Hašima Durak

4. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske: Ivana Idžan

5. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske: Danijela Stanišid

6. Republički pedagoški zavod RS: dr. Nina Ninkovid

7. Republički pedagoški zavod RS: Dragica Ožegovid

8. Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo: Vahid Mulid

9. Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona: Ediba Pozderovid

10. Pedagoški zavod Zenica: Advija Huseinspahid

11. Pedagoški zavod Unsko-sanskog kantona: Smajo Sulejmanagid

12. Pedagoški zavod Mostar: dr. Amela Medar

13. Zavod za školstvo Mostar: Radmila Lauš

14. Pedagoški zavod Bosansko-podrinjskog kantona Goražde: Nijaz Zorlak

15. Odjel za obrazovanje Brčko Distrikta BiH: Ivana Krezid

16. Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Kantona 10: Marija Papid

17. Zapadnohercegovački kanton – Srednja škola nastavnik: Tonka Mikulid

18. Srednjobosanski kanton – MSŠ “Travnik”, Travnik: Elmedina Alid

19. Posavski kanton – O.Š. “Brade Radid”, Domaljevac: Vedrana Benkovid

20. Tuzlanski kanton – Osnovna škola nastavnik: Sanija Adrovid

21. Univerzitet u Banjoj Luci (Filozofski fakultet Banja Luka): prof. dr Draženko Jorgid

22. Univerzitet u Istočnom Sarajevu (Filozofski fakultet): prof. dr Ranko Božičkovid

23. Univerzitet u Sarajevu (Pedagoški fakultet): doc. dr. Merima Čausevid

24. Univerzitet u Sarajevu (Filozofski fakultet): prof.dr. Dženana Husremovid

25. Sveučilište u Mostaru (Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti): Anita Lukenda

3

Sadržaj

UVOD .................................................................................................................................... 4

STANDARD ZANIMANJA ......................................................................................................... 6

1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ...................................................................................... 7

2. UČENJE I POUČAVANJE.................................................................................................. 16

3. PRADENJE I VREDNOVANJE ........................................................................................... 24

4. KREIRANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE ............................................................................... 31

5. PARTNERSTVO S OBITELJI I ZAJEDNICOM ...................................................................... 39

6. PROFESIONALNI RAZVOJ ............................................................................................... 46

7. SUDJELOVANJE U RADU I RAZVOJU ŠKOLE I OBRAZOVNOG SUSTAVA ............................ 53

8. PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA ................................................................................ 59

Napomena:

Pred vama se nalazi radna verzija Vodiča za nastavnike, koji de biti dodatno revidiran u skladu s

povratnim informacijama dobivenim tijekom programa obuke, lektoriran i tiskan na jezicima

konstitutivnih naroda u BiH.

4

UVOD

Kvaliteta obrazovanja izravno je uvjetovana kvalitetom rada nastavnika, a ulaganje u razvoj nastavničke profesije najvažnija je pretpostavka za dosezanje visokih obrazovnih rezultata. Jedan od prvih koraka u ovom procesu jeste postavljanje jasnih očekivanja od nastavnika u pogledu kompetencija1 koje su im potrebne za realizaciju kvalitetne nastavne prakse. Definiranje kompetencija osnov je za razvoj učinkovitih sustava inicijalnog obrazovanja i profesionalnog razvoja nastavnika koji bi im omogudili da te kompetencije steknu i kontinuirano razvijaju. U skladu s tim, u okviru Komponente 3 projekta „Kvalifikacijski okvir za nastavničku profesiju“, izrađeni su standardi za nastavničku profesiju, odnosno Standard zanimanja za odgajatelje i Standard zanimanja za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Izradu standarda pratile su konsultacije s velikim brojem obrazovnih stručnjaka, nastavnika, sveučilišnih profesora i predstavnika obrazovnih vlasti kako bi oni na najbolji način osvijetlili i potrebe obrazovne prakse i ciljeve suvremenog odgoja i obrazovanja. STANDARD ZANIMANJA Standard zanimanja definira znanja, vještine i vrijednosti potrebne za učinkovito obavljanje određenih poslova, odnosno specificiraju što osoba treba znati i učiniti kako bi učinkovito obavljala postavljene zadatke u kontekstu specifičnog radnog okruženja. Oni predstavljaju usuglašeni minimum najbolje prakse u skladu s potrebama zanimanja i definiranim zakonskim okvirom i omogudavaju da se zanimanja mogu uspoređivati i povezivati. Standard zanimanja za nastavnike definira ključne poslove i identificira kompetencije koje su nastavnicima potrebne kako bi uspješno obavljali postavljene zadatke. Kompetencije u standardima su definirane kao generičke, univerzalne za sve nastavnike i ne obuhvadaju specifične obaveze i poslove uvjetovane kontekstom u kojem nastavnici rade. Svrha i namjena standarda Svrha i namjena Standarda je doprinijeti unapređenju kvalitete odgoja i obrazovanja kroz daljnji razvoj i unaprjeđenje nastavničke profesije. Standardi trebaju omoguditi ujednačeno razumijevanje poslova nastavnika i konzistentan pristup u pružanju podrške za razvijanje potrebnih kompetencija u svim fazama - tijekom inicijalnog obrazovanja, pripravničkog staža te kroz kontinuirani profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje. Standardi predstavljaju poveznicu i okvir za dijalog između donositelja odluka i kreatora obrazovnih politika, institucija za inicijalno obrazovanje nastavnika i samih praktičara i škola, ali i cijele zajednice. Oni mogu poslužiti kao osnova za daljnji razvoj obrazovnih strategija kao i zakonskih i podzakonskih okvira kojima se regulira status i uređuje nastavnička profesija. Standardi pomažu nastavnicima identificirati potrebe vezane uz daljnji profesionalni razvoj i postave ciljeve za napredovanje. Isto tako, oni mogu poslužiti kao polazište za izradu različitih instrumenata za procjenu i opservaciju kojima bi se osiguralo objektivno i transparentno pradenje i procjenjivanje rada nastavnika, kao i napredovanje u karijeri.

Standardi mogu doprinijeti daljnjem razvoju nastavničke profesije stvarajudi uvjete da se:

definiraju i ujednače očekivanja u pogledu osposobljenosti nastavnika za obavljanje svoje profesije

1 Pod pojmom kompetencije podrazumijevamo „integriranu kombinaciju znanja, vještina i vrijednosti koje nastavniku

omogudavaju učinkovito djelovati u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama“ (Europski Tuning projekt).

5

postavi okvir za uspostavljanje transparentnog i objektivnog sustava procjene vezanog uz polaganje stručnog ispita i napredovanje u struci

osigura učinkovita mentorska podrška za pripravnike i početnike, zasnovana na standardima

omogudi nastavnicima procijeniti svoj rad, identificirati potrebe i postaviti ciljeve za unaprjeđenje

kreira učinkovit sustav profesionalnog razvoja utemeljenog na potrebama nastavnika

osigura mobilnosti nastavnika

nastavnici uključe u razvoj i reguliranje profesije te u izradu, pradenje i evoluiranje standarda.

VODIČ ZA NASTAVNIKE Vodič za nastavnike je dokument nastao kao podrška Standardima i čini sastavni dio programa obuke za nastavnike. On omogudava dublji uvid u nastavnu praksu iz perspektive kompetencija koje su nastavnicima potrebne kako bi dosegli zahtjeve postavljene kroz Standard zanimanja. Vodič se sastoji od sedam poglavlja, koji prate sedam širih oblasti poslova nastavnika, definiranih Standardom. Svako poglavlje se sastoji od kratkog teorijskog okvira i definicija ključnih pojmova koje su samo osnov za dublje izučavanje te oblasti u skladu s identificiranim potrebama nastavnika. Svaka od identificiranih kompetencija u Standardu opisana je u Vodiču nizom pitanja koja služe kao okvir za samoprocjenu nastavnika, ali i polazište za profesionalni dijalog među nastavnicima i drugim stručnjacima. Pored teorijskog okvira i ključnih pojmova u Vodiču su navedene uobičajene pogreške koje se dešavaju gotovo svim nastavnicima u nekoj od razvojnih faza, identificirani su neki od učinaka određene obrazovne prakse na djecu, navedena potrebna znanja i dr. Vodič također usmjerava nastavnika u procesu izrade profesionalnog portfolija, dajudi sugestije vezane uz pradenje i dokumentiranje napredovanja. Komu je namijenjen vodič Vodič je namijenjen učiteljima nastavnicima u osnovnim i srednjim školama, ali i ravnateljima škola, stručnim suradnicima, savjetnicima u pedagoškim zavodima i svim drugim sudionicima u obrazovanju kako bi im omogudio bolji uvid u Standard zanimanja za nastavničku profesiju i osigurao ujednačeno razumijevanje ključnih poslova i kompetencija potrebnih za njihovo obavljanje.

Sve imenice u tekstu koje imaju rodno

značenje, odnose se na oba roda.

6

STANDARD ZANIMANJA OPIS ZANIMANJA

Obveza i uloga nastavnika je podržati razvoj punih potencijala svakog učenika polazedi od njihove

razvojne razine, sposobnosti i potreba i uzimajudi u obzir ciljeve i ishode učenja i poučavanja.

Samostalno i s drugim nastavnicima i stručnjacima planira i priprema aktivnosti učenja i poučavanja te

odabire i primjenjuje metode i strategije koje potiču aktivno uključivanje učenika, primjenu znanja,

učenje putem istraživanja i rješavanja problema uz korištenje raznovrsnih izvora znanja i nastavnih

sredstava, uključujudi i informacijsko – komunikacijske tehnologije. Nastavnik kreira sigurno, inkluzivno i

stimulativno okruženje, potičudi kooperativno učenje, uzajamnu podršku i uvažavanje različitosti.

Kontinuirano prati i procjenjuje napredovanje učenika i svoj rad i planiranje zasniva na dobrom

poznavanju njihovog razvoja. Pomaže učenicima usvojiti univerzalne vrijednosti i osigurava prilike za

razvoj ključnih kompetencija. Analizira svoj rad i kontinuirano uči, unapređujudi svoje profesionalne

kompetencije kao i znanja iz predmetnih područja koje poučava; razvija partnerstvo s obitelji i

zajednicom, potiče i održava dobre profesionalne odnose s kolegama i doprinosi razvoju škole i profesije

u cjelini. Nastavnik se vodi etičkim načelima i kodeksom profesije, poštuje propisana pravila i procedure,

djelujudi u najboljem interesu svakog učenika.

GRUPE POSLOVA 1. Planiranje i programiranje 2. Učenje i poučavanje 3. Pradenje i vrednovanje 4. Kreiranje okruženja za učenje 5. Suradnja s obitelji i zajednicom 6. Profesionalni razvoj 7. Sudjelovanje u radu i razvoju škole i obrazovnog sustava. Pored navedenog, obveza je svakog nastavnika da: a) Poznaje relevantne zakone i podzakonske akte kojima se regulira rad u školi i obveze nastavnika i

uvijek djeluje u skladu s njima; prema obvezama se odnosi odgovorno i profesionalno održavajudi visoke standarde rada, ponašanja i točnosti

b) Poznaje i poštuje Konvenciju o pravima djece i drugu međunarodnu i lokalnu legislativu u vezi sa zaštitom i ostvarivanjem prava učenika; djeluje u skladu s profesionalnom etikom i održava visoke standarde etike i ponašanja prema učenicima, roditeljima i kolegama

c) Odlično poznaje predmet koji poučava i srodna znanstvena područja, prati i poznaje inovacije u predmetnom području kao i istraživanja i najbolje prakse u vezi s poučavanjem ključnih koncepata određene znanstvene discipline

d) Pravilno koristi jezik poučavanja, jasno se izražava usmeno i pismeno, poznaje jedan strani jezik barem na razini komunikacije, učinkovito koristi dostupne informacijsko- komunikacijske tehnologije za učenje i poučavanje

e) Djeluje kao savjestan i odgovoran građanin, promovira temeljne vrijednosti, uključujudi demokraciju, vladavinu prava, slobodu pojedinca i uzajamno poštovanje, uvažavanje osoba različitog socio-ekonomskog statusa, podrijetla, vjerske i nacionalne pripadnosti i dr.; poučava učenike temeljnim vrijednostima

7

1. PLANIRANJE I

PROGRAMIRANJE

KLJUČNI POSLOVI KOMPETENCIJE (Nastavnik je kompetentan:)

Izrada globalnog i operativnog plana i programa rada

Planiranje i pripremanje neposredne realizacije odgojno - obrazovnog rada

Planiranje podrške

učenicima u skladu s njihovim razvojnim potrebama i mogudnostima

Planiranje razvoja ključnih kompetencija

- Izraditi globalni i operativni plan rada koji osigurava

povezanost sadržaja i ishoda učenja, uvažavati didaktička načela, metodičku postupnost i odrediti dinamiku rada, vodedi računa o horizontalnoj i vertikalnoj korelaciji (integriranju)

- Planiranje i programiranje zasnivati na mjerljivim ishodima učenja, uvažavajudi razvojne karakteristike te individualne mogudnosti, potrebe i interese učenika koje poučava

- U skladu s postavljenim ishodima učenja, odabrati i planirati primjenu različitih metoda poučavanja, oblika i nastavnih materijala kao i različitih sadržaja, resursa i izvora znanja

- Kao član tima sudjelovati u izradi individualiziranih (prilagođenih) programa za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

- U plan i program integrirati poučavanje ključnih kompetencija bez obzira na predmetno područje

-

1

8

PODRUČJE 1 PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Planiranje i programiranje je složen proces koji omogudava nastavniku da na sustavan način promišlja o

ciljevima i ishodima poučavanja te načinima na koje de ih ostvariti i prije nego uđe u učionicu. Rezultat

planiranja je koherentan okvir koji nudi niz logičnih koraka potrebnih za ostvarivanje željenih ciljeva.

Dobro osmišljen plan i program omogudava nastavniku biti dobro pripremljen i fokusiran, ali i da se lako

nosi sa svim nepredviđenim situacijama u učionici.

Proces planiranja nastavnik temelji na propisanom nastavnom planu i programu, definiranim ciljevima i

ishodima učenja kao i dobrom poznavanju razvojnih i drugih karakteristika učenika, te analizi razine

dosegnutog znanja i vještina u prethodnom periodu. Međutim, planiranje je cikličan proces koji zahtijeva

i stalno pradenje, analizu te, u skladu s tim, prilagođavanje u skladu s potrebama i napredovanjem

učenika.

Planiranje i programiranje podrazumijeva

postavljanje jasnih i mjerljivih ishoda učenja

kojima se definira što de učenici znati,

razumjeti i modi uraditi nakon izučavanja

određenih nastavnih oblasti.

U skladu s postavljenim ishodima, nastavnik

odabire i planira primjenu različitih metoda

i oblika rada, odnosno osmišljava aktivnosti

kojima se osigurava uvažavanje osnovnih

metodičkih i didaktičkih načela, poput

postupnosti i sustavnosti, očiglednosti,

razvojne primjerenosti, primjenljivosti

naučenog u drugom kontekstu i dr.

Kako bi učinkovito planirao, nastavnik treba dobro

poznavati sadržaje i predmet poučavanja, te znati kako

ih može prilagoditi tako da su učenicima razumljivi,

smisleni i povezani s njihovim prethodnim znanjem i

iskustvom kao i sa sadržajima, znanjima i vještinama iz

drugih, srodnih područja. U tom smislu, nastavnik

nastoji logički organizirati poučavanje kroz tematske i

projektne planove, kako bi omogudio učenicima

razumjeti šire koncepte, stečena znanja i vještine

primijeniti u različitim situacijama, samostalno rješavati

probleme i učiti do kraja života.

Odabir dodatnih sadržaja, korištenje raznolikih

izvora znanja, izrada materijala i resursa za učenje i

poučavanje, uključujudi smisleno korištenje IKT-a,

omogudava učenicima predmet izučavanja sagledati iz više perspektiva, učinkovito pronadi,

procijeniti i koristiti informacije, analizirati i zaključiti.

Programiranje podrazumijeva:

• raščlanjivanje sadržaja programa na

nastavne cjeline i jedinice

• određivanje vremena za svaku nastavnu

cjelinu i jedinicu

• postavljanje očekivanih ishoda za nastavnu

cjelinu

• definiranje metoda i metodičkih pristupa

• oblike (socijalne forme) rada

• nastavna sredstva i pomagala (nastavni

mediji)

• izvore za pripremanje učenika i nastavnika

• element povezivanja sadržaja programa

između nastavnih cjelina i nastavnih

predmeta – korelacija i integracija

• element evaluacije programa

9

Operativni plan treba uključiti jasne kriterije za pradenje i vrednovanje postignuda učenika tijekom i na

samom kraju poučavanja u odnosu na postavljene ishode učenja, odnosno načine na koji de učenici

demonstrirati stupanj stečenih znanja i vještine.

Pored ishoda učenja povezanih s predmetnim područjem,

nastavnik planira razvoj ključnih kompetencija kod učenika,

kao što su pravilna upotreba jezika, usvajanje strategija za

samostalno učenje, sposobnost rada s drugima uz

uzajamno uvažavanje, učinkovito korištenje IKT i dr.

U izradi dugoročnih i kratkoročnih planova, nastavnik

surađuje s kolegama i različitim stručnjacima, kako bi

osigurao jednaka iskustva za djecu, te horizontalnu i

vertikalnu korelaciju nastavnih sadržaja.

Iako ciljevi i ishodi obrazovanja mogu biti isti za sve učenike, oni nede napredovati istim tempom, niti de

učiti na isti način. Učinkovito planiranje podrazumijeva individualizaciju i diferencijaciju, odnosno

planiranje aktivnosti i postupaka kojima se sadržaji, metode i dinamika rada mogu prilagoditi

prethodnom znanju, mogudnostima, potrebama i interesiranjima učenika s kojima radi. Poseban izazov

predstavlja prilagođavanje postojedeg plana ili izrada individualnih (individualiziranih) planova za djecu s

posebnim potrebama u čemu je nastavniku potrebna dodatna pomod i podrška stručnjaka i kolega te

aktivno uključivanje obitelji.

KAKO BI UČINKOVITO PLANIRAO, NASTAVNIK TREBA DOBRO POZNAVATI:

• Propisani nastavni plan i program, ciljeve i ishode učenja i poučavanja

• Predmet i sadržaje koje poučava, te specifične metode poučavanja u određenoj

oblasti i za određeni uzrast učenika

• Način formuliranja mjerljivih i dostižnih ishoda učenja i njihovog pradenja

• Razvojne karakteristike učenika s kojima radi

• Ključne kompetencije koje učenici trebaju stedi i način na koji ih može razvijati

• Način izrade individualiziranog/prilagođenog obrazovnog plana

ISHODI ZA UČENIKE

Razvoj kompetencija za oblast Planiranje i programiranje, omogudava nastavniku

učinkovito realizirati nastavni proces, što rezultira time da učenici:

Razumiju cilj i svrhu učenja

Povezuju svoje prethodno znanje s novim

Logički povezuju sadržaje iz različitih nastavnih oblasti/predmeta

Znaju što de naučiti, razumjeti i biti u stanju da urade do kraja

sata/oblasti/razreda

Znaju kako de procijeniti vlastita postignuda

Ključne kompetencije (generičke,

transverzalne/prenosive):

1. Komunikacija na materinjem jeziku 2. Komunikacija na stranim jezicima 3. Matematička kompetencija i osnovne

kompetencije u prirodnim znanostima i tehnologiji

4. Digitalna kompetencija 5. Učiti kako učiti 6. Socijalna i građanska kompetencija 7. Inicijativa i poduzetnost 8. Kulturna svijest i izražavanje

10

NAJČEŠDE GREŠKE KOD PLANIRANJA

Previše postavljenih ishoda u odnosu na vremensko razdoblje realizacije

Nejasna povezanost ishoda s metodama, aktivnostima i oblicima rada

Ishodi napisani tako da nije mogude mjeriti postignuda

Ishodi (zadaci) i planirane aktivnosti fokusirani samo na niže razine

mišljenja (pamdenje i reprodukciju)

MOGUDA DOKUMENTACIJA ZA EVIDENTIRANJE I PRADENJE NAPREDOVANJA:

Primjeri globalnog i operativnog plana i programa koji pokazuju:

o Povezanost ishoda učenja s odabranim metodama i oblicima rada

o Pojašnjenje vezano uz odabir određenih metoda i oblika rada –

prednosti i ograničenja

o Povezanost ishoda s načinima pradenja i vrednovanja

o Integriranje ključnih kompetencija u plan

Primjer izmjene/prilagodbe plana kako bi se nastavni proces uskladio s

potrebama, mogudnostima i interesiranjima pojedinih učenika/grupa učenika

Analiza plana s prijedlozima za unapređenje

Primjer IOP (ako postoji)

KLJUČNI POJMOVI

Planiranje i programiranje (Planning)

Planiranje i programiranje su procesi koji prethode i

slijede izradi i izvedbi nastavnog plan i programa–

priprema, operacionalizacija, realizacija i evaluacija.

Izrada operativnog (izvedbenog) programa, koju

realiziraju nastavnici, podrazumijeva razradu okvirnog

plana i programa, odnosno operacionalizaciju

postavljenih ciljeva i ishoda i služi kao osnov za

neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika.

Programiranje se odnosi na nastavni predmet i

konkretni odjel i pretpostavlja poznavanje učenika,

njihovih sposobnosti, interesa, predznanja, tempa rada

itd.

Kurikulum (Curriculum)

Termin kurikulum se definira na različite načine, ali

uglavnom obuhvada sve elemente i faze u

poučavanju: ishode i/ili ciljeve učenja i poučavanja,

odnosno znanja, vještine i koncepte koji se očekuju

kao rezultat ovog procesa; oblasti i lekcije koje

nastavnici poučavaju; proces poučavanja (metode,

strategije, oblici, zadaci i projekti); literaturu i druge

materijale koji se koriste; način pradenja i

procjenjivanja napredovanja i druge metode koje se

koriste za evaluaciju rada učenika.

Obrazovanje usmjereno na dijete/učenika

(Child/Learner-Centered Education) Obrazovanje

usmjereno na dijete podrazumijeva pomicanje fokusa

učenja i poučavanja s nastavnika na onoga koji uči s

Konstruktivistička teorija (Constructivist Theory)

Konstruktivistička teorija izvršila je značajan utjecaj

na razumijevanje načina na koji djeca (i odrasli) uče

pa samim tim i na nastavni proces i metode koje se

11

ciljem poticanja cjelovitog razvoj učenika, razvoja

samostalnosti i vještina potrebnih za cjeloživotno

učenje. U ovom pristupu učenik ima aktivnu ulogu, a

njegove individualne karakteristike se uzimaju u obzir i

uvažavaju u svim fazama učenja i poučavanja.

koriste u nastavi. U temelju konstruktivističke teorije

je uvjerenje da djeca uče tako što samostalno

konstruiraju razumijevanje naučenog kroz osobno

iskustvo. Nastavni proces utemeljen na

konstruktivizmu podrazumijeva, između ostalog,

aktivno uključivanje učenika u proces učenja,

preuzimanje odgovornosti za učenje, socijalne

interakcije, suradnju i dijalog, postavljanje pitanja,

razvoj osjedaja kompetentnosti kroz savladavanje

određenog problema i učenje u „zoni narednog

razvoja“. Neki od najvažnijih predstavnika

konstruktivizma su Piaget, Dewey, Marija Montesory,

Vygotsky, Bruner i drugi.

Ishodi učenja (Learning outcomes).

Ishodi učenja predstavljaju koherentan set mjerljivih

rezultata prema kojima se prosuđuju napredak

pojedinca i njegova postignuda tijekom i na kraju

procesa učenja, razvoja ili osposobljavanja (ETF) Ishodi

učenja se definiraju kao izjava o tome što učenik zna,

razumije i može uraditi na kraju procesa učenja.

10 ključnih kompetencija – APOSO

1. jezično - komunikacijske kompetencije u materinjem jeziku ili jezična pismenost u materinjem jeziku

2. jezično - komunikacijske kompetencije u stranom jeziku ili jezična pismenost u stranom jeziku

3. matematička pismenost i kompetencije u znanosti i tehnologiji

4. informatička pismenost 5. učiti kako se uči 6. socijalne i građanske kompetencije 7. samoinicijativa i poduzetničke kompetencije 8. kulturna osviještenost i kulturno izražavanje 9. kreativno - produktivne kompetencije 10. tjelesno - zdravstvene kompetencije

Tematsko planiranje (Thematic planning). Tematsko

planiranje je interdisciplinarni pristup nastavi kojim se

sadržaji kurikuluma (NPP-a) predstavljaju kroz šira

tematska područja kako bi učenici imali više vremena

dodi do dubljeg razumijevanja i povezivanja onoga što

izučavaju, uče prirodno povezujudi znanja i vještine iz

drugih područja i stavljajudi znanje u primjenu. Ovaj

pristup ohrabruje učenike da temu istražuju dublje,

koristedi različite izvore znanja i uključujudi se u

samostalna i grupna istraživanja. Pored toga, on

omogudava učenicima da budu aktivno uključeni u

Projektno planiranje (Project planning and Project-

based learning) se zasniva na sličnim principima kao

tematsko planiranje, s tim što učenici rade na

određenim projektima tijekom duljeg vremenskog

razdoblja, samostalno ili u grupama, kako bi istražili

neku oblast, odgovorili na kompleksna pitanja,

probleme i izazove.

Projektno planiranje zahtijeva vede uključivanje

učenika u definiranje projekta i projektnih ciljeva kao

i krajnjeg proizvoda rada na projektu.

12

planiranje procesa učenja, traganje za materijalima i

izvorima, postavljanje pitanja, istraživanje i

zaključivanje. Isto tako, tematski pristup poučavanju

omogudava integriranje niza ključnih kompetencija u

različite teme i područja, te stjecanje i vježbanje niza

životnih vještina.

Integrirani kurikulum (Integrated Curriculum)

podrazumijeva prirodno povezivanje različitih

sadržaja i područja (predmeta i disciplina), kako bi

učenicima osigurali smisleno učenje koje prati

prirodu realnosti, odnosno promatra svijet kao

cjelinu.

Integrirani kurikulum podrazumijeva sagledavanje

šireg problema/ideje/koncepta s različitih

perspektiva.

Individualni (individualizirani) obrazovni plan - IOP

(Individual Educational Program)

Individualizirani obrazovni plan (IOP) je pedagoški

službeni dokument koji se izrađuje za djecu s posebnim

obrazovnim potrebama, za koju je tim za

vrednovanje/procjenu i potporu različitih razvojnih

polja donio odluku. Individualizirani obrazovni plan

služi za sustavno planiranje odgoja i obrazovanja,

poučavanja te pradenje individualnog napredovanja

učenika.

Individualno prilagođeni program (plan) ( IPP ):

Individualno prilagođeni program

Pisani dokument pripremljen za određenog učenika,

odnosno plan koji točno određuje obrazovne ciljeve

koje učenik treba ostvariti tijekom određenog

vremena kao i strategije učenja, resurse i podršku

neophodnu da se ti ciljevi ostvare.

IPP omogudava učeniku napredovati do stupnja

primjerenog njegovim sposobnostima, uključuje

suradnju svih subjekata inkluzivnog obrazovanja,

usmjerava obrazovne strategije i osigurava bilježenje

podataka. IPP je dokument koji bi trebao biti

koristan, dostupan i razumljiv svim osobama koje se

neposredno bave učenikom.

13

STANDARD ZANIMANJA: PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

SAMOPROCJENA I POSTAVLJANJE RAZVOJNIH CILJEVA

Tablica u nastavku nudi niz pitanja koji vam mogu omoguditi promišljati i procijeniti vašu praksu,

analizirati svoje snage i identificirati oblasti za unaprjeđenje.

Ova pitanja mogu koristiti kao okvir za diskusiju u zajednicama za učenje, na sastancima aktiva i u

drugim prilikama koje za cilj imaju kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika.

KOMPETENCIJE PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE

Izrađuje globalni i operativni plana rada koji osigurava

povezanost sadržaja i ishoda učenja, uvažavanje didaktičkih načela,

metodičke postupnosti i određivanje dinamike rada,

vodedi računa o horizontalnoj i vertikalnoj

korelaciji (integriranju)

Istražim li, prije otpočinjanja planiranja, nova saznanja vezana uz sadržaje poučavanja, mogudnost njihove primjene i nove izvore učenja?

Analiziram li planove drugih, srodnih predmeta i utvrđujem li do koje mjere mogu osigurati horizontalnu korelaciju sadržaja i ishoda, odnosno osigurati logičku povezanost među predmetima i područjima izučavanja?

Je li iz postavljenih ciljeva vidljivo što je krajnja svrha poučavanja, odnosno koji je smisao i moguda primjena naučenog? Kako to mogu približiti i pojasniti učenicima?

Koristim li u planiranju prethodna iskustva vezana uz složenost sadržaja i vrijeme potrebno za izučavanje određene oblasti?

Vodim li računa o metodičkoj postupnosti kako bi osigurao da učenici idu od jednostavnijeg ka složenijim konceptima, od poznatog ka novim saznanjima i dr.?

Koristim li tematsko i/ili projektno planiranje za integrirano poučavanje širih oblasti?

Pitanja i komentari:

Planira i programira zasnovano na mjerljivim

ishodima učenja uz uvažavanje razvojnih

karakteristike te individualnih mogudnosti, potreba i interesa učenika

koje poučava

Jesu li moji ishodi formulirani tako da je iz njih jasno vidljivo što de djeca znati, modi i razumjeti nakon određenog sata/oblasti ili ciklusa poučavanja (opisuju rezultate učenja)?

Jesu li su ishodi napisani aktivnim glagolima (definirati, klasificirati, opisati, usporediti...)?

Idu li od jednostavnijih ka složenijim – od nižih ka višim razinama Bloomove taksonomije?

Mogu li na osnovu ishoda odrediti objektivne načine pradenja i vrednovanja postignutih rezultata?

Planiram li/ definiram li unaprijed kriterije za pradenje i vrednovanje napredovanja učenika u skladu s ishodima?

Na koji način u planiranju uzimam u obzir prethodna

14

znanja i mogudnosti različitih učenika?

Na koji način očekivane ishode učenja usklađujem s interesiranjima učenika?


U skladu s postavljenim ishodima učenja, odabire i planira primjenu različitih

metoda poučavanja, oblika i nastavnih materijala, kao i različitih sadržaja, resursa i

izvora znanja

Kako odabirem metode i oblike rada? Proizlaze li aktivnosti i metode izravno iz svakog

postavljenog ishoda, odnosno omogudavaju li njihovo ostvarivanje?

Omogudavaju li odabrane metode i oblici aktivno i smisleno uključivanje i napredovanje svih učenika (učenika s poteškodama, nadarenih učenika)?

Planiram li korištenje drugih izvora znanja (pored udžbenika)?

Pronalazim li ili izrađujem li didaktičke i druge materijale koji bi mogli olakšati učenje?

Planiram li učenje izvan učionice i škole, uključivanje roditelja, stručnjaka i dr.?


Kao član tima sudjeluje u izradi individualiziranih

(prilagođenih) programa za učenike s posebnim odgojno

- obrazovnim potrebama

Pratim li i dokumentiram li napredovanje učenika? Koristim li u planiranju podatke iz dokumentacije vezane

uz pradenje napredovanja učenika za koje se izrađuje plan?

Oslanja li se plan na identificirane snage učenika? Uključujem li u planiranje savjete stručnjaka i

konsultiram li literaturu?

Uključujem li roditelje u planiranje?

Surađujemo li učinkovito u timu za planiranje? Što bi se moglo unaprijediti?


U plan i program integrira poučavanje ključnih

kompetencija, bez obzira na predmetno područje

Poznajem li dobro ključne kompetencije koje učenici trebaju razviti i njihovu mogudu povezanost s predmetnim područjem/područjima koje poučavam?

Kako ključne kompetencije integriram u globalni i operativni plan i program – ishodi, metode, oblici rada i dr?

Planiram li pradenje razvoja ključnih kompetencija?


15

REFLEKSIJA NA OBLAST PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE:

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

16

2. UČENJE I POUČAVANJE


Upravljanje procesom učenja i poučavanja

Odabir i primjena metoda i strategija poučavanja

Individualizacija i diferencijacija

Korištenje različitih izvora znanja i resursa za učenje i poučavanje

Odabir i primjena socijalnih oblika rada

- Sadržaje i proces poučavanja povezati s prethodnim znanjem, vještinama i iskustvom učenika, potičudi radoznalost i motivaciju za učenje

- Kreirati poticajno okruženje za rad, učinkovito koristedi raspoloživo vrijeme i prilagođavajudi dinamiku rada mogudnostima učenika

- Odabrati, koristiti i prilagođavati različite metode i strategije za poučavanje kojima se osigurava aktivno uključivanje učenika u proces učenja, razvoj kreativnosti, kritičkog mišljenja i rješavanja problema

- Omoguditi učenicima razumjeti smisao i svrhu učenja i naučeno

primijeniti u realnim životnim situacijama

- Poticati kod učenika samostalnost i odgovornost za vlastito učenje i upravljanje vremenom

- Nastavne metode, oblike i sadržaje, kao i dinamiku rada

diferencirati kako bi ih prilagodio individualnim mogudnostima, potrebama i interesima učenika s kojima radi (uključujudi i učenike s posebnim odgojno- obrazovnim potrebama, nadarene i talentirane učenike i dr.)

- Odabrati, prilagođavati i učinkovito koristiti informacijsko -komunikacijske tehnologije, materijale i sredstva za učenje i poučavanje, te različite izvore znanja i informacija

- Primijeniti različite socijalne oblike rada, poticati kooperativno učenje i suradnju među učenicima

2

17

PODRUČJE 2 UČENJE I POUČAVANJE

Suvremeni obrazovni sustav i vrijeme u kojem djeca odrastaju zahtijeva razvoj kreativnosti i sposobnosti samostalnog učenja, zaključivanja i rješavanja problema. Postizanje ovih ciljeva zahtijeva izmjenu uloge nastavnika, od onoga koji poučava držedi predavanja i lekcije, do onoga koji stvara uvjete da učenici samostalno istražuju, propituju, analiziraju i donose vlastite zaključke, koristedi različite izvore znanja. Spoznaja učenika da može učiti i napredovati, iskustvo učenja koje predstavlja zadovoljstvo i izazov te razvoj sposobnosti za samostalno učenje, temelj su cjeloživotnog učenja i razvoja motivacije za stalno učenje i napredovanje. Kako bi proces učenja i poučavanja učinio što učinkovitijim nastavnik:

Polazi od prethodnog znanja i iskustva učenika, pomažudi im razumjeti svrhu i smisao onoga što uče i mogudu primjenu naučenog.

Upoznaje učenike s ciljevima, načinom rada i očekivanim rezultatima, istovremeno ih potičudi da postave svoje ciljeve i napreduju u skladu sa svojim mogudnostima.

Prenosi na učenike vlastiti entuzijazam za učenje i oblast izučavanja, potičudi njihovu radoznalost i ohrabrujudi ih da postavljaju pitanja.

Stvara prilike za aktivno uključivanje svakog učenika u proces učenja, potičudi razvoj samostalnosti u rješavanju problema, traganju za rješenjima, istraživanju i dr.

Učenje je socijalni proces, koji se odvija u interakciji s drugima. Zbog toga nastavnik omogudava niz prilika za kooperativno učenje, istovremeno poučavajudi učenike kako raditi zajedno potičudi uzajamnu pomod i suradnju. Pitanja i zadatke osmišljava tako da doprinose razvoju mišljenja višeg reda (Bloomova taksonomija), odnosno nadilaze memoriranje i reprodukciju usvojenih sadržaja. Od učenika traži da donose zaključke utemeljene na argumentima, da postavljaju hipoteze, analiziraju, uspoređuju, iznose svoje mišljenje, tragaju za odgovorima i sl. Nastavnik pomaže učenicima razumjeti na koji način naučeno mogu primijeniti u drugim situacijama i kontekstima dajudi zadatke koji to omogudavaju. U tu svrhu, nastavnik omogudava učenicima različita iskustva učenja, u i izvan škole, omogudava im da koriste različite izvore znanja i poučava ih kako da učinkovito, smisleno i sigurno koriste suvremenu tehnologiju. Na kraju svakog sata/dana, te nakon završetka nastavnog procesa, nastavnik vrši refleksiju analizirajudi sam proces učenja i poučavanja, ostvarene ciljeve i ishode i u taj proces uključuje učenike. Ova analiza predstavlja osnovu za daljnji rad i planiranje. Svako dijete je sposobno učiti i razvijati se. Međutim, razvojne teorije i teorije učenja nam jasno ukazuju na to da djeca ne uče na isti način niti istom brzinom. Kako bi osigurao napredovanje svakog učenika, nastavnik prati njihov rad i u skladu s tim prilagođava metode, strategije, dinamiku i složenost zadataka i aktivnosti individualnim mogudnostima i potrebama pojedinih učenika ili grupa učenika. Rad kod kude (domadi rad i dr.) osmišljava tako da vodi računa o razvojim i drugim karakteristikama učenika i ishodima učenja dajudi priliku učenicima da unapređuju svoja znanja i vještine na način koji je razvojno primjeren i koji zahtijeva stavljanje znanja u funkciju.

18

KAKO BI UČINKOVITO POUČAVAO, NASTAVNIK TREBA DOBRO POZNAVATI:

Kako individualne karakteristike, stupanj razvoja i stilovi učenja učenika utječu na proces učenja i poučavanja

Različite metode i strategije poučavanja, njihovu svrhu, način primjene, prednosti i ograničenja

Načine na koje sadržaje, metode i druge aktivnosti može prilagoditi mogudnostima, potrebama i interesiranjima učenika

ISHODI ZA UČENIKE

Razvoj kompetencija za oblast Učenje i poučavanje, omogudava nastavniku da

učinkovito realizira nastavni proces što rezultira time da učenici:

Aktivno sudjeluju u procesu učenja, samostalni su i usmjereni na zadatke

Iznose svoje ideje i mišljenje, potkrepljuju mišljenje dokazima i zainteresirani

su da saznaju više

Pokazuju entuzijazam, motivaciju za rad i radoznalost

Postavljaju pitanja i koriste različite strategije za učenje i rješavanje problema

Surađuju s drugima i rješavaju zadatke zajednički

Učinkovito i samostalno koriste tehnologiju i različite izvore znanja

Osjedaju se kompetentno jer mogu učiti u skladu sa svojim mogudnostima

NAJČEŠDE GREŠKE U OBLASTI UČENJA I POUČAVANJA

Primjena određenih strategija i metoda bez jasnog cilja (metoda radi

metode)

Neadekvatna priprema kod uvođenja u nove sadržaje – bez jasnog

povezivanja s prethodnim znanjem i iskustvom učenika

Dominacija određenih socijalnih oblika rada (npr. predugo korištenje

frontalnog rada)

Nedovoljno prilika za primjenu naučenog

Dominacija pitanja i aktivnosti koje zahtijevaju reprodukciju


Zapisi s realizacije nastavnog procesa:

o Zadatci za rad

o Fotografije i video snimci tijeka aktivnosti s bilješkama

o Dječji radovi

Korištene strategije i metode u različitim fazama (početak, uvođenje novih

sadržaja, primjena naučenog, refleksija), obrazloženje za primjenu i procjena

njihove učinkovitosti

Primjeri pitanja i zadataka koji potiču mišljenje višeg reda

Primjeri aktivnosti za rad u paru, malim i velikim grupama, obrazloženje i

procjena učinkovitosti

Primjeri prilagodbe procesa poučavanja u skladu s potrebama učenika

Komentari, sugestije i evaluacije učenika

Procjena realiziranog sata, teme, s napomenama za unaprjeđenje

19

KLJUČNI POJMOVI

Individualizacija (Individualization) Individualizacija podrazumijeva prilagođavanje nastavnog procesa individualnim karakteristikama učenika, njihovim mogudnostima, potrebama, stilovima učenja i interesiranjima. Ono može biti realizirano tako da je usmjereno na pojedince, male grupe učenika ili na cijeli razred. Ukratko, poučavanje je individualizirano kada se prilagođava tijekom samog procesa kako bi se svakom učeniku pružile mogudnosti za napredovanje (i onoj koja trebaju dodatnu podršku i onoj koja su ved savladala određene vještine).

Diferencirano poučavanje (Differentiated instruction) Diferencirano poučavanje je pedagoški pristup učenju i poučavanju koji je utemeljen na razumijevanju da djeca iz istog odjela imaju različite sposobnosti, razinu kognitivne spremnosti, interesiranja i način učenja. Nastavnik diferencira dajudi zadatke različitih razina težine, pružajudi različite razine podrške, omogudavajudi izbor tema i načina rješavanja zadataka u skladu s iskustvom i interesiranjima učenika, odnosno diferencirajudi sadržaje, proces i proizvode učenja i poučavanja.

Vještine mišljenja višeg reda (Higher order thinking skills). Vještine mišljenja višeg reda, utemeljene na taksonomijama učenja (kao što je Bloomova taksonomija), podrazumijevaju mišljenje koje omogudava transfer naučenog (sposobnost razumijevanje i primjene naučenog u drugom kontekstu), kritičko mišljenje i rješavanje problema. Kritičko mišljenje (Criitical Thinking). Kritičko mišljenje podrazumijeva razložno, refleksijsko mišljenje koje nam pomaže odlučiti što vjerovati ili uraditi, mišljenje koje uključuje rezoniranje, propitivanje i istraživanje, promatranje i opisivanje, uspoređivanje i povezivanje, pronalaženje složenosti i sagledavanje različitih perspektiva.

Strategije (Teaching strategies) učenja i poučavanja predstavljaju planirani skup postupaka za postizanje cilja, odnosno ishoda učenja

Metode (Teaching methods)– postupci kojima se posreduje prenošenje i usvajanje informacija, stjecanje vještine, razumijevanje i primjena naučenog

Socijalni oblici rada (Social forms) predstavljaju definirane socijalne forme rada, interakcije i komunikacije, koje se koriste za postizanje identificiranih ishoda učenja i poučavanja (individualni, rad u paru, rad u malim grupama, socijalne mreže...)

Bloomova taksonomija (Bloom's Taxonomy) Bloomova taksonomija (1956), predstavlja teorijski okvir za planiranje, definiranje ishoda učenja te pradenje i vrednovanje postignuda u tri kategorije područja učenja: kognitivno, afektivno i psihomotoričko. Unutar svakog područja obrazovni ciljevi su hijerarhijski poredani od najjednostavnijih do najsloženijih. To znači da učenik čija je izvedba na višoj razini znanja demonstrira korištenje složenijih misaonih operacija. Osoba ne može prijedi na višu razinu dok nije svladala prethodnu. Razine složenosti vezani uz kognitivno područje:

1. Znanje

2. Shvadanje (razumijevanje)

3. Primjena

4. Analiza

5. Sinteza

6. Evaluacija

Problemsko učenje ili učenje zasnovano na

istraživanjima, autentično učenje (problem based

learning, learning through inquiry, authentic

learning), usmjereno je na izučavanje stvarnih

problema i pitanja, zahtijeva od učenika istraživanje

i analizu različitih aspekata problema, povezivanje

znanja i vještina iz različitih područja i

multidiciplinarni pristup učenju.

20

STANDARD ZANIMANJA: UČENJE I POUČAVANJE







Sadržaje i proces poučavanja povezuje s prethodnim znanjem, vještinama i

iskustvom učenika, potičudi radoznalost i motivaciju za

učenje

Provjeravam li prethodno znanje i iskustvo učenika? Omogudavam li učenicima uvidjeti što ved znaju vezano uz sadržaje poučavanja koji slijede? Potičem li učenike da postavljaju pitanja povezana s novim nastavnim sadržajima (što ih zanima, što bi voljeli saznati)? Pomažem li učenicima uvidjeti i razumjeti svrhu i smisao onoga što uče, odnosno načina na koji de stečena znanja i vještine modi primijeniti u životu?

Vaša pitanja:

Kreira poticajno okruženje za rad, učinkovito koristedi

raspoloživo vrijeme i prilagođavajudi dinamiku

rada mogudnostima učenika

Kako potičem motivaciju učenika za specifične nastavne sadržaje? Njegujem li kod učenika radoznalost i potičem li ih da istražuju ono što njih zanima? Poučavam li učenike kako postavljati dobra pitanja (problemska, otvorena i dr.)? Osiguravam li da su svi učenici uvijek „uposleni“ (posebno u situacijama kada se bavite jednim ili manjom grupom učenika)? Imamo li pravilo vezano uz to što sve mogu raditi učenici koji su npr. završili zadatak? Kako osiguravam dovoljno vremena učenicima koji ne mogu završiti zadatke u predviđenom vremenu?

Vaša pitanja:

Odabire, koristi i prilagođava različite metode

i strategije za poučavanje kojima se osigurava aktivno

uključivanje učenika u proces učenja, razvoj kreativnosti,

kritičkog mišljenja i rješavanja problema

Kako odabirem metode i strategije za poučavanje? Kako provjeravam jesu li su učinkovite, odnosno da osiguravaju ostvarivanje ishoda? Omogudavam li učenicima da samostalno istražuju, postavljaju hipoteze (pretpostavke) i donose osobne zaključke? Potičem li učenike da budu kreativni i inovativni, bez straha od pogreške? Postavljam li pitanja i zadajem zadatke koji od učenika zahtijevaju analizu, uspoređivanje, povezivanje, propitivanje,

21

odnosno razvoj mišljenja višeg reda (a ne reprodukciju)?

Vaša pitanja:

Potiče kod učenika samostalnost i odgovornost

za vlastito učenje i upravljanje vremenom

Poučavam li učenike strategijama za samostalno učenje (učiti kako učiti)? Poučavam li učenike strategijama za rješavanje problema, te načinima na koji samostalno mogu tragati za rješenjima? Zadajem li učenicima zadatke ili samostalne projekte koji zahtijevaju rad tijekom duljeg vremenskog perioda? Pomažem li učenicima naučiti kako rasporediti svoje vrijeme i planirati učenje? Dajem li priliku učenicima procijeniti osobni rad i angažman i unaprijediti ga? Omogudavam li im prezentirati svoj rad i osjetiti ponos postignutim?

Vaša pitanja:

Omogudava učenicima razumjeti smisao i svrhu

učenja i naučeno primijene u realnim životnim situacijama

Na koji način omogudavam učenicima da ono što su učili primjene u nekoj drugoj situaciji? Vrednujem li više reprodukciju znanja ili sposobnosti primjene naučenog? Koje strategije ili metode primjenjujem kako bi učenici pokazali da su razumjeli ono o čemu su učili? Očekujem li od učenika da svojim riječima ili na neki drugi način prezentiraju naučeno? Omogudavam li dovoljno vremena za vježbanje naučenog?

Vaša pitanja:

Nastavne metode, oblike i sadržaje, kao i dinamiku

rada diferencira kako bi ih prilagodio individualnim

mogudnostima, potrebama i interesima učenika s kojima

radi (uključujudi i učenike s posebnim odgojno-

obrazovnim potrebama, nadarene i talentirane

učenike i dr.)

Dajem li uglavnom svim učenicima iste zadatke? Trebaju li svi učenici uraditi zadatke za isto vrijeme i na isti način? Kada pojedini učenici ili grupa učenika ne napreduju u određenoj oblasti, što poduzimam? Omogudavam li učenicima birati npr. složenost zadataka koje de rješavati, temu koju de istraživati i sl? Dajem li mogudnost da naučeno prezentiraju u različitim formama? Na koji način povezujem sadržaje poučavanja s interesiranjima učenika, njihovim hobijima i sl.?

Vaša pitanja:

22

Odabire, prilagođava i učinkovito koristi

informacijsko -komunikacijske tehnologije,

materijale i sredstva za učenje i poučavanje te različite izvore znanja i

informacija

U kojoj mjeri je udžbenik primarni izvor znanja u mojoj učionici? Omogudavam li učenicima da samostalno tragaju za različitim informacijama? Pomažem li učenicima naučiti gdje sve mogu pronadi odgovore koje ih zanimaju? Omogudavam li učenicima uvidjeti razliku između pouzdanih i nepouzdanih izvora znanja? Izrađujem li samostalno, s kolegama ili učenicima didaktičke materijale/sredstva koja mogu pomodi učenicima da bolje (očiglednije) razumiju određene koncepte?

Vaša pitanja:

Primjenjuje različite socijalne

oblike rada, potiče

kooperativno učenje i

suradnju među učenicima

Koliko često organiziranim rad u paru ili malim grupama? Pomognem li prethodno učenicima postaviti pravila za zajednički rad? Osiguravam li da svi učenici u grupi imaju zadatak, odnosno da svi imaju dovoljno zaduženja? Kako osiguravam da pojedini učenici ne dominiraju grupom? Zadajem li zadatke tako da rezultat rada grupe ovisi o svim članovima, odnosno da su svi odgovorni?

Vaša pitanja:

23

REFLEKSIJA NA OBLAST: UČENJE I POUČAVANJE

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

24

3. PRADENJE I

VREDNOVANJE KLJUČNI POSLOVI KOMPETENCIJE (Nastavnik je kompetentan: )

Definiranje kriterija za pradenje i vrednovanje

Korištenje različitih metoda i postupaka za formativno pradenje i vrednovanje

Dokumentiranje (evidentiranje) razvoja i postignuda učenika

Razvoj kompetencija učenika za samoprocjenjivanje i sudjelovanje u pradenju i vrednovanju

- Definirati jasne i mjerljive indikatore (kriterije) za pradenje i

vrednovanje napretka u skladu s postavljenim ciljevima i ishodima učenja

- Primjenjivati različite metode i postupke za pradenje i vrednovanje postignuda učenika

- Informacije dobivene formativnim pradenjem koristiti za pružanje podrške, odnosno identificiranje i svladavanje prepreka u učenju i razvoju

- Poznavati i primjenjivati različite načine evidentiranja i dokumentiranja učeničkih postignuda (npr. dnevnik, portfolio, učenički dosje…)

- Uključivati učenike u samoprocjenu zasnovanu na postavljenim kriterijima uspješnosti; poučavati ih načinu na koji vrše samoprocjenu i postavljaju vlastite ciljeve za napredovanje te daju jedni drugima smislenu povratnu informaciju

- Pružati učenicima, kolegama i roditeljima/starateljima pravovremene, točne i konstruktivne povratne informacije o postignudima učenika, zasnovanim na dokazima o radu i napredovanju

3

25

PODRUČJE 3 PRADENJE I VREDNOVANJE

Pradenje, procjenjivanje i vrednovanje napredovanja učenika nerazdvojni su dio procesa učenja i poučavanja i osnov za daljnje planiranje nastavnog procesa. Pradenje i vrednovanje nam daju odgovor na pitanje što su učenici svladali, odnosno koja su znanja i vještine stekli što nam omogudava jasniji uvid u njihove potrebe i učinkovitost procesa učenja i poučavanja. Pradenje i vrednovanje zasniva se na postavljanim ciljevima i ishodima učenja, omogudavajudi nastavniku evaluirati do koje mjere su oni postignuti. Kako bi to ostvario, nastavnik unaprijed postavlja jasne kriterije i pokazatelje uspješnosti za svaku razinu postignuda (za svaku ocjenu) te planira načine na koje može pratiti i procjenjivati napredak svakog učenika. Pored toga, nastavnik planira specifične aktivnosti, strategije i metode za pradenje i vrednovanje koje su u skladu s postavljenim ciljevima i ishodima. Proces učenja je učinkovitiji ako znamo što se od nas očekuje kako bismo bili uspješni, pa nastavnik s ovim kriterijima upoznaje učenike, pomažudi im vršiti samoprocjenu i postavljati nove ciljeve za napredovanje. Kriteriji uspješnosti trebaju biti postavljeni za svaku planiranu aktivnost ili područje. Proces poučavanja nastavnik otpočinje dijagnostičkim procjenjivanjem, odnosno utvrđivanjem na kojem stupnju razvoja su djeca, koja znanja i vještine ved posjeduju kako bi mogla dalje napredovati. Dijagnostičko procjenjivanje se vrši prije otpočinjanja svakog novog ciklusa, oblasti ili područja poučavanja, odnosno prije svakog novog planiranja.

Tijekom samog procesa učenja i poučavanja, nastavnik koristi različite metode i tehnike za formativno pradenje napretka učenika, kako bi prilagodio način rada, dinamiku i po potrebi individualizirao i diferencirao nastavni proces u skladu s njihovim potrebama. Nastavnik (ili sam učenik) dokumentira proces napredovanja, a u tu svrhu može koristiti primjere učeničkih radova (portfolio), zabilješke s opservacija i druge strategije. Tijekom formativnog pradenja, nastavnik daje blagovremenu i jasnu povratnu informaciju učeniku o tome što i kako može unaprijediti svoj rad. Sumativno ocjenjivanje vrši se na osnovu dokaza o postignutim ishodima učenja za svakog učenika u skladu s propisanim pravilnikom o ocjenjivanju.

Kako bi osigurao podršku roditelja u učenju i napredovanju učenika, nastavnik blagovremeno upoznaje roditelje s kriterijima uspješnosti i kontinuirano ih obavještava o ostvarenim rezultatima i postavljenim ciljevima za daljnji razvoj te načinima na koje roditelj može podržati ovaj razvoj kod kude. Koristedi dokaze o napredovanju (dokumentirane radove, zabilješke i dr.), s rezultatima (po potrebi) upoznaje kolege te sudjeluje u timovima za razvijanje kriterija za pradenje i vrednovanje kako bi osigurao njihovu dosljednost i ujednačenost.

26

KAKO BI UČINKOVITO PRATIO I VREDNOVAO NAPREDOVANJE UČENIKA, NASTAVNIK

TREBA DOBRO POZNAVATI:

Pravilnik o ocjenjivanju učenika

Različite metode i postupke pradenja i vrednovanja napredovanja učenika

Način primjene, svrhu i ograničenja pojedinih metoda i postupaka pradenja i

ocjenjivanja

Način utvrđivanja kriterija i pokazatelja uspješnosti

Način formuliranja i davanja učinkovite povratne informacije

Značenje i način korištenja dijagnostičkog, formativnog i sumativnog pradenja

i vrednovanja

ISHODI ZA UČENIKE

Razvoj kompetencija nastavnika za oblast Praćenje i vrednovanje rezultira time da

učenici:

Mogu pratiti svoje napredovanje i postaviti vlastite ciljeve

Jasno znaju što se od njih očekuje u pogledu kvalitete i postavljaju pitanja u

vezi s tim

Znaju kriterije po kojima mogu procijeniti kvalitetu svog rada ili rada drugih

učenika

Imaju jasnu povratnu informaciju o tome u čemu su uspješni, a što trebaju

unaprijediti

Uspoređuju se sa sobom i s objektivnim kriterijima, a ne s drugim učenicima

NAJČEŠDE GREŠKE U PROCESU PRADENJA I VREDNOVANJA

Postavljeni ishodi su suviše uopdeni pa se na osnovu njih ne mogu pratiti

postignuda učenika (npr. poznaje glagolske oblike – kako se ovo može

mjeriti?)

Nepostojanje kriterija za pradenje i ocjenjivanje

Kriteriji nisu pojašnjeni učenicima

Učenicima nije pružen primjer rada koji zadovoljava ili ne zadovoljava

postavljene kriterije

Način i metode poučavanja nisu usuglašeni s načinom ocjenjivanja


Tablice s kriterijima i pokazateljima (indikatorima)

Primjeri povratne informacije za učenike

Primjeri strategija za formativno pradenje i pradenje samog procesa učenja

Analiza napredovanja pojedinih učenika, grupa ili cijelog razreda u odnosu na

postavljene ishode

27

KLJUČNI POJMOVI

Dijagnostičko procjenjivanje (Diagnostic

assessments).

Dijagnostička procjena (također poznata kao pred-

procjena) pruža nastavniku informacije o znanju i

vještinama učenika dosegnutim prije početka

aktivnosti učenja (lekcije, tematske cjeline, oblasti).

Ono također pruža osnovu za razumijevanje

uspješnosti prethodnih faza poučavanja, i

omogudava nastavniku da planira i realizira

diferencirano poučavanje.

Sumativno ocjenjivanje (Summative assesment).

Sumativno ocjenjivanje se primjenjuje nakon

završene oblasti ili područja poučavanja i zasniva se

na postavljenim kriterijima za određene ishode

učenja. Ono najčešde podrazumijeva primjenu

standardiziranih testova, izradu eseja i drugih

pisanih radova, ali i samostalne projekte kojima se

pokazuje stupanj razumijevanja i sposobnosti

primjene naučenog. Njegova osnova svrha je dobiti

informacije o tome do koje mjere su učenici usvojili

znanja i razvili potrebne vještine, kako bi planiranje

rada u narednom razdoblju pratilo ovaj razvoj.

Formativno pradenje i procjenjivanje (Formative

assessment).

Formativno pradenje i procjenjivanje sastavni je dio

poučavanja i osnovna mu je namjena da nastavniku

kontinuirano pruža informacije o tome u kojoj mjeri

i koliko dobro učenici napreduju, koje su njihove

potrebe i što su ciljevi za naredno razdoblje.

Formativno procjenjivanje ne uključuje samo

testove i domade zadatke, nego niz drugih metoda i

postupaka koje se odvijaju u interakciji s učenicima,

kroz razgovor, opservaciju, kratke zadatke i druge

tehnike kojima nastavnik procjenjuje napredovanje

pojedinaca, ali i cijelog razreda. Formativna

procjena omogudava davanje učinkovite povratne

informacije učeniku/cima i roditeljima, pomažudi

im savladati prepreke i postidi željene ciljeve.

Kriteriji za vrednovanje i ocjenjivanje (Rubrics).

Kriteriji uspješnosti govore o tome kako izgleda

kada učenici postignu postavljene ciljeve i ishode

učenja (što točno znanju, razumiju, mogu

primijeniti...). Oni predstavljaju vodič u procesu

učenja i poučavanja i učenicima i nastavnicima.

Kriteriji za vrednovanje (ocjenjivanje) predstavljaju

jasno definirana očekivanja uspješnosti na različitim

razinama (za različite ocjene). Oni su definirani tako

da ih je mogude pratiti i izmjeriti. Uloga kriterija nije

samo ocjenjivanje nego i poučavanje učenika

razumjeti što se od njih očekuje, kako mogu

samostalno procijeniti svoj napredak i što trebaju

uraditi kako bi bili uspješniji.

Portfolio učenika (Student's portfolio).

Portfolio je uređena kolekcija radova i drugih relevantnih proizvoda koji reprezentiraju aktivnosti, postignuda

i napredovanje učenika u određenim oblastima. Pored toga, portfolio sadrži podatke vezane za procjenu i

samoprocjenu napredovanja u skladu s postavljenim kriterijima, povratne informacije i ciljeve za naredni

razvoj. Svrha portfolija je učeniku, nastavniku i roditelju pružiti uvid u postignuti napredak i osigurati daljnji

razvoj. Portfolio može biti procesni (prezentira proces rada i napredovanja) i reprezentativni, produktni, koji

ukazuje na stupanj dostignute razine razvoja u određenoj oblasti. Portfolio može uređivati sam učenik uz

upute nastavnika.

28

STANDARD ZANIMANJA: PRADENJE I VREDNOVANJE







Definira jasne i mjerljive indikatore (kriterije) za pradenje i vrednovanje

napretka u skladu s postavljenim ciljevima i

ishodima učenja

Jesu li ishodi učenja napisani tako da na osnovu njih mogu pratiti napredovanje učenika? Određujem li jasne i mjerljive kriterije za svaki postavljeni zadatak i za svaku ocjenu? Upoznajem li učenike s kriterijima? Dajem li učenicima primjere radova koji zadovoljavaju navedene kriterije?

Vaša pitanja:

Primjenjuje različite metode i postupke za pradenje i

vrednovanje postignuda učenika

Kako sve pratim napredovanje učenika – osim testova (pismenih radova) i usmenog ispitivanja? Koristim li metode i strategije kako bih utvrdio na kojoj su razini učenici prije otpočinjanja nove oblasti? Koje strategije koristim kako bih pratio njihovo napredovanje (npr. petominutni test, kviz, kartice s odgovorima, razredna diskusija, sumiranje...)

Vaša pitanja:

Informacije dobivene formativnim pradenjem

koristi za pružanje podrške, odnosno

identificiranje i svladavanje prepreka u

učenju i razvoju

Kako provjeravam uspijevaju li svi učenici pratiti dinamiku rada? Što poduzimam kada pojedini učenici ili grupe učenika nisu dosegli potrebnu razinu znanja i vještina kako bi mogli dalje napredovati? Koje strategije koristim za davanje pravovremene povratne informacije učenicima i sugestije za daljnje napredovanje? Osiguravam li da učenici razumiju u čemu griješe i što se od njih dalje očekuje?

Vaša pitanja:

29

Poznaje i primjenjuje različite načine evidentiranja i

dokumentiranja učeničkih postignuda

(npr. dnevnik, portfolio, učenički dosje…)

Kako dokumentiram startne pozicije i daljnje napredovanje učenika (pored ocjena)? Pomažem li učenicima izraditi svoj portfolio s primjercima radova? Upisujem li svoje zabilješke i povratne informacije u portfolio učenika? Imam li check liste ili druge načine za evidentiranje i pradenje?

Vaša pitanja:

Uključuje učenike u samoprocjenu zasnovanu na

postavljenim kriterijima uspješnosti; poučava ih

načinu na koji vrše samoprocjenu i

postavljaju osobne ciljeve za napredovanje

te daju jedni drugima smislenu povratnu

informaciju

Odvojim li vrijeme da s učenicima analiziram kriterije i pojasnim očekivanja? Izložim li kriterije javno (poster i sl.) kako bi ih učenici mogli pratiti? Uključim li učenike u izradu kriterija? Pomažem li učenicima postaviti osobne ciljeve za napredovanje (što žele naučiti, u čemu žele biti bolji...)? Dajem li učenicima priliku uzajamno procjenjivati radove ili izlaganja koristedi pri tom zadate kriterije? Tražim li od učenika obrazložiti procjenu svog ili tuđeg rada u skladu s kriterijima? Poučavam li učenike tome kako da jedni drugima daju dobru povratnu informaciju i sugestije za napredovanje tijekom rada?

Vaša pitanja:

Pruža učenicima, kolegama i roditeljima/

starateljima pravovremene, točne i

konstruktivne povratne informacije o

postignudima učenika, zasnovanim na dokazima

o radu i napredovanju

Informiram li roditelje i druge kolege o kriterijima za pradenje i ocjenjivanje? Koristim li postavljene kriterije prilikom obrazlaganja napredovanja učenika i ocjene? Pomažem li roditeljima razumjeti što je potrebno uraditi kako bi učenik napredovao? Koristim li učenički portfolio kako bi roditeljima i po potrebi, kolegama, pružio informaciju o cjelovitom napredovanju učenika?

Vaša pitanja:

30

RELEKSIJA NA OBLAST: PRADENJE I PROCJENJIVANJE:

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

31

4. KREIRANJE

OKRUŽENJA ZA

UČENJE KLJUČNI POSLOVI KOMPETENCIJE (Nastavnik je kompetentan:)

Kreiranje sigurnog, inkluzivnog i stimulativnog fizičkog okruženja

Kreiranje sigurnog i inkluzivnog socijalnog i emocionalnog okruženja

- Organizirati prostor tako da omogudava učinkovitu primjenu različitih socijalnih oblika rada (individualni rad, rad u paru, grupni rad)

- S učenicima uspostavljati jasna pravila ponašanja i dosljedno ih primjenjivati

- Prema svakom učeniku ophoditi se ljubazno i s uvažavanjem, poštujudi osobnost učenika i podržavajudi razvoj samopouzdanja i samopoštovanja

- Učinkovito upravljati odjelom/grupom, postavljajudi jasna očekivanja u pogledu

ponašanja učenika i načina rada u odjelu, ukazujudi učenicima na posljedice određenog ponašanja

- Poznavati i primjenjivati protokole o postupanju u slučaju vršnjačkog nasilja i

nasilja nad učenicima i o tome upoznati učenike i roditelje - Primijeniti različite metode i postupke kako bi kod učenika razvio kompetencije

potrebne u radu s drugima, poput komunikacijskih vještina i nenasilnog rješavanja sukoba

- Poticati podršku i pomod među učenicima, razvijajudi vrijednosti prijateljstva,

uzajamnog uvažavanja i poštovanja različitosti - Razvijati kod učenika empatiju i osjedaj za društvenu pravdu, poticati društvenu

odgovornost i razvoj socijalnih, interkulturalnih i građanskih kompetencija

4

32

PODRUČJE 4 KREIRANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE

Fizičko okruženje, klima i atmosfera za učenje, značajno utiču na učinkovitost nastavnog procesa i mogu

podržati ili umanjiti postignute rezultate. Prije svega, okruženje za učenje mora biti sigurno i inkluzivno,

omogudavajudi svakom učeniku osjedati se prihvadeno, dobrodošlo i uvaženo.

Fizičko okruženje treba oslikavati pristup učenju i poučavanju koje u svom središtu ima učenika. Prije

svega, ono mora biti uređeno tako da je fleksibilno, lako promjenljivo i da omogudava individualan rad,

rad u paru i malim grupama, kooperativno učenje i istraživanje. Prostor također treba biti u skladu s

postavljenim ciljevima i ishodima te planiranim metodama i strategijama. Prostor za rad, materijali koji

se koriste u nastavnom procesu, izložena sredstva za učenje i radovi učenika, trebaju biti poticajni i

podržavati samostalnost, kreativnost kao i odgovornost učenika. Najkrade rečeno, učenje de biti

učinkovitije u fizičkom okruženju koje je ugodno, koje omogudava komunikaciju, suradnju te samostalno

i odgovorno korištenje materijala.

Stvaranje sigurnog socijalnog i emocionalnog okruženja podrazumijeva niz planiranih i osmišljenih

strategija kojima nastavnik potiče dobre odnose među učenicima, modelira i gradi klimu uzajamne

podrške i poštovanja i pomaže učenicima učiti i raditi u atmosferi zajedništva u kojoj je svaka osoba

prihvadena i uvažena.

Nastavnik razvija kod učenika osjedaj samopoštovanja i samopouzdanja, pomažudi im osjetiti ponos zbog

vlastitih postignuda. Učenicima se obrada ljubazno i s poštovanjem, poštujudi njihovo dostojanstvo i

modelirajudi takav način uzajamne komunikacije. Sluša djecu i pokazuje zanimanje za njihove potrebe te

reagira na emocionalna stanja učenika pomažudi im da ih razumiju i poučavajudi ih načinima na koje

svoje potrebe mogu zadovoljiti tako da ne ugrožavaju osjedaje i dostojanstvo druge osobe.

Kako bi osigurao da proces učenja i poučavanja teče bez poteškoda i pomogao učenicima da razviju

osjedaj odgovornosti za svoje postupke i cijelu grupu, nastavnik zajedno s učenicima uspostavlja jasna,

razumljiva i razvojno primjerena pravila ponašanja, koje i sam modelira i dosljedno primjenjuje. Pomaže

učenicima razumjeti svrhu pravila i postavlja jasna očekivanja u pogledu ponašanja, potičudi razvoj

odgovornosti kod učenika, te razumijevanje i prihvadanje posljedica koje određena ponašanja mogu

imati. Radi na prevenciji nepoželjnih oblika ponašanja, vodedi se načelima pozitivne discipline (fokus na

dugoročne ciljeve i poučavanje socijalnih vještina), dok kod intervencija koristi odgoj logičkim

posljedicama (razumijevanje i prihvadanje posljedica ponašanja).

Prema učenicima se ophodi s jednakim poštovanjem i poučava ih nenasilnom rješavanju sukoba i

asertivnoj komunikaciji. Potiče dijalog i debatu, ohrabrujudi djecu iskazati svoje mišljenje, koristiti

argumente te saslušati i uvažiti različita mišljenja i stanovišta.

U različitim prilikama i kroz različite sadržaje, razvija kod učenika temeljne vrijednosti, empatiju i

društvenu odgovornost, pomažudi im razumjeti širi društveni kontekst i mogudnost primjene znanja iz

određenog predmetnog područja za dobrobit ljudi i zajednice.

U svim situacijama zastupa i štiti prava učenika, te odmah reagira u slučajevima vršnjačkog nasilja ili bilo

kojeg oblika nasilja nad učenicima. Pravovremeno upoznaje roditelje s ovim procedurama i pravilima i

uključuje ih u zajedničke akcije na prevenciji svakog oblika neprihvatljivog ponašanja.

33

NASTAVNIK TREBA POZNAVATI:

Način na koji fizičko okruženje utječe na klimu za učenje, socijalni i

emocionalni razvoj učenika

Različite metode i strategije za upravljanje odjelom i grupom

Strategije za prevenciju i intervenciju kod nepoželjnih oblika ponašanja

Principe asertivne komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba

Protokol koji se odnosi na postupanje u slučaju nasilja nad učenicima ili

vršnjačkog nasilja

ISHODI ZA UČENIKE

Razvoj kompetencija za oblast Kreiranja okruženja za učenje omogudava učenicima:

Raditi i učiti u sigurnom okruženju, bez straha od bilo kojeg oblika nasilja

Odnositi se jedni prema drugima s poštovanjem i uzajamno se pomagati

Poznavati i pridržavati se zajednički donesenih pravila

Pokazivati empatiju i štititi prava drugih učenika

Osjedati se i ponašati kao dio zajednice

Učinkovito i nenasilno rješavati konflikte

Iznositi svoje mišljenje i argumentirati ga

NAJČEŠDE POGREŠKE U KREIRANJU OKRUŽENJA ZA UČENJE

Pravila ponašanja, odnosno očekivanja od učenika u pogledu ponašanja, se

„podrazumijevaju“

Pravila se donose bez uključivanja učenika

Učenicima se ne pruža dovoljno prilika vježbati i usvojiti određena ponašanja i

pravila

Reakcije na ponašanja učenika su nekonzistentne

Određeni oblici nasilja među učenicima tumače se kao „dječja posla“,

odnosno na njih se ne reagira pravovremeno i adekvatno

Odgoj se smatra „usputnom“ aktivnošdu i obvezom roditelja

Od učenika se očekuje da imaju razvijene socijalne kompetencije, bez da ih se

tome poučava

Prostor je uvijek, ili u najvedoj mjeri, uređen tako da učenici sjede u paru u tri

reda klupa, što ograničava mogudnost zajedničkog i samostalnog rada i rada s

različitim učenicima.


Primjer odjelskih pravila i način donošenja

Fotografije fizičkog okruženja

Primjeri strategija za uspostavljanje dobrih odnosa među učenicima i razvoj

timskog rada

Primjeri radionica ili aktivnosti za učenike usmjerenih na razvoj

komunikacijskih ili drugih socijalnih vještina

Primjer uključivanja učenika u neku od aktivnosti koja potiče društvenu

odgovornost (humanitarna ili volonterska akcija i sl.)

34

KLJUČNI POJMOVI

Socijalna kompetencija (Social Competency).

Socijalna kompetencija je kompleksan,

multidimenzionalni koncept koji se sastoji od

socijalne, emocionalne, kognitivne i ponašajne

komponente te sadrži pitanja vezana uz motivaciju i

očekivanja potrebnih za uspješnu socijalnu

adaptaciju. Socijalna kompetencija također

podrazumijeva sposobnost da se sagledaju različite

perspektive, da se uči iz iskustava i naučeno

primjeni u društvenim interakcijama. Pojam

socijalne kompetencije često podrazumijeva

dodatne konstrukte kao što su socijalne vještine te

socijalna i interpersonalna komunikacija.

Asertivna komunikacija (Assertive communication).

Asertivna komunikacija je sposobnost svoje

potrebe, želje, misli i osjedanja izraziti na otvoren,

iskren i izravan način. Ova vrsta komunikacije

istovremeno omogudava zastupanje naših prava uz

poštovanje prava drugih, uključuje „ja“ govor i

omogudava nam preuzeti odgovornost za sebe i

svoje akcije, bez da prosuđujemo ili optužujemo

druge ljude. I na kraju ona nam dozvoljava da se

konstruktivno konfrontiramo i pronalazimo

zajedničko zadovoljavajude rešenje tamo gdje

postoji konflikt.

Odjelska pravila (Clasroom Rules).

Odjelska/razredna pravila su skup zajednički

dogovorenih pravila ponašanja usmjerena na to da

stvore pozitivno i učinkovito okruženje za učenje,

spriječe poteškode vezane uz ponašanje učenika i

pomognu učenicima postati samousmjereni i

učinkovito raditi u razredu. Pravila su formulirana

afirmativno (ponašanje koje se očekuje), razvojno

su primjerena, razumljiva i mjerljiva. Pravila se

donose zajedno s učenicima i povremeno

revidiraju.

Protokol o postupanju u slučajevima nasilja.

Protokol je dokument kojim se definiraju različiti

oblici nasilja te određuju obveze i odgovornosti, kao

i način postupanja ravnatelja škole, stručnih

suradnika, nastavnika, roditelja, učenika i drugih

uposlenika, vezanih uz identifikaciju nasilja,

prevenciju i pravovremenu i adekvatnu

intervenciju.

Odgoj logičkim posljedicama (Logical

Consequences)

Odgoj logičkim posljedicama je način odgoja

usmjeren na to da pomogne djeci razumjeti i

prihvatiti posljedice određenog ponašanja ili

djelovanja. Ovakav odgoj uvažava osobnost djeteta,

jer ukazuje na samo ponašanje poštujudi integritet

djeteta, i dajudi im izbor da promijene ponašanje.

Logičke posljedice nisu kazna, niti način da se

manipulira dječjim ponašanjem. One su uvijek

realistične i relevantne za danu situaciju i

poučavaju djecu što (drugačije) u određenim

situacijama mogu uraditi, potičudi ih da donesu

najbolji izbor za sebe i druge (npr. posljedica za

razbijen prozor je nadoknada štete, a ne

oduzimanje mobitela). Logičke posljedice se

najčešde odnose na situacije tipa: „pokvario si –

popravi“, „gubiš privilegiju dok ne povratiš

povjerenje“, „isključuješ se iz aktivnosti dok nisi

Pozitivna disciplina (Positive Discipline)

Pozitivna disciplina je pristup odgoju koji se zasniva

na uvjerenju da ne postoji dijete koje je loše, nego

ponašanja koja nisu dobra ili prihvatljiva. Disciplina,

u doslovnom prijevodu, znači učenje, i

podrazumijeva pomaganje djetetu usvojiti

određena ponašanja, razviti samokontrolu i

posljedično, dobru sliku o sebi.

Pozitivna disciplina se temelji na ohrabrivanju i

poticanju pozitivnih osobina i ponašanja, ali bez

zanemarivanja onoga što je loše. Ona zahtijeva da

se prema djetetu odnosi s poštovanjem pomažudi

mu na miran i prijateljski način naučiti kako se

nositi s određenim situacijama. Pozitivna disciplina

ima fokus na dugoročnim ciljevima za dijete i

zahtijeva ustrajnost i konzistentnost.

35

spreman poštovati zajednička pravila“.

STANDARD ZANIMANJA: KREIRANJE OKRUŽENJA ZA UČENJE



analizirati svoje snage i identificirati oblasti za unaprjeđenje. .




Organizira prostor tako da omogudava učinkovitu

primjenu različitih socijalnih oblika rada (individualni rad,

rad u paru, grupni rad)

Reorganiziram li prostor kada želim da učenici rade u parovima ili malim grupama? Na koji način omogudavam učenicima da zajednički rade na određenim projektima ili zadacima? Omogudavam li učenicima da rade sa svim svojim kolegama mijenjajudi mjesto sjedenja u parovima i grupama? Jesu li materijali za rad u učionici dostupni učenicima, organizirani i strukturirani? Jesu li radovi/panoi/plakati na zidovima organizirani, relevantni za temu i sadržaje poučavanja i u funkciji učenja?

Vaša pitanja:

S učenicima uspostavlja jasna pravila ponašanja i dosljedno ih primjenjuje

Vodim li s učenicima razgovore o tome kakvo ponašanje de osigurati učnikovit i ugodan rad u učionici? Odvojim li vrijeme da zajedno s učenicima donesem zajednička pravila ponašanja? Dajem li učenicima priliku usvojiti pravila ponašanja? Razgovaram li povremeno o pravilima i revidiram li ih eventualno? Imam li jasne strategije vezane uz posljedice nepridržavanja pravila? Jesam li konzistentan u primjeni pravila i poštujem li ih i ja? Jesam li roditelje upoznao s pravilima?

Vaša pitanja:

Prema svakom učeniku ophodi se ljubazno i s

uvažavanjem, poštujudi osobnost učenika i

podržavajudi razvoj samopouzdanja i samopoštovanja

Obradam li se učenicima uvijek imenom? Modeliram li konzistentno uzajamnu komunikaciju i ophođenje, kakvu očekujem i od učenika? Dajem li učenicima smislene i konkretne pohvale koje se ne odnose samo na postignuda nego i na uloženi napor, trud, način rada i dr.? Kada je to potrebno, kritiziram ponašanje a ne učenika

36

(umjesto „ti si loš – ovo što si uradio je loše“)? Omogudavam li učenicima uvidjeti svoj napredak, ne uspoređujudi ga s drugim učenicima? Pokazujem li učenicima da vjerujem da mogu dalje napredovati?

Vaša pitanja:

Učinkovito upravlja odjelom/grupom,

postavljajudi jasna očekivanja u pogledu

ponašanja učenika i načina rada u odjelu, ukazujudi učenicima na posljedice

određenog ponašanja

Informiram li učenike o mojim očekivanjima vezanim uz način rada i ponašanja u učionici i izvan nje? Imam li jasne strategije za upravljanje ponašanjem – poput znaka za početak rada, strategija za podjele u grupe, osiguravanja da učenici čekaju na red da govore i saslušaju jedni druge i sl.? Pomažem li učenicima razumjeti i prihvatiti posljedice određenog ponašanja? Primijetim li i pohvalim li željeno ponašanje učenika (bez uspoređivanja s drugima)?

Vaša pitanja:

Poznaje i primjenjuje protokole o postupanju u

slučaju vršnjačkog nasilja i nasilja nad učenicima i o tome upoznaje učenike i

roditelje

Postoje li u našoj školi određene procedure i pravila o tome što treba uraditi kada primijetite određene oblike nasilja nad učenicima ili među učenicima? Reagiram li pravovremeno i odlučno na svaki oblik nasilja u razredu? Jesam li učenike upoznao o tome što sve spada u nasilje, i što trebaju uraditi u slučaju da su žrtve ili svjedoci nasilja? Jesam li sam roditelje upoznao sa svim oblicima nasilja i načinu postupanja u tim slučajevima (komu se obradaju i sl.)? Jesam li sam roditelje upoznala s Pravilnikom o kudnom redu?

Vaša pitanja:

Primijeni različite metode i postupke kako bi kod

učenika razvio kompetencije potrebne u radu s drugim

poput komunikacijskih vještina i nenasilnog

rješavanja sukoba

Poučavam li učenike različitim oblicima nenasilne komunikacije? Koristim li u obradanju učenicima „Ja govor“? Demonstriram i vježbam li s učenicima različite strategije za nenasilno rješavanje sukoba? Vježbam li s učenicima sposobnost slušanja? Pomažem li učenicima razumjeti na koji način mogu iskazati svoje mišljenje i stav ili neslaganje, a da to ne povrijedi drugu osobu?

Vaša pitanja:

37

Potiče podršku i pomod među učenicima, razvijajudi

vrijednosti prijateljstva, uzajamnog uvažavanja i

poštovanja različitosti

Omogudavam li učenicima da se međusobno bolje upoznaju? Dajem li prilike i potičem li učenike da rade s različitim učenicima (u paru, grupi, na projektu)? Osmišljavam li aktivnosti koje pomažu učenicima uvidjeti u čemu su slični i kako na tome mogu graditi? Kako potičem učenike da se oslanjaju jedni na druge i uzajamno se pomažu?

Vaša pitanja:

Razvija kod učenika empatiju i osjedaj za društvenu

pravdu, potiče društvenu odgovornost i razvoj

socijalnih, interkulturalnih i građanskih kompetencija

Razgovaram li s učenicima o pojmovima kao što su stereotipi, predrasude, diskriminacija i sl? Reagiram li uvijek kada netko (namjerno ili nenamjerno) izgovori neku predrasudu ili pokuša nekoga diskriminirati? Pomažem li učenicima naučiti kako donijeti dobre odluke za sebe (bez podlijeganja pritisku vršnjaka, medija i sl.)? Organiziram li aktivnosti u kojima učenici mogu prakticirati društvenu odgovornost? Pomažem li učenicima razumjeti kako znanje koje stječu na mojim satima može biti upotrijebljeno za dobrobit drugih ljudi?

Vaša pitanja:

REFLEKSIJA NA OBLAST KREIRANJE

OKRUŽENJA ZA UČENJE

38

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

____________________________________________________________________

39

5. PARTNERSTVO S

OBITELJI I

ZAJEDNICOM KLJUČNI POSLOVI KOMPETENCIJE (Nastavnik je kompetentan:)

- Suradnja s

roditeljima/starateljima

- Suradnja s drugim

stručnjacima i lokalnom

zajednicom

- Redovito i na adekvatne načine informirati roditelje o

napredovanju učenika i oblastima za daljnje unapređenje

- Komunicirati s roditeljima koristedi različite pisane i usmene forme; obradati se roditeljima s uvažavanjem i profesionalno u svim situacijama

- Uključiti roditelje u različite aktivnosti u odjelu i školi, te u donošenje odluka koje se tiču njihovih učenika

- Pružiti podršku roditeljima u vidu savjeta i sugestija o tome kako mogu podržati razvoj učenika kod kude

- Inicirati i ostvariti suradnju s različitim institucijama, ustanovama, organizacijama i pojedincima u zajednici

- Koristiti resurse zajednice u procesu učenja i poučavanja

5

40

PODRUČJE 5 PARTNERSTVO S OBITELJI I ZAJEDNICOM

Roditelji su prvi i najvažniji učitelji svog djeteta i njihova uloga u odgoju i obrazovanju je od primarnog značaja. Svako dijete dolazi u školu donosedi sa sobom svoju obiteljsku kulturu, običaje i navike koje je steklo u obitelji. Pored toga, napredovanje učenika izravno je uvjetovano obiteljskim varijablama –socio-ekonomskim statusom obitelji, uvjetima u kojima živi, obiteljski odnosima, obrazovnim statusom obitelji te vrijednostima i uvjerenjima koje se njeguju u obitelji. Imajudi u vidu značaj obitelji i obiteljskog okruženja, uloga nastavnika je što bolje upoznati kontekst u kojem dijete živi i razviti odnose povjerenja i uzajamnog poštovanja s roditeljima/starateljima kako bi na najbolji mogudi način podržao razvoj svakog učenika. Razvijanje suradnje s obitelji od višestrukog je značaja i koristi kako za školu i nastavnika, tako i za dijete i obitelj. Stoga je rad s obiteljima i njihovo aktivno uključivanje, jedna od temeljnih pretpostavki kvalitetnog odgojno-obrazovnog sustava. Prije svega, nastavnik se prema svakoj obitelji, bez obzira na njene specifičnosti i različitosti (podrijetlo, status, stupanj obrazovanja, etnička i religijska pripadnost i dr.), odnosi s poštovanjem i u skladu s načelima profesionalne etike. Pri tome čuva povjerljivost podataka o obitelji i njeguje dobre odnose usmjerene ka dobrobiti učenika. Nastavnik uspostavlja suradnju s obiteljima na samom početku (pa i prije otpočinjanja) školske godine. Partnerstvo s obiteljima gradi postupno, na temeljima uzajamnog poštovanja i povjerenja. Pravovremeno upoznaje roditelje s načinom rada u odjelu i školi i očekivanjima od učenika u pogledu učenja i ponašanja, uključujudi ih u dijalog i donošenje svih relevantnih odluka. Redovno komunicira s roditeljima, koristedi različite oblike komunikacije (informativne razgovore, telefon, e-mail, pismo, portfolio i dr.).

Nastavnik omogudava roditeljima redovit uvid u napredovanje učenika, kao i prepreke s kojima se susrede, te predlaže konkretne aktivnosti koje oni mogu poduzeti kako bi podržali učenje kod kude. Pored toga, nastavnik pruža stručnu pomod i savjete roditeljima kako bi kod učenika mogu razviti odgovornost i samostalnost, te podržati razvoj osobnosti, samopouzdanje, samopoštovanje i motivaciju za učenje. Organizira roditeljske sastanke, radionice, izlete i druge oblike susreta i komunikacije, kako bi

razvio dobre odnose sa i među obiteljima i uključio ih u rad u razredu i školi. Zajedno s učenicima i roditeljima osmišljava različite aktivnosti i akcije u školi i zajednici njegujudi duh volonterizma i društvene odgovornosti. Potiče roditelje da se uključe u rad u učionici i prenesu svoja znanja i iskustva na učenike ne pravedi razliku među roditeljima u pogledu stupnja obrazovanja i socio-ekonomskog statusa. Uz podršku i uz konsultacije s upravom škole, nastavnik uspostavlja suradnju s različitim institucijama,

službama i stručnjacima u zajednici koji bi mogli pružiti podršku obiteljima (npr. institucije i ustanove

vezane uz socijalnu i zdravstvenu zaštitu i dr.). U skladu s NPP koristi resurse zajednice kako bi podržao

učenje i razvoj učenika (posjete institucijama, muzejima, izložbama, pozivanje stručnjaka i pojedinaca da

gostuju i sl).

41


Značaj i ulogu obitelji u razvoju učenika

Važnost i načine za uspostavljanje učinkovite suradnje s obiteljima

Oblike komunikacije s obiteljima i zajednicom

Način organiziranja radionica i drugih oblika rada s obiteljima

Resurse u zajednici koji mogu podržati razvoj učenika i obitelji

ISHODI ZA UČENIKE:

Razvoj kompetencija za oblast Suradnje s obitelji omogudava nastavniku da učinkovito

realizira nastavni proces, što rezultira time da se učenici:

Osjedaju sigurno, prihvadeno i podržano

Rjeđe koriste neprihvatljive oblike ponašanje

Napreduju u učenju i imaju vedu motivaciju postidi bolje rezultate

NAJČEŠDE GREŠKE U OBLASTI SURADNJE S OBITELJIMA

Od roditelja se očekuje da unaprijed znaju svoje obveze prema školi i da se

prilagode zahtjevima škole

Sastanci s roditeljima primarno su posvedeni učenju, ocjenama i ponašanju

učenika

Dijalog se vodi jednosmjerno – od nastavnika ka roditeljima

Komunikacija s roditeljima je najčešda onda kada postoji određeni problem ili

kada problem ved eskalira

Od roditelja se očekuje da znaju kako mogu pružiti podršku učeniku kod kude

U rješavanje određenih problema ne uključuje se cijela zajednica


Plan roditeljskog sastanka

Plan radionice za roditelje

Evaluacija roditeljskih sastanaka ili radionica od strane roditelja

Primjeri pisama, poruka i drugih oblika komunikacije s roditeljima

Fotografije aktivnosti u kojima su sudjelovali roditelji

Izvješda i fotografije s gostovanja (učenika u nekim institucijama ili stručnjaka

u vašoj učionici...)

42

KLJUČNI POJMOVI

Suradnja s obitelji (Partnership with parents)

zasniva se na sljededim karakteristikama:

• Iskrena i jasna komunikacija

• Razumijevanje i empatija

• Usuglašenost u pogledu ciljeva

• Zajedničko planiranje i odlučivanje

• Otvorena i dvosmjerna razmjena

informacija

• Pristupačnost i odgovornost

• Zajednička evaluacija napretka

• Odsustvo etiketiranja i okrivljivanja

• Uvažavanje snaga i znanja

Šest oblasti za razvijanje partnerstva s

obiteljima (prema Joyce Epstein):

1. Roditeljstvo – podrška u oblasti odgoja

2. Učinkovita, dvosmjerna komunikacija

(usmena, pisana, uz pomod IKT)

3. Volontiranje roditelja (u školi, na

radnom mjestu, u zajednici)

4. Podrška roditeljima u pružanju pomodi

učenicima u učenju

5. Uključivanje roditelja u donošenje

odluka

6. Roditelji kao zastupnici i članovi

zajednice (suradnja sa zajednicom)

43

STANDARD ZANIMANJA: PARTNERSTVO S OBITELJI I ZAJEDNICOM




Ova pitanja mogu koristiti kao okvir za diskusiju u zajednicama za učenje, na sastancima aktiva i u drugim prilikama koje za cilj imaju kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika.


Redovno i na adekvatne načine informira roditelje o

napredovanju učenika i oblastima za daljnje

unaprjeđenje

Upoznajem li roditelje s ciljevima i načinima učenja i poučavanja u vašem odjelju/predmetu? Upoznajem li roditelje s kriterijima za pradenje i ocjenjivanje? Imam li dokumentaciju koja bi mi poslužila da roditeljima ilustriram i demonstriram napredovanje učenika? Osiguravam li da su informacije razumljive i smislene roditeljima? Pomažem li roditeljima razumjeti što bi bili naredni koraci i kako ih planirate ostvariti?

Vaša pitanja:

Komunicira s roditeljima koristedi različite pisane i usmene forme; obrada se

roditeljima s uvažavanjem i profesionalno u svim

situacijama

Imam li sve kontakte roditelja u slučaju izvanrednih situacija ili hitnih slučajeva? Imam li dogovorene načine komunikacije s roditeljima? Koristim li za to tehnologiju? Vodim li računa da je ton koji koristim u razgovoru s roditeljima prijateljski i profesionalan u isto vrijeme?

Vaša pitanja:

Uključuje roditelje u različite aktivnosti u odjelu i školi, te u donošenje odluka koje se

tiču njihove učenika

Pozivam li roditelje da se uključe u aktivnosti u vašem odjelu i/ili školi kao volonteri ili stručnjaci za određeno područje? Uključujem li ih u proces planiranja različitih aktivnosti? Ispitujem li koje su preferencije roditelja vezane uz mogudnost njihovog uključivanja (adekvatno vrijeme, mjesto, njihova zanimanja ili hobiji i sl.)? Nastojim li pronadi priliku za uključivanje svih roditelja, bez obzira na njihov stupanj obrazovanja, socio-ekonomski status i sl.? Konsultiram li se s roditeljima prije nego donesem bilo kakvu odluku koja se izravno tiče njih i njihove djece?

Vaša pitanja:

Pruža podršku roditeljima u Pomažem li roditeljima razumjeti na koji način mogu

44

vidu savjeta i sugestija o tome kako mogu podržati

razvoj učenika kod kude

spriječiti određene poteškode u učenju? Omogudavam li roditeljima naučiti nešto više o razvojnim i drugim karakteristikama njihove djece, kao i o uobičajenim razlikama među djecom, kako bih im pomogao da ih ne uspoređuju i bolje razumiju? Dajem li roditeljima konkretne upute i sugestije o tome kako mogu podržati učenje djece kod kude u pojedinim oblastima? Pomažem li roditeljima razumjeti kako uključiti djecu u različite svakodnevne aktivnosti u kudi i iskoristiti to kao priliku za učenje i primjenu naučenog?

Vaša pitanja:

Inicira i ostvaruje suradnju s različitim institucijama,

ustanovama, organizacijama i pojedincima u zajednici

Jesam li upoznat s ustanovama, institucijama, organizacijama koje postoje u našoj zajednici (njihovu ulogu, funkciju, kontakt i sl)? Pomažem li roditeljima da dođu do adekvatnih informacija o podršci koju mogu dobiti od različitih institucija i ustanova u zajednici? Pokušavam li ostvariti suradnju s ovim institucijama, kako bi na najbolji način pomogli učenicima i obiteljima?

Vaša pitanja:

Koristi resurse zajednice u procesu učenja i poučavanja

Razvijam li suradnju s kulturnim i drugim institucijama i pojedincima u zajednici koje mogu poslužiti kao izvor različitih informacija, znanja i sl (kazališta, galerije, knjižnice, muzeji, pojedinci – umjetnici i sl.)? Omogudavam li posjete ovim institucijama svojim učenicima tijekom ili izvan nastave? Pozivam li u goste pojedince – znanstvenike, stručnjake, umjetnike i dr., kako bih obogatio iskustvo učenika i dao im priliku da uče od različitih ljudi?

Vaša pitanja:

45

REFLEKSIJA NA OBLAST: PARTNERSTVO S OBITELJI I ZAJEDNICOM

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

46

6. PROFESIONALNI

RAZVOJ


Samorefleksija i samoevaluacija

Kontinuirano stručno usavršavanje

Suradnja u funkciji profesionalnog razvoja

- Evaluirati osobnu nastavnu praksu i postignuda na osnovu

objektivnih pokazatelja u cilju planiranja svoga profesionalnog razvoja

- Izraditi individualni plan stručnog usavršavanja, zasnovan na samoprocjeni i izvanjskoj procjeni

- Koristiti formalne, neformalne i informalne prilike za profesionalni razvoj u skladu s procijenjenim potrebama

- Surađivati s kolegama (mentorom / savjetnikom) i uzimati u obzir njihove povratne informacije za postavljanje osobnih ciljeva za razvoj

- Doprinijeti timskom radu u funkciji profesionalnog razvoja (aktivi, zajednice za učenje i dr.)

- Pružiti pomod drugim nastavnicima i dijeli svoje znanje i iskustvo kako bi podržao razvoj pojedinaca, škole i odgoja i obrazovanja u cjelini

6

47

PODRUČJE 6 PROFESIONALNI RAZVOJ

Nastavnička profesija je kompleksna i zahtijeva kontinuirano preispitivanje, analizu i učenje. Pored toga

što ni jedan studij ne može osigurati sva znanja i kompetencije potrebne nastavnicima, činjenica je da se

relevantne znanstvene discipline i nastavna praksa kontinuirano mijenjaju i unapređuju, pa su

sposobnosti vezane za cjeloživotno učenje temelj nastavničke profesije. Važno je napomenuti i to da

osposobljenost za bavljenjem nastavničkom profesijom daleko premašuje poznavanje i pradenje

određenog predmetnog područja (znanstvene discipline koju poučava), nego zahtijeva stalno pradenje

napretka u oblasti pedagogije i psihologije, te razvoj metodičkih i didaktičkih znanja i vještina, razvoj

kurikuluma i sl. U tom smislu, suradnja među nastavnicima ne poznaje samo profesionalni razvoj unutar

aktiva određenih predmetnih područja, nego čak i zahtijeva dijalog i uzajamno učenje među kolegama

koji rade s učenicima različitih uzrasta i unutar različitih područja i disciplina.

Jedna od najvažnijih kompetencija potrebnih nastavnicima u

njihovom profesionalnom razvoju je sposobnost refleksije,

odnosno sposobnost za kritički osvrt i analizu osobne prakse.

Refleksija omogudava nastavnicima postaviti dobre ciljeve za

unapređenje, postati svjesni svojih jakih strana i potreba,

znati ih obrazložiti i argumentirati, što doprinosi osjedaju

postignuda, kompetentnosti i sigurnosti. Kako bi učinkovito

pratio i reflektirao na osobni razvoj, nastavnik dokumentira

svoj rad i postignuda kroz profesionalni portfolio,

demonstrirajudi kompetencije u pojedinim oblastima

nastavne prakse (u skladu sa standardima).

U skladu s postavljenim ciljevima za razvoj, nastavnik koristi različite prilike za učenje, bilo da su one

formalne (nastavak studija, tečajevi i seminari), neformalne (konferencije, on-line seminari, radionice i

sl.) ili informalne (razgovori s kolegama i stručnjacima, promatranje kvalitetne prakse i dr.) Nakon

završetka određenih programa obuke i drugih oblika profesionalnog razvoja, nastavnik nastoji

unaprijediti svoju praksu u oblastima koje su za njega relevantne.

Isto tako, i najiskusniji nastavnik je svjestan da je

dosezanje visokih standarda u svim oblastima

gotovo nemogude bez podrške kolega, mentora i

drugih stručnjaka pa koristi različite prilike za

učenje u timu, promatranje prakse drugih

nastavnika, zajedničko učenje i refleksiju, dijeledi

svoje znanje i prihvadajudi sugestije i komentare na

svoj rad.

Nastavnik koristi prilike da sudjeluje u aktivnostima

i inicijativama koje doprinose unapređenju kvalitete

rada cijele škole, kao i razvoja nastavničke profesije.

48


Standard zanimanja – standard nastavničke profesije

Obveze i odgovornosti vezane za stručno usavršavanje i profesionalni razvoj

Načine na koje može samostalno pratiti razvoj određenog predmetnog

područja, pedagogije, psihologije i srodnih znanstvenih disciplina, koristedi IKT

i druge alate

Način izrade, svrhu i funkciju profesionalnog portfolija

Modele i načine profesionalnog učenja i razvoja

ISHODI ZA UČENIKE

Razvoj kompetencija za oblast Profesionalni razvoj omogudava da učenici:

Imaju nastavnike kao uzor za cjeloživotno učenje

Imaju posvedene nastavnike koji kontinuirano propituju i unapređuju svoju

praksu

Primjeduju i pozitivno reagiraju na uvedene inovacije

Zapažaju da nastavnici rade kao tim kako bi podržali njihovo učenje

NAJČEŠDE GREŠKE U OBLASTI PROFESIONALNOG RAZVOJA

Prilike za profesionalni razvoj se izjednačavaju s odlaskom na seminar

Određeni oblici stručnog usavršavanja u školi ne koriste se za smislenu

stručnu raspravu (postoje samo „pro forme“)

Strah da se traži pomod kako se to ne bi protumačilo kao neznanje ili

nesposobnost

Nastavnici ne postavljaju ciljeve za osobni profesionalni razvoj


Dokumentacija i dokazi vezani uz završene programe stručnog usavršavanja i

napredovanja

Priznanja, nagrade, sudjelovanja na natjecanjima

Dokumentirane informacije o samoevaluaciji i postavljenim ciljevima za razvoj

(za narednu školsku godinu ili duže razdoblje)

Plan individualnog stručnog usavršavanja/profesionalnog razvoja

KLJUČNI POJMOVI

Stručno usavršavanje (In-service teacher training). Pojam stručnog usavršavanja podrazumijeva proces stjecanja i unapređivanja stečenih znanja i vještina, te pradenje inovacija u obrazovanju nakon okončanja inicijalnog obrazovanja. Stručno usavršavanja se uglavnom odnosi na različite manje ili više obavezne oblike individualnog i grupnog usavršavanja, koje su pripremljene i organizirane od

Portfolio nastavnika - profesionalni portfolio (Professional portfolio). Portfolio je skup dokaza o individualnim sposobnostima i nastavnoj praksi, koji se koristi u evaluaciji kompetentnosti nastavnika ili drugih profesionalaca u obrazovanju u odnosu na definirane standarde i indikatore uspješnosti. Ovaj dokument sadrži sveobuhvatne podatke vezane uz rad i napredovanje nastavnika,

49

strane različitih institucija i organizacija, imaju ograničeno trajanje i značajno ovise od vanjskih faktora, poput financija, prilika i mogudnosti za njegovo organiziranje (Hargreaves, Fullan, 1993).

skup proizvoda i dokaza o radu nastavnika (npr. nastavne pripreme, refleksija, metode rada, način evaluacije, zabilješke, fotografije, video...), kao i individualne ciljeve za unapređenje.

Profesionalni razvoj (Professional development) se može definirati kao “...suma svih formalnih i neformalnih iskustava i učenja tijekom karijere, od stjecanja diplome do mirovine..” (Michele Fullan; «Leding the Culture of Change», 2001). Pojam profesionalni razvoja proizašao je iz koncepta cjeloživotnog učenja i rezultat je promjene obrazovne paradigme pod utjecajem humanističkih i konstruktivističkih teorija. Osim toga što je profesionalni razvoj širi pojam od stručnog usavršavanja, on se razlikuje i u svojoj suštini i podrazumijeva otvoren, dinamičan i trajan proces (Stipid, Grandid, 2010) u čijem središtu je sam nastavnik. Za razliku od tradicionalno viđenog stručnog usavršavanja, koje nastavnika promatra kao pasivnog primatelja i pukog prenositelja znanja, profesionalni razvoj podrazumijeva razvoj refleksivnog praktičara koji propituje i unapređuje osobnu praksu i koji je i sam izvor znanja i iskustva, aktivno sudjelujudi u osobnom učenju usmjerenom na podizanje učinka obrazovnog procesa (Ivid, Pešikan & Antid, 2001). Profesionalni razvoj se odnosi na razvoj osobe unutar njene profesionalne uloge i uključuje različita formalna i neformalna iskustva učenja koja nadilaze pojam “obuke”, omogudavajudi nastavnicima razviti novo viđenje pedagogije i svoje osobne prakse.

Profesionalne zajednice za učenje (Professional learning communities). Profesionalne zajednice za učenje predstavljaju jedan od suvremenih pristupa u podržavanju profesionalnog razvoja nastavnika, kojim se nastoji povedati stupanj profesionalne podrške među nastavnicima i unaprijediti njihovo poučavanje (Galbraith i Anstrom, 1991; prema Diaz-Maggioli, 2004). Model profesionalnih zajednica osigurava vezu između profesionalnog razvoja nastavnika i svakodnevne prakse i mijenja iz korijena kulturu škole u kojoj razmjena ideja, iskustava i refleksija postaje svakodnevna praksa. Takav pristup recipročno utječe na samopercepciju nastavnika, koji su otvoreni za dijalog i analizu postojede prakse, i spremni donositi odgovorne odluke koje utječu na razvoj i napredovanje učenika. Razvoj profesionalnih zajednica, uvelike mijenja ustaljenu kulturu škole, koja postaje mjesto uzajamnog učenja i razvoja. Ovakve škole svoj rad temelje na zajedničkoj viziji i ciljevima, te uvjerenju da svatko može doprinijeti postizanju dobrih rezultata, a osoblje škole se potiče da pokrede zajedničke aktivnosti kako bi konstantno unapređivali rezultate koje postižu učenici

Refleksivna praksa (Reflective practice). Refleksivne praksa je, u svom najjednostavnijem obliku, promatranje i razmišljanje o onome što radimo. Ona je usko povezana s konceptom učenja iz iskustva, na način da nam promišljanje o onome što smo uradili i onome što se zbog toga dogodilo, pomaže donijeti odluku o tome što trebamo uraditi sada ili što demo uraditi drugačije sljededi put. Refleksivna praksa zahtijeva svjesno promišljanje i pradenje (dokumentiranje) naših postupaka i akcija.

Akcijska istraživanja (Action research). Akcijsko istraživanje je proces istraživanja usmjeren ka unapređenju ili promjeni neke akcije/djelovanja. Ovakvo istraživanje podrazumijeva ciklični proces koji sadrži sljedede korake: identifikaciju problema, prikupljanja podataka o problemu, organizacija, analiza i interpretacija podataka, razvijanje plana za rješavanje problema, primjena, pradenje i evaluacija plana, ponavljanje procesa u skladu s nalazima. Refleksivna praksa nastavnika, po svojoj strukturi, podsjeda na akcijsko istraživanje jer nastavnik kontinuirano identificira probleme, traga za rješenjima, primjenjuje i prati učinkovitost novih pristupa.

Ugledni sati (Model classess) imaju za cilj manje iskusnim nastavnicima ili početnicima demonstrirati kvalitetnu nastavnu praksu. Oni u sebi ne moraju imati ništa posebno inovativno, ali trebaju biti za „ugled“.

Ogledni sati (Experimental classess) imaju inovativnu notu i realiziraju se kako bi demonstrirali neki novi pristup, postupak, metodu, primjenu suvremene tehnologije i sl. Oni su dakle „ogled“.

50

STANDARD ZANIMANJA: PROFESIONALNI RAZVOJ







Evaluira vlastitu nastavnu praksu i postignuda na

osnovu objektivnih pokazatelja u cilju planiranja

svoga profesionalnog razvoja

Imam li svoj portfolio, odnosno različite dokaze kojima mogu pratiti i procjenjivati svoje napredovanje? Što su moji orijentiri ili pokazatelji kod procjene kvaliteta osobne prakse? Pratim li napredovanje učenika i njihova postignuda i kako to utječe na procjenu moje prakse?

Vaša pitanja:

Izrađuje individualni plan stručnog usavršavanja,

zasnovan na samoprocjeni i izvanjskoj procjeni

Imam li svoje ciljeve za napredovanje? Kako ih određujem? Imam li plan vezan uz ostvarivanje postavljenih ciljeva? Tko još procjenjuje moj rad? Koristi li mi to i kako?

Vaša pitanja:

Koristi formalne, neformalne i informalne prilike za

profesionalni razvoj u skladu s procijenjenim potrebama

Pohađam li određene seminare ili tečajeve koji bi mi mogli pomodi unaprijediti svoj rad? Pratim li i na koji način literaturu i inovacije u oblasti pedagogije, psihologije, didaktike i metodike? Imam li formalne i neformalne prilike da o tome diskutiram s kolegama ili drugim stručnjacima?

Vaša pitanja:

Surađuje s kolegama (mentorom / savjetnikom) i

uzima u obzir njihove povratne informacije za

postavljanje vlastitih ciljeva za razvoj

Prihvadam li dobronamjerne sugestije kolega i stručnjaka? Tražim li od njih da mi daju povratnu informaciju i onda kada to nije obvezujude/propisano? Na koji način koristim dobivene informacije?

51

Vaša pitanja:

Doprinosi timskom radu u funkciji profesionalnog

razvoja (aktivi, zajednice za učenje i dr.)

Koristim li sastanke aktiva ili zajednica za učenje kako bih iznio neki problem i o njemu diskutirao? Doprinose li zajedničko učenje i rasprava kvalitetu moje prakse? Uključujem li kolege ili se s njima konsultiram kod primjene nekih novih pristupa u radu?

Vaša pitanja:

Pruža pomod drugim nastavnicima i dijeli svoje

znanje i iskustvo kako bi podržao razvoj pojedinaca,

škole i odgoja i obrazovanja u cjelini

Dijelim li svoje znanje i iskustvo s drugima pomažudi im unaprijediti svoju praksu? Omogudavam li pripravnicima ili drugim, manje iskusnim nastavnicima, da prisustvuju mojim satima? Organiziram li povremeno radionice ili druge oblike dijeljenja svog iskustva s drugima?

Vaša pitanja:

52

REFLEKSIJA NA OBLAST: PROFESIONALNI RAZVOJ

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

53

7. SUDJELOVANJE U RADU I RAZVOJU

ŠKOLE I OBRAZOVNOG

SUSTAVA


Sudjelovanje u evaluaciji, izradi razvojnog plana i aktivnostima koje doprinose poboljšanju rezultata škole

Sudjelovanje u stručnim

organima škole i drugim profesionalnim timovima

Iniciranje i sudjelovanje u

projektnim aktivnostima i istraživanjima na razini škole i šire

- Sudjelovati u evaluaciji i analizi postignutih rezultata i doprinijeti

postavljanju ciljeva za daljnji razvoj škole - Planirati i realizirati aktivnosti u ostalim oblicima odgojno-

obrazovnog rada škole (sekcije, klubovi, dopunske, dodatne aktivnosti i dr.)

- Sudjelovati i aktivno doprinijeti radu stručnih organa u školi - Raditi učinkovito u timu podržavajudi aktivnosti, projekte i

istraživanja koji doprinose unapređenju kvalitete škole

- Inicirati ili sudjelovati u organizaciji i realizaciji aktivnosti vezanih uz promociju škole (priredbe, volonterske i humanitarne akcije i dr.)

7

54

PODRUČJE 7 SUDJELOVANJE U RADU I RAZVOJU ŠKOLE I OBRAZOVNOG

SUSTAVA

Škola je profesionalna zajednica čiji napredak i kvaliteta ovisi od sudjelovanja i doprinosa svakog

pojedinca. Od nastavnika se očekuje da, prije svega, razumije način na koji funkcionira škola unutar

cjelovitog odgojno-obrazovnog sustava, te da se aktivno uključi u različite aktivnosti koji doprinose

razvoju škole i njenom statusu u zajednici i društvu.

Nastavnik treba poznavati relevantnu legislativu, školske pravilnike i procedure i dosljedno ih

primjenjivati u svom radu, vodedi se najboljim interesom učenika. Isto tako, nastavnici se trebaju aktivno

i argumentirano uključiti u javne rasprave i druge aktivnosti koje doprinose razvoju obrazovnih politika,

te predlagati rješenja proizašla iz prakse.

Evaluacija rada svakog nastavnika, ali i evaluacija postignuda škole i godišnjeg programa rada, osnova su

za analizu postignuda i izradu školskog razvojnog plana. Svi nastavnici bi trebali sudjelovati u procesu

evaluacije i postavljanju ciljeva za unapređenje škole, te preuzeti dio odgovornosti za realizaciju

zacrtanih ciljeva i zadataka.

Nastavnik inicira ili kao dio tima sudjeluje u organizaciji različitih

događaja kao što su priredbe, smotre, izložbe i slične aktivnosti

koje trebaju omoguditi svim učenicima i cijeloj školi da proslave

svoj napredak i učenje, dijeledi ga sa roditeljima/starateljima i

društvenom zajednicom. Pored toga, nastavnik osmišljava i

organizira aktivnosti i akcije u zajednici, kojima se potiče razvoj

volonterizma i društvene odgovornosti kod učenika, razvoj

empatije i uvažavanje različitosti.

Nastavnik sudjeluje, vodi ili podržava rad sekcija, vijeda učenika i vijeda roditelja, rad aktiva i drugih

profesionalnih tijela, potičudi i gradedi profesionalnu i prijateljsku kulturu i klimu zasnovanu na

uzajamnoj podršci i uvažavanju. U planiranje rada sekcija i drugih izvannastavnih aktivnosti, nastavnik

uključuje učenike, ali i roditelje, kolege i druge stručnjake kako bi osigurao da su ove aktivnosti

zasnovane na potrebama i interesiranjima učenika i da omogudavaju kvalitetno i kreativno obrazovanje.

Realizacija različitih projekata i istraživanja koji doprinose boljem razumijevanju i unapređenju nastavne

prakse, važan su segment rada škole. Nastavnik samostalno ili kao dio tima realizira akcijska i druga

istraživanja kako bi npr. pratio uvođenje inovacija u nastavnu praksu, analizirao potrebe učenika i

roditelja, utvrdio uzroke određenih problema i sl. O rezultatima istraživanja upoznaje školsku i širu

profesionalnu zajednicu kroz prezentacije, pisanje članaka i dr.

Kao dio globalne europske i svjetske zajednice, nastavnici se uključuju u različite profesionalne mreže,

inicijative, projekte i aktivnosti koje doprinose razvoju škole i obrazovnog sustava u cjelini.


Relevantnu legislativu (zakone i podzakonske akte) i procedure za njihovo

provođenje

Način i svrhu izrade razvojnog plana škole

Ulogu i funkciju stručnih organa i drugih školskih tijela

Ulogu i način funkcioniranja vijeda učenika i vijeda roditelja

Način organizacije rada školskih sekcija i drugih izvannastavnih aktivnosti

55

ISHODI ZA UČENIKE:

Doživljavaju školu kao zajednicu u kojoj su svi, i učenici i nastavnici, jednako

posvedeni učenju, razvoju i pružanju uzajamne podrške

Mogu ravnopravno sudjelovati u radu sekcija i drugih izvannastavnih

aktivnosti, u skladu s osobnim interesiranjima i potrebama

Mogu davati svoje sugestije i mišljenja znajudi da de ona biti ozbiljno razmotrena

Mogu pokretati različite inicijative, akcije i projekte i za to dobiti podršku škole

Zna kome se sve može obrati za pomod ili podršku

Osjeda ponos pripadnosti svojoj školi

NAJČEŠDE GREŠKE U OBLASTI SUDJELOVANJA U RADU I RAZVOJU ŠKOLE I

OBRAZOVNOG SUSTAVA

Planiranje i evaluacija rada škole smatra se poslom školske uprave

Ne postoji osjedaj zajedništva, uzajamne podrške i timskog rada

Škola je sastavljena od razreda i odjela i nije koherentna zajednica u kojoj svi

uče jedni od drugih

Sekcije se realiziraju bez uključivanja učenika i bez jasnog plana i ishoda


Plan i program rada sekcije

Plan za dopunsku ili dodatnu nastavu

Evaluacija postignuda sekcija, odnosno dopunske i dodatne nastave i ciljevi za

unapređenje

Realizirani projekti ili istraživanja

Priznanja i zahvalnice

KLJUČNI POJMOVI

Školski razvojni plan (School improvement plan).

Školski razvojni plan je dokument kojim se

definiraju koraci koje škola mora učiniti kako bi

unaprijedila postignuda učenika i druge aspekte

rada škole i način na koji de to biti urađeno. ŠRP

pomaže upravi škole i nastavnicima odrediti

prioritete djelovanja, u skladu s analizom

postignutih rezultata, identificiranim problemima,

postojedim resursima kao i vizijom i misijom škole.

ŠRP se najčešde razvija za razdoblje od tri godine, s

akcijskim planom za svaku godinu.

Školsko razvojno planiranje je kontinuirani i

stvaralački proces koji se zasniva na stalnom

istraživanju i prepoznavanju autentičnih potreba

škole, i osmišljavanju načina da se te potrebe

zadovolje u skladu s ciljevima u određenom

vremenu. Koncept razvojnog planiranja se zasniva

na demokratskom dogovoru svih interesnih grupa i

time se postiže: otvorenost prema promjenama;

bogatstvo inicijativa i ideja; veda dostupnost i

objektivnost; razvoj zasnovan na potrebama škole;

vedi stupanj sudjelovanja svih interesnih grupa i

bolja kvaliteta rada škole.

56

STANDARD ZANIMANJA: SUDJELOVANJE U RADU I RAZVOJU ŠKOLE I OBRAZOVNOG

SUSTAVA







Sudjeluje u evaluaciji i analizi postignutih rezultata i

doprinosi postavljanju ciljeva za daljnji razvoj škole

Znam li koja je vizija i misija naše škole? Poznajem li dugoročne i kratkoročne (razvojne) ciljeve škole za tekudu školsku godinu? Pratim li ostvarivanje ciljeva tijekom školske godine? Analiziramo li na kraju školske godine postignuda učenika i uspoređujete li ih s prethodnim ciklusima ili školskom godinom, odnosno postavljenim ciljevima? Kakve zaključke donosimo nakon analize? Na koji način donosimo ciljeve za narednu školsku godinu? Imamo li akcijski plan i raspoređujemo li obaveze i poslove među sobom?

Vaša pitanja:

- Planira i realizira aktivnosti u

ostalim oblicima odgojno obrazovnog rada škole

(sekcije, klubovi, dopunske, dodatne aktivnosti i dr.)

Kako donosim odluku vezanu uz osnivanja i vođenje sekcije, odnosno održavanje dopunskih i dodatnih aktivnosti? Imam li razrađen plan s jasnim ishodima za učenike? Imam li mogudnost biti kreativan kod osmišljavanja i planiranja izvannastavnih aktivnosti? Koja je profesionalna ili druga korist od vođenja izvannastavnih aktivnosti? Kako pratim i evaluiram rad sekcija i drugih izvannastavnih aktivnosti? Koliko uključujem učenike u osmišljavanje, planiranje i evaluaciju izvannastavnih aktivnosti?

Vaša pitanja:

Sudjeluje i aktivno doprinosi radu stručnih organa u školi

Sudjelujem li u radu aktiva? Ima li naš aktiv plan rada i ciljeve? Na osnovu čega ih donosimo? U čemu ja doprinosim radu aktiva? Koja je moja korist od sudjelovanja?

57

Vaša pitanja:

Radi učinkovito u timu podržavajudi aktivnosti,

projekte i istraživanja koji doprinose unapređenju

kvalitete škole

Sudjelujem li u radu nekih drugih stručnih timova? Jesam li realizirao neka istraživanja u odjelu/razredu ili školi? Kako sam koristio rezultate istraživanja? Sudjelujem li ili iniciram projekte koji mogu doprinijeti radu škole? Pružam li podršku svojim kolegama kada je to potrebno? Proslavljamo li zajednički naše uspjehe? Na koji način obilježavamo uspjehe ili ističemo postignuda pojedinih kolega ili timova?

Vaša pitanja:

Inicira ili sudjeluje u organizaciji i realizaciji

aktivnosti vezanih uz promociju škole (priredbe, volonterske i humanitarne

akcije i dr.)

Koja je moja uloga u promociji rada škole? Iniciram li određene akcije ili aktivnosti koje doprinose promociji obrazovanja i škole u zajednici? Odazivam li se rado kako bih pomogao u organizaciji i realizaciji ovakvih akcija i aktivnosti?

Vaša pitanja:

58

REFLEKSIJA NA OBLAST: SUDJELOVANJE U RADU I RAZVOJU ŠKOLE I OBRAZOVNOG SUSTAVA

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

59

8. PLAN PROFESIONALNOG RAZVOJA

Profesionalni razvoj je proces koji se nikada ne završava. On podrazumijeva kontinuirano preispitivanje i

pradenje, postavljanje i redefiniranje ciljeva i traganje za odgovorima koji se javljaju u svakodnevnom

radu s učenicima.

Profesionalni razvoj počinje postavljanjem niza pitanja:

Tko sam ja kao nastavnik?

U što vjerujem kada je riječ o učenju i poučavanju?

Kojim načelima i vrijednostima se rukovodim u svom radu?

Gdje sam sada, a gdje želim biti u bududnosti?

Kako du tamo stidi, što i tko mi u tome može pomodi?

Kako du znati da sam dosegao željeni cilj?

SAMOPROCJENA

Jedan od prvih koraka u izradi plana profesionalnog razvoja je samoprocjena. Vodič za nastavnike mogao

vam je poslužiti da samostalno i kroz profesionalnu diskusiju s kolegama identificirate svoje snage kao i

oblasti za unapređenje za svako od područja rada nastavnika definiranih Standardom zanimanja.

Standard zanimanja predstavlja okvir i polazište za samoprocjenu nastavnika, dok izrada razvojnog plana

podrazumijeva i niz dodatnih koraka koji pomažu nastavniku identificirati prioritetna područja u kojima

se želi usavršavati i postavi osobne ciljeve za daljnje unapređenje.

DEFINIRANJE PRIORITETA

U skladu s realiziranom samoprocjenom, ali i dodatnom analizom koja može uključivati analizu

napredovanja učenika, procjenu od strane kolega, roditelja i dr., nastavnik donosi odluku o tome na

kojim područjima želi raditi u narednom vremenskom periodu, odnosno koja su to prioritetna područja

u kojima se želi razvijati.

PODRUČJE IDENTIFICIRANE OBLASTI ZA UNAPRJEĐENJE

1. Planiranje i programiranje

2. Učenje i poučavanje

3. Pradenje i vrednovanje

4. Kreiranje okruženja za učenje

5. Suradnja s obitelji i zajednicom

6. Profesionalni razvoj

7. Sudjelovanje u radu i razvoju škole i obrazovnog sustava

60

IZRADA PLANA PROFESIONALNOG RAZVOJA

Profesionalni razvoj je rezultat postavljanja ciljeva za unapređenje osobne prakse i poduzimanje niza

koraka za ostvarivanje navedenih ciljeva. Ciljevi trebaju proizadi iz potreba nastavnika, moraju biti

realistični, mjerljivi, ali i izazovni, kako bi potakli nastavnika oprobati se u novim područjima i oblastima.

Plan profesionalnog razvoja je sredstvo koje pomaže nastavniku u ovom procesu i sadrži sljedede

elemente, odnosno pitanja na koje je potrebno odgovoriti:

PRIORITETNO PODRUČJE: Nakon samoprocjene koju sam realizirao, koje područje sam izdvojio kao prioritetno, odnosno ono na kojem du raditi tijekom narednog razdoblja?

CILJ/EVI: Što želim postidi? Reflektiraju li ovi ciljevi moje profesionalne potrebe? Jesu li ovi ciljevi realistični i ostvarivi u danom vremenskom razdoblju?

ISHODI/ REZULTATI: Što želim vidjeti kao rezultat svog rada? Kako de to izgledati u praksi? Koju promjenu želim napraviti? Koje konkretne rezultate želim vidjeti kod učenika?

STRATEGIJE ZA PROFESIONALNI RAZVOJ: Kako du razviti svoje profesionalne kompetencije – što du koristiti, tko mi u tom procesu može pomodi? Koji resursi postoje u mojoj školi/zajednici? Gdje mogu pronadi primjere dobre prakse?

AKTIVNOSTI KOJE DU REALIZOVATI: Koje aktivnosti du realizirati? Koji su koraci u ostvarivanju željenih ciljeva?

VREMENSKI OKVIR: Tijekom kojeg razdoblja du realizirati aktivnosti? Kako izgleda moj plan u odnosu na školsku godinu? Je li vremenski okvir realističan?

INDIKATORI USPJEHA: Kako du znati da sam postigao željene rezultate? Kako du znati u kojoj mjeri sam ostvario ciljeve? Kako du mjeriti postignuda?

PRADENJE I DOKUMENTIRANJE: Kako du pratiti i dokumentirati postignute učinke i rezultate? Koje alate/metode du koristiti za pradenje? Što du dokumentirati – koje dokaze du prikupljati?

Documents

STANDARD ZANIMANJA VODIČ ZA NASTAVNIKE