Staklo i primena

Embed Size (px)

Citation preview

2012Arhitektonski fakultet, Univerzitet Union Nikola Tesla

Gra evinski materijali

Seminarski rad

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Student: Dimitrije Saratli (Br. Indeksa 15/2011-A) Profesor: Dragana Vasilski

Beograd, Januar, 2012.

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Sadr ajUvod strana 3 Fizi ke osobine stakla strana 5 y y y y y Opti ke i energetske 5 Termi ke osobine 6 Otpornost stakla u po aru 7 Akusti ke osobine 7 Poroznost stakla 7

Mehani ke osobine stakla 7 y y y vrsto a stakla 8 Tvrdo a stakla 9 Otpornost na habanje 9

Hemijske osobine stakla 9 Vizuelne osobine stakla 10 y y y y Prozirnost 10 Boja 10 Povr inski karakter 11 Dimenzije 11

Vrste stakla i proizvodnja 12 y y y y y y y y y y Float staklo 12 Antireflektivno staklo 12 Polureflektivno staklo 13 Reflektivno staklo 13 Samoperivo staklo 14 i ano staklo 15 Ogledala 17 Sigurnosno staklo 18 Kaljeno staklo 20 Duvanje stakla 20

Izvori i literatura 21

2

Staklo i njegova primena u arhitekturi

UvodStaklo je neorganski materijal, amorfne strukture visokih performansi. Staklo je jednoobrazan, proziran materijal, koji se dobija u slo enom tehnolo kom procesu. Osnova ovog procesa su dve faze: topljenje staklarskog kamena i izlomljenog stakla, u prvoj, i hla enje te nosti sa neprestanim pove anjem viskoziteta pre zavr nog hla enja, u drugoj fazi. Osobine stakla zavise od:y y y y

hemijskog sastava (odnosa i vrste komponenata) postupka dobijanja na ina prerade postupaka dodatne obrade.

Sve osobine stakla mogu se pojaviti u razli itim oblicima i kombinacijama to za posledicu ima veliki broj proizvoda od stakla. U zavisnosti od hemijskog sastava staklo mo e biti kre no i olovno. Kre no (obi no) staklo ima primarni zna aj za primenu u arhitekturi. Osnovna sirovina od koje se proizvodi kre no staklo jeste kvarcni pesak (SiO2) od 69% do 74%. U sastav kre nog stakla ulaze jo :y y y y

kalcijum-oksid (CaO) 5% 12% natrijum-oksid (Na2O) 12% 16% magnezijum-oksid (MgO) 0% 6% aluminijum-oksid (Al2O3) 0% 3%.

Borosilikatno staklo je staklo koje u svom sastavu pored kvarcnog peska sadr i oksid bora (B2O3) u slede em odnosu sa drugim komponentama:y y y y y

kvarcni pesak (SiO2) 70% - 87% bor-oksid (B2O3) 7% - 15% natrijum-oksid (Na2O) 1% - 8% kalijum-oksid (K2O) 1% - 8% aluminijum-oksid (Al2O3) 1% - 8%.

3

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Kvarcni pesak Olovno staklo (kristal) dobija se kada se kre njak zameni olovnim oksidom (PbO). Staklu se dodaju sastojci koji pobolj avaju njegove fizi ke i hemijske osobine, za prevenciju kristalizacije dodaje se aluminijum-oksid (Al2O3), a za bojenje stakla:y y y y y

hrom-oksid (Cr2O3) zeleno kobalt-oksid (CoO) plavo bakar-oksid (Cu2O) crveno selen (Se) ljubi asto uranijum-oksid (U2O3) uto.

Za primenu stakla u arhitekturi najzna ajnije su slede e grupe osobina:y

fizi ke osobine stakla: o opti ke i energetske transmisija (propu tanje) svetlosti indeks prelamanja svetlosti o termi ke osobine o otpornost u po aru o akusti ke osobine o poroznost mehani ke osobine stakla: vrsto a, tvrdo a i otpornost na habanje hemijske: hemijska postojanost vizuelne: providnost, boja i povr inski karakter.4

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Fizi ke osobine staklaPod fizi kim svojstvima materijala podrazumevaju se ona svojstva koja se ne menjaju (odnosno koja se menjaju samo dok traju uzroci koji promene izazivaju), koje materijal karakteri u bez obzira na koli inu i oblik ili proizvod u kome se nalazi.

Opti ke i energetske osobine staklaDeo spektra elektromagnetnog solarnog zra enja koji sti e do povr ine zemlje je deo opti kog zra enja, koji se kre e u talasnim du inama od 290 do 2.100nm i obuhvata vidljivo, ultraljubi asto i infracrveno zra enje. Vidljivi deo spektra je izme u 400 i 780nm. Izme u 300 i 400nm je ultraljubi asto zra enje, dok je od 780 do 2.110nm zona infracrvenog (toplotnog) zra enja. Distribucija opti kog zra enja bi se mogla iskazivati slede im odnosom: ultraljubi asto 3%, vidljivo 53%, infracrveno 44%. Za arhitekturu je propu tanje svetlosti od velikog zna aja ako se uzme u obzir zna aj svetlosti kao fenomena za percepciju u prostoru. Opti ke osobine podrazumevaju sve karakteristike materijala u odnosu na opti ko elektromagnetno zra enje, posebno u odnosu na vidljivi deo spektra i zavise od vrste stakla. Kod stakla i drugih transparentnih materijala, fotoni u vidljivom delu spektra nisu apsorbovani. Kada svetlost padne na obi no nezaprljano ravno staklo, debljine 6mm, deo biva reflektovan (oko 4%), deo apsorbovan (1,6 - 2,5%), a ostatak propu ten (maksimalno 91-92%). U pogledu propu tanja sun eve svetlosti i energije mogu se definisati osnovne karakteristike stakla: transmisije (propustljivost) svetlosti, ukupna transmisija energije i solarni fakor. Transmisija svetlosti (eng. light transmission LT) je mera propu tanja solarnog zra enja u okviru vidljivog dela spektra, odnosno sa talasnim du inama od 400 do 780nm. Predstavlja odnos propu tene svetlosti i ukupne koli ine svetlosti koja pada na staklo pod uglom od 90. Izra ava se u procentima (%). Direktna transmisija energije (eng. direct transmission energy DET) predstavlja propu tenu energiju u unutra nji prostor unutar talasnih du ina od 320 do 2.500nm. Izra ava se u procentima (%). Solarni faktor (g) je odnos koli ine toplotne energije koja prolazi kroz staklo (direktno kao toplotna i ona koja je prvo apsorbovana) i ukupne energije koja dolazi do stakla. Dodavanjem stakala odre enih hemijskih sastojaka i nano enjem posebnih slojeva (eng. coating-a), dobijaju se razli ite vrste stakla, specifi nih svetlosnih i termi kih osobina.

5

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Termi ke osobine staklaZa arhitektonske objekte od najve eg zna aja su slede e termi ke osobine: Specifi ni toplotni kapacitet [C] ozna ava brzinu zagrevanja ili hla enja materijala, odnosno koli inu toplote koju je potrebno dovesti jedinici mase da bi se temperatura promenila za 1K; za obi no staklo iznosi 0,85 1kJ/kgC. Koeficijent prolaza toplote [U(k)] odra ava koli inu toplote koja pro e u jedinici vremena, kroz jedini nu povr inu, pri razlici temperature od 1K. Za staklo debljine 4mm iznosi 5,81W/m2K. Koeficijent toplotne provodljivosti [ ] koli ina toplote koja pro e u jedinici vremena, kroz sloj materijala debljine 1m, upravno na njegovu povr inu, ako razlika u temperaturi njegovih grani nih povr ina iznosi 1K. Jedinica mere je W/mK. Koeficijent toplotnog irenja mera za irenje materijala, odre uje pona anje materijala pri temperaturnim promenama, to je od velikog zna aja, naro ito za kontakt sa drugim materijalima u konstrukcijama. Termi ki koeficijent toplotnog izdu enja zavisi od hemijskog sastava stakla: za kalcijum-silikatno staklo iznosi 910-6, a za borosilikatno 3-610-6. Za staklene plo e zna ajniji podatak je podatak o povr inskom irenju i ima vrednost dvostrukog koeficijenta linearnog izdu enja. Promena du ine staklenog elementa usled dejstva toplote, mo e se izraziti: L = TL ( koeficijent linearnog izdu enja, T promena temperature, L po etna du ina elementa). Do pojave termi kog zamora dolazi kada je materijal du e vreme izlo en promenama temperature. Posledica je smanjenje mehani ke vrsto e i o te enja materijala. Termopostojanost stakla pri naglom zagrevanju je ve a nego pri hla enju, s obzirom da je otpornost stakla na pritisak oko deset puta ve a od otpornosti stakla na zatezanje. Pove anjem debljine stakla opada vrednost temperaturne razlike koju staklo mo e da podnese. Prilikom izbora vrste stakla za elemente konstrukcije mora se naro ito voditi ra una u njegovoj otpornosti na temperaturne okove. Temi ki ok nastaje usled nagle promene temperature (npr. nastajanje ili ga enje po ara). Koeficijenti toplotne provodljivosti [ ] za pojedine materijale:y y y y

voda 0,56W/mK staklo 1W/mK aluminijum 230W/mK elik 70W/mK6

Staklo i njegova primena u arhitekturiy y y

plastika 0,16 - 0,25W/mK drvo 0,14 - 0,17W/mK opeka 0,8 - 1,2W/mK.

Otpornost stakla u po aruPri dejstvu po ara, kao i za druge materijale, za staklo su najva nije osobine: zapaljivost i otpornost u po aru. Obi no staklo spada u nezapaljive materijale (klasa A1). Prilikom po ara, obi no staklo brzo puca usled termi kog oka i ne mo e se smatrati protivpo arnim materijalom. Me utim, primenom borosilikatnog i vi eslojnog stakla sa me uslojevima otpornim na visoke temperature, pona anje stakla u po aru je zna ajno izmenjeno, stoga je staklo postalo jedan od materijala koji se mo e koristiti i kao po arna barijera. Otpornost u po aru je vremenski interval u kojem su elementi sposobni da vr e svoju funkciju u uslovima standardnog po ara, klase otpornosti za staklo su 30, 60, 90, 120 i 180 minuta.

Akusti ke osobine staklaPod akusti nim osobinama smatra se skup osobina koje se odnose na pona anje materijala pri dejstvu zvuka. U u em smislu to je odnos primenjenog materijala i za tite od buke. Velika gustina stakla povoljno se odra ava na akusti ke osobine, ali uzimaju i u obzir malu debljinu, vrednosti su nezadovoljavaju e. Vi eslojna stakla mogu obezbediti odre eni nivo slabljenja zvuka, kao i termoizolaciona stakla, koja pored svoje, osnovne funkcije, pove anjem me uprostora izme u stakala daju dobre rezultate u smanjivanju nivoa buke. Zvu na za tita zavisi od debljine stakla, te za staklo od 3mm iznosi 24dB, za staklo debljine 9mm 30dB.

Poroznost staklaPoroznost je bitna osobina materijala u arhitekturi i predstavlja stepen kompaktnosti materijala. Kod stakla poroznost je ravna nuli, staklo ne propu ta ni te nosti ni gasove.

Mehani ke osobine staklaMehani ke osobine karakteri u pona anje materijala pri dejstvu spoljnih (mehani kih) sila, prilikom kojeg dolazi do odre enog naponskog stanja (naprezanja), dok ne do e do promene materije, odnosno loma materijala.

7

Staklo i njegova primena u arhitekturi

vrsto a stakla (E)vrsto a materijala je sposobnost materijala da se suprostavlja deformacijama i slomu. Ova osobina obuhvata nekoliko aspekata pona anja stakla i to: sposobnost da podnosi pritisak, zatezanje i savijanje. Pona anje stakla u stanjima naprezanja, u velikoj meri odre uju njegovu upotrebljivost, budu i da je materijal od koga se projektuju i izvode ovi konstruktivni elementi. Prema na inu na koji se deformi e, staklo spada u krte materijale, kod kojih do sloma dolazi naglo, bez prethodnih upozorenja. Krta priroda stakla ne e dozvoliti redistribuciju optere enja ili apsorpciju energije udarca. Staklo je amorfne strukture i njegova mehani ka svojstva su ista u svim pravcima. Staklo je jako u stanjima pritiska, ali slabo pri zatezanju. Do loma stakla usled savijanja, dolazi na delu stakla napregnutom za zatezanje, a ne na pritisak. Otpornost stakla prilikom naprezanja zavisi od du ine vremena naprezanja (dugotrajno ili kratkotrajno), debljine stakla, temperature i veoma mnogo od integriteta staklene povr ine (ivice, rupe u staklu i sl.). Teoretske vrednosti su vi e puta ve e od prakti nih, uglavnom zbog nesavr enosti staklene pov ine, tzv. Grifitovih naprslina. vrsto a stakla pod pritiskom za jednu istu vrstu stakla kre e se u irokim granicama i zavisi od oblika koji se ispituje i uslova pri kojima se ispitivanje vr i. Za obi no gra evinsko staklo iznosi 20.000 45.000N/cm2. vrsto a pri zatezanju i savijanju je i do deset puta manja i za obi no gra evinsko staklo iznosi 4.000N/cm2.

Ve a primena stakla u arhitekturi dolazi sa razvojem eli nih konstrukcija u drugoj polovini XIX veka, da bi svoj vrhunac dostigla vek i po kasnije, ega smo i svi mi8

Staklo i njegova primena u arhitekturibili svedoci. Danas se primena staklenih fasada dovodi u direktnu vezu sa odr ivom gradnjom zahvaljuju i dugotrajnosti, prirodnom svetlu koje obezbe uje unutra njem prostoru, ventilisanom fasadnom sistemu i mogu nostima recikla e. Mera kojom se indirektno izra ava vrsto a materijala na pritisak je Jungov modul koji je jednak koli niku izme u naprezanja i deformacije. Na primer, za dijamant iznosi 1.200.000MN/m2, aluminijum 73.000MN/m2, a za staklo 70.000MN/m2. Veoma je va na mera otpornosti stakla, kao materijala, pri kojoj e biti uskla eni zahtevi maksimalne iskori enosti materijala, bez ugro avanja sigurnosti. Sigurnost se izra ava koeficijentom sigurnosti [Ks], kojim se predstavlja odnos izme u maksimalnih dozvoljenih i stvarnih napona, koje materijal mo e da izdr i. Pobolj anje karakteristika stakla u stanjima naprezanja mogu e je ostvariti procesom kaljenja, termi kom ili hemijskom doradom.

Tvrdo a staklaTvrdo a materijala je osobina koja se odnosi na otpornost prema lokalnom dejstvu sila i podrazumeva otpornost materijala prema: paranju, zarezivanju i prodiranju drugog materijala. Tvrdo a zavisi od sastava i na ina prerade stakla. Staklo je veoma tvrd materijal, uporediv sa elikom. To je jedna od njegovih najva nijih osobina, zna ajna za obradu i trajnost materijala. Po Mosovoj skali od 1 do 10 staklo ima vrednost 5-7.

Otpornost stakla na habanjeHabanje je pojava na dodirnim povr inama materijala sa drugim materijalima, kada kao posledica trenja dolazi do otiranja ili struganja. Za staklo ovo je veoma va na osobina, naro ito za one elemente konstrukcija po kojim se gazi, gde pra ina i prljav tina mogu biti abrazivno sredstvo. Kod stakla proces habanja uti e, pre svega, na promenu vizuelnih kvaliteta, a ne na zna ajniju promenu mase. Za homogene materijale kakvo je staklo, habanje je ravnomerno i ispoljava se gubljenjem sjaja, postaje poluprozra no i matirano. Povr inskim procesima mogu e je pove ati otpornost na habanje.

Hemijske osobine staklaHemijska postojanost stakla Trajnost stakla je odraz hemijske postojanosti i velike tvrdo e. Staklo je otporno na kiseline, soli i njihove rastvore i kratkotrajno dejstvo baza na ni im temperaturama. Vlaga i voda prilikom neprikladnog skladi tenja mogu da izazovu koroziju i to od 8 m godi nje, posle ega povr ina postaje gruba. Na povr inama se formira prvo sivkasta, a potom sloj bele boje, koji se te ko uklanja. Borosilikatno staklo ima pove anu otpornost prema kiselinama i alkalnim rastvorima.9

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Vizuelne osobine staklaProzirnostU odnosu na sve druge materijale, veoma zna ajna osobina stakla, vezana za njegovu primenu u arhitekturi u pogledu vizuelnog komfora, jeste prozirnost (transparentnost). Ova osobina u direktnoj je vezi sa transmisijom svetlosti i prema evropskim normama definisana je u standardu EN 572 1, gde su za odre ene debljine stakla date minimalne vrednosti transmisije svetlosti (merene prema EN 410) za transparentno i polutransparento staklo. Najprozirnija stakla, bez boje, jesu stakla sa malom koli inom ferooksida (Fe2O3). Ova osobina, odre enim postupcima prerade, mo e se menjati i kre e se od potpuno prozirnih, preko poluprozirnih (prozra nih) do neprozirnih vrsta stakla. Efekat prozirnosti mo e zavisiti i od ugla pod kojim se gleda kroz staklo. Stakla sa hologramskom folijom su prozirna samo kada se gleda upravno na ravan stakla.

Boja staklaDodavanjem aditiva u rastopljenu masu stakla dobijaju se stakla razli itih boja iz dekorativnih razloga ili radi dobijanja specifi nih vrsta stakla u pogledu propu tanja vidljivog ili infracrvenog zra enja. Ova stakla apsorbuju ve u koli inu toplotnog zra enja, ali imaju bitnu manu menjaju kvalitet percepcije boja u prostoru, budu i da menjaju boje. Bojeno staklo je mogu e kasnije obra ivati se enje, bru enje, bu enje, peskarenje, oblikovanje. Najrasprostranjenija su stakla zelene, plave, sive i braon boje u svim nijansama.

10

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Povr inski karakter staklaKada je re o izgledu povr ine stakla, ona je kod obi nog stakla sjajna i glatka. Dodatnom obradom stakla mogu e je dobiti staklene povr ine izmenjenog izgleda, bez sjaja ili sa reljefnom fakturom. Promenom povr inskog karaktera menja se i stepen prozirnosti. Matiranje stakla Proces u kom se staklo posipa ili premazuje slojem estica - brusnih zrna, kao to je aluminijum oksid ili silicijum karbid.

Dimenzije staklaPod dimenzijama stakla podrazumeva se njegova irina, du ina i debljina. Dimenzije su uslovljene proizvodnim procesima proizvo a a i zavise od vrste i debljine stakla. Ograni enja postoje za sve vrste stakla, a proizvo a i vrednosti iskazuju kroz minimalne/maksimalne mogu e vrednosti u mm i dopu tenu toleranciju istih.

U arhitekturi je esto po eljna to ve a veli ina stakla kako zbog smanjenja broja veza tako i zbog estetskih kriterijuma, iako ona u isto vreme podrazumeva veliku te inu za pojedina ni panel, to u odre enoj meri uslo njava celokupnu konstrukciju. Najo iglednija prednost stakla je jednostavna hemijska struktura i transparentnost koja odre uje vizuelni aspekt ovog materijala. Staklo poseduje pozitivne osobine, ali treba naglasiti da one nisu bez limita. Osobine stakla veoma variraju u zavisnosti od vrste. Za konstruktivnu primenu stakla u arhitekturi od najve eg zna aja su mehani ke osobine stakla i pona anje u uslovima po ara. Staklo je krt materijal i problemi vrsto e obi nog stakla i slabe otpornosti pod dejstvom zate u ih sila prouzrokuju lak i brz lom. Pona anje u po aru (izuzev skupih slo enih proizvoda) je slabo. Pored dobre i po eljne transmisije svetlosti, staklo ima probleme sa provodljivo u toplote.

11

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Vrste stakla i proizvodnjaFloat stakloFloat staklo se dobiva tzv. float procesom. Float staklo se proizvodi tako to se staklo u te nom agregatnom stanju kontinuirano dodaje u kadu sa rastopljenim kalajem. Te no staklo prostire se po povr ini rastopljenog kalaja i pluta (float - lebdjeti) proizvode i kontinuiranu traku stakla visokog kvaliteta koja se kasnije polira, a staklo nema izobli enja ili deformacija. Danas je to standardna metoda za proizvodnju stakla i preko 90% svetske proizvodnje ravnog stakla je float staklo. Obi no staklo je bezbojno, a proizvodi se i u bojama: bronza, zeleno, sivo, azur, tamno plavo. Obi no staklo u boji neki jo zovu "Parsol" (iako je to hemijski sloj koji se nanosi na staklo radi za tite od UVA zraka). Upotrebljava se za ostakljivanje prozora, vrata, zimskih vrtova, fasada/pro elja zgrada. U IZO float izradi 4+16+4 mm dobija se koeficijent termi ke provodljivosti U=2.5 W/m2K.

Antireflektivno stakloKombinovano od dve piroliti ki obra ene povr ine stakla u jednostruko laminirano staklo kako bi reduciralo vidljivo svetlo refleksije na manje od 2% (npr spre ava kad gledate kroz izlog u proizvode, da vidite sebe i pozadinu u staklu kao odraz, ili na ru nim satovima), a istovremeno omogu ava ve u vidljivost kroz staklo, ak i od obi nog, bezbojnog float stakla. Takvo staklo uz njegove anti-refleksivne karakteristike spre ava i prolaz 99% UV zra enja, tite i unutra njost prostorije i sadr aj. U isto vreme tako e nudi tradicionalne prednosti laminiranog stakla, uklju uju i pove anu za titu, i superiornu akusti nu kontrolu. Rezultat je jedinstveno staklo visokog kvaliteta koje kombinuje snagu, sigurnost i redukciju buke laminiranog stakla sa niskom reflektivno u. Takvo staklo mo e biti Savijano kao obi no staklo i vrlo je pogodno za ugradnju u muzeje, oglasne panele, ali isto tako i za izloge, izlo bene salone i mnoga druga mesta koja zahtevaju anti-reflektuju i proizvod koji nema alternativu. Najpoznatije takvo staklo je Pilkington OptiVievTM Anti-Reflective Glass. Pilkington OptiVievTM Glass and First in GlassTM su za titni znakovi Pilkington-a.

12

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Polureflektivno stakloPolureflektivno staklo ima naneseni metalni oksid tako da se zapravo kombinuje toplotna za tita i refleksija. Polureflektivno staklo odbija zrake sunca, ali bitno manje nego reflektivno staklo, i upija deo svetlosti i energije. Boje polureflektivnog stakla su zeleno, plavo ili nema boju. Ta stakla se upotrebljavaju za zastakljivanje pasarela, staklenih fasada, vrtova itd.

Polureflektivno staklo

Reflektivno stakloTo je obi no float staklo sa gotovo nevidljivim za titnim premazom koji smanjuje sun evo zagrevanje prostorije. Taj specijalni metalni premaz tako e proizvodi efekat ogledala pa se stime spre ava i vidljivost kroz staklo. Glavna primena za staklene fasade. Piroliti kog proizvodnja u tom procesu nanosi tokom proizvodnje float stakla metalni oksid na staklo dok je staklo jo vru e iu u arenom stanju. Vakuum (magnetron) procesom se nanose slojevi metalnog oksida pod vakuumom na proizvedeno staklo. Slojevi naneseni takvom tehnikom su meki i moraju biti za ti eni od spoljnih uticaja, uvek se koriste za unutra nju stranu staklenih panela. Postoje i drugi na ini nano enja slojeva kao hemijski proces, nano enje folija, potapanje itd.

13

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Reflektivno staklo

Samoperivo stakloNeki proizvo a i proizvode float staklo sa specijalnim tankim fotokataliti kim filmom na jednoj strani stakla. Taj nanos upotrebljava ultravioletne sun eve zrake da odmereno lomi bilo kakvu organsku pra inu na povr ini stakla, upotrebljavaju i fotokataliti ki efekat i na taj na in isti prljav tinu sa stakla. Samoperivo staklo tako e ima hidrofilne osobine, to zna i da ki a slivaju i se niz staklo ispira prljav tinu sa stakla, koja je odvojena od povr ine stakla fotokataliti kim efektom. Zajedno, fotokataliti ki i hidrofilni efekat omogu avaju staklu da ostane i e u du em periodu nego netretirano staklo. Male estice pra ine e biti vrlo brzo isprane, ali npr. pti iji izmet i drugi veliki komadi prljav tine mora e ru no da se o iste. Ako sami istite spolja samoperivo staklo budite pa ljivi kako ne bi o tetili naneseni sloj. Nakon i enja mora pro i neko vreme kako bi samoperivi efekat ponovo bio aktivan.

14

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Primena samoperivog stakla

i ano (armirano) stakloi ano staklo sadr i i anu mre u (obi no oko 10mm raster) u sredini stala. U slu aju razbijanja stakla ica omogu ava zadr ati staklo da se ne rasipa. Idealno je za gara e, krova, balkonske ograde i takva podru ja gde "industrijski" izgled nije neprivla an. i ano staklo, u principu, nije sigurnosno staklo jer djelovi puknutog stakla ipak imaju o tre ivice. i ano staklo se proizvodi kao isto i mutno (ornament). Modeli i anog stakla su: "O", "S", "Denim", "Atlantic", "Delta", "Polish". i ano staklo se mo e proizvesti i kao izo staklo.

i ano Delta

i ano Ornament 15

Staklo i njegova primena u arhitekturi

i ano Polirano

i ano staklo O

i ano Denim

i ano staklo S

16

Staklo i njegova primena u arhitekturi

OgledalaOgledala se obi no proizvode od stakla 4-6 mm debljine, a jedna strana stakla je posrebrena. Ako se proizvodi od obi nog staklo ne bi trebalo biti upotrebljeno bez okvira, za primjenu bez okvira potrebno je upotrijebiti sigurnosno staklo.

Ogledalo u ku nom enterijeru; kupatilo

17

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Sigurnosno stakloSigurnosno staklo je slojevito staklo koje je sastavljeno od dve ili vi e staklenih plo a sa jednim ili vi e slojeva POLYVINYL BUTYRAL folije (PVB) spojenih pod dejstvom pritiska i toplote u autoklavu. Za pancir stakla dajemo atest za klasu za tite od neprobojnosti metka iz vatrenog oru ja. Pravo na izdavanje atesta odobrio je Vojno-Tehni ki Institut iz Beograda. Sigurnona stakla upotrebljavaju se za obezbe ivanje vozila, prozora bitnih objekata, izradu stepenica, akvarijume, itd.

Vi eslojno sigurnosno staklo

18

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Primeri stepenica od sigurnosnog stakla

19

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Kaljeno stakloKaljeno staklo je sigurnosno staklo koje se dobija termi kom obradom ravnog ili livenog stakla. Staklo prolazi kroz fazu pripreme (rezanje, bu enje, bru enje i pranje), a zatim kroz postupak kaljenja. Postupak kaljenja sastoji se u tome to se staklo zagreva do temperature omek avanja (813-833 K), a zatim naglo hladi. Na taj na in u staklu dolazi do stvaranja ravnomerno rasporedenih napona, koji pove avaju otpornost stakla na savijanje od 40 na 147 N/mm kvadratnom, otpornost stakla na udar od 1.2 mN na 5.9 mN i otpornost na toplotni udar do 503 K. Pod dejstvom vrlo jakog udara naponska ravnote a kaljenog stakla se remeti i staklo prska u sitne komade. Sitni fragmenti, me usobno labavo povezani, ne mogu da nanesu ozbiljne povrede, tako da kaljeno staklo spada u grupu sigurnosnih stakala.

Duvanje staklaJedan od na ina prerade stakla je duvanje stakla. To je tradicionalna metoda. Ru na izrada se sprovodi tako da staklar iz pe i uzima sa cev icom od oko 15 mm i du ine 120- 150 cm na kojoj je drveni rukohvat i metalni pisak, manju koli inu staklene mase koju poravna i izduva i ostavi je malo da se ohladi i uzima dalju koli inu staklene mase koju izravna u specijalnom alatu i duva i formira okretanjem i najzad se proizvod odeli od cev ice i odnosi u pe za hla enje. Kasnije se proizvod jo jedan put zagreje i dora uje. Kod ma inske proizvodnje duvanje stakla se izvodi tako da rade mehanizmi i poluautomati ili punom automatizovanom proizvodnjom da bi se dobile odgovaraju e forme. Oba ova principa su prisutna kod proizvodnji sijalica ili fla a.

20

Staklo i njegova primena u arhitekturi

Izvori I literature

Internet izvori 1. 2. 3. 4. 5. www.wikipedia.org www.isp.co.rs www.enterijer.rs www.buildmagazin.com www.portal-ena.com

Literatura Mihailo Muravljov Gra evinsji materijali, esto izdanje - Beograd, tampano 2007. (Budu nost, Zrenjanin)

21