Upload
others
View
16
Download
0
Embed Size (px)
Srednjoegipatski jezik i pismo
Kristina Šekrst
9. predavanje (16. svibnja 2018.)
Ponavljanje
Sažetak gramatike
• sufiksne konjugacije– sDm.in.f – pretprošla radnja
– sDm.xr.f – nužna radnja
– sDm.kA.f – predbuduća radnja
• stativ– osim po atipičnim sufiksima, prepoznajemo ga beziznimno po tome
što subjekt stativa stoji ispred glagola
– odmak od kanonskoga reda riječi
• imperativ– jednak korijenu, specijalni imperativi kao od rdi – imi– negira se sa m
• pasiv– sufiks w na korijen koji često nestaje
– sufiks .tw
3
Gramatika
Particip
• prijelazna vrsta riječi – u osnovi pridjevi izvedeni iz glagolske osnove
• s obzirom na to da su pridjevi, tako se i ponašaju!
• uzmemo glagol i dodajemo mu, ako je potrebno, pridjevske nastavke, tj. imenske:– zA mr = "sin koji voli" = "voleći sin"
– zA.t mr.t = "kći koja voli" = "voleća kći"
– zA.w mr.w = "sinovi koji vole" = "voleći sinovi"
– zA.wt mr.wt = "kćeri koje vole" = "voleće kćeri"
5
Participi
(za one koji žele znati više)
• u najužemu značenju to su pridjevi izvedeni iz
glagola
• izvorno su i hrv. participi bili pridjevi
– danas se to čuva rubno u nekim participima (npr.
ležati – ležeći (policajac))
– pravi su pridjevi participi perfekta pasivni (glagolski
pridjev trpni): bačen, dignut, gledan, uzet, poznat,
nošen itd.
• npr.pjevajuća (djevojka) i pjevana (pjesma)
– parafrazirano "djevojka koja pjeva" i "pjesma koja je
pjevana"6
Particip prezenta: primjeri
• sn Dd = "brat koji govori"
• sn.w Dd.w = "braća koja govore"
• sn.t Dd.t = "sestra koja govori"
• sn.wt Dd.wt = "sestre koje govore"
• kod neživih agenasa najčešće kao pasivni
particip:
– mAa.t Dd.t = "izrečena istina"
7
Kauzativ
• subjekt uzrokuje da drugi subjekt (koji
njemu postaje objekt) vrši neku radnju
• "činiti da X čini Y"
– npr. "on čini da Iva radi", "on čini da Šimun
svira"
– može biti i izrečeno zasebnim riječima, tj. od
različitoga korijena, npr. "ubiti" = "činiti da tko
umre"
8
Kauzativ
• tako i u egipatskome tvorimo kauzativ od istoga korijena
• prefiks s prije glagola!
– prvi prefiks dosad!
• npr. qbb = "hladiti se", sqbb = kauzativ, "ohladiti (što)"
• npr. xpr = "postati", sxpr = "činiti da postane" = "stvoriti"
9
Priča o brodolomcu
Prijevod (1. – 20.)
Govorio je odličan poslanik.
Neka si zadovoljan, o vladaru, stigli smo kući.
Jarbol je postavljen, sidrište je privezano."
Uže je bačeno na zemlju.
Hvala je dana, bog je slavljen.
Svaki čovjek grli svojega sudruga.
Naša posada vratila se i sigurna je bez gubitka za našu ekspediciju.
Dostigli smo kraj Wawata i prošli smo Bigu.
Vratili smo se u miru/sigurno.
Zemlja naša: dostigli smo je.
Slušaj me, o vladaru, ja sam slobodan od pretjerivanja.
Operi se, stavi vodu na svoje prste, onda odgovaraj.
Kad si oslovljen, odgovaraj kralju iskreno (sa srcem u svojoj ruci).
Odgovaraj bez zastajkivanja.
Govor/jezik čovjeka – spašava ga.
Govor njegov – daje mu zadovoljstvo.
Čini kako želiš.
11
swrD pw Dd n.k
• wrD = "umoriti se"
• koji je oblik swrD?
• predikat (kauzativ) – prezentativna čestica –infinitiv – dativni objekt
• dosl. "to čini umornim – govorenje/govoriti tebi"
• "Umara/naporno je razgovarati s tobom."
12
sDd.i rf n.k mit.t iryxpr.w m-a.i Ds.i
• rf = čestica, "neka ti ispričam", "hajde"
• mit.t = sličnost, supstantivirani pridjev/prilog "slično"
• xpr = "dogoditi se"
• iry = nisba prijedloga r, u značenju "to što se..."
• m-a = dosl. "u ruci", fig. "pod kontrolom"
• Dz = povratna zamjenica, "sebe" (inače Ds u srednjoegip.)
• prezenti često imaju futursko značenje
• koji je oblik sDD?
• predikat (pz. 1. sg. kauzativ) – čestica - dat. objekt – objekt – pridjev –predikat (stat. 3. sg.) – čestica (1. sg.) – refleksivna zamjenica (1. sg.)
• dosl. "činit ću govoriti tebi slično tomu što se dogodilo pod mojom kontrolom."
• "Ispričat ću ti (nešto) slično što mi se dogodilo."
13
Sm.kw r biA n ity
• biA = "rudnik"
• ity = "vladar"
• ovdje je glagol u stativu, kad bismo preveli kao stativ, značilo bi da je družina još ondje i na putu i da je to rezultat radnje, no kontekst nam bolje govori da prevedemo i shvatimo samo kao perfekt
• predikat (stativ) – prijedložna fraza – genitivna veza (ili dativ)
• "Otišao sam u vladarski rudnik."
14
hA.kw r wAD-wr m dp.t
• hA = "otići"
• wAD-wr = "more" (dosl. "veliko zeleno")
• dp.t = "brod"
• predikat (stativ 1. sg.) – prijedložna fraza –prijedložna fraza
• "Otišao sam na more brodom."– podsjetite se: u hrvatskome uz instrumental
sredstva ne ide prijedlog s
15
Analiza zadaće (prijevod)
Priča o brodolomcu
2. Prevedite fragment Priče o brodolomcu. Odijelite riječi u
hijeroglifskome tekstu, gramatički analizirajte i prevedite.
• tekst počinje u trenutku kad zmija razgovara s brodolomcem i priča mu svoju priču
• izvađene su riječi u transliteraciji, trebate ih prepoznati u hijeroglifskome tekstu i razdvojiti
• analizirajte prvo glagolska vremena, pamtite redoslijed riječi i vrste rečenica, a onda tek si prevedite tekst!
17
km.n.n HfAw 77 m ms.w-i Hnasnw.w-i
• km = "biti (ukupno)" (npr. u kući nas je bilo
četvero)
• ms = "dijete"
• snw = "rođak"
• m ovdje istoga značenja kao Hna
• PRED. (pf. 1. pl.) – SUBJ. – PP – PP
• "Bilo (nas) je 77 zmija s mojom djecom i s
mojim rođacima."
18
nn sxA.i n.k zA.t ktt.tin.t n.i m sSA
• sxAw = "spomenuti", "prisjetiti se"
• ktt = "malen", "mlad"
• in = "donesen" (od ini = "donijeti")
• sSa = "molitva"
• m ovdje kao "zbog"
• NEG – PRED – DAT – OBJ (s atr.) – DAT – PP
• "Neću ti spomenuti malu kćer, donesenu mi zbog molitve."
19
aHa.n sbA hA.w
• aHa.n = čestica (partikula), "onda"– zapravo okamenjeni perfekt glagola aHa = "stajati",
dosl. "stajalo je (tada da...)"
• sbA = "zvijezda"
• hAi = "pasti"– koje je ovo vrijeme sbA hA.w? kako znate i bez
nastavaka?
– stativ! znamo jer je subjekt prije predikata!
• PART – SUBJ – PRED (stat. 3. sg.)
• "Onda je zvijezda pala."
20
pr.n nA m xt m-a.f
• pri = "ići"
• xt = "vatra"
• m-a = "zbog" (ovdje sa suf. zamj. "zbog toga")
• PRED (pf. 3. pl.) – SUBJ (pok. zamj.) – PP – PP
• "Išli su oni u vatru zbog toga (zbog pada zvijezde).
21
xpr.n rs ny wi Hna.sn
• xpr = "dogoditi se"
• rs = čestica, ne prevodimo obično, može ovdje kao "kad"
• nema glagola "biti" ovdje pa shvatiti rs nykao "kad nije bilo..."
• PRED – PART – NEG – OBJ – PP
• "Dogodilo se kad mene nije (bilo) s njima."
22
aHa.n.i mwt.kw n.sngm.n.i st m XAy.t wa.t
• aHa.n.i = "onda (sam ja)"
• mwt = "umrijeti"
• n ovdje "za"
• druga rečenica zavisna "kad sam..."
• gm = "naći"
• st ovdje kao "njih"
• m kao "kao"
• XAy.t = "hrpa trupala"
• wa = "jedan"
• PART – PRED (stat. 1. sg.) – DAT, PRED (pf. 1. sg.) – OBJ – PP (gen.)
• "Onda sam ja umro za njih kad sam ih našao kao jednu hrpu trupala."
23
ir qnn.krwD ib-k
• ir = "ako"
• qnn = "biti hrabar"
• rwD = "čvrst", "postojan"
• PART – PRED (pz./konj. 2. sg.) – PRED
(pridjevski) – SUBJ (posv. 2. sg.)
• "Ako si hrabar, tvoje je srce čvrsto."
24
mH.k qni.k m Xrd.w-ksn.k Hm.t-k mA.k pr-k
• mH = "doći k cilju", "završiti"
• qni = "zagrliti"
• Xrd = "dijete"
• sn = "poljubiti"
• Hm.t = "žena", "supruga"
• mAA = "vidjeti"
• prevedite sve prezente kao konjunktive, budućnošću
• PRED (konj. 2. sg.) – PRED (konj. 2. sg.) – PP (posv. 2. sg.), PRED (konj. 2. sg.) – OBJ (posv. 2. sg.) – PRED (konj. 2. sg.) – OBJ (posv. 2. sg.)
• "Doći ćeš k cilju. Zagrlit ćeš se sa svojom djecom. Poljubit ćeš svoju ženu. Vidjet ćeš svoju kuću."
25
nfr st r ix.t nb.t
• st = "to" (subjekt ovdje)
• r komparativno "nego"
• ix = "stvar"
• PRED (pridjevski) – SUBJ – PP
• "To je bolje nego svaka stvar."
26
Hufu i čarobnjaci
Westcarov papirus
• tekst s pet priča o čudima koja čine
čarobnjaci i svećenici
• priče se pričaju na dvoru faraona Hufua
(Keops, xw(i).f w(i) = "štiti me")
• priča se obično naziva Hufu i čarobnjaci ili
Priča o kralju Hufuu/Keopsu i njegovu
dvoru
28
Hufu i čarobnjaci
• 1. priča– Hufu zapovijeda da se prinesu žrtve kralju Đoseru
– priča je Hufuov sin, nedostaje zaključak
• 2. priča– priča je Hufuov sin Hafra (Kefren, xa(i).f Ra =
"prikazuje se kao Ra"), vrijeme radnje prije vladavine Hufua
– kraljev službenik saznaje ga žena vara te stvara voštanoga krokodila i začara ga da oživi čim dodirne vodu
– nalaže da ga bace u paru čim mu se žena nađe s ljubavnikom te krokodil hvata ljubavnika, a na kraju je i žena bačena u rijeku
29
Hufu i čarobnjaci
• 3. priča– priča drugi kraljev sin, vrijeme vladavine njegova djeda Sneferua
– kralju je dosadno te ga savjetuju da skupi žene i s njima plovi po jezeru
– jedna žena gubi ogrlicu od malahita, koja je toliko dragocjena da ne želi nikakvu kompenzaciju dok joj se ne vrati te ne želi veslati s kraljem, a ni druge djevojke
– kralj jadikuje, a čarobnjak razdvoji vodu, uzme amulet i vraća ga
• 4. priča– priča je treći faraonov sin
– jedan čarobnjak Đedi može pripitomiti lavove, odsijecati životinjama glave i vraćati ih nazad te zna mnoge tajne
– Hufu je intrigiran i poziva ga na dvor te on demonstrira svoje vještine
– Đedi proriče kako će žena Redeđet roditi buduća tri kralja
30
Hufu i čarobnjaci
• 5. priča– žena Redeđet rađa tri sina
– Ra naređuje bogovima da joj pomognu te se oni maskiraju kao glazbenici i dolaze joj pomoći pri porodu
– rađaju se tri sina, a Redeđetina sluškinja svađa se s njom te bježi nakon što je dobila batine i zavjetuje se reći Hufuu što se dogodilo
– putem sretne brata i kaže mu priču, a on je istuče te ona odlazi po vodu, no ubija je krokodil
– brat odlazi Redeđet i počinje joj pričati, a ona je tužna zbog služavkine smrti
– papirus se prekida
31
Kasnoegipatski jezik: fonologija
• u fonologiji su česte depalatalizacije
– T postaje t
– D postaje d
– često se miješaju s i z
• odbacuju se slabi suglasnici A, w, y te često
i ženski nastavak .t– prestanak izgovora – glotalni zatvor
32
Kasnoegipatski jezik:
morfologija i sintaksa
• analitički jezik, više ne sintetički
– više različitih oblika umjesto dodavanja nastavaka
– npr. hrv. oblik perfekta (radio je, radit ću) analitički je,
dok su prezent ili aorist sintetički (radi-m, radi-h)
• ženski rod često gubi plural i izjednačava se s
muškim pluralom .w– razlika samo u članu
33
Kasnoegipatski jezik: članovi
• razvili su se iz pokaznih zamjenica– česta tipološka pojava u jezicima svijeta (npr.
romanski jezici)
• pA za m.– npr. pA sn = "brat"
• tA za f.– npr. tA sn.t = "sestra"
– moguće i tA sn, već se po članu vidi da je ženski rod
• nA za plural, često s genitivnom vezom– npr. nA n sn.w = "braća", nA n sn.wt = "sestre"
– ili samo nA sn.w(t)
34
Prevedite prvi fragment Hufua i
čarobnjaka.
• fragment 2. priče
• kraljev službenik saznaje da ga žena vara
te stvara voštanoga krokodila
• krokodil će oživjeti čim dodirne vodu kad
se žena s ljubavnikom nađe blizu bazena
• razdijelite riječi u hijeroglifskome tekstu,
gramatički analizirajte i prevedite!
35
aHa.n rdi.n.f sw n pA Hry-prDd.n.f n.f
• muž saznaje da ga žena vara
• stvara krokodila od voska, na njega se odnosi obj. zamj.
• aHa.n = "onda"
• Hry-pr = "čuvar kuće"
• koji je oblik Hry, kako bismo ga doslovno preveli?– "koji je iznad", nisba-pridjev prijedloga Hr
• čestica – predikat (pf 3. sg.) – objektna zamjenica –dativna veza – predikat (pf. 3. sg.) – dativna zamjenica
• "Onda ga je on dao čuvaru kuće, rekao mu je:"
36
ir m-xt hA.w nDs r pA S
• ir = "kao", tako"– pogledajte hijeroglifski tekst – zasebni su fonogrami,
to nije ir = "činiti" kao oko niti ir = "otići" kao noge
• m-xt = "nakon", "poslije"
• nDs = "pučanin"
• S = "bazen"
• hAi = "spustiti se", "sići"– srednjoegipatski pasiv, prevest ćemo aktivno
• veznici – predikat – subjekt – prijedložna veza
• "Nakon što se pučanin spusti u bazen..."
37
mi n.t-a-f n(y).t ra nb
• mi = "kao"
• nt-a = "običaj", "rutina"
• ra = "sunce", "dan"
• prijedložna veza – genitivna veza
• dosl. "kao što je običaj njegov od svakoga dana"
• "...kao što mu je dnevni običaj..."
38
kA.k xA.k pA msH r-sA.f
• kA = "onda"
• xAa = "baciti"
• msH = "krokodil"
• r-sA = "za" (kim/čim), "na" (koga/što)
• veznik – predikat – objekt – prijedložna veza
• "Nakon što se pučanin spusti u bazen, kao što mu je dnevni običaj..."
• "...onda baci krokodila za njim."
39
SAs pw ir.n Hry-pr
• SAs pw = "onda"
• Hry-pr = "čuvar"
• ir = "otići"
• veznici – predikat (pf. 3. sg.) – subjekt
• "Onda je čuvar otišao."
40
it.n.f pA msH n(y) mnH m-a.f
• it = "uzeti"
– u tekstu depalatalizirano (kasnoegip.)
• mnH = "vosak"
• m-a = "s(a)"
• predikat – objekt – genitivna veza – prijedlog
• dosl. "Uzeo je krokodila od voska s njime."
• "Uzeo je voštanoga krokodila sa sobom."
41
Prevedite drugi fragment Hufua i
čarobnjaka.
• fragment 4. priče
• čarobnjak Đedi na dvoru demonstrira
svoje vještine i premješta glave
životinjama
• razdijelite riječi u hijeroglifskome tekstu,
gramatički analizirajte i prevedite!
42
aHa.n in(w) n.f smn wDa tp-f
• aHa.n = "onda"
• ini = "donijeti"
• smn = "guska"
• wDa = "odsjeći"
• predikati su u srednjoegipatskome pasivu!– ne vidi se u hijeroglifskome tekstu, prepoznaje se po kontekstu, a w je
ispalo kao slabi glas
– ne može biti stativ, zašto?• zbog poretka riječi!
• veznik - predikat (pasiv 3. sg.) – dativni objekt (3. sg. m.) – subjekt –predikat (pasiv 3. sg.) – subjekt (posv. 3. sg. m.)
• "Onda mu je donesena guska i odsječena joj je glava."
43
aHa rDi pA smn r gbA imnty n(y)wAxy
• aHa.n = "onda"
• gbA = "strana"
• smn = "guska"
• imnty = "zapadni", "desni"
• wAhy = "dvorana"
• opet pasiv u glagolu
• veznik – predikat (pasiv 3. sg.) – subjekt (s članom) – prijedložna fraza – genitivna veza
• "Onda je guska postavljena na desnu stranu dvorane."
44
DADA-f r gbA iAbty n(y) wAxy
• DAdA = "glava"
• gbA = "strana"
• iAbty = "istočni", "lijevi"
• wAhy = "dvorana"
• isti predikat rdi u pasivu
• predikat u pasivu – subjekt – prijedložna fraza –genitivna veza
• "....a glava na lijevu stranu dvorane."
45
aHa.n Dd.n +di Dd.t-f m HqA
• aHa.n = "onda"
• Đedi kao protagonist
• Dd.t = "riječ", "izreka", "govor"• zapravo particip glagola koji je postao imenica
• HqA = "magija"
• veznik – predikat (pf. 3. sg.) – subjekt – objekt
(posv. 3. sg.) – prijedložna fraza
• "Onda je Đedi rekao magičan govor."
46
wn.in pA smn aHa(.w)Hr HbAbA DADA-f m-mit.t
• wnn = "postati"
• aHa = "ustati"
• smn = "guska"
• DADA = "glava"
• HbAbA = "gegati se", "tresti (glavu)"
• m-mit.t = "na isti način", "isto"
• sufiksna konjugacija s in– konstrukcija wnn = "biti" zajedno s glagolom aHa u stativu značit će doslovno
"postala je stajati" = "ustala je"
– kako znate da je stativ, čak i da nema .w?• zbog konstrukcije subjekt-stativ!
• prepoznajte konstrukciju Hr HbAbA!– pseudoverbal - progresiv
• predikat (suf. konjugacija 3. sg. m.) – subjekt – predikat (stativ 3. sg. m.) – progresiv – objekt (posv. 3. sg. m.) – prilog
• "Ustala je guska tresući svoju glavu na isti način."
47
xr-m-xt spr.f wa r wa
• Hr m-xt = "nakon što", "pošto"
• pri = "ići"
• wa = "jedan" (odnosi se na dijelove, drugi se waodnosi na drugi dio)
• r ovdje kao "prema"
• nastavak u idućoj rečenici!
• veznik – predikat (kauzativ 3. sg. m.) – subjekti
• "Nakon što je učinio da ide jedan prema drugome..."
48
aHa.n pA smn aHa(.w) Hr gAgA
• nastavak prethodne rečenice!
• aHa = "ustati"
• koji je to oblik? kako znate sigurno?
• gAgA = "gakati" (onomatopejski)
• prepoznati konstrukciju Hr gAgA!
• veznik - subjekt (s članom) – predikat (stativ 3. sg.) – pseudoverbal (progresiv)
• "...onda je guska ustala gačući."
49
Analiza zadaće
1. Gramatičke vježbe: prevedite rečenice s pasivom, imperativom i
stativom. Koristite se rječnikom glagola i rječnikom uz zadaće.
Posebno je naznačeno, s obzirom na različite mogućnosti
prijevoda, kad se želi da se provježba stativ. Pazite na negacije!
1. Daj mi pet!
2. Maslina je neobrana.
3. Pričaj mi o ljubavi.
4. Tata, kupi mi auto.
5. Ne pitaj me noćas ništa.
6. Srušilo se (stativ) sve.
7. Kad je voljena, žena zna.
1. imi n.i 5
2. ny stp.n.tw Ddtw
3. Dd n.i m mrt
4. it, in n.i wrry.t
5. m Sn wi nb grH pn
6. nb HD(.w)
7. htf mr.n.tw.s, rx z.t
51
Zadaća
1. Prevedite fragment Hufua i čarobnjaka. Gramatički
analizirajte, razdijelite riječi u hijeroglifima i prevedite!
• tekst je iz 4 priče Hufua i čarobnjaka
• manifestiraju se moći čarobnjaka Đedija i
govori se što sve može – koje su mu
glavne moći nad ljudima i nad životinjama
te koja znanja ima
53
Hufu i čarobnjaci (fragment 3)
• Dd.in zA-nswt ¡r-Dd-f iw wn nDs ©di rn-
• -f Hms.f m ©d-¤nfrw mAa-xrw
• iw.f m nDs n(y) rnp.t 110
• iw.f Hr wnm t 500, rmn n(y) iH m iwf
• Hna swr Hnq.t dz 100 r-mn-m hrw pn
• iw.f rx(.w) Tz tp Hsq
• iw.f rx(.w) rDt Sm mAi Hr-sA.f sSd-f Hr tA
• iw.f rx(.w) Tnw ipA.wt n(y).(w)t wn.t n(y).t ©Hwty
54
Dd.in zA-nswt ¡r-Dd-f
• Hr-Dd-f = Horđedef, ime
• sufiksna konjugacija, prevesti perfektom
55
iw wn nDs ©di rn-fHms.f m ©d-¤nfrw mAa-xrw
• tri rečenice
• nDs = "seljak"
• Ddi = Đedi, ime
• Ddi rn-f isto kao Ddi pw rn-f• Hmsi ovdje kao "živjeti", "stanovati"
• ©d-¤nfrw = Đed-Snofru, ime mjesta
• mAa-xrw = "kojega je riječ istinita"
56
iw.f m nDs n(y) rnp.t 110
• nDs = "seljak"
• rnp.t = "godina"
• m se obično rabi kao predikacija uz zanimanja
– npr. kao u starijemu hrvatskome (ili modernome
ruskome) instrumental: bio je učiteljem
– npr. kao hrv. prijedlog kao: radio je kao učitelj
– zapravo ga i ne moramo prevoditi, samo označava
zanimanje, bavljenje
57
iw.f Hr wnm t 500, rmn n(y) iH m iwf
• progresiv, prevesti kao prezent
• t = "kruh"
• rmn = "plećka"
• iH = "govedina"
• m ovdje kao "kao"
• iwf = "meso"
58
Hna swr Hnq.t dz 100 r-mn-m hrw pn
• Hna ovdje kao veznik
• dz = "vrč"
• Hnq.t = "pivo"
• shvatiti kao ds Hnq.t i direktni genitiv
• r-mn-m = "sve do"
• hrw = "dan"
59
iw.f rx(.w) Tz tp Hsq
• koje je rx.w vrijeme (subjekt je dan u
čestici!)?
– prevedite ga prezentom ipak zbog konteksta
• Tz = "sastaviti", "sjediniti", "popraviti"
• tp = "glava"
• Hsq = "odsječen", "slomljen"
60
iw.f rx(.w) rDt Sm mAi Hr-sA.fsSd-f Hr tA
• drugu rečenicu kao nastavak na prvu: ...da
+ predikat
• treća rečenica kao opis, "s..."
• rDi ovdje kao "činiti"
• mAi = "lav"
• Hr-sA = "iza"
• sSd = "povodac"
61
iw.f rx(.w) Tnw ipA.wt n(y).(w)t wn.t n(y).t ©Hwty
• Tnw = "broj"
• ipA.t = "sveta soba"
• wn.t = "svetište"
• ©Hwty = Đehuti, ime – bog Toth
62
Hvala na pažnji
63