Vodič za procjenu rizika u malim isrednjim poduzećima

Opasnosti odeksplozijaIdentifikacija i procjena rizika; Provođenje mjera

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

7

7

Vodič za procjenu rizika umalim i srednjimpoduzećima

Opasnosti odeksplozija

Identifikacija i procjenarizika;Provođenje mjera

Sekcija za električnu energijuSekcija za željezo i metalSekcija za strojeve i sigurnosne sustave

2

Tisak

Autori: Stephanos Achillides,Ministarstvo rada, odjel inspekcijskih poslova, Cipar

Dipl. ing. Daniela Gecelovská,Inspekcija rada Košice, Slovačka

Jürgen Gehre, ISSA,Sekcija za metal,Njemačka

U suradnji saDr. Martin Gschwind, Ake Harmanny, Ing. Klaus Kopia,Explosion Protection Group of the ISSA Sekcija za strojeve isigurnosne sustave

Nakladnik: Verlag Technik & Information e.K.,Wohlfahrtstrasse 153, 44799 Bochum, NjemačkaTel. +49(0)234-94349-0, Fax +49(0)234-94349-21

Tiskano u Njemačkoj, ožujak 2010.

ISBN 978-3-941441-50-7

3

Uvodne napomene

Ovaj vodič je napravljen kao pomoćmalim i srednjim poduzećima zaidentifikaciju opasnosti od eksplozivneatmosfere na radnom mjestu, procjenuopasnosti i preporuku mogućihpreventivnih i zaštitnih mjera.

Ovaj vodič ne obuhvaća ostale vrsteeksplozije poput nekontroliranihreakcija, eksplozije eksplozivnihsredstava ili rasprsnuća posuda podtlakom.

Vodič je podijeljen na slijedećapoglavlja:

1. Osnovne informacije – principi2. Kontrolna lista za procjenu rizika

(Identifikacija opasnosti)3. Procjena rizika4. Smanjenje rizika – Provođenje

mjera5. Dokumentacija zaštite od

eksplozija

Ostale teme obrađene u ovoj serijipriručnika oblikovane su na isti način inalaze se u pripremi ili su većobjavljene:

■ Opasnosti koje nastaju odstrojeva, opreme i materijala

■ Kemijske štetnosti■ Opasnosti od električne struje■ Opasnosti od vibracija koje se

prenose na cijelo tijelo/ruke-šake■ Fizički napor (npr. težak fizički

rad i rad u prisilnom položajutijela)

■ Psihičko opterećenje na radu■ Opasnosti od padova■ Buka

4

1. Osnovne informacije - principi

1.1 Što je eksplozija?

Eksplozija je nagla oksidacija kojarezultira trenutnim povećanjemtemperature, tlaka, ili jednog i drugogistovremeno [EN 1127-1].

Eksplozija plina ili prašine može seopisati kao posljedica brzog izgaranjaplina/prašine pomiješanih sa zrakom.

Neki od učinaka eksplozije su visokabuka i tlačni valovi koji moguprouzrokovati rušenje zidova i lomstakla.

Isto tako, toplina, dimni oblaci, plameni drugi smrtonosni učinci rezultat sunasilne ekspanzije plina.

1.2 Kako dolazi do eksplozije?

Za nastanak eksplozije potrebno jegorivo, (plin poput vodika ili prašinepoput brašna), oksidacijsko sredstvo(kisik u zraku) i izvor paljenja (npr.vruća površina ili električna iskra).

Jednom, kada se mješavina goriva izraka postigne i koncentracija gorivabude unutar granica eksplozivnosti,mješavina će se zapaliti ukoliko jeizvor paljenja dovoljne snage.

1.3 Elementi eksplozije

Eksplozivna atmosfera može nastatiukoliko dođe do nekontroliranogistjecanja zapaljivog plina, zapaljivetekućine, pare ili se rasprši zapaljivaprašina u radnom prostoru.

Kada se zapaljive tvari pomiješaju sazrakom, formira se eksplozivnaatmosfera. Ukoliko je koncentracijatvari u mješavini unutar granicaeksplozivnosti (između donje i gornje),prisustvo aktivnog izvora paljenja možezapaliti smjesu i uzrokovati eksploziju.

Donja granica eksplozivnosti – jeminimalna koncentracija zapaljivogplina, para tekućine ili prašine koja sazrakom može izazvati eksploziju.

Gornja granica eksplozivnosti – jemaksimalna koncentracija zapaljivogplina, para tekućine ili prašine koja sazrakom može izazvati eksploziju.

Kada je koncentracija niža od donjegranice eksplozivnosti, do eksplozijenemože doći.

5

Ukoliko je koncentracija veća od gornjegranice eksplozivnosti, smjesa je„prebogata“ i stoga nema dovoljnokisika za eksploziju.

Temperatura i tlak također utječu nagranice zapaljivosti. Više temperaturerezultiraju snižavanjem donje ipovišenjem gornje graniceeksplozivnosti, dok visoki tlak rezultirapovećanjem obiju vrijednosti.

Slijedeća tablica prikazuje nekeprimjere granica eksplozivnosti:

Gorivatvar

Donja granicaeksplozivnosti

Gornja granicaeksplozivnosti

Prirodni plin 5% 13 %

Propan 1,5 % 9,5 %

Acetilen 2,5 % 81 %

Šećer 30g/m3 –

Brašno 30g/m3 –

Informacije o granicama eksplozivnostiplinova ili para obično su dane usigurnosno tehničkom listu kojiisporučuje proizvođač ili distributerzapaljive tvari/proizvoda ili u drugomizvoru informacija.

U praksi, gornje granice eksplozivnostiza prašine su nedovoljno poznate iteško su primjenjive zbog poteškoća ukontroli eksplozivnih smjesaograničavanjem njihove koncentracije.Gornja granica eksplozivnosti za većinusmjesa u obliku prašine je između 2000– 6000 g/m3. Informacije o donjimgranicama eksplozivnosti za mnogeprašine možete pronaći na internetskojstranici GESTIS-a (baza informacija oopasnim tvarima). Treba imati na umuda naslaga prašine, može uslijediznenadnog kretanja zraka (otvaranje

vrata, manja eksplozija) formirati oblak,koji se može zapaliti.

Važno je znati da već i naslaga prašinemanja od 1 mm može stvoritieksplozivnu atmosferu.

Iako se eksplozija dogodi „u tren oka“ipak postoji nekoliko faza koje seodvijaju u tom trenutku: prvi udarni valeksplozije; leteći dijelovi opreme; iovisno od tlaka udara, dijelovi zidova,krova, podova, vrata, prozora, stropa isl. Akumulirana toplina može uzrokovatisekundarni požar, opekline isekundarno oštećenje strukture.Štoviše, udarni valovi mogu ozbiljnooštetiti plinske, vodovodne i električneinstalacije i kanalizacijske cijevi. Učincieksplozije su ozbiljni a posljedice poljudske živote i materijalna štetadramatične.

Vrlo opasne i štetne su međusobnereakcije tvari koje nastaju izgaranjem,prilikom eksplozije, pri čemu smanjujukoncentraciju kisika u prostoru uslijedčega se radnici mogu ugušiti.

Slika 1: Ishod eksplozije

6

1.4 Što može uzrokovati eksploziju?

Postoji mnogo različitih izvora paljenjasmjese gorivog materijala i zraka kojise mogu naći u radnom prostoruposlodavca kao potencijalni izvoripaljenja. Uobičajeni izvori paljenja su:vruće površine, plamen i vrući plinovi,mehanički proizvedene iskre (odbrušenja ili rezanja), električne iskre,statički elektricitet i slično. Ostali izvoripaljenja su: rasvjeta, elektromagnetnopolje, kemijske reakcije, itd.

Detalji o vrstama i tipovima izvorapaljenja mogu se pronaći u europskojnormi EN 1127-1.

Slika 2: Izvori paljenja

1.5 Relevantno europsko zakonodavstvo

Direktiva Vijeća 1999/92/EC, poznatijakao ATEX-137, (u daljnjem tekstu“korisnička ATEX Direktiva”), jepravna osnova za mjere koje trebaprimijeniti na radnom mjestu sa ciljempoboljšanja sigurnosti i zdravlja radnikakoji se nalazi u potencijalno opasnojeksplozivnoj atmosferi.Korisnička ATEX Direktiva definiraminimum zahtjeva za zaštitu zdravlja isigurnost radnika od rizika odeksplozivne atmosfere.

Sa ciljem prevencije i zaštite odeksplozije, poslodavci moraju poduzetisve tehničke i/ili organizacijske mjere,u ovisnosti o radnim operacijama,poredanim prema prioritetu i u skladu sslijedećim osnovnim principima:

● sprečavanje stvaranja eksplozivneatmosfere, tamo gdje priroda poslato dopušta,

● izbjegavanje zapaljenja eksplozivneatmosfere,

● ublažavanje štetnog učinakaeksplozije kako bi se sačuvalozdravlje i sigurnost radnika i ostalihugroženih osoba.

Direktiva Vijeća 94/9/EC, poznatija kaoATEX-95, također je važna jer određujeosnovne zahtjeve za opremu i sustavezaštite namijenjene za korištenje ueksplozivnoj atmosferi.

7

U smislu Korisničke ATEX Direktive,ukoliko eksplozivna atmosfera moženastati u takvim količinama dazahtjeva razmatranje posebnih mjerazaštite sigurnosti i zdravlja radnika,tada se takvo mjesto opisuje kaoopasno a odgovarajuća atmosfera togmjesta opasnom eksplozivnomatmosferom.

1 . 6 I Klasifikacija zona opasnosti?

Opasna mjesta moraju se identificirati iklasificirati u zone s obzirom naučestalost i trajanje eksplozivneatmosfere.

Na primjer:

Zona 0Prostor u kojem je eksplozivnaatmosfera kao smjesa zraka i gorivihtvari u obliku plina, pare ili magleprisutna kontinuirano, duže vremenskorazdoblje ili učestalo.Zona 1Prostor u kojem je eksplozivnaatmosfera kao smjesa zraka i gorivihtvari u obliku plina, pare ili magle kojase može povremeno pojaviti priuobičajenim radnim procesima.

Zona 2Prostor u kojem eksplozivna atmosferakao smjesa zraka i gorivih tvari uobliku plina, pare ili magle čiji nastanaknije vjerojatan u uobičajenom procesurada ali, ako nastane, onda sezadržava kraće vrijeme.

Zona 20Prostor u kojem je eksplozivnaatmosfera u obliku oblaka goriveprašine u zraku prisutna kontinuirano,dulji vremenski period ili često.

Zona 21Prostor u kojem se eksplozivnaatmosfera u obliku oblaka goriveprašine u zraku može povremenopojaviti pri uobičajenim radnimprocesima.

Zona 22Prostor u kojem pojava eksplozivneatmosfere u obliku oblaka goriveprašine u zraku nije vjerojatna priuobičajenim radnim operacijama, a ako

Na takvim radnimmjestima mora bitipostavljeno posebnoupozorenje. EX znakupozorava radnike idruge osobe na rizik odeksplozija u određenom dijelu radnogprostora zbog prisutnosti gorivih tvarikoje mogu biti u obliku tekućine, pare,plina ili prašine.

Eksplozivne atmosfere stvaraju se unekoliko grana djelatnosti poputkemijske industrije, rafinerija, utvrtkama za proizvodnju energije,plinske opreme, itd. U malim i srednjimpoduzećima eksplozivna atmosferamože nastati u drvnoj industriji, ulakirnicama, na poljoprivrednimfarmama, u prehrambenoj industriji, nabenzinskim crpkama, itd.

Važno je znati da, kada se jednomuspostavi eksplozivna atmosfera,veličina opasnosti ovisi o volumenu ištetnim posljedicama paljenja. Zapretpostaviti je da će eksplozijaizazvati znatnu štetu te da je ueksplozivnoj atmosferi uvijek prisutnaopasnost.

Na temelju gore navedenih načela umalim i srednje velikim poduzećimatreba obavezno napraviti procjenurizika.

8

se pojavi onda je to samo u kraćemvremenskom periodu.Najčešće korištena norma zaodređivanje veličine prostora iklasifikaciju gorive pare je EN 60079-10. Ova norma daje poveznicu izmeđukoličine gorivih para koje se mogustvoriti, ventilacije u prostoru, teklasifikacije zona.

Različitim drugim izvorima se pokušalovremenski ograničiti ove zone ali nitijedno ograničenje nije službenousvojeno.

Primjeri nekih često korištenihvrijednosti su:● Zona 0: Eksplozivna je atmosfera

prisutna više od 10 % vremena radapostrojenja, ili 1000 sati/godinu

Zona 1: Eksplozivna je atmosferaprisutna više od 0,1% vremena

rada postrojenja ili 10 sati/godinu alimanje od 10% vremena radapostrojenja ili 1000 sati/godinu

○ Zona 2: Eksplozivna je atmosferaprisutna manje od 0,1% vremenarada postrojenja ili 10 sati/godinu alijoš uvijek je dovoljno vjerojatna ipotrebna je kontrola nad izvorimapaljenja.

Veličine iskazane u sat/godinu moguse primjenjivati u slučajevima kadapostrojenje radi tijekom cijele godine

Kada ljudi žele opisati definiciju zone,ove vrijednosti su najprimjerenije, no zavećinu situacija kvalitativan pristup jenajprikladniji.

Podjela na zone primjenjuje se i kododređivanja opsega zaštitnih mjerauzimajući u obzir vrstu zaštitnogsustava koji se koristi u opasnomprostoru.

2. Kontrolna lista za procjenu rizika(prepoznavanje opasnosti)

Za procjenu rizika potrebno je ocijenitivjerojatnost nastanka eksplozivneatmosfere i težinu potencijalne štetekoje nastaju nakon eksplozije

Procjena rizika može se napravitiuporabom kontrolnih lista zaprepoznavanje opasnosti od eksplozijena radnom mjestu te na osnovuprocjene rizika odrediti preventivnezaštitne mjere.

Pod opasnošću podrazumijevamo svešto može uzrokovati određenu štetu(npr. kemikalije, električna energija,rad na ljestvama, otvori u podu, rad sakružnim pilama itd).

Rizik je mogućnost, velika ili mala, dase netko ozlijedi uslijed navedenih ilinekih drugih opasnosti, zajedno sanaznakom koliko bi ta ozljeda moglabiti teška.

Opasnosti od eksplozije Mjere zaštite Primjedbe

Općenito❑ Da li su prisutne gorive tvari (plinovi, pare, prašina)?

❑ Da li je moguć nastanak eksplozivne smjese zbog dovoljne disperzije u zraku(Procjena izvora i količine eksplozivne atmosfere)?

❑ Da li je moguć nastanak opasne eksplozivne atmosfere?

❑ Može li se nastanak opasne eksplozivne atmosfere spriječiti navedenim mjerama?

❑ Može li se zapaljenje opasne eksplozivne atmosfere spriječiti navedenim mjerama?

❑ ostalo

Mjere za ograničavanje ili sprječavanje nastankaopasne eksplozivne atmosfere

o Zamjena gorivih tvari negorivim ili manje gorivim tvarima

o Ograničenje materijala na radnom mjestu nakoličinu potrebnu za odvijanje radnog procesa

o Skladištenje otpada i ostataka materijala na krajurada/radne smjene na sigurno mjesto

o Sprječavanje ili ograničenje eksplozivne atmosfere unutarsustava ili jednog njegovog dijela:- ograničavanjem koncentracije- inertizacijom (neutralizacijom)

o Sprječavanje ili ograničenje eksplozivne atmosfere unutarsustava ili jednog njegovog dijela pomoću:- sustava prigušivanja

○ Sustava odvajanja;- za plinove: ventilacija (prirodna ili umjetna)- za prašinu: mjere za uklanjanje taloženja

o Praćenje koncentracije plina

o Mjere prevencije ili ograničenja zapaljenja opasneeksplozivne atmosfere

o Procjena vjerojatnosti nastanka i vrijeme trajanja eksplozivneatmosfere (podjela na zone)

o Slijedeći podjelu na zone, odabir odgovarajućih električnih ineelektričnih uređaja i komponenti mora biti u skladu saopremom odgovarajuće kategorije.

o Projektirati mjere za protueksplozijsku zaštitu radiograničavanja posljedica eksplozije na neškodljivu razinu:- konstrukcijama otpornim na eksplozije- protueksplozijskim odušcima- suzbijanje eksplozije- izoliranje eksplozije u kombinaciji s navedenim

o ostalo

9

10

Opasnosti od eksplozije Mjere zaštite Primjedbe

Izvori paljenja❑ Jesu li i prisutni izvori paljenja?

Mogući izvori paljenja:

❑ plamen ili vrući plinovi (npr. pušenje, vatra, otvoreni plamen, varenje, rezanje...)

❑ mehanički uzrokovano iskrenje (npr. prilikom glodanja, brušenja, kovanja...)

❑ električni sustavi (npr. utičnice, prekidači)

❑ vruće površine (npr. sušila, grijači, vrelovodi, površine ugrijane uslijed brušenja i obrade...)

❑ statički elektricitet, (npr. uslijed brušenja, pneumatski prijenosnici,tekućinski prijenosnici)

❑ ostalo

Učinkovito sprječavanje zapaljenja unutar zona opasnosti

– Onemogućiti pristup izvorima paljenja na radnom mjestu u blizinilako gorivih tvari

– Onemogućiti aktiviranje izvora paljenja, spriječiti nastanak vatre,rad s otvorenim plamenom i pušenje.

o Mehanički uzrokovano iskrenje može biti ograničeno, naprimjer, hlađenjem vodom na mjestu brušenja ili izboromnajbolje kombinacije materijala

o Izbor odgovarajuće električne opreme (npr. ATEX 95).

o Nadgledanje i ograničenje temperature vrućih površina

o Sigurno odvođenje naboja uporabom provodljivogmaterijala i mjerama uzemljenja

o ostalo

Preventivno održavanje

Vrući radovi (npr. brušenje, rezanje plamenom, varenje) u području sapotencijalno eksplozivnom atmosferom (općenito)

❑ ostalo

o Ukloniti zapaljive tvari i talog prašine ako jepotrebno

o Održavati radno mjesto čistim, redovitim čišćenjem,upotrebom odgovarajućih sredstava i materijala začišćenje

o Redovito održavati električnu i mehaničku opremuprema uputama proizvođača

o ostalo

11

3. Procjena rizika

Izbor preventivnih i zaštitnih mjeramože se zasnivati na faktoruvjerojatnosti i faktoru težine ozljede

koristeći matricu procjene rizika kojaje prikazana u tabeli ispod:

Faktor težine ozljede

Mali(Laganeozljede)

Znatan(Srednjeteške ozljede)

Velik(Ozbiljneozljede ilismrt)

Katastrofalan(Smrt dvije iliviše osoba)

Fakt

or v

jero

jatn

oati

Visok (Velikavjerojatnost dase dogodi svakegodine tijekomradnog vijeka)

4 5 6 7

Srednji(Vjerojatnost dase dogodi baremjedanput tijekomradnog vijeka)

3 4 5 6

Nizak (Malavjerojatnost dase dogoditijekom radnogvijeka)

2 3 4 5

Vrlo nizak(Malavjerojatnost dase ikad dogodi)

1 2 3 4

U gore opisanim događajima, radnivijek je određen i iznosi 20 godina. Natemelju vrijednosti prikazanih u gornjojtablici,

neophodne mjere zaštite, kao i okvirnovrijeme u kojem bi se te zaštitne mjeretrebale provesti prikazani su u tablicikoja slijedi:

Dobivenevrijednosti Mjere zaštite i okvirno vrijeme za njihovo provođenje

1 – 2(prihvatljivi rizik)

Nisu potrebne nikakve dodatne mjere zaštite. Ukoliko ih se želiuvesti, uzeti u obzir odnos uloženo/dobiveno. Adekvatan nadzorkako bi se osiguralo da su kontrolne mjere implementirane.

3 – 4 (Potrebnoje smanjiti rizik)

U određenom vremenskom roku treba provesti odgovarajućemjere zaštite kako bi se smanjio rizik na prihvatljivu razinu.

5 – 7(Neophodnoje hitnosmanjenjerizika)

Zabranjuje se otpočeti sa radom sve dok se ne smanji rizik.Neophodne zaštitne mjere potrebno je što prije ugraditi u radniproces i postupke koji su već u tijeku. Ukoliko se rizik ne možesmanjiti na prihvatljivu razinu, zabrana obavljanja radnihzadataka mora ostati na snazi.

12

4. Smanjenje rizika – provođenje mjera

4.1 Uvod

Ukoliko procjena rizika pokazuje dapostoji rizik od eksplozije na radnommjestu, tada se moraju razvijati iprimjenjivati mjere za:

● uklanjanje rizikaili,

● smanjenje rizika na prihvatljivurazinu.

Potrebne mjere mogu biti pre-ventivne, zaštitne ili kombinacija ovihmjera. Nadalje, ranije spomenute

mjere mogu biti tehničke iorganizacijske.

Važno:

Ukoliko takve preventivne i zaštitnemjere ne mogu biti provedene zbognedostatka stručnih osoba u malim isrednjim poduzećima, poslodavcimoraju taj posao povjeritikompetentnom vanjskom pružatelju tihusluga ili osobama.

4.2 Preventivne mjere

Svrha preventivnih mjera je spriječiti,ukoliko je to moguće, rizik odeksplozije sprečavajući stvaranjeeksplozivne atmosfere ili eliminiranjemizvora paljenja.

Takve preventivne mjere uključuju:

4.2.1 Ukloniti ili smanjiti količinuzapaljivog materijala

Slijedeći principe zakonodavstva upodručju zaštite zdravlja i sigurnostina radu, ova vrsta zaštitnih mjeranalazi se visoko na ljestvicipreventive. U većini slučajeva,zapaljivi materijal ne može bitizamijenjen nezapaljivim, prvenstvenostoga što je sam materijal rezultatspecifičnog procesa ili je neophodandio procesa.

U takvim slučajevima, količinazapaljivog materijala na radnommjestu mora biti svedena naminimum. Zapaljivi materijal mora bitipohranjen u odgovarajućimvatrootpornim spremnicima, naodgovarajući način označen i udaljeniod izvora paljenja. Vrlo je važno neskladištiti ga sa nekompatibilnimmaterijalima sa kojima može kemijskireagirati i inicirati eksploziju.

4.2.2 Održavati koncentracijuzapaljivih tvari u smjesi sazrakom izvan granicaeksplozivnosti

Nastajanje eksplozivne atmosfereizvan postrojenja mora biti spriječenokoliko god je to moguće.

13

To se može postići zatvorenimsustavom. Postrojenje mora bitiizvedeno tako da ne dolazi dopropuštanja u normalnim radnimuvjetima, što se postiže redovitimodržavanjem i ispitivanjem.

Ukoliko se propuštanje zapaljivih tvarine može spriječiti, nastajanjeeksplozivne atmosfere mora seonemogućiti odgovarajućim mjerama,tako da se koncentracija zapaljivihtvari u smjesi sa zrakom održavaizvan granica eksplozivnosti. Ovemjere uključuju ventilaciju i čišćenje.

Konkretno za plinove i pare:● Prirodna ventilacija

(prozračivanje prirodnimpropuhom)

● Prisilna ventilacija(ventilacija sa direktnimupuhivanjem zraka)

Za prašinu, učinkovitim mjeramaprevencije smatra se njezinoodvođenje s opreme. Najučinkovitije jeodvoditi zapaljivu prašinu sa izvoranjenog nastanka.

Vrlo važna stvar je održavanje čistoćeradnog mjesta i opreme. Taloženjezapaljive prašine može se izbjećiredovitim čišćenjem pomoćuodgovarajuće opreme. Treba izbjećiuzvitlavanje zapaljive prašine zbogmogućeg stvaranja zapaljive smjese uobliku oblaka. Vlažiti zapaljivu prašinuprije uklanjanja.

Treba napomenuti da unatočučinkovitosti sustava ventilacije ičišćenja, uvijek može postojatipreostali rizik koji je potrebno ponovnoprocijeniti i smanjiti daljnjim mjerama.

Slika 3: Neispravan i ispravan i načinuklanjanja prašine

4.2.3 Kontrola veličine česticazapaljivog materijala

Ova mjera se može koristiti za smjesuprašina/zrak. Ukoliko su česticezapaljivog materijala dovoljno velike,npr. veće od 0,5 mm, smanjena jevjerojatnost stvaranja eksplozivnesmjese.

Pažnja:Uvijek uz grube mogu biti prisutne ifine čestice koje se mogu pojaviti ikao rezultat trenja.

4.2.4 Uklanjanje/kontrolaaktiviranja mogućihizvora paljenja

Potencijalni izvori paljenja najčešćeprisutni na radnom mjestu su varenje,brušenje, pušenje, vruće površine,električne i elektrostatičke iskre,mehaničke iskre, egzotermnekemijske reakcije, i slično.

Radni izvori paljenja koji nastaju kaorezultat kvara opreme ili uslijed

14

nepravilnog rukovanja tijekomizvođenja radnog procesa mogu sespriječiti:

● elektrostatičkim uzemljenjem,

● izbjegavanjem materijala i predmetaniske električne vodljivosti,

● smanjenjem veličine nevodljivepovršine,

● izbjegavanje transporta i procesapunjenja praškastog materijala krozcijevi i spremnike koji imajuelektričnu izolaciju sa unutarnjestrane,

● izbor mehaničke opreme sa malomradnom brzinom,

● izbor električne i mehaničke opremeprema zahtjevima Direktive ATEX95. Treba napomenuti da opremamora odgovarati samoj prirodi

opasnosti koja se pojavljujeu radnom okolišu, npr.oprema certificirana za radsa plinovima mora seupotrebljavati samo upodručjima sa plinsko-eksplozivnom atmosferom.

4.2.5 Sustav za rano otkrivanjeeksplozivne atmosfere

Odgovarajući sustavi mogu seupotrebljavati za rano otkrivanjestvaranja eksplozivne atmosfere.Ovakvi sustavi obično upozoreaktiviranjem alarma kada jekoncentracija gorive tvari/smjese sazrakom otprilike 10 % od donjegranice eksplozivnosti. Takvi sustavimogu isključiti opremu koja nemaprotueksplozijsku zaštitu, uključitisustav ventilacije, itd.

4.3 Organizacijske mjere

Učinkovitost zaštitnih mjera može sepovećati ukoliko su u kombinaciji saorganizacijskim mjerama.Organizacijske mjere moraju bitiusklađene sa drugim mjerama kako biradni okoliš bio siguran za zdravlje isigurnost radnika i drugih osoba nakoje može utjecati.

Uobičajeni izvori paljenja, poputpušenja, varenja, ili brušenja, moguse kontrolirati odgovarajućimorganizacijskim mjerama, poputzabrane pušenja, davanja pisanihuputa radnicima, isticanjem kodeksaponašanja, izdavanjem pisanedozvole za rad, provođenjemodgovarajućih osposobljavanja inadzora. Moguće organizacijskemjere uključuju:

Slika 4: Organizacije mjere

15

4.3.1 Pisane upute za radUpute za rad moraju sadržavatipisana pravila ponašanja kojaposlodavac daje radnicima kao i popismobilne radne opreme koja se smijekoristiti u opasnom području te uputeo tome koju osobnu zaštitnu opremumora koristiti osoba koja ulazi uopasno područje.

4.3.2 Osigurati osposobljavanjePoslodavac mora osigurati radnicimaosposobljavanje iz područjaprotueksplozijske zaštite o svimopasnostima na radnom mjestu imjerama koje moraju biti poduzete.Osposobljavanje se mora obaviti prijenego što radnik počne sa radom, kodpromjene radnog mjesta, koduvođenja nove opreme ili tehnologije uprocesu rada.

Osposobljavanje mora sadržavatiobjašnjenje uzroka nastankaeksplozije, u kojim dijelovima radnogprocesa eksplozija nastaje, mjere kojetreba poduzeti, pravilno rukovanjeradnom opremom i održavanje.Općenito, radnici moraju bitiosposobljeni za siguran rad uopasnom području i njegovoj blizini.Poslodavac mora upozoriti i trećeosobe, poput posjetitelja i vanjskihizvođača radova na rizik od eksplozije.

4.3.3 Uvođenje sustava dozvoleza rad

Radni proces koji može uzrokovatieksploziju u opasnom području ilinjegovoj blizini mora biti odobrendozvolom za rad. Obrazac dozvole zarad mora biti potpisan od straneodgovorne osobe te mora sadržavati

najmanje slijedeće:

● Lokaciju mjesta rada

● Opis i vrijeme trajanja posla● Ukupan broj i imena radnika

● Opremu za rad koja će seupotrijebiti

● Identifikaciju opasnosti

● Popis mjera zaštite te potvrda(potpis) odgovorne osobe da sumjere provedene

● Potrebnu osobnu zaštitnu opremu

● Potvrdu o osposobljenosti radnikaza siguran rad

Na primjer, prije započinjanja saposlovima održavanja u opasnompodručju mora se izdati dozvola zarad. Iskustvo pokazuje da je visokirizik od nesreća povezan saradovima održavanja i servisiranjaopreme. Prije, za vrijeme i nakonobavljenog posla mora se osiguratiprovođenje svih zaštitnih mjera.

4.3.4 PregledPrije nego se prvi put započne sradom na mjestu rada koje sadržipodručja u kojima je moguća pojavaeksplozivne atmosfere, njegova seukupna protueksplozijska sigurnostmora procijeniti od strane stručneosobe. Pregled također treba provestikada nastupe promjene koje utječuna razinu sigurnosti u području rada,kao i nakon obavljenog posla.

4.3.5 NadzorOsigurati odgovarajući nadzorradnika sve dok su radnici prisutni uradnom

16

području gdje može nastatieksplozivna atmosfera.

4.3.6 OznačavanjeSvi ulazi u opasna područja moraju

biti propisno označeni odgovarajućimznakovima upozorenja.Vidi poglavlje 1.6.

4.4 Preventivne mjere

4.4.1 Protueksplozijske mjereTamo gdje se mogućnost eksplozijene može svesti na prihvatljivu razinu,treba poduzeti dodatne mjere. Temjere ne sprječavaju eksploziju, alipomažu u minimiziranju učinakaeksplozije tako da se izbjegnu ilismanje štete na instalacijama ili štetesame tvrtke.

Posljedice eksplozije mogu se umanjitikonstrukcijskim mjerama zaštite,poput:● konstrukcija otpornih na eksploziju,● protueksplozijskog oduška,● suzbijanje eksplozije● izoliranje eksplozije u

kombinaciji sa navedenim.

Da bi se sustav zaštite mogao koristitimora biti u skladu sa direktivom ATEX95.

4.4.2 Konstrukcija otporna naeksploziju

Kada se primjenjuju ove mjere, svidijelovi postrojenja moraju se uzeti uobzir i biti projektirani tako da moguizdržati unutarnju eksploziju bezpuknuća.

Slika 5: Protueksplozijski odušak (skrozgore), posuda otporna na eksploziju(lijevo) i suzbijanje eksplozije (na dnudesno)

17

Kontejneri i spremnici otporni na tlakeksplozije moraju izdražati očekivaninadtlak eksplozije bez trajnedeformacije. Projektiranje konstrukcijese temelji na očekivanom nadtlakueksplozije.

Kontejneri i spremnici otporni na tlak iudar eksplozije tako su konstruiranida, u slučaju unutarnje eksplozije,mogu izdržati udar, ali se pri tome itrajno deformirati.

Poslije svake eksplozije, svaki dioopreme mora biti provjeren kao iutvrđene sve deformacije prijenastavljanja bilo kakve aktivnosti.

4.4.3 Protueksplozijski odušak

Protueksplozijsko ozračivanjeobuhvaća sve mjere za ozračivanjeinicijalno zatvorenih spremnika iopreme. Protueksplozijski odušak jenaprava koja osigurava dapostrojenje/instalacija ne buduizloženi jačini eksplozije kojaprekoračuje njihovu projektiranučvrstoću. Rasprskavajući diskovi iliprotueksplozijska vrata su, na primjer,takve odušne naprave.

Protueksplozijski odušci kao mjeraprotueksplozijske zaštite ne smiju sekoristiti u slučaju da se radi o opasnimtvarima, npr. otrovne, korozivne islično.

4.4.4 Suzbijanje eksplozija

Suzbijanje eksplozija je sustavnaprava koje, kao i u slučajuprotueksplozijskog oduška, sprječavastvaranje nedopušteno visokog tlakatijekom eksplozije u spremnicima.Sustav naprava radi na način daočitava porast tlaka, ili širenjeplamena, za vrijeme eksplozije isuzbija eksploziju oslobađanjemsredstva za gašenje.

4.4.5 Izoliranje eksplozije

Eksplozija nastaje u jednom dijeluuređaja i može se proširiti na ostaledijelove, gdje može uzrokovati daljnjeeksplozije. Visoki nadtlak eksplozijeuzrokovan je pomakom, vrtloženjemkoje nastaje širenjem eksplozije.Eksplozivni nadtlak koji se razvijemože biti veći od maksimalnih tlakova

Slika 6: Protueksplozijski odušak Slika 7: Odvajanje eksplozije

18

te može uništiti nezaštićene dijeloveinstalacije, pa čak i dijelovepostrojenja otporne na tlak ilieksplozivni udar.

Stoga je važno izolirati mogućeeksplozije na pojedine dijelovepostrojenja što se postiže pomoćusustava izoliranja eksplozije.Sustav izoliranja eksplozije se možepostići uporabom:

● brzo-djelujućih mehaničkih izolatora;

● gašenjem plamena u uskim otvorimaubrizgavanjem sredstva za gašenje;

Slika 8: Izoliranje eksplozije sa brzodjelujućim ventilom

● zaustavljanje plamena hlađenjem;● vodenom brtvom;● rotirajućim ventilima.

5. Dokumentacija zaštite od eksplozija

Korisnička ATEX Direktiva predviđada poslodavac mora izraditi„Dokumentaciju zaštite od eksplozija“.Ta se dokumentacija mora izraditi zasvaki radni proces i instalaciju prijepočetka rada te ju redovito ažuriratikada god dođe do izmjena.

U osnovi, ova dokumentacija sadrživelik broj informacija objašnjenih udijelovima 2.7, 3, 4 i 5 ovog vodiča.

Na primjer:● Procjena rizika i mjere zaštite

poduzete za smanjenje rizika,● Podjela radnih područja po zonama

opasnosti,● Postupci za osposobljavanje i

održavanje, i● Kako koordinirati sigurnosne mjere.

19

Nacionalni aspekti

Republika Hrvatska

U Republici Hrvatskoj primjenjuju seodredbe Zakona o zaštiti na radu (NNbr. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04,86/08, 116/08 i 75/09, dalje: Zakon)koji propisuje mjere za poticanjeunapređenja sigurnosti i zdravljaradnika na radu. Prema odredbamaZakona poslodavac je dužanprocijeniti rizik od opasnosti nastankaeksplozije te poduzeti potrebne mjereu skladu s osnovnim pravilima zaštitena radu, da se taj rizik izbjegne ilismanji na najmanju moguću mjeru.

Sukladno Zakonu zaštita odopasnosti nastanka eksplozije uprostorijama i prostorima za rad morase osigurati već u fazi projektiranja iizrade sredstava rada.

U Republici Hrvatskoj primjenjuju sesljedeći pravilnici koji propisujupravila za sigurnost i zaštitu zdravljapri radu s eksplozivnim tvarima.

Pravilnik o najmanjim zahtjevimasigurnosti i zaštite zdarvljaradnika te tehničkomnadgledanju postrojenja, opreme,instalacija i uređaja u prostorimaugroženim eksplozivnomatmosferom (NN br. 39/06,106/07) koji je usklađen sodredbama EU Direktive1999/92/EC od 16. prosinca1999 godine.

Ovim Pravilnikom se propisujuobveze poslodavca glede sigurnosti izaštite zdravlja radnika u prostoru

ugroženim eksplozivnom atmo-sferom, te način obavljanjatehničkog nadgledanja nad postro-jenjima, opremom, instalacijama,uređajima i drugim sredstvima za radu građevinama i prostorimaugroženim eksplozivnom atmo-sferom.

Pravilnik o opremi i zaštitnimsustavima namijenjenim zauporabu u potencijalnoeksplozivnim atmosferama (NNbr. 34/10).

Ovaj Pravilnik se primjenjuje naopremu i zaštitne sustavenamijenjene za uporabu upotencijalno eksplozivnimatmosferama, također se primjenjujei na sigurnosne, upravljačke iregulacijske uređaje namijenjene zauporabu izvan potencijalnoeksplozivnih atmosfera, koji supotrebni ili doprinose sigurnomdjelovanju uređaja i zaštitnih sustavas obzirom na opasnost od eksplozije.

U Republici Hravatskoj za prostoreugrožene eksplozivnom atmosferomnadležna je Agencija za prostoreugrožene eksplozivnom atmosferom,Ex – Agencija.

20

Kontakti na nacionaloj razini

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na raduRadoslava Cimermana 64a, 10020 Zagreb, Republika Hrvatskawww.hzzzsr.hrhzzzsr@hzzzsr.hr

U izradi priručnika sudjelovale su sljedeće Međunarodne sekcije ISSA-e.Kod njih su također dostupne dodatne informacije:

ISSA Sekcija zaželjezo i metal

Opća ustanova zaosiguranje od nesrećaUred za međunarodnusuradnjuAdalbert-Stifter-Strasse 651200 Beč · AustriaFon: +43 (0) 1-33 111-558Fax: +43 (0) 1-33 111-469E-Mail: issa-metal@auva.at

ISSA Sekcija zaelektričnu energiju

Stručna udruga za elektro-tekstilnu i finu mehanikuGustav-Heinemann-Ufer 13050968 Köln · NjemačkaTel: +49 (0) 221-3778-6007Fax:+49 (0) 221-3778-196007E-Mail: electricity@bgete.de

ISSA Sekcija za strojevei sigurnosne sustave

Dynamostrasse 7-1168165 Mannheim · NjemačkaFon: +49 (0) 621-4456-2213Fax: +49 (0) 621-4456-2190E-Mail: info@ivss.org

www.issa.intKliknite na “Prevention Sections” ispod “Quick Links”

ISBN 978-3-941441-50-7

Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na raduCroatian Institute for Health Protection and Safety at Work

R. Cimermana 64a,10020 Zagreb, CroatiaTel: (+385 1) 6558705, 6558703, 5577498, 5577499Fax: (+385 1) 6558704www.hzzzsr.hr; hzzzsr@hzzzsr.hr