1.UVOD

Tema ovog seminarskog rada je Kineziološke aktivnosti rekreativnog tipa srednje dobi.

U daljnjem radu opisat ću karakteristike srednje dobi,od kada do kada traje,kakve se

promjene događaju.Opisat ću što je kineziologija,koje su njene najvažnije zadaće.

Pisat ću o tome kako kineziološke aktivnosti pozitivno djeluju na naš cjelokupni organizam.

Navesti ću par kineziološko rekreativnih aktivnosti te o svakom ponešto objasniti.

1

2.SREDNJA DOB

Srednja dob je razdoblje života koje počinje negdje između trideset i pete i četrdesete godine

te završava negdje između šezdesete i šezdeset i pete godine. Godine života između trideset i

pete i četrdesete te šezdesete i šezdeset i pete nazivaju se prijelazna razdoblja.

U prijelaznim razdobljima vrlo su različiti načini života ljudi i stavovi u odnosu na razvojne

zadatke srednje dobi. Neki su ljudi realizirali brojne razvojne zadatke srednje dobi već do

trideset i pet godine, dok drugi realiziraju razvojne zadatke mlađe odrasle dobi, kao što je npr.

rađanje djece i nakon četrdesete godine. Velike su razlike i pri kraju srednje dobi, a ljudi s

pedeset godina mogu ostavljati dojam vrlo starih osoba, dok neki šezdesetogodišnjaci mogu

imati ponašanja, stavove i vanjski izgled ljudi desetak i više godina mlađih ljudi.

Te se razlike pripisuju različitostima u percepciji početka srednje dobi.

Različiti društveni slojevi imaju drugačije potrebe i stajališta oko aktualizacije ličnosti.

Ljudi nižeg obrazovnog nivoa često se doživljavaju sredovječnima u dobi od četrdesetak

godina, zato što su uglavnom dosegli vrhunac i cilj im je održavati ono što su već postigli.

Vrhunac osobnog razvoja osoba s visokim stupnjem obrazovanja i iz viših društvenih slojeva

može biti dosta i nakon pedesete godine života.Nakon četrdesete godine dolazi i do promjena

u organizmu pa je i razvojni zadatak čovjeka da se na njih prilagodi.

Za neke pojedince srednja dob je vrijeme preživljavanja zato što su suočeni sa problemima

gubitka posla ili neuspjeha u postizanju važnih ciljeva: zdravstveni problemi, vlastiti i od

roditelja, supružnika i braće; problem sa adolecentima, razvod, udovstva, roditeljske

hrabrosti. Za ostale srednja dob je vrijeme postignuća i relativnog komfora.

 Starije osobe su više izložene zdravstvenom stresu, potrebno im je više vremena da zacijele

rane i općenito teže im je vratiti se u noramalan način funkcioniranja nakon ozljede.

Isto tako kronična oboljenja kod kasnijih godina kao što su dijabetis ili kardiovaskularna

oboljenja, počinju se manifestirati kod nekih pojedinaca već i srednjem dobu pogotovo kod

onih u 50-tim i 60-tim.U srednjim godinama tijelo više nije fleksibilno kao nekada.

2

Ligamenti, zglobovi, mišići manje su elastični i pokretljivi, a to je preduvjet za lakše

dobivanje ozljeda. Osobe koje su srednjoj dobi bi se trebale baviti jogom,tai chijem,te

aktivnostima koje poboljšavaju fleksibilnost, ali i ravnotežu. Nakon četrdesete godine dolazi i

do promjena u organizmu pa je i razvojni zadatak čovjeka da se na njih prilagodi.

Biološka promjena koja se javlja u svih žena u srednjoj dobi jest prestanak menstruacije, tj.

menopauza, koja se najčešće javlja između pedesete i pedeset i druge godine života.

U tom se periodu smanjuje aktivnost spolnog hormona estrogena, što može dovesti do

promjena tipa suhe kože, manjeg vaginalnog ovlaživanja za vrijeme spolnog odnosa i

smanjivanja grudi. Moguće je veće povećanje srčanih smetnji te promjene u raspoloženju.

Ovaj period klimakterija predstavlja prestanak mogućnosti rađanja djece i svijest o tome

može biti za neke žene biti bolna dok će druge dovesti do pojačane želje za seksualnim

odnosima i vezama jer se gubi strah od trudnoće te prestaje potreba za upotrebom

kontracepcije. Općenito su velike individualne razlike na planu tjelesnih promjena i one

mogu i ne moraju izazvati nemir i psihičke smetnje. Osim individualnih velike su i kulturalne

razlike.Biološki klimakterij muškaraca ne postoji. Iako u drugoj polovici srednje dobi

spermiji postaju manje pokretni i rjeđi, oni se i nadalje izlučuju, pa muškarci mogu imati

djecu i u starijoj dobi. Smetnje na psihičkoj razini u ovoj dobi muškaraca mogu se

manifestirati kroz strah od impotencije i doživljavanje cjelokupnog fizičkog izgleda kao

manje privlačnog. Poslije pedesete godine u prosjeku se smanjuje aktivnost ljudi, tako da

mnogi smanjuju i svoje radne aktivnosti. U to vrijeme osobe koje u profesionalnom smislu

nisu postigle ono što su željele, mogu postati jako nezadovoljne, a to se posebno odnosi na

muškarce. U tome, treba naglasiti, postoje velike individualne razlike. Ovako definirana i

opisana srednja dob u ljudskom životnom ciklusu nije postojala prije 20. stoljeća.

Različite su biološke i društvene promjene uvjetovale način na koji se danas poima srednja

dob. Te se promjene ogledaju u tome što se prosječni životni vijek čovjeka produžio tijekom

dvadesetog stoljeća. Prosječno trajanje života na kraju devetnaestog stoljeća bilo je pedeset

godina. U današnje vrijeme ljudi relativno dugo žive i nakon izlaska iz srednje dobi, u

razdoblju koje se naziva kasno odraslo doba.

3

3.KINEZIOLOŠKE AKTIVNOSTI REKREATIVNOG TIPA SREDNJE DOBI

Kineziologija je znanost koja proučava ljudsko kretanje, a osobito zakonitosti upravljanja

procesom vježbanja i njihove posljedice na ljudski organizam. Jedna od temeljnih zadaća

kineziologije je kretanjem i pokretom doprinijeti svestranom razvoju i održavanju potrebne

razine antropoloških značajki u cilju kvalitetnog i aktivnog života te održavanju visoke razine

radne sposobnosti. Najvažnija zadaća kineziologije je pozitivan utjecaj na čovjekovo zdravlje

koje se manifestira u nekoliko aspekata:

pozitivan utjecaj kretanja na organske sustave

prevencija bolesti kretanjem (krvožilni, dišni,živčani sustav)

liječenje određenih bolesti kretanjem i pokretom

rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon bolesti i ozljeda

unapređenje morfološkog statusa (povećanje mišićne mase i smanjenje

masnog tkiva)

Kretanje, odnosno mišićna aktivnost je uz energiju, kisik i vodu, jedna od elementarnih

biotičkih potreba čovjeka kojom se održava život. Kretanje i različite kineziološke aktivnosti

u velikoj mjeri i sveobuhvatno utječu na antropološki status čovjeka i kvalitet njegova života.

Ne postoji ni jedna antropološka značajka poput morfoloških karakteristika, psiholoških

osobina, socioloških značajki,kognitivnih, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, ili

zdravstvenih obilježja na koju kretanje i kineziološka aktivnost ne ostvaruje značajan

pozitivan utjecaj. Treba naglasiti da samo mišićna aktivnost sveobuhvatno angažira sve

sustave organizma i aktivira fiziološke procese kao prirodni odgovor organizma na

kineziološki poticaj. Ni jedan lijek niti psihički podražaj ne može zamijeniti utjecaj

mišićnog rada jer samo parcijalno aktivira pojedini sustav ili proces.

Kineziološke aktivnosti aktiviraju sve sustave organizma, posebno mišićni, krvožilni i dišni.

S pozicije suvremenog sedentarnog čovjeka (homo sedens), kojeg obilježava hipokinezija,

preobilna prehrana i stres, kretanje, sport i kineziološke aktivnosti nameću se kao realna

potreba.Pojačanom funkcijom u uvjetima mišićnog rada pospješuju se brojni fiziološki

procesii razvijaju organi, pa u svakodnevnim uvjetima rade s manjim opterećenjem, čime se

smanjuje i rizik od pojedinih bolesti. Naravno, kineziološke aktivnosti moraju se

provoditi redovito, i uz opterećenja primjerena uzrastu, zdravstvenom stanju i razini

fizičkog potencijala organizma.

Za kineziologiju su posebno važni pokazatelji koji se odnose na sustave organizma

4

koji neposredno sudjeluju u kretanju (mišićni sustav, respiratorni, krvožilni,....).

Mišićna aktivnost uzrokuje povećanje srca koje fiziološki hipertrofira, snižava se frekvencija

srca i sistolički tlak u mirovanju, srce je učinkovitije pa je radno opterećenje u mirovanju

manje; - povećava se ukupni volumen i puferski kapaciteti krvi (neutralizacija metaboličkih

produkata), smanjuje količina triglicerida i kolesterola u krvi, itd.

Kod dišnog sustava vježbanjem se povećava prsni koš, površina plućnih alveola, vitalni

kapacitet pluća i svi ventilacijski parametri, a time posredno i maksimalni primitak kisika.

Pod utjecajem kineziološke aktivnosti, promjene su prisutne i u endokrinom sustavu.

Između ostalog dolazi do hipertrofije kore nadbubrežne žlijezde, stvara se veća količina

kortikoida potrebnih za fizički rad, regulira se lučenje inzulina i povećava produkcija

kalcitonina u štitnoj žlijezdi.

Mišići pod utjecajem vježbanja povećavaju obujam (hipertrofija) i jakost, dolazi do

bolje kapilarizacije, povećanja energetskih rezervi u mišiću (glikogena, mioglobina,

fosfolipida, fosfata), koncentracije minerala (kalija, kalcija, magnezija), itd.

Utjecaj kineziološke aktivnosti na zdravlje čovjeka nailazi se na čitav niz dokaza o

pozitivnom utjecaju kretanja na zdravlje i kvalitetu čovjekova života.

Evo nekoliko rekreativnih aktivnosti koje su primjerene za srednju dob:

Pješačenje i trčanje - samo 30 minuta hoda tri ili više puta tjedno može smanjiti

krvni tlak, osim toga, hodanje nekoliko puta tjedno je učinkovito kao snažna vježba za

smanjivanje rizika od srčanih bolesti kod žena. Hodanje održava zdravu cirkulaciju,

što zauzvrat omogućuje prenošenje imunoloških stanica koje će brže ubiti viruse i

bakterije. Vježbe poput hodanja pomažu u izgradnji koštane mase, što može umanjiti

vjerojatnost pojave osteoporoze. Trčanje čini dobro ljudskom zdravlju, smanjuje

količinu šećera u krvi, pomaže cirkulaciji, pomaže u gubljenju suvišnih kilograma i

vraća dobro raspoloženje. Jedino pravilo kojega se treba pridržavati jest: ne

pretjerivati. Svatko od nas trči svojim stilom, i zapravo ne postoji standardna pozicija,

ali ipak treba paziti na nekoliko pravila kako biste izbjegli nepotreban rizik.

Idealno je trčati s opuštenim mišićima vrata i držati glavu u fiksnom položaju, ni

previše unatrag, niti previše naprijed. Leđa ne smiju biti napeta, a grudi bi trebale biti

nagnute malo prema naprijed.

5

Ne trčite visoko podižući koljena niti na vrhovima prstiju: tj. izbjegavajte sve pokrete prema

gore, i usmjerite se prema naprijed. Korak ne bi trebao biti dug, a noga mora što stabilnije biti

u kontaktu s tlom.

Pokušajte sinkronizirati pokrete ruku s pokretima nogu. Pravilan položaj pomoći će vam da

izbjegnete moguća oštećenja, ali ni oni koji trče pravilno nisu imuni na neke manje neugodne

pojave.

Pješačenje

6

Vožnja biciklom - ova aktivnost vrlo pozitivno utječe na razvoj funkcijskih

sposobnosti sustava srca i krvožilja. Vožnja biciklom kao rekreativna aktivnost

potrebna je osobito gojaznim osobama kao i osobama s početnom artrozom koljena,

budući da bicikl nosi masu tijela. Vožnja bicikla je jedan od najpopularnijih i

najefikasnijih načina za očuvanje zdravlja. Svaka vožnja na biciklu jača srce,

snižava krvni pritisak, vožnja na biciklu ublažava stres i napetost. Biciklizam utječe

na očuvanje funkcija mozga u starijoj životnoj dobi, to je savršena rekreacija za sve

starosne dobi.

Vožnja biciklom

Sobna gimnastika - je pogodna kao način za razgibavanje i ugrijavanje, a ima i

određeni pozitivni psihološki učinak. Ta aktivnost, međutim, ne utječe na aerobni

kapacitet. Dok se vježbe razgibavanja, disanja i izvođenja čučnjeva mogu preporučiti

bez obzira na dob, to se ne može reći za vježbe snage, koje se često izvode utezima ili

ekspanderima. Ta vježba isključivo utječe na razvoj mišićne snage, pri tome se

zaustavlja disanje i povećava intratorakalni tlak. Zbog toga se ovakve vježbe snage ne

preporučuju, osobito ne u dobi iznad sedamdesete godine života, a ni mladima s

povišenim arterijskim krvnim tlakom.

7

Plivanje - se s medicinskog, a posebno ortopedskog stajališta, ubraja u najpogodnije

oblike tjelesnog vježbanja. Nema praktički dobnog ograničenja, plivati može dijete od

rođenja, a starija osoba do kraja života. Cirkulatorni sustav je pri plivanju rasterećen, jer

se cirkulatorna petlja velikog krvotoka nalazi u vodoravnom položaju, a hidrostatski

tlak na površini tijela djeluje povoljno na venski krvotok. Plivanje je osobito povoljno

za pretile osobe, koje teže nalaze odgovarajući oblik rekreativne aktivnosti, jer se u

vodi »gubi« masa tijela. Postoje široke mogućnosti rekreativnog plivanja i aerobike u

vodi.

Plivanje

8

Skijanje - je omiljen i raširen rekreativni sport koji izvanredno povoljno utječe na

organizam. Potrebno je s fiziološko-higijenskog stajališta razlikovati dva oblika:

alpsko skijanje i trčanje na skijama. Alpskim rekreativnim skijanjem može se čovjek

baviti sve do sedamdesete godine života, ali samo tko je u mladosti stekao visoku

razinu motoričkih navika i sposobnosti u tom sportu. Zbog lakše lomljivosti kostiju u

starosti valja poštivati podešavanje sigurnosnih vezova, vodeći računa o dobi skijaša.

Gojaznim starijim osobama ne preporuča se alpsko skijanje.

Skijanje

Trčanje odnosno hodanje na skijama - primijenjuje se sve više u mnogim

europskim zemljama. Ima velik fiziološki učinak uz znatno manju opasnost

ozljeđivanja, u usporedbi s alpskoim skijanjem. Zbog toga se taj oblik rekreacije može

preporučiti kao idealan.

9

Dizanje utega – trening s utezima smanjuje propadanje kostiju(demineralizaciju)koje

vodi ka osteoporozi, povećava gustoću kostiju. Vježbanje također znatno povećava

imunitet.

Dizanje utega

10

4.ZAKLJUČAK

Pisajući ovaj seminar zaključila sam da se u srednjoj životnoj dobi događa niz promjena.

Mišićna aktivnost je elementarna biotička potreba čovjeka kojom se održava život.

Kretanje pozitivno utječe na sve morfološke karakteristike, psihološke osobine, sociološke

značajke, kognitivne, motoričke i funkcionalne sposobnosti, a naročito na zdravstvena

obilježja. Bavljenjem aktivnostima pospješuje se zdravlje cijelog organizma.

Vrlo je bitno baviti se rekreativnim sportom(zdravi stil življenja) jer također smanjuje rizik

od obolijevanja od mnogih bolesti. Stoga, zbog toliko pozitivnih učinaka na naš organizam u

tom razdoblju života vrlo je važno baviti se kineziološkim aktivnostima rekreativnog

tipa(hodanje,plivanje,trčanje,dizanje utega,skijanje,joga,tai chi,vožnja

biciklom,aerobik,gimnastika,...).

11

5.LITERATURA

mr. sc. Željko Kovačević, Medicinski fakultet u Splitu; Utjecaj kineziološke angažiranosti na

antropološki status i zdravlje

Mirjana Pernar,Tanja Frančišković; Psihološki razvoj čovjeka

Berk L., Psihologija cjeloloživotnog razdoblja, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2007.

Pinel J. P. J., Biološka psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002.

http://www.plivazdravlje.hr

http://www.vasezdravlje.com

http://zena.hr/

12