SR-Poslovna Kultura i Etika-Sanela Selimovic

Embed Size (px)

Citation preview

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJALUKA FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE __________________________________________________________

SEMINARSKI RAD POSLOVNA KULTURA I ETIKA

Predmet: Mentor: Student: Broj indeksa: Prijedlog ocjene:

Poslovna kultura i etika Prof. Dr. Budislav Susa Sanela Selimovic 11-1626/10 5 6 7 8 9 10

Decembar 20101

SADRZAJ

UVOD CURRICULUM VITAE POSLOVNO PISMO E-MAIL GOVOR DETALJNI PLAN ODRZAVANJA SASTANKA POZIV ZA SASTANAK VIZIT KARTA NOVINSKI OGLAS KAO VID POSLOVNE KOMUNIKACIJE FLAJER KAO VID POSLOVNE KOMUNIKACIJE ZAKLJUCAK LITERATURA

2 3 5 6 7 9 10 11 12 13 14 15

1

1. UVOD

Razvoj poslovne etike razvijao se u skladu sa razvojem drustva, pa je u tom smislu tekao u skladu sa aktuelnim drustvenim pojavama. Zato su se u pojedinim periodima mijenjali pristupi vezani za oblast poslovne etike. Poslovna etika posebno dobija na znacaju 90-tih godina. Poslovni stil i izraz, uopsteno se moze definisati kao verbalno saopstenje u smislu obavljanja odredjene profesionalne djelatnosti. Etika se odredjuje kao filozofska nauka o moralu. Kao dio filozofije koji proucava i procjenjuje vrjednosti, u smislu sta je dobro, a sta nije, sta treba da bude ili sta ne treba da bude i kao dio filozofije koji proucava porijeklo i nacela moralnosti, predmet izucavanja etike je moral, moralni odnos covjeka i covjeka, covjeka i drustva, kao i odnos covjeka prema sebi samom. Ali, predmet ovog izucavanja je i covjekova praksa procjenjivanja ljudi, ukljucujuci i sebe, kao dobrih ili zlih, kao vrijednih ili nevrijednih, kao dostojnih ili nedostojnih. Pod poslovnom etikom se podrazumjeva obaveza (commitment) da se posao obavi na odgovarajuci nacin i podrazumjeva se odgovornost (responsability) za njegovo (ne)odobravanje. U tom smislu, moralno odgovorna osoba se obavezuje da posao obavi i da prihvati odgovornost za neuspjeh ili gresku. Odgovornost moze biti licna, kada se krse eticke norme i pojedinac stice licnu korist na racun opstih interesa kompanije, a moze biti i korporativna drustvena odgovornost. Osnovne odlike stila uopste, pa tako i poslovnog stila, jesu: jasnost, konciznost, tacnost, zivost u izlaganju i skladnost. Jezicke norme poslovnog stila podrzumjevaju postovanje knjizevnih normi, ili normi knjizevnog izrazavanja. Poslovna komunikacija je mac sa dvije ostrice. S jedne strane je korisna i djelotvorna i donosi korist svima ili najvecem broju ucesnika u procesu komunikacije, a sa druge strane moze biti totalna suprotnost po losim ucincima pogresne interpretacije. U savremenom poslovnom svjetu i licno i pismeno i telefonsko komuniciranje, kao i ostali moderni oblici komunikacije i sasaopstavanja djeluju bolje, dugotrajnije i imaju pozitivan povratni ucinak ako se emituju na profesionalan nacin. Pod pretpostavkom da onaj ko posalje informaciju i onaj ko je prima govore istim kodom na istoj talasnoj duzini, uvjek ce ostvariti dublji ucinak ona forma koja je oblikovana u dobroj mjeri ukusa i znanja. Kako rjieci da pretvorimo u novac? Ako znamo pravilno upotrebljavati rijeci u bilo kom obliku mozemo navesti ljude da nam povjeruju i da im prodamo ono sto zelimo. Poslovna etika je jedno od najosjetljivijih i najznacajnijih pitanja u poslovanju uopste. Regulisana je zakonskim i drugim propisima, ali mnogi licni interesi, ekonomski, statusni i drugi, cesto narusavaju odredjena pravila, zbog cega se trenutno profitira, ali se u stvari gubi trajan ugled i reputacija.

2

2. CURRICULUM VITAE

Biografija (CV, Resume) ima svrhu da predstavi Vas i Vase obrazovanje nekome ko Vas ne poznaje i nema vremena da Vas upozna. Sastavljanje CV-a izrazito je vazan korak u potrazi za poslom. Njegov cilj je izbornoj komisiji/poslodavcu detaljno predstaviti svoje kvalifikacije, vjestine i sposobnosti i time ih podstaknuti da te pozovu na intervju. CV treba da te predstavi u najboljem svjetlu, na koncizan i lijepo struktuiran nacin.Podaci koje treba da sadrzi CV su sljedeci: 1. 2. 3. 4. 5.6.

licni podaci; podaci o formalnom obrazovanju; dodatno obrazovanje (kursevi jezika, kompijutera); radno iskustvo; ostale sposobnosti; interesi i aktivnosti.

3

Primjer 1: Curriculum Vitae

4

3. POSLOVNO PISMOUnatoc sve vecoj upotrebi e - maila poslovno pismo je i dallje najcesci oblik poslovne komunikacije. Poruka Vaseg poslovnog pisma moze biti raznovrsna i to neka ostane Vama na izboru, ali postoje pravila kojih se potrebno pridrzavati jer osim sto prenosite poruku Vi sa svakim pojedinacnim poslovnim pismom prezentirate sebe. Vrste poslovnog pisma su: poslovni pozivi, rutinski zahtjevi, upiti i narudzbe, rutinski odgovori, potvrde, prateci dopisi, naknadni dopisi, zahvale. Dijelovi poslovnog pisma su: zaglavlje, mjesto i datum, adresa primatelja, pozivni znak, predmet, sadrzaj pisma i pozdrav.

Primjer 2: Poslovno pismo

5

4. E-MAILE-mail ili elektronicna posta je pisana poslovna komunikacija koja se koristi u internom i eksternom okruzenju. Poslovni e-mail se sastoji od: 1. zaglavlja ili protokola koje obuhvaca: e-mail adresu posiljatelja (eng. from); e-mail adresu primatelja (eng. to); adrese kopija (eng. cc); predmet poruke (eng. subjekt); listu priloga (eng. attachment); datum i vrijeme prijenosa koje se dodjeljuje automatski.

2. teksta poruke koje obuhvaca: potpunu adresu primatelja koja omogucuje razlikovanje poslovnog i osobnog emaila, a sastoji se od naziva preduzeca primatelja, predmeta poslovanja i sjedista; ponovljeni predmet; oslovljavanje; sadrzaj koji obuhvaca uvod, bit, zavrsetak, pozdrav i potpis (potpis se sastoji od naziva preduzeca-posiljatelja i mjesta poslovanja, funkcije te punog imena i prezimena osobe koja upucuje e-mail.

Primjer 3: E-mail

6

5. GOVORGovor je oblik verbalne komunikacije prije svega namjenjen uvjeravanju slusalaca u odredjene ideje u kojem se moze prezentirati nacin realizacije odredjenog projekta ili odredjene ideje te zahvaliti nekome ili necemu na postignutim rezultatima. Bez obzira na to koja mu je tematika, dobar govor mora imati odredjena pravila. Prije svega mora biti temeljito pripremljen jer dobra priprema govora donosi po pravilu kvalitetne rezultate, jasan i temeljito odredjen te prilagodjen slusalackoj publici. Dobar govor takodje mora imati i svoju strategiju koja po pravilu pocinje upoznavnjem sa tematikom govora, nastavlja instruiranjem nacina rjesavanja problema o kojem se govori, zatim uvjeravanjem da je ono sto ce biti izneseno u govoru biti ispravan nacin rjesavanja problema te na kraju iznosenjem nacina rjesavanja problema. Govor se moze zaciniti pokojom salom na svoj ili racun problema koji je iznesen u govoru. Sto se profila publike tice ne postoji losa publika nego samo govor neprilagodjen publici. Pretpostavka je da publika posjeduje odredjeno znanje o tematici govora te je i ostroumna, posjeduje i odredjene stavove i vrijednosti o materiji o kojoj se govori, te tako cini bitan faktor zbog kojeg je potrebno prilagoditi govor. Bitna stvar prilikom govora je i glas govornika. Glas daje sliku o nama kao osobama i radi dobrog govora potrebno je biti zanimljiv vlastitim glasom. Jako bitne recenice u govoru potrebno je naglasiti nesto jacim glasom, te treba voditi paznju o duzini recenice (recenice moraju biti dobro organizirane te imati tempiranu duzinu). Ukoliko su informacije u govoru prezgusnute potrebno je narpraviti pauzu u govoru koja ce slusaocima omoguciti da obrade primljene informacije. Takodje jedna od stvari koje sudjeluju u govoru a same nisu govor su neverbalni znaci komunikacije koji potpomazu, nadoponjuju ili se cak suprostavljaju govoru. Svojim stavom te oblicima neverbalne komunikacije, publika vas moze dozivjeti kao prijateljsku i na saradnju spremnu osobu ili kao neprijatelja. Strucnjaci su dokazali da u uspjesnom govoru sadrzaj sudjeluje sa svega 9 %, dok ostatak cine glas i dikcija te neverbalna komunikacija.

7

Primjer 4: Govor

8

6. PLAN ODRZAVANJA SASTANKA SA SVIM POTREBNIM DETALJIMA

Prije nego se krene u pripremu sastanka bitno je odgovoriti na sljedece pitanje: Zasto se sastajati? Postoje tri osnovna cilja samog sastanka a to su rasprava, donosenje odluke i donosenje odredbe. Sastanak treba pazljivo planirati jer se lose isplanirani sastanak moze pretvoriti u neuspjesan. Za pocetak je potrebno razrjesiti ciljeve sastanka tj. definisati da li se radi samo o protoku potrebnih informacija, rjesavanju problema, rjesavanju sukoba ili potrazi za nadahnucem. Mnogo je uticaja koji mogu odvesti sastanak u krivom pravcu i o njima je potrebno voditi racuna prilikom planiranja sastanka. Potrebno je dobro odabrati ucesnike sastanka, izbjeci nesporazume o razlozima sastanka, odabrati kvalitetno mjesto i vrijeme za sastanak. Sastanak se moze proglasiti uspjesnim ako je jedinstven i ako je kasnije iz njega prositeklo nesto sto se prvobitno dogovorilo, ali je odgovornost za uspjesan sastanka na svim ucesnicima istog, a ne samo na pojedincu. Dnevni red sastanka je ono sto je sustinski i najbitnije prilikom planiranja sastanka. Isti mora biti prethodno najavljen svim sudionicima sastanka da bi se sprjecile zabune ili frustracije na samom sastanku. Dnevni red sastanka mora sadrzavati naziv sastanka, datum, mjesto i vrijeme odrzavanja sastanka, osvrt na prosli sastanak, osvrt na problem proistekle iz proslog sastanka, nacin rjesavanja tih problem, te dio koji se odnosi na izvjestaje raznih odjela preduzeca kao i zakljucak te datum, mjesto i vrijeme odrzavanja narednog sastanka. Uspjesnost realizacije sastanka zavisi i o tome koliko smo prilikom planiranja sastanka vodili racuna o sljedecim faktorima: duzini trajanja pojedinacnih izlaganja (potrebno je ograniciti vrijeme izlaganja) broju tacaka dnevnog reda (takodje potrebno ograniciti) duzini rasprave o svakoj od tacaka dnevnog reda (potrebno ograniciti) broju pauza (potrebno definisati unaprijed)

Kao jedan od faktora uspjesnosti realizacije sastanka, prilikom planiranja sastanka potrebno je odrediti sebi kao cilj to da se sastanak zavrsi na vrijeme.

9

Primjer 5: Poziv na sastanak

10

7. VIZIT KARTE to je to vizitka, posjetnica ili vizitkarta ? Vizitka (posjetnica, vizitkarta) je papir standardiziranog formata (najee 90x50 mm ili 85x55 mm) na kojem se nalaze kontakt informacije o nekoj osobi, firmi ili organizaciji. Vizitke (posjetnice, vizitkarte) se razmjenjuju tijekom upoznavanja kao pogodnost i pomoc pamcenju. Poslovne vizitke najcesce sadrze ime, naziv i logotip tvrtke ili organizacije, te informacije o kontaktu, kao to su adresa, telefonski broj, broj mobitela, broj faksa, e-mail adresa i adresa web stranica. Ponekad se na vizitkama nalaze i porezni broj, OIB te broj poslovnog racuna. Vizitke (posjetnice, vizitkarte) mogu biti jednostrane ili dvostrane. Kod dvostranih vizitki esto se na drugu stranu stavljaju informacije istovjetne onima na prvoj strani, ali na nekom drugom jeziku. Prilikom izrade posjetnice (vizitke ili vizitkarte) dobro se rukovoditi smjernicom "manje je vise". Kada se vizitka nakrca gomilom informacija, poput beskrajnog nabrajanja svega to znate raditi, navedu razna pojasnjenja i krilatice, postoji realni rizik njenog negativnog ucinka. To je stoga to osoba kojoj urucite posjetnicu nece moci jasno razluciti cime se doista bavite, a mozda i stekne dojam da "svastarite". Situaciju jos dodatno mogu pogorsati pravopisne pogreske, pa e vas potencijalni klijenti, kolege ili poslodavci proglasiti nepismenim.

Primjer 6: Vizit-karta

11

8. NOVINSKI OGLAS KAO VID POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Jedan od osnovnih oblika komunikacije odredjene kompanije sa potrosacima i konzumentima njihovih proizvoda je putem novinskog oglasa ili reklame. Bitna prednost ovog nacina oglasavanja je neposrednost (obracanje direktno krajnjem korisniku proizvoda ili usluge) te relativno niski troskovi oglasavanja (poredeci sa radio i televizijskim oglasima). Prednost ovog vida oglasavanja najcesce se ogleda u izazivanju impulsivne kupovine i to kod velikog i sirokog auditorija koji je i ciljana grupa ovog nacina oglasavanja. Kvalitetno osmisljena reklama mora imati jasno istaknut logo kompanije, zatim precizno definisan brand koji je predmet oglasavanja te eventualnu komunikaciju o cijeni sa krajnjim korisnikom. Takodje treba biti inovativna da bi pobudila odredjenu paznju.

Primjer 7: Primjer oglasavanaj u autoindustriji

12

9. FLAJER KAO VID POSLOVNE KOMUNIKACIJEFlajer ili letak je vid poslovne komunikacije koji je dosta slican novinskom oglasu ali je nacin njegove distribucije dosta razlicit jer dolazi kao samostalni subject (moze se distribuirati direktno krajnjem korisniku putem promotivnog osoblja, zatim se moze insertirati u postanske sanducice te postavljati pod brisace automobila. Uglavnom je osmisljen kao dio sire marketinske kampanje (prati oglasavanje na radiju, televiziji i printanim medijima) te je na A4 ili A5 formatu uglavnom u dvostranoj stampi. Obicno sadrzava iste elemente kao i novinski oglas.

Primjer 8: Oglasavanje putem letka u bankarskom sektoru

13

10. ZAKLJUCAK

Komunikacija nije jednosmjerni protok informacija. Sama cinjenica da se obracamo nekome ne znaci da smo uspostavili uspjesnu komunikaciju. Do uspjesne komunikacije dolazi samo ako je primalac zaista i primio poruku koju je posiljalac htio poslati. Odbijanje prijema poruke, njeno pogresno tumacenje I nerazumijevanje iste predstavljaju suprotnost u efikasnom komuniciranju. U modernom poslovnom svijetu danas postoje strogo definisani i uredjeni oblici poslovne komunikacije koja polazi od osobe koja trazi posao prema poslodavcu, zatim do komunikacije unutar same organizacije i medju zaposlenicima te komunikacije prema krajnjim korisnicima i konzumentima usluga. Ukoliko ne poznajete ova definisana pravila dovodite se u situaciju da Vas u danasnjem modernom poslovnom svijetu proglase zaostalim. Za moderne menadzere komunikacija je od velikog znacaja jer isti na nju utrosi veliki dio svoga vremena. Komunikacija objedinjuje informacije koje su menadzerima potrebne za donosenje odluke kao i koordiniranje rada cjelokupne organizacije. Moderni menadzeri shvataju da trenutni nivo komunikacije ni u kom slucaju nije konacan nego da su procesi saznanja o komunikaciji stalni I samim ti promjenljivi na bolje. Samim tim kroz stalnu edukaciju uvijek moraju prihvatati novi, bolji i efikasniji nacin komunikacije

14

11. LITERATURA

1. 2. 3. 4. 5.

www.wikipedia.com www.sparkasse.ba Izvori podataka Sparkasse bank BH Casopis Magazine www.map.hr

15