41
SVEUČILIŠTE U RIJECI FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU OPATIJA GORAN VRGOČ, IVAN BARBA, GORAN ČOLIĆ, VEDRAN KAMPL ANALIZA SADAŠNJEG STANJA TURISTIČKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE SEMINARSKI RAD

SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

GORAN VRGOČ, IVAN BARBA, GORAN ČOLIĆ, VEDRAN KAMPL

ANALIZA SADAŠNJEG STANJA TURISTIČKE PONUDEKRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2011.

Page 2: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

SVEUČILIŠTE U RIJECIFAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJA

ANALIZA SADAŠNJEG STANJA TURISTIČKE PONUDEKRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

SEMINARSKI RAD

Kolegij: Razvojna politika Studenti:Mentor: Prof.dr.sc. Christian Stipanović Goran Vrgoč

006545/R-18Ivan Barba 006584/R-18Goran Čolić 006549/R-18VedranKampl 006517/R-18Status: izvanredniCIS Zabok

Opatija, prosinac 2011.

Page 3: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

SADRŽAJ:

ContentsUVOD...................................................................................................................3ZNAČAJKE TURISTIČKOG TRŽIŠTA I TRŽIŠTA HOTELSKOG PONUDE TERMI TUHELJ..............................................................................4

1.1. Hotelski proizvod Termi Tuhelj...................................................................................51.2. Cijena hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec..........................................................71.3. Plasman hotelske ponude Termi Tuhelj.......................................................................8

PROMOCIJA HOTELSKE PONUDE TERMI TUHELJ.............................82.1. Promocija Termi Tuhelj na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu............10

ZNAČAJKE TERMI TUHELJ KAO TURISTIČKE DESTINACIJE.......123.1. Prirodne značajke Hrvatskog zagorja.....................................................................133.2. Demografske i značajke i upravna podjela Hrvatskog Zagorja.................................143.3. Ostvaren turistički promet u Hrvatskom Zagorju u razdoblju 2007.-2009. - apdejtati

16ZAKLJUČAK....................................................................................................18LITERATURA..................................................................................................19POPIS SLIKA...................................................................................................20POPIS TABLICA..............................................................................................21

1.1. ODNOSI S JAVNOŠĆU U MARKETINGU TURISTIČKE DESTINACIJE...........212.1. SVE ZASTUPLJENIJI GERILA MARKETING U FUNKCIJI ODNOSA S JAVNOŠĆU U TURIZMU...................................................................................................23

2. ODNOSI S JAVNOŠĆU TURISTIČKE ZAJEDNICE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE.................................................................................25

2.1. ODNOSI S JAVNOŠĆU BLUE SUN HOTELA – MARIJA BISTRICA....................252.5.1.Dvorac Veliki Tabor................................................................................................272.5.2. Galerija Antuna Augustinčića.................................................................................282.5.3. Dvorac Oršić...........................................................................................................292.5.4. Muzej krapinskih neandertalaca.............................................................................292.5.5.Muzej „Staro selo“..................................................................................................30

4

Page 4: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

UVOD

Predmet ovoga analiza sadašnjeg stanja tursititčke ponude Krapinsko-zagorske županije

i promocija HTP Matija Gubec na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. U najužoj vezi s problemom i predmetom istraživanja determinirani su svrha i cilj istraživanja; analizirati stanje hotelskog proizvoda stavljajući ga u kontekst turističkog tržišta Hrvatskog zagorja i Hrvatskog zagorja kao turističke destinacije.

Ovaj seminarski rad sastoji se od tri djela koji se međusobno nadovezuju i nadopunjavaju. U prvom se djelu obrađuje turističko tržište i hotelski proizvod općenito te se kroz njihovu definiciju analizira hotelsko tržište i hotelski proizvod promatranog hotelskog objekta. U ovome se dijelu također analizira i cijena hotelskog proizvoda kao bitan element marketinškog spleta (uz distribuciju, proizvod i oglašavanje). Plasmanom hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec, gledanom kao nizom aktivnosti koje menadžment hotela mora izvršiti ovaj dio završava.

U drugom poglavlju analiziraju se promocija, sredstva turističke propagande i oglasna sredstva HTP Matija Gubec. Promocija se u marketinškoj literaturi shvaća kao oblik masovnog komuniciranja s kupcima i prihvaća, poput cijene, kao jedna od četiri temeljne funkcije marketinga (proizvod, distibucija, promocija i cijena).

U trećem dijelu govori o njemu kao turističkoj destinaciji. Kroz prirodne i demografske značajke Hrvatskog zagorja, kao i kroz njegovu upravnu podjelu, Stubičke Toplice, u kojima se nalazi HTP Matija Gubec i on sam promatraju se kao turistička destinacija. Nadalje, u ovome se djelu analizira i ostvaren turistički promet u Hrvatskom zagorju u radzoblju 2007-2009 i udio mjesta Stubičke Toplice kao imanentnom dijelu zagorskog turističkog tržišta. Poglavlje završava opisom i analizom značajki HTP Matija Gubec i Stubičkih Toplica kao turističke destinacije.

U istraživanju za potrebe ovog seminarskog rada, formuliranju i prezentiranju rezultata istraživanja u seminarskom radu koristit će se, odgovarajuće kombinacije znanstvenih metoda od kojih se navode one najvažnije: metoda analize i sinteze, metoda komparacije i empirijska metoda.

U zaključku se donosi rezime rada i sumiraju stavovi po sadržajnim cjelinama.

5

Page 5: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

1. HRVATSKOG ZAGORJE KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

Hrvatsko Zagorje kao turističku destinaciju determinira niz demografskih, prirodnih, geoprometnih, zemljopisnih i kulturnih karakteristika. Hrvatsko zagorje je prostor između Maceljskog gorja, Varaždinski-topličkog gorja, Kalničkog gorja, Medvednice i rijeke Sutle. Po prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine Krapinsko zagorsku županiju nastanjuje 134 936 stanovnika.1 Glavne turističke destinacije su osim Stubičkih Toplica još i Krapinske i Tuheljske (Terme Tuhelj) Toplice koje ostvare oko 85% ukupnog turističkog prometa. Unazad desetak godina Terme Jezerčica u Donjoj Stubici sve više uzimaju tržišnog udjela. Tu su još i Šemničke Toplice i Bedekovčanska jezera koje su tržišno zanemarive. Turističkom proizvodu Hrvatskog zagorja, koji se temelji na termo-mineralnom potencijalu, konkuriraju toplice u Mađarskoj i nadasve Sloveniji (Terme Čatež, Rogaška Slatina i Atomske Toplice u Početrtku nadomak Kumrovca). Od ostalih hrvatskih toplica tu su još i toplice Sveti Martin u Međimurju. Gotovo cjelokupni turistički potencijal toplica koncentriran je u središnjem (lječilišnom) naselju, dok su izvan njega samo tradicijska izletišta za goste te planinarske i sve više vinske ceste. Značajna komponenta turističke ponude su dvorci (ukupno 54) i ostala spomenička baština (spomenik hrvatskoj himni u Zelenjaku kraj Kumrovca i novootvoreni muzej Krapinskog pračovjeka u Krapini). U Hrvatskom zagorju je i više lokaliteta u kojima proštenja i hodočašća imaju okupljajući značaj. Marija Bistrica je najpoznatije hodočasničko središte u Hrvatskoj, a u središte hodočasničkog turizma pripada i Trški vrh kod Krapine.

Važan turistički resurs je i geoprometni položaj, međutim, tranzitni turizam se sporo razvija zbog nedovoljne opremljenosti tranzitno-turističkog cestovnog Pyhrinskog pravca. Poticatelj izletnicima su karakterisitčni ambijentalni resursi. Izletnički turizam u Hrvatskom zagorju je, u novijem razdoblju, najdinamičniji vid turizma koji je fizički najopsežniji regionalni proizvod.

Dva najveća grada u Zagorju su Zabok s 9365 stanovnika2 prema popisu stanovništva iz 2001. godine i Krapina s cca 12950 stanovnika3 prema istom popisu. Zahvaljujući prometnom položaju Zabok je postao glavno središte za edukaciju i školovanje kadrova u turizmu. Toponim mjesta povezan je s porodicom Zaboky koja je bila vlasnnik većine posjeda u 15. stoljeću. Glavne turističke znamenitosti su kasnobarokna župna crkva sv. Jelene i kurija Gredice iz 1772, godine gdje se rodio književnik, Ksaver Šandor Gjalski.

Tradicionalno središte Hrvatskog zagorja je Krapina. Nalazište pračovjeka na brdu Hušnjakovo otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger. Pored nalazišta otvoren je u siječnju 2010. godine jedan od najmodernijih muzeja u Europi. Od znamenitih osoba iz Krapine posebno je poznat Ljudevit Gaj, a od manifestacija atraktivan je period održavanja festivala Krapinske popevke.

1 Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/, 10.12.2011.2 Službene stranice Grada Zaboka, http://www.zabok.hr/?LanguageID=-1&ParentID=13028&FlashID=13905, 10.12.2011.3 Službene stranice Grada Krapine, http://www.krapina.hr/default.aspx?id=231, 10.12.2011.

6

Page 6: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

1.1. Prirodne značajke Hrvatskog zagorja

Krapinsko-zagorska županija ima kontinentalno-humidni tip klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta i dosta kišovite i hladne zime. Krapinsko-zagorska županija je područje kontinentalnog oborinskog režima sa čestim i obilnim kišama u svibnju, lipnju i srpnju, tj. u toku vegetacijskog perioda. Drugi oborinksi maksimum je u studenom dok je najmanje oborina u mjesecu veljači i ožujku. Što se tiče reljefa u ovoj se županiji rezlikuju tri osnovne vrste reljefa; naplavne ravni, brežuljkasti krajevi-pobrđa i gorski masivi. Zagorska tla nisu osobite kakvoće. Pretežno laporasta podloga i meki sarmatski i litavski vapnenci uvjetovali su u Zagorju prilično ograničen razvitak plodnijeg, jače podzoliranog tla, pogodnog za oraničke kulture, stvarajući, naprotiv na strmim padinama i valovitim pristrancima brežuljaka pjeskovita ilovasta tla, veoma prikladna za uzgoj vinograda i voćnjaka (jabuke i šljive). Na oraničnim površinama zasijanim žitaricama prevladava kukuruz i pšenica te u manjoj mjeri krumpir. U najnižim predjelima, naročito u dolini rijeke Krapine, prevladavaju aluvijska tla; pretežno su to livade i sjenokoše.

Najvažniji prirodni resursi Županije su termalni izvori te izvori pitke vode. Termalni izvori se koriste u terapeutske i turističko-rekreacijske svrhe. Kulturna i prirodna baština također je jedna od značajnih karakteristika prostora Županije koja unatoč svojoj vrijednosti i značenju nije dovoljno iskorištena, a u velikoj mjeri zabrinjavajuće zapuštena i nedovoljno zaštićena. Na području Županije dominantne su nemetalne mineralne sirovine od kojih je najznačajnija eksploatacija i prerada tehničkog kamena, pijeska i opekarske gline. Od osobitog značenja su crne i tamne gline kod Bedekovčine, jer su vatrostalne, te se eksploatacija vrši za potrebe opekarske industrije u Bedekovčini. Kamenolomi Kuna Gore (Pregrada), Strahinjčice (Gorjak), Ivančice (Očura) i Cesargore (Sv.Križ) aktivni su i predstavljaju glavna eksploatacijska polja građevnog kamena. Glavnu gorsku masu ovih gora tvore vapnenci donjeg i gornjeg trijasa (vapnenci i dolomitni vapnenci).

Približno 40% županijske površine još se i danas unatoč sječi u prošlosti, nalazi pod šumama. Najšumovitiji su gorski predjeli Macelja, Stahinčice i Ivančice te sjeverni obronci Medvednice. U nizinskim predjelima u dolinama Krapine i Sutle prevladavaju šume johe i hrasta lužnjaka te grupe vrba, što je karakteristično za poplavna područja. U srednjim se podrućjima javljaju hrast kitnjak i grab te (posebno na obroncima Medvednice u stubičkom kraju) manji kompleksi sa pitomim kestenom. Šumi hrasta i graba u višim predjelima pridolazi bukva koja ukupnoj drvnoj masi Zagorja ima najveće učešće, dok su u najvišim predjelima bukvi primiješani još i smreka i jela, karakteristične za predplaninsku i planinsku šumsku zajednicu.

7

Page 7: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Slika 1. Rasprostranjenost šuma u Krapinsko zagorskoj županiji

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske županije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzz-rop.pdf, 12.12.2011.

1.2. Demografske i značajke i upravna podjela Hrvatskog Zagorja

Prema službenim statističkim podacima i popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Krapinsko-zagorske županije živi 142.432 stanovnika, što iznosi 3,2% od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija upravno je podijeljena na 32 jedinice lokalne samouprave: gradova i 25 općina.

Slika 2. Upravna podjela Krapinsko zagorske županije

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske županije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzz-rop.pdf, 12.12.2011.

8

Page 8: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Broj stanovnika Krapinsko zagorske županije u stalnom je padu. Prije tridesetak godina u njoj je bilo čak 161.247 stanovnika, dok je po popisu stanovništva iz 2001. njihov broj pao na 88,33% broja stanovnika, a budući da po prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine županija broji 134.936 ovaj se trend nastavlja.

Tabela 1 Broj stanovnika Hrvatskog Zagorja u razdoblju 1971-2001

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske županije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzz-rop.pdf, 12.12.2011.

Tabela 2. Kretanje stanovništva Krapinsko zagorske županije 1971

Izvor: ROP- Regionalni Operativni program Krapinsko zagorske županije, http://www.kzz.hr/dokumenti/kzz-rop.pdf, 12.12.2011.

Krapinsko-zagorska županija jedno je od najgušće naseljenih područja u Republici Hrvatskoj (iza Međimurske i Varaždinske županije). Gustoća stanovanja iznosi 121 stanovnik/km2 (državni prosjek iznosi 84 stanovnika/km2).

Najgušće su naseljena gradska područja: Krapina, Oroslavje, Zabok (gustoća preko 200 stanovnika/km2) dok su najslabije naseljene općine: Budinšćina, Hrašćina, Jesenje, Kraljevec na Sutli, Novi Golubovec i Zagorska Sela (gustoća do 80 stanovnika/km2).

1.3. Ostvaren turistički promet u Hrvatskom Zagorju u razdoblju 2007.-2010.

U Krapinsko zagorskoj županiji u 2010. godini noćilo je prema podacima Ministarstva turizma 54.781 turista, 1716 manje nego 2009. godine kada ih je ovoj županiji noćilo 56.497 što je 1,8% manje. Uspoređujući ga s ostalim, samo kontinentalnim, županijama on je ipak nakon Karlovačke županije i Grada Zagreba treći po redu. Nakon rasta u 2008. godini u 2009. se godini bilježi pad turističkih noćenja za 8648 što je postocima iznosilo 15,31%. Prosječno je svaki od njih boravio, odnosno noćio u prosjeku 2,82 dana u Krapinsko zagorskoj županiji.

9

Page 9: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Po gradovima i općinama najviše se je noćenja ostvarilo u mjestima s najvećim zagorskim termama. Po broju noćenja u odnosu na ostale prednjači Općina Tuhelj s Termama Tuhelj koja u prvih deset mjeseci ove godine godini bilježi 41 583 noćenja, zatim Krapinske Toplice s 30 707 i Stubičke Toplice s 23 299 noćenja. Krapinske Toplice, iako se kompleks vanjskih bazena preuređuje od 2004. godine svoja noćenja mogu zahvaliti bolnici kao rehabilitacijskom centru. Ostala su mjesta po broj noćenja su zanemariva, a u budućnosti se najviše očekuje od Krapine s otvorenjem muzeja Krapinskog pračovjeka i izglednim otvaranjem zabavno-tematskog parka. Nadalje, tu je Kumrovec, jedinstveno etno selo, kao muzej na otvorenom, koji bi u budućnosti revitalizacijom svoja dva smještajna kapacitetea trebao u većem broju participirati u turističkom prometu Krapinsko zagorske županije.

10

Page 10: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

2. ZNAČAJKE TURISTIČKE PONUDE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

Da bi se govorilo o turističkoj ponudi svakako treba najprije definirati što je to tržište i posebno što je to turizam općenito. U najkraćem obliku tržište se može nazvati mjestom gdje se susreću ponuda i potražnja. Subjekte ponude čine oni koji nešto nude i to nešto žele prodati subjektima potražnje odnosno kupcima uz uvjet da im to odgovara. Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se s takvim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost.4

Kako je u turizmu predmet prodaje, odnosno razmjene, u pravilu usluga može se reći da je turističko tržište dio tržišta usluga. Prema riječniku turizma, turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobara što služe za podmirenje turističkih potreba u dodređenom prostoru.5 S ekonomskog gledišta to je skup ponude i potražnje koje nastaju pod utjecajem turističkih kretanja. Turističko tržište nastaje kad interesenti za turističku rekreaciju i odmor postaju potencijalni tražitelji i kada se prema njima postavi drugi činitelj tržišta – nuditelj, koji uz ekonomsku naknadu nudi tražitelju odgovarajuće usluge i dobra potrebna za zadovoljenje njegove turističke potrebe.6

Specifičnost turističkog tržišta Krapinsko zagorske županije u odnosu na druga turistička tržišta svakako determinira blizina glavnog grada Hrvatske, Zagreba. Naime, u odnosu na druga turistička tržišta nuditelj usluge koristi sve prednosti blizine svog glavnog turističkog tržišta i svoje ciljne skupine koristeći dobru prometnu povezanost. Uloga prometa u povezivanju turističke ponude i potražnje je neprijeporna. Promet može biti okosnica turističke ponude zbog koje se turisti odlučuju za određeni oblik turističkog proizvoda.7

Redovite autobusne i željezničke linije tijekom cijele godine nadopunjene su i specijalnim dodatnim linijama.

Nadalje, kada se govori o specifičnosti turističkog tržišta Krapinsko-zagorske županije, može se reći da je baš iz razloga blizine njegovog glavnog turističkog tržišta maksimalno smanjen put turističke potražnje prema turističkoj ponudi, a kojoj su karakteristike sljedeće: 8

a) dislociranost ponude od potražnje,b) heterogenost ponude,c) neelastičnost ponude,d) statičnost ponude ie) sezonski karakter ponude

Turistička je ponuda u pravilu odvojena od turističke potražnje, što znači da kupac mora doći, odnosno putovati na mjesta gdje se je ona locirala što u ovome slučaju turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije čini atraktivnijom. No, uz prometnu dostupnost, bez tri ostale osnovne pretpostavke na kojima se temelji turistička ponuda ona ne bi mogla funkcionirati. Dakle, svaka se turistička ponuda, da bi mogla funkcionirati, mora temeljiti na četiri sljedeće pretpostavke: 9

4 Pirjevec B., O.Kesar: Počela Turizma, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002., str. 5. 5 Vukonić B., N. Čavlek: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001., str. 407.6 Senećić J., B.Vukonić: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997., str. 25.7 Mrnjavac E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija, 2006, str. 155.8 Pirjevec B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 81.

9 Pirjevec, B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998., str. 78.

11

Page 11: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

a) atraktivnost prostora,b) prometnoj dostupnosti,c) izgrađenim prijamnim kapacitetima id) promociji.

Što se tiče turističke potražnje i njezinog općeg pojma važno je konstatirati da je turističko tržište, tržište kupca. Kupac je u centru pažnje ovoga tržišta. Kupac svojim navikama, stavovima, mogućnostima i željama oblikuje ponašanje svih sudionika turističke ponude. Onaj turistički subjekt, kao nuditelj svojih usluga, koji na konkurentskom tržištu ne uvažava ovu činjenicu doživljava sudbinu onih koji se ne prilagođavaju zahtjevima potražnje, a to je nerentabilnost poslovanja i nestanak s tržišta. Karakteristike turističke potražnje su: 10

a) dislociranost potražnje od ponude,b) heterogenost potražnje,c) elastičnost potražnje id) sezonski karakter

Turistička potražnja je, u pravilu prostorno odvojena od turističke ponude. U slučaju Krapinsko-zagorske župnaije udaljenost je tek nekoliko desetaka kilometara. Zagreb, kao veliki emitivan centar turističke potražnje i njegova blizina, specifičnost je potražnje za turističkim proizvodom Krapisnko-zagorske županije dok mu je heterogenost i elastičnost potražnje slična karakteristikama s ostalim turističkim tržištima. Neki od čimbenika heterogenosti turističke potražnje svakako su dobro poznavanje i analiza tržišta što se tiče starosne strukture potražnje, nacionalne pripadnosti turista, načina organiziranja turističke aktivnosti i konačno, bitan faktor za sagledavanje ekonomskih efekata, analiza platežne sposobnosti potražnje. Sezonski karakter, kao jedna od karakteristika turističke zbog mnogih termi i muzeja ne može se smatrati presudnim za njegovo poslovanje što ga u odnosu na druga turistička tržišta isto kao i dislociranost potražnje od ponude čini specifičnim.

2.1. Utjecaj Turističke Zajednice KZž na turističku ponudu Krapinsko zagorske županije

Ured Turističke zajednice ima osnovan vrlo mali broj gradova i općina, tek njih devet, tako da na području Zagorja djeluju;

Shema 3. Organizacijski Turisitčke zajednice Krapinsko-zagorske županije 2

10 Ibidem, str. 65.

12

Page 12: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Izvor: Autor

U Turističkoj zajednici Krapinsko-zagorske županije zasposleno je zajedno s direktoricom troje djelatnika. Cilj i zadaća joj je determinirana ciljevima i zadaćama Hrvatske turističke zajednice. Objedinjavanjem i komuniciranjem informacija ne samo svojih područnih zajednica već i svih čimbenika turističkog djelovanja na području županije ona čini najvažniji skupni sustav komuniciranja prema turističkim emitivnim područjima. Preuzima i komuniciranje unutar županije kao turističke destinacije. Sva svoja događanja najavljuje preko lokalnih medija te Radia Sljeme, HR 2 programa i u emisijama HTV-a (Hrvatska uživo, Dobro jutro Hrvatska). Sa svojim sustavom turističkih zajednica i gospodarskim subjektima turističku ponudu oglašava preko udruženog oglašavanja kojeg sufinancira Hrvatska turistička zajednica. Dakle, turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije, osim individualnih napora svakog od čimbenika turističke ponude, u velikoj mjeri predstavlja Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije.

2.2. Terme, Muzeji i hoteli, najvažniji čimbenici turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Turističku ponudu Krapinsko-zagorske županije kao najvažniji čimbenici čine Terme, Muzeji i hoteli. No tu je još i ponuda hodočasničkog turizma i sve više zastupljeni seoski turizmi, vinske ceste, planinarske staze i jezera. Od Termi koje u svojem sastavu i imaju i smještajne kapacitete ubrajaju se Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Krapinske Toplice i Sutinske Toplice. Hotela ima sve više, a svakako je za izdvojiti Blue Sun Hotel Kaj u Mariji Bistrici

13

Page 13: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

2.1. Blue Sun Hotela Kaj– Marija Bistrica

O Bluesun hotelu KajBluesun hotel Kaj je prvi put otvoren 1980. godine. Tadašnji vlasnici su bili zagorski

zadrugari i nazvali su ga Kaj.

Kada je Zagrebačka nadbiskupija kupila hotel 2003. godine, hotel Kaj je preimenovan u hotel Salve Regina.

Godine 2008. poduzeće Salve Regina d.o.o. kupuje obitelj Andabak te ga nakon opširnog preuređenja i nadogradnje otvara u ljeto 2009. godine. Od tada hotel ponovo otvara svoja vrata pod prvotnim imenom hotel Kaj, te posluje kao dio hrvatskog hotelskog lanca Bluesun hotels & resorts kao prvi Bluesunov hotel u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Na sjevernim obroncima Zagrebačke gore, 40-ak km od Zagreba, smještena u jugoistočnom dijelu Hrvatskog zagorja, nalazi se Marija Bistrica i Bluesun hotel Kaj.

Marija Bistrica je drevno hrvatsko marijansko svetište u kojem hrvatski narod stoljećima pronalazi spasenje i duhovni mir.

Smješten u samom srcu Marije Bistrice na središnjem trgu, Bluesun hotel Kaj nudi neposredan doživljaj tog jedinstvenog zagorskog mjesta. Prozori njegovih soba gledaju na živopisne krajolike središnje Hrvatske popunjene vinovom lozom te gustim šumama jasena i hrasta.

Bluesun hotel Kaj, uz smještaj, kongresnu ponudu i wellness & spa, nudi vrhunski gastro program baziran na inovativnoj interpretaciji tradicionalne kuhinje, a čiju realizaciju predvodi tim stručnjaka školovanih pri Ritz Escoffier Ecole kulinarske akademije u Parizu.

Hotel Blue Sun iz Marije Bistrice u sastavu je Sunce Koncerna d.d. i jedini je pravni subjekt na području Krapinsko-zagorske županije koji ima razrađen sustav odnosa s javnošću i upute kako ga koristiti. Sam hotel je sa svojih 132 postelja u 66 soba premali, kao poslovna jedinica, kako bi imao svoj vlastiti odjel za odnose s javnošću, no svi djelatnici predvođeni odjelom marketinga na čelu s direktorom marketinga preuzimaju smjernice i komuniciraju s javnošću. Njihov interni dokument točno određuje tko, kada i zašto preuzima odgovornost za odnose s javnošću. U Sunce Koncernu ovaj se dokument naziva „Urednička politika – temeljne odrednice, PK“, a nalazi se u prilogu rada. Iako Blue Sun Hotel Kaj u Mariji Bistrici kao poslovna jedinica koncerna nema odjel s javnošću njihovi odnosi s javnošću uvelike postoje. Jedan član uprave zadužen za odnose s javnošću i direktor odjela marketinga čine dio uprave zadužen za odnose s javnošću. Oni su dakle dio uprave koji posjeduju istraživačke sposobnosti kao i sklonost strateškom razmišljanju. Bave se rezultatima i učincima odnosa s javnošću i neograničavaju svoju djelatnost samo na komunikaciju već kkod njih dominra i menadžerska uloga. Po definiciji utjecaja okoline kao nositelji odnosa s javnošću mogu se svrstati u „olakšavatelja rješavanja problema“. Konstantnim mjerenjem (dostavom naručenih izvještaja) objavljenog o njihovom poduzeću trude se utjecati na mjenje o svojem image-u. Primjer brze reakcije na objavu novinskog članka o nespretno postavljenom putokazu za njihov hotel u Gradu Oroslavju pokazuje na važnost koju pridaju odnosima s javnošću. Naime, odmah po objavi nazvali su u redakciju koja je objavila ovaj napis, s obavješću o ispravci ovog krivo postavljenog putokaza te cijelu redakciju pozvali na razgledavanje hotela

14

Page 14: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

i domjenak. Ovakav način komuniciranja čini ovaj koncern u odnosu na svoju poslovnu jedinicu jedinstvenim u Zagorju. U sljedećem podpoglavlju analizirati će se drugi od dva primjera uspješnog odnosa s javnošću, a to su Muzeji Hrvatskog zagorja.

HTP Matija Gubec

Hotelski proizvod HTP Matija Gubec nalazi se u petoj, posljednoj fazi životnog ciklusa hotelskog proizvoda. Već dugi niz godina neelastičnost ponude vidljiva je u pomanjkanju investicija i prilagodbi hotelskoj potražnji. Zadnje ulaganje u poboljšanje hotelskog proizvoda bilo je 1995. godine. U međuvremenu na turističkom tržištu Hrvatskog zagorja desio kvalitetni prodor supstiuta. Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, već su ponudile, a uskoro će i Krapinske Toplice ponuditi tržišnoj potražnji nove, moderne i osvježene hotelske proizvode. Zbog nerazumjevanja i razmimolaženja s lokalnom samoupravom, ista je u fazi gradnje novog kompleksa hotela s bazenima u centru Stubičkih Toplica s novim partenorm. Krapinsko-zagorska županija je uz određene uvjete već ustupila svoje zemljište za gradnju ovoga kompleksa.

Plasman hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec većinom se odvija izravnim putem i plod je upornih i maštovitih akcija maloga budžeta odjela marketinga hotelskog objekta. Svaka se komunikacija mora autorizirati od strane većinskog vlasnika, koji pred izvršni menadžment nije postavio jasan i definiran cilj. Vizija, misija pa stoga ni strategija samog hotelskog objekta nije zadana. Iz ovoga proizlazi da je zadaća plasmana hotelskog proizvoda ovoga hotela vrlo zahtjevna i teška. No, hotel i dalje radi, a hotelski proizvod je interno podijeljen na nekoliko prihodovnih centara:

a) smještajno-kongresno-recepcijski centar, b) restoransko-ugostiteljski centar ic) bazenski centri

Smještajno-kongresno-recepcijski centar sastoji se od 96 soba i jednog apartmana. Sve su sobe opremljene s T/WC, TEL, SAT TV i s pripadajućim balkonom. Uz recepciju se nalazi hotelska vinoteka i „Internet Caffe“. Ovaj centar raspolaže i sa suvremeno opremljenom klimatiziranom kongresnom dvoranom kapaciteta do 250 osoba, koja je djeljiva na dvije manje dvorane za rad do 100 osoba, jednom klimatiziranom dvoranom za seminare do 40 osoba, te dvjema manjim prostorijama za sastanke do 15 osoba.

Restoransko-ugostiteljski centar čine; a-la carte restoran s ponudom domaće i internacionalne kuhinje s nekoliko zasebnih prostora i dvoranom za održavanje raznih prigodnih svečanosti do 500 osoba, zatim restoran na unutarnjim bazenima s 50 sjedećih mjesta, cafe bar na recepciji s 60 sjedećih mjesta, vinoteka, restoran na vanjskim bazenima s dvijesto sjedećih mjesta i restoran „Slamarica“ u izdvojenom objektu u Stubičkim Toplicama s 130 sjedećih mjesta.

Bazenski centri podijeljeni su fizički na unutarnje i vanjske komplekse bazena. Dva unutarnja bazena rade tijekom cijele godine dok pet vanjskih rade sezonski od svibnja do rujna.

15

Page 15: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Cijenu hotelskog proizvoda određuje tržište. Jedan od najvažnijh činitelja koji utječu na donošenje odluke o cijeni hotelskog proizvoda trebao bi biti uvažavanje stadija životnog ciklusa hotelskog proizvoda. Na primjer, opći položaj hotelskog proizvoda koji je pri kraju životnog ciklusa neće se moći popraviti drastičnim snižavanjem cijena. Izlaz treba tražiti u drastičnoj modifikaciji ili u uvođenju novoga proizvoda.

Svakako da pri formiranju cijene hotelskog proizvoda treba uvažavati percepciju kupca o vrijednosti proizvoda što predstavlja najnižu cijenu proivoda dok donju granicu održive cijene hotelskog proizvoda određuju troškovi proizvodnje. Realna cijena hotelskog proizvoda trebala bi biti ona koja uvažava ovaj pristup minimalne održive cijene i cijene koju bi na tržištu, da bi proizvelo dobit poduzeće moglo postaviti, a da ipak potakne potražnju. Kod određivanja cijena hotelskog proizvoda najvažnije su tri usmjerene metode:

a) Troškovno orijentirani pristup; naziva se još i metoda „troškova plus“ iz razloga što se na troškove proizvodnje dodaje postotak u obliku željene marže. Ovakva je metoda najjednostavnija, ali je sa stanovišta marketinga neprihvatljiva budući da se ne formira na kretanju potražnje.

b) Tržišno orijentiran pristup formiranju cijena; ova metoda počiva na stalnom istraživanju potražnje, odnosno na tome da cijena uvijek mora bit odraz kvalitete hotelskog proizvoda. Ukoliko cijena raste to u ugostiteljstvu ne mora isključivo rezultirati padom potražnje.

c) Formiranje cijene s obzirom na konkurenciju; ova je metoda karakterisitična samo za hotelijerstvo. Uvijek se promatra konkurencija, pogotovo u istom segmentu i zanemaruje su troškovi i potražnja.

HTP Matija Gubec cijenu svog proizvoda formira na vrlo bizaran način. Kako se je objekt i oprema već isplatila kroz amortizaciju troškovi tzv „hladnog pogona“ oslobođeni su iste. Cijena hotelskog proizvoda trebala bi se formirati na temelju jedne od tri najvažnije metode određivanja cijena. No, HTP Matija Gubec se ne koristi niti jednom. Svi segmenti hotelskog proizvoda (od cijene kave do smještaja u sobama i cijena ulaznica na bazene) određuju se voljom i subjektivnim razmišljanjima, te usmenom odlukom većinskog vlasnika. Ivan Hudoletnjak je vlasnik je 96% dionica HTP-a Matija Gubec i predsjednik Nadzornog odbora od preuzimanja u travnju 1999. godine.11 Ne analiziraju se troškovi proizvodnje, ne uvažava se konkurencija ni potražnja.

Stategija uvtrđivanja cijena koje se primjenjuju u hotelijerstvu djele se na četiri skupine:

a) Strategija za nove proizvode; strategija niskih početnih cijena kako bi se ušlo na tržište i osvojio njegov dio.

b) strategija cijena za cijelovit proizvod; ponuda usluge u kojoj su sadržani različiti proizvodi i usluge po objedinjenoj cijeni koja je niža od one kada bi kupac kupovao svaki od njih posebno (kombinacija prijevoza, smještaja i primjerice ulaznica za neki događaj).

11 Poslovni dnevnik, http://www.poslovni.hr/126436.aspx, 04.04.2010.

16

Page 16: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

c) strategija usklađivanja cijena: radi povećavanja popunjenosti i izvan glavne sezone ovim se načinom stimulira potražnja i sigurnija naplata.

d) strategija diskriminacijskih cijena; za iste proizvode ili usluge formiraju se iste cijene ovisno od segmenata koji ih koriste.

HTP Matija Gubec kod utvrđivanja nekih cijena na nivou izvršnog menadžmenta kombinira neke od ove četiri skupine strategije utvrđivanja cijena. Primjer strategije cijena za cjelovit proizvod je ljetna akcija „Cugom u Stubake“. U cijeni aranžmana uračunata je i karta za vlak i karta za vanjske bazene. Strategija diskriminacijskih cijena odražava se u primjeru povoljnije cijene smještaja i oboroka za organizirane višednevne boravke u segmentu školskih ekskurzija odnosno „škola u prirodi“. Primjer strategije diskriminacijskih cijena vidljiv je i u zajedničkoj akciji sa „Zagorskim listom u Stubake za samo jednu kunu“ u kojoj je izrezivanjem kupona iz ovoga tjednika i njegovim donošenjem na blagajnu unutarnjih bazena moguće ulaznicu za kupanje dobiti po promotivnoj cijeni od jedne kune.

Terme TuheljBlablabla

Terme JezerčicaBlablabla

Krapinske TopliceBlablabla

Muzeji Hrvatskog zagorja

Muzeji Hrvatskog Zagorja kao cjelina i krovna organizacija sastavljena je od više

organizacijskih jedinica, odnosno zagorskih muzeja.

Shema 4. Organizacijski Ustroj Muzeja Hrvatskog zagorja 4

17

Page 17: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

Izvor: Autor

Osnovni im je cilj i težnja; jačanje svijesti javnosti o bogatstvu, raznolikosti i iznimnoj

vrijednosti kulturne baštine putem svojih zbirki i javnih programa, što provode muzejskom

djelatnošću: prikupljanjem, zaštitom, pohranom, obradom i prezentacijom muzejskih

artefakata. Ovi su ciljevi oni koji putem organizacije raznih događaja u njima i samih muzeja

kao turističkih destinacija ono na čemu se temelje njihovi odnosi s javnošću. Kako im je

proračun za oglašavanje vrlo mali, a sadržaj njihovog rada nije komercijalan oni su idealan

primjer kako funkcioniraju odnosi s javnošću. Naime sve što se događa u njima vrlo je

interesantno za redakcije kulture, a pri otvorenjima izložaba ili događaja uvijek su uključeni i

najaktualniji predstavnici politike što njihove događaje praktično gura u udarne termine i

redakcija novosti. Svojim odjelom marketinga koji preuzima i uloga odjela odnosa s javnošću

na vrijeme i promptno odgovaraju na sve novinarske upite. Ravnateljica muzeja gđa Goranka

Horjan aktivna je članica Svjetske muzejske organizacije, a ove je godine je na izborima u

Šangaju izabrana za novu članicu Izvršnog odbora ove prestižne organizacije. Njezine

aktivnosti redovno prate sve lokalne i državne novinarske redakcije. Ovaj primjer osobnog

doprinosa muzeju kao turističkoj destinaciji odličan je primjer za sve turističke djelatnike.

Sve su navedene organizacijske cjeline Muzeja Hrvatskog zagorja samostalne pri svojem

odnosu s javnošću dok krovnu organizaciju koriste za kvalitetnu logistiku. Sinergija koju kroz

organiziranje potpuno samostalnih događaja neprocjenjiva je u njihovom odnosu s javnošću.

Na dalje, u radu u sljedećem podpoglavlju pretpostaviti će se budućnost odnosa s javnošću

Hrvatskog zagorja kao turističke destinacije te dati konkretni prijedlozi za njeihovo

poboljšanje.

18

Page 18: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

2.5.1.Dvorac Veliki Tabor

Dvorac Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793.g. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije, u 16. stoljeću, izgrađene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida. Među vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar Oton Iveković koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikoviti krajolik okolice. Svake godine Muzeji Hrvatskog zagorja organiziraju događanja na temu zajedničke muzejsko-edukativne igre u razdoblju od 18.4.– 8.5. Svi zaljubljenici u srednji vijek mogu se cjelodnevno družiti u srednjovjekovnom ambijentu i u društvu taborgradske gospode plemenitih Ratkaya i njihovih gostiju. Tu su viteška nadmetanja, mačevanja, srednjovjekovna opsada grada, srednjovjekovni zabavljači – žongleri, gutači vatre, srednjovjekovni sajam tradicionalnih proizvoda i drugo. Svake godine u goste dolaze vitezovi i iz susjedstva i iz inozemstva – iz Gornje Stubice, iz Zeline, iz Češke i Slovenije. Veliki i mali mogu se okušati u gađanju lukom i strijelom ili bacanjem buzdovana u metu. Za najmlađe posjetitelje tu je srednjovjekovna putujuća lutkarska družina – Ioculatori - zanimljive muzejske radionice i lutkarske predstave na temu legende o Veroniki Desinićkoj. Legenda o Veroniki Desinićkoj je priča o nesretnoj ljubavi lijepe Veronike i Fridriha Celjskog. Prema toj legendi Veronika je uzidana u zidine Velikog Tabora. Motiv legende o Veroniki Desinićkoj poslužio je kao motiv u umjetnosti – od književnosti do slikarstva, od 19. st. do suvremenosti o čemu svjedoči i suvremeni folklorni balet u izvođenju folklornog ansambla Lado.12

2.5.2. Galerija Antuna Augustinčića

Galerija Antuna Augustinčićaje zasnovana 1970. godine, kada je Antun Augustinčić (1900. - 1979.) – zagrebački i pariški đak, jedan od naših najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti – darovao svom rodnom Klanjcu vlastiti kiparski opus, nastao tijekom 50 godina njegova stvaranja, koji mu jje priskrbio ugled u domovini i inozemstvu. Zgrada Galerije otvorena je za javnost u proljeće 1976. godine izložbom reprezentativnih radova koje je odabrao sam autor i donator. U jesen iste godine, stekavši sve uvjete, Galerija je osnovana kao muzej. U ljeto 1992. godine, zajedno s još četiri muzeja, biva uključena u novoosnovanu krovnu ustanovu pod nazivom Muzeji Hrvatskog zagorja.Današnja se ekspozicija temelji na stalnom postavu iz 1990. godine, koji je nastao nakon dva pročišćenja prvoga, Augustinčićeva postava, a predstavlja opredjeljenje za tematsko-komparativni pristup njegovu djelu. Obuhvaća dvije međusobno ovisne cjeline: unutarnji postav – tematski podijeljen na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike – te park skulpture uokolo Galerije. Time se Antun Augustinčić, široj javnosti poznat po monumentalnim javnim spomenicima – kao što su "Mir" uz zgradu UN-a u New Yorku i "Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu" u Gornjoj Stubici – predstavlja i kao vrstan majstor intimne plastike, posebno ženskih i dječjih aktova i torza te snažnih, psihološki dorečenih i skulptorski izražajnih portreta. Za posjetitelje stalnog postava tiskani su primjereni vodiči za osnovce, srednjoškolce i odrasle, na hrvatskom, engleskom i slovenskom jeziku. Prema dogovoru se organiziraju stručna vodstva na hrvatskom i engleskom jeziku te atraktivne muzejske radionice za sve uzraste. Osim muzejske, Galerija razvija izdavačku te izlagačku djelatnost: od 1981. godine izlazi časopis "Anali Galerije Antuna Augustinčića", a od 1983. godine djeluje njen izložbeni „Salon“. Od darova umjetnika koji su u njemu izlagali, nastala 12 http://www.mhz.hr/

19

Page 19: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

je „Zbirka Salona Galerije Antuna Augustinčića“ koja je stalno izložena u prostoru upravne zgrade Galerije na Trgu Antuna Mihanovića 13. 13

2.5.3. Dvorac Oršić

Muzej seljačkih buna je smješten u dvorcu Oršićevih, izgrađen je 1756. g. Stalni postav, Dvorac otvoren 2002. g., na zanimljiv način donosi kulturološki i povijesni pregled regije od 14. st. do službenog ukinuća feudalnih odnosa 1848.g. Posjetitelji se upoznaju s izgradnjom kasnosrednjovjekovnih gradova, oružjem i bojnom opremom, te središnjom temom Velike seljačke bune 1573. g. Postav prati promjene na feudalnim posjedima u 17. i 18.st., a završava temom Hrvatskog narodnog preporoda i Jelačićevim proglasom o ukinuću kmetstva. Povodom obljetnice početka velike Seljačke bune iz 1573., Muzej seljačkih buna svake godine u Dvorcu Oršić organizira događanje pod nazivom «Gupčeva buna 1573.». Velika Seljačka buna koja je ostavila neizbrisiv trag u povijesti stubičkog kraja obilježava se već 30 godina, a i sam muzej seljačkih buna otvoren je na obljetnicu Bune. Kulturno-zabavnim programom koji sadrži različite radionice i igraonice za djecu i odrasle i predstave, prikazuje se početak pobune seljaka, predvođenih Stubičancima Matijom Gupcem, Ivanom Pasancem, Ivanom Mogaićem te Ilijom Gregorićem, seljakom iz Brdovca i Nikolom Kupinićem. Svake godine Muzeji Hrvatskog zagorja organiziraju događanja na temu zajedničke muzejsko-edukativne igre u razdoblju od 18.4.–18.5. Viteški turnir je cjelodnevno događanje koje uključuje kulturne i turističke sadržaje u cilju upoznavanja široke publike s običajima i načinom života u razdoblju kasnoga srednjeg vijeka. Središnje zbivanje je sam Turnir na konjima,  pred plemićkom ložom, uz pratnju štitonoša, običnog puka, dvorskih dama, žonglera, gutača vatre i raznovrsnog srednjovjekovnog dekora. Turnir prate i brojna druga događanja koja uprizoruju duh toga vremena i daju kompletnu sliku feudalnog društva 16. stoljeća. Uz  srednjovjekovnu  i renesansnu glazbu i plesove, kazališne predstave i radionice, demonstracijom  tradicijskih obrta posjetitelji imaju priliku naučiti mnogo o vremenu kada se na sajam odlazilo u odjeći koja se tkala kod kuće, s pletenom košarom u ruci, kada se vino pilo iz malog vrča srabljivca i kada se iznimno cijenila ljekovitost meda. Tako uz vitezove i dame u renesansnim haljinama, žonglere, ekvilibriste i lakrdijaše, veliko zanimanje pobuđuju i kovači, tkalje, košarači, lončari, bačvari, medičari i kaligrafi, pa je ovo prava prilika za prenošenje znanja o ovim zaboravljenim, dragocjenim vještinama. Svake godine program Viteškog turnira je bogatiji, zahvaljujući dobroj suradnji Muzeja seljačkih buna kako s hrvatskim udrugama  (Družba vitezova zlatnog kaleža, Ragvsevm, Agram, Artistika i dr.), tako i s udrugama iz Slovenije (Družba belog volka), Češke (Markus M) i drugih država.14

2.5.4. Muzej krapinskih neandertalaca

Hušnjakovo u Krapini najpoznatije je svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj. Geološka i paleontološka istraživanja trajala su od 1899. do 1905. godine pod nadzorom poznatog znanstvenika Dragutina Gorjanovića Krambergera. U naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i drugih životinja. Starost ovog bogatog nalazišta odgovara vremenu od prije 130 000 godina. Novi Muzej krapinskih neandertaca slovi kao

13Ibidem14 Ibidem

20

Page 20: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih muzeja svijeta. Bogat najnovijim tehnološkim dostignućima uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senzacije, donosi fascinantan svijet neandertalaca, ali i vraća u vrijeme samog početka svijeta pa tako posjetitelji mogu uživati u rekonstrukciji kozmičke evolucije i bar na tren osjetiti svu snagu prapočetka.15

2.5.5.Muzej „Staro selo“

Etno selo Kumrovec jedini je tradicijski uređen prostor Hrvatskog zagorja koji posjetiteljima dočarava autentičan izgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. Smješteno je u idiličnom krajoliku doline rijeke Sutle između impozantne Cesargradske i Kunšperk gore, prostoru koji je svojom ljepotom inspirirao i autora hrvatske himne, Antuna Mihanovića. S oko četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva saznajemo kak su živjeli naši stari. Uz sačuvanu arhitekturu hiže mazanke i hiže zidanke muzej čuva i vrijedne predmete tematski postavljene prema različitim obrtima i običajima karakterističnim za regiju Hrvatskog zagorja. Tu je i zadružno imanje obitelji Broz i rodna kuća Josipa Broza Tita koja obnovljena stoji u središtu sela. Pored razgleda stalnih izložbenih postava koji prikazuju tradicijski način života regije Hrvatskog zagorja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, muzej nudi i brojne druge interaktivne sadržaje za posjetitelje – događanja i radionice koje vode stručnjaci etnolozi u suradnji s majstorima tradicijskih obrta, a prilagođene su različitim uzrastima. Muzej pruža nezaboravno iskustvo koje vas vraća u prošlost i upoznaje s načinom opremanja kuća i njihovim ukrašavanjem za potrebe obiteljskih svetkovina, kao što je svadba, uskršnji i božićni blagdani, te razni svetečni praznici poput Jurjeva, Martinja itd. U sačuvanim radionicama, opremljenim na starinski način posjetitelji se upoznaju s načinom života i rada majstora kovača, kolara, lončara, medičara i svjećara, kožara, postolara, bačvara i tkalje. Radionice koje prezentiraju tradicijske obrte Hrvatskog zagorja i običaje kroz kalendarsku godinu:

a) Pisanjke moje bake- radionica kojom se najavljuju i obilježavaju Uskrsni blagdani. Tijekom trajanja radionice sudionici upoznaju gospodarske objekte uz koje su simulirana gnijezda sa jajima koja potom, prirodnim bojama ( ljuskama luka) oslikavaju u pisanice. Tijekom trajanja radionice prezentirana je i priča o tradiciji obilježavanja Uskrsa u Hrvatskom zagorju.

b) Od zrna do pogače- tijekom mjeseca listopada organizirana je radionica sa prikazom vrsta žitarica i načinom njihove pripreme za konzumiranje. Tako će polaznici radionice okušati se u runjenju kukuruza, mljevenju žita na ručnom mlinu, žrmlju, miješenju tijesta i pećenju kruha u krušnoj peći.

c) Bakine papirnate rožice- tijekom cijele godine ( osim u vrijeme trajanja radionica Pisanjke moje bake i Od zrna do pogače). Polaznici radionica nauče izrađivati cvijeće od kreppapira i kreirati bukitiće kao suvenir koje odnose svojim kućama, tijekom radionice upoznaju se i sa tradicijom kičenja zagorske hiže uz blagdane u godini kao i povodom obiteljskog slavlja primjerice svadbenih običaja.

d) Demonstracije tradicijskih obrta Hrvatskog zagorja – 01.04.-31.10.- organiziraju se isključivo prema prethodnoj najavi ( po cijeni od 500,00 kn po obrtu), a podrazumijevaju prikaz tradicijskih obrta ( lončarstva, kovačkog obrta, tkanja,

15 Ibidem

21

Page 21: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

kožarstva, licitarskog obrta, izrada cvijeća od kreppapira, izrada dječjih drvenih igračaka). Demonstracije se održavaju u stalnim izložbenim postavima Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. 16

ZAKLJUČAK

Kroz teoretski dio, u prvome dijelu ovoga rada, obrazlažući pojmove: turističko tržište, turistička potražnja, turistička ponuda, hotelski proizvod, plasman proizvoda, cijena hotelskog proizvoda i specifičnosti tržišta hotelskog proizvoda analizirane su značajke turističkog tržišta hotelskog proizvoda HTP Matija Gubec, njegov hotelski proizvod i njegova promocije. U aplikativnom, primjenskom dijelu, analize zaključuje se da se hotelski proizvod promatranog hotelskog objekta nalazi u petoj, posljednoj fazi životnog ciklusa hotelskog proizvoda. Već dugi niz godina neelastičnost ponude vidljiva je u pomanjkanju investicija i prilagodbi hotelskoj potražnji. Zadnje ulaganje nakon otvorenja 1973. godine u poboljšanje hotelskog proizvoda bilo je „kozmetičke naravi“, 1995. godine.

Komuniciranje hotelskog proizvoda s ciljnom skupinom teoretski se odvija njegovom promocijom i ekonomskom propagandom. Na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu HTP Matija Gubec se koristi uobičajenim promocijskim spletom koji sadrži sljedeće elemente: hotelsku propagandu (uključujući i turističke propagnadne posrednike), osobnu prodaju proizvoda, unapređenje plasmana, prezentaciju proizvoda, medijsko predstavljanje proizvoda i stvaranje javnog imagea o poizvodua, u skladu s godišnjim budžetom koji prema izvorima iz promatranog objekta iznose oko 2% od ostvarenog godišnjeg prihoda.

Promatran kao turistička destinacija HTP Matija Gubec imanentan je dio Hrvatskog zagorja kao turističke destinacije. Hrvatsko zagorje, kao takvo, analizirano je kroz prirodne i demografske značajke. Turistički promet Stubičkih Toplica, a HTP Matija Gubec imanentan je dio turističke ponude ovoga mjesta, promatran je u kontekstu turističkog prometa Hrvatskog Zagorja u kojemu zauzima treće mjesto po broju noćenja.

HTP Matija Gubec kao turistička destinacija, na žalost, kako se u hotelski objekt nije ulagaloskoro ništa od njegovog otvorenja, na hotelskom tržištu, a ni na tržištu turističkih destinacija nije u povoljnom položaju. On korisiti sve raspoložive prednosti Hrvatskog zagorja kao turističke destinacije. Kako je u ovome radu i prije spomenuto HTP Matija Gubec nadomak je životne faze turističke destinacije, faze propadanja, kada su posjetitelji zauvijek izgubljeni i destinacija postaje ovisna o manjim lokalitetima (Dvorac Oršić, Gupčeva lipa, razna seoska gospodarstva, ...), o dnevnim izletnicima i vikend posjetiteljima.

16 Ibidem

22

Page 22: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

LITERATURAa) KnjigeBerc Radišić, B.: Marketing u hotelijerstvu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija, 2004.Magaš D.: Managment turističke organizacije i destinacije, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija, 2003.Mrnjavac E.: Promet u turizmu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment Opatija, Opatija, 2006.Pirjevec B.: Ekonomska obilježja turizma, Golden marketing, Zagreb, 1998.Pirjevec B., O.Kesar: Počela Turizma, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 2002.Senećić J., B.Vukonić: Marketing u turizmu, Mikrorad d.o.o., Zagreb, 1997.Vukonić B., N. Čavlek: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb, 2001.

b) Ostali izvoriGrad Krapina, www.krapina.hrGrad Zabok, www.zabok.hrKrapinsko zagorska županija, http://www.kzz.hrMinistarstvo turizma RH, http://www.mint.hr/

23

Page 23: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

POPIS SLIKASlika 1. Djelovanje turističkog tržišta.........................................................................................6Slika 2. Grafičko sredstvo hotelske propagande HTP Matije Gubec (rollup)..........................12Slika 3. Rasprostranjenost šuma u Krapinsko zagorskoj županiji...........................................16Slika 4. Upravna podjela Krapinsko zagorske županije...........................................................17

24

Page 24: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

POPIS TABLICATabela 1 Broj stanovnika Hrvatskog Zagorja u razdoblju 1971-2001......................................17Tabela 2. Kretanje stanovništva Krapinsko zagorske županije 1971.......................................18Tabela 3. Turistički promet u Hrvatskoj 2007-2009.................................................................18Tabela 4. Turistički promet u Hrvatskom zagorju u 2009........................................................19

1.1. ODNOSI S JAVNOŠĆU U MARKETINGU TURISTIČKE DESTINACIJE

Odnosi s javnošću (engl. public relations) su termin i posao koji se svakodnevno spominje i ima široku primjenu u svim segmentima života i rada u društvu. Odnosi s javnošću su specifičan oblik komuniciranja koji posebnu primjenu nalazi u turizmu. Riječ je o komunikacijskom modelu kojem je jedna od glavnih svrhovitosti stvaranje prepoznatljive slike u javnosti. Ta je svrhovitost u turizmu izuzetno značajna, pogotovo kad se govori o stvaranju pozitivne slike o određenoj destinaciji ili cijeloj zemlji kao turističkom odredištu. Suvremeno poimanje turističke destinacije ima na turističkom tržištu veliku važnost jer turisti putuju u destinacije kao prepoznatljiv prostor i turistički proizvod. S tim u vezi nameće se nužna primjena marketinških tehnika, znanja i taktika, kako bi se istakle komparativne prednosti destinacije i privukli gosti. Destinacija kao kompleksan i bazni turistički prostor zahtijeva odgovarajući način upravljanja marketingom. Kako postoji više nositelja ponude u turizmu, postoji i više nositelja marketinga. Bez obzira na razinu ponude u odnosu prema njezinim prostornim granicama, oni se mogu podijeliti u četiri velike skupine nositelja marketinga u turizmu:

a) individualna gospodarska poduzećab) izvanprivredne institucije (organizacije)c) turističke organizacijed) državni organi i institucije17

Svaka od ovih institucija može djelovati marketinški individualno, ali i sve mogu djelovati zajednički. Najčešće se traži zajednički nosilac, a obično je to društvena turistička

17 Senečić, J., Vukonić, B.: Marketing u turizmu, Mikrorad, Zagreb, 1998., str. 44

25

Page 25: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

organizacija od nacionalne do lokalne razine. Kako bi se mogao realizirati marketinški proces, nužna je kontinuirana i planirana komunikacija s tržištem. Prema T. Kesiću komunikacija predstavlja proces podjele misli i njihovih značenja. 18

Osnovne elemente međusobne komunikacije čine: pošiljatelj, poruka i primatelj. Kada govorimo o marketinškom komuniciranju, možemo zaključiti da se ono, zasnovano na navedenim osnovnim funkcijama, uglavnom služi masovnom komunikacijom, a osnova mu je primjena različitih oblika persuazivne komunikacije s potrošačima i potencijalnim kupcima u određenom vremenu.19

Odnosi s javnošću se pojavljuju u različitim oblicima, vidovima ili grupama, a podjela najčešće vezana uz ciljnu javnost na koju je komuniciranje usmjereno. Osnovna podjela ciljnih javnosti je na vanjsku i unutarnju javnost. Tako unutarnju javnost najčešće čine zaposleni, menadžment, sindikati, honorarni suradnici i drugi. Vanjska je javnost puno raznovrsnija i složenija. Od potrošača, medija, vlasti, društvene zajednice do profesionalnih udruženja, istraživačkih instituta, školstva i ekoloških grupa.

Primjenjujući definicije i područje djelovanja odnosa s javnošću te njihova značenja na jezik turizma, može se konstatirati da pod pojmom odnosa s javnošću u turizmu valja razumijevati sve aktivnosti kojima nositelj turističke ponude nastoje u javnosti stvoriti što povoljnije mišljenje o cjelokupnoj svojoj aktivnosti, o svom radu, svojim uslugama i ciljevima rada. Odnosi s javnošću označavaju svjesnu, smišljenu i planiranu aktivnost, a ne mišljenja koja bi se u javnosti mogla stvoriti stihijski ili pod utjecajem nekih drugih prilika i okolnosti na tržištu. 20

Prema Deuschlu, standardni alati koji se koriste u odnosima s javnošću u turizmu su jednaki onima koji se koriste i u drugim djelatnostima, ali ima i specifičnih. Najčešće se koriste sljedeći alati odnosa s javnošću:

a) priopćenja (izvještaji) za novinareb) novinarske mapec) web straniced) međunarodni turistički sajmovie) „fam“ izleti i turistička putovanja za novinaref) video-zapisi na različitim medijima (kasete, CD-rom, DVD)g) promidžbene publikacijeh) specijalna događanja 21

U primjeni odnosa s javnošću u turizmu sve značajnije mjesto zauzima poslovno komuniciranje Internetom, Intranetom, elektroničkom poštom i drugim tehnikama. Odnosi s javnošću su integralni dio menadžmenta pa je uspjeh organizacije ujedno i njihov uspjeh. Međutim, prilično je teško odrediti preciznu vrijednost odnosa s javnošću. Deuschl navodi da neki od najviše upotrebljavanih sustava vrednovanja odnosa s javnošću sadrže: medijski doseg, temeljen na broju ljudi do kojih je doprla poruka; ekvivalent oglašavanja, temeljen na ekvivalentu vrijednosti objavljene informacije u tiskanim medijima u odnosu na koštanje iste veličine prostora u oglašavanju; da li je informacija postala hit na Internet mreži; brojnost

18 Kesić, T., Integrirana marketinška komunikacija, Opinio, Zagreb, 2003., str. 719 Ibidem, str. 2820 Senečić, J., Vukonić, B., Marketing u turizmu, Zagreb 1997. 21 Deuschl, E., D.: Travel and Tourism Public Realtions, str.5-6

26

Page 26: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

objavljenih informacija u ciljanim medijima; ili ostvareni rezultati nasuprot postavljenim ciljevima. 22

U praksi odnosa s javnošću posljednjih se godina javljaju različite tehnike vrednovanja odnosa s javnošću. Tako agencije za odnose s javnošću, primjerice, nakon svakog projekta klijentima predaju management report s ocjenom projekta i smjernicama za daljnje djelovanje, a standardni dio tog projekta je kvantitativna i kvalitativna analiza medijskih objava.

2. ODNOSI S JAVNOŠĆU TURISTIČKE ZAJEDNICE KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

2.1. ODNOSI S JAVNOŠĆU BLUE SUN HOTELA – MARIJA BISTRICA

Objave za medije

a) koje ?- sve vijesti o događajima iz turističke industrije gdje Bluesun hotels &

resorts participiraju direktno/indirektno- vijesti o internim događanjima-

b) 2 vrste objava: - najave- post-događajne objave

c) Objave obuhvaćaju:

najave- Bluesun događaje (Sensa vikend, Doček Nove 2011)- Bluesun na sajmovima

22 Ibidem, str. 132

27

Page 27: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

post-događajne objave - Bluesun događaje (Sensa vikend, Sovilj event, Bluesunijada)- Događaji dionika u turističkoj industriji (Dani hrvatskog turizma)- Nagrađene Bluesun hotele (TUI Holly...)- Bluesun na sajmovima - Bluesun zaposlenike (promaknuća, nagrade)- Ostale važne vijesti o korporaciji (preuzimanja, gradnja hotela, osnivanje

tvrtki)

d) Radni proces - odgovornosti- Prodaja društva, Sektor upravljanja ljudskih potencijala i Sektor operacija

dostavljaju osnovnu informaciju o temi centralnom uredu prodaje i marketinga

- Centralni ured MiP formira i uređuje svaku novost, te ju distribuira medijima

- Centralni ured MiP je objave iz kategorije ostale važne vijesti o korporaciji (preuzimanja, gradnja hotela, osnivanje tvrtki) dužan predati članovima uprave na autorizaciju prije objavljivanja

e) Distribucija objave- Bluesun korporativna web stranica- www.hina.hr - Nacionalni dnevnici i tjednici- Strukovni mediji (ovisno o temi)

f) Dostava osnovne informacije o temi sektoru MiP– tko i što?Dati osnovnu informaciju znači pravovremeno obavijestiti ured MiP na postojanost određene teme, te ukoliko postoji referenca ili izvor (web link na nečiju tuđu objavu, razni dokumenti...) isti je potrebno je proslijediti centralnom uredu MiP-a.

- Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima1. redovito daje informacije vezane uz novosti programa u sustavu

Bluesun Akademije (sustav mentorstva, edukativni programi...)2. Imenovanja/promaknuća zaposlenika3. Daje ostale relevantne informacije u domeni sektora ljudskih

potencijala (Certifikat Poslodavac Partner, istraživanja na Moj Posao)

- Prodaja društva1. Relevantni događaji u mjestu (Bol, Brela, STP, Tučepi i MB)2. nagrađeni Bluesun hoteli3. Bluesun događaji iz hotela u destinaciji (važan MICE događaj –

npr. IAAF Bank Cup, Adidas u Elaphusi...)- Sektor Operacija

1. Relevantni novosti u ugostiteljstvu (HACCAP, pet friendly hoteli)

g) Ostalo – bshr web- Objava novosti se vrši kronološki- Smještaj na Bluesun web naslovnici traje do nastanka nove vijesti

28

Page 28: SR -Analiza sadašnjeg stanja turističke ponude Krapinsko-zagorske županije

- Važne i zanimljive vijesti dobivaju prioritetniji smještaj na BSHR stranicama (duže zadržavanje na naslovnici bez obzira na kronološko prikazivanje)

2.5. ODNOSI S JAVNOŠĆU MUZEJA HRVATSKOG ZAGORJA

Muzeji Hrvatskog Zagorja kao cjelina i krovna organizacija sastavljena je od više zagorskih muzeja. Osnovni im je cilj i težnja; jačanje svijesti javnosti o bogatstvu, raznolikosti i iznimnoj vrijednosti kulturne baštine putem svojih zbirki i javnih programa, što provode muzejskom djelatnošću: prikupljanjem, zaštitom, pohranom, obradom i prezentacijom muzejskih artefakata. Ovi su ciljevi oni koji putem organizacije raznih događaja u njima i samih muzeja kao turističkih destinacija ono na čemu se temelje njihovi odnosi s javnošću. Kako im je proračun za oglašavanje vrlo mali, a sadržaj njihovog rada nije komercijalan oni su idealan primjer kako funkcioniraju odnosi s javnošću. Naime sve što se događa u njima vrlo je interesantno za redakcije kulture, a pri otvorenjima izložaba ili događaja uvijek su uključeni i najaktualniji predstavnici politke što njihove događaje praktično gura u udarne termine i redakcija novosti. Svojim odjelom marketinga koji je preuzima i uloga odjela odnosa s javnošću na na vrijeme i promptno odgovaraju na sve novinarske upite. Ravanteljica muzeja gđa Goranka Horjan aktivna je članica Svjetske muzejske organizacije, a ove je godine je na izborima na izborima u Šangaju izabrana za novu članicu Izvršnog odbora ove prestižne organizacije. Njezine aktivnosti redovno prate sve lokalne i državne novinarske redakcije. Ovaj primjer osobnog doprinosa muzeju kao turističkoj destinaciji svjetli je primjer za sve turističke djelatnike. Kako se radi o veoma kompleksnom komuniciranju u ovome radu neizostavno i nužno je opisati svaki od pojedinih segmenata koji čine Muzeji Hrvatskog Zagorja.

29