76
SPORTSKO REKREATIVNI SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM TURIZAM UVODNA RAZMATRANJA

SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

SPORTSKO REKREATIVNI SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAMTURIZAM

UVODNA RAZMATRANJA

Page 2: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

CILJEVI PREDMETACILJEVI PREDMETACilj predmeta je Cilj predmeta je definisati i definisati i objasniti objasniti

specifičnu prirodu specifičnu prirodu SPORTSKO-SPORTSKO-REKREATIVNOG turizma kao REKREATIVNOG turizma kao SELEKTIVNOG OBLIKA TURIZMASELEKTIVNOG OBLIKA TURIZMA

DEFINISATI ODNOSE IZMEDJU DEFINISATI ODNOSE IZMEDJU SPORTA I TURIZMASPORTA I TURIZMA

OBJASNITI KAKO SPORT MOZE BITI OBJASNITI KAKO SPORT MOZE BITI POKRETAC RAZVOJA TURIZMA POKRETAC RAZVOJA TURIZMA NEKOG PROSTORANEKOG PROSTORA

Page 3: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Metodi radaMetodi rada• Interaktivna predavanja po unapred

definisanim temama.• Prezentacija i analiza primera iz prakse.• Aktivan individualni ili grupni rad

studenata pri rešavanju studija slučaja.• Individualna izrada seminarskih radova.• Usmena odbrana seminarskih radova.• Diskusije.• Pripreme za kolokvijum i ispit.

Page 4: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Metod ocenjivanjaMetod ocenjivanjaPREDISPITNE OBAVEZE:Prisustvo - 5 poenaAktivnost na vežbama - 10 poenaKolokvijum - 30 poenaSeminarski rad - 10 poenaUkupno - 55Min. broj poena za izlazak na ispit 28ISPIT:45 poenaUKUPNO: 100 poena

Page 5: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

LiteraturaLiteratura

Plavša JovanSportski turizam, sktipta

Page 6: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Pojam turizmaPojam turizma"Turizam je skup odnosa i pojava

nastalih prilikom putovanja i boravka stranaca u nekom mestu ukoliko taj boravak ne znači stalno nastanjivanje i nije vezan za sticanje zarade.“(Hunciker, Krapf, 1942)

Page 7: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

RELACIJE SPORT / RELACIJE SPORT / TURIZAMTURIZAM

Page 8: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

VEZEVEZE IZMEĐUIZMEĐU SPORTASPORTA II TURIZMATURIZMA

Veza između sporta i turizma postoji od samih početaka njihovog razvoja.

Koren povezanosti leži u motivima koji ljude pokreću na bavljenje sportom, odnosno na turistička putovanja.

Reč je o stalnoj želji čoveka za igrom, kretanjem, promenom, razonodom opuštanjem

važnost uklanjanja negativnih posledica savremenog načina života i rada.

Page 9: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Obe pojave, sport i turizam, pokrenute su na temelju neekonomskih motiva

Po pravilu, ljudi ne polaze na turistička putovanja niti se uključuju u sportsko-rekreativne aktivnosti sa ekonomskim motivima, u svrhu zarade. Oni to ne čine zbog zadovoljavanja ekonomskih, nego zdravstvenih, razonodnih i kulturnih potreba (Marković, Mojzež, 1972).

Page 10: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

SPORT I TURIZAM NEKADASPORT I TURIZAM NEKADAU prošlosti su sportska putovanja

bila isključivo vezana za posete velikim sportskim dešavanjima, poput Olimpijskih igara, Spartakijade i raznih takmičenja.

Kod takvih putovanja, turista je po pravilu bio pasivni posmatrač.

Page 11: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Antička Grčka osnivač organizovanog i planiranog sporta.

Sportista je tada bio ideal i u fizičkom i u psihičkom smislu.

Antičke olimpijske igre, najveći grčki sportski događaj, su jedan od najranijih primera povezanosti sporta i turizma.

Page 12: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM
Page 13: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Antička OlimpijaAntička Olimpija Olimpijske igre starog doba održavane na Peloponezu

privlačile su takmičare, ali i posetioce-posmatrače (samo muškarci).

Osim tih takmičenja u slavu Zevsa, održavane su i igre posvećene Heri (samo za neudate devojke iz okoline Olimpije). Uz takmičenja su održavane i druge priredbe.

‘Sportski objekti’: gimnasion sa tremom, za pripreme u trčanju i pentatlonu; palestra sa unutrašnjim dvorištem i sobama (boks, rvanje, pankration) i za sportsku ‘kozmetiku’ (premazivanje tela maslinovim uljem i skidanje peskom); stadion dužine 192,28 m,

za 35-40.000 ljudi (bez sedišta). Postojao i ‘hotel’ (Leonideon) za zvanične goste, sa 80

soba, ukrašen sa jonskim i dorskim stubovima.

Page 14: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM
Page 15: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

SVETILISTA OBJEKTI ZA TAKMICENJE UGOSTITELJSKI OBJEKTI

Page 16: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

DISCIPLINEDISCIPLINEТрчање, са опремом и без Петобој (трчање, скок у даљ, диск, копље, рвање) Песничење Панкратион (рвање и песничење) Трке двоколица и јахање Надметање трубача и гласника

Page 17: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

OI su počele kao lokalni festival koji se, zahvaljujući ‘svetom miru’ proširio najpre na Peloponez, a potom postao panhelenski (svegrčki).

Ova putovanja su preteča ne samo sportskog, manifestacionog, već i religijskog turizma (‘hodočašće’ u Zevsovo svetilište).

OI ukida Teodosije I (394. g. pre Hrista) kao ostatak paganske vere.

Tebalo je da prođu 1503 godine da bi se Olimpijske igre obnovile 1896. (Pjer d’ Kuberten).

Page 18: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Do pravog turističkog buma dolazi tek u 20. veku, posle Drugog svetskog rata. Turistički bum je posledica poboljšanja blagostanja stanovništva i napretka društva, a slični faktori (dovoljno slobodnog vremena, relativno bezbedan život...) su uslovili i veliko međunarodno interesovanje za sport, pa zbog toga nije iznenađujuće što su turizam i sport postale dve uzajamno podržavajuće i komplementarne grane.

Page 19: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Kada je glavni motiv za odabir turističke destinacije sport, govori se o posebnoj vrsti turizma – o sportskom turizmu.

Page 20: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Svetski turizam učestvuje u bruto nacionalnom dohotku sa oko 10%, a od toga na sportski turizam otpada oko 2%.

U savremenom turizmu, veliki turistički centri postaju centri aktivnog učestvovanja gostiju u sportskoj razonodi, u odnosu na ''stare'' turističke centre koji su osiguravali zabavu posmatranjem i različitim vrstama hazarda.

Page 21: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sport i turizam danas predstavljaju svetske trendove, a može se reći da su oba fenomena bila opšteprihvaćena još u antičkoj Grčkoj.

2003. godine – Sport tourism expo: – 10% ukupnog turističkog prometa; – vrednost prometa u visini od 51 milijarde dolara; – preko 40 miliona noćenja u hotelima. • 2010. godine – industrija sportskog turizma: – oko 600 milijardi dolara godišnje; – čini oko 14% ukupnog prometa ostvarenog u

turizmu (Sport tourism expo, 2011); – godišnji rast industrije sportskog turizma iznosi i

više od 10%. Nemci i Holanđani najviše putuju u inostranstvo radi

sporta I rekreacije; • Najbrže rastući sektor turizma; • Broj odlazaka na elitna takmičenja se svake godine

značajno uvećava;

Page 22: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Delatnost sportskog turizma najčešće se posmatra kao pojava novijeg datuma, znatno mlađa od samog sporta i turizma.

Najraniji rad, gde se povezuju sport i turizam, objavljen je 1887. godine, u knjizi Viktora Balka, oca švedskog modernog sporta.

Page 23: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

DEFINICIJEDEFINICIJE”Sportski turizam se može definisati kao

putovanje nekomercijalnog kataktera, kako bi se učestvovalo u sportskim aktivnostima ili posmatrale iste daleko od mesta boravka” (Hall).

”Sportski turizam obuhvata sve vrste aktivnog i pasivnog učešća u sportskim aktivnostima do kojih dolazi povremeno ili redovno iz nekomercijalnih ili poslovno komercijalnih razloga, a za koje je neophodan odlazak iz mesta stalnog boravka ili radne sredine” (Stevenden, De Knop, 1999).

Page 24: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Prema Gibsonu (Gibson, 1998) pod sportskim turizmom se podrazumeva napuštanje mesta stalnog boravka radi posmatranja sportskih događaja (velika sportska takmičenja poput Olimpijskih igara, Svetskog fudbalskog prvenstva, poznatih teniskih turnira…) formula i sl).

SaSa ovomovom definicijomdefinicijom sese slažeslaže ii '' ''InfoInfo SportSport InternacionalInternacional'' ('' (ISI, 1989) ISI, 1989) ii smatrajusmatraju dada sese sportskisportski turizamturizam razvijarazvija ii manifestujemanifestuje krozkroz praćenjepraćenje velikihvelikih svetskihsvetskih sportskihsportskih dešavanjadešavanja. .

Page 25: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

TRI KATEGORIJE TRI KATEGORIJE SPORTSKOG TURIZMASPORTSKOG TURIZMAGENERALNO POSMATRANO

1. PosmatranjePosmatranje sportskihsportskih dogadogađđajaaja (Sports Event Tourism),(Sports Event Tourism),

2. Poseta2. Poseta atrakcijamaatrakcijama vezanimvezanim zaza sportsport (Celebrity and Nostalgija Sport (Celebrity and Nostalgija Sport Tourism), Tourism),

3. Aktivno3. Aktivno učešćeučešće (Acti(Activve Sport e Sport Tourism). Tourism).

Page 26: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Prva kategorija ili posmatranje sportskih događaja uključuje velika sportska takmičenja poput Olimpijskih igara, Svetskog fudbalskog prvenstva, poznatih teniskih turnira, trke formula i sl. Ovi događaji izazivaju interesovanje širom planete i predstavljaju prvorazredne turističke atrakcije.

Page 27: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

PosetaPoseta atrakcijamaatrakcijama vezanimvezanim zaza sportsport

Ovde spadaju posete čuvenim sportskim halama (poput Basketball Hall of Fame u Springfildu), poznatim stadionima (stadion fudbalskog kluba Barselona ''Kamp Nou'' (Camp Nou) u Barseloni je uključen u turističku ponudu grada), posete poznatim muzejima sporta (NASCAR Museum u Šarlotu). U ovu kategoriju sportskog turizma spadaju i aranžmani vezani za susrete sa poznatim sportistima.

Page 28: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM
Page 29: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Aktivni sportski turistiAktivni sportski turistiTakmicarskiRekreativni

Page 30: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Pojedini autori (Robinson, Gammon, 2004) smatraju da postoje tvrde i meke definicije sportskih turista.

‘Hard’ sportski turisti – pojedinci koji aktivno ili pasivno učestvuju na sportskim takmičenjima i koji upravo zbog toga preduzimaju putovanje;

‘Soft’ sportski turisti – turisti koji putuju radi aktivne sportske rekreacije u određenoj vrsti sporta (skijanje, biciklizam i sl.).

U osnovi motivacija sportskih turista su razonoda, eskapizam, relaksacija, zdravlje, redukcije stresa, traganje za uzbuđenjem itd.

Page 31: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Neki autori razlikuju dve vrste putovanja baziranih na sportskim aktivnostima:

•Single-sport activity putovanje (bavljenje samo jednim sportom, naprimer: skijanje, golf i sl.)

•Multiple-sport activity putovanje (istovremeno bavljenje raznim sportovima).

Sportske aktivnosti često se uključuju u sadržaj putovanja motivisanih drugim razlozima (poslovna putovanja + golf; odmor na moru + vodeni sportovi I sl.). U tim slučajevima sport nije primarna motivacija turista, već ga oni praktikuju jednostavno zato što je dostupan u destinaciji. To su primeri tzv. Uzgrednog sportskog turizma.

Page 32: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

DEMOKRATIZACIJA SPORTA I DEMOKRATIZACIJA SPORTA I TURIZMA U 20.VEKUTURIZMA U 20.VEKU

EKONOMSKE SNAGE / OPADANJE MANUELNIH PORAST INTELEKTUALNIH ZANIMANJA, POVECAN ZIVOTNI STANDARD, PRAVO NA ODMOR

TEHNOLOSKA OTKRICA/ NOVI NACIN PREVOZA, PRVA MOTORNA VOZILA PRED KRAJ 19. VEKA,

POSLE 1950. MASOVNO SIRENJE PRIVATNIH VOZILA UVODJENJE VAZDUSNOG PREVOZA, 1919 –PRVA AVIO LINIJA /LUFTHANSA 1958. MLAZNI AVIONI /SMANJENJE VREMENA POTREBNOG ZA PREVOZ CARTER LETOVI – T.COOK 1928 – PRVI CARTER LET – ORGANIZOVAN

PREVOZ OD Njujorka do Cikaga na boks mec za svetsku titulu!!!!!!! Od 1960. – CARTER LETOVI MASOVNIJI TEHNICKA OTKRICA U MEDIJIMA POMOGLA BRZOM SIRENJU SPORTA TEHNOLOSKE PREDNOSTI U PROIZVODNJI SPORTSKE OPREME /

VULKANIZOVANA GUMA, SIVACE MASINE ELEKTRICNO OSVETLJENJE INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

Page 33: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

POLITICKI POKRETI POVECANA POL.STABILNOST, OLAKSICE PRI RAZMENI KROZ MEDJUNARODNE MONETARNE UREDBE,

NEGOTOVINSKO PLACANJE, SMANJENJE POLNIH I RASNIH BARIJERA PORAST BROJA CRNACA I ZENA U SPORTU

IZMENE U STAVU I VREDNOSTIMA SPORTIFIKACIJA DRUSTVA – SPORT ZNACAJNIJI NEGO IKADA- SPORTSKA

ODECA PRELAZAK SA VREDNOSTI RADNE ETIKE NA VREDNOSTI KOJE NAGLASAVAJU

DOKOLICU, HEDONIZAM I UZIVANJE DESPORTIFIKACIJA?! FITNES KLINIKE / HEDONISTICKE , KOZMETICKE

I INIVIDUALISTICKE – BORBA ZA PROFIT -

Page 34: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

TURIZAM- KULTURNO ISKUSTVO MESTA

VEZE IZMEDJU SPORTA I VEZE IZMEDJU SPORTA I TURIZMATURIZMA

SPORT – KULTURNO ISKUSTVO FIZICKE PRIRODE

SPORTSKI TURIZAM – KULTURNO ISKUSTVO FIZICKE AKTIVNOSTI

POVEZANO SA KUL.ISKUSTVOM

MESTA

Page 35: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sustina sportaSustina sportaIgra osnov ljudske kultureIgra vrednosni sastojak sporta1) sloboda i spontanost-igrač ne

može biti prisiljen da igra2) odvojenost-ima vremenska i

prostorna ograničenja3) pravila- neodvojiva od igre

Page 36: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

70 tih kritičan osvrt za sportSport smešten između rada i igreSadrži elemente rada i igreSport u modernom dobu, sa

opsednošću, merenjem, tehnikom, standardima i takmičenjima, postao rad.

Rekreacija

Page 37: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Definicija RekreacijeDefinicija Rekreacije“Rekreacija podrazumeva širok

dijapazon ljudskih aktivnosti, kojima je zajednički cilj, da prema vlastitom izboru sadržaja svakog pojedinca, dovedu do zadovoljenja ljudskih želja i potreba za aktivnijim korišćenjem slobodnog vremena”.

Page 38: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

” Rekreacija znači aktivan odmor, sa kojim čovek obnavlja radom utrošenu psihofizičku energiju i uspostavlja srušenu ravnotezu. Rekreacija je slobodna i organizovana aktivnost koja fizički, psihički i socijalno obogaćuje, oslobađa i obnavlja čoveka i pomaže mu da se oblikuje u svestrano razvijenu ličnost”.

Page 39: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

HEJVUDOV I KEVOV MODEL HEJVUDOV I KEVOV MODEL SPORTASPORTA

Tri dimenzije prirode sportskih formi kao osnove za njihovu analizu:

1) karakteristike osnovnog izazova koji je prisutan u bilo kom sportu

2) uslovi koji su postavljeni za taj izazov

3) odgovor koji zavisi od interakcije izazova i uslova

Page 40: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

IZAZOVIZAZOVI PRIRODNE I PRIRODNE SREDINESREDINE

SUPROTSAVLJANJE FIZICKIM ZAKONIMA GRAVITACIJE I TRENJASUPROTSAVLJANJE FIZICKIM ZAKONIMA GRAVITACIJE I TRENJA

Prirodni (voda,sneg) Veštački (tramb.bandži)

svrsishodni rez. estetski estetski stil svrsishodni

(Planin.,splavarenje) (sinhrono pliv) (gimnastika) (atletika)

Page 41: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Međuljudski izazov

Borilački Takmičarski(igre)

Uglavnom individualni Pojedinačno ili ekipno

Potrebni posebni uslovi ili mete

Igre sa metom mrežom odbijanjem,spreč udaranjem napadanjem

Golf, strelj. Badm,odb. Kugl.skvoš kriket,bejzbol fudbal,košarka

Page 42: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

USLOVIUSLOVIOPREME (štap, reket..)PRAVILA (žuti, crveni katon)PROPISI

ODGOVOROdgovor učesnika na izazove.Prilagodjavanje učesnika svim

izazovima.

Page 43: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

PIBUSOVA KLASIFIKACIONA PIBUSOVA KLASIFIKACIONA ŠEMAŠEMA Publikacija avanturistički odmori (Pybus, 1995) deli

odmore u 12 kategorija:1. Odmori sa dosta aktivnosti2. Odmori mladih ljudi3. Vazdušni sportovi4. Biciklizam5. Pešačenje i šetnje bez plana6. Planinske trke7. Kopnena putovanja8. Jahanje i putovanje zapregom9. Specijalne aktivnosti i kursevi10. Posebne ture i ekspedicije11. Vodeni sportovi12. Sportovi u divljini

Page 44: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

HALOVA KLASIFIKACIONA HALOVA KLASIFIKACIONA ŠEMAŠEMA

Ispituje 3 segmenta:Avanturu, sport i zdravstveni

turizamAvanturistički turizam se definiše

kao namerno traženje rizika i opasnosti, sportski turizam definiše takmičenje, a zdravstveni turizam uključuje putovanje zbog lečenja.

Page 45: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Infrastruktura sporta, turizma i Infrastruktura sporta, turizma i sportskog turizmasportskog turizma

Pod infrastrukturom se podrazumeva baza koje je portebna za izvođenje određenih aktivnosti.

Infrastruktura sporta:1. Pojedinci i grupe(dobrovoljni ili

neprofitabilni)2. Trgovački posrednici i operateri3. Državne vlasti

Page 46: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Faktori koji su potrebni za održavanje sporta su podeljeni na osam kategorija:

Prirodne odlike, objekti i tereni, uslužne službe, zabava, prevoz, nasledstvo, opremljenost i organizacija.

(takmičenja, zabava, prevoz, ugovaranje mečeva, treninzi, usluga administracija...)

Page 47: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Infrastruktura turizmaInfrastruktura turizma 4 dimenzije:

1. ATRAKCIJE2. USTANOVE3. PREVOZ4. GOSTOPRIMSTVO

Page 48: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Infrastruktura sportskog Infrastruktura sportskog turizmaturizma 9 kategorija:1. Prirodna sredina2. Servisne službe3. Transport4. Objekti i tereni5. Zabava6. Smeštaj7. Nasleđe8. Izgrađena suprastruktura9. Organizatori

Page 49: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Karakteristike sportista, turista i Karakteristike sportista, turista i sportskih turistasportskih turista

Aktivni i pasivni sportisti(aktivni u manjini)

Od 70 ih god žene sve više učestvujuZa turizam potrebna sredstva i vremeSportski turisti se pojavljuju u

poslednjih 30 god.Istraživanja u UK i SAD da 15-34 doba

sportski turistiPodela učešća u aktivnostima po

mestu boravka

Page 50: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

PODELA SPORTSKIH PODELA SPORTSKIH TURISTATURISTAAktivni sportski turisti mogu da idu

na aktivne sportske odmore, gde je sport glavni razlog putovanja ili na odmore sa sportskim aktivnostima, gde je sport sporedan.

Pasivni sportski turisti / posmatraci :1. Znalci posmatraci – intenzivno

pasivno ucesce2. Amateri posmatraci – rekreativno,

hobi

Page 51: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Kategorije sportskih turista

Ocekivanja sportskih turista

Profesionalni sportisti Ključna reč za ovu grupe je efkasnost. Sportistima su neophodni kvalitetni trening centri, dobar smeštaj, povoljni klmatski uslovi, medicinska nega i mogućnost da dobijaju hranu prilagođenu trenutnim potrebama.

Ucesnici masovnih sportova Cilj ove grupe je unapređenje zdravlja i održavanje fizičke kondicije. Ključni faktor za ovu grupu su kvalitetni tereni i dostupnost destinacije u periodu odmora.

Rekreativci Za ovu grupu prestiž igra značajniju ulogu od sportskih ambicija. Sportske aktivnosti i interesi za kulturu imaju podjednaki uticaj na ovu grupu.

Pasivni sportski turisti Ova grupa turista se ne bavi aktivno sportom već posećuje velika sportska takmičenja. Oni zahtevaju velike i moderne sportske objekte (stadione i sportske hale).

Page 52: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Postoje dve vrste odmora sa sportskim aktivnostima:

odmor sa jednom glavnom sportskom aktivnošću, gde je taj sport bitniji od same svrhe odmora i

odmor sa više vrsta sportskih aktivnosti, gde učesnik u nekoliko sportova objedinjuje iskustvo.

Page 53: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

DIVERZIFIKACIJA SPORTSKIH PROIZVODA DIVERZIFIKACIJA SPORTSKIH PROIZVODA I USLUGAI USLUGA

AKTIVNI SPORT SPORTSKE AKTIVNOSTI NA

ODMORU

PASIVNI SPORT

Pojedinacne

aktivnosti

Grupne sportske aktivnosti

Organizovane

Slucajni posmatrac

Posmatrac

Sportski dogadjaji

Kampovi Znalci

Avanturisticki

sportovi

Klubovi Slucajne Dogadjaji

Sportske ture

Lecilista Sportski muzeji

Sportski festivali

Page 54: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

TIPOVI SPORTSKOG TURIZMA TIPOVI SPORTSKOG TURIZMA (WEED, BULL, 2004)(WEED, BULL, 2004)

Page 55: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Turizam sa sportskim Turizam sa sportskim sadržajemsadržajem Turizam sa sportskim sadržajem može se

kategorisati kao najširi, najobuhvatniji tip sportskog turizma.

Glavna karakteristika ovog tipa jeste da sport nije primarna svrha samog putovanja.

Sam izbor destinacije nije uslovljen postojanjem objekata za sportske aktivnosti niti je mogućnost bavljenja sportom uslov za samo putovanje.

Aktivnosti vezane za sport na ovim putovanjima, tj. destinacijama dešavaju se spontano, odnosno nisu unapred isplanirane i nisu same po sebi ono što motiviše samog turistu pre započinjanja putovanja.

Page 56: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Turizam sa sportskom Turizam sa sportskom aktivnošćuaktivnošćuKategorija gde je sport svrha putovanja,

samim tim ova kategorija je ono što bi najveći broj ljudi nazvao sportski turizam.

Ovde se u prvom redu misli na individualna putovanja radi aktivnog odmora uz sport i rekreaciju.

Uglavnom se radi o amaterima koji sesportom bave iz hobija i na njega troše

deo svog godišnjeg odmora i slobodnog vremena.

Page 57: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

SportoviSportovi širok spektar sportova koje turisti, zavisno od ličnih želja I

preferencija, upražnjavaju na turističkim destinacijama pocev od: golfa, tenisa, ribolova, plivanja,

skijanja, jahanja, setnji, fitnesa…pa sve do ekstremnih sportova poput alpinizma, paraglajdinga, bandži džapinga, planinskog biciklizma, splavarenja…

Page 58: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sportski treningSportski treningSportski trening je mnogo uža

kategorija od prethodnih. Glavna svrha ovih putovanja je

obučavanje i trening u sportu. Razlikuju se tri polja unutar ove

kategorije: 1. početnički kursevi, 2. napredija obuka i 3. vrhunski trening.

Page 59: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sportski događaj je kategorija koja se odnosi na putovanja radi učestvovanja u određenoj sportskom manifestaciji, bilo kao učesnik ili kao gledalac.

Luksuzni sportski turizam se na neki način preklapa sa svim prethodno navedenim kategorijama sportskog turizma.

U ovoj kategoriji fokusiramo se na deo klijentele čiji je specifični zahtevi odvajaju od prethodnih. Sam kvalitet smeštaja, sportskih objekata i usluga čini je posebnom.

Page 60: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Uslovi za razvoj i uticaji Uslovi za razvoj i uticaji sportskog turizmasportskog turizma

određeni geografski prostor (prirodna atraktivna osnova),

• objekti i tereni (vestacke ski staze, kompleksi zatvorenih bazena, akva parkovi…)

• organizacione službe,• objekti za smeštaj,• saobraćaj,• servisne službe,• mogućnost zabave,• kulturno nasleđe.

Page 61: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Pozitivni uticaji:Pozitivni uticaji:

Nova radna mestaPoboljšanje infrastrukture i

suprastrukturePovećanje potrošnjePrilika da se poboljša imidžRazmena kulturnih sadržaja

Page 62: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Negativni uticaji:Negativni uticaji:Degradacija prirodeGradnja na neodgovarajućim

lokacijamaBuka, gužvaZagađenje vazduhaNeadekvatno oblačenjeTuristicki kriminal

Page 63: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sportski događajSportski događaj Sportski događaj kao tip sportskog turizma je u sve većoj

ekspanziji. Označava svako takmičenje koje se odvija prema nekom

sportskom programu, koji uključuje jedan ili više aspekata zabave, za čije je održavanje neophodno istovremeno postojanje izvršioca, mesta, publike i vremena održavanja sportskog događaja.

Predstavlja jedan od najosnovnijih stubova sportskih resursa, ali i marketing resursa bilo kog društva, kluba, organizatora takmičenja ili bilo kog sportiste i trenera.

Sportski događaj može da bude međunarodnog, nacionalnog, regionalnog ili lokalnog karaktera, može da obuhvati sport ili bilo koju sportsku aktivnost,

može da bude takmičarski ili rekreativni, namenjen prikupljanju finansijskih fondova, zadovoljavanju socijalnih ciljeva ili jednostavno namenjen dobroj zabavi.

Page 64: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

  Faktori koji određuju značaj Faktori koji određuju značaj

sportskog događajasportskog događajaUčestalost sportskog događajaUčestalost sportskog događajaVeličina događajaVeličina događajaSadržaj događajaSadržaj događajaAutentičnostAutentičnostProfil posetiocaProfil posetiocaKoncentracija događaja na Koncentracija događaja na

sportskim borilištima (lokacije)sportskim borilištima (lokacije)Zahtevi za borilištima i Zahtevi za borilištima i

infrastrukturnim objektimainfrastrukturnim objektimaMenadžment i planiranjeMenadžment i planiranje

Page 65: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Veličina sportskog događaja Veličina sportskog događaja se posmatra kroz četiri se posmatra kroz četiri

dimenzije:dimenzije:uključenost državnih organa i

organa lokalne vlastipokrivenost sportskog događaja

domaćim i međunarodnim medijimasuperiorna tehnička opremljenostpodrška stanovnika kroz poreska

davanja Ovaj faktor direktno uslovljava nivo efekata, kako sportskih tako

i ekonomskih na grad domaćina sportskog događaja.

Page 66: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Podela sportskih Podela sportskih dogadjajadogadjaja

1. obicni2. specijalni

Page 67: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Podela specijalnih Podela specijalnih dogadjajadogadjaja

Page 68: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Specifični ili hallmark Specifični ili hallmark događaji događaji Odnose se na sportove koji uvek

imaju isto mesto dešavanja, Koji se često održavaju i Imaju međunarodni karakter.

Tenski turniri (Otvoreno prvenstvo Australije, Francuske, Vimbldon),Trke formule 1, gradska takmicenja…

Page 69: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Veliki događajiVeliki događajipovremenog karaktera, sa međunarodnim značajem ali sa različitim mestom održavanja.Veliki sportski događaji podrazumevaju Veliki sportski događaji podrazumevaju

najveće svetske sportske manifestacije najveće svetske sportske manifestacije koje su definisane brojem takmičara i koje su definisane brojem takmičara i posetilaca, ostvarenim prihodom i posetilaca, ostvarenim prihodom i psihološkom odrednicom – događaj koji psihološkom odrednicom – događaj koji se mora videti ili događaj koji se ne može se mora videti ili događaj koji se ne može propustitipropustiti

Olimpijade, Univerzijade, Svetska prvenstva, Igre Komonvelta

Page 70: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Igre Komonvelta (engl. Commonwealth Games) su skup međunarodnih sportskih takmičenja u različitim disciplinama (Ragbi, Kuglanje, Kriket itd.) na kojim učestvuju za zemlje Komonvelta, bivše kolonije Velike Britanije.

Osnovane su 1930. godine, a održavaju se svake četiri godine kao i Olimpijske igre.

Neke od zemalja učesnica su Velika Britanija, Kanada, Novi Zeland, Irska, Australija, Indija, Malezija, Južnoafrička republika, Jamajka itd.

Page 71: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Generalne osobine velikih Generalne osobine velikih sportskihsportskihdogađajadogađaja

1. Privlače medijsku pažnju 2. Privlače veliki broj ljubitelja sporta 3. Uključuju elemente statusa i prestiža 4. Akumuliraju novčana sredstva koja se realizuju u regionu 5. Po završetku ostavljaju značajne infrastrukturne objekte i

sportska borilišta 6.Povećavaju tražnju za uslugama u regionu 7. Imaju nacionalni ili međunarodni karakter 8. Uključuju dodatne događaje (umetnost, kultura, muzika) 9. Uključuju trdicionalizam i simbolizam 10. Veliki budžet 11. Veliki broj sportista učesnika događaja

Page 72: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Sportski događaj može imati takmičarske, ekonomske, marketinške ili edukativne karakteristike.

Bez obzira koje karakteristike događaj poseduje postoji veliki broj marketinških aktivnosti koje organizatori mogu (i trebalo bi) da sprovedu kako bi povećali publicitet samog događaja i upoznali javnost sa njim.

Page 73: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Tržišne niše sportskog Tržišne niše sportskog turizma:turizma:– Posmatrački (navijački) turizam;– Takmičarski turizam;– Rekreativni turizam;– Avanturistički i adrenalinski

turizam;– Prirodnjački turizam.

Page 74: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Adrenalinski turizamAdrenalinski turizamZa adrenalninski turizam je najbitnije

prirodno okruženje koje pruža mogućnost za aktivnosti kao što su:

• šetnje (tracking),• planinarenje,• kanjoning, • biciklizam, • splavarenje,• paraglajding i letenje

zmajem, konjički sport, veslanje, itd. 

Page 75: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

• Brdski biciklizam, • Jet ski ili vožnja skutera na vodi • Rafting/ splavarenje, • Paintball (eliminisanje/gađanje protivnika kapsulama napunjenim vodenim, neotrovnim, biorazgradivim bojama, postoje pravila igre) • Bungee jumping (skakanje u ponor sa nogama vezanim za elastično uže) • Ballooning (letenje balonom na topli vazduh, bezbednije od drugih ekstremnig sportova) • Bob (klizanje na metalnim sankama, toboganu (skeleton) • Pargliding (slično padobranu kreće se uz energiju vetra, gravitacija i snage mišića) • Ice climbing (penjanje u ledu, po zaleđenim stenama) • Penjanje u steni (penjanje bez alpinističke opreme, samo pomoću ruku, nogu i prstiju) • Terenski overland (4x4)vožnja terenskim vozilom po nepristupačnim terenima • Skijanje na vodi (čamac vuče skije pomoću užeta) • Snowboarding (najpopularniji stil vožnje, leti na glečerima ali na planinama koje nemaju mnogo staza. • Spelologija (istraživanje pećina i jama uz opremu - šlem, konopci, lampe)

Page 76: SPORTSKO REKREATIVNI TURIZAM

Tropicana –Roterdamtropski uslovi, 10.000 m površine, 1500 kupača na četiri sata, godišnje oko 600.000 posetilaca/ ZATVORENA!!!

.