Dobro odabrana sorta oraha je osnova za uspješnu i rentabilnu proizvodnju. Ako jesorta osjetljiva prema biotičkim i abiotičkim činiocima, ili je slabo rodna i kvalitet njenih plodova ne zadovoljava, onda ni najbolji ekološki uslovi i najpogodnije agrotehničkemjere neće obezbjediti uspješnu proizvodnju.

Sorta nosi određene naslijedne osobine koje se kao genetički potencijal pojačavaju agrotehnikom, povoljnim ekološkim ustavima i zaštitom. Genetička svojstva sorte suosnovni faktor za povećanje proizvodnje. Sorta može doprinjeti povećanju prinosa i do 50%. Zato se smatra da je sorta "biološko sredstvo" za povećanje proizvodnje.

Sorte oraha se razlikuju po rodnosti, kvalitetu ploda, otpornosti prema temperaturnim ekstremima i opasnijim bolestima i štetočinama. U biologiji cvjetanja, kod oraha jeizraženo neistovremeno sazrijevanje muškog i ženskog gametofita (dihogamija). Kod većine sorti muški gameti ranije sazrijevaju od ženskih (protandrija), a manje je sorti gde žen-ski gametiti sazrijevaju ranije od muških (protaginija), dok su homogamne sorte, kadaistovremeno sazrijevaju oba gameta, vrlo rijetke

Za rentabilnu proizvodnju je značajno da su sorte sa što kraćom vegetacijom, dakasnije počinju, a ranije završavaju vegetacioni period i time izbjegavaju oštećenja od ranih jesenjih i poznih proljetnih mrazeva. Odabrane sorte treba da su otporne prema izazivačima bolesti i štetočinama. Kvalitet ploda treba da je ekstra i prve klase. Naročito jevažno da se odabrane sorte međusobno dobro oprašuju i oplođavaju.

Računa se da je do sada opisano oko 3.000 sorti oraha. Najviše je sorti oraha selekcionisano iz prirodne populacije. Veliki broj sorti nastao je planskom hibridizacijom,tj. planskim odabiranjem oba roditelja željenih dobrih osobina i njihovim ukrštanjem radi stvaranja novih kvalitetnijih sorti.

Orah kao vrstu karaktcriSc nacionalni sortiment. Veliki broj zemalja jc stvoriosvoje nacionalne sorte.

Poslijednjih 30-40 godina dosta je urađeno na selekciji i upoznavanjuvrednosti domaćih sorti i tipova oraha. Odabrane domaće sorte i selekcije imaju velikuproizvodnu vrednost, pre svega zbog toga što su prilagođene našim ekološkim uslovima, u kojima bi strane sorte mogle biti ugrožene.

Na stvaranju i uvođenju u proizvodnju novih sorti oraha naročito se intenzivno i uspešno radi u Institutu za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu i Institutu za voćarstvo u Čačku.

Sorte i selekcije oraha

Šampion

Sorta Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. priznata 1987. Godine. Selekcionisana je kao spontani sijanac iz prirodne populacije oraha. Sazrijeva u prvoj polovini septembra. Stabio jesrednje bujnosti, redovne i dobre rodnosti. Odlikuje se kraćom vegetacijom, koja počinje između 20. i 25. aprila. To jc protandrična sorta, sa nekolika dana ranijim cvjetanjem muških cvjetova. Relativno je otporna na mraz i sivu lisnu pjegavost oraha, koju prouzroguje Gnomonia juglandis

Plod je krupan (oko 14 g) lijepog ovalnog oblika. Ljuska je tanka, lako lomljiva idobro zatvara jezgru. Jezgra je svjetle boje, visokog randmana (preko 58%), prijatnog ukusa i odličnog kvaliteta (I klasa). Jezgra sadrži oko 67 % ulja i 18,6 % bjelančevina.

Kasni rodni

Selekcija Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada. Stablo jc umjercne bujnosti,velike rodnosti, sa rodnim i lateralnim (bočnim) pupoljcima. Relativno je kratke vegetaci je, jer u proljeće kreće kasno (početkom maja), a završava vegetaciju približno kad i šejnovo. Izbjegava pozne proljećne mrazcvc. Izražene je homogamije, sa približnim vremenom cvjetanja muških i ženskih cvjetova. Plod je srednje krupan (iznad 10 g). Jezgra je svjetložute boje, visokog randmana (oko 55%), dobrog kvaliteta (I klasa) i sadrži oko 66% ulja u jezgri. Oprašuju ga Kasni grozdasti i Novosadski kasni orah.

Rasna

Selekcija poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu (autori M. Korać, S. Cerović i B. Gološin), odlikuje se kratkom vegetacijom. Vegetaciju počinje vrlo kasno, oko 15 dana poslije šampiona, a približno oko 10 dana kasnije je završava. Cvijeta skoro homogamo.Na sivu lisnu pjegavost je vrlo otporna. Redovno izbjegava pozne prolećne mrazeve. Vrlo rodna selekcija male bujnosti. Rodni su joj lateralni pupoljci koji donose veći dio roda. Plodovi oko 12g. malo kupasti. Randman jezgre je nešto manji, što je jedina mana ove selekcije. Preporučuje se za masovno gajenje u kontinentalnim klimatskim uslovima.

Šejnovo

Najstarija bugarska sorta. Od svih bugarskih sorti najkasnije počinje vegetaciju, a nešto je kasnije i završava. Srednje je bujna i dosta rodna. Obično su u grupi po 2 ploda, dobra rodnost ove sorte dolazi zbog njenog visokog koeficijenta grananja, skeletne grane prave široki ugao, posoje dokazi da je prinos ove sorte stare 12-15 godina iznosio 64,2 kg po stablu. Kod nas za dobar urod ove sorte potreban je jedan oprašivač još kasnijeg resanja. Ova je sorta otpornija prema bolestima, a plod je srednje krupan (12g), obrnuto kupastog oblika, lijepe ravne ljuske, jezgra je tamnije boje što se smatra nedostatkom, ljuska je tanka i dobro ispunjena jezgrom, količina ulja je dosta velika a količina bjelančevina relativno mala. Ova sorta se preporučuje za uzgoj u našoj zemlji.

Jupiter

Jupiter je češka sorta oraha. Vegetaciju počinje kasnije, a ranije završava. Zbogkraće vegetacije izbegava poslijedice niske temperature. Stablo je srednje bujno i vrlorodno. Muški cvjetovi cvjetaju prij ženskih, znači da je protandrično cvjetanje. Karakteri-stično je da formira mnogo resa (muških cvjetova), pa je dobar oprašivač za mnoge sor-te. Plod je srednje krupan (12 g), ovalnog oblika. Ljuska je glatka i dobro ispunjena je-zgrom. Randman jezgre je 50%, a jezgra je malo tamnije boje ali je dobrog kvaliteta.Ova sorta se preporučuje za gajenje u kontinentalnim područjima, a dobro uspjeva i umediteranskim ekološkim ustavima. Može se preporučiti za gajenje i u našim ustavima.

Gazenhajm 139

Njemačka sorta kraće vegetacije. Drvo je srednje bujno i rodno. Prvo cvjetaju ženski cvjetovi. Plod je srednje krupan 12-13 g , svijetle i dosta glatke ljuske,zbog dobre otpornosti na mraz može se uspješno uzgajati i u hladnijim predjelima. Preporučuje se za uzgoj kod nas.

Sorte lijeske

Izbor sorti lijeske za gajenje je od posebnog značaja, bez obzira na to da li se radio plantažnim zasadima ili gajenju po nekoliko stabala na okućnici. Od bioloških osobina sorte u prvom redu zavisi rentabilnost gajenja, a tek zatim od ekoloških (prirodnih) uslova i primenjenih agrotehničkih postupaka.

U svijetu je opisano oko 300 sorti lijeske. Uspješna proizvodnjalijeske zavisi od pravilnog izbora sorti, mnogo više nego u drugih vrsta voćaka, jer suuglavnom stranooplodne (autosterilne), a manji broj je sklon samooplodnji (autofertilnosti).

Samooplodnost i stranooplodnost kod lijeske se različito ispoljavaju u različitihsorti. Ta pojava je karakteristična i za iste sorte i iste ekološke uslove u različitim godinama. Praksa je pokazala da svako proizvodno područje sa specifičnim klimatskim i pedološkim karakteristikama mora imati sopstveni sortiment.

Pomenutu činjenicu potvrđuju rezultati iz zemalja gde sc lijeska najviše gaji (Turska, Italija, Španija, SAD i dr.), jer svaka ima sopstveni sortiment.Veliki značaj ima i tržište, odnosno namjena proizvodnje. S tim u vezi razlikuju se sorte sa plodovima prikladnim za različite namjene: za stonu upotrebu, za industriju (kremove) i kombinovanu namjenu. Pri izboru sorti treba obratiti pažnju na uticaj i drugih osobina: period ranog stupanja na rod, obilno i redovno rađanje, kvalitet plodova, oslobađanje iz omotača, otpornost prema bolestima, štetočinama, suši i sl., homogamija, autosterilnost. Faza cvjetanja je značajno obilježje, cjenjenije su sorte koje kasnije cvjetaju. I plodovi se više cijene ako su ujednačeniji po obliku i ispunjeniji jezgrom. Za industriju čokolade, kremova i dr. plodovi bi trebalo da budu sitniji do srednje krupni, okrugli ili ovalnog oblika, tanke ljuske i sa visokim randmanom jezgra. Jezgro bi trebalo da je pravilno i da se sjemenjača lako odvaja prilikom

prženja. Plodovi za potrošnju kao stono voće bi trebalo da su što krupniji, atraktivnog izgleda i oblika.

Tonda Gentille Romana (Rimski ukusni)

Sorta italijanskog porijekla. Najviše se gaji u srednjoj Italiji, oko Lacija. Sazrijeva srednje rano, u prvoj polovini septembra. Iako je žbun, raste uspravno i velike je bujnosti. Formira malo izdanaka, pa može da se gaji i kao stablašica na sopstvenom korenu. Cvjeta od sredine januara do sredine februara i homogena je sorta. Otporna je na pozne proljećne mrazeve. Samobesplodna je. Dobar je oprašivač za većinu sorti, a nju dobro oprašuju sorte davijana, kosford i dr. Pojedinih godina izražena je rodnost i do 38 kg/stablo. Zbog obilne rodnosti alternativno rađa. Dobrom agrotehnikom i pomotehnikom može da se umanji alternativ-no rađanje, što joj je inače značajniji nedostatak.

Plodovi su srednje krupni (oko 2,8 g) Često rada u grozdovima. U grozdu prosečno ima 3,2 ploda. Omotač jc nešto duži od ploda, ljuska je tanka, svijtlokestenjaste boje i prugasta. Jezgro je sitno (1,2 g), okruglo, čvrsto kvalitetno i dobrih organoleptičkih svojstava. Pogodan za konditorsku industriju. Spada u grupu privredno značajnih sorti.Randman jezgre oko 45%. Sadrži oko 64% masti, 17% bjelančevina i 5,7 mg% nezasićenih masnih kiselina.

Rimski Sorta italijanskog porjekla. Sazrjeva srednje kasno, sredinom septembra. Žbun je srednje bujan. Stvara mnogo izdanaka. Protogonična je i autoinkopatabilna sorta. Cvjeta srednje kasno. Cosfird dobro oprašuje sortu Rimski, a ona je odličan oprašivač za sortu Istarski dugi. Rimski je relativno otporan prema mrazevima. Rađa dobro. Plod je krupan (3 g) kolašast. Plodovi ispadaju iz ovojnice. Ljuska je svijetlo smeda, dosta debela, ali se lako odvaja od jezgra. Randman jezgra je 44 do 45%. Jezgra su sitna do srednje krupna (1,35gr), slatka, ali nije aromatično. Prženjem se odvaja od pokožice. Rimski pripada grupi pratećih sorti.

Istarski okrugli

Porjeklom iz Hrvatske. Plod je krupan, prosečne mase oko 3g. Okruglastog oblika, omotač u ravni ploda iz kojeg plod teško ispada sto se smatra nedostatkom, jezgra vrlo ukusna. Stablo je veoma bujno, osrednje rodnosti. Sazreva krajem avgusta.

LUDOLF Stablo je srednje bujno do bujno. Cvjeta srednje rano a sazrijeva prilično kasno. Autofertilna je sorta (samooplodna), ali ipak bolje rađa ako joj se obezbedi oprašivač. Plod je krupan i okruglasto-trbušastog oblika, težine oko 2.9 do 3.2 g. Jezgro je prosečne veličine oko 1.5 g. Omotač ploda je iste dužine kao i plod. Vrh omotača je malo izreckan i prilikom zrenja se otvara i plodovi sami ispadaju. Ima dug period cvjetanja (od 9 do 51 dan). Redovno i obilno rađa i odlična je sorta za svežu potrošnju. Jedna je od najcenjenijih sorti u Nemačkoj i Češkoj.