16
Sociologija prava (izborni predmet) X sedmica 1

Sociologija prava (izborni predmet)

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Sociologija prava (izborni predmet)

Sociologija prava (izborni predmet)

X sedmica

1

Page 2: Sociologija prava (izborni predmet)

Pozicije i osnovni problemi

• Pragmatizam i empirizam

• Težnja da se sociologija izgradi kao primijenjena znanost

• Dihotomija kultura – struktura

• Objektivno-pozitivistička i interpretativna sociologija

• Sistematsko – integrativna i konfliktno-kritička sociologija

• Makrosociologija i mikrosociologija

2

Page 3: Sociologija prava (izborni predmet)

Niklas Luhman (1927. – 1999.)

• Teorija sistema

• Konstruktivizam sa spoznajnog stajališta

• Osobit oblik postmoderne teorije

3

Page 4: Sociologija prava (izborni predmet)

(Neo)funkcionalizam

• strukturalni funkcionalizam, ideja o samotvorbi (autopoezi) sustava

• tri sustava čija autonomija počiva na različitim načelima:

1. živi sustavi koji se samoorganiziraju, oslanjajući se na principe života,

2. psihički sustavi koji svojom samotvorbom upravljaju sviješću,

3. socijalni sustavi koji evoluiraju zahvaljujući komunikaciji.

4

Page 5: Sociologija prava (izborni predmet)

“Društvo društava” (1)

• Sistemsko, teorijsko uvodno poglavlje; prikaza sistema društva; prikaz najvažnijih funkcijskih sistema društva.

• 1984. - “Socijalni sistemi: Nacrt jedne opće teorije”

• usporedivost funkcijskih sistema

• “društvo se ne može misliti bez komunikacije, ali ni komunikacija bez društva”.

• Teza o samoproizvođenju komunikacijom postulira jasne granice između sistema i okolnog svijeta.

• Reprodukcija komunikacija iz komunikacija događa se u društvu.

• Svi drugi uslovi – uslovi su okolnog svijeta, a njih “društvo može mijenjati jedne za druge u granicama svojih vlastitih operativnih sposobnosti”.

5

Page 6: Sociologija prava (izborni predmet)

“Društvo društava” (2)

• “interna diferencijacija ujedno služi izdiferencijaciji sistema društva”

• U pojam komunikacije “ugrađena je pretpostavka refleksivnog odnosa spram sebe samoga”.

• nužnosti nekog temeljnog konsenzusa o zajedničkim vrijednostima ili o netematskim podudaranjima u “svijetu života”.

• teorija samoopisivanja i njegovih historijskih varijacija.

• “Društvo koje opisuje sámo sebe to čini interno, ali tako kao da je to izvana.”

6

Page 7: Sociologija prava (izborni predmet)

Sociološka teorija prava

• Kelsen: čista teorija prava hoće “prikazati pravo kako ono jest, ne legitimirajući ga kao pravedno i ne diskvalificirajući ga kao nepravedno; ona pita o zbiljskom i mogućem, a ne o ispravnom pravu’’.

• Luhamann: istina i pravednost uopće nisu vrednote, nego imaju samo simboličku funkciju.

• "Mi sad možemo definisati pravo kao strukturu društvenog sistema, strukturu temeljenu na podudarnoj generalizaciji normativnih očekivanja ponašanja.“

7

Page 8: Sociologija prava (izborni predmet)

Dvostruka kontingencija

• Pravo štiti očekivanja i daje im realnu normativnu bazu;

• Kada kažemo da je neka činjenica pravno relevantna, primjenjujemo postupak smanjivanja složenosti situacije na ono što pravni sistem može smisleno razumjeti;

• Glavna funkcija pravnog sustava je održavanje (stabilizacija) očekivanja usprkos razočaranjima;

• Očekivanja su orijentacije koje u odnosu na očekivanja drugih čine društvenu interakciju predvidivom.

8

Page 9: Sociologija prava (izborni predmet)

Niklas Luhman (1927. – 1999.)

• Legitimnost: svjesno i dobrovoljno prihvaćanje poretka od onih na koje se norme i pravila poretka odnose;

• Funkcija legitimnosti: stabilizacija normativnih očekivanja pojedinca/ki i društva;

• Legitimacija procedurom i jednakost šansi da se postignu povoljne odluke stupa na mjesto prirodono pravnih obrazloženja ili metoda stvaranja konsenzusa;

• Smisao procedure nije utvrđivanje istine, već legitimizacija odluke;

• Pozitivno pravo je nastalo sistematskim sređivanjem detalja koji omogućuju njegovu legitimnost s gledita legitimacije;

• Pravo je medije koji istovremeno mora jamčiti integraciju i stabilizaciju sistema te paralelno preuzimati iz okoline zahtjeve promjena.

9

Page 10: Sociologija prava (izborni predmet)

Univerzalna teorija

• univerzalna teorija sistema

• koja bi bila sinteza glavnih socioloških teorija

• prevladala disciplinarne granice i izolaciju pojedinih znanstvenih pod ručja, koja bi jasno obuhvatila sve društvene fenomene

10

Page 11: Sociologija prava (izborni predmet)

Problem konstrukcije društvenih sistema

• društva su sistemi koji se prepoznaju diferenciranjem od okoline;

• diferencija od okoline - dinamički je proces;

• središnja značajka svijeta - visoka složenost;

• visoka složenost , kontingentnost, odnosno beskrajna raznolikost• u načelu postoji beskonačan broj događaja u svijetu koji se događaju između

tih sistema i u okolini;

• postoje razni međuodnosi koji se reflektiraju na odnos i razmjenu s okolinom.

11

Page 12: Sociologija prava (izborni predmet)

Pojam sistema

• dinamičan i kontraintuitivan;

• društveni svijet nije slučajan slijed;

• postojanje društvenih sistema koji određuju “slijed događaja, pojava socijalnih akcija i tijekom socijalne interakcije« znači naddeterminiranost sistema akteru.

• očekivanja - orijentacije, koje u odnosu na očekivanja drugih čine društvenu interakciju predvidljivom.

• “Mogu prikupljati i obrađivati (socijalne funkcije) sistema te smanjiti složenost i na taj način učiniti svijet prilagođenim ljudskoj potrebi za minimumom poretka, tako orijentiran čovjek i planira djelovati u svijetu.”

• tri oblika društvenog sistema: interaktivni sistemi (razinu interakcija); organizacijski sistemi (razina institucija i organizacija) te društveni sistemi (društva, socijalna razina).

• Društveni sistem - sistem najvišeg reda.

12

Page 13: Sociologija prava (izborni predmet)

Autopoiesis (samoreferentnost)

• “otvorenost prema zatvaranju”

• mogućnost sistema da koristi potencijale okoline unutarnjom diferencijacijom i nastankom novih mehanizama povezivanja sistema.

• Diferencijacija i identifikacija sistema ostvaruju se komunikativnim djelovanjem; kontingencija jedne strane uz kontingenciju druge strane komunikativnog odnosa stvara polja predvidljivosti.

• Društvo razvija samosvojne podsisteme kako bi se nosilo s dinamičnom prilagodbom okolini.

• Prilagodba je posljedica promjene u odnosu s okolinom i istovremeno unutarnje povijesti rekombiniranja elemenata.

13

Page 14: Sociologija prava (izborni predmet)

Pravo

• pravo kao glavni sistem normativne regulacije;

• Razvoj prava: od arhajskog prava (archaisches Recht), prava prednovovjekovnih visokih kultura (Recht vorneuzeitlicher Hochkulturen), do sistema pozitivnog prava.

• Funkcija prava, u odnosu na društveni sistem – integracija i stvaranje izvjesnosti, redukcija slučajnosti u djelovanju sistema.

• Pravo kao medij komunikacije

• i kruto, i predvidljivo, i fleksibilno i adaptabilno.

• “Funkcija prava je stvaranje i stabilizacija normativnih očekivanja” i ograničenje varijeteta ponašanja.

• “Pravo se često predočava kao ograničavanje mogućnosti ponašanja.”

• “Kod pravnih se normi radi o sklopu simbolički generaliziranih očekivanja. Time su ne samo dane generalizirane upute koje su ovisne o situaciji, nego simboli uvijek stoje i za nešto što je kao takvo nevidljivo i što ne može lako postati vidljivo – to je, dakle, u ovome slučaju budućnost.”

14

Page 15: Sociologija prava (izborni predmet)

Legitimitet sistema• postiže se oslanjanjem na demokratske postupke,

• “Pravo je sistem… ono je cjelina sastavljena od elemenata, pravnih propisa, povezanih u cjelinu zahtjevima međusobne neproturječnosti. Ono je cjelina podvojena od okoline, jasno određena sistemskim granicama s razmjerno visokim stupnjem autonomije. Ono je također samoreferentno; pravni sistem upućuje sam na sebe osobno, na svoje jedinstvo postulatom razmjerne stalnosti, tj. pravne sigurnosti, uvjetom ekonomičnosti, idealom pravednosti.”

• “Legitimnost možemo smatrati generaliziranom spremnošću da se unutar određenih granica tolerancije prihvate još neodređene odluke.”

• “U onoj mjeri u kojoj se u toku civilizacijskog razvitka raste kompleksnost sistema… potrebno je nadvladati starije oblike neposrednog usuglašivanja i određivanja ispravnog… Kad socijalni sistem društva dostigne visoku kompleksnost i varijabilnost, tada se legitimizacija političke moći ne može više prepustiti moralu koji sebe predstavlja kao nešto prirodno, nego je treba postići u samom političkom sistemu… Osim toga treba osigurati da obavezne odluke budu prihvaćene kao premise ponašanja… Legitimacija kroz proceduru i jednakost šansi da se postignu povoljne odluke stupa na mjesto prirodno-pravnih obrazloženja ili metoda stvaranja konsenzusa… Procedure nailaze na neku vrstu općeg priznanja, koje je neovisno od tome, koliko zadovoljava pojedina odluka, i posljedica je tog priznanja da se obavezne odluke prihvaćaju i poštuju.”

• Šta je smisao procedura za Luhmanna?

• “Pozitivno pravo su one pravne norme koje su stavljene na snagu odlukom i koje se prema tome mogu staviti i van snage.”

• Pozitivno pravo - nastalo sistematskim sređivanjem detalja koji omogućuju njegovu legitimnost s gledišta legitimacije.

15

Page 16: Sociologija prava (izborni predmet)

Legitimizacija kroz postupak• posljedica ravnoteže između zahtjeva velikih i kompleksnih organizacija za unutarnjom

konzistencijom djelovanja;

• proces pozitivizacije prava;

• promjena društva koje traži predvidljivost, i istovremenu diferencijaciju i fleksibilnost prava.

• Pravo je medij koji istovremeno mora (autopoetički) jamčiti integraciju i stabilizaciju sistema, te paralelno preuzimati iz okoline zahtjeve promjena (“potrebe”).

• Okolina je za pravo ponajprije pitanje morala i etike, pravednosti i povjerenja.”

• “Shvaćanje koje danas prevladava razdvaja važenje prava i legitimnost ponorom između onog što jest i onog što treba da bude (Sein und Sollen). Legitimnost je samo faktička vjera u ispravnost i vrijednost određenih normi, ali nije imanentna kvaliteta same norme, bez koje ona ne može važiti. ... Legitimnost prava prikazuje se kao poželjni, praktički važni, ali izvanjski sastojak. Sociološka analiza naprotiv može ispitati i funkciju ‘treba da bude’ (Sollen) i u njoj prepoznati šifre za vrlo kompleksne socijalne mehanizme koji stabiliziraju očekivanja tako da ona mogu odoljeti razočaranjima i na taj način garantirati strukture.”

• “Legitimacija procedurom.”

16