Upload
arman-beslija
View
887
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
SOCIJALNI UTJECAJI I SOCIJALNI UTJECAJI I PROCESI U GRUPIPROCESI U GRUPI
Interpersonalni i unutargrupni odnosiInterpersonalni i unutargrupni odnosi
Socijalni utjecajSocijalni utjecaj
Socijalnim utjecajima nazivamo djelovanje drugih osoba na ponašanje pojedinca
Utjecaji koje ćemo proučiti:Utjecaji koje ćemo proučiti:
Minimalna socijalna interakcija:Minimalna socijalna interakcija: Socijalna facilitacija i inhibicijaSocijalna facilitacija i inhibicija
Grupna interakcija:Grupna interakcija: Konformizam, popuštanje i pokoravanjeKonformizam, popuštanje i pokoravanje Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje DeindividuacijaDeindividuacija Grupno odlučivanje – polarizacija i Grupno odlučivanje – polarizacija i
zaslijepljenostzaslijepljenost Utjecaj manjine u grupiUtjecaj manjine u grupi VodstvoVodstvo
Pod prisustvom drugih podrazumijeva se Pod prisustvom drugih podrazumijeva se jedna od dvije stvari:jedna od dvije stvari:
(1) rad na zadatku (1) rad na zadatku sa suradnicima koji rade istu sa suradnicima koji rade istu stvar stvar
(2) rad na zadatku (2) rad na zadatku pred publikom pred publikom koja ne radi koja ne radi ništa osim što vas promatra ništa osim što vas promatra
Utjecaji minimalne socijalne Utjecaji minimalne socijalne interakcijeinterakcije
Početak istraživanjaPočetak istraživanja
Triplett (1898) opažao bicikliste i provjeravao svoj Triplett (1898) opažao bicikliste i provjeravao svoj dojam da su brži kad se međusobno utrkuju nego kad dojam da su brži kad se međusobno utrkuju nego kad sami pokušavaju postići što bolje vrijemesami pokušavaju postići što bolje vrijeme
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Triplett (189Triplett (18988))
SudioniciSudionici:: 40 40 djece u dobi oddjece u dobi od 8 8 dodo 17 17 godina godina
PPostupakostupak:: se sastojao u namotavanju uzice na vitlo, tj. ribički kotur se sastojao u namotavanju uzice na vitlo, tj. ribički kotur
najvećom brzinomnajvećom brzinom vrijeme je mjereno štopericomvrijeme je mjereno štopericom
ReRezultatizultati:: sva su djeca zadatak obavila brže kad su se natjecala s sva su djeca zadatak obavila brže kad su se natjecala s
drugom djecom nego kad su radili samidrugom djecom nego kad su radili sami
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Prisustvo drugih Prisustvo drugih poboljšavapoboljšava izvršavanje izvršavanje
jednostavnih zadataka: jednostavnih zadataka:
TrčanjeTrčanje
Rješavanje jednostavnih aritmetičkih zadatakaRješavanje jednostavnih aritmetičkih zadataka
Križanje pogrešno umetnutih slovaKrižanje pogrešno umetnutih slova
Okulomotorna koordinacijaOkulomotorna koordinacija
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Socijalna facilitacijaSocijalna facilitacija
U nekim zadacima prisustvo drugih U nekim zadacima prisustvo drugih smanjuje učinak i smanjuje učinak i uspješnostuspješnost: :
Učenje besmislenih slogovaUčenje besmislenih slogova
Učenje labirintaUčenje labirinta
Rješavanje složenih zadataka množenjaRješavanje složenih zadataka množenja
Pisanje i recitiranje poezijePisanje i recitiranje poezije
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Socijalna inhibicijaSocijalna inhibicija
Uzbuđenje (aktivacija) Uzbuđenje (aktivacija) povećava vjerojatnost povećava vjerojatnost reakcije koja je dominantnareakcije koja je dominantna, pa se poboljšava , pa se poboljšava uradak na lakim, dobro naučenim i uvježbanim uradak na lakim, dobro naučenim i uvježbanim zadacima za koje je najvjerojatnija (dominantna) zadacima za koje je najvjerojatnija (dominantna) reakcija ispravnareakcija ispravna
Kod složenih zadataka gdje ispravan odgovor Kod složenih zadataka gdje ispravan odgovor nije lako dostupan ili dominantannije lako dostupan ili dominantan, povećano , povećano uzbuđenje pogoduje neispravnom reagiranju uzbuđenje pogoduje neispravnom reagiranju (Zajonc, 1965)(Zajonc, 1965)
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Eksperimentalne provjere: oko 300 istraživanja Eksperimentalne provjere: oko 300 istraživanja s preko 25 000 sudionika potvrdilo Zajoncove s preko 25 000 sudionika potvrdilo Zajoncove pretpostavkepretpostavke
Paradigma: proizveli kod sudionika dominantan Paradigma: proizveli kod sudionika dominantan odgovor i zatim pokazali da publika pojačava taj odgovor i zatim pokazali da publika pojačava taj odgovor (besmislene riječi, biljar, labirint)odgovor (besmislene riječi, biljar, labirint)
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Objašnjenja povećanog uzbuđenja Objašnjenja povećanog uzbuđenja zbog prisustva drugihzbog prisustva drugih
Jednostavna prisutnost drugih Jednostavna prisutnost drugih dovoljna je da dođe do porasta uzbuđenja
Strepnja zbog ocjenjivanjaStrepnja zbog ocjenjivanja, jer nam je važno da nas drugi cijene, prihvaćaju i da uključuju
Sukob pažnje Sukob pažnje - prisustvo drugih ljudi dovodi do toga da se misli o njima, prati što čine ili se reagira na njih, što odvlači pažnju od zadatka kojeg izvršavamo
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Objašnjenja povećanog uzbuđenja Objašnjenja povećanog uzbuđenja zbog prisustva drugihzbog prisustva drugih
Automatsko i kontrolirano informacijsko procesiranje Automatsko i kontrolirano informacijsko procesiranje prisustvo drugih motivira da se posveti više pažnje prisustvo drugih motivira da se posveti više pažnje
automatiziranom ponašanju automatiziranom ponašanju poboljšanje na rutinskim poboljšanje na rutinskim zadacimazadacima
kad zadatak zahtijeva kognitivno kontrolirano kad zadatak zahtijeva kognitivno kontrolirano procesiranje, prisustvo drugih ometa jer se pažnja procesiranje, prisustvo drugih ometa jer se pažnja posvećena publici oduzima od zahtjevnog zadatka posvećena publici oduzima od zahtjevnog zadatka slabiji učinakslabiji učinak
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Zajoncovo istraživanje na žoharima (1969)Zajoncovo istraživanje na žoharima (1969)
Žohari stavljeni u cijev s jakim svjetlom na jednom kraju Žohari stavljeni u cijev s jakim svjetlom na jednom kraju cijevicijevi……
da bi izbjegli svjetluda bi izbjegli svjetlu, , žohari morali trčatižohari morali trčati niz cijevniz cijev u u zamračenu kutiju na drugom kraju cijevizamračenu kutiju na drugom kraju cijevi
NVNV: : Prisutnost/odsutnost drugih žoharaPrisutnost/odsutnost drugih žohara
ZVZV: : brzina bijegabrzina bijega
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Zajonc (1969): EZajonc (1969): Eksksperimentalperimentalnini
kontekstkontekst
- žohari u jednostavnom zadatku: krenuvši od početne točke, gibajući se trkaćom stazom doći do zamračene kutije
- zadatak obavljali brže kada su ih drugi žohari promatrali nego kada su bili sami
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
- žohari u težem zadatku
- trebalo im je više vremena da prođu ovaj labirint kad su ih drugi žohari promatrali, nego kada su bili sami
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Zajonc (1969): EZajonc (1969): Eksksperimentalperimentalnini
kontekstkontekst
Michaels et al. (1982)Michaels et al. (1982)
Potajno procjenjivao igrače biljara i utvrdio koji su Potajno procjenjivao igrače biljara i utvrdio koji su iznadprosječni ili ispodprosječni po sposobnosti igranjaiznadprosječni ili ispodprosječni po sposobnosti igranja……
zatim je grupa suradnika eksperimentatora došla do zatim je grupa suradnika eksperimentatora došla do stola i stajala kraj igrača dok su igralistola i stajala kraj igrača dok su igrali
preciznost udarca se kod iznadprosječnih igrača preciznost udarca se kod iznadprosječnih igrača povećalapovećala, , dok je kod ispodprosječnih paladok je kod ispodprosječnih pala
Utjecaji minimalne socijalne interakcijeUtjecaji minimalne socijalne interakcije
Sami Uz promatrače
% p
ogod
aka 71
80
36
25
Michaels et al. (1982)Michaels et al. (1982)
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Socijalna međuzavisnost: Socijalna međuzavisnost: članovi grupe oslanjanju se jedni na druge radi osjećaja povezanosti i pozitivnog socijalnog i emocionalnog potkrepljenja, te pozitivnog socijalnog identiteta
Radna međuzavisnost: Radna međuzavisnost: članovi grupe se međusobno oslanjanju kako bi ostvarili cilj grupe
Ovisno o ciljevima, grupe trebaju različitu količinu socijalne ili radne međuzavisnosti
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
Male grupe prolaze kroz faze nastanka, sukoba članova, ostvarenja ciljeva i raspada
U tom procesu grupe stvaraju svoj identitet i nastoje postići ciljeve, pri čemu i sam protok vremena djeluje na grupne procese i učinak
Obično nalazimo 5 faza razvoja grupe5 faza razvoja grupe, premda neke grupe mogu neke faze preskočiti ili se vratiti ranijim fazama ili se raspasti prije nego postignu ciljeve
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
1.1. Formiranje (forming):Formiranje (forming):
• članovi se nastoje upoznati i procijeniti hoće li se uklopiti
• budući da se međusobno ne poznaju, velika je usmjerenost na voditelja grupe
• u idealnim slučajevima ovo razdoblje orijentacije omogućuje svakom članu upoznavanje ciljeva grupe i statusne odnose
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
2.2. Sukobljavanje (storming):Sukobljavanje (storming):
• nastupa kad se članovi već poznaju, ali traže načine razrješenja svojih neslaganja o ostvarivanju zadatka i socijalne međuzavisnosti
• odlučivanje o zajedničkim ciljevima i načinima njihova ostvarenja je izvor sukoba jer se članovi suprotstavljenih pogleda bore za pozicije
• stvaraju se podgrupe i koalicije
• sukobi se mogu odnositi i na interpersonalne odnose
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
3.3. Normiranje (norming):Normiranje (norming):
• ako grupa preživi burno razdoblje sukoba, obično nastaje harmonija i jedinstvo kako se razvijaju kohezija, konsenzus i pozitivni grupni identitet
• smanjivanjem sukoba javlja se osjećaj sigurnosti i povjerenja
• članovi internaliziraju grupne norme
• u ovoj je fazi većina članova zadovoljna grupom, slažu se sa svrhom grupe, moći i odgovornostima pojedinih članova
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
4.4. Učinak (performing):Učinak (performing):
• kad su norme uspostavljene, grupa povećava učinkovitost
• u grupama u kojima su sukobi dali kvalitetne ideje, a normiranje standard visoke učinkovitosti, faza učinka je karakterizirana glatkim upravljanjem i visokom efikasnošću
• članovi surađuju u rješavanju problema, donošenju odluka i tako povećavaju uradak
• slobodno razmjenjuju informacije, konstruktivno rješavaju nesuglasice i koriste socijalni utjecaj kako bi postigli grupne ciljeve
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
5.5. Završetak grupe (adjourning):Završetak grupe (adjourning):
• kad se ispune ciljevi postojanja grupe ili istekne planirano vrijeme njena trajanja
• neke grupe završavaju jer članovi izgube zanimanje ili otiđu zbog nesuglasica ili osobnih problema
• ocjena postignuća, povratne informacije, priprema završetka grupe
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Faze razvoja grupeFaze razvoja grupe
Konformizam, popuštanje, Konformizam, popuštanje, pokoravanjepokoravanje
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
KonformizamKonformizam – popuštanje stvarnom ili zamišljenom pritisku grupe
PopuštanjePopuštanje – javno ponašanje u skladu s direktnim zahtjevom, neovisno o tome slaže li se osoba privatno s tim zahtjevom ili ne
Pokoravanje autoritetu Pokoravanje autoritetu – određeno ponašanje kao odgovor na zapovijed
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Nezavisnost i antikonformizamNezavisnost i antikonformizam
NezavisnostNezavisnost = ponašanje = ponašanje neovisno oneovisno o grupnim normamagrupnim normama
AntikonformizamAntikonformizam = = suprotstavljanjesuprotstavljanje normamanormama
KonformizamKonformizam
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Sherifovo istraživanje konformizma - Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)autokinetički efekt (1937)
Kad su sudionici međusobno raspravljali Kad su sudionici međusobno raspravljali o svojim procjenama pomaka svjetla, o svojim procjenama pomaka svjetla, procjene su konvergirale prema procjene su konvergirale prema zajedničkom standardu ili normizajedničkom standardu ili normi
Iako podaci pokazuju da je utjecaj drugih Iako podaci pokazuju da je utjecaj drugih prisutan, prisutan, sudionici poriču da je na njih sudionici poriču da je na njih djelovala prisutnost drugihdjelovala prisutnost drugih
KonformizamKonformizam
Jacobs i Campbell (1961) – prijenos pogrešnih uvjerenjaJacobs i Campbell (1961) – prijenos pogrešnih uvjerenja
Suočeni s nesigurnošću, gledamo druge (posebno one Suočeni s nesigurnošću, gledamo druge (posebno one koji djeluju sigurno u sebe)koji djeluju sigurno u sebe)
Jednom uspostavljene grupne norme pojedinac poštuje i Jednom uspostavljene grupne norme pojedinac poštuje i kad je samkad je sam
INFORMACIJSKI SOCIJALNI UTJECAJ
Utjecaj drugih ljudi koji dovodi do konformiranja zato što druge vidimo kao izvor informacija za usmjeravanje svog ponašanja
KonformizamKonformizam
Sherifovo istraživanje konformizma - Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)autokinetički efekt (1937)
0
1
2
3
4
5
6
7
8
Sami 1. 2. 3. Sami
Perc
ipir
ani p
omak
u in
chim
a
grupno
KonformizamKonformizam
Sherifovo istraživanje konformizma - Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)autokinetički efekt (1937)
Kritika: Kritika:
Sudionici Sudionici nisu imali objektivne podatke nisu imali objektivne podatke o kretanju o kretanju izvora svjetla, izvora svjetla, niti povratne informacije o točnosti niti povratne informacije o točnosti svojih procjena, pa su koristili odgovore druge svojih procjena, pa su koristili odgovore druge dvojice sudionika kao relevantne informacijedvojice sudionika kao relevantne informacije
KonformizamKonformizam
Sherifovo istraživanje konformizma - Sherifovo istraživanje konformizma - autokinetički efekt (1937)autokinetički efekt (1937)
Program istraživanja Asch je započeo jer je vjerovao da Program istraživanja Asch je započeo jer je vjerovao da postoje granice do kojih će se ljudi konformiratipostoje granice do kojih će se ljudi konformirati
Eksperiment iz područja percepcije: eksperimentator Eksperiment iz područja percepcije: eksperimentator svakome pokazuje dvije karte, jednu s jednom linijom, a svakome pokazuje dvije karte, jednu s jednom linijom, a drugu s tri linije označene s brojevima 1, 2 i 3drugu s tri linije označene s brojevima 1, 2 i 3
Zadatak: procijeniti i izreći koja od tri linije za usporedbu Zadatak: procijeniti i izreći koja od tri linije za usporedbu na drugoj karti je po duljini najbliža standardnoj liniji na na drugoj karti je po duljini najbliža standardnoj liniji na prvoj kartiprvoj karti
KonformizamKonformizam
Aschovo istraživanje konformizma – Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955)duljina linija (1955)
http://www.betterdaystv.net/play.php?vid=19441
http://www.youtube.com/watch?v=iRh5qy09nNw
0
10
20
30
40
50
60
70
80
prosječnokonformiranje
konformiralise svaki put
konformiralise bar jednom
Rezultati
došlo je do iznenađujućeg stupnja konformizma: došlo je do iznenađujućeg stupnja konformizma: 76% 76% sudionika se konformiralo na barem jednom sudionika se konformiralo na barem jednom zadatku zadatku
U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na U prosjeku, ljudi su se konformirali otprilike na trećini trećini od dvanaest zadataka od dvanaest zadataka
kada su samostalno procjenjivali, točno odgovorili u kada su samostalno procjenjivali, točno odgovorili u više nego 98% slučajevaviše nego 98% slučajeva
NORMATIVNI SOCIJALNI UTECAJ
Utjecaj drugih ljudi koji nas vodi konformiranju kako bi nas drugi prihvatili i kako bismo im se svidjeli
KonformizamKonformizam
Aschovo istraživanje konformizma – Aschovo istraživanje konformizma – duljina linija (1955)duljina linija (1955)
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
Konformizam je rezultat prihvaćanja činjenica i Konformizam je rezultat prihvaćanja činjenica i znanja o situaciji koje drugi posjeduju (Deutsch i znanja o situaciji koje drugi posjeduju (Deutsch i Gerard, 1955)Gerard, 1955)
Konformizam proizlazi iz želje pojedinca da ispuni Konformizam proizlazi iz želje pojedinca da ispuni očekiočekivvanja drugih kako bi anja drugih kako bi gga oni prihvatili (Deutsch i a oni prihvatili (Deutsch i Gerard, 1955Gerard, 1955))
KonformizamKonformizam
InformaInformacciijskijski soci socijjalalni utjecaj ni utjecaj se javlja kad pojedinac se javlja kad pojedinac promatra druge ljude ili grupu kako bi dobio točnu promatra druge ljude ili grupu kako bi dobio točnu informacijuinformaciju
Druge vidimo kao Druge vidimo kao izvor informacija izvor informacija za usmjeravanje za usmjeravanje svog ponašanjasvog ponašanja
Vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije Vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije točnije nego naše točnije nego naše i da će nam pomoći u izboru i da će nam pomoći u izboru odgovarajućeg ponašanjaodgovarajućeg ponašanja
Informacijski socijalni utjecajInformacijski socijalni utjecaj
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
Bitno obilježje informacijskog socijalnog utjecaja je da Bitno obilježje informacijskog socijalnog utjecaja je da može dovesti do može dovesti do privatnog prihvaćanjaprivatnog prihvaćanja
Podliježemo mu kad je situacija Podliježemo mu kad je situacija nejasna, krizna ili su nejasna, krizna ili su drugi ljudi stručnjacidrugi ljudi stručnjaci
Informacijski socijalni utjecajInformacijski socijalni utjecaj
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
NormativNormativnini soci socijjalalni utjecaj ni utjecaj se javlja kad se pojedinac se javlja kad se pojedinac konformira konformira kako bi kako bi ddobio nagradu ili izbjegao kaznuobio nagradu ili izbjegao kaznu od strane druge grupe ili pojedincaod strane druge grupe ili pojedinca
može se javiti jer ne želimo riskirati društveno može se javiti jer ne želimo riskirati društveno neodobravanje, čak i od neodobravanje, čak i od potpunih stranaca potpunih stranaca koje nikada koje nikada nećemo ponovo vidjetinećemo ponovo vidjeti
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
Normativni socijalni utjecajNormativni socijalni utjecaj
Rezultira Rezultira javnimjavnim, ali ne nužno i privatnim prihvaćanjem , ali ne nužno i privatnim prihvaćanjem vjerovanja i ponašanja grupevjerovanja i ponašanja grupe
Latane (1981): Latane (1981): Teorija socijalnog utjecajaTeorija socijalnog utjecaja (važnost i (važnost i blizina grupe, te broj ljudi)blizina grupe, te broj ljudi)
Normativni socijalni utjecajNormativni socijalni utjecaj
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
Kategorizacija samog sebe Kategorizacija samog sebe – spontano doživljavamo – spontano doživljavamo sebe kao člana neke grupe sebe kao člana neke grupe
Konformizam se javKonformizam se javllja jer nam omogućuje ja jer nam omogućuje održavanje održavanje pojma o sebi kroz identifikaciju s grupompojma o sebi kroz identifikaciju s grupom, tj. kroz , tj. kroz ponašanje koje je konzistentno s normponašanje koje je konzistentno s normaama grupe s ma grupe s kkoojom se identificiramojom se identificiramo
KonformizamKonformizam
Zašto se ljudi konformiraju?Zašto se ljudi konformiraju?
Pokazao Pokazao kako grupa reagira na pojedinca koji zanemaruje kako grupa reagira na pojedinca koji zanemaruje normativni utjecaj grupenormativni utjecaj grupe
Grupa studenata trebala raspravljati o slučaju Grupa studenata trebala raspravljati o slučaju delinkventa delinkventa Johnny RoccoaJohnny Roccoa
Većina zauzela Većina zauzela umjereno stajalište umjereno stajalište o slučaju (Rocco treba o slučaju (Rocco treba
dobiti pravni omjer ljubavi i discipline)dobiti pravni omjer ljubavi i discipline)
Schachter u grupu uključio Schachter u grupu uključio suradnika koji je imao uputu suradnika koji je imao uputu da se ne slažeda se ne slaže s preporukama grupe (dosljedno tvrdio da s preporukama grupe (dosljedno tvrdio da Rocco treba dobiti najstrožu kaznu)Rocco treba dobiti najstrožu kaznu)
KonformizamKonformizam
Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)
U početku grupa usmjerava U početku grupa usmjerava puno pažnje i komunikacije puno pažnje i komunikacije prema devijantuprema devijantu
Kad postane jasno da se devijant neće prikloniti mišljenju Kad postane jasno da se devijant neće prikloniti mišljenju većivećinne, e, naglo opada komunikacija prema njemu i nastoji naglo opada komunikacija prema njemu i nastoji ga se na razne načine isključiti iz grupega se na razne načine isključiti iz grupe
KonformizamKonformizam
Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)
persuazivna komunikacija je oblik normativnog utjecajapersuazivna komunikacija je oblik normativnog utjecaja
socijalno odbacivanje socijalno odbacivanje – krajnji i najsnažniji oblik – krajnji i najsnažniji oblik normativnog utjecajanormativnog utjecaja
svakodnevni primjeri normativnog utjecajasvakodnevni primjeri normativnog utjecaja
KonformizamKonformizam
Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)Schachterova “Johnny Rocco studija” (1951)
Faktori koji utječu na konformizamFaktori koji utječu na konformizam
Situacijski Situacijski (najvažniji)(najvažniji)
veličina grupeveličina grupe grupna kohezija i relevantnost temegrupna kohezija i relevantnost teme socijalna podrška socijalna podrška statusstatus javno i/ili prethodno izražavanjejavno i/ili prethodno izražavanje
KonformizamKonformizam
Faktori koji utječu na konformizamFaktori koji utječu na konformizam
Osobni Osobni (povezani s vrijednostima i pojmom o sebi)(povezani s vrijednostima i pojmom o sebi)
svijest o sebi (privatna i javna)svijest o sebi (privatna i javna) samopoštovanjesamopoštovanje samoprezentacijasamoprezentacija potreba za autonomijompotreba za autonomijom želja za osobnom kontrolom (t. psih. reaktivnosti)želja za osobnom kontrolom (t. psih. reaktivnosti) spolspol
Kulturalni: Kulturalni: individualistička/kolektivistička kulturaindividualistička/kolektivistička kultura
KonformizamKonformizam
konformizam je konformizam je nnajviši kad se ajviši kad se 3-5 članova 3-5 članova slaže,slaže, a a efekt se ne povećava preko 5 članova efekt se ne povećava preko 5 članova
Veličina grupeVeličina grupe
Situacijski faktori koji dovode do konformiranjaSituacijski faktori koji dovode do konformiranja
kad grukad gruppa nije jednoglasnaa nije jednoglasna, konformizam , konformizam drastično drastično opadaopada
Socijalna podrška/jedinstvenostSocijalna podrška/jedinstvenost
Situacijski faktori koji dovode do konformiranjaSituacijski faktori koji dovode do konformiranja
kohekohezzivne grupe ivne grupe izazivaju više konformizma izazivaju više konformizma nego nekohezivnenego nekohezivne
kad je tema jako relevantna za grupu, kad je tema jako relevantna za grupu,
socijalni pritisak grupe na devijante je socijalni pritisak grupe na devijante je veći veći nego kad se radi o nerelevantnoj teminego kad se radi o nerelevantnoj temi
Grupna kohezija i relevantnost temeGrupna kohezija i relevantnost teme
Situacijski faktori koji dovode do konformiranjaSituacijski faktori koji dovode do konformiranja
Svijest o sebi Svijest o sebi - privatna svijest o sebi - privatna svijest o sebi smanjujesmanjuje, , a javna svijest o sebi a javna svijest o sebi povećavapovećava konformizam konformizam
SamopoštovanjeSamopoštovanje
SamoprezentacijaSamoprezentacija - kad je osoba sama s - kad je osoba sama s drugom osobom koja nastoji utjecati na prvu, a drugom osobom koja nastoji utjecati na prvu, a smatra da će konformizam biti shvaćen kao smatra da će konformizam biti shvaćen kao izraz izraz inteligencije ili otvorenosti za nove idejeinteligencije ili otvorenosti za nove ideje
Osobni faktori koji dovode do konformiranjaOsobni faktori koji dovode do konformiranja
Potreba za autonomijom Potreba za autonomijom - želja da se zadrži - želja da se zadrži vlastita vlastita jedinstvenost ili individualnostjedinstvenost ili individualnost, pa se ljudi , pa se ljudi ne konformiraju kako bi se osjećali drugačijima ne konformiraju kako bi se osjećali drugačijima od drugihod drugih
Potreba za osobnom kontrolom Potreba za osobnom kontrolom - ako ljudi - ako ljudi osjećaju da im je ograničena sloboda osjećaju da im je ograničena sloboda ponašanja, odupiru se konformiranju kako bi ponašanja, odupiru se konformiranju kako bi povećali osjećaj kontrole nad situacijompovećali osjećaj kontrole nad situacijom
Osobni faktori koji dovode do konformiranjaOsobni faktori koji dovode do konformiranja
Pripadnici kolektivističkih kultura Pripadnici kolektivističkih kultura skloniji su skloniji su konformirati se vlastitoj grupi konformirati se vlastitoj grupi nego oni iz nego oni iz individualističkih,individualističkih,
ali su istovremeno ali su istovremeno manje podložni socijalnom manje podložni socijalnom utjecaju od strane vanjskih grupautjecaju od strane vanjskih grupa
Kulturalni faktori koji dovode do konformiranjaKulturalni faktori koji dovode do konformiranja
PopuštanjePopuštanje
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Dobro raspoloženjeDobro raspoloženje, posebno ako je zahtjev po svojoj , posebno ako je zahtjev po svojoj prirodi prirodi prosocijalanprosocijalan
Norma reciprociteta Norma reciprociteta – vraćanje usluge ili dobrog djela– vraćanje usluge ili dobrog djela
Davanje razloga Davanje razloga (gotovo) neovisno o tome kakav j(gotovo) neovisno o tome kakav jee
PopuštanjePopuštanje
Faktori koji potiču popuštanjeFaktori koji potiču popuštanje
Noga u vratima Noga u vratima – počinje se – počinje se malimmalim zaht zahtjjevom evom kojegkojeg slijedi veći slijedi veći, manje poželjan (, manje poželjan (tteže prihvatljiv) eže prihvatljiv) zahtzahtjjevev
Vrata u liVrata u licce e – počinje se – počinje se velikimvelikim zahtjevom zahtjevom kojeg će osoba gotovo sigurno odbiti, kojeg će osoba gotovo sigurno odbiti, slijedi manji slijedi manji (lakše prihvatljiv) zahtjev (lakše prihvatljiv) zahtjev
PopuštanjePopuštanje
Strategije postizanja popuštanjaStrategije postizanja popuštanja
To nije sve To nije sve - postavi se veliki zahtjev i odmah - postavi se veliki zahtjev i odmah zatim ponudi zatim ponudi popust ili bonus popust ili bonus koji će zahtjev učiniti koji će zahtjev učiniti prihvatljivijimprihvatljivijim
Niska lopta Niska lopta - pristajanje na zahtjev se postiže - pristajanje na zahtjev se postiže tako da se tako da se podcijeni stvarna težina ili cijena podcijeni stvarna težina ili cijena zahtjevazahtjeva
PopuštanjePopuštanje
Strategije postizanja popuštanjaStrategije postizanja popuštanja
PokoravanjePokoravanje
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
PokoravanjePokoravanje
Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)
http://www.youtube.com/watch?v=QhTo3QmB_Yw&feature=PlayList&p=17F520EB92B72B01&playnext=1&playnext_from=PL&index=221:14
pokazalo da je pokoravanje destruktivnim pokazalo da je pokoravanje destruktivnim naredbama naredbama više pravilo nego iznimkaviše pravilo nego iznimka
65% sudionika 65% sudionika slijedilo uputu eksperimentatora slijedilo uputu eksperimentatora tijekom cijelog eksperimentatijekom cijelog eksperimenta, , iako su mislili da iako su mislili da nanose štetu partneru i usprkos značajnoj nanose štetu partneru i usprkos značajnoj emocionalnoj nelagodi emocionalnoj nelagodi koju su sami osjećalikoju su sami osjećali
PokoravanjePokoravanje
Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)
slični nalazi dobiveni slični nalazi dobiveni u različitim zemljama, u u različitim zemljama, u različitim okruženjima i s različitim sudionicimarazličitim okruženjima i s različitim sudionicima
situacija, a ne neka aberantna osobina sudionikasituacija, a ne neka aberantna osobina sudionika je direktni uzrok tih rezultataje direktni uzrok tih rezultata
PokoravanjePokoravanje
Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)Milgramovo istraživanje pokoravanja (1965)
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Utjecaji grupne interakcijeUtjecaji grupne interakcije
Socijalno zabušavanje je pojava da pojedinci Socijalno zabušavanje je pojava da pojedinci rade rade slabije kad su dio grupe nego kad su samislabije kad su dio grupe nego kad su sami (Latane i (Latane i sur, 1979)sur, 1979)
U temelju socijalnog zabušavanja su U temelju socijalnog zabušavanja su kognitivni procesikognitivni procesi ljudi vjeruju da drugi u grupi ne rade tako marljivo kao što ljudi vjeruju da drugi u grupi ne rade tako marljivo kao što
bi mogli, te stoga ne žele raditi više nego je njihov pravedni bi mogli, te stoga ne žele raditi više nego je njihov pravedni udioudio
sami rade manje kako bi osigurali pravednost situacijesami rade manje kako bi osigurali pravednost situacije
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
U kojim grupnim situacijama U kojim grupnim situacijama vi zabušavate?vi zabušavate?
IndividualIndividualni doprinosni doprinos se smanjujese smanjuje s s povećanjem grupe povećanjem grupe u svim eksperimentimau svim eksperimentima
Zadatak povlačenja užetaZadatak povlačenja užeta
Jedinice povlačenjaJedinice povlačenja u zadatkuu zadatku:: 1 1 osoba -osoba - 100 100 2 2 osobe - osobe - 186186 3 3 osobe -osobe - 255 255 8 8 osoba -osoba - 392 392
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Ringelmanov eksperiment (1880)Ringelmanov eksperiment (1880)
Sudionici u grupama po 6 ljudi…Sudionici u grupama po 6 ljudi…
sudionici imali povez na očima i slušalice na ušimasudionici imali povez na očima i slušalice na ušima
čuli pljeskanje ili vikanje na slušalicečuli pljeskanje ili vikanje na slušalice
NV: mislili da buku proizvode sami ili s 5 drugih ljudiNV: mislili da buku proizvode sami ili s 5 drugih ljudi
Rezultati: Rezultati: 1/3 manje buke kad su mislili da zajedno s 1/3 manje buke kad su mislili da zajedno s drugima proizvode bukudrugima proizvode buku
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Latane, Williams i Harkins (1979)Latane, Williams i Harkins (1979)
Zašto se javlja socijalno zabušavanje?Zašto se javlja socijalno zabušavanje?
Difuzija odgovornosti Difuzija odgovornosti - u grupi osjećamo da - u grupi osjećamo da možemo podijeliti odgovornost i to dovodi do možemo podijeliti odgovornost i to dovodi do smanjenja truda smanjenja truda
Efekt “besplatne vožnje” (Efekt “besplatne vožnje” (free-ridingfree-riding) ) - ako - ako mislimo da naš doprinos nije neophodanmislimo da naš doprinos nije neophodan
……još uvijek možemo imati koristi od grupe a još uvijek možemo imati koristi od grupe a dati malo zauzvratdati malo zauzvrat ((malo ulaganjemalo ulaganje, , veliki veliki dobitakdobitak))
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Zašto se javlja socijalno zabušavanje?Zašto se javlja socijalno zabušavanje?
Efekt naivca (“Efekt naivca (“suckersucker”)”): : Spremni smo obaviti svoj dio posla, ali ne više Spremni smo obaviti svoj dio posla, ali ne više
od togaod toga jer “nismo mi naivni”jer “nismo mi naivni”((osobito ako drugi osobito ako drugi koristekoriste free-riding) free-riding)
Budući da svi izvlače korist iz članstva u grupiBudući da svi izvlače korist iz članstva u grupi, , ne želimo biti glupi i raditi više od drugih ne želimo biti glupi i raditi više od drugih ((bezbez priznanjapriznanja) ) i zato dajemo i zato dajemo minimumminimum
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Karau i Williams (1993): meta-analiza preko Karau i Williams (1993): meta-analiza preko 150 istraživanja socijalnog zabušavanja150 istraživanja socijalnog zabušavanja
sklonost zabušavanju sklonost zabušavanju izraženija kod izraženija kod muškaracamuškaraca
izraženija u zapadnjačkim izraženija u zapadnjačkim nego u azijskim nego u azijskim kulturama kulturama
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Spolne i kulturalne razlikeSpolne i kulturalne razlike
važno je ne preuveličavati ovakve spolne i važno je ne preuveličavati ovakve spolne i kulturalne razlikekulturalne razlike puno su važniji faktori:puno su važniji faktori:
je li moguće procijeniti pojedinačni je li moguće procijeniti pojedinačni doprinosdoprinos
je li zadatak jednostavan ili složen je li zadatak jednostavan ili složen
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Spolne i kulturalne razlikeSpolne i kulturalne razlike
kad se zadatak izvršava kad se zadatak izvršava u maloj grupiu maloj grupi kad je zadatak kad je zadatak izazovan i privlačanizazovan i privlačan
kad su članovi kad su članovi jako uključenijako uključeni
kad članovi vide da je kad članovi vide da je njihov doprinos njihov doprinos neophodanneophodan
kad se kad se nagrađujenagrađuje
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Socijalno zabušavanje se smanjuje:Socijalno zabušavanje se smanjuje:
kad se nastoji postići neki kad se nastoji postići neki važan standardvažan standard
kod kod međugrupnog natjecanjameđugrupnog natjecanja
kad su članovi grupe kad su članovi grupe prijateljiprijatelji a ne stranci a ne stranci
kad je kad je kohezija velikakohezija velika
Socijalno zabušavanjeSocijalno zabušavanje
Socijalno zabušavanje se smanjuje:Socijalno zabušavanje se smanjuje:
nasuprot