J.U. UNIVERZITET U BIHAUVISOKA ZDRAVSTVENA KOLA

SEMINARSKI RADPredmet: Socijalna patologijaTema: Socijalna rehabilitacija prostitutki

Student: Mentor: Selma Hadipai Prof. Dr. Hariz ari

Biha, april 2015. godine 20

SADRAJ

1. Uvod32. Podjela i tipizacija prostitucije...43. Razliiti sistemi socijalne reakcije na pojavu prostitucije10 3.1. Sistem tolerancije10 3.2. Sistem abolicije10 3.3. Sistem prohibicije11 3.4. Sistem reglemencije114. Primjeri sistema u evropskim zemljama 125. Zatitno zbrinjavanje i planiranje oblika pomoi rehabilitacije i resocijalizacije, pruanje psiho-socijalne podrke (socijalna zatita) 14

Rezime U ovom seminarskom radu u govoriti o prostituciji, realnom stanju, te posljedicama prostituisanja i rehabilitaciji prostitutki. Prostitucija se danas odvija u raznim oblicima. Postoje bordeli (u sluajuHrvatske, gdje je prostitucija zabranjena, usluge se objavljuju u oglasima i odravaju tajno u stanovima), ulina prostitucija, escort usluge, seksualni turizam i druge.Kljune rijei: prostitucija, rehabilitacija, trgocvina ljudima, rtve trgovine ljudima1. Uvod Prostitucija(od latinske rijeiProstituere, koja znai "javno izlagati") je prodavanje seksualnih usluga za novac ili neku drugu uslugu (zapoljavanje, rijeavanje problema itd. ). Prostitucija se esto spominje kao najstariji zanat na svijetu. Osoba koja prodaje seksualne usluge se zoveprostitutka. Ovim poslom se uglavnom bave ene ijim se uslugama slue mukarci koji su samci, eljni pustolovine ili su jednostavno znatieljni. No u manjini se prostitucijom bave i mukarci, ije usluge iz istih razloga koriste ene ( iligaymukarci ). Uz enske prostitutke esto idu i zatitnici (makroiili svodnici) koji od njih esto uzimaju 50% zarade a katkad se u ekstremnim sluajevima koriste i nasiljem i ucjenama. Kontakt sa prostitucijom se smatra drutveno neprihvatljivim. ene koje se dobrovoljno bave prostitucijom to uglavnom rade zbog novca. Vrlo malen broj otpada u toj kategoriji na one koje to rade jer su nimfomanke, eljne pustolovine ili osvete nad roditeljima. Najstarija javna kua kod koje su sauvani podaci bila je u graduUrukuu Sumeriji. Iz dobaNebukadnezeraII. (od 605. do 562. g. prije nove ere) naeni su ugovori iz kojih proizlazi da su bogati graani uBabilonuiz prostitucije svojih robinja vukli znatne zarade.

2. Podjela i tipizacija prostitucije

Razliite podjele pojave prostitucije oslikavaju stanje i odnos zajednice prema prostituciji u odreenom vremenskom periodu i na ogranienom prostoru. enska prostitucija esto je sinonim za pojam prostitucije uope, jer je ona najei i najbrojniji oblik prostitucije. Ona se u naoj zemlji javlja u svim vidovima, kao: - Heteroseks ualna - Homoseksualna - Javna - Tajna - Povremena - Pojedinana - Organizovana - Prostitucija mlaih i punoljetnih Povremena prostitucija se odnosi na ene ili mlade ljude koji ele da mjeseno sastave kraj s krajem i ne upranjava se samo u tradicionalnim kvartovima. Teko se otkriva. Jedna od najjednostavnijih podjela prostitucije je na: - Prinudnu i - Dobrovoljnu prostituciju Prinudna prostitucija je prisutna na naim prostorima naroito kod prodaje ena iz zemalja istonog lagera, a najee je vlasnici barova obrazlau otplatomduga, odnosno nadoknadom. Ponekad se ena koja je prisiljena na prostituciju u poetku kasnije nastavlja dobrovoljno baviti ovim poslom. Dobrovoljna prostitucija, podrazumijeva prodaju sopstvenog tijela bez prisile, za novac ili uslugu.

Javna i tajna prostitucija - Usvajanje abolicionistikih zahtjeva u veini zemalja svijeta i naputanje reglementacije prostitucije praktino je dovelo do toga da je danas prostitucija u pravilu tajna. Termin tajna nije adekvatan, jer za postojanje prostitucije, i to ne samo apstraktno kao pojave, nego konkretno u odnosu na osobe, mjesta gdje se prostitucija vri i naine kako se moe doi do prostitutki, zna se u najirim slojevima. Prema tome, prostitucija nije nikakva tajna. Terminom tajna eli se oznaiti da nije drutveno doputena, niti propisima sankcionisana, da znai obavljanje radnji koje drutvo ne odobrava, ak i zabranjuje, ali bez ikakvih sankcija prema odreenim kategorijama uesnika. Organizovana prostitucija javlja se u raznim oblicima: a) Tajne javne kue b) Call girls - djevojke na poziv; ovaj oblik prostitucije proirio se nakon II svjetskog rata c) Djevojke iz albuma su jedna od va rijacija call-girls Djevojke potom to je meugradski, posebno prilagoeni oblik call girls; prostitutke posluju uz pomo pote. Kod posrednika se nalazi album sa fotografijama, ispod fotografi je broj, klijent vri izbor koju djevojku kada i gdje eli. Trgovaka intervencija u krevetu Pri obavljanju znaajnih poslova biznismeni brinu za pravu atmosferu u kojoj se poslovi bolje sklapaju. Motorizovane-klakson prostitutke iskoritavaju mogunosti motorizovanog saobraaja. Klupske prostitutke djeluju kao lanice ekskluzivnih klubova velikih gradova. Jedan od najstarijih oblika prostitucije je vojna prostitucija. Postoje svjedoanstvada su osvajai sa sobom vodili vei broj ena koje su pruanjem seksualnih usluga ratnike inile borbenijima. U literaturi se moe nai i podjela prostitucije na: - Profesionalnu, - Neprofesionalnu i - Amatersku prostituciju Ulina prostitucija, kao tradicionalni oblik prostitucije, vremenom postaje sve manje privlana zbog najvee opasnosti od zaraze nekom od venerinih bolesti. Takoe, postoji i opasnost da muterija moe lako biti opljakana prilikom sklapanja posla, bilo od makroa, same prostitutke ili nekog treeg. Osim navedenih podjela, kroz historijski razvoj javilo se vie razliitih tipova prostitucije, meu kojima su: - Religiozna - Ritualna - Kompenzaciona - Supstituciona i - Profesionalna prostitucija Religiozna prostitucija je predstavljala vid slube prema nekom boanstvu (npr. hramska prostitucija u Babilonu u ast boiju), poslije ega je moglo doi do udaje na uobiajeni nain. Po ovom tipu prostitucije, ena je bila obavezna da bar jednom u ivotu bude prostitutka. Ritualna prostitucija se sastoji u vrenju seksualnih odnosa tek udatih ena u obliku javnog rituala u kome uestvuje vie lica. Kompenzaciona prostitucija predstavlja vid kompenzacije za nedostatak seksualne njenosti, osjeanja i razumijevanja u braku. Supstitucionalna prostitucija se sastoji u vrenju seksualnih odnosa sa prostitutkama umjesto sa branom i vanbranom, uglavnom u sluajevima odvojenog branog ivota. Profesionalna prostitucija, iako datira jo iz vremena antikog drutva, javlja se kao savremeni oblik prostitucije koja podlijee razliitim klasifikacijama, od najjeftinijih prostitutki pa do ljepotica, avanturista, koje se voze u elegantnim kolima i time muterijama nude finu iluziju besplatnog ina. esto se, u literaturi, moe nai i podjela prostitucije na heteroseksualnu, homoseksualnu i transvestitsku.

Faze ulaska u svijet prostitucije Ulazak osobe u svijet prostitucije uzrokovan je nizom razliitih okolnosti, socijalnim uslovima koji to olakavaju i internacionalizacijom drutvenog etiketiranja, a u veoma rijetkim sluajevima slobodnim izborom. padijer-Dini J. navodi: N. Dejvis, 1971, u empirijskom istraivanju procesa u kome ena postaje prostitutka, intervjuisala je trideset ulinih prostitutki koje su se nalazile u popravnoj ustanovi i utvrdila da postoji tipian obrazac formiranja prostitutke kroz koji su one prole: - Povremeni promiskuitet - Prelazna faza i- Profesionalna (potpuno razvijena) prostitucija Prva faza povremeni promiskuitet obuhvata period postepenog prelaenja promiskuitetnog ponaanja ka prvom inu prostituiranja. Ova faza traje vie godina, poinje u ranoj mladosti. Objanjava se okolnostima u kojima su djevojke ivjele: porodice koje su bile jako popustljive, sa slabom ili nikakvom kontrolom, kao i pripadanjem grupama vrnjaka koji su oekivali i poticali rane seksualne odnose. Osjeaj djevojaka da su ih roditelji i uitelji u mladosti smatrali za hrave, razliiteustvari je rano etiketiranje koje je doprinijelo kasnijem nastajanju identiteta prostitutke. U drugoj fazi prelazna devijantnost djevojka stie odreena znanja potrebna za prostituciju, povremeno se prostituira, ali o sebi jo ne misli kao o prostitutki. Prvenstvena motivacija za prostituiranje je ekonomska dobit. Posljednja faza u procesu formiranja prostitutke jeste profesionalizacija. Kada je drutveno etiketirana kao prostitutka i kada sebe smatra za prostitutku, djevojka od seksa ini zanimanje i svoj ivot organizuje u skladu sa tim. Moemo zakljuiti da se nijedno ljudsko bie ne raa sa predispozicijama za bavljenje prostitucijom. Prostitutka se ne postaje odjednom, naglo. Prvi korak, koji se neizostavno mora obaviti, jeste ulazak u sistem koji e najbezbolnije i nesmetano omoguiti bavljenje najstarijim zanatom. Za razumijevanje procesa formiranja prostitutke koja se bavi ulinom prostitucijom, Dragan Radulovi navodi drift model, koji ima nekoliko faza: Prilagoavanje Akulturacija Asimilacija i Povezivanje Prva faza je prilagoavanje, u kojoj se djevojke privikavaju na negativnu sliku o sebi kao posljedicu nepovoljnih porodinih okolnosti (siromatvo, bijeda, raznovrsne fizike i seksualne zloupotrebe, stvaranje osjeaja inferiornosti i nemoi i dr.). Druga faza je akulturacija i nju odlikuju neuspjeh u obrazovanju, poveana laljivost i otpadnitvo, to najee dovodi do delinkventnog ponaanja. Odatle do susreta sa pravosudnim organima nije veliki korak. Nakon sukoba sa zakonom, ove djevojke dobijaju etiketu i ne preostaje im nita drugo nego da se potpuno ukljue u potkulturu devijanata, to za njih uglavnom znai prostituisanje. Tada se povezuju sa drugim prostitutkama i poinju da ue pravila profesije. Asimilacija je trea faza procesa ulaska u prostituciju, kada djevojke poinju brzo i lako zaraivati na ulici, to dovodi do oivljavanja nekih starih izmatanih i umiljenih elja. Tako ohrabrene, uputaju se u igru brzog uspjeha, a ako im pritom poe za rukom da dobro zarauju, stjeu i ugled meu ekipom. etvrta i posljednja faza je povezivanje. To je susret sa podvodaem, koji joj navodno nudi ljubav, porodicu, ini od nje enu. Obino se vjeruje da su podvodai ti koji stvaraju prostitutke, ali injenica je da veina prostitutki samostalno poinje sa prodajom vlastitog tijela, a susret sa podvodaem im samo pomae u izgradnji stila.

Uloga klijenta i posrednika U lancu procesa prostituisanja nalazi se klijent, bez kojeg ne bi ni bilo potranje, pa samim tim ni prostitucije. Nerijetko, u naem argonu, kad je rije o klijentu, susreemo se i sa pojmovima: muterija, kupac, papan, konzument, legenda, drijebac, sisoje, jaha i slino. Psiholog Osvald varc o klijentima istie: Uzgred reeno, mukarci koji esto posjeuju prostitutke zasluuju istu osudu, jer oni koji plaaju ceh jednaki su onima koji ga prihvataju. Ovo jo nije dovoljno prihvaeno i ljaga prostitucije je rezervisana samo za ene, vjerovatno zato to su moralne norme uvijek stvarali mukarci.[footnoteRef:2] Prema istom autoru, mukarci koji posjeuju prostitutke, mogu se podijeliti u tri grupe. [2: Djeija prostitucija trei zloin u svijetu, Podaci UNICEF-a, Dnevni avaz, www.avaz.ba, Sarajevo, 14.12.2001.]

Prvu grupu klijenata ine oni koji, kao poetnici, najee ele da naue tehniku umjetnosti ljubavi, svjesni ili pak nesvjesni potpuno bezlinog kontakta. Usluga koju prostitutka prua mladiu, a preko njega i drutvu, sastoji se u tome da ga naui tehnici seksualnog ivota i da sebe ponudi kao teren za vjebanje. Drugu grupu posjetilaca prostitutki predstavljaju neurotiari. Oni su, bar bioloki, odrasle osobe. Ali ih strah, centralni fenomen mentaliteta neurotiara, spreava da doive pravilne, line i potpune odnose sa enama. Kontakt i spajanje za njih znai ustupanje i zarobljenitvo. Trea, najbrojnija grupa koja potpomae prostitutke, sastoji se od mukaraca koji se obino nazivaju ljudi sa ulice.

3. Razliiti sistemi socijalne reakcije na pojavu prostitucije

Prostitucija kao drutvena pojava oduvijek je nametala potrebu da bude regulisana na drutveno prihvatljiv nain. Kako su se razvijali oblici prostitucije i poveavao njezin obim i kako je, s druge strane, jaala i razvijala se organizacija vlasti u pojedinim drutvima, tako su nastajale, mijenjale se, jaale ili slabile drutvene mjere za regulisanje prostitucije. Kako se, u raznim zemljama i u razno vrijeme, ovaj stav mijenjao zavisno od niza ideolokih, sociolokih i ekonomskih utjecaja, tako su se mijenjale i odredbe kojima je regulisana prostitucija. Danas u svijetu postoji vie sistema spreavanja i drutvene reakcije na prostituciju, od kojih su najzastupljeniji: Sistem tolerancije Sistem abolicije Sistem prohibicije Sistem reglementacije 3.1. Sistem tolerancije Sistem tolerancije podrazumijeva potpuno neangaovanje drave na spreavanju ove pojave. Prostitucija se vri javno i slobodno, bez ikakve kontrole i nadzora. Ovakav sistem omoguava irenje prostitucije, a preko toga i pojavu kriminaliteta i drugih sociopatolokih pojava koje prate ovu drutvenu devijaciju. 3.2. Sistem abolicije Sistem abolicije predstavlja, ukidanje i zabranu vrenja prostitucije po javnim kuama. Meutim, to ne znai istovremeno i put iskorjenjivanja ove drutveno negativne pojave. Ono to se ukida ovakvim sistemom ustvari nije prostitucija, ve samo njeno regulisanje od strane drave. Pokret abolicionizma javio se u Engleskoj u drugoj polovini 19. vijeka, odakle se proirio na gotovo sve evropske i vanevropske zemlje. Veina zemalja u svijetu formalno ukinula prostituciju, ali, i pored formalne zabrane, prostitucija u mnogim zemljama faktiki postoji, vri se ilegalno, to znai da se kontrola i medicinski nadzor u takvim uslovima tee moe provoditi. 3.3. Sistem prohibicije Sistem prohibicije polazi od potpune zabrane prostitucije u bilo kojem obliku. Prostitutke se krivino gone i kanjavaju zbog same injenice bavljenja prodajom sopstvenog tijela. Dakle, inkriminie se bavljenje prostitucijom, bilo kao krivino djelo bilo kao administrativni prekraj. Po ovom sistemu, osim prostitutke, kanjavaju se podvodai i svodnici kao poinioci krivinog djela. 3.4. Sistem reglementacije Sistem reglementacije podrazumijeva zdravstveno-policijski nadzor nad osobama koje javno provode blud. Slino je odreenje reglementacije koje smatra da zakonsko priznavanje prostitucije kao slobodne profesije mora biti pod strogim nadzorom sanitetskih i dravnih slubi. U veini evropskih zemalja u 19. vijeku, reglementacija je postojala kao sistem, ali je rezultirala irenjem prostitucije. Zamjerke koje su, izmeu ostalih, upuivane na raun reglementacije su: da nije poboljala kontrolu prostitucije, da je omasovila trgovinu ljudskim tijelom i da ju je ozakonila, ime je davala legitimnost trgovini ljudima. Ozbiljna zamjerka se odnosila i na nepostojanje kontrole klijenata u vezi sa venerinim bolestima, jer samo kontrola prostitutki nije dovoljna. Iz svega navedenog proizlazi da reglementacija predstavlja, zapravo, legalizaciju prostitucije od strane drave, dakle, situaciju u kojoj drava dozvoljava postojanje javnih kua i vri kontrolu ovih kua u kojima ive ene koje se bave prostitucijom (klasini reglementarizam) ili uvodi knjiice za prostitutke pomou kojih se vodi njihov medicinski nadzor i ljekarska kontrola. Odnos prema prostituciji razlikuje se ne samo od zemlje do zemlje, nego i u pojedinim regijama jedne zemlje.

4. Primjeri sistema u evropskim zemljama

Danas je prostitucija poprimila svjetske razmjere. Kao posljedica socijalnih, politikih i ekonomskih problema, njena ekspanzija u svim regijama svijeta samo ohrabruje trgovinu ljudima. Kasnih 1990-ih godina u velikom broju drava sprovedene su ili predloene neke radikalne i inovativne pravne reforme koje se tiu regulisanja prostitucije. Njemaka se smatra veoma liberalnom zemljom u Evropi u pogledu prostitucije. Prema nekim procjenama, u Njemakoj, koja je legalizirala prostituciju, na najstarijem zanatu na svijetu godinje se obrne 12,5 milijardi maraka. A to znai da e 400.000 ena koje se bave prostitucijom napokon dobiti neki utvreni status. Inae, polovica osoba koje se bave prostitucijom u Njemakoj su strankinje. Svaki peti mukarac redovno koristi njihove usluge. U ovoj zemlji prodavaice ljubavi na dobit koju im donosi njihova aktivnost plaaju porez. Zakon zabranjuje podvoenje, izrabljivanje i reklamiranje. U Holandiji prostitucija je legalizovana djelatnost. U svakom gradu te 18-milionske drave, po povrini neto manje od Bosne i Hercegovine, postoji ulica sa prostitutkama koje stoje u izlozima nudei svoje usluge potencijalnim muterijama- etaima. Holandski parlament je prije nekoliko godina prostitutkama u toj zemlji, kojih ima izmeu 25 do 30 hiljada, priznao radni sta i bolovanje. Formiran je i sindikat prostitutki, s kojim mukarci i ene u industriji seksa dobivaju ista prava kao i normalni radnici u uslunom sektoru, te potpisuju kolektivne radne ugovore sa efovima svojih bordela. U Ukrajini prostitucija je ilegalna djelatnost. Ukrajina ima 50.861.000 stanovnika (zaokruen broj iz 2000. godine). Neto lini dohodak: 62.5 amerikih dolara mjeseno (podaci Svjetske banke za 1999. godinu). Preko 30% stanovnitva ivi ispod granice siromatva. Prema pravnoj regulativi, predvieno je kanjavanje za krivino djelo trgovine ljudima ili drugi oblik postupanja koji se odnosi na prevoz ljudi. Odredbe zakona su fokusirane na prodaju, transfer ili bilo kakvo protivpravno postupanje u legalnom ili ilegalnom prevozu lica preko granica Ukrajine za dalje preprodaje ili predaje drugom licu u svrhu seksualne eksploatacije, ukljuivanja u pornografsku industriju, kriminalne aktivnosti, dranje u ropskom odnosu i ostalo. Predviena je kazna od 3 do 8 godina. U 1999. godini je Ministarstvo unutranjih poslova Ukrajine osnovalo specijalnu jedinicu za borbu protiv trgovine ljudima na nacionalnom i regionalnom nivou. Jedinice su operativne od 2000. godine. Centri trgovine ljudima su op, Odesa i pogranina mjesta sa Rumunijom. U Velikoj Britaniji kanjivo je podvoenje i reklamiranje ena. Odreene inicijative kojima je cilj popravljanje drutvenog poloaja prostitutki, veoma rano javljaju se i u Velikoj Britaniji. Tako je, naprimjer, 1979. godine na sjednici Donjeg doma britanskog Parlamenta bio razmatran prijedlog Zakona o zatiti prostitutki. Da bi stekle pravo na socijalnu zatitu i penziju, mnoge prostitutke u poreskim prijavama svoju djelatnost, jo tada, nazivaju drutvenim uslugama. S druge strane, pak, jo tada su prostitutke nazivane najstarijim psihoterapeutima na svijetu. Prema raspoloivim podacima, prostitucija u Britaniji nije zabranjena djelatnost iz dva razloga: a) jer se za branom prostitucija ne moe iskorijeniti i b) zato to bi zabrana naruavala ljudska prava. U paniji je prostitucija legalizovana 1995. godine, a u Madrid svakodnevno stiu nove djevojke, najee iz Maroka, Nigerije, Dominikanske Republike i drugih zemalja. U Francuskoj, tradicionalnoj zemlji zabave, prostitucija se ve toliko modernizovala i usavrila, da je prisutna svugdje i za svakoga. Posebno u Parizu, pojava Minitela izazvala je na tritu seksa pravi boom. Dovoljno je birati broj 3615 i napisati ime Lulu, Lili ili slino, i kontakt je uspostavljen. Hot line i mali oglasi u besplatnim novinama predstavljaju nain vrbovanja koji je u ekspanziji; njima od sada treba dodati Internet. U Sjedinjenim Amerikim Dravama Prostitucija i sve to je u vezi s njom smatraju se krivinim djelima i kao takvi su zabranjeni. Javne kue zabranjene su u veini drava.5. Zatitno zbrinjavanje i planiranje oblika pomoi rehabilitacije i resocijalizacije, pruanje psiho-socijalne podrke (socijalna zatita)

Oblici zatite i profesionalni standardi Osiguravanje osnovnih potreba rtvama trgovine ljudima i prostitucije obavezno treba biti planirano i podrazumijeva pripremu individualnog plana pomoi za svaku rtvu. Ovaj plan priprema se na osnovu procjene potreba za rtvu i u saradnji sa samom rtvom. Osigurava se pomo u nekoliko oblika i pod nadlenou nekoliko slubi: Sigurnosne slube Slube socijalne zatite Zdravstvene slube Pravne slube NVO na nain da: a) U fazi identifikovanja rtve vre odgovarajuu procjenu line sigurnosti prostitutke b) U fazi kada je prostitutka ve smjetena u sklonite kontinuirano vre procjenu i nadzor njene line sigurnosti [footnoteRef:3] [3: Adajli Dedovi Azra: Prostitucija u Bosni i Hercegovini, Fakultet kriminalistikih nauka Sarajevo, 2003]

a) Koje profesionalne standarde koristimo u asistenciji?

Osnovni profesionalni standardi predstavljaju mehanizme za osiguravanje sigurnosti rtava, fizikog i psihikog zdravlja, ekonomskog osnaivanja, kolovanja, porodine i drutvene integracije i drugih potreba. Kompleksnost ovih mehanizama nas upuuje na razvijanje multidisciplinarnog i interpersonalnog pristupa u radu profesionalaca, te uvezivanje i koordinaciju svih aktera koji se bave rjeavanjem problema trgovine ljudimai prostitucije. Obavezujui standardi u asistenciji rtvama jasno su definisani Pravilnikom o zatiti stranaca rtava trgovine ljudima (Slubeni glasnik BiH, br. 33/04) i Pravilima o zatiti rtava i svjedoka rtava trgovine ljudima dravljana Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 66/07) i ista predviaju sljedee: Zatitu privatnosti i identiteta rtve trgovine u smislu da je u svim postupcima obavezna primjena pravila povjerljivosti. Ministarstvo sigurnosti je u obavezi, u cilju zatite identiteta rtava trgovine uspostaviti evidencije personalnih podataka rtava trgovine, usaglaene sa zakonima i drugim propisima o zatiti linih podataka, te omoguiti pristup podacima osobama ovlatenim za koritenje tih podataka.

b) Gdje osigurati smjetaj za prostitutke? Zatitno zbrinjavanje i smjetaj se organizuje kada su u pitanju stranci rtve trgovine ljudima. Sklonita koja obavljaju ovu djelatnost moraju imati potpisane protokole o saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH. Domae rtve trgovine ljudima smjetaju se u iste kapacitete u skladu sa protokolima o saradnji koji su potpisale nevladine organizacije sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Domae rtve mogu biti smjetene i u druge vrste smjetaja po osnovu uspostavljene saradnje nevladine organizacije sa nadlenim institucijama na lokalnom nivou. Tokom faze identifikacije slube sigurnosti sarauju sa centrom za socijalni rad, menadmentom sklonita i pravnom slubom prilikom procjene adekvatnog smjetaja za rtve. Tako postoje sklonita kategorisana prema stepenu rizika, te u BiH postoje: Sklonite visokog rizika Sklonite srednjeg rizika Sklonite niskog rizika Druge vrste smjetaja

c) Kako treba postupiti ovlateni profesionalac u sigurnoj kui? Pomo i zatita rtvama trgovine ljudima poinje od prvog kontakta sa odgovarajuim terapeutom i/ili osobama koje rade u sigurnoj kui/sklonitu. Vaan uslov za pruanje neophodne pomoi i podrke je uspostavljanje povjerenja usklaivanjem verbalne i neverbalne komunikacije, kao i uvaavanjem potreba rtava. Izgraene komunikacijske vjetine profesionalaca olakavaju uspostavljanje odnosa izmeu profesionalca i rtve. Vano je imati na umu da prostitutka smjetena u sigurnu kuu treba imati osjeaj da joj se vjeruje i da je potovana kao ljudsko bie. To se moe postii postavljanjem pitanja koja mogu pomoi da profesionalci saznaju o potrebama, kao i oekivanja od strane iste. Nakon iskazivanja oekivanja i potreba, neophodno je suoiti prostitutku sa realnim oekivanjima, tj. ukazati na ostvariva oekivanja kroz meusobnu saradnju. Na kraju ovog dijela procesa, prostitutka se upoznaje sa uslugama koje joj stoje na raspolaganju. d) Kako treba postupiti ovlateni profesionalac iz slube socijalne zatite? Socijalni radnik, kao i ostali profesionalci, trebaju uspostaviti odnos uzajamnog povjerenja izmeu sebe i rtve trgovine ljudima i prostitutkama. Detaljniji razgovor sa rtvom obavljaju strunjak psiholog i/ili psihijatar. Razgovor psihologa treba voditi na nain da prostitutka navede da sama ispria deavanja i dogaaje vezane za okolnosti u kojima je pronaena. Kada prostitutka ne sarauje sa socijalnim radnikom, uzimaju se opi podaci, socijalna anamneza i nastavlja se proces praenja potencijalne rtve, njene porodice i okruenja. e) Koje informacije u okviru pravne pomoi treba osigurati rtvama prostitucije? Prostitutka se odmah, pri prvom susretu, upoznaje sa pravom na pravnu pomo i pravnog savjetnika koji, u skladu sa zakonima i propisima. Prostitutka se upoznaje sa pravima i obavezama koje ima u skladu sa zakonima i pravilnicima. [footnoteRef:4] [4: Kriminalistike teme: Socijalna kontrola:problemi, perspektive i dileme, Sarajevo, 2013]

Vrsta i koncept intervencije Ko su sve akteri u direktnoj asistenciji prostitucije? Kompleksnost fenomena prostitucije predoena na osnovu izloenih informacija, kao to je vie puta naglaeno, zahtijeva dobro koordiniran rad i saradnju mnogih aktera u borbi protiv trgovine ljudima i prostitucije. U BiH, ti akteri su sljedei: a) Policija i tuilatvo Sve informacije prikupljaju po zakonima o krivinom postupku u BiH. b) Centar za socijalni rad Djeluje u skladu sa zakonima o socijalnoj zatiti, porodinim zakonima, zakonima o upravnom postupku i propisima koji definiu kancelarijsko poslovanje i voenje slubene evidencije. Neki centri za socijalni rad su uveli standardizovane obrasce za prikupljanje i obradu podataka. Podaci se prikupljaju u direktnom kontaktu sa prostitutkom kao i svim ostalim osobama iz okruenja koje mogu dati vanu informaciju, te od ostalih nadlenih slubi na lokalnom nivou. c) Organizacija koja prua pravnu pomo Koriste se informacije koje su prikupljene od strane svih drugih institucija i organizacija koje daju direktnu asistenciju rtvi. f) Zdravstvene ustanove Otvaraju zdravstvene kartone za sve prostitutke u koje se biljee svi podaci o istoj. Podaci o zdravstvenom stanju su povjerljivi i ne mogu se iznositi u javnost. Psiholoka procjena o trenutnom stanju rtve trgovine ljudima i prostitucije Takoe je povezana sa krivinim postupkom, ali i sa svim drugim aktivnostima direktne asistencije pruene prostitutki, naroito u pogledu osiguranja njene adekvatne detraumatizacije, odnosno rehabilitacije i resocijalizacije. Prema nekim istraivaima prostitucije posljednih nekoliko decenija u Evropi i svijetu, meu osnovne ciljeve rehabilitacije prostitutki, ubrajaju se:1. Sveobuhvatna zatita ene od tetnih uticaja sredine u kojoj ivi2. Izgradnja fizikog i moralnog lika ene jo od najranije mladosti3. Vaspitno duhovno i moralno shvatanje ivota koji nije nimalo jednostavan, nego je teak i sloen, ukljuujuu elju za radom 4. Njihovo obrazovanje, ako je mogue, za zanat ili zanimanje koje ele5. Nalaenje zapoljenja 6. Stvaranje novog prijateljskog kruga koji e zamijeniti drutvenu sredinu kojoj su pripadale Jedan njemaki psihijatar, uz pomo iznenaujueg velikog broja ljudi, izvrio eksperiment sa velikim brojem djevojaka koje su se prostituisale, zaposlivi ih kao kune pomonice, dadilje i slino. Poslije godinu dana 85% ovih djevojaka napustilo je svoje nove domove volei vie svoj raniji pusti ivot, nego ma kakav drutveni komfor, koji je trebalo platiti radom. Rehabilitacija i resorbcija prostitutki predstavlja vrlo teak i sloen zadatak. Praksa pokazuje da ni uz najvea zalaganja nije mogue postii stoprocentne uspjehe. Unato tome, takvi su napori naophodni. Naalost, kod nas u Federaciji uBosne i Hercegovine tom planu praktino uinjeno vrlo malo.[footnoteRef:5] [5: ari Hariz: PROSTITUCIJA i ostale pojave socijalne patologije, Tuzla, 2008]

ZAKLJUAK Prostitucija je veoma diskutovan pojam irom svijeta i postoje razne strategije i zakonodavstva koja su unaprijeena kako bi se sprijeila prostitucija. Neki trvde da je rijeavanja problema prositucije vrlo jednostavno, naime treba jezakonom zabraniti i proglasiti krivinim dijelom. Naalostpostoje i oni koji tvrde da bi najefikasnija solucija rijeavanja ovog problema bila legalizacija prostitucija.lan 3. Ustava Evropske Unije o Fundamentalnim Pravima ukazuje na to da svako ljudsko bie ima univerzalno pravo na integritet i da je zakonom zabranjeno da ljudsko bie ili dijelovi ljudskog bia budu predmet ekonomskog prosperiteta. Uprkos ovojinjenici, postoje onikoji su za legalizaciju prostitucije jer kako i sami kau, na taj nain bi se prostitutka smatrala uslunom radnicom seksualne radnje. Prostitucija bi se ujedno regulisala kao radna snaga i profesija, a prostitutke bi bile jednako zatiene kao i ostali radnici/ce. Svakako ovakve ene ili rtve prostitucije ne treba osuivati nego im treba pruiti pomo i ruku spasa. Rehabilitacija i resocijalizacija prostitutki predstavlja vrlo teak i sloen zadatak u procesu socijalne reintegracije. Naa socijalna akcija na suzbijanju prostitucije svodi se na administrativno kanjavanje i verbalne savjete, a oni su, dokazano je, sasvim neefikasni. Bez postojanja i efikasnog funkcionisanja odgovarajuih institucija i definisanja njihovih jasnih nadlenosti i funkcionalnih veza i postojanja posebnih specijalizovanih strunih slubi, nije mogue preduzeti cio niz mjera neophodnih u procesu prevencije i spreavanja prostitucije i socijalne reintegracije osoba koje su se bavile najstarijim zanatom na svijetu.

LITERATURA

1. Adajli Dedovi Azra: Prostitucija u Bosni i Hercegovini, Fakultet kriminalistikih nauka Sarajevo, 20032. Petrovi Borislav; Meko Gorazd: Kriminologija, Sarajevo, 20083. Smaji Mirza: Organizovani kriminal u BiH, Sarajevo, 20104. Kriminalistike teme: Socijalna kontrola:problemi, perspektive i dileme, Sarajevo, 20135. ari Hariz: PROSTITUCIJA i ostale pojave socijalne patologije, Tuzla, 20086. Djeija prostitucija trei zloin u svijetu, Podaci UNICEF-a, Dnevni avaz, www.avaz.ba, Sarajevo, 14.12.2001.7. Milosavljevic, B. : Socijalna patologija i drustvo, Banja Luka, 20048. http://www.msb.gov.ba/anti_trafficking/dokumenti/prirucnici/?id=6071