SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE PREDŠKOLSKOG I … · U nastojanju da se kod djece i adolescenata razviju zdrave prehrambene navike neophodno je združeno djelovanje na relaciji

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalno ministarstvo obrazovanja i naukeFederalno ministarstvo zdravstva

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE PREDŠKOLSKOG I ŠKOLSKOG

UZRASTA

Sarajevo, 2012. godine

5

SADRŽAJ

Uvod ...................................................................................................7

1. Zašto smjernice? ....................................................................9

1.1. Značajishranezazdravlje..................................................91.2. ProblemivezanizahranuiishranuuFederacijiBosnei

Hercegovine .....................................................................101.3. Komesusmjernicenamijenjene? ....................................13

2. Normativi i standardi za ishranu djece u odgojno-obrazovnim ustanovama .................................................................................13

2.1.Elementizaodređivanjenormativaishrane...............................13

2.2.Fiziološkenormeishranepredškolskeiškolskedjece ..............142.2.1.Energetskepotrebe ................................................................152.2.2.Potrebeumakronutrijentima .................................................152.2.2.1.Masti ...................................................................................152.2.2.2.Ugljikohidrati .......................................................................152.2.2.3.Proteini ...............................................................................162.2.2.4.Metodeizračunavanja ........................................................162.2.3.Potrebeumikronutrijentima...................................................182.2.3.1.Vitamini ................................................................................182.2.3.2.Minerali ................................................................................182.2.3.3.Metodeizračunavanja ........................................................19

2.3 Strukturairežimdnevneishranedjeceuustanovama .........19

2.3.1 Vrsteobroka .................................................................202.3.2 Trajanjeobroka .............................................................202.3.3 Vremenskirasporedobroka .........................................202.3.4 Preporučenovrijemeserviranjaobroka ........................202.3.5 Dužinaboravkauustanoviibrojobroka .......................22

6

2.4Nutritivnisadržajobrokauplaniranjujelovnika ......................22

2.4.1.Nutritivnisadržajškolskeužine .......................................30

3. Preporuke za primjenu normativa i standarda ishrane djece u odgojno-obrazovnim ustanovama ......................31

3.1. Upravljanjeishranomuodgojno-obrazovnim ustanovama ......................................................................31

3.2. Osiguranjezdravstveneispravnostihrane .......................313.3. Raznolikostnamirnicaipiramidaishrane ........................313.3.1. Djecauzrasta6-12mjeseciujaslicama ........................323.3.2. Djecapredškolskogiškolskoguzrasta .........................35

3.4. Preporukezavoduinapitke .............................................393.5. Preporukezaograničavanjeunosasoli ...........................403.6. Preporukezaograničavanjeunosašećera ......................413.7. Namirnicekojetrebaograničitiili

upotpunostiizbjegavati ....................................................413.8. Preporučenibrojiveličinaporcija.....................................43

4. Reference ...........................................................................47

7

Uvod

IzradaSmjernica za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta rezultat je integrisanog djelovanja Federalnog ministarstvaobrazovanja inauke,Federalnogministarstvazdravstva,Zavodazajavnozdravstvo,WorldVisonorganizacijeistručnjaka-nutricionistaizjavnogzdravstvausmjerenogkakreiranjuiuspostavljanjuuslovazazdravisiguranrastirazvojdjeceuFederacijiBosneiHercegovine.

Dokumenttakođerpredstavljareafirmacijuposvećenostiunapređenjuiintenziviranjuaktivnostizaosiguranjepravilneishranedjece,kakobionamogladosećisvojpunipotencijalrastairazvoja.

Ovakvo intersektorsko, integrisano djelovanje utemeljeno je naProtokolu o saradnji u oblasti unapređenja ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovinekojegsu3.4.2012.godineuSarajevupotpisalifederalniministarobrazovanjainauke,federalniministarzdravstvaifederalniministarradaisocijalnepolitike.

Protokol je nastao na osnovuPolitike za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je VladaFederacije BiH usvojila 11. 5. 2011. godine i svjedoči o dogovorupotpisnika da koordiniranim, zajedničkim, integrisanim djelovanjemunapređujuranirastirazvojdjeceuFederacijiBosneiHercegovine,saposebnimnaglaskomnamarginaliziraneskupineiposebnovodećiračunaonjihovojzaštitiodsvihoblikadiskriminacije(1).

MultisektorskaRadnagrupaizoblastiobrazovanja,zdravstvaisocijalnezaštite,auzpodrškuUNICEF-aBiHsačinilajeNacrt Strateškog plana za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji BiH, 2013-2017. godina, ukojemomogućavanjedjecizdrave ishranezauzimaposebnomjesto(2).

VladaFederacijeBosneiHercegovineusvojilajenacrtdokumentana65.sjednici,održanoj23.10.2012.godine.

Federalnoministarstvozdravstvajeusaradnjisapartnerima,sačinilonacrt Politike za unapređenje ishrane djece u Federaciji Bosne i Hercegovine koja definiše prioritetne ciljeve djelovanja, uključujući:jačanje svijesti o značaju odgovarajuće prehrane djece za pravilan

8

rastirazvoj,prevencijubolestiidostizanjenjegovogpunograzvojnogpotencijala,osiguravanjedostupnih ikvalitetnihusluga i informacija,provođenje integriranih programa, edukaciju, osiguranje sigurnogizdravogsnabdijevanjehranom, teunapređenjesistemapraćenja ievaluacije(3).

Takođe, federalni ministar obrazovanja i nauke, federalni ministarzdravstvaidirektorWorldVisionorganizacijepotpisalisuMemorandum o saradnji u realizaciji projekta „Ishrana i zdravlje djece, trudnica i majki“ koji je podsticaj za izradu smjernica i standarda za zdravuishranudjecepredškolskogiškolskoguzrasta.

Naime,postojećistandardisuzastarjeli(4)ibilojeneophodnonjihovoinoviranje i usklađivanje sasavremenim trendovimau ishranidjecekoja treba da bude zdrava osnova za njihovo sretno i poticajnoodrastanje,kakouokviruporodice,takoiuokviruvrtićaiškole.

Akoimamouvidudaje,sjednestrane,međuvulnerabilnimgrupamakaoštosuromskadjecapothranjenostprisutnauvisokimprocentima(24%), dok je, s druge strane 17% djece ispod 5 godina u FBiHprekomjerno teško, da16%školskedjecenikadanedoručkuje, davoćekonzumirasvakodnevnosamo55,8%,apovrće45,8%djece-neophodnojesnažnointegrisanodjelovanjeuovojoblasti(3).

Kažudajesličnostizmeđuslobodeizdravljautomeštonjihovupravuvrijednostspoznajemotekondakadostanemobeznjih.

Vjerujemo da će Smjernice za zdravu ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta koje slijede kontinuitet prethodno donesenihdokumenatauovojoblasti,akojisezasnivajunaintegrisanompristupu,bitiosnovazapravilanislobodanizborkojinesmijeimatialternativu–izbordaseživizdravo,usigurnomipoticajnomokruženju.

NapominjemodajeovoprvikorakunaporimadaseunaprijediishranadjeceiomladineuFBiH,kojipostavljaosnovezadetaljnurazraduirazvojpraktičnihalatakojićeolakšatiprimjenuovihnormativa.

9

1. Zašto smjernice?

Svjetskazdravstvenaorganizacijapreporučujedasvakazemljausvojisopstveneprehrambenesmjernice (5) kojebi uzeleuobzir lokalnuzdravstvenu sliku ciljane populacije, kao i lokalne prehrambenenavike,jelairaspoloživenamirnice.

Smjernice su načinjene na osnovu analize stanja uhranjenosti iprehrambenih navikadjece, analize stanja vezanog zaobolijevanjei smrtnost uslijed bolesti koje se dovode u vezu sa ishranom uFederacijiBosneiHercegovine,kaoipreporukaSvjetskezdravstveneorganizacije (SZO/WHO), preporuka susjednih zemalja i zemaljaZapadnoEvropskogregiona(6-26,41).

1.1. Značajishranezazdravlje

Ishrana u djetinjstvu i adolescenciji predstavlja, uz redovnu fizičkuaktivnost, vodeću odrednicu zdravlja u kasnijem životu. Pravilnomishranomdjeceiomladinese:

Osiguravaodgovarajućiunosnutrijenataienergijepotrebnihzarastirazvojudjetinjstvuiadolescenciji;

Nude raznovrsne namirnice čime se razvijaju zdraveprehrambene navike koje doprinose prevenciji bolesti uodraslomdobu;

Kontrolira pretjeran unos energije (tzv. „praznih kalorija“) uciljusprječavanjagojaznosti.

Brojna naučna istraživanja pokazala su kako ishrana djeteta urazvojumože imati presudan utjecaj na njegovo trenutno i budućezdravlje. Ishrana s nedovoljno proteina, željeza, joda, cinka i folnekiselineudjetinjstvuvežeseuzsporiji rast,zaostatakumentalnomrazvoju,slabijiimunitet,slabukoncentracijuipamćenje,tepovećanuemotivnu reakcijunastres (27,28).Nedostatakkalcija ivitaminaDmožedovestidorahitisaudjetinjstvuiosteoporozeukasnijemživotu(29). S druge strane, pretjerana konzumacijamasnoća životinjskogporijekla, trans-masnoća, šećera, soli i aditiva, u direktnoj je vezi s

10

pojavom hroničnih nezaraznih bolesti, kao što su oboljenja srca ikrvnihsudovadijabetestipaII,žučnikamenci,nekevrstekarcinoma(dojka,materica, žučna kesa, debelo crijevo, prostata itd.) (30-32).Neadekvatna ishrana u pogledu unosa polinezasićenih masti vežeseuzpojavuhiperaktivnostiiporemećajapažnje(ADHD),disleksije,dispraksijeistanjaautističnogspektra(33).

Stogajeneophodnoosiguratisveneophodneuslovekakobisekoddjece razvile zdrave prehrambene navike, a odgojno-obrazovneinstitucije igraju ključnu ulogu u kreiranju zdravog ambijenta,njegovanju pozitivnog primjera i učenja dobrog ponašanja (34-37).Osiguravanjem kvalitetne ishrane djece u odgojno-obrazovniminstitucijama i institucijama za boravak djece takođe se doprinosismanjenju zdravstvenih nejednakosti među djecom, omogućivši„jednako zdrav početak” (38) u životu za svako dijete, bez obziranadruštveno-ekonomskistatusporodice,odnosnookruženje izkogdolazi.U nastojanju da se koddjece i adolescenata razviju zdraveprehrambene navike neophodno je združeno djelovanje na relacijiroditelj/staratelj–jaslice/vrtić/škola–pedijatar/školskidispanzer.

1.2 Problemi vezani za hranu i ishranu u Federaciji Bosne i Hercegovine

Populacijadjeceimladihjeposebnoosjetljivaskupinaiosiguravanjenjihovog zdravog rasta i razvoja predstavlja snažnu obavezu iodgovornostsvihsegmenatadruštva.Praćenjezdravstvenogstanjadjece imladih vrši se ocjenom negativnih indeksa zdravlja, a to jeobolijevanje.Kada jeupitanju ishrana,oboljenja ses jednestranevezujuhigijenskineispravnuhranuiposljedičneelementarnetoksičkeinfekcije i intoksikacije, te epidemije zaraznih bolesti izazvanihhranom,asdrugestrane,zaoboljenjakojasuposljedicanedostatneilipreobilneishraneodnosnozamakroimikrodeficijencije,gojaznostivezanehroničnenezaraznebolesti.

Stanje uhranjenosti, odnosno rast i razvoj, te sveukupno zdravljepojedincaipopulacije,podneposrednimsuikontinuiranimutjecajemishrane.Stanjeoralnogazdravljaje,takođe,vezanozapitanjezdraveipravilneishrane.Zatoseishranaubrajaunajznačajnijezdravstvenefaktore rizika, ali se smatra i odrednicom cjelokupnog napretkadruštva.Temahraneiishranekoddjeceiomladinepredstavljavažan

11

javno-zdravstveniproblemuFederacijiBiH.

Premazdravstveno-statističkimpodacimaZavodazajavnozdravstvoFBiH iz 2011. godine (39) vodeća oboljenja kod djece ispod jednegodine starosti su: akutne infekcije gornjih dišnih puteva (indeksstrukture51,8%),slijediakutnibronhitis,bronhiolitis(indeksstrukture10,6%), anemije zbog nedostatka željeza (indeks strukture 4,2%),infekcije kože i potkožnog tkiva (indeks strukture 3,3%), te drugaoboljenjakože ipotkožnog tkiva (3,1%).Anemijeuslijednedostatkaželjezasuvisokorangirane,čaknatrećemmjestu.Koddjecestarosti1-6godina,anemijeuslijednedostatkaželjezasenalazemeđupetvodećihoboljenja,saindeksomstruktureod2,3%.Uostalimstarosnimskupinamaanemijenisumeđuvodećihpetoboljenja.

Nažalost, svjedoci smo iznimno nepovoljne situacije, kada je upitanjustanjeuhranjenosti iprehrambenenavikeucijelojevropskojregiji, kao i činjenice da su prisutni problemi posljedica dvostrukogtereta nepravilne ishrane i da pogađaju sve populacijske skupine,naročitodjecuimarginaliziraneskupine.Natoukazujuivisokestopeobolijevanjaismrtnostiodhroničnihnezaraznihbolesti,prisutnekakouEvropi,takoikodnas.

Ovopotvrđuju i procjeneSvjetskezdravstveneorganizacije vezaneza deset vodećih zdravstvenih riziko faktora, uzroka tereta bolesti(mjerenih danima invaliditeta) uBosni i Hercegovini, koje pokazujudasumeđunjimavisokindekstjelesnemase(ITM),nizakunosvoćaipovrća,fizičkaneaktivnost,kaoivisokakonzumacijaalkoholaivisoknivoholesterola.

Stimusvezijeipotrebadasekontinuiranopratistanjeuhranjenostipopulacijeipopulacijskihgrupa,posebnodjeceiomladine,kaoiunoshrane,odnosnoprehrambenenavike.

Posljednjipodacivezanizastanjeuhranjenostimaledjece(0-5god.)kaojednogodglavnihpokazateljarastairazvoja,suizMICSstudijeiz2006.godine(40),pokazujudasepothranjenostnebilježiuvelikompostotku.Uopštojpopulacijidjecestarostiod0do5godinanađenojeukupno3%pothranjene(težinauodnosunadob),5%mršave(težinauodnosunavisinu)9%djecezaostaleurastu(visinauodnosunadob).Dvostrukiteretnepravilneishraneoslikavaseučinjenicidasuveć u najmlađoj populacionoj grupi prekomjerna težina i gojaznostproblemjerje,premapodacimaizisteMICSstudijeiz2006.godine,

12

17%djece starosti 0-5 godina uFederaciji BiH prekomjerno teško.Ovome je nesumnjivo doprinijelo zanemarivanje prakse dojenja,temeljazdraveiuravnoteženeishrane.

Premaistomistraživanju,postotakisključivogdojenjadočetirimjesecaje29,3%,u2006.godini ipostotak isključivogdojenjado6mjesecistarosti je 22%, što je rezultat provedenog programa promocijedojenja. Samo 17% djece 0-11 mjeseci je adekvatno hranjeno. Nedostacivitaminakojisuregistrovaniuprimarnojzdravstvenojzaštitiu 2011. godini, bilježe stopuod32.9/10.000djeceuzrastaod0do19 godina, od čega 25.2/10.000 djece uzrasta od 0 do 6 godina i7.8/10.000djeceuzrastaod7do14godina.

Pothranjenostidruginedostaciuishranikojisuregistrovaniuprimarnojzdravstvenoj zaštiti u 2011. godini, bilježe stopu od 5/10.000 djeceuzrastaod0do19godina,odčega3/10.000djeceuzrastaod0do6godinai4/10.000djeceuzrastaod7do14godina.

Stanjeoralnogzdravljajenezadovoljavajućekoddjeceiomladineudobido19godina.Stopakarijesakoddjeceudobi7-14godinaiznosi66.6na10.000djece,odnosno62.6%kodmladihudobi15-19godina.

Pitanjezaraznihbolestikojeseprenosehranom,suznačajansegmentvezanzahranuiishranuuovomživotnomperiodu.Stopaobolijevanjaodbakterijskogtrovanjahranomzabilježenauprimarnojzdravstvenojzaštitiu2011.godiniuFBiHmeđudjecomiomladinomudobiod0do19godinaiznosi8,1na10.000djece,odčegajeudobiod7do14godina9.6na10.000djece,a6.3na10.000djeceudobi0-6godina.

Kada su u pitanju prehrambene navike, provedena istraživanja uFBiH(39)supokazaladasuprehrambenenavike,posebnoškolskedjece, loše. Rezultati pokazuju da oko 16% školske djece, uzrasta11-13godina,nikadanedoručkujeradnimdanima,ačak52%radnimdanimaužinatriivišeputadnevno.

Konzumacija voća i povrća, hljeba i žitarica, te mlijeka i mliječnihproizvoda nedostatna je i znatno ispod važećih prehrambenihpreporuka.Voćesvakodnevnokonzumirasamo55,8%školskedjeceapovrćesamo45,8%djece.Sadrugestranepokazateljinezdravihprehrambenih navika govore da slatkiše i grickalice svakodnevnokonzumirapreko50%djeceškolskoguzrasta11-13godina.(39)

Sve ovo, dodatno dovoljno u prilog neophodnih promjena koje je

13

potrebnopokrenuti,kaojavno-zdravstvenumjeru,uciljuunapređenjapristupazdravojhraniipravilnojishranizadjecuimladeuFederacijiBiH.

1.3 Kome su smjernice namijenjene?

Specifičnanamjenaovihsmjernicajedapružepodrškurukovodiocimaodgojno-obrazovnihinstitucijaiosobljuzaduženomzapripremuhrane,kaoidistributerimahrane,upraviopćina,kantonaientiteta,roditeljima/starateljimaisvimostalimlicimazaduženimzabriguohraniiishranidojenčadi,djece iomladineuFederacijiBosne iHercegovine,kakobi sedjeci omogućila izbalansirana ishrana, s adekvatnimdnevnimunosomenergijeiključnihnutrijenata.

2. Normativi i standardi za ishranu djece u odgojno-obrazovnim ustanovama

Odgojno-obrazovne ustanove smatraju fundamentalnim mjestomza osiguranje i promoviranje pravilne ishrane, te stjecanje zdravihprehrambenihnavika.Jedanodpreduslovazaispunjenjeoveulogejeosiguranjezdraveishraneunutarovihustanova.Ovopodrazumijevaosiguranjeadekvatnihnutritivnihpotreba i izbjegavanjenepoželjnogunosa, što je i prilika za korigovanje eventualnih kvalitativnih ikvantitativnih deficita i suficita u dječijoj ishrani u porodici, kao i uvanrednimsituacijamaudruštvu. Primjena normativa i standarda ishrane, čini osnov za pravilnoplaniranje,organizovanjeikontroluishrane.

2.1.Elementizaodređivanjenormativaishrane

Metodološki pristup u formiranju normativa i standarda ishrane uustanovamazadjecuuzeojeuobzirslijedećeelemente:

• Starost djece i starosne grupe-postojećepredškolskeustanovesunamijenjenezaboravakdjeceuzrastaod6mjesecido6godina,određeni broj školskih ustanova također pruža usluge dnevnog

14

boravkadjecei tozauzrast6-10godina,aponegdjeizauzrastdo 18 godina. Djeca su prema psihofizičkim karakteristikama,grupisanaustarosnegrupekojeimajuodređeniritamživotairadakaoitomeprilagođenuishranu.

• Dužina boravka –boravakdjeceuustanovinajčešćepodrazumijeva11 časova dnevno, odnosno osiguranje četiri obroka (doručak,prijepodnevna užina/rani doručak, ručak i popodnevna užina) uodređenimvremenskimrazmacimaisaodređenomprocentualnomzastupljenošćuuukupnomdnevnomunosu.

• Nutritivna vrijednost obroka zaodređeniuzrastivrijemeboravkaje formirana prema fiziološkim zahtjevima za određeni uzrastodnosnozauzrastod6-12mjeseci,1-3godine,4-6godina,7-9godina, 10-12 godina, 13 -14 godina i 15-18 godina. Nutritivnevrijednosti su uvećavane do postizanja zaštitnog nivoa unosa uciljupokrivanjaindividualnihvarijacijaunutargrupe.

• Zadovoljenje dnevnih prehrambenih potreba tokom boravka u ustanovi – prehrambene potrebe djece koja borave u odgojnoobrazovnoj ustanovi su određene na bazi zadovoljenja 80%ukupnihdnevnihpotrebaumakronutrijentimaimikronutrijentimazadesetočasovniboravak(odnosnonabaziadekvatnogzadovoljenjapotrebapridrugačijojdužiniboravka).

• Principi pravilne ishrane – poštivanje principa pravilne ishranečinilojetemeljzaformiranjeovihnormativaistandarda.

2.2. Fiziološke norme ishrane predškolske i školske djece Fiziološkenormeishranedjeceobuhvatajunormekojezadovoljavajuukupne dnevne energetske potrebe, potrebe u makronutrijentimaodnosno hranjivim i gradivnim materijama, te potrebe umikronutrijentimaodnosnozaštitnimmaterijamauzetimkrozdnevneobroke.

15

2.2.1. Energetske potrebeDjecijepotrebnaodgovarajućadnevnakoličinaenergije(kalorija)zafunkcioniranjeorganizma,fizičkuaktivnost,terastirazvoj.Organizamenergijudobijaizmastiiugljikohidrata,temanjimdijelomizproteina.Energetskepotrebepojedinacaserazlikuju,uzavisnostioduzrasta,spola i nivoa fizičke aktivnosti. Ovdje su date prosječne ukupnednevnepotrebedječakaidjevojčicapouzrastima.

2.2.2. Potrebe u makronutrijentima Fiziološkenormeumakronutrijentimaimetodeizračunavanjasudatezamasti,ugljikohidrateiproteine. 2.2.2.1. MastiMastisadrženajvećiprocenatenergije(kalorija)u ljudskojprehrani.Najjednostavnijapodjelamastijenazasićene(iznamirnicaživotinjskogporijekla)inezasićene(iznamirnicabiljnogporijeklairibe).Nezasićenemastisadržepodgrupukojunazivamopolinezasićenemasti.Djetetuurazvojuneophodanjeunostzv.esencijalnihmastiputemhrane,uodređenojmjeri.Mastisuvažneizaapsorpcijuvitaminarastvorivihumasti(vitaminaA,D,EiK).

Dok ishrana dojenčeta treba biti znatno bogata mastima, masti uishrani djeteta nakondojenačkogdoba trebapostepeno smanjivati,doksenedostignedaudiomastibude30%ukupnogdnevnogunosaenergije,štojepreporukazaodrasle.

Polinezasićene masne kiseline n-3 (omega-3 masne kiseline)Ovemasnoće,neophodnezarazvojmozgakoddjeceizdravljesrcakododraslih,nalazesenajvišeumasnojribiiribljemulju.

2.2.2.2. UgljikohidratiUgljikohidrati suvodeći izvorenergijeu ljudskojprehrani.Dijelesenašećereiškrob.Škrobjeglavnisastojakžitarica,mahunarki,tekorjenastogpovrća.Termin„šećeri“mnogo ješirišećerakogkoristimokaosladilo.Naime,onobuhvaćaintrinzičneimliječnešećere(kojiseprirodnonalazeumlijeku,povrćuivoću),tenemliječneekstrinzične,tzv.„jednostavne“ili„slobodne“šećere(šećeriuslatkišima,kolačima,biskvitima,zaslađenimpahuljicama i napicima, te voćnim sokovima s dodatkom šećera).Ugljikohidratitrebajubitiizvorom55%dnevnouneseneenergije,stimdaekstrinzični,nezdravišećerinebitrebalipremašiti10%.

16

VlaknaPrehrambena vlakna (celuloza) predstavljaju onaj sastojak voća,povrćaižitaricakojisenemožerazgraditiutankomcrijevu.Vlaknasuizrazitovažnazapravilnuprobavuizdravljecrijeva,anekevrstepomažuiusnižavanjuholesterola.

2.2.2.3. Proteini Proteini ili bjelančevine su neophodni za rast i funkcioniranje tkiva,testvaranjeenzimakojikontrolirajubrojnetjelesnefunkcije.Djecijepotrebnoproporcionalnovišeproteinanegoodraslima.Proteinimogubiti biljnog i životinjskog porijekla, npr. mlijeko i mliječni proizvodi,meso,riba,grahorice,jaja,gljivealiižitarice,tjesteninaihljeb.

2.2.2.4.MetodeizračunavanjaKorištene su referentne vrijednosti koje je propisala Svjetskazdravstvena organizacija. Za izračunavanje dnevnih energetskihpotrebazaodređeniuzrastuzetesupotrebemuškeodnosnoženskeosobekoja imafiziološku tjelesnu težinu ivisinuzadob iumjerenoje fizički aktivna. Potom su uzete srednje vrijednosti za oba spola(osimzatinejdžerejerseznatnorazlikuju)postarosnimskupinama.Dnevnipreporučeniunosugljikohidrataimasti:korištenMEfaktorzakonverzijuenergijeizhrane–4kcal/gzaugljikohidratei9kcal/gzamasti(41).

17

Tabela1.Preporučenidnevniunosenergije(kcalikJ)imakronutrijenataza djecu i omladinu sa fiziološkom tjelesnom težinom i visinom zauzrast,kojasebaveumjerenomfizičkomaktivnosti

Dnevno 6-12 mjeseci

1-3 god 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Energija(kcal) 690 1,060 1,400 1,770 2,250 2,410(Ž)2,890(M)

2,500(Ž)3,330(M)

Energija(MJ) 3 4.4 5.9 7.4 9.4 10(Ž)12(M)

10.5(Ž)13.9(M)

Bjelančevine(g)+>11 >12 >16.6 >26 >36(Z)

>35.6(M)>41(Ž)

>40.5(M)>47.4(Ž)>57.9(M)

Bjelančevine%energije

10-15 10-15 10-15 10-15 10-15 10-15 10-15

Ugljikohidrati(g) 78-87 133-159

175-210

221-266

282-338

301-362(Ž)361-434(M)

313-375(Ž)425-510(M)

Ugljikohidrati%energije

45-50 50-60 50-60 50-60 50-60 50-60 50-60

Prostihšećera(g) - <26.5 <35 <44 <56 <66 <74Prostihšećera%energije

- <10 <10 <10 <10 <10 <10

Masti(g) 27-35 41 54 69 75 88 98Masti%energije 35-45 35 35 35 30 30 30Zasićenemasnekiseline%energije

<10 <10 <10 <10 <10 <10 <10

Zasićenemasnekiseline(g)

<7.7 <11.8 <15.5 <19.7 <25 <30 <33

Polinezasićenemasnekiseline(PUFA)(mg)

60-140* 100-150**

150-200**

200-250**

135-245***

160-300***

170-325***

Trans-masnekiseline(TFA)%energije

<1% <1% <1% <1% <1% <1% <1%

Vlakna(g/4.2MJilig/1000kcal)

- >10 >10 >10 >10 >10 >10

Vlakna(g) - >10 >14 >17 >22 >24 >25Sol(NaCl)(g) - <1.6 <1.6 <3.6 <3.6 <4 <4

*samoDHA(dokozaheksaenskakiselina)**DHA+EPA(dokozaheksaenskakiselinaieikozapentaenskakiselina)***n-3in-6lancipolinezasićenihmasnihkiselina.

18

2.2.3. Potrebe u mikronutrijentima Fiziološkenormeumikronutrijentimaimetodeizračunavanjasudatezaselektiranevitamineiminerale.

2.2.3.1. VitaminiVitaminedijelimonaonerastvoriveuvodi(vitaminiBskupine,vitaminC),ionerastvoriveumasti(vitaminiA,D,EiK).Nekivitaminiuglavnomsenalazeunamirnicamaživotinjskog(vitaminD,vitaminB12),anekiunamirnicamabiljnogporijekla(vitaminC).

Vitamin A - Vitamin A pojavljuje se u dvije forme: kao retinol (unamirnicamaživotinjskogporijekla) i kaokaroten (uvoću i povrću).VitaminA je vitamin koji štiti od infekcija i jača imunološki sistem.Također je važan za rast i pravilan razvoj vida. Karoten,međutim,dodatniučinaknazaštitućelijaoddegeneracije,tejevažanuzaštitiorganizmaodnekihoblikarakaisrčanihoboljenja.

Vitamin C - VitaminCigravažnuuloguuzaštitiorganizmaodoboljenja,teuproizvodnjikolagena,kojigradikosti,zubeikožu.VitaminCjačastjenkećelija ištiti ihodpropadanja.Ontakođepomažeapsorpcijuželjeza,akosekonzumirazajednoshranomkojagasadrži.

2.2.3.2. MineraliŽeljezo - Željezojeneophodnozabrojnefunkcijeorganizma,posebicezaprijenoskisikauorganizmu.Nedostatakželjezauzrokujeanemiju.Većepotrebezaželjezomsrećusekoddjeceuzrastado4godine,radiubrzanograstairazvoja.Željezosepojavljujeudvaoblika:hem-željezo visoke bioraspoloživosti i iskoristivosti (nalazi se u mesu imasnojribi)ine-hemželjezo(nalaziseulisnatompovrću,žitaricamaimahunarkama).Hem-željezoseabsorbujerelativnolako,dokjezaapsorpcijune-hemželjezamanjeiskoristivostiibioraspoloživosti.

Kalcij - Kalcij jemineral potreban za izgradnju i jačanje kostiju, teprijenosnervnihimpulsa,radmišićatedrugetjelesnefunkcije.

Cink - Cink igra važnu ulogu u funkcioniranju čitavoga organizma,jer je potreban za metabolizam proteina, masti i ugljikohidrata, tezajednosinzulinomreguliranivotjelesneenergije.Važanjeposebicezajačanjeimunitetaorganizma.

19

Jod - Jod je važan za rad štitne žlijezde, i njegov nedostatak udjetinjstvumožeusporitiintelektualnirazvoj,uekstremnimslučajevimaidovestidomentalneretardacije.

Natrij -Natrijjemakroelementneophodanzapravilanradorganizma,aliupretjeranojmjeriješkodljiv.

2.2.3.3.MetodeizračunavanjaPriutvrđivanjunormiistandardazamikronutrijentekorištenesureferentnevrijednostiSZO/WHO,itozaselektiraneključnemikronutrijente.Zavećinunutrijenatauzetesuvrijednostipreporučenogsigurnogdnevnogunosa.Zacinkuzetajevrijednostsrednjebioraspoloživosti.

Tabela2.Preporučenidnevniunosključnihmikronutrijenatazadjecuiomladinu

Dnevno Jedinicamjere

6-12 mjeseci

1-3 god

4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

VitaminA µgRE 400 400 460 500 600 600 600VitaminC Mg MIN 30 30 30 35 40 40 40Kalcij Mg MIN 400 500 600 700 1300 1300 1300Željezo Mg MIN 0.93 0.58 0.63 0.89 1.46(M)

3.27(Ž)1.46(M)3.27(Ž)

1.88(M)3.10(Ž)

Cink Mg MIN 4.1 4.1 4.8 5.6 7.2 8 8.2Jod mg 90 90 90 120 120 150 150Folnakiselina

mg MIN 80 150 200 300 400 400 400

2.3Strukturairežimdnevneishranedjeceuustanovama

Zdrava ishrana i fizičkaaktivnost imajunajznačajniji uticaj na rast irazvoj u dječijoj dobi, te zajedno sa drugim okolinskim faktorimaomogućavajupostizanjepunoggenetskogpotencijalasvakogdjeteta.Kakobidjecausvojilapravilnenavikeuishrani,neophodnojedaseoneformirajuinjeguju,kakouporodici,takoiizvannje,upredškolskimiškolskimustanovama.

Utokudanadjecijeneophodnoponudititriglavnaobroka(doručak,ručak,večera)idvameđuobroka(jutarnjaipopodnevnaužina).Kada

20

jeupitanjurežimishraneupredškolskimiškolskimustanovama,onetrebadaradinastavuorganizujunanačindadjeciiomladiniomogućeredovneobroke,tedarasporedobrokabuderavnomjeran,ovisnoodužiniboravkadjetetauustanovi.

2.3.1. Vrste obroka Ustanovatrebanavrijeme,ovisnoopočetkuradaivremenudolaska,djetetu ponuditi rani doručak, doručak, prijepodnevnu užinu, ručak,poslijepodnevnuužinu,aucjelodnevnomsmještajuivečeru.

Osnovneisrednješkole,sobziromnapočetaknastavemoguponuditiujutroužinu,ručakizaposlijepodnevnuškolskusmjenu–odgovarajućuužinu.U slučaju cjelodnevnog smještaja, potrebno je organizovati idoručakzadjecuiomladinukojadolazeuranimjutarnjimčasovima.

Djeci jepotrebnoda jeduredovno idavrijemeobroka iužinabudepravilnoraspoređenotokomdana,takodaintervalimeđuobrocimailidovremenaodlaskakući,nebudupredugi.

2.3.2. Trajanje obroka Upredškolskimiškolskimustanovama,potrebnojeosigurativrijemetrajanjaobrokaodnajmanje30minuta,ameđuobroka(užina)odnajmanje15minuta.

2.3.3. Vremenski raspored obroka Ishranaupredškolskimiškolskimustanovama,trebadabudeprimjerenoorganiziranauodnosunafizičkuaktivnost(sport)ivrijemespavanja(vrtić),tedasečasovitjelesnogodgojailisportskeaktivnosti,neprovodedvasatanakonglavnogobrokaisvakakoneimanjeodjedansatnakonglavnogobroka.

2.3.4.PreporučenovrijemeserviranjaobrokaUzavisnostiodradnogvremenavrtića,jutarnjaužinamožebitiponuđenabilokaoranijutarnjiobrok,iliizmeđudoručkairučka.

21

Tabela3.Preporučenovrijemeserviranjaobrokauodgojnoobrazovnimustanovamasdnevnimboravkomiradnimvremenomod6.30sati

Vrsta obroka Vrijeme obroka (sati)Ranidoručak 6.30-7.00Doručak 8.30-9.00Ručak 11.30-12.30Poslijepodnevnaužina 14.30-15.00Večera 18.00-19.00

Vrtići koji počinju raditi od 06:30 mogu rani doručak postaviti zasamoposluživanjedjeci,kakobisvakodijeteuperioduod06:30–satvremenaprijecentralnogdoručkamoglo„prezalogajiti“.Hranuuklonitisatprijeglavnogdoručkakakobidjecadovoljnoogladnila.

Tabela4.Preporučenovrijemeserviranjaobrokauodgojnoobrazovnimustanovamasdnevnimboravkomiradnimvremenomod8sati

Vrsta obroka Vrijeme obroka (sati)Doručak 8.00-9.00Prijepodnevnaužina 10.00-10.30Ručak 12.00-13.00Poslijepodnevnaužina 15.00-15.30Večera 18.00-19.00

Školskoj djeci treba ponuditi jutarnju užinu tek nakon dva ili triškolskačasa,takodastičuzdravunavikudadoručkujuprijepolaskauškoluiliomogućitidoručakuškoli.Rasporedomobrokauustanovamapredškolskogiškolskogodgoja,trebapodržavatinavikunadoručakkoddjece iomladine, jerdoručak imabrojneprednostiuosiguranjudostatneenergijezaučenje,igruidrugeaktivnosti.

Preporučuje se da djeca u cjelodnevnom boravku, u predškolskojustanovi(8satiiduže),dobijunajvećidiodnevnogunosahrane,doksuuustanovi,odnosno80%dnevnihpotrebaenergijeivećinedrugihnutrijenata.

22

2.3.5.DužinaboravkauustanoviibrojobrokaPreporučuje se da djeca u poludnevnom boravku (prije ili poslijepodne),dobijujedanobrokinajmanjejedanmeđuobrok(užinu).

Djeca u predškolskoj ustanovi koja borave kratko, prije ili poslijepodne,atajperiodneuključujeobrok,trebadadobijuužinu,ukolikojenjihovboravakdužioddvasata.

Ručaktrebadabudeenergetskiinutritivnonajsnažnijiobrok.

2.4.Nutritivnisadržajobrokauplaniranjujelovnika

Jelovniciupredškolskimiškolskimodgojnoobrazovnimustanovama,upojedinačnimobrocima iukombinacijiobroka, trebadaosigurajusadržaj koji će zadovoljiti potrebe korisnika, kako u smislumakronutrijenta,takoiusmislumikronutrijenata,potrebnihzaodređeniuzrast djece. U donjim tabelama je prikazan preporučeni sadržajnutrijenata u pojedinačnim obrocima koji se služe u predškolskim iškolskimustanovamazauzrastdjeceod6-12mjeseci, 1-3godine,4-6godina,7-9godina,10-12godina,13-14godinai15-18godina.

23

Tabela5.Preporučeninutritivnisadržajupojedinačnimobrocima–djecauzrasta6-12mjeseciDjecauzrasta6-12mjeseci Procentualnazastupljenostobrokaod

ukupnogdnevnogunosa

Jutarnjaužina

Doručak Ručak Popodnevnaužina

Nutrijenti Ukupnidnevniunos

10% 25% 30% 15%

Energija(kcal) 690 69 ±5%

172,5±5%

207±5%

103,5±5%

Energija(MJ) 3 0,3 0,75 0,9 0,45Bjelančevine(g)+ >11,0 >1,1 >2,75 >3,3 >1,65Ugljikohidrati(g) 82,5 8,2 20,6 24,7 12,4Ugljikohidrati%energije 47,5Odtogaprostihšećera(g) 0 - - - -prostihšećera%energije 0 - - - -Masti(g) 31 3,1 7,7 9,3 4,7Masti%energije 40Zasićenemasnekiseline%energije

<10

Zasićenemasnekiseline(g) <7,7 <0,77 <1,9 <2,3 <1,2Polinezasićenemasnekiseline(PUFA)(mg)*

100 10 25 30 15


<1

Vlakna(g) 0 - - - -Sol(NaCl)(g) 0 - - - -*samoDHA(dokozaheksaenskakiselina)

24

Tabela6.Preporučeninutritivnisadržajupojedinačnimobrocima–djecauzrasta1-3godineDjecauzrasta1-3godine

Procentualnazastupljenostobrokaodukupnogdnevnog

unosaJutarnjaužina



10% 25% 30% 15%

Energija(kcal) 1060 106±5%

265±5%

318±5%

159±5%

Energija(MJ) 4,4 0,44 1,1 1,3 0,66Bjelančevine(g)+ >12 >1,2 >3 >3,6 >1,8Ugljikohidrati(g) 146 14,6 36,5 43,8 21,9Ugljikohidrati%energije 55Odtogaprostihšećera(g) <26,5 <2,6 <6,6 <7,9 <3,9prostihšećera%energije

<10

Masti(g) 41 4,1 10,2 12,3 6,1Masti%energije 35Zasićenemasnekiseline%energije

<10


<11,8 <1,2 <3,0 <3,5 <1,8

Polinezasićenemasnekiseline(PUFA)(mg)*

125 12,5 31,2 37,5 18,7


<1

Vlakna(g) >10 >1 >2,5 >3 >1,5Sol(NaCl)(g) <1,6 <0,16 <0,4 <0,48 <0,24*DHA+EPA(dokozaheksaenskakiselinaieikozapentaenskakiselina)

25

Tabela7.Preporučeninutritivnisadržajupojedinačnimobrocima–djecauzrasta4-6godinaDjecauzrasta4-6godina


unosaJutarnjaužina



10% 25% 30% 15%


350±5%

420±5%

210±5%

Energija(MJ) 5,9 0,6 1,5 1,8 0,9Bjelančevine(g)+ >16,6 >1,66 >4,15 >4,98 >2,49Ugljikohidrati(g) 192,5 19,3 48,1 57,7 28,9Ugljikohidrati%energije 55Odtogaprostihšećera(g)

<35 <3,5 <8,7 <10,5 <5,2

prostihšećera%energije

<10 <1 <2,5 <3 <1,5

Masti(g) 54 5,4 13,5 16,2 8,1Masti%energije 35Zasićenemasnekiseline%energije

<10 <1 <2,5 <3 <1,5


<15,5 <1,5 <3,9 <4,6 <2,3


175 17,5 43,7 52,5 26,2


<1 <0,1 <0,25 <0,3 <0,15

Vlakna(g)> >14 >1,4 >3,5 >4,2 >2,1Sol(NaCl)(g)< <1,6 <0,16 <0,4 <0,48 <0,24*DHA+EPA(dokozaheksaenskakiselinaieikozapentaenskakiselina)

26

Tabela8.Preporučeninutritivnisadržajupojedinačnimobrocima–djecauzrasta7-9godinaDjecauzrasta7-9godina


unosaJutarnjaužina



10% 25% 30% 15%


442,5±5%

531±5%

265,5±5%

Energija(MJ) 7,4 0,74 1,9 2,2 1,1Bjelančevine(g)+ >26 >2,6 >6,5 >7,8 >3,9Ugljikohidrati(g) 243,5 24,4 60,9 73,1 36,5Ugljikohidrati%energije 55 Odtogaprostihšećera(g)

<44 <4,4 <11 <13,2 <6,6


<10

Masti(g) 69 6,9 17,3 20,7 10,4Masti%energije 35 Zasićenemasnekiseline%energije

<10


<19,7 <2,0 <4,9 <5,9 <3,0


175 17,5 43,8 52,5 26,3


<1

Vlakna(g) >17 >1,7 >4,3 >5,1 >2,6Sol(NaCl)(g) <3,6 <0,36 <0,9 <1,1 <0,54*DHA+EPA(dokozaheksaenskakiselinaieikozapentaenskakiselina)

27

Tabela9.Preporučeninutritivnisadržajupojedinačnimobrocima–djecauzrasta10-12godinaDjecauzrasta10-12godina Procentualnazastupljenost

obrokaodukupnogdnevnogunosa

Jutarnjaužina



10% 25% 30% 15%


562,5±5%

675±5%

337,5±5%

Energija(MJ) 9,4 0,94 2,4 2,8 1,4Bjelančevine(g)+ >36 >4 >9 >10,8 >5,4Ugljikohidrati(g) 310 31 77,5 93 46,5Ugljikohidrati%energije 55 Odtogaprostihšećera(g)

<56 <5,6 <14 <16,8 <8,4


<10


<10


<25 <2,5 <6,3 <7,5 <3,8


190 19 47,5 57 28,5


<1

Vlakna(g) >22 >2,2 >5,5 >6,6 >3,3Sol(NaCl)(g) <3,6 <0,36 <0,9 <1,08 <0,54*n-3in-6lancipolinezasićenihmasnihkiselina.

28



Jutarnjaužina



10% 25% 30% 15%


662,5±5%

795±5%

397,5±5%

Energija(MJ) 11 1,1 2,8 3,3 1,7Bjelančevine(g)+ >41 >4,1 >10,3 >12,3 >6,2Ugljikohidrati(g) 365,4 36,5 91,4 109,6 54,8Ugljikohidrati%energije 55 Odtogaprostihšećera(g)

<66 <6,6 <16,5 <19,8 <9,9


<10

Masti(g) 88 8,8 22 26,4 13,2Masti%energije 30 Zasićenemasnekiseline%energije

<10


<30 <3 <7,5 <9 <4,5


230 23 57,5 69 34,5


<1

Vlakna(g) >24 >2,4 >6 >7,2 >3,6Sol(NaCl)(g) <4 <0,4 <1 <1,2 <0,6*n-3in-6lancipolinezasićenihmasnihkiselina.

29



Jutarnjaužina



10% 25% 30% 15%

Energija(kcal) 2915 291,5±5%

728,75±5%

874,5±5%

437,25±5%

Energija(MJ) 12,2 1,2 3,1 3,7 1,8Bjelančevine(g)+ >52,7 >5,3 >13,2 >15,8 >7,9Ugljikohidrati(g) 405,1 40,5 101,3 121,5 60,8Ugljikohidrati%energije 55 Odtogaprostihšećera(g)

<74 <7,4 <18,5 <22,2 <11,1


<10


<10


<33 <3,3 <8,3 <9,9 <5


247,5 24,8 61,9 74,3 37,1


<1

Vlakna(g) >25 >2,5 >6,3 >7,5 >3,8Sol(NaCl)(g) <4 <0,4 <1 <1,2 <0,6*n-3in-6lancipolinezasićenihmasnihkiselina.

30

2.4.1.NutritivnisadržajškolskeužineS obzirom na činjenicu da se u većini školskih ustanova za starijeuzrastedjeceserviraodnosnonudisamojedanobrok,ainačinjenicudamnogodjecenedoručkujeredovno,kaoidamnogodjeceneručaprijepolaskauškolu(39),udonjoj tabeli jeponuđennutritivnisastavškolskog obroka, prilagođenog ovakvoj situaciji, a ujedno možepredstavljatipreporukuzaužinukojudjecadonoseodkuće.Nutritivnavrijednostovogobrokapodignutajena20%ukupnogdnevnogunosa.Vrijednostisuizračunatenaosnovuprosječnihvrijednostizaobaspola.

Tabela12.Preporučeninutritivnisadržajškolskeužinezadjecuuzrasta7-18godinaNutrijent 7-9 10-12 13-14 15-18Energija%ukupnihdnevnihpotreba

20% 20% 20% 20%

Energija(kcal) 354±5%

450±5%

530 ±5%

583 ±5%

Energija(MJ) 1.5±5% 1.9±5% 2.2±5% 2.4±5%Bjelančevine(g)+ >5.2 >7.2 >8.2 >10.5Ugljikohidrati(g) 48.7 62 73.5 82.3Ugljikohidrati%energije 55 55 55 55Odtogaprostihšećera(g) <8.8 <11.2 <13.2 <14.8prostihšećera%energije <10 <10 <10 <10Masti(g) 13.8 15 17.6 19.6Masti%energije 30 30 30 30Zasićenemasnekiseline%energije

<10 <10 <10 <10


<3.9 <5 <6 <6.6


45* **45 46** 49.5**


<1% <1% <1% <1%

Vlakna(g) >3.4 >4.4 >4.8 >5Sol(NaCl)(g) <0.72 <0.72 <0.8 <0.8*DHA+EPA**n-3in-6lancipolinezasićenihmasnihkiselina.

31

3. Preporuke za primjenu normativa i standarda ishrane djece u odgojno-obrazovnim ustanovama

Primjenompreporukazaishranu,kojesubaziranenastandardimazapojedinenutrijenteinamirnice,osiguravaseadekvatanunospotrebnihnutrijenata, svakomdjetetu određene starosnedobi.Na taj način sepromovirazdravljekrozdobarizborhraneinapitakakojisuzdravstvenoispravne,odnosnoraznolikostiuizborunamirnica,kaoiuograničenomunosuilipostupnomizbjegavanjunepreporučenihnamirnica.

Sve predškolske i školske ustanove u skladu sa mogućnostima iuslovima za organizovanje ishrane, trebalo bi da pripremaju hranuu sopstvenoj kuhinji ili da sehranapripremau centralnoj kuhinji, adostavaobrokapojedinimustanovamaobavljasopstvenimvozilima.

3.1 Upravljanje ishranom u odgojno-obrazovnim ustanovamaPreporučuje se formiranje tima (komisije) za ishranu u svakojpredškolskoj i školskoj ustanovi u sastavu: direktor vrtića ili škole,predstavnik rukovodstva kuhinja u vrtiću ili školi, predstavnikzdravstvenihradnika,predstavnikprofesoratjelesnogodgojauškoli,predstavnikvijećaroditelja,teispredstarijeguzrastadjeceiomladine,predstavnikvijećaučenika.

3.2 Osiguranje zdravstvene ispravnosti hraneTakođer, dobra higijenska praksa podrazumijeva poštivanje pravilapripreme i čuvanja hrane, odnosno adekvatno provođenje mjerai postupaka za sprječavanje širenja mikroorganizama kako bi seosiguralazdravstvenoispravnahrana,uskladusaZakonomohranii važećim podzakonskim aktima, odnosno sanitarnim propisimakoji reguliraju sanitarne, higijenske i protivepidemijske mjere zaosiguranje zdravstvene zaštitu stanovništva. Ovo podrazumijeva isanitarninadzornadobjektimaukojimasehranapriprema,proizvodiidistribuira, računajući ipredškolske iškolskekuhinje,kao inadzornadosobljemkojeradiuproizvodnjiipripreminamirnica.

3.3. Raznolikost namirnica i piramida ishrane Kakobi se osigurao unos svih potrebnihmakro imikronutrijenata irazviledobreprehrambenenavikekojećeihpratitizaživota,djeci iomladiniupredškolskimiškolskimustanovama,morajubitiponuđeneraznolikenamirnice.

32

Uplaniranjuishranetrebaserukovoditisljedećimprincipimaialatima:• Piramidom ishrane, poštujući učešće sve četiri grupe

namirnicauodgovarajućemomjeru,kaoirazličitihnamirnicaunutarsvakegrupe.

• Zastupljenošćunamirnica„visokenutritivnegustoće“tj.velikekoličine nutrijenata po jedinici energije.Takve namirnice suvoćeipovrće,kaoicjelovitežitarice.

• Osiguratiraznolikostboja,teksturaioblika.• Nabavljatisezonskovoćeipovrće.• Planiratijelovnikzasveobrokeutokubaremjednesedmice.• Truditisedasvakiobroksadržištojemogućevišepropisanih

nutrijenata.• 2putagodišnjeuvoditinovajelaujelovnik.

Iakofinansijskaograničenjapostoje,onanesmijubitiprimarnifaktoruplaniranjujelovnika,tj.nedopuštenojeićiispoduovomdokumentudatihvrijednosti,kakobiseuštedilonaishrani.

Prije nego se osvrnemo na preporuke vezane za zastupljenostpojedinihgrupanamirnicauplaniranju jelovnikazaodređeniuzrast,neophodno je spomenuti dojenje kao najbolji način ishrane odrođenjado6mjeseciidalje,uzdohranuipostepenouvođenjedrugihnamirnicatokomprveidrugegodineživota.Dojenjejezlatnistandardishranedojenčadi.

Potrebu i važnost dojenja za zdravlje djeteta treba kontinuiranopromovirati ipodržavati, teu jaslicama ivrtićima, trebamajcidojilji,kojaeventualnoželidapodojisvojedijete,omogućiti,topao,intimanprostorzatunamjenu.

3.3.1 Djeca uzrasta 6-12 mjeseci u jaslicamaUdonjojtabelidatesupreporukezauvođenjedohrane,preporučenevrste namirnica i preporuke za pripremu namirnica za dojenčaduzrasta6-12mjeseciujaslicama.

33

Tabela13.Uvođenjedohrane,preporučenevrstenamirnicaipripremanamirnicauplaniranjujelovnikaujaslicamazadojenčaduzrasta6-12mjeseciGrupenamirnica Preporučenevrstenamirnica

Mlijekoimliječniproizvodi

Ako dijete doji, osigurati majci sobu u kojoj možepodojitidijeteudogovornimterminima.

Preporučuje se tvornički adaptirano mlijeko zadojenčad(prijelaznahrana);najboljeonokojedijeteiinačeuzima.Pripremamliječnihobrokatakođersepreporučujesadaptiranimmlijekomzadojenčad.

Od navršenog 10. mjeseca života u jelovniku semoguuvrstitiproizvodipoputsvježegpasteriziranogsira,vrhnjaifermentiranihmliječnihnapitakas≥3,5%m.m.

Meso

Preporučuje se prvenstveno bijelo meso peradi(piletina i puretina),a od navršenog 8. mjesecaživotamožesekoristitiinemasnateletinaijanjetina.Govedina i svinjetina ne preporučuju se prijenavršene godine dana života dojenčeta, dok sepovremeno iza10.mjesecaživotamožeu jelovnikuvrstiti junetina. Ne preporučuju se suhomesnatiproizvodi, naresci, paštete i hrenovke.Mesomožebitidinstanoilikuhano.

Riba Odnavršenog8.mjesecaživotabijelaribabezkosti.Dinstanailikuhana.

JajaNakon navršenog 8. mjeseca života dojenčetamogućaupotrebažumanjka jajakokoši,ali isključivotvrdo kuhanog.Bjelanjak jajeta, kao ni cijelo jaje nepreporučujuseudojenačkojdobi.

Žitariceiproizvodiodžitarica

Hljeb i drugi proizvodi od žitarica (proso, ječam,zob,raž,kukuruz,riža)urazličitimoblicima(brašno,palenta,žitnepahuljice,dojenačkimüesliisl.)mogusekoristitizapripremumliječno-žitnih,voćno-žitnihkašicailipriloga.

Proizvodekojisadržepšeničnobrašnouvestiteksa12mjeseci.

34

Krompir Krompir kaoprilog ili sastavni dio variva, kuhan,anepržen.

VoćePreporučuje se svježe /sezonsko voće, prirodnisokovi od voća razblaženi s vodom, bez šećera,kompoti od kuhanog voća, te gotove industrijskipripremljenevoćnekašiceivoćnisokovizadojenčad.

Povrće

Preporučuje se sezonsko, svježe i termičkipripremljeno (kuhano u saftu ili na pari) povrće.Uslučaju nedovoljne opskrbe sezonskim povrćemmogu se koristiti gotove industrijski pripremljenedojenačke povrtne kašice ili iznimno zamrznutopovrće.Kupus,keljiprokulicemogusekoristitinakonnavršenog10.mjesecaživota.Mahune,leća,grahigrašakmoguseuvestiodnavršenih11mjeseci.

Uljaihranasvećimsadržajemmasti

Zapripremuobrokapreporučujusebiljnaulja(npr.maslinovo, suncokretovo i od kukuruznih klica), amožesekoristitiimaslac.

Nepreporučujeseupotrebamargarina,nitiprženahrana.

Voda PoželjiČaj Čajodšipka,kamilice,komorača.

NAPOMENE

• Nepreporučujeseupotrebameda,jagodičastogvoća(jagoda,malina,kupina)

• Nepreporučujesedodavanjezačina,ablagodosoljavanjejedozvoljenou11.mjesecu.

• Nepreporučujeseprimjenavitaminskihnapitakauprahu.

35

Tabela14.Preporučenaučestalostpojedinihgrupanamirnicapriplaniranjujelovnikazadjecujasličkoguzrasta(uzrast6-12mjeseci)

Grupenamirnica UčestalostkonzumiranjaMlijekoimliječniproizvodi SvakidanMeso,perad,jaja SvakidanRiba(bijelaiplava/masna) 1sedmičnoMahunarke SvakidanHljeb,žitarice,krompir SvakidanVoćeipovrćeVoće SvakidanPovrće SvakidanNapiciVoda,čaj Svakidan

3.3.2. Djeca predškolskog i školskog uzrasta

Tabela15.Preporučenevrstenamirnicauplaniranjujelovnikazadjecuiomladinu

R.b. Grupenamirnica Preporučenevrstenamirnica1. Mlijekoimliječniproizvodi Mlijekoi

fermentiranimliječninapici,(jogurt,kefir)

Djeca u dobi od 12 do 36 mjeseci –mlijeko≥3,5%m.m.

Djecaod3do6godina–punomasno idjelomičnoobranomlijeko,alinemanjeod2,5%m.m.

Djecauzrasta7ivišegodina–1.5%.Sir Sve vrste svježeg pasteriziranog sira,

namaza od svježeg sira, mliječnihnamazatepolutvrdihsireva.

Izbjegavatipretjeranoslanesireve.

36

2. Meso,mesneprerađevine,riba,jaja Meso

Češće meso peradi (ćuretina, piletina),te teletina i janjetina, a rjeđe crvenomeso (preporuka: nemasna svinjetina ijunetina).

Mesneprerađevine

Ne preporučuju se djeci do 3 godine.Starijoj djeci mogu se dati naresci kodkojih je vidljiva struktura mesa (npr.narezakodpurećihilipilećihprsa,šunkailikareisl.).

Mesne prerađevine odnosno proizvodikao što su kobasice, salame,konzervirano meso obično sadržemnogozasićenihmastiisoli,teihtrebazamijeniti sa leguminozama, grahom,lećom,ribom,jajima,peradi,itd.

Riba Isključivo filetirana riba bez kosti. Zapripremuribljepaštetemožesekoristitiribaizkonzerve(sardine,tunaisl.).

Prednostdatiplavojribi(sardina,skuša)jer je bogata DHA masnim kiselinamavažnimzarazvojmozga.

Jaja Isključivokokošjatermičkidobroobrađenajaja(tvrdokuhana,jajaujelima).

3. Mahunarke i orašasti plodovi

Mahunarke Suhe mahunarke (npr. grah, mahuna,grašak,leća,slanutak,bob,soja).

Moguseponuditizaručakdodvaputasedmičnokaozamjenuzameso.

Orašastiplodoviisjemenke

Isključivomljeveniorašastiplodovi(npr.orasi, lješnjaci, bademi i sl.) imljevenesjemenke(npr.buće,sezama,lanaisl.)kaododatakhrani.

Izbjegavati davanje orašastih plodovadjeciispod3godineiprethodnoprovjeritis roditeljima eventualno postojanjealergijenahranu.

37

4. Žitarice,proizvodiodžitaricaikrompir Žitariceiproizvodi

odžitarica

Hljeb,pecivo,tjesteninaiostaliproizvodiod žitarica (npr. ječmena, zobenai prosena kaša, riža, heljda, žitnepahuljice, müsli i sl.). Za djecu starijuod 2 godine života postepeno uvoditicjelovitežitariceiproizvode.

Krompir

Krompirkuhanikaoprilogilisastavnidiovariva.

Izbjegavati krompir pržen u dubokomulju.

5. Voće Voće Svevrstesvježeg/sezonskog isušenog

voća te prirodni svježe iscijeđeni voćnisokovi.

6. Povrće Povrće Sve vrste sezonskog svježeg i termički

obrađenogpovrća.Uslučajunedovoljneopskrbe svježim sezonskim povrćem,koristitizamrznuto.

7. Mast i hrana s velikim udjelom masti Maslacimargarin Maslac i mekani margarinski namazi,

izbjegavatitvrdemargarine. Ulja Isključivo biljna ulja (npr. maslinovo,

suncokretovo, od kukuruznih klica,repičino,bučino).

8. Kolači,kompoti,marmelade/džemovi,med,sladolediostale slastice

Kolači Kolači pripremljeni u kuhinji vrtića iindustrijski gotovi kolači, s manjimkoličinamašećera imasti,abezkremanaosnovisirovihjaja.

Prednost dati kolačimaod voća i žitnihpahuljica.

38

Kompoti

Kompotiodsvježegvoćasmalošećera.U slučaju loše opskrbe svježim voćemkoristitiindustrijskikompot,alirazrijeđenvodom(dodatioko20%vode).

Marmelade,džemovi,med

Prednostdatimarmeladama idžemovasmanje šećera sa više od 30% udjelavoća, ali bez dodatka umjetnih sladila.Svevrstemeda.

Puding Prednostdatipudinzimapripremljenimsmanjimdodatkomšećera.

Sladoled Mliječnisladoled.9. Začini So Jodiranakuhinjskaso.

Ocat Jabučniilivinskiocattesokodlimuna. Začinskobilje Peršin (iza navršene 2 godine života),

celer, bosiljak, mažuran, koromač,lovorovlist,drugizačini.

10. Voda i napici na osnovi vode Voda Pitkavodapoželji.

Čaj Svježe kuhani čaj (npr. od šipka) uzdodatak soka od limuna, kao topli ilihladni napitak, ponekad. Prednost dativodi.

Tabela16.PreporučenaučestalostpojedinihgrupanamirnicapriplaniranjujelovnikazadjecupredškolskogiškolskoguzrastaGrupenamirnica UčestalostkonzumiranjaMlijekoimliječniproizvodi SvakidanMeso,perad,jaja,mahunarke SvakidanRiba(bijelaiplava/masna) 1sedmičnoHljeb,žitarice,krompir SvakidanVoćeipovrćeVoće SvakidanPovrće SvakidanNapici

Voda,čaj Svakidan,uzsvakiobrokiizmeđuobroka

39

3.4. Preporuke za vodu i napitke

Dijete trebaunijeti adekvatnukoličinu tekućine tokomdanakakobibilo adekvatno hidrirano. Posebnu pažnju rehidraciji treba posvetititokomvrućihdana,povećanefizičkeaktivnosti,kaoikodboravkanaotvorenomtokomvelikihhladnoća.

Tabela17.Ukupnednevnepotrebezatekućinom6-12mjeseci 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Čaša(100-150ml) - 6 8 8Čaša(200ml) 8 8 8

Maludjecutrebabodritidaštoprijenaučepitiizčaše(dozvoljenajeičašaspoklopcem)umjestoflašice,jersetimeštitizdravljezuba.

Vodajenajzdravijepićezagašenježeđidjeceiodraslih.Odmalenatrebarazvijatinavikukonzumiranjavodeumjestozaslađenihnapitaka.Djeci tokom cijeloga dana treba biti na raspolaganju voda za piće,kojomsemogusamiposlužiti,teihvaljapoticatidajepiju.

Dobrapraksa• Postaviti bokale ili kanistere sa slavinicom, plastične čaše

(bezBPA)na lokacijudostupnudjeci ipokazati imkakodasaminatočevodukadasužedni.

• Preporučuje se koristiti filterisanu vodu ili vodu koja je„odstajala“ubokaluokopolasata.

Ostalinapici

• Pasteriziranomlijekoijogurt;• Biljni ili voćni čaj (npr. rooibos, brusnica, šipak, planinski,

kamilica s limunom i medom). Med samo djeca iznad 12mjesecistarosti;

• Svježe cijeđeni sok od voća razblažen s vodom u omjeru50:50,bezšećera.

Dobrapraksa• Mlijeko ne treba šećeriti (karameliziranomlijeko), jogurt se

možemalorazblažitisvodomdaselakšekonzumira.

40

Izbjegavati

• gaziranenapitke,• napitkesdodatkomšećera(npr.nektar,voćninapitak,itd.),• koncentratezasok(sirup,prašak),• crni i zeleni čaj, kafu, napitke koji sadrže stimulanse

(energetskapića),• napitkesazamjenomzašećer.

3.5.Preporukezaograničavanjeunosasoli

Unosodgovarajućekoličinesolineophodanjezapravilnofunkcioniranjeorganizma;onapomažedaseuorganizmuzadržipotrebnakoličinatekućine,tejevažnazaradneravaimišića.Prevelikakoličinasoliuhranidjece,međutim,odgajakoddjetetanavikudakonzumira„slanuhranu“ što može dovesti do povišenog krvnog pritiska u kasnijemživotu, te do zdravstvenih tegoba među kojima su bolesti srca,bubregaikrvnihžila.

Većinasolikojudjecaunesuuorganizamdolaziodtzv.procesiranihnamirnica (suhomesnati proizvodi, gotova jela, koncentrati začina,umaci,nekimuesliji, slanisirevi i sl.). Izbjegavanjem tihnamirnica ikuhanjemkoristeći sirovenamirnice, kao i nedodavanjemsoli kadapripremate hranu zamalu djecu pomoći ćete da se smanji ukupanunossoli.Kodstarijedjece,ograničiteupotrebuindustrijskihsosovanpr. kečapa imajoneze, i upotpunosti izbjegavajteslanegrickalice(čips,smokiisl.)

Dobrapraksa

• Koristiti isključivo jodiranu sol, jer djeca takodobivaju unosjodakojijeneophodanzapravilanrastirazvoj.

• Akosekoristeindustrijskiproizvodiuishranidjece,provjeritisadržajsolinaomotuprijesluženja.

• Neostavljatislaniknastoludjeciiomladini.

41

3.6.Preporukezaograničavanjeunosašećera

Dječjizubićiposebicesupodložnikarijesu.Kakosenjihovopropadanjemoženegativnoodrazitinarastirazvojstalnihzuba,posebnojevažnoodržatiihzdravima.Karijeskoddjeceuzrokujeprečestakonzumacijaslatkehraneinapitaka.Stogajevažnoograničitikoličinuiučestalostkonzumacijeslatkišaislatkihnapitaka.

Iakovoćeimlijekotakođesadržišećere,oninisuutolikojmjeriopasnipozdravljezuba,kaoštosutošećeriizčokolada,bombona,sokova,kolača imeda. Preporučuje se da se djeci između obroka ne dajeslatkahrananitinapici,većdesertposlužitiuzglavniobrok.Izmeđuobrokadjecidatidapijuisključivovoduimlijeko.

Izbjegavati žitne pahuljice koje sadrže visok procenat šećera, kaoštosučokoladnepahuljiceilioneprelivenešećernimsirupom.Dasezasladiobrok,koristitinamirniceprirodnobogatešećerima,kaoštosuvoće,mrkvaikukuruzšećerac.

3.7.NamirnicekojetrebaograničitiiliupotpunostiizbjegavatiUcilju zaštite zdravlja djece i omladine, određenenamirnice senepreporučujuuishranidjeceupredškolskimiškolskimustanovamailinjihovuupotrebutrebaizbjegavati.

Tabelauključujenamirnicekojeseizzdravstveno-sigurnosnihrazloganesmijudavatidjeciuzrasta6-12mjeseci,kaoinamirnicekojesadržepretjeranukoličinusoli,zasićenihmastiilišećerauodnosunasadržajključnihnutrijenata,ilisadrževještačkeboje,konzervanseipojačivačeukusa,pasustoganeprikladnezaishranudjeceiomladine.

42

Tabela 18. Namirnice i vrste hrane koje treba potpuno izbjegavati(x) odnosno ograničiti (0) u ishrani djece u odgojno-obrazovnimustanovamapostarosnimskupinama

Starosneskupine(godine)Namirnica 6mj-1 1-3 4-6 7-9 10-12 13-14 15-18

Med ×Sol ×Začini(općenito) ×Neadaptiranokravlje,kozje,sojinoilirižinomlijeko

×

Orašastiplodovi ×Jetra ×Plodovimora ×Gljive ×Lightproizvodi ×Napicisdodatkomšećera* O O O O O O OGaziraninapici* × O O O O O ONapiciijelasdodatkomvještačkihzaslađivača:aspartam(E951),saharin(E954),sorbitol(E420),acesulfamK(E950)isukraloza(E955)

× O O O O O O

Vitaminskinapiciuprahu × O O O O O OHranainapicikojisadržesljedećedodatke:E102,E104,E110,E122,E124,E129iliE211.

× O O O O O O

Namirnicekojesadržepojačivačeukusanpr.mononatrijevglutamatE621

× O O O O O O

Tvrdevrstemargarina × × × × × × ×Nekuhanomesoiliriba(suši,karpačo,suhomesnatiproizvodi,dimljenariba)

× × × × × O O

Domaćamajonezaidruginamazissvježimjajima

× × × × × × ×

Gotoviobroci(zaleđeniilikonzervirani)

× O O O O O O

*Ovenamirnicenisuneophodneu ishranidjece iadolescenata jerjedinoosiguravajuenergijuiveomamalonutrijenata,tesemogubez

43

bojazniupotpunostiizbjegavati,atimećesesmanjitiirizikodrazvojagojaznostiizubnogkarijesa.

3.8.Preporučenibrojiveličinaporcija

Kako bi se olakšao rad službi za ishranu, date su i preporuke obrojuporcijapoobrocimaiveličiniporcijapostarosnimskupinamauodgojno-obrazovnimustanovama.

Tabela19.Preporučenibrojporcijauobrocimapogrupamanamirnicazapredškolskiiškolskiuzrast

Obrok Grupa namirnica

Broj porcija Primjeri

Doručak

Hljebižitarice 1 Kašaodžitarica,tost,hljeb,pura

Voćeipovrće 1Svježeilisušenovoće,sokodcijeđenogvoća,svježepovrće

Mlijekoimliječniproizvodi

1 Mlijeko,jogurt,mladisir

Ručak

Hljebižitarice 2 Tjestenina,riža,krompir,Meso,riba,peradialternative

1 Ribasgrila,grah,mohuna,piletinasgrila

Voćeipovrće 2 Voćeilipovrće,voćnikompot

Užina

Hljebižitarice 1 Krekeriodpunogzrna,sendvič

Voće 1 VoćnasalataMlijekoimliječniproizvodi

1 Jogurt,milkšejk

44

Tabela20.Primjeriporcijainjihovapreporučenakoličinaugramima:Hljebižitarice

Hljebižitarice(primjerjedneporcije)

Starost/Preporučenakoličinaporcije(gr)

3-6 godina 7-18 godinaRiža 65-80(težina

kuhaneriže)80-120(težinakuhaneriže)

Krompir Pire,kuhani,restani 80-95 84-98Krompiruljusci 100-120 112-170HljebižitariceKriškehljeba,kifla,baget 40-60 56-70Uljevak,kljukuša,pizza 60-80 84-98TjesteninaMakaroni,špagetiilinjoki 75-95(količina

kuhanetjestenine)100-180(količinakuhanetjestenine)

45

Tabela21.Primjeriporcijainjihovapreporučenakoličinaugramima:Povrćeivoće


Povrćeivoće(primjerjedneporcije)

3-6 godina 7-18 godina

PovrćeGrašak,zelenigrah,slatkikukuruz,mrkva,brokoli,karfiol

35-50 56-70

Kupus,špinat,proljetnasalataiostalolisnatopovrće

40-50 42-56

Kuhanigrah,konzerviraniparadajz

60-80 70-84

Kelj 25-35 28-42Salataodpovrća 40-50 42-56Supaodpovrća 150-170(1šolja) 200-300VoćeJabuke,kruške,narandže,banana

50-100(1/2-cijelavoćka)

50-100(1/2ilicijelavoćka)

Nektarine,mandarineisl.


100-200(1-2voćke)

Maline,kupine,borovnice,jagode,šljive

50-70(1/2-1šolja) 56-70

Voćekuhanonapari:jabuke,kruškeisl.


56-100

Voćnasalata 40-70 40-70Voćekonzerviranousoku

100(ml) 100(ml)

Sušenovoće 15-20(1/2-1supenakašika)

28-42

46

Tabela22.Primjeriporcijainjihovapreporučenakoličinaugramima:Mlijekoimliječniproizvodi

Mlijekoimliječniproizvodi (primjerjedne

porcije)


3-6 godina 7-18 godinaMlijekosamanjemasnoće

100ml(1/2šolje) 200ml(1šolja)

Jogurtsamanjemasnoće

100ml(1/2šolje) 175(3/4šolja)

Sir 20 45

Tabela23.Primjeriporcijainjihovapreporučenakoličinaugramima:Meso,riba,piletinaiostaloMeso, riba, piletina i ostalo (primjerjedneporcije)


3-6 godina 7-18 godinaCrvenomeso(pečeno,kuhano):janjetina,teletina,junetina,svinjetina

40-50* 42-56*

Jetra 60 70Kuhanariba 50-70 90-160Kuhanisuhigrašak,grahilileća 200ml(1šolja) 250ml(1šolja)

*Količinemesamogubitismanjeneakoseproporcionalnozamijenesaproteinimamahunarkinpr.graha,graška,leće

47

Reference 1. PolitikazaunapređenjeranograstairazvojadjeceuFederaciji

Bosne iHercegovine,VladaFederacijeBosne iHercegovine,Sarajevo,2011

2. NacrtStrateškogplana zaunapređenje ranog rasta i razvojadjece u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013-2017, VladaFederacijeBosneiHercegovine,Sarajevo,2012

3. NacrtPolitikezaunapređenjeishranedjeceuFederacijiBosneiHercegovine,Federalnoministarstvozdravstva,Sarajevo,2012

4. Normativizaishranudjeceujaslicamaivrtiću,ZavodzaunapređenjedomaćinstvaBiH,Sarajevo,1983

5. Preparation and use of food-based dietary guidelines,WorldHealthOrganization,FoodandAgricultureOrganizationoftheUnitedNations,1998

6. WorldHealthOrganization,FoodandAgricultureOrganizationoftheUnitedNations,UnitedNationsUniversity.FAO/WHOHumanEnergyRequirements,WorldHealthOrganization,2001

7. ProteinandAminoAcidRequirementsinHumanNutrition,WHOTechnicalReportSeries935,WorldHealthOrganization,2007

8. CarbohydratesinHumanNutrition,WorldHealthOrganization,1998

9. FatsandFattyAcidsinHumanNutrition,WHO/FAO,2008

10. JointExpertConsultationonVitaminandMineralRequirementsinHumanNutrition,WHO,2004

11. Diet, Nutrition and Prevention of Chronic Diseases, Geneva:WHO.(Populationnutrientintakegoalsforpreventionofchronicdiseases) World Health Organization, Food and AgricultureOrganizationoftheUnitedNations

12.TheStatutory Instrument2007No.2359Education,England.The Education (Nutritional Standards and Requirements forSchoolFood(England)Regulations2007.www.opsi.gov.uk/si/si2007/pdf/uksi_20072359_en.pdf

13.CrawleyH.EatingWell forUnder5’s inChildCare,PracticalandNutritionalGuidelines,SecondEdiion,TheCarolineWalker

48

Trust,2006http:http://www.cwt.org.uk/pdfs/Under5s.pdf

14.EatingWell First Year of Life, Practical Guide, The CarolineWalkerTrust,2011.ISBN978-1-89-782030-8

15.EatingWellforChildren1-4years,PracticalGuide,TheCarolineWalkerTrust,2011,ISBN978-1-89-782043-8

16.Eating Well for Children 5-11 years, Practical Guide, TheCarolineWalkerTrust,2010,SBN978-1-89-782034-6

17.Eating Well for Children 12-18 years, Practical Guide, TheCarolineWalkerTrust,2010,ISBN978-1-89-782036-0

18.Crawley H. EatingWell at School, Practiacal and NutritionalGuidelines, Second Ediion, The Caroline Walker Trust,National Hart Forum, 2005 http://www.cwt.org.uk/pdfs/EatingWellatSchool.pdf

19.CrawleyH.Nutrient-basedstandardsforschoolfood.AsummaryofthestandardsandrecommendationsoftheCarolineWalkerTrustandtheNationalHeartForum,2005http://www.cwt.org.uk/pdfs/eatingwell.pdf

20.Scientific Opinion on the appropriate age for introduction ofcomplementary feeding of infants1,EFSA Panel on DieteticProducts,NutritionandAllergies(NDA)2,EFSAJournal,2009.7(12):1423

21.The nutrient-based standards. Information and supportintroducing the Government’s nutrient-based standards forschool lunches. Children’s Food Trust, Eat Better Do Better,http://www.childrensfoodtrust.org.uk/the-standards/the-food-based-standards/final-food-based-standards

22.VoluntaryFoodandDrinkGuidelines forEarlyYearsSettingsin England – A Practical Guide, http://www.schoolfoodtrust.org.uk/parents-carers/for-parents-carers/eat-better-start-better/voluntary-food-and-drink-guidelines-for-early-years-settings-in-england-a-practical-guide

23.Pravilnikonormativudruštveneishranedjeceuustanovamazadjecu(“SlužbeniglasnikSRS”,br.49/91,29/93,53/93,67/93i28/94)

24.Programzdravstvenezaštitedjece,higijeneipravilneprehrane

49

djece u dječjim vrtićima – izmjene i dopune, MinistarstvozdravstvaRepublikeHrvatske,2007NN121/2007

25.Vučemalović LJ., Vujić Šisler Lj. Prehrambeni standardza planiranje prehrane djece u dječjem vrtiću - jelovnici inormativi, Hrvatska udruga medicinskih sestara: PodruznicamedicinskihsestaradjećjihvrtićagradaZagreba:Gradskiuredzaobrazovanje,kulturuis port-sektor-preds kolskiodgoj,2007

26.FoodandNutritionPolicyforSchools,WHORegionalOfficeforEuropeCopenhagen,2006

27.Sandstead H.H. Causes of iron and zinc deficiencies andtheir effects on brain, Journal of Nutrition, 130 (2S Suppl):347S-349S,2000

28.BryanJ.,OsendarpS.etal.Nutrientsforcognitivedevelopmentinschool-agedchildren.NutritionReview,62(8):295-306,2004

29.McGarland C.P., Robson P.J. et al. Fruit and VegetableConsumptionandBoneMineralDensity: theNorthern IrelandYoung Hearts Project. Americal Journal of Clinical Nutrition,80(4):1019-1023,2004

30.Messiah S.E, Arheart K.L. et al. Body mass index, waistcircumference,andcardiovasculsarriskfactorsinadolescents,JournalofPediatrics,153(6):845-850,2008

31. Jago R. and Harrell J.S. Prevalence of abdominal lipid andbloodpressurevaluesamonganethnicallydiversepopulationofeight-gradeadolescentsandscreeningimplications.Pediatrics,117(6):2065-2073,2006

32.BakerJ.L,OlsenL.W.andSorenseT.I.A.ChildhoodBody-MassIndex and theRisk ofCoronaryHeartDisease inAdulthood.NewEnglandJournalofMedicine(357),2329-37,2007

33.Richardson A.J. and Puri B.K. A randomized double-blind,placebo-controlledstudyoftheeffectsofsupplementationwithhighly unsaturated fatty acids onADHD-related symptoms inchildren with specific learning difficulties, Progress in Neuro-Psychopharmacology and Biological Psychiatry, 26(2): 233-239,2002

34.Northstone K and Emmett P. Multivariate analysis of diet in

50

childrenatfourandsevenyearsofageandassociationswithsocio-demographiccharacteristics.EuropeanJournalofClinicalNutrition,59(6):751-760,2005

35.Skinner J.D.and Carruth B.R. Do food-related experience inthe first 2 years of life predict dietary variety in school-agedchildren?, Journal of Nutrition and Educational Behaviour,34(6),310-315,2002

36.Birch L.L. Effects of peer models’ food choices and eatingbehaviours on preschoolers’ food preferences, ChildDevelopment,51,489-496,1980

37.Hendy H.M. and Raudenbush B. Effectiveness of teachermodelingtoencouragefoodacceptanceinpreschoolchildren.Appetite,34(1):61-76,2000

38.ClosingtheGapinaGeneration,WHO,2008

39.Zavod za javno zdravstvo FBiH (2011) Zdravstveno stanjestanovništva i zdravstvena zaštita u Federaciji Bosne iHercegovine-Izvještaj,ZavodzajavnozdravstvoFBiH

40. Istraživanje višestrukih pokazatelja 2006 – Finalni izvještaj,DirekcijazaekonomskoplaniranjeBiH,MinistarstvozdravstvaFBiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, UNICEF,DFID,AgencijazastatistikuBiH,2007

41. Foodenergy-methodsofanalysisandconversionfactors,FAO,2003

Documents

SMJERNICE ZA ZDRAVU ISHRANU DJECE PREDŠKOLSKOG I … · U nastojanju da se kod djece i adolescenata razviju zdrave prehrambene navike neophodno je združeno djelovanje na relaciji