1

Ugovor br. 2007/135 516 Europe Aid/123679/C/SER/ba

EU VET 3

SMJERNICE ZA RAZVIJANJE VET MODULARNIH NPPa U BIHFinalna verzija

Pripremljeno od strane

Stalnog odbora za razvoj NPP-a i obuku nastavnika

Bosna i Hercegovina, 2009

Ovaj projekat finansira Evropska unija u H

I mplementira ga European Profiles Greece u konzorciju sa Britanskim savjetom i Hifab International iz vedske

2

Dokument Smjernice za razvoj VET modularnih NPP-a u BiH napravljene su od strane Stalnog odbora za razvoj NPP-a i obuku nastavnikaIme i prezime 1. Lejla Kadui Nominiran-a od Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sektor za obrazovanje /Ministry of Civil Affairs BiH, Education Department (koordinator nominiran ispred MCP BiH) Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke /Federal Ministry of Education and Science (koordinator nominiran ispred Federalnog ministarstva obrazovanja) Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegovakoneretvanski kanton /Ministry of Education Hercegovina-Neretva Canton (koordinator nominiran ispred Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i porta Hercegovako-neretvanski kanton) Vlada Brko Distrikta, Odjel za obrazovanje /Government of Brko District, Education Department (koordinator nominiran ispred Odjela za obrazovanje u Vladi Brko distrikta) Ministarstvo prosvjete i kulture RS /Ministry of Education RS (koordinator nominiran ispred Ministarstva prosvjete i kulture RS) Pedagoki zavod, Kanton Sarajevo /Pedagogical Institute Canton Sarajevo (Direktorica Pedagokog zavoda, Kanton Sarajevo) Republiki pedagoki zavod RS /Pedagogical Institute of RS (Direktor REpublikog pedagokog zavoda RS) Pedagoki zavod Tuzlanski kanton /Pedagogical Institute of Tuzla Canton (Direktor Pedagokog zavoda, Kanton Tuzla) Zavod za kolstvo, Hercegovako-neretvanski kanton /Institute for School Affairs Hercegovina-Neretva Canton (Direktor Zavoda za kolstvo, Hercegovako-neretvanski kanton) Predstavnik radne grupe br.3 (porodica zanimanja: Geologija, rudarstvo i metalurgija) (Representative of Family: Geology, Mining & Metallurgy) Predstavnik radne grupe br. 6(porodica zanimanja: Hemija, nemetali i grafiarstvo) (Representative of Family: Chemistry, Non-Metal & Graphics) Predstavnik radne grupe br. 7 (porodica zanimanja: Tekstil i koarstvo) (Representative of Family: Textile & leather) Predstavnik radne grupe br. 9 (porodica zanimanja: Saobraaj) (Representative of Family: Traffic) Predstavnik radne grupe br.12 (porodica zanimanja: Zdravstvo) (Representative of Family: Health) Predstavnik radne grupe br. 13 (porodica zanimanja: Ostala zanimanja) (Representative of Family Miscellaneous Occupations) Prof. Dr. Eustathios G, Dimitropoulos, VET-3 kljuni ekspert za razvoj NPP-a i obuku nastavnika

2. Salih Mula (zamjena: Mirna Ajani) 3. Ignancija Radi

4. Slavoljub Bai

5. Danica Kruni Slavica Kupreanin) 6. Dina Borovina

(zamjena:

7. Banjac Mirko (zamjena: eljko Potkonjak) 8. Hodi Hazim 9. Jago Musa (zamjena: Boris Krei) 10. Agbaba Goran 11. Iljazovi Merima 12. Savanovi Zdravka 13. Jaganjac Kemal 14. Milavi Vesna 15. Kadi Mevlada (zamjena: Nevanko enki) Tehnika pomo:

3

Lista skraenicaCD CO DL ECTS EQAF EQF EU GQF HE IVET LLG LLL NQF NVQ NVS OR SC SME SPs SQF VET WG NPP Razvoj nastavnih planova i programa Klasifikacija zanimanja Uenje na daljinu Evropski sistem prenosa kredita/bodova u obrazovanju Evropski okvir za osiguranje kvaliteta Evropski kvalifikacijski okvir Evropska unija Opti kvalifikacijski okvir Visoko obrazovanje Poetno struno obrazovanje i obuka Smjernice za cjeloivotno uenje Cjeloivotno uenje Nacionalni kvalifikacijski okvir Dravne strune kvalifikacije Dravni struni standardi standardi u strunom obrazovanju Zahtijevi zanimanja (strune kvalifikacije) Stalno vijee Mala i srednja preduzea Drutveni partneri Dravni kvalifikacijski okvir Struno obrazovanje i obuka Radne grupe Nastavni planovi i programi

4

SadrajKratak saetak - uvodni dio......................................................................................................5 1. Uvodne napomene povezivanje Standarda i smjernica..................................................6 1.1. Preokret u metodologiji razvoja VET modularnih NPP-a u BiH .............................................6 1.2. NPP-i u VET-u.........................................................................................................................7 1.3. Metodologija za razvijanje modularnih NPP-a u VET-u..........................................................7 2. Razvijanje VET NPP-a u praksi...........................................................................................17 Razvoj opteg plana za profil........................................................................................................18

2.1.1. Posebna pitanja -dileme faktori koji se trebaju uzeti u obzir.......................................18 ...................................................................................................................................20 2.1.2. Karakteristine informacije koje se nalaze u tabeli 1a i 1b:...........................................202.2. Pravljenje pregleda modula u jednom profilu........................................................................21

2.2.1. Pitanja-dileme-injenice koje se trebaju uzeti u obzir....................................................21 2.2.2. Informacije vezane za tabelu 2........................................................................................222.3. Pravljenje analitike liste modula i jedinica po predmetima..................................................25

2.3.1. Pitanja, dileme i injenice koje se trebaju uzeti u obzir..................................................25 2.3.2. Informacije vezane za tabelu 3........................................................................................252.4. Razvijanje modula za zanimanje...........................................................................................36

2.4.1. Proces...............................................................................................................................36 2.4.2. Sadraj/struktura modula ................................................................................................36 2.4.3. Pisanje modula.................................................................................................................372.4.3.1. Format................................................................................................37 2.4.3.2. Ispunjavanje formata..........................................................................39 2.5. Razvijanje dodatnih komponenti u svakom NPP-u...............................................................41 2.6. Pregled napravljenog NPP-a.................................................................................................42 2.7. Poetno ocjenjivanje novih NPP-a.........................................................................................43 Sljedei koraci...............................................................................................................................43 Bibliografija....................................................................................................................................43 Aneks - 2: Dodatni pomoni materijali..................................................................................51

TEORETSKA OSNOVA...........................................................................................................57.................................................................................................................... 57 .................................................................................................................... 57 FORME OBRAZOVANJA/OBUKE.........................................................................57

PRISTUPI ILI STRATEGIJE U OBUCI..................................................................................57 METODE OBUKE....................................................................................................................57 TEHNIKE OBUKE....................................................................................................................57 NASTAVNA SREDSTVA I MATERIJALI.............................................................................57 POLAZNICI OBUKE (UENICI), .........................................................................................57 OBJEKAT UENJA, CILJEVI I ZADACI UENJA.............................................................57ANEKS-3: Lista nastavnika u VET kolama koji su obueni u VET 3 projektu na temu izrade modularnih nastavnih planova i programa i odgovarajuih pedagokih tema kako bi mogli biti treneri svojim kolegama (u registru se nalaze kao grupe A, B1 i B3-b) ........69

5

Kratak saetak - uvodni dioFaze razvoja i svrha Ove Smjernice su napravljene u VET 3 projektu u dvije faze. Prva faza bila je u 2007 godini, kada je prva verzija ovih Smjernica razvijena od strane Stalnog odbora za razvoj modularnih NPP-a i obuku nastavnika, kao pomoni materijal i vodi radnim grupama za izradu modularnih nastavnih planova i programa (NPP-a) u okviru Projekta. Sline smjernice razvijene su 2000 godine u okviru EU Phare projekta u formi radne verzije dokumenta koji se zvao Praktian pristup metodologiji za razvijanje NPP-a u BiH. Ove Smjernice su se koristile kao osnova za razvoj NPP-a sve do 2006. godine. Neki dijelovi su koriteni i prilikom pisanja Smjernica u okviru EU VET 3 projekta. Prvu verziju Smjernica iz 2007.godine koristio je Odbor za razvoj NPP-a i obuku nastavnika u Projektu, tokom 2008. godine kao sredstvo u za pruanje pomoi 16+1 radnih grupa koje su razvijale NPP-a u EU VET 3 projektu, a to je predvieno u Projektnom zadatku i prihvaeno u Poetnom izvjetaju VET 3 projekta. Takoe, Smjernice su koristili i lanovi radnih grupa prilikom pisanja novih modularnih NPP-a u VET 3 projektu. Pomenuta verzija Smjernica je dakle primijenjena kao eksperimentalna/pilot verzija. Koristili su je lanovi radnih grupa za razvoj NPP-a u VET 3 projektu u period od 2007. do 2009. godine. Time je data prilika da se Smjernice pilot testiraju, procijene i naprave odgovarajua poboljanja. U meuvremenu VET 3 projekat je od Upravnog odbora projekta dobio jo jedan zadatak da napravi Standarde za VET modularne NPP-e u BiH. Ovi Standardi su napravljeni u 2008. godini, a prvi konaan nacrt bio je spreman u decembru. Oigledno je da su ova dva glavna inputa i faktora (povratne informacije pilot testiranja i Standardi) ponudila osnovu za reviziju originalnih Smjernica. Tako su Smjernice dobile svoju konanu formu, koja je rezultat kontinuirane intervencije od strane lanova Stalnog odbora. Osnovna razlika izmeu prve i ove verzije dokumenta jeste to su sve upute i informativni materijali vezani za modularne NPP-e prebaeni u Standarde, a samo praktini aspekti, za upotrebu od strane radnih grupa prilikom razvijanja VET modularnih NPP-a, su ukljueni u finalnu verziju Smjernica. Kome su namijenjeni, korisnici Standardi su, osim nastavnicima i generalno lanovima radnih grupa, namijenjeni za koritenje od strane razliitih grupa zainteresovanih strana i strunjaka koji nisu nastavnici, koje nee raditi na razvijanju modularnih VET NPP-a. Smjernice su namijenjene onima koji e raditi na razvoju modularnih NPP-a. Dok prva grupa nee morati nuno da prouava Smjernice, od druge grupe se svakako oekuje da obavezno proitaju Standarde prije bilo kakvog pokuaja da rade na izradi NPP-a. U irem smislu, Standardi i Smjernice se mogu shvatiti kao jedan dokument u kojem su Standardi njegov prvi dio, a Smjernice drugi. Sadraj Smjernica je organizovan u dva dijela. Prvi dio je uvodni i njegova namjera je povee Standarde i Smjernice. Drugi dio je zapravo praktian vodi za radne grupe prilikom razvoja VET modularnih NPP-a.

6 Saetak sadraja Sadraj smjernica je organizovan u dva dijela. Prvi dio je uvodni i njegova namjena je da povee Standarde sa Smjernicama. U ovom dijelu predstavljene su osnovne prednosti u metodologiji za razvoj modularnih NPP-a, koja se u praksi koristi u VET 3 projektu. Ove prednosti i inovacije su ozvaniene kroz argument koji proizilazi iz razvoja u EU tokom posljednjih godina (npr. razvoj dravnog kvalifikacijskog okvira i njegova obavezna primjena, razvoj optek kvalifikacijskog okvira u BiH itd.). Zatim su predstavljeni osnovni metodoloki elementi za razvoj modularnih NPP-a u VET-u u saetoj verziji koja je originalno predstavljena u Standardima. Drugi dio je praktini vodi radnim grupama za pravljenje VET modularnih NPP-a. Namijenjen je radnim grupama, a njegov sadraj oslikava metodologiju koja je ve implementirana u VET 3 projektu i za koju su obueni VET nastavnici, direktori kola, savjetnici u pedagokim zavodima itd. Prvo je opisan proces planiranja, i instrumenti koji su potrebni su pobrojani. Detaljno su opisane posebne definicije za informacije koje se trebaju unijeti u svaki dio tabele. Primjeri takvih informacija su predstavljeni i za trogodinje i za etverogodinje zanimanje. Nakon toga novi format za zanimanje je predstavljen i opisan po dijelovima. A nakon toga dat je detaljan opis sadraja svakog dijela i procesa kako se pravi. Takoe, data je i pomo za razvoj planiranja svakog zanimanja sa procesom razvoja svakog pojedinog modula. U nastavku je prikazan proces za finaliziranje svih NPP-a. Primjeri su glavno sredstvo za usmjeravanje radnih grupa u ovom procesu. U aneksu 1 dati su primjeri modula za trogodinje i etverogodinje zanimanje. Svi koriteni primeri su stvarni moduli koji su razvijeni u VET 3 projektu. Na kraju du dati i dodatni pomoni materijali i primjeri strukture, fraza, naslova i specifine metodologije za svaki dio modula. Dodavanje ovog dijela traili su sami nastavnici tokom poetne ocjene napravljenih nacrta u VET 3 projektu.

1. Uvodne napomene povezivanje Standarda i smjernicaKako je ve napomenuto u predgovoru, neophodno je da oni koji razvijaju VET NPP-e u BiH i koriste ove Smjernice ne poinju sa njihovom implementacijom prije nego to su paljivo proitali Standarde. Ne mogu se razvijati modularni NPP-i bez dobrog poznavanja osnovnih informacija o NPP-a koje su date u Standardima. Da bi se povezale ove Smjernice sa Standardima ispod je dat saetak nekih dijelova Standarda. itanje ovog saetka nikako ne moe biti zamjena za itanje Standarda.

1.1. Preokret u metodologiji razvoja VET modularnih NPP-a u BiHEU VET 3 je u BiH napravio preokret u procesu razvoja modularnih NPP-a za VET. U dijelu 5.4 Standarda data je kratka diskusija o razlozima za pravljenje ovog preokreta/pomaka koja ovaj preokret ini ne samo neophodnim nego sutinski neizbjenim. Jednostavno reeno, ovaj preokret bio je neophodan zbog novih zadataka koji su dati VET 3 projektu u Projektnom zadatku. Zadaci koji su tu navedeni i razmotreni vezani su za: a) privredu i zahtjeve malih i srednjih preduzea i njihove zahtijeve vezane za provedbu strunog obrazovnja i obuke, b)

7 cjeloivotno uenje i ulogu poetnog strunog obrazovanja i obuke (IVET) i kontinuiranog strunog obrazovanja i obuke (CVET) u tome, c) poduzetnitvo i poduzetniko ponaanje i kako se moze upotrijebiti u VET-u, i d) zadatak dravnog kvalifikacijskog okvira(NQF) i veza sa NPP-a; kao i njihovu uloga u tome (dravni okvir kvalifikacija GQF je razvijen od strane VET 3 projekta na osnovu evropskog kvalifikacijskog okvira EQF). U skladu sa pomenutim, potreba za sutinskim i aktivnim ukljuivanjem drutvenih partnera javlja se kao nuna. Takoe, tokom posljednjeg desetljea u kojem su uvedeni modularni NPP-i u BiH, u EU su se dogodile znaajne promjene kljunih elemenata ili prakse vezano za VET i VET NPP-e. Ove promjene su morale biti uzete u obzir od strane VET 3 projekta, jer da nisu VET 3 projekat bi pruio lou uslugu ovoj zemlji. Jedan takav primjer je i Evropski kvalifikacijski okvir EQF. Gore pomenuti zadaci morali su biti ukljueni u praksu razvijanja VET modularnih NPP-a u BiH. Drugim rijeima, novi modularni NPP-i morali su biti u potpunosti u skladu sa gore pomenutim zadacima i praksom. Novi pravac u metodologiji ne znai novu metodologiju, to takoe ne znai ni novu strukturu u formatu modula! Samo male, tanije, interne promjene u strukturi su napravljene. Najvea promjena je u nainu predstavljanja rezultata uenja u modulima, a to je izriit zahtjev Evropskog kvalifikacijskog okvira EQF iz 2006. godine. Da VET 3 nije slijedio ovaj razvoj, BiH bi onda uskoro morala ponovo razvijati VET 3 NPP-e!

1.2. NPP-i u VET-uU dijelu 6.1 u Standardima ukljueno je i razmatranje o NPP-a openito i o VET NPP-a, njihovoj konstrukciji i standardizaciji. Razmatrana je zapravo filozofija VET NPP-a u BiH, u kojoj su sljedee teme ukljuene na vie ili manje analitian nain: osnovna pitanja vezana za politiku koja se odnosi na NPP-e u VET-u u BiH, strateka stajalita za razvijanje VET NPP-a u BiH, znaenje NPP-a (objanjavajui pojmove kao to su program, curriculum i syllabus), uloga NPP-a u obrazovanju i mjesto NPP-a u dravnom obrazovnom planiranju, uloga NPP-a, oblici i tipovi NPP-a, dobre i loe strane modularnih NPP-a u VET-u, razlozi za promjenu postojeih NPP-a ili prilagoavanje NPP-a na lokalnom nivou, elementi i komponente NPP-a, struktura NPP-a, veza dravnog NPP-a sa dravnim kvalifikacijskim okvirom. Moduli su osnova modularnog NPP-a. Zbog toga je dato znaenje modula i dati su neki opisi modula, napravljen je nacrt principa za razvijanje modula, opisani su razliiti tipovi modula, a razmotrena su i konkretna pitanja na koja se moraju dati odgovori kao i dileme sa kojima se suoavamo.

1.3. Metodologija za razvijanje modularnih NPP-a u VET-uU dijelu 6.2 Standarda, detaljno su opisani standardni procesi u razvoju modularnih NPP-a u VET-u. Metodologija za pravljenje i koritenje modularnih VET NPP-a, na osnovu filozofije saete u prethodnom dijelu, je kamen temeljac ovoj diskusiji. Poto je ovo kljuni proces za radne grupe koje su ukljuene u rad na razvoju modularnih NPP-a, ovaj je dio standarda ponovljen ovdje kao to je naveden u Standardima.Opte aktivnosti u ovom procesu ukljuuju tri glavne faze: 1) Pripremu, 2) Razvoj i 3) Implementaciju. Sastavni dio sve tri ove faze jeste dinamini monitoring i evaluacija. Ovaj cjelokupan proces je bolje ilustrovan u dijagramu 8 u Standardima. Kratak opis svake od ove tri faze je prikazan u nastavku.

86.2.1. Pripremna faza U dijagramu 9 u Standardima mogu se vidjeti 4 koraka koje treba slijediti u implementaciji pripremne faze. Dinamiki monitoring i evaluacija su uvijek sastavni dio procesa pripremne faze. Kratko razmatranje gore pomenutih glavnih koraka u ovoj fazi je saeto prikazano ispod:

2. Faza razvoja (glavni dio i lokalno prilagoavanje). Razvoj prvog nacrta. 2.1. poetna ocjena, 2.2. pilot testiranje, 2.3. poboljanje, prilagoavanje, usvajanje 2.4.

3. Faza implementacije i osiguranja kvaliteta, stalna implementacija, auriranje, revizija i kontrolaDijagram 8. Cjelokupan process razvoja i koritenja VET NPP-a.

1. Definisanje situacije Definisanje situacije znai pojanjenje svih pitanja koje pojanjavaju neki sluaj u odreenom vremenu i u odreenom kontekstu. Ovo je mogue uz odgovaranje na sva relevantna konceptualna, filozofska i politika pitanja koja su postavljena u prethodnom odjeljku, na nain da se rijee sva konceptualna, politika, zakonodavna i administrativna pitanja. Ispod je data lista svih dodatnih pitanja. 1.1. Da li su svi koncepti situacije pojanjeni? Ne moete raditi sa praktinim aspektima neke aktivnosti, ak ne ni sa politikim ili strategijskim aspektima, ukoliko niste dobro pojasnili koncepte koji su ukljueni u to. U ovom sluaju prije svega koncepti vezani za NPP-e a naroito za VET NPP-e moraju biti definisani1. 1.2. Koja komponenta mora da se razvije, kljuna /glavna komponenta ili lokalna komponenta ili obje? Odluite koji dio NPP-a treba da se razvije (kljuni/glavni dio ili dio koji se odnosi na lokalno prilagoavanje).1

Kao pomo ovome u BiH, u okviru VET 3 projekta, napravljen je koncizan rjenik u kome se nalaze osnovni termini u VET-u, a pod naslovom Koncizan glosar koncepta i terminologije za VET u BiH.

Dinamiki feedback (povratne informacije), ocjenjivanje,monitoring i evaluacija za poboljanje

1. Pripremna faza: Priprema svih potrebnih inputa

9Kako je ve pomenuto, NPP moe i treba da se sastoji od dvije komponente: kljune/glavne komponente i komponente koja se odnosi na lokalno prilagoavanje (ovo je omogueno novim Zakonom o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH). Prema principima naprednog pristupa, VET NPP-i treba da poveaju svoj lokalni/kolski dio u toku obrazovnog procesa od prve do posljednje godine u kojem se stie odreena kvalifikacija. Kljuni/obavezni dio NPP-a obezbjeuje dravnu relevantnost/znaaj kvalifikacija i odgovarajuih kompetencija, dok lokalni/kolski NPP odraava specifinost lokalnog privrednog okruenja, specifinost kapaciteta kole, ali takoe prua prostor za brzo reagovanje na promjene na tritu rada i na posebne zahtjeve odreenih poslodavaca. Ova veza prikazana je u dijagramu 10.

2. Definisati osnovni politiki koncept. Dobiti nacrt politike koja e se implementirati 3. Razviti metodologiju za razvoj i implementaciju VET NPP-a, implementirati gore pomenutu politiku.

4. Osigurati sve zahtijeve za implementaciju koncepta.Dijagram 9 Pripremna faza za pravljenje konsrukcije za VET NPP-e 1.3. Originalni NPP ili promjene u postojeem NPP-u (revizija)?

Razjasniti da li se ovaj sluaj odnosi na pravljenje novih NPP ili na promjene (auriranje, revizija) i openito poboljanje postojeih NPP u cjelosti ili samo nekih dijelova. 1.4. Pitanje kvalifikacija Postoji li okvir kvalifikacija za razmatranje i poreenje s njim? Kako su NPP-i (novi ili revidirani) povezani sa evropskim kvalifikacijskim okvirom EQF i dravnim kvalifikacijskim okvirom SQF? Ima li pravila i propisa vezanih za kvalifikacije (za posebne sluajeve IVET, CVET itd.)? 1.5. Zahtjevi privrede, preduzea kolski NPP Koji je zahtjev od strane preduzea/kompanija, ako je zahtijev poznat. Ako nije poznato, situacija zahtijeva dublju intervenciju i veu ukljuenost drutvenih partnera prije bilo kakvog pokuaja da se krene sa razvijanjem VET NPP-a.

Dinamiko ocjenjivanje, monitoring i evaluacija

1. Definisati situaciju. Odgovoriti na sva konceptualna, filozofska i politika pitanja. Rijeiti sva politika, pravna i

Kljuni / obavezni

NPP

10

Dijagram 10. Obavezna / kljuna komponenta nasuprot kolskoj / lokalnoj komponenti NPP-a.1.6. Vlasnitvo, organizacija procesa Ko snosi odgovornost za organizaciju procesa razvoja i implementacije VET NPP-a. U isto vrijeme koji nivo politikih struktura u BiH e dati podrku. Stajalite koje se namee u ovim Standardima jeste da svi nivoi (drava, dravna Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje2 i njen VET odjel, entiteti, kantoni i VET kole), bi trebali da imaju relativnu odgovornost, ali uloge i zadaci na svakom nivou moraju biti jasno definisani od poetka. 1.7. Faktori koji se trebaju uzeti u obzir Koji faktori ili grupe faktora trebaju biti uzeti u obzir prilikom razvoja modularnih NPP? Kao to se jasno vidi iz dijagrama 10, etiri grupe faktora se trebaju uzeti u obzir prilikom traenja inputa za razvoj NPP-a. - Dravni prioriteti u obrazovanju, izraeni u formi filozofije, sociologije, obrazovne politike, pravila i propisa, ciljeva, ambicija. Dravni prioriteti bi trebali reflektovati potrebe graana, pojedinaca ili grupa, za razvojem/napredovanjem, obrazovna nauka. Takoe bi trebalo da reflektuje pedagoku viziju i politiku. . - Privreda, industrija i trite rada: promjene na tritu rada i u traenim vjetinama (vidjeti budue potrebe za vjetinama u Evropi Cedefop 2007), dravni trendovi, promjene u zahtjevima za poslom, tipovi profesionalnih kompetencija koji se pojavljuju. - Internacionalni trendovi i - Nauka u svim profesijama U razliitim dijelovima postojeih Standarda i u nekim dijelovima Smjernica, postoji dio koji se odnosi na vremensko planiranje i nain osiguravanja inputa koji se odnosi na svaki od gore pomenutih faktora. 1.8. Ukljuenost u proces Ko bi trebao biti aktivno ukljuen u process razvijanja modularnih NPP-a u VET-u? Obje strane bi trebale biti ukljuene, npr. korisnici usluga (svijet rada, privreda, drutveni partneri, strunjaci sa trita rada) i oni koji pruaju usluge (zaposleni u VET-u i zainteresovane strane, strunjaci za NPP, strunjaci iz oblasti uenja). Praktino ovo znai da se mora osigurati da input bude obezbijeen od strane svih faktora predstavljenih u dijagramu 11. Vano je naglasiti da ukljuenje u ovom sluaju ne znai jednostavno predstavljanje. Ono prije oznaava ukljuivanje odgovarajuih pojedinaca (profesionalaca i strunjaka) iz relevantnih oblasti za svaki pojedinani sluaj.

2

Zbog praktinosti u nastavnku dokumenta e se koristiti termin Agencija za obrazovanje.

11Vano je ponovo naglasiti ulogu drutvenih partnera i zainteresovanih strana u procesu razvoja VET NPP-a za svaki nivo. Korisnici usluga trebaju dati svoje zahtijeve, ali se NPP-i razvijaju od strane davaoca usluga. 1.9. Struktura plana za profil/zanimanje, raspodjela sati u profilu Ova grupa pitanja odnosi se na praktina pitanja koja su vezana strukturu i sadraj odreenog NPP za neko zanimanje. Vana pitanja ovdje su: - Koji e biti sastavni dijelovi svakog profila? - Koji procenat sati e u cjelokupnom planu biti dat svakoj grupi predmeta?

12

1. VLADE, DRUTVO I OBRAZOVANJE Pravila i propisi u OBRAZOVANJU Obrazovne nauke, nastavniki fakulteti (Izvori: nastavnici lanovi radnih grupa, strunjaci u obrazovanju, psiholozi-pedagozi)

2. PRIVREDA, INDUSTRIJA I TRITE RADA (Izvor: fokus grupe od strane drutvenih partnera)

RADNE GRUPE ZA RAZVOJ NPP-a

3. MEUNARODNI TRENDOVI (Izvor: iskustvo, literatura, meunarodni eksperti)

4. NAUKA U PROFESIJI (Izvori:iskustvo, literatura, lokalni strunjaci, strani strunjaci)

Dijagram 11. Faktori koji se trebaju uzeti u obzir i izvori polaznih informacija za razvoj NPP-a u VET-u.

13-Koliko i kojih predmeta bi trebalo ubaciti u ovaj NPP po grupama predmeta? -Koje grupe predmeta e biti ukljuene u NPP? - Koje je vrijeme trajanja (zastupljenost) svakog predmeta u cjelokupnoj raspodjeli asova? -Koji bi trebao biti ispravan procenat raspodjele predmeta i sati u NPP-u jednog profila? Kako da se osigura dobar omjer prakse i teorije? - Kako obezbijediti horizontalnu i vertikalnu prohodnost u NPP-u? 1.10. Struktura modula Koja struktura e se koristiti za razvoj samog modula? Odreeni format se mora napraviti da bi se svi dijelovi ujednaili. 1.11. Konkretan process NPP-a - Koji procesi e se slijediti u fazi razvoja i u fazi implementacije? - Koji uslovi se moraju osigurati tako da razvoj i implementacija budu uspjeni? . 1.12. Osnovni principi koj se trebaju posmatrati Stavovi i principi su ve razmatrani (vidjeti 6.1). 1.13. Priprema nastavnika. Potpuno razvijen plan vezano za pripremu razliitih grupa nastavnika za izradu novih NPP-a i za njihovu implementaciju3. 2. Defincija strukture obrazovne politike Ako je odgovoreno na gore pomenuta pitanja (pitanja politike su takoe obraena u dijelu 6.1 iznad) glavno politiko tijelo je tu. Ovo je vie jedan organizacijski korak. Rezultat e biti nacrt dokumenta za politiku koja e koristiti, politiku strukturu. 3. Razvoj metodologije Ovaj korak osigurava elaboriranje plana za metodologiju, razvoj i implementaciju VET NPP-a, kroz implementaciju gore pomenute politike. Ovo je praktian aspekt pripreme. 4. Obezbjeivanje svih neophodnih zahtijeva. Obezbijediti sve zahtijeve za implementaciju svih dijelova elaboriranih u prethodnoj fazi. Jednostavna lista provjere, sredstava i procesa bie od koristi.

6.2.2. Faza razvoja

3

Vidjeti dokument VET 3 projekta - Koncept za obuku nastavnika u BiH. Ka minimumu standarda.

14Apsolutno nema standardizovanog procesa za razvoj modularnih NPP-a. Ono to se lako moe prilagoditi veini prikazano je u dijagramu 11. Sadraj ovog dijagrama dolazi iz dijagrama 7 i trebao bi biti shvaen u vezi sa cjelokupnim procesom definisanim u ovom dijelu.

1. Pripremiti osigurati sve potrebne inpute.Pregledati sve pripreme Dinamina povratna informacija, ocjenjivanje, monitoring i evaluacija za poboljanje

2. Razviti prvi nacrt NPP-a

3. Pilot testirati sve NPP-e

4. Poboljati- finalizirati razvijene NPP-e

5. Preduzeti mjere za formalno usvajanje nove verzije

6. Integrisanje NPP-a za stalno koritenje Dijagram 12.Faze razvoja VET modularnih NPP-a i njihovo koritenje. Kao to se moe vidjeti u dijagramu 12, faza razvoja u procesu moe se analizirati u 5 koraka. Kratko predstavljanje ovih koraka je navedeno ispod. 1. Finana detaljna priprema - Definisati ta je odreena situacija (na osnovu prvog koraka u pripremnoj fazi) i ta tano treba da se uradi; - Definisati zanimanja/profile za koja modularni NPP-i treba da se razviju putem odgovarajueg istraivanja, sinergije i saradnje; - Definisati nivo u Dravnom kvalifikacijskom okviru NQF (na osnovu Evropskog kvalifikacijskog okvira EQF) na kojem se ova zanimanja nalaze; - Ustanoviti odgovarajue tijelo da ocijeni zahtijeve od strane privrede. Na taj nain se osigurava da su zahtijevi za neko zanimanje obezbijeeni kao input/polazne informacije. Osigurati ukljuivanje drutvenih partnera u svim fazama (tano odrediti kada, kako, ko, pod kojim uslovima) razvoja VET NPP-a, a nakon njihove odgovarajue i adekvatne obuke. - Organizovati odgovarajue radne grupe za razvoj modularnih NPP-a za odabrana zanimanja.

15- Adekvatno obuiti lanove radnih grupa kako se razvijaju modularni NPP-i; - Osigurati odgovarajue uslove i sredstva, za rad radnih grupa. - Osigurati da su u NPP-e uneeni svi inputi koji se odnose na zahtijeve privrede, line i drutvene potrebe, nauku, meunarodne trendove i sl. (vidjeti dijagram 10); 2. Razvoj prvog nacrta modularnih NPP-a - Razviti nacrt NPP-a prema postojeim Standardima i Smjernicama; - Pripremiti sve NPP-e ispravno napisane i predstavljene u unaprijed datim formatima za modul; - Osigurati svaku moguu direktnu i trenutnu povratnu informaciju u obliku poetne ocjene (npr. podijelite nacrte NPP-a VET kolama i drutvenim partnerima za dobijanje svih eventualnih trenutnih povratnih informacija) - Finaliziranje prvog nacrta. 3. Pilot testiranje novih modularnih NPP-a - Pilot testirajte paljivo odabrana pilot odjeljenja koristei dobro strukturisan i precizno definisan proces. Nadgledajte pilot testiranje i ocjenjivanje novih NPP-a i na kraju napravite evaluaciju NPP-a na osnovu ranije definisanih kriterija i procesa dobijanja povratnih informacija. Pilot testiranje novih NPP-a je veoma vaan dio u procesu pravljenja NPP-a i osiguranja kvaliteta (ocjenivanje,monitoring i evaluacija) Vlasnitvo nad procesom i odgovornost za pilot testiranje novih VET NPP-a ima VET odjel u Agenciji za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. 4. Obrada inputa dobivenih u pilot testiranju, poboljanje, finalizacija Pilot testiranje je korisno jer se povratne informacije koje se dobiju koriste za poboljanje testiranih NPP-a. Pilot testiranje je veoma ozbiljan proces koji vodi prilagoavanju, poboljanju i finalizaciji novih NPP-a. 5. Prihvatanje novih NPP-a Nakon to su NPP-i finalizirani, oni se moraju formalno usvojiti od strane relevantnih tijela. Institucije ovlatene za usvajanje NPP-a treba da su poznate jo iz pripremne faze. 6. Integracija u postojei program - Integriite nove NPP-e u cjelokupnu strukturu programa koji pruaju struno obrazovanje i obuku ; - Osigurajte mehanizme za stalno revidiranje i integrisanje NPP-a. Primjer lokalno prilagoenog NPP-a Ako se radi o lokalnoj adaptaciji NPP-a (30% prema Zakonu o srednjem strunom obrazovanju i obuci), onda se postavljaju neka od ovih pitanja: - Da li stvarno postoji potreba za lokalnim prilagoavanjem? Ko je definisao ovu potrebu? - Koji faktori kreiraju ovu potrebu? - Koliko dobro se ova potreba manifestuje? - Koliko i u kojim dijelovima neko zanimanje se treba revidirati? Itd.

16Nakon ovoga se pokree proces prilagoavanja NPP-a. Proces je slian onome opisanom ranije (kada se revidira NPP) osim to su sad akteri vezani za lokalni kontekst.

Primjer revizije NPP-a Ako situacija nalae reviziju NPP-a (cijelog profila ili odreenih modula u profilu), opet se postavljaju neka od sljedeih pitanja: - Ko predlae reviziju? - Da li je potreba za revizijom podrana? - Koji je potrebni obim revizije? Itd. Zatim, prema dobivenim odgovorima na postavljena pitanja definie se process implementacije. Proces je slian onome koji je opisan gore iznad (adaptacija NPP-a) osim to su konkretni akteri povezani sa prirodom i obimom potrebne adaptacije.

17

2. Razvijanje VET NPP-a u praksiOvaj dio je napisan da se kao pomo/vodi primjenjuje u praksi razvijanja VET modularnih NPP-a od strane lanova radnih grupa za razvijanje modularnih NPP-a za odreena zanimanja (nije sluaj sa revizijom ili lokalnim prilagoavanjem od 30%).

Prema dijagramu 12 iznad (faza razvoja), mi smo sada u situaciji da krenemo sa korakom 2 u dijagramu 12. Zapravo je uloga radnih grupa samo da urade korak 2.

Ukratko, uloga radnih grupa je da implementiraju korak 2, koji ukljuuje sljedee faze: 1. Razviti prvi nacrt NPP-a prema postojeim standardima i smjernicama; 2. Finalizirati gornji nacrt i adekvatno ga predstaviti u formi finalnog proizvoda u ranije datom formatu. 3. Napraviti prvi interni pregled uraenih nacrta i unijeti potrebne korekcije. 4. Omoguiti poetno ocjenjivanje uraenih nacrta tako to se osigurava input od najmanje dvije strane, drutvenih partnera i VET pilot kola i ugraditi povratne informacije da bi se poboljali NPP-i. 5. Omoguiti provjeru i homogenizaciju napravljenih nacrta NPP-a i pripremiti finalnu verziju teksta koja se alje na pilot testiranje. Svi koraci koji prethode koraku 2 i koji dolaze nakon njega su u nadlenosti drugih strunjaka koje vodi, usmjerava i nadgleda Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje (VET odjel). Izrada modularnih NPP-a radi se po profilima. Sljedea diskusija se zato odnosi na svako zanimanje za koje se pravi novi NPP. Sljedei proces e se koristiti za implementaciju koraka 2. Moe se primijeniti na bilo koje zanimanje. U ovom procesu praktini koraci su grupisani u dvije faze djelovanja, faza 1 i faza 2. Tokom prve faze vri se planiranje, dok se tokom druge faze vri izrada. Planiranje i djelovanje su klju uspjeha. est specifinih koraka, koji se odnose na 6 vanih stvari , ine sutinu ove faze planiranja. 1. Pravljenje plana za zanimanje (specifian za svako zanimanje / profil). 2. Na osnovu plana, pravljenje pregleda svih modula u zanimanju. 3. Na osnovu pregleda modula pravljenje liste modula sa nazivima jedinica za svaki predmet. Nakon to su ova tri koraka uspjeno napravljena, radne grupe su spremne da nastave sa etvrtim: 4. Razvoj svih modula koji su gore planirani, a prema detaljnim uputstvima datim ispod. Ovo znai pravljenje prvog nacrta koje se sad pravi na zadati nain i u formi proizvoda.

18 5. Razvoj drugih komponenti NPP-a osim modula (vidjeti 2.5 ispod). 6. Pravljenje prvog pregleda napravljenih nacrta. Ovo je prvi korak u internoj evaluaciji napravljenih nacrta. 7. Omoguavanje provoenja poetnog ocjenjivanja razvijenih nacrta NPP-a. Glavne crte analitikih smjernica za primjenu ovih est specifinih koraka su prikazane ispod. Primjeri su uvijek dati za jedno zanimanje.

Razvoj opteg plana za profilNajpraktiniji format za razvoj opteg plana za profil (poseban za svako zanimanje), jeste tabela. Tabela nam daje cjelokupnu sliku nekog programa koji se implementira u odreenom profilu, a to vodi do ranije definisanih kvalifikacija (unutar Dravnog kvalifikacijskog okvira) na odreenom nivou. Ovo je najobimnije i najznaajnije planiranje. U svrhu ilustracije, napravljene su dvije vrste tabela, u kojima se nalaze planovi za ranije razvijene NPP-e u VET-u u BiH.Tabela 1a prikazuje plan za etverogodinje zanimanje, a tabela 1b prikazuje plan za trogodinje zanimanje. Primjeri ovih tebela su uzeti iz stvarnih NPPa koji su razvijeni u okviru VET 3 projekta. 2.1.1. Posebna pitanja -dileme faktori koji se trebaju uzeti u obzir U razvijanju plana za profil, moraju se napraviti i odreene odluke koje se odnose na svaki od elemenata u planu. Ove odluke vezane su za odgovore koji bi se trebali dati na neka pitanja/dileme, kao to su ovi dati ispod. One se takoe odnose i na injenice koje bi trebale biti uzete u obzir u ovoj fazi. Pitanja-dileme i injenice: 1. Koliki bi trebao biti sedmini fond asova za neko zanimanje za odreenu godinu. - Odgovor je datu u ukupnom broju asova u odreenoj godini u NPP-u. U tabeli 1 dat je ukupan broj asova u sedmici. Ovo pitanje regulisano je zakonom. 2. Koje grupe predmeta e biti ukljuene u NPP? - Odgovor na ovo pitanje odnosi se na poetno struno obrazovanje i obuku IVET u BiH, i nalazi se u prvoj koloni lijevo u tabeli 1. 3. Koliko i kojih predmeta bi trebalo biti ukljueno u ovaj NPP po grupama predmeta? - Odluku o grupama 2, 3 i 4 donose lanovi radnih grupa. Ono to se do sada praktikovalo, vezano za broj predmeta po grupama predmeta, naznaeno je u koloni dva u tabeli koja nosi naziv predmeti. Glavni zadatak ovdje je da se odgovori na zahtjeve za zanimanje/strune kvalifikacije. 4. Koliko bi svaki od predmeta trebao biti zastupljen u cjelokupnom planu zanimanja? - Radne grupe bi trebale odluiti o ovome. Dosadanja praksa navedena je u sedminom broju asova i godinjem broju asova za predmet u koloni na desnoj strani. 5. Koji procenat vremena u cjelokupnom planu e biti dat svakoj od grupa predmeta?

19 - Odluku donose lanovi radnih grupa. U ranijim NPP-a to se vidi iz odnosa (procenta) asova koji su dati svakoj grupi predmeta u ukupnom broju asova. Prijedlozi EU projekata (vezano za ovaj odnos/procenat) dati su u tabelama 1a i 1b.

Tabela 1a: Nastavni plan za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Kozmetiki tehniar Grupa predmeta Predmeti 1. Maternji jezik 2. Strani jezik 3. Matematika 4. Tjelesni i zdravstveni odgoj 5. Informatika 6. Demokratija i ljudska prava Total od 1 Procenat od 1 1. Hemija 2. Biologija 3. Fizika Total od 2 Procenat od 2 Total od 1+2 Procenat od 1+2 1. Higijena i prva pomo 2. Estetika 3. Tehnologija materijala 4. Kozmetologija 5. Latinski jezik 6. Anatomija i fiziologija ovjeka 7. Dermatologija 8. Fizikalna terapija 9. Psihologija 10. Osnove preduzetnitva 11. Izborni predmet Total od 3 Procenat od 3 1. Praktina nastava Procenat od 4 Total od 3+4 procenat od 3+4 I 2 2 2 2 2 10 35,71% 2 2 4 14,29% 14 50,00% 2 2 2 2 2

1. Opteobrazovni predmeti

2. Opteobrazovni predmeti u funkciji struke

Stepen: asovi po godini II III 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 10 10 33,33% 33,33% 2 2 4 0 13,33% 0,00% 14 10 46,67% 33,33% 2 2 2 2 2

IV IV 2 2 2

6 21,43%

0 0,00% 6 21,43%

2 4

2 2

3. Struno teorijski predmeti

2 2 2

2 2 2 2 12 42,86% 10 35,71% 22 78,57% 28

4.Struna praksa

10 35,71% 4 14,29% 14,00 50,00% 28

10 12 33,33% 40,00% 6 8 20,00% 26,67% 16,00 20,00 53,33% 66,67% 30 30

Ukupno zanimanje ( 1+2+3+4 )

20 Tabela 1b. Nastavni plan za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Frizer Grupa predmeta Predmeti 1. Maternji jezik 2. Strani jezik 3. Matematika 4. Tjelesni i zdravstveni odgoj 5. Informatika 6. Demokratija i ljudska prava Total od 1 Procenat od 1 1. Hemija 2. Biologija Total od 2 Procenat od 2 Total od 1+2 Procenat od 1+2 1. Higijena i prva pomo 2. Estetika 3. Tehnologija materijala 4.Tehnologija zanimanja 5. Psihologija 6. Anatomija i fiziologija ovjeka 7.Osnove preduzetnitva Total od 3 Procenat od 3 1. Praktina nastava Procenat od 4 Total od 3+4 procenat od 3+4

1. Opteobrazovni predmeti

2. Opteobrazovni predmeti u funkciji struke

3.Struno teorijski predmeti

4.Struna praksa

Stepen: III asovi po godini I II III 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 10 6 8 35,71% 20,00% 26,67% 2 2 2 4 2 0 14,29% 6,67% 0,00% 14 8 8 50,00% 26,67% 26,67% 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 8 10 4 28,57% 33,33% 13,33% 6 12 18 21,43% 40,00% 60,00% 14,00 22,00 22,00 50,00% 73,33% 73,33%

Ukupno zanimanje (1+2+3+4 ) 28 30 30

2.1.2. Karakteristine informacije koje se nalaze u tabeli 1a i 1b: 1. Porodica zanimanja: nazivi porodica zanimanja usvojeni su sporazumom ministara obrazovanja kojim se usvaja nomenklatura zanimanja. 2. Zanimanje: nazivi zanimanja, grupisani u porodice zanimanja usvojeni su sporazumom ministara obrazovanja kojim se usvaja nomenklatura zanimanja. 3. Stepen zanimanja: trenutno postoje dva stepena za VET u IVET sistemu u BiH: trogodinji ili etverogodinji. U sluaju datog primjera tabela 1a prikazuje etverogodinje zanimanje, a tabela 1b prikazuje trogodinje zanimanje. Stepen svakog zanimanja naznaen je takoe i u nomenklaturi zanimanja.

21 4. Grupe predmeta: grupu predmeta ine grupisani predmeti koji imaju neto zajedniko, npr. slinost u sadraju. U okviru EU VET programa ukljuene su 4 grupe predmeta: a) opteobrazovni, koji su zajedniki za sva zanimanja istog stepena, b) opteobrazovni predmeti u funkciji struke i njihova svrha je da pomau u uenju strunih predmeta ili da ih nadopunjavaju., c) strunoteorijski predmeti i d) praktina nastava/struna praksa. 5. Predmeti: Predmet je pojedinani kurs u okviru NPP/curriculuma. Predmet u modularnom NPP mora sadravati u sebi module. Tako je prvi korak, nakon odreivanja zastupljenosti svakog predmeta u NPP-u, da se odlui koliko modula je potrebno za svaki predmet. Kao po pravilu, u praksi u BiH, broj asova sedmino odraava broj modula u predmetu. Npr. 4 asa sedmino u prvoj godini znai 4 modula od 34 asa svaki. U praksi se obino 2 modula realizuju u prvom polugoditu a dva u drugom. U drugim sluajevima moduli mogu trajati krae.

2.2. Pravljenje pregleda modula u jednom profiluNa osnovu gore pomenutog plana za zanimanje, slijedi pravljenje pregleda modula u zanimanju. Opet je format tabele najprikladniji za ovo. Ova tabela nam daje cjelokupnu sliku potrebnih modula za implementaciju nekog zanimanja to vodi ka ranije definisanim kvalifikacijama (unutar Dravnog kvalifikacijskog okvira) za odreeni stepen. Za ilustraciju, date su dvije tabele koje sadre pregled ranije razvijenih modula za VET u BiH. Tabela 2a prikazuje plan za etverogodinje zanimanje, a tabela 2b plan za trogodinje zanimanje. Ovo su tabele uzete iz NPP-a koji su razvijeni unutar VET 3 programa za ista zanimanja prikazana u tabelama 1a i 1b. 2.2.1. Pitanja-dileme-injenice koje se trebaju uzeti u obzir U razvijanju pregleda, moraju se donijeti i odreene odluke koje se tiu svakog od elemenata ovog pregleda. Te odluke odnose se na odgovore koji se trebaju dati na neka pitanja dileme, kao to su pitanja navedena ispod. One se takoe odnose na injenice koje se trebaju imati u vidu u ovoj fazi. Pitanja-dileme i injenice: 1. Koliko modula treba razviti po predmetima? - O ovome odluuju radne grupe. Imajui uvidu broj sati po polugoditu po predmetu i dosadanju praksu u BiH, jedan as u polugoditu obino odgovara jednom modulu. Ovo ne mora biti tako. 2. Zato svaki modul mora imati ifru? - Ovakav nain ifriranja modula dogovoren je prije deset godina kada je BiH poela sa razvijenjem modularnih NPP-a. Zbog praktinih razloga ovo se sada ne bi trebalo mijenjati. 3. Kako se broj asova dijeli po godinama? - O ovome odluuju radne grupe i ovo je vezano za cjelokupnu raspodjelu modula u zanimanju kako je prikazano u tabeli 1. 4. Kako da se podri i omogui mobilnost, vertikalna i horizontalna u modularnim NPP-a? - Mobilnost je karakteristika koja je svjesno uneena u NPP, ona nije sluajna. Ona je odgovornost onih koji piu NPP-e, dakle radnih grupa. Jedan osnovni nain da se omogui mobilnost jeste razvijanje to je vie mogue zajednikih modula, tako da se omogui to je vie mogue zajednikih oblasti izmeu razliitih predmeta, zanimanja pa ak i porodica

22 zanimanja. Drugi nain je da se ukljui to je vie mogue izbornih predmeta, tako da se pomogne individualnim planovima uenika da se opredijele za razliite oblasti u obrazovanju, radu i ivotu. Poto je ovo pitanje obino zanemareno od strane radnih grupa, ove Smjernice naglaavaju onima koji rade na razvijanju NPP-a njegov znaaj i znaaj zajednikih modula. 5. Kako se zajedniki moduli identifikuju u pregledu modula (tabela 2)? - Preporuka je da se u tabeli 2, u zagradi kod ifre modula, doda zajedniki moduI npr: IV-101-OPS-01-01 (zajedniki)4. 2.2.2. Informacije vezane za tabelu 2. 1. Uvodne informacije, koje opisuju zanimanje, iste su kao i u tabeli 1 iznad. Na isti nain, osnovne informacije u ovoj tabeli (npr. grupe predmeta, nazivi predmeta, procenti, i sl.) su date kao i u tabeli 1. 2. Glavne dodatne informacije (u vezi tabele 1) u tabeli 2 su informacije o modulima. 3. Tako su u koloni godine prikazani moduli sa iframa (sa zajedniki u zagradi ako je modul zajedniki), zajedno sa zbirom modula po godinama.

4

Naalost ovo nije implementirano do sada. Preporuuje se da se to ubudue uradi.

23

Tabela 2a: Pregled modula za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Kozmetiki tehniar Grupa predmete Predmeti Broj i ifre modula po predmetu i godini

Stepen: IV

I

II

III

IV

1. Maternji jezik 2. Strani jezik 3. Matematika 4. Tjelesni i zdravstveni 1.Opteobrazovni odgoj predmeti 5. Informatika 6. Demokratija i ljudska prava Broj modula za grupu predmeta 1. 2.Opteobrazovni predmeti u funkciji struke 1. Hemija 2. Biologija 3. Fizika

10IV-101-OPS-01-01 IV-101-OPS-01-02 IV-101-OPS-02-01 IV-101-OPS-02-02

8IV-101-OPS-01-03 IV-101-OPS-01-04 IV-101-OPS-03-01 IV-101-OPS-03-02

8

6

Broj modula za grupu predmeta 2. 1. Higijena i prva pomo 2. Estetika 3. Kozmetologija 4. Tehnologija materijala 5. Latinski jezik 3. Strunoteorijski predmeti 6. Anatomija i fiziologija ovjeka 7. Dermatologija 8.. Fizikalna terapija 9. Psihologija 10. Osnove preduzetnitva Broj modula u grupi 3. 4. Izborni predmet Broj modula za grupu predmeta 4.

4IV-101-ST-01-01 IV-101-ST-01-02 IV-101-ST-02-01 IV-101-ST-02-02 IV-101-ST-03-01 IV-101-ST-03-02 IV-101-ST-04-01 IV-101-ST-04-02 IV-101-ST-05-01 IV-101-ST-05-02

4IV-101-ST-02-03 IV-101-ST-02-04 IV-101-ST-03-03 IV-101-ST-03-04 IV-101-ST-04-03 IV-101-ST-04-04

IV-101-ST-03-05 IV-101-ST-03-06 IV-101-ST-03-07 IV-101-ST-03-08 IV-101-ST-04-05 IV-101-ST-04-06

IV-101-ST-03-09 IV-101-ST-03-10 IV-101-ST-04-07 IV-101-ST-04-08

IV-101-ST-06-01 IV-101-ST-06-02 IV-101-ST-07-01 IV-101-ST-07-02 IV-101-ST-07-03 IV-101-ST-07-04 IV-101-ST-08-01 IV-101-ST-08-02 IV-101-ST-09-01 IV-101-ST-09-02 IV-101-ST-10-01 IV-101-ST-10-02 IV-101-ST-07-05 IV-101-ST-07-06 IV-101-ST-08-03 IV-101-ST-08-04

10

10

12

10IV-101-IP-01-01 IV-101-IP-01-02

2IV-101-SP-01-01 IV-101-SP-01-02 IV-101-SP-01-03 IV-101-SP-01-04 IV-101-SP-01-05 IV-101-SP-01-06 IV-101-SP-01-07 IV-101-SP-01-08 IV-101-SP-01-09 IV-101-SP-01-10 IV-101-SP-01-11 IV-101-SP-01-12 IV-101-SP-01-13 IV-101-SP-01-14 IV-101-SP-01-15 IV-101-SP-01-16 IV-101-SP-01-17 IV-101-SP-01-18 IV-101-SP-01-19 IV-101-SP-01-20 IV-101-SP-01-21 IV-101-SP-01-22 IV-101-SP-01-23 IV-101-SP-01-24 IV-101-SP-01-25 IV-101-SP-01-26 IV-101-SP-01-27 IV-101-SP-01-28

5.Struna praksa

Praktina nastava 4 28 6 30

Broj modula za grupu 5. Ukupan broj modula za zanimanje(1+2+3+4+5)

8 30

10 28

24

Tabela 2b: Pregled modula za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Frizer Grupa predmeta Predmeti

Stepen: III Broj i ifre modula po predmetu i godini

I

II

III

1. Maternji jezik 2. Strani jezik 3. Matematika 1.Opteobrazovni 4. Tjelesni i zdravstveni odgoj predmeti 5. Informatika 6. Demokratija i ljudska prava Broj modula za grupu predmeta 1. 2.Opteobrazovni 1. Hemija predmeti u funkciji 2. Biologija struke Broj modula za grupu predmeta 2. 1. Higijena i prva pomo 2. Estetika 3. Tehnologija materijala 3.Struno teorijski predmeti 4.Tehnologija zanimanja 5. Psihologija 6. Anatomija i fiziologija ovjeka 7.Osnove preduzetnitva Broj modula u grupi 3.

10III-102-OPS-01-01 III-102-OPS-01-02 III-102-OPS-02-01 III-102-OPS-02-02

6II1-102-OPS-01-03 III-102-OPS-01-04

8

4III-102-ST-01-01 III-102-ST-01-02 III-102-ST-02-01 III-102-ST-02-02 III-102-ST-03-01 III-102-ST-03-02 III-102-ST-04-01 III-102-ST-04-02

2III-102-ST-02-03 III-102-ST-02-04 III-102-ST-03-03 III-102-ST-03-04 III-102-ST-04-03 III-102-ST-04-04 III-102-ST-05-01 III-102-ST-05-02 III-102-ST-06-01 III-102-ST-06-02

0

III-102-ST-04-05 III-102-ST-04-06

III-102-ST-07-01 III-102-ST-07-02

8III-102-SP-01-01 III-102-SP-01-02 III-102-SP-01-03 III-102-SP-01-04 III-102-SP-01-05 III-102-SP-01-06

10III-102-SP-01-07 III-102-SP-01-08 III-102-SP-01-09 III-102-SP-01-10 III-102-SP-01-11 III-102-SP-01-12 III-102-SP-01-13 III-102-SP-01-14 III-102-SP-01-15 III-102-SP-01-16 III-102-SP-01-17 III-102-SP-01-18

4III-102-SP-01-19 III-102-SP-01-20 III-102-SP-01-21 III-102-SP-01-22 III-102-SP-01-23 III-102-SP-01-24 III-102-SP-01-25 III-102-SP-01-26 III-102-SP-01-27 III-102-SP-01-28 III-102-SP-01-29 III-102-SP-01-30 III-102-SP-01-31 III-102-SP-01-32 III-102-SP-01-33 III-102-SP-01-34 III-102-SP-01-35 III-102-SP-01-36

4.Struna praksa

1.Praktina nastava

Broj modula za grupu 4. Ukupan broj modula za zanimanje(1+2+3+4)

6 28

12 30

18 30

25

2.3. Pravljenje analitike liste modula i jedinica po predmetima

Nakon pravljenja pregleda zanimanja, sljedei korak je pravljenje analitike liste modula i jedinica po predmetima. Tabelarni prikaz je ponovo najpraktiniji (vidjeti primjere u tabeli 3a, za etverogodinja zanimanja i u tabeli 3b za trogodinja zanimanja, ispod). Ova tabela je detaljnija i daje analitiki pregled a) modula potrebnih za implementaciju nekog zanimanja koje vodi do ve utvrenih kvalifikacija (u Dravnom kvalifikacijskom okviru) na odreenom stupnju, b) modula za svaki konkretan predmet (ponovljeno iz tabele 2), zajedno sa c) nazivima jedinica za svaki modul. Ova analiza je predstavljena po godinama. Za ilustraciju su date dvije tabele, koje sadre stvarnu listu ve razvijenih NPP-a u VET-u u BiH. Tabela 3a prikazuje plan za etverogodinje zanimanje, a tabela 3b plan za trogodinje zanimanje. Ove tabele su konkretno uzete is NPP-a koji su razvijeni u EU VET 3 projektu, za ista zanimanja kao i u tabelama 1a, 1b, 2a i 2b. 2.3.1. Pitanja, dileme i injenice koje se trebaju uzeti u obzir U razvijanju analitike liste, moraju se donijeti odluke koje se tiu svakog dijela. Ove odluke odnose se na specifine odgovore koji se moraju dati na specifina pitanja dileme, kao to su ova pomenuta ispod. Oni se takoe odnose in a injenice koje se trebaju uzeti u obzir. Pitanja, dileme i injenice: 1. Koliko jedinica po modulu? - O tome odluuje radna grupa. Naravno, oni pri tome moraju uzeti u obzir odreene faktore, kao to je obim sadraja modula, homogenost sadraja, obim svrhe modula itd. Broj ciljeva je faktor koji se ne smije zanemariti: vei broj ciljeva obino znai i vei broj jedinica koje su potrebne. Optimalan broj jedinica po modulu je izmeu 4 i 10. 2.3.2. Informacije vezane za tabelu 3 1. Nove informacije u tabeli 3 su samo nazivi jedinica u modulima. Sve drugo je kopirano iz prethodne dvije tabele.

26Tabela 3. Spisak predmeta, modula i jedinica za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Kozmetiki tehniar ifra zanimanja: IV-101 Predmet 1 Hemija (zajedniki) 1 godina moduli i jedinice M1.Opta hemija 1.Uvod u hemiju 2.Graa atoma i PSE 3.Molarne veliine 4.Hemijske veze 5.Hemijske formule i jednaine M2.Otopine i hemijske reakcije 1.Vrste disperznih sistema 2.Hemijske reakcije 3.Oksido-redukcijski procesi 4.Hemijska ravnotea 5.Elektrolitika disocijacija M1. Antropologija i fiziologija rada 1.Promjenjivost savremenog ovjeka 2.Fiziologija rada 3.Ergonomija 02. Zatita ivotne sredine 1.Osnovni pojmovi u ekologiji 2.Stepeni ekoloke integracije 3.Zatita ivotne i radne sredine 2 godina moduli i jedinice M3.Karbohidrogeni (Ugljikovodici) 1.Sastav i struktura organskih spojeva 2.Zasieni karbohidrogeni 3.Nezasieni karbohidrogeni 4.Aromatski karbohidrogeni M4.Derivati karbohidrogena 1.Organski spojevi sa kiseonikom 2.Organski spojevi s nitrogenom 3.Aminokiseline, peptidi, proteini 3 godina moduli i jedinice 4 godina moduli i jedinice

2

Biologija (zajedniki)

3

Fizika

M1.Mehanika 1.Fizikalne veliine i njihove mjerne jedinice 2.Kinematika 3.Meudjelovanje tijela -Sila 4.Energija i rad M2. Mehaniki talasi i elektrodinamika 1. Mehaniki talasi 2. Jednosmjerna elektrina struja 3. Naizmjenina struja 4. Elektromagnetni talasi 5. Optika M1.Zdravstvena higijena 1. Lina higijena

1

Higijena i prva pomo

27(zajedniki) 2.Higijena ishrane 3.Higijena stanovanja M2. Pristup povijreenom 1.Sredstva za pruanje prve pomoi 2.Reanimacija 3.Klasifikacija i zbrinjavanje povreda M1.Frizura i minka u umjetnosti i istoriji 1. Pojam estetike 2. Kriterij ljepote i prosjean ukus 3. Pojam i elementi mode: frizura i minka 4. Stilska razdoblja M2.Frizura i minka u zanimanju 1. Studija glave 2. Harmonija boja 3. Frizura i minka korektori crta lica 4. Odnos frizure, minke i figure tijela M1.Tehnoloke operacije 1.Radni prostor 2.Mehanike operacije 3.Toplotne operacije 4.Difuzione operacije M2.Kozmetike sirovine 1.Klasifikacija sirovina 2.Ispitivanje osobina sirovina 3.Nomenklatura i standardi 4.Najznaajnije kozmetike sirovine

2.

Estetika

M3.minka i lice 1. minkanje razliitih tipova lica 2. minkanje dijelova lica 3. Korekcija nepravilnosti lica minkanjem 4. Oblik oiju i usana M4.Namjenska minka 1. minka za dan 2. minka za vee 3. minka za pozorite 4. minka za fotografiju

3

Tehnologija materijala (zajedniki prvi modul)

M3. Kozmetike materije 1.Voda 2.Povrinske aktivne materije 3.Konzervansi i antioksidansi 4.Boje i mirisi M4. Kozmetiki preparati 1.Klasifikacija preparata 2.Rastvori 3.Ekstraktivni preparati 4.Alergijske i druge manifestacije na koi M3.Kozmetike masae 1.Pojam i dejstvo masae 2.Sredstva za masau 3.Podjela masae 4.Tehnika izvoenja masaa M4.Standardni tretmani 1.Depilacija i epilacija 2.Kozmetiki tretman, njega ruku i noktiju 3.Piling i toniranje koe

4

Kozmetologija

M1.Kozmetiki salon 1.Radni prostor kozmetiara 2.Oprema i pribor za rad 3.Prijem klijenata i voenje dokumentacije M2.Pregled koe 1.Uvod u kozmetologiju 2.Pripreme za rad 3.ienje koe (runo) 4.Kozmetika dijagnoza koe i lica

M5.Preparati za odravanje higijene 1.Sapuni i amponi 2. Preparati za usnu upljinu 3.Preparati muke kozmetike 4.Preparati za suzbijanje znoja i depilatori M6. Preparati za kozmetiku koe 1.Preparati za njegu koe 2.Preparati za zatitu koe 3.Preparati za otklanjanje nedostataka sa koe 4.Preparati za njegu djeije koe M5.Tipovi koe 1.Normalna koa 2.Masna koa 3.Suha dehidrirana koa 4. Kombinovana koa M6. Ostali tipovi koe 1. Aknozna koa 2. Koa sa oiljcima 3. Alergina i iritirana koa 4. Pigmentne nepravilnosti

M7. Dekorativna kozmetika 1.Preparati za uljepavanje koe 2.Preparati za uljepavanje oiju 3.Preparati za uljepavanje usana 4.Preparati za njegu nokata 5.Preparati za umjetniko minkanje M8. Kontrola kvaliteta kozmetikih preparata 1.Parfemi i toaletne vode 2.Karakteristike industrijske proizvodnje 3.Ispitivanje kvaliteta i zdravstvene ispravnosti preparata M9. Pripreme za minkanje 1. Kodeksi ljepote i njihova primjena 2. Oprema i pribor za minkanje 3. Pravilo primjene minke M10. Usklaivanje minke 1. minkanje prema obliku lica 2. minkanje i korekcije oiju i usana 3. minkanje lica s razliitim kombinacijama koe i kose

284.Maske i pakovanja M7.Aparativna kozmetika 1.Toplotni tretmani 2.Elektrini kozmetiki tretmani 3.Kozmetiki tretmani ultra zvukom 4.Kozmetiki tretmani svjetlosnim zraenjem M8.Celulit 1.Vrste celulita 2.Tretiranje koe s celulitom 3.Nain ishrane

5

Latinski jezik

M1.Imenice, pridjevi, glagoli, prilozi 1.Imenice i pridjevi 1 i 2 deklinacije, glagoli 1 i 2 konjugacija (indikativ prezenta aktivnog ) 2. Imenice i pridjevi 3 deklinacije, glagoli 3 i 4 konjugacije (indikativ prezenta aktivnog ) 3. Imenice 4 i 5 deklinacije,imperativ I ,imperativ II 4. Komparacija pridjeva 5.Prilozi i komparacija priloga za nain M2.Zamjenice, prijedlozi, veznici, brojevi 1. Zamjenice: line,prisvojne,povratne i particip prezenta aktivnog 2. Zamjenice: pokazne, odnosne,indikati i particip perfekta aktivnog 3. Zamjenice: upitne, korelativne, neodreene, zamjeniki pridjevi, futur I aktivni 4. Prijedlozi i veznici 5. Brojevi: glavni, redni, dijelni i priloni

296 Anatomija i fiziologija ovjeka (zajedniki) M1. elija, tkiva i ulni organi 1.Morfologija elije i tkiva 2.Kotano-miini sistem 3.Nervni sistem 4.Koa M2. Funkcionalni organski sistemi 1.Tjelesne tenosti 2.Sistem organa za disanje 3.Sistemi organa za varenje i izluivanje 4.Sistem endokrinih lijezda M1.Graa i funkcija koe 1.Graa i funkcija koe 2.Adneksi koe 3.Eflorescencije M2. Infektivne bolesti koe 1. Virusne bolesti koe 2. Bakterijske bolesti koe 3. Gljivine bolesti koe 4.Zooparazitne bolesti

7.

Dermatologija

8.

Fizikalna terapija

M3.Dermatoze 1. Eritematozne dermatoze 2. Diseboroina oboljenja 3. Oboljenja znojnih lijezda M4. Alergijske i nealergijske bolesti 1. Alergijski egzemi 2. Bolesti nepoznate geneze 3. Venerine bolesti M1.Fiziki agensi u terapiji 1.Fizikalna medicina 2.Mehanoterapija 3.Kineziterapija 4.Medicinska gimnastika M2. Primjena vode i toplote u terapiji 1.Termoterapija 2.Krioterapija 3.Hidroterapija M1. Osnove psihologije 1.Psihologija kao nauka 2.Psihki razvoj ovjeka 3.Osnovne psihike pojave 4.LInost M2.Psihologija u zanimanju 1.Komunikacija 2.Opaanje drugih osoba 3.Psihologija rada 4.Grupa i rukovoenje grupom

M5.Bolesti koe 1.Nasljedna i steena oboljenja 2.Autoimune bolesti 3.Tumori M6. Fizikalno hemijske bolesti koe 1. Mehanika i hemijska oteenja koe 2. Termika oteenja 3. Fotodermatoze M3. Primjena svjetlosne energije u terapiji 1.Fototerapije 2.Refleksoterapije M4. Elektrina energija i zvuk u terapiji 1.Elektroterapija 2.Primjena zvuka u terapiji (sonoterapija) 3.Primjena magnetne energije u terapiji (magnetoterapija)

9

Psihologija

3010 Osnove preduzetnitva M1.Onovni pojmovi preduzetnitva 1.Preduzetnitvo 2.Izbor poslovne ideje 3.Istraivanje trita i izrada marketing plana 4.Izrada biznis plana 5.Organizacija preduzea 6.Bilans uspjeha M2. Osnivanje malog preduzea 1.Osnivanje malog preduzea 2.Rukovoenje malim preduzeem 3.Pripremama za predstavljanje malog preduzea 4.Zatvaranje malog preduzea M19.Kozmetiki tretmani tijela 1.Vrste masaa 2.Ostale procedure u tretmanima M20. Tehnika minkanja 1. Harmonija boja (plava,zlatna,ruiasta i zlatasta) 2. Metode minkanja na normalnom suhom i masnom tipu koe M21.Oblici lica i korekcije 1.Korekcija etvrtastog, okruglog i pravougaonog lica 2.Korekcija trouglastog, rombastog i heksagonalnog lica M22.minkanje 1.minkanje prema obliku lica 2.Veernje i dnevno minkanje M23.Korektivno minkanje 1.minkanje oiju, obrva i ela 2.minkanje usana, nosa i vilinih kostiju M24.Scensko minkanje 1.minka za pozorite i scenu 2.minka za fotografiju, film i TV M25. Fantazi minkanje 1.minka za karnevale 2.Moda i svaremeni trendovi M26. minkanje tijela 1.Tetovae 2.Body peyt (slikanje tijela Body-art)

11 .

Praktina nastava

M1. Radni prostor 1.Karakteristike radnog prostora 2.Pravila rada M2.Pribor za rad 1.Primjena pribora i alata 2.Dezinfekcija M3. Prijem klijenata 1.Komunikacija 2.Zatitna sredstva M4. Apminkanje 1.Apminkanje lica i vrata 2.Apminkanje usana i onih kapaka

M5. Masaa lica i vrata 1.Vrste masaa 2.Klasina masaa (manuelna, apar-ativna) M6. Ostale vrste masaa 1.Medicinsk, terapeutske i sportske masae 2.Masae u kozmetikoj praksi M7. Tople i vlane procedure 1.Vrste procedura 2.Primjena aparata u procedurama M8. Manuelne procedure u tretmanima 1.Povrinsko ienje (piling) 2.Dubinsko ienje M9.Depilacija i epilacija 1.Topla i hladna depilacija 2.Elektro epilacija M10.Pedikir i manikir 1.Masaa i estetsko-dekorativna njega noktiju ruku 2. Masaa stopala i pedikura

M11. Kozmetiki tretmani 1.Tretmani normalne koe 2.Tretmani masne koe M12. Specifini tretmani 1.Tretmani kombinovane koe 2. Tretmani suve koe M13.Tretmani problematine koe 1.Tretmani aknozne koe 2.Tretmani atonine koe M14.Tretmani sa posebnim kriterijima 1.Tretmani osjetljive koe 2.Tretmani stresne koe M15.Tretmani sa nedostatcima na koi 1.Tretmani flekave koe 2.Tretmani koe se problemom krvotoka M16.Specijalni tretmani 1.Tretman dehidrirane koe 2.Tretman alergine koe M17.Aparativne procedure u tretmanima 1. Svjetlosna i druga zraenja 2. Elektro aparati M18.Anticelulitni tretmani 1. Anticelulit masaa 2. Tretman strija

31M27.Savjeti klijentima 1.Standardni savjeti 2.Savjeti za estetsko uljepavanje M28. Marketing u slubi kozmetike 1.Prezentacija kozmetikih preparata 2.Kozmetika kao biznis 15 Izborni predmet 1. (Kozmetologija) M1. Aromaterapija 1.Priprema odgovarajuih masanih ulja 2.Primjena relaks masae i antiseptikih sredstava 3.Postupci u primjeni aroma terapije M2. Maske i pakovanja 1.Maske 2.Pakovanja 3.Pravilna ishrana preduslov ljepote M1. Alergijske bolesti koe 1.Uzroci alergije 2.Bolesti izazvane alergenima 3.Terapija alergijskih oboljenja M2.Venerie bolei 1.Nain prenoenja i prevencija 2.Spolno prenosive bolesti 3. Ostale venerine bolesti

2. Dermatologija

32Tabela 3: Spisak predmeta, modula i jedinica za zanimanje Porodica zanimanja: Ostala zanimanja Zanimanje: Frizer ifra zanimanja : III-102 Predmet 1 godina moduli i jedinice 1. Tehnologija M1.Frizerstvo zanimanja 1.Istorijat frizerske struke 2.Opremljenost salona i radni postupci 3.Kultura ophoenja M2.Pranje i oblikovanje kose 1.Sredstva za rad 2.Pranje kose 3.Vodena ondulacija 2. Estetika M1.Frizura i minka u umjetnosti i istoriji 1.Pojam estetike 2.Kriterij ljepote i prosjean ukus 3.Pojam i elementi mode: frizura, mikna i odjea 4.Stilska razdoblja M2.Frizure i minka 1.Studija glave 2.Harmonija boja 3.Frizura i minka-korektori crta lica 4.Odnos frizure, minke i figure tijela 5.Studija figura i minke M1.Tehnoloke operacije(zajedniki) 1.Radni prostor 2.Mehanike operacije 3.Toplotne operacije 4.Difuzione operacije M2. Sredstva za pranje i uvrivanje kose 1.Voda 2.Sapun, ampon i egenerator 3.Sredstva za uvrivanje kose M1.Opta hemija 1.Uvod u hemiju 2.Graa atoma i PSE 3.Molarne veliine 4.Hemijske veze

2 godina moduli i jedinice M3. Tehnike radova na kosi i koi 1.Kosa i koa 2.ianje kose 3.Brijanje i izbrijavanje 4. Trajna ondulacija M4.Preparacija kose 1.Alat i pribor za izradu hladne trajne ondulacije 2.Postupak izrade hladne trajne ondulacije 3.Greke pri izradi HTO 4.Bojenje kose M3.Oblici lica 1.Podjela lica i korekcija 2.Odstupanja od idealnog oblika lica 3.Frizura i cijela figura M4.Boja i studija frizure 1.Kvalitet i kontrast boje 2.Krug boja 3.Studija frizure

3 godina moduli i jedinice M5.Bojenje i regeneracija kose 1.Stepeni bojenja 2.Postupak bojenja kose 3.Regeneracija i pakovanje kose M6. Bijeljenje kose i vlasuljarstvo 1.Skidanje boje 2.Izvlaenje pramenova 3.Vlasuljarski proizvodi

3

Tehnologija materijala

4

Hemija (zajedniki)

M3.Sredstva za njegu kose i koe 1.Sredstva za regeneraciju i sjaj kose 2.Kolonske vode i parfemi 3.Vode za masau vlasita i koe lica 4.Kreme za njegu koe lica i ruku M4.Sredstva za dekorativnu kozmetiku 1. Preparati za izradu hladne trajne ondulacije 2.Boje za kosu 3.Sredstva za bijeljenje 4.Sredstva za depilaciju M3.Karbohidrogeni (Ugljikovodici) 1.Sastav i struktura organskih spojeva 2.Zasieni karbohidrogeni 3.Nezasieni karbohidrogeni

335.Hemijske formule i jednaine M2.Otopine i hemijske reakcije 1.Vrste disperznih sistema 2.Hemijske reakcije 3.Oksido-redukcijski procesi 4.Hemijska ravnotea 5.Elektrolitika disocijacija M1. Antropologija i fiziologija rada 1.Promjenjivost savremenog ovjeka 2.Fiziologija rada 3.Ergonomija M2. Zatita ivotne sredine 1.Osnovni pojmovi u ekologiji 2.Stepeni ekoloke integracije 3.Zatita ivotne i radne sredine 4.Aromatski karbohidrogeni M4.Derivati karbohidrogena 1.Organski spojevi s oksigenom 2.Organski spojevi s nitrogenom 3.Aminokiseline, peptidi i proteini 4.Lipidi 5.Hormoni i vitamini

5

Biologija (zajedniki)

6

Anatomija i fiziologija ovjeka (zajedniki)

M1. elija, tkiva i ulni organi 1.Morfologija elije i tkiva 2.Kotano-miini sistem 3.Nervni sistem 4.Koni sistem M2. Funkcionalni organski sistemi 1.Tjelesne tenosti 2.Sistem organa za disanje 3.Sistemi organa za varenje i izluivanje 4.Sistem endokrinih lijezda M1.Zdravstvena higijena 1.Lina higijena 2.Higijena stanovanja 3.Higijena rada M2. Pristup povijreenom 1.Sredstva za pruanje prve pomoi 2.Reanimacija 3.Klasifikacija i zbrinjavanje povreda M1.Ekonomika preduzea 1.Sredstva i izvori sredstava 2.Trokovi reprodukcije 3.Rezultati reprodukcije 4.Ekonomski principi 5.Biznis plan M2. Marketing 1.Osnove marketinga 2.Trite 3.Proces marketinga

7

Higijena i prva pomo (zajedniki)

8

Osnove preduzetnitva

349 Praktina nastava (prvi modul zajedniki) M1. Radni prostor 1.Karakteristike radnog prostora 2.Pravila rada M2.Pribor za rad 1.Primjena pribora i alata 2.Dezinfekcija alata M3. Prijem korisnika usluga 1.Komuniciranje i ophoenje 2.Zatitna sredstva M4.Pranje kose 1.Faze pranja kose 2.hnike pranja kose M5. Njega kose i vlsita 1.Regeneracija kose 2.Masaa vlasita M6. blikovanje suve i mokre kose 1.Vodena ondulacija 2.blikovanje jednostavnih frizura M7. Njega mukog lica 1.Brijanje i izbrijavanje 2.Primjena preparata nakon brijanja M8. Oblikovanje kose ianjem 1.Prprema kose za ianje 2.Skraivanje i prorjeivanje kose M9.Sianje kose 1.ianje reznim alatkama 2. Klasino ianje M10. Moderno ianje 1. Ravno ianje 2.Stpenasto ianje M11.Thnika izrade HTO 1.Pripremni radovi 2.Podjela i nain uvijanja kose M12. Tehnike navijanja kose kod HTO 1.Klasina HTO 2. razvijanje i fiksiranje kovri M13. Izrada modernog HTO 1.Odabir tehnike rada 2.Parcijalni HTO M14. Primjena opreme pri bojenju kose 1.Zatitna sredstva i nijanseri 2.Pripremni postupci M15.Aplikacija boje na kosu 1.Redosljed nanoenja boje na kosu 2.Zavrni postupci bojenja M16. Bojenje izrasta 1.Zatita vlasita 2.Nanoenje boje na izrast M17. HTO-a na obojenoj kosi 1.Nanoenje strukturanta 2. Odabir preparata M18.Ravnanje prirodno kovrave kose 1.Ravnanje kose eljem 2.Ravnanje kose uvijaima M19. Korekcija boje kose 1.Korekcija boje kratkotrajnim bojama 2.Korekcija boje trajnim bojama M20.Mjeanje boja 1.Jednostavna receptura 2.Sloena receptura M21. Parcijalno bojenje kose 1.Tehnike rada uz razliita pomagala 2.Zavrni postupci M22. Bojenje brade i brkova 1.Nanoenje boje 2.Zavrni postupci M23.Navijanje bojene kose i 1.Nanoenje strukturanta 2.HTO-a na bojenoj kosi M24. Korekcija bojenja 1.Matiranje boje 2.Akcentiranje boje M25. Izbjeljivanje kose 1.Pripremni postupci 2.Nanoenje izbjeljivaa M26.Izbjeljivanje izrasta kose 1.Tehnike izbjeljivanja kose 2.Zavrni postupci M27.Korekcija boje nakon izbjeljivanja 1.Pogreke pri izbjeljivanju 2.Korekcija boje M28.Naini parcijalnog izbjeljivanja 1.ehnike rada uz razliita pomagala 2.Nanoenje i ispiranje preparata M29. ehnike nijansiranja kose 1.Viestruko nijansiranje kose 2.Nijansiranje kose na postojei ton M30.Bojenje obrva i trepavica 1.ehnika bojenja 2.Zavrni postupci M31. Sloenija ianja 1.ianja u skladu sa modnim trendom 2.blikovanje frizura sa modnim trendom M32.Vrste frizura 1. Dnevna frizura 2. Veernja frizura

35M33.HTO-a na bijeljenoj kosi 1.Nanoenje strukturanta 2.HTO-a na pramenovima M34.Pakovanje kose 1.Njegovanje bolesnog vlasita 2.Njegovanje oteene kose M35.Odravanje vlasuljarskih proizvoda 1.Pranje vlasuljarskih proizvoda 2.Oblikovanje vlasuljarskih proizvoda M36. Korekcije vlasuljarskih proizvoda 1.Reparatura vlasuljarskih proizvoda 2.Preparacija vlasuljarskih proizvoda 10 Psihologija M1. Osnove psihologije 1.Psihologija kao nauka 2.Psihki razvoj ovjeka 3. Osnovne psihike pojave 4. Linost M2.Psihologija u zanimanju 1. Komunikacija 2. Opaanje 3. Psihologija rada 4. Grupa i rukovoenje grupom

HTO hladna trajna ondulacija

36

2.4. Razvijanje modula za zanimanjeJednom kada su ove tri tabele za planiranje napravljene, plan zanimanja je spreman. Ono to ostaje da se uradi jeste da se razviju/napiu svi predvieni moduli po godinama. Mora se imati na umu da je ovo dinamian proces i da radne grupe moda budu morale praviti neke promjene u tabelama u kasnijim fazama tokom razvijanja modula. 2.4.1. Proces Odreen broj modula ini predmet (vidjeti tabele 2 i 3 iznad). Ukratko proces razvoja modula je sljedei: 1. Pregledati specifinost odreenog predmeta u programu odreenog zanimanja (kojoj porodici pripada, vidjeti tabelu 1a i tabelu 1b). 2. Pregledati broj modula po predmetu i tipove svakog modula. Vidjeti tabelu iznad. 4. Napraviti pregled svih modula u odreenom predmetu (vidjeti tabelu 3 iznad), tako da se osigura u poetnoj fazi da nema ozbiljnih preklapanja izmeu modula, predmeta, godina. 5. Razviti prvi nacrt svakog modula u format koji je ovdje dat. 6. Osigurati da meu modulima nema preklapanja: - meu predmetima u istoj godini, - meu predmetima u razliitim godinama - meu modulima za razliite predmete unutar jednog zanimanja - meu modulima razliitih zanimanja unutar iste porodice zanimanja. 7. Napraviti prvi kompletan nacrt modula. 8. Napisati sadraj modula u format za modul kao finalni nacrt. 9. Ubaciti sve pripadajue module u zanimanje. 10. Kompletirati jedno zanimanje. NPP-i su sad spremni za prvi pregled, poetno ocjenjivanje i pilot testiranje. 2.4.2. Sadraj/struktura modula 5 Tipian format VET modula u BiH ima sadraj i oblik kao to je prikazano u dijelu 2.4.3. ispod. Dakle, samo navodei naslove, ovdje je tipian sadraj modula u poetnom strunom obrazovanju i obuci IVET u okviru EU VET-3 projekta: 1. Naziv porodice zanimanja: 2. Naziv i stepen zanimanja: 3. Predmet: 4. Naziv modula:5

Brojevi od jedan do sedam odnose se na identitet modula.

37 5. Broj modula u okviru predmeta: 6. ifra modula 7. Datum kada je modul napisan 8. Svrha modula 9. Posebni uslovi/ preduslovi/posebni zahtijevi 10. Ciljevi modula 11. Jedinice sadraja modula 12. Rezultati po jedinici 13. Smjernice za nastavnike 14. Povezanost modula unutar NPP-a 15. Prijedlog je da modul predaje 16. Tim za razvijanje modula

2.4.3. Pisanje modula

2.4.3.1. FormatModuli bi trebali biti napisani u formatu koji je dat dole. Analitike instrukcije za popunjavanje formata date su ispod. Naravno, duina ovog formata ne bi trebalo da je manja od 3, niti dua od 6 stranica.

UNIVERZALNI OBRAZAC ZA PISANJE MODULA U STRUNOM OBRAZOVANJU I OBUCI 1. PORODICA ZANIMANJA 2. NAZIV I STEPEN ZANIMANJA 3. PREDMET 4. NAZIV MODULA 5. BROJ MODULA ZA PREDMET 6. IFRA MODULA 7. DATUM KADA JE MODUL ZAVREN 8. SVRHA MODULA:

9. POSEBNI USLOVI/PREDUSLOVI/ZAHTJEVI:

10. CILJEVI MODULA:

3811. JEDINICE SADRAJA MODULA:

Napomena: vanost svake jedinice je ukljuena u tabelu pod 13.5 12. REZULTATI UENJA PO JEDINICI:

Nakon uspjenog zavretka svake jedinice uenik e biti sposoban da: Jedinica 1. 2. 3. 4. Znanje Vjetine Line kompetencije

5.itd.13. SMJERNICE ZA NASTAVNIKE:

13.1. Potebni objekti i resursi:

13.2. Nastavni oblici i metode:

13.3. Nastavna uila i meterijali:

13.4. Preporuena literature i ostali izvori uenja:

13.5. Ocjenjivanje uenja: 1. Opta uputstva 2. Kriteriji za ocjenjivanje 3. Tehnike ocjenjivanja i raspored vanosti po jedinicama (tabelarni prikaz)14. POVEZANOST MODULA UNUTAR NPP-a:

15: PRIJEDLOG JE DA MODUL PREDAJE:

16. TIM ZA RAZVIJANJE MODULA:

Ime prezime i titula

kola

Adresa

Tel. i fax

e-mail

39 1. 2. 3. 4. 5. itd.

2.4.3.2. Ispunjavanje formata6Numeracija u smjernicama ispod, kao i numeracija elemenata u prethodnom paragrafu, slijede numeraciju u gore datom formatu. Dakle, kada se koristi format za pisanje modula, brojevi se trebaju upisati kao i gore. 1. Porodica zanimanja Napiite naziv porodice zanimanja kao to je naznaeno u klasifikaciji zanimanja koja je usvojena od vlasti u BiH. Jednostavno to iskopirajte iz tabele 1,2 ili 3. 2. Naziv i stepen zanimanja Napiite naziv zanimanja kako je navedeno u klasifikaciji zanimanja odobrenoj od vlasti u BiH ako se ne trai drugaije. Dodajte stepen zanimanja u odgovarajui ugao, opet onako kako je navedeno u klasifikaciji zanimanja. Jednostavno iskopirajte to iz tabela 1,2 ili 3. 3. Predmet Napiite naziv predmeta kome modul pripada (svi nazivi predmeta su ve napisani u tabelama za planiranje 1,2 i 3) 4. Naziv modula Napiite naziv modula, kako je odluila radna grupa. Neke karakteristike dobrog naziva modula je sljedee:- Mora biti jasan i odraavati sadraj modula; - Mora biti relativno kratak (ne dui od jednog reda); - Mora se razlikovati od naziva svih drugih modula i od naziva predmeta.

5. Broj modula u predmetu Napiite broj modula. Npr. broj 01/05 znai da je to prvi modul od ukupno pet modula u predmetu. Ovaj broj je redni jer odraava redni broj modula od ukupno pet modula. Redni broj ovdje takoe odraava i red po kojem e se svaki modul u predmetu poduavati. Dakle, modul 02/05 znai da se taj modul u predmetu izuava drugi po redu. 6. ifra modula Ubacite ifru modula. ifra koja se sastoji od pet dijelova je bila koritena u ranijim fazama EU VET programa i GTZ. Isti nain ifriranja e se i ovdje koristiti. Svaki dio ove ifre nam daje odreenu informaciju. Evo primjera: svaki dio ifre IV-31-ST-03-01 oznaava sljedee:6

Dodatni pomoni materijal za pisanje modula, sa vie primjera i izraza koji se mogu koristiti u pisanju svakog dijela modula, su dati u Aneksu 2.

40 IV=se odnosi na stepen zanimanja/profila u kojemje modul razvijen. To dakle znai da predmet u kojem je modul razvijen pripada etverogodinjem zanimanju. Stepen se nalazi i u planu za zanimanje koji je gore prikazan. 31= je serijski broj zanimanja koji imaju svi do sada razvijeni modularni NPP-i. Ovaj broj se dodjeljuje zanimanju u fazi planiranja razvoja novih zanimanja. ST (inicijali za Struna teorija)= oznaavaju grupu predmeta u kojoj se nalazi predmet u kojem se ovaj modul nalazi. Tako postoji pet moguih varijanti za inicijale koji se koriste: OP (Opteobrazovni predmeti) za opteobrazovne predmete, OPS (Opteobrazovni predmet od znaaja za struku) za opteobrazovne predmete koji su relevantni za struku, ST (Struna teorija) za struno teorijske predmete, SP (Struna praksa/praktina nastava) za predmete strune prakse i IP (Izborni predmet) za izborne predmete. 03= Oznaava serijski/redni broj predmeta u okviru grupe predmeta. Dakle, 03 u datom primjeru znai da je to trei po redu predmet u odreenoj grupi predmeta. 01= oznaava redni broj modula u nekom predmetu i on je isti kao u odlomku 5. iznad (bez drugog broja). 7. Datum kada je modul zavren: Ovdje se pie taan datum kada je modul zavren i isporuen. 8. Svrha modula Ovdje se treba navesti osnovna svrha modula. U svrsi se treba navesti glavni razlog zato je ovaj modul ukljuen, ta je njegova svrha, koja mu je ciljna grupa, za koje kvalifikacije je modul razvijen isl. Vie svrha se moe navesti ako jedna nije dovoljna da bi se modul opisao. Obino je dovoljno navesti do 5 jer se detaljnije informacije nalaze u ciljevima ispod. 9. Posebni uslovi, preduslovi, zahtjevi U ovom dijelu trebate napisati bilo koji poseban zahtjev koji se mora ispuniti da bi uenik dobio pristup za pohaanje ovog modula, a takoe tu se navode svi zahtjevi koji su potrebni ueniku za pohaanje ovog modula na primjer: uslovi za upis, prethodni moduli i opte znanje koje se trai kao preduslov, sa kojim se sve modulima ovaj modul kombinuje za odreeni certifikat isl 10. Ciljevi modula Ovdje definiite glavne ciljeve koji se trebaju postii u ovom modulu. Broj ciljeva zavisi od irine svakog modula i njegovog trajanja (ovo je u sluaju kada moduli imaju razliito trajanje/duinu). 11. Jedinice sadraja modula Napiite nazive jedinica koje odgovaraju sadraju svakog modula. Jedinice su manji dijelovi sadraja modula. Svaki naziv jedinica povezan je i nalazi se u vezi sa svrhom i specifinim ciljevima modula. Sve jedinice zajedno ine jedan modul. 12. Rezultati uenja po jedinicama Definiite, kako je dato u tabeli, za svaku jedinicu, znanje, vjetine i kompetencije koje bi uenik trebao da stekne da bi mogao dobro obavljati neki posao. Definicija ovih elemenata treba biti u skladu sa stepenom zanimanja. 13. Smjernice za nastavnike

41 Ove smjernice treba da prue pomo nastavniku u implementaciji modula, a odnose se na pet razliitih oblasti koje su navedene ispod. Potrebno je obratiti panju da smjernice za nastavnike budu to je vie mogue povezane sa identifikovanim rezultatima uenja (a u skladu sa zahtijevima za zanimanje). Sljedea tri podnaslova su obavezna: 1). Opta uputstva 2). Kriteriji za ocjenjivanje 3). Tehnike ocjenjivanja 13.1. Potrebni izvori i sredstva Navedite ovdje koji izvori i koja sredstva su potrebna za obavljanje obuke koja je predviena u modulu. 13.2. Nastavni oblici i metode: Navedite ovdje specifine nastavne metode i oblike rada koji se smatraju najadekvatnijim za obuku koja je predviena u svakoj jedinici modula. 13.3. Nastavna uila i matrijali Navedite ovdje koja nastavna uila i koji materijali su neophodni da bi se obuka uspjeno provela. 13.4. Preporuena literatura i ostali izvori za uenje Navedite ovdje pomone materijale i uopte materijale za uenje koje uenici treba da koriste u nastojanjima da savladaju sadraje koji su navedeni u modulu. 13.5. Ocjenjivanje uenja Navedite ovdje metodologiju koja je potrebna za ocjenjivanje uenika vezano za ono to se u modulu treba savladati. 14. Povezanost modula unutar NPP-a Navedite ovdje bilo koju interdisciplinarnu povezanost modula, povezanost sa drugim modulima u NPP-u, povezanost sa drugim temamaPristup povezivanja sa drugim modulima, vezano za odreene teme, dobija sve vie na vanosti i nastavnici se ohrabrujuda to rade. 15. Ko moe predavati modul Ovo pitanje regulisano je zakonom u BiH. U sluaju da radna grupa eli da predloi svoje vienje, onda se tano treba navesti koja kategorija nastavnika (dakle sa kojim obrazovnim profilom i sa kakvim profesionalnim iskustvom) je pogodna/ovlatena da predaje odreeni modul. Odgovarajua formulacija bi ovdje trebala da glasi Preporuka je da modul mogu predavati 16. Tim za razvijanje modula Ovdje se treba navesti tim koji je radio na razvijanju modula. Tabela se popunjava i u njoj se navode svi traeni podaci. Pod titulom se navodi VET nastavnik, mentor, meunarodni ekspert, ili lokalni ekspert isl.

2.5. Razvijanje dodatnih komponenti u svakom NPP-uDodatne komponente (misli se osim tabela za planiranje modula) su ono to je potrebno da bi se posebni aspekti NPP-a mogli implementirati. To su: 1. Smjernice za implementaciju zavrnih ispita; 2. Smjernice za implementaciju maturskog ispita,

42 3. Smjernice za implementaciju projekt sedmice; 4. Posebna objanjenja za implementaciju ocjenjivanja (dodatak Pravilniku o ocjenjivanju). Ove dodatne komponente su sastavni dio novih NPP-a. Pravljenje ovih dokumenata je neophodno samo u sluaju da postojei nisu dovoljni7.

2.6. Pregled napravljenog NPP-aNije dovoljno da se razvije samo prvi nacrt. Oni koji prave NPP bi se trebali zapitati: da li je nacrt napravljenih NPP dobar ili ne? Ovdje se govori o neformalnom internom pregledu/ocjeni NPP od strane onih koji su ga pravili. Ovaj pregled je ustvari jedna samoprovjera. Da bi se takav pregled napravio, potrebno je nekoliko kriterija. Ti kriteriji se mogu izvesti iz informacija koje se nalaze u Standardima kao i u ovim Smjernicama. Neki primjeri takvih kriterija izraeni su sljedeim evaluacijskim pitanjima: 1. Da li je definisana metodologija za razvoj VET modularnih NPP-a pravilno provedena? 2. Da li su zahtjevi za zanimanja/strune kvalifikacije koji su dobijeni od drutvenih partnera adekvatno uzeti u obzir od strane radnih grupa? Da li NPP u potpunosti pokriva ove zahtijeve? 3. Da li napravljeni moduli 100% pokrivaju plan za zanimanje koji je napravljen (tabele 1, 2 i 3)? 4. Da li znanje, vjetine i kompetencije koje se trae u svakom modulu u potpunosti pokrivaju odreeni profil? 5. Da li e uenici koji zavre obrazovanje i usvoje znanja, vjetine i kompetencije iz ovog NPPa biti u stanju da se nose sa zahtjevima odreenog zanimanja? 6. Da li sadraj NPP-a odgovara zahtjevima stepena odreenog zanimanja (trogodinjeg ili etverogodinjeg)? 7. Da li su upute za popunjavanje modula bile ispotovane za svaki modul? 8. Da li su koriteni razliiti izrazi u razliitim dijelovima modula ili su stereotipno koriteni isti izrazi i glagoli? 9.Da li su znanje, vjetine i kompetencije uneene u tabele rezultata uenja, jasne i razumljive svim nastavnicima? 10. Da li je koritena raznolika metodologija (u poduavanju, u ocjenjivanju isl.) ili samo nekoliko zajednikih opcija koje su se koristile u svim modulima? 11. Da li sadraj NPP odraava potrebe preduzea (trenutno i u budunosti) ili je sastavljen tako da se mogu uposliti svi raspoloivi nastavnici u koli. 12. Da li je osigurano da nema preklapanja izmeu modula u istom predmetu ili u razliitim predmetima? 13. Obino su kompetencije podcijenjene ili ak potpuno zanemarene. Da li ste sigurni da se to nije desilo ovaj put? 14. Da li je razvijen odgovarajui broj zajednikih modula? Da li je ovaj broj dovoljan za zadovoljavanje horizontalne mobilnosti?7

Npr. u sluaju VET-3 NPP-s bilo je neophodno da se razviju sve ove komponente.

43 15. Da li su principi modularnih NPP bili uzeti u obzir u dovoljnoj mjeri? 16. Da li je broj izbornih modula koji su napravljeni dovoljan za line i profesionalne ambicije uenika? 17. Da li je sadraj predmeta koji se naleze u grupi 2 (opteobrazovni predmeti od znaaja za struku) zaista relevantan za svako zanimanje? 18. Da li je jezik kojim su moduli pisani dobar i bez gramatikih i tamparskih greaka? 19. Da li su moduli formatirani tako da svi isto izgledaju?

2.7. Poetno ocjenjivanje novih NPP-aOvaj dio procesa nije odgovornost lanova radnih grupa. Oni samo doprinose i pomau ovaj proces. Potrebno je centralno koordiniranje za implementaciju poetnog ocjenjivanja. Najvjerovatnije je odgovornost za ovo na Agenciji za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje8. Ovo poetno ocjenjivanje bi trebalo ukljuiti najmanje dvije glavne grupe zainteresovanih strana: drutvene partnere sa jedne strane i VET kole sa druge strane.

Sljedei koraciSljedei koraci u procesu pravljenja NPP-a nisu ukljueni u postojee Smjernice jer oni nisu u odgovornosti radnih grupa za razvoj NPP-a. Za dodatne informacije pogledati Standarde.

BibliografijaOpirna lista bibliografije vezano za razvoj modularnih NPP-a je ukljuena u listu u Standardima.

8

Za metodologiju prema kojoj poetno ocjenjivanje moe da se provede pogledati dokumente VET 3 projekta (literatura u Standardima).

44

Aneks - 1: Primjeri modula (odgovaraju zanimanjima iz tabela 1, 2 i 3 ovog teksta)91. PORODICA ZANIMANJA 2. NAZIV I STEPEN ZANIMANJA 3. PREDMET 4. IME MODULA 5. BROJ MODULA ZA PREDMET 6. IFRA MODULA 7. DATUM KADA JE MODUL ZAVREN 8. SVRHA MODULA: Ostala zanimanja Kozmetiki tehniar Kozmetologija Usklaivanje minke 10/10 IV-101-ST-04-10 Septembar, 2008. IV

Svrha ovog modula je da upozna uenike sa minkanjem prema obliku lica, minkanjem i korekcijom oiju i usana i minkanjem lica sa razliitim kombinacijama koe i kose kako bi steeno znanje primijenio u praksi. 9. POSEBNI USLOVI / PREDUSLOVI/ ZAHTJEVI: Ovaj modul mogu sluati samo uenici koji su upoznati sa znanjem iz predmeta estetika moduli 03 (IV101-ST-02-03) i 04( IV-101-ST-02-04) 10. CILJEVI MODULA: Kroz ovaj modul uenik e biti osposobljen da: -pojasni razliite vrste minke -shati svrhu i znaaj minkanaja -samostalno prati strunu literaturu -steeno znanje primijeni u praksi. 11. JEDINICE SADRAJA MODULA : 1.minkanje prema obliku lica 2.minkanje i korekcija oiju i usana 3.minkanje lica sa razliitim kombinacijama koe i kose Napomena:Vanost svih jedinica u okviru modula navedena je u tabeli u stavku 13.5. 12. REZULTATI PO JEDINICI : Nakon uspjenog zavretka svake jedinice, uenik e biti sposoban da: Jedinica Znanje Vjetine 1.minkanje prema obliku lica -objasni znaaj minkanja - navede razloge razliitog minkanja prema obliku lica -predloi rjeenje minkanja prema obliku 2.minkanje i korekcija oiju i usana lica -nabroji razliite vrste minke za oi i usne -predloi rjeenja korekcije oiju i usana9

Line kompetencije -ima osjeaj za estetiku -posjeduje estetske kvalitete ,cijeni ljepotu

-da primjer za minkanje prema obliku lica - nacrta primjer za primjenu minke za razliite oblike lica

-da primjer za minkanje i korekciju oiju -da primjer za minkanje i korekciju usana -moe razumjeti uputstva i

Ovi primjeri se ne navode kao idealni ili primjeri bez greaka.

45 -izrazi miljenje o potrebi korekcije 3.minkanje lica sa razliitim kombinacijama koe i kose -predloi rjeenje minkanja lica -objasni razlike minkana pojedinih kombinacija -nacrta primjer za minkanje i korekciju oiju i usana -osmisli aktivnisti vezane za minkanje sa razliitim kombinacijama koe i kose -procijeni minkanje razliitih kombinacija koe kose -potuje elje klijenta prirunuke

koe i kose 13. SMJERNICE ZA NASTAVNIKE: 13.1 Potrebni objekti i resursi : -kompjuterska mrea, Internet konekcija 13.2. Nastavni oblici metode : -dijade (po dvoje u grupi)

-uionice(one koje imaju odreene forme i kapacitete)

-predavanje uz upotrebu projekcija ili tampanog materijala -dijalog (po unaprijed postavljenim pitanjima nasuprot slobodnim odgovorima) 13.3. Nastavna uila i materijali: - sredstva za pisanje (tabla, kreda) -sredstva za projekciju (projektori, grafoskopi) -power point (kompjuter, projektor) Napomena:materijali koje e nastavnici izraditi nakon to budu obueni -set tampanih materijala koji se dijele uenicima -eme pokreta masaa -slike 13.4. Preporuena literatura i ostali izvori za uenje : -"Poznavanje materijala" Senka Mazi, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd -"Kozmetologija" Senka Mazi, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd "Vodi kroz profesionalnu kozmetiku", mr. Milijanka Nikitovi, Novi Sad 2004. Napomena:materijali koje e nastavnici izraditi nakon to budu obueni: -internet konekcija -eme -zabiljeke 13.5. Ocjenjivanje uenja: Ocjenjivanje se provodi unutar kole. Ocjenjivae se tematske jedinice kako je naznaeno u tabelarnom prikazu. Ocjenjuje predmetni profesor (nastavnik) po unaprijed odreenim kriterijima sa kojima treba upoznati uenike 1.Opta uputstva: Uenik mora ostvariti minimalno 50% rezultata uenja u svim odabranim metodama ocjenjivanja

46 2.Kriteriji za ocjenjivanje po tehnikama Uenik mora ostvariti minimalno 50% rezultata uenja u svim odabranim metodama ocjenjivanja 2.1.Usmeno ispitivanje -ocjenjivanje putem verbalnog ispitivanja -ocjenjivanje u toku trajanja modula -koristiti struktuirana i nestruktuirana pitanja -pitanja mogu biti unaprijed pripremljena -ovom metodom ocjenjivae se jedinice 1,2,3, 2.2.Portfolio -obuhvata zbirku uenikih radova baziranih na kontiniranom sakupljanju razliitih radova. Radovi e biti ocijenjeni prema ranije utvrenim kriterijima -portfolio sadri: zadatke uraene u grupnom i pojedinanom radu i na vjebama -upoznazi uenike sa kriterijumom ocjenjivanja -sadraj portfolija odreuje nastavnik zajedno sa uenicima -ocjeniti samostalan rad -ocjeniti pored strunog znanja i sposobnosti uenika za prezentovanje i preciznost -broj zadataka unutar porfolija po izboru nastavnika -mogui zadaci unutar portfolija: radni listovi vezani za zanimanje uenika, eme -ovom metodom ocjenjivae se jedinice 1,2,3, 2.3.Test -pitanja za test i bodovanje moraju biti unaprijed definisani u skladu sa rezultatima uenje u modulu -test se radi na kraju modula - test treba da sadri minimalno deset pitanja (esejska pitanja, zadaci sa vie ponuenih odgovora, sparivanje,dopunjavanja......) -broj pitanja je proporcionalan vanosti jedinice -pitanja sastavlja nastavnik ili struni aktiv -test moraju raditi svi uenici -test radi jedan kolski as -ovom metodom ocjenjivae se jedinice 1,2,3, 3.Tehnike ocjenjivanja i raspored vanosti po jedinicama Vanost Jedinice 1. 2. 3. minkanje prema obliku lica minkanje i korekcija oiju i usana minkanje lica sa razliitim jedinica (zbir) 30% 30% Tehnike ocjenjivanja i raspored vanosti Usmeno Portfolio Test ispitivanje 10% 5% 15% 10% 5% 15% 10% 30% 10% 20% 20% 50%

40% kombinacijam koe i kose Ukupno: 100% 14. POVEZANOST MODULA UNUTAR NPP:

47 -Predlae se da se sadraj ovog modula povee sa modulima predmeta praktina nastava 22 (IV-101SP-01-22) ,23 ( IV-101-SP-01-23 )i 24(IV-101-SP-01-24) I tehnologijom matrijala 07 (IV-101-ST-03-07) 15. PRIJEDLOG JE DA MODUL PREDAJE : 1. dipl, ing tehnologije (hemijske) sa polonom pedagokom grupom predmeta 2.dipl.ing hemije sa poloenom pedagokom grupom predmeta 3. profesor hemije 16. TIM ZA RAZVIJANJE MODULA: Ime i prezime i titula10 kola

Adresa

Tel. Fax

e-mail

1. PORODICA ZANIMANJA 2. NAZIV I STEPEN ZANIMANJA 3. PREDMET 4. IME MODULA 5. BROJ MODULA ZA PREDMET 6. IFRA MODULA 7. DATUM KADA JE MODUL ZAVREN 8. SVRHA MODULA: akcentiranje odreene boje kose. 9. POSEBNI USLOVI / PREDUSLOVI/ ZAHTJEVI:

Ostala zanimanja Frizer Praktina nastava Korekcija bojenja 24/36 III-102-SP-01-24 Septembar 2008.

III

Svrha ovog modula ja osposobiti uenika da pravilno primjeni tehnike matiranja nepoeljnih tonova i

Ovaj modul mogu sluati uenici koji su odsluali praktinu nastavu modul III-102-SP-01-15,III-102SP-01-16,III-102-SP-01-17,hemija III-102-OPS-01-04,tehnologija zanimanja III-102-ST-04-04 i tehnologija materijala III-102-ST-03-03. 10. CILJEVI MODULA:10

Lini podaci su izostavljeni iz tabele

48 Kada je ovaj modul