SMJERNICE ZA PROCJENU RIZIKA OD IZUMIRANJA ...hirc.botanic.hr/HBoD/doc/Hr-2001-IUCN Guidelines.pdf1 BOTANIČKI ZAVOD Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište

1

BOTANIČKI ZAVOD Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilište u Zagrebu Marulićev trg 20/2, 10000 Zagreb

tel. (01) 48 44 003 fax. (01) 48 44 001

SMJERNICE ZA PROCJENU RIZIKA OD IZUMIRANJA BILJNIH I ŽIVOTINJSKIH

SVOJTI

Izradio:

TONI NIKOLIĆ doc. dr. sci.

INTERNI MATERIJAL

VER. 1.2

Zagreb, veljača 2001.

2

SADRŽAJ

Predgovor ..................................................................................................................................5 Uvod...........................................................................................................................................5

Crvene liste ............................................................................................................................................... 8 Opće napomene ........................................................................................................................................ 8 Kako je u nas? .......................................................................................................................................... 9 Kategorije ugroženosti............................................................................................................................. 9 Stare kategorije ugroženosti.................................................................................................................. 10 Nove kategorije ugroženosti .................................................................................................................. 10

I Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na globalnoj razini Verzija 3.1 ...............................................................................................................................13

Predgovor................................................................................................................................................ 13 Priroda kategorija.................................................................................................................................. 13 Uloga različitih kriterija ........................................................................................................................ 14 Kvantitativni kriteriji ............................................................................................................................ 14 Implikacije .............................................................................................................................................. 14 Kvaliteta podataka i značenje za zaključivanja i predviđanja........................................................... 15 Nesigurnost u procjeni........................................................................................................................... 15 Zaštita i procjene ugroženosti ............................................................................................................... 16 Dokumentiranje ..................................................................................................................................... 16 Ugroženosti i prioriteti........................................................................................................................... 17 Primjena na regionalnoj razini ............................................................................................................. 17 Ponavljanje procjene ............................................................................................................................. 17 Promjena kategorije .............................................................................................................................. 17 Problem mjerila...................................................................................................................................... 18

Definicije osnovnih pojmova...................................................................................................18 Populacija i veličina populacije (kriteriji A, C i D)............................................................................. 19 Subpopulacija (kriteriji B i C) .............................................................................................................. 19 Zrela jedinka (kriteriji A, B, C i D) ...................................................................................................... 19 Generacija (kriteriji A, C i E) ............................................................................................................... 19 Kontinuirano opadanje (kriteriji B i C) ............................................................................................... 19 Redukcija (kriterij A) ............................................................................................................................ 20 Ekstremne promjene (kriteriji B i C) ................................................................................................... 21 Fragmentacija staništa (kriterij B)....................................................................................................... 21 Obim pojavljivanja (kriteriji A i B)...................................................................................................... 21 Područje rasprostranjenosti (kriteriji A, B i C) .................................................................................. 21 Lokaliet (kriteriji B i D)......................................................................................................................... 21 Kvantitativna analiza (kriterij E) ......................................................................................................... 21

Kategorije rizičnosti od izumiranja........................................................................................22 Izumrla (EX)........................................................................................................................................... 22 Izumrla u prirodnim stanštima (EW) .................................................................................................. 22 Kritično ugrožena (CR) ......................................................................................................................... 22 Ugrožena (EN) ........................................................................................................................................ 22 Osjetljiva (VU)........................................................................................................................................ 22 Gotovo ugrožena (NT) ........................................................................................................................... 23 Najmanje zabrinjavajuća (LC) ............................................................................................................. 23 Nedovoljno poznata (DD) ...................................................................................................................... 23 Neobrađena (NE).................................................................................................................................... 23

Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih svojti .................................23 Kritično ugrožene (CR) ......................................................................................................................... 24 Ugrožene (EN) ........................................................................................................................................ 25 Osjetljive (VU)........................................................................................................................................ 27 Najmanje zabrinjavajuća (LC), nedostatno poznate (DD), neprocjenjen (NE) ............................... 30

3

II Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na morskim ribama.................................................................................................................................................33 Opće napomene o klasifikacijskom sustavu Crvenih listi IUCN-a .................................................... 33

Kvantificiranje rizika od izumiranja .................................................................................................... 33 Rizik od izumiranja i morske ribe........................................................................................................ 33 Rizik od izumiranja i ribarstvo ............................................................................................................ 34 Smjernice i preporuke za budućnost .................................................................................................... 34 Populacija ......................................................................................................................................... 34 Opadanje u biomasi nasuprot opadanju u broju............................................................................... 35 Ribe koje mijenjaju spol .................................................................................................................... 35 Spol koji remeti povoljan omjer spolova........................................................................................... 36 Učinak gustoće populacije ................................................................................................................ 36 Reproduktivno ponašanje i ekologija ................................................................................................ 36

Generacija............................................................................................................................................ 37 Generacijsko vrijeme opadanja u eksploatiranim populacijama ...................................................... 37 Generacijsko vrijeme i uspješan oporavak u eksploatiranim populacijama ..................................... 37 Definiranje generacijskog vremena putem produkcije jajašaca ....................................................... 37

Obim pojavljivanja .............................................................................................................................. 38 Veliki geografski raspon i ograničena uporaba staništa................................................................... 38 Rijetke vrste široke rasprostranjenosti.............................................................................................. 38

Područje rasprostranjenosti.................................................................................................................. 38 Rješavanje problema udaljenih podjedinica i vrsta.............................................................................. 39 Procjena ukupnog fonda i populacija ............................................................................................... 39 Taksonomsko pitanje ......................................................................................................................... 39

III Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini ....................................................................................................................41

Definicije ................................................................................................................................................. 41 Kategorije I-(III)-V udjela u globalnoj populaciji ............................................................................... 41 Istovrsne populacije ............................................................................................................................. 43 Sadašnji areal ....................................................................................................................................... 43 Mijenjanje kategorije ........................................................................................................................... 43 Endemična svojta................................................................................................................................. 43 Globalna populacija ............................................................................................................................. 43 Izolirana populacija ............................................................................................................................. 43 Prirodna rasprostranjenost ................................................................................................................... 43 Propagula, diaspora ?........................................................................................................................... 44 Regija................................................................................................................................................... 44 Regionalna procjena ............................................................................................................................ 44 Regionalno izumrla (RE) ..................................................................................................................... 44 Regionalna populacija.......................................................................................................................... 44 Učinak spašavanja ............................................................................................................................... 44 Subpopulacija ...................................................................................................................................... 44 Svojta ................................................................................................................................................... 44 Skitalačka svojta .................................................................................................................................. 45 Svojta posjetitelj .................................................................................................................................. 45 Divlja populacija.................................................................................................................................. 45

Procjena .................................................................................................................................................. 45 Svojte za procjenu................................................................................................................................ 45 Kategorije ............................................................................................................................................ 45 Procedura procjene .............................................................................................................................. 46

Vjerojatnost migracije propagula...........................................................................................47 Podaci o postojanju lokalnih prilagodbi.................................................................................47 Raspoloživost prikladnog staništa ..........................................................................................48 Stanje van-regionalnih populacija..........................................................................................48 Stupanj ovisnosti o van-regionalnim izvorima.......................................................................48

4

Proriteti zaštite..................................................................................................................................... 48 Dokumentiranje i objavljivanje............................................................................................................ 49

Diskusija.................................................................................................................................................. 51 Da li su na na regionalnoj razini potrebni novi kriteriji? ..................................................................... 51 Objektivne i konceptualne teškoće na regionalnom nivou .................................................................. 52 Mjera usporedbe na međunarodnom nivou.......................................................................................... 52

Literatura ................................................................................................................................53 Popis slika................................................................................................................................57 Popis tablica ............................................................................................................................57 Popis okvira.............................................................................................................................57

5

Predgovor

U dobu kada se može govoriti o 6. po redu masovnom izumiranju u dugoj geološkoj povijesti Zemlje, prema nekima pokazateljima, pokrenutim od čovjeka samog, briga o kvalitetnim informacijama o stanju prirode, trendovima i procjenama, te međunarodna suradnja, postaju nužna osnova za planiranje programa zaštite. Mnoštvo međunarodnih konvencija direktno ili indirektno vezanih za ovu problematiku, te veliki broj zemalja potpisnica, jasno ukazuje na široko prepoznatu vrijednost očuvanja biološke raznolikosti i nužnost čim brže reakcije.

Crvene liste i Crvene knjige među osnovnim su djelima koja vode u prikaz stanja biološke raznolikosti na Zemlji, s posebnim naglaskom na trendove i rizike od izumiranja. Ukazujući na kritično ugrožene vrste, čine jednu od osnovnih platformi za kreiranje programa zaštite. Kako, s jedne strane, svojte ne poznaju državne granice u svojem rasprostiranju, jezične barijere, političke sustave, i sl., a s druge programi zaštite trebaju biti i rezultat međunarodne suradnje, standardizacija metoda i tehnika rada bio je osnovni početni korak.

Međunarodne organizacije koje su preuzele na sebe razvoj ovog segmenta, u prvom redu IUCN, neprestano nastoje svoje prve produkte učiniti boljim, nizom revizija uz široku suradnju međunarodne stručne i znanstvene javnosti.

Intencija teksta koji slijedi je pružiti domaćoj javnosti na hrvatskom jeziku uvid u ovu problematiku, ne samo kao prikaz događanja tijekom proteklih 50-tak godina, već i kao sasvim konkretne smjernice primijene najsuvremenijih kriterija procjene rizika od izumiranja u praksi uz kritičke osvrte. Ovo mi se čini osobito značajnim danas, kada je u tijeku ili će u dogledno vrijeme to biti, izrada Crvenih popisa i knjiga za mnoge skupine organizama u Hrvatskoj. Dapače, Zakon o zaštiti prirode regulira izradu ovih djela, te njihov razvoj postaje obveza mnogih uključenih strana. Stoga se nadam da će Smjernice biti koristan priručnik odgovarajućim organima državne uprave, stručnjacima, NVO-ima, kao i studentima pojedinih studijskih smjerova tijekom stjecanja opće naobrazbe iz područja zaštite prirode.

S obzirom na, u nekim slučajevima, delikatnih mogućnosti prijevoda originalnih termina engleskog govornog područja, na kojem je većina materijal izvorno napisana, original je ostavljan u zagradi kako bi i korisnik mogao stvoriti vlastito mišljenje o njegovoj interpretaciji. Također, tumač osnovnih pojmova može olakšati primjenu materijala, kao i praktični primjeri, kada god ih je bilo moguće pridružiti.

Intencija je da se globalne crvene liste ažuriraju svake godine, stanovitu dinamiku morati će slijediti i nacionalni crveni popisi, a možemo očekivati i daljnju dogradnju metodologije. Praćenje ovoga područja, direktno ili indirektno vezanog i za opstanak čovjeka, naša je obveza.

Uvod

Globalno nestajanje vrsta je, sukladno najnovijim podacima iz Crvene knjige 2000 gore nego što je pretpostavljeno, s dramatičnim opadanjemu u broju populacija mnogih svojti. U odnosu na posljednju procjenu iz 1996. godine (BAILLIE & GROOMBRIDGE 1996) npr. broj kritično ugroženih primata je narastao s 13 na 19 svojti, a albatrosa s 3 na 16 kao posljedice ekstenzivnog ribarstva. Broj kritično ugroženih slatkovodnih kornjača je zbog intenzivnog lova za potrebe prehrane i medicinsku primjenu u Aziji narastao s 10 na 24 svojte u samo 4 godine. Ukupno 11046 biljnih i životinjskih vrsta smatra se ugroženim, te je suočeno s visokim rizikom od izumiranja u bliskoj budućnosti. Gotovo sve su ugrožene djelovanjem čovjeka. Ova ukupna brojka uključuje 24% vrsta sisavaca (svaka četvrta) i 12% vrsta ptica (svaka osma). Broj ugroženih životinjskih vrsta narastao je s 5205 na 5435. Osim zabilježenog porasta u apsolutnom broju ugroženih svojti, uočljiv je i trend pomicanja iz nižih u više kategorije ugroženosti. Područja u kojima su najugroženiji sisavci i ptice su Indonezija, Indija, Brazil i Kina, dok biljne

6

svojte brzo opadaju u svojoj raznolikosti u Južnoj i Centralnoj Americi, Centralnoj i Zapadnoj Africi, te Jugoistočnoj Aziji. Gubitak odgovarajućih staništa direktno utječe na 89% svih ugroženih ptica, 83% sisavaca, te 91% biljaka. Staništa koja nastanjuje najveći broj ugroženih sisavaca i ptica su nizinske i montane kišne šume. Izuzetno su osjetljiva slatkovodna staništa s mnogim ugroženim svojtama riba, gmazova, vodozemaca i beskralježnjaka (Tab. 1, Prilog 1).

Tablica 1. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti faune u svijetu (prema Crvenom popisu 2000, izvadak iz detaljnijeg pregleda u Prilogu 1), a/ kralježnjaci, b/ bezkralježnjaci, c/ ukupno fauna.

a) Class EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total Kralježnjaci MAMMALIA – sisavci 83 4 87 180 340 610 1130 74 602 240 2133 AVES – ptice 128 3 131 182 321 680 1183 3 727 79 2123 REPTILIA – gmazovi 21 1 22 56 79 161 296 3 74 59 454 AMPHIBIA – vodozemci 5 0 5 25 38 83 146 2 25 53 231 CEPHALASPIDOMORPHI 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12 ELASMOBRANCHII 0 0 0 3 17 19 39 4 35 17 95 ACTINOPTERYGII 80 11 91 152 126 431 709 12 96 251 1159 SARCOPTERYGII 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 Subtotal 318 19 337 599 922 1986 3507 98 1564 702 6208

b) Class EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total Bezkralježnjaci ECHINOIDEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 ARACHNIDA 0 0 0 0 1 9 10 0 1 7 18 CHILOPODA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CRUSTACEA 8 1 9 56 72 280 408 9 1 32 459 INSECTA 72 1 73 45 118 392 555 3 76 40 747 MEROSTOMATA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4 ONYCHOPHORA 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11 HIRUDINOIDEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 OLIGOCHAETA 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6 POLYCHAETA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 1 2 BIVALVIA 31 0 31 52 28 12 92 5 60 7 195 GASTROPODA 260 12 272 170 209 467 846 14 177 513 1822 ENOPLA 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6 TURBELLARIA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 ANTHOZOA 0 0 0 0 0 2 2 0 0 1 3 Subtotal 375 14 389 326 431 1171 1928 31 321 608 3277

c) EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total

TOTAL ANIMALIA 693 33 726 925 1353 3157 5435 129 1885 1310 9485

Okvir 1. IUCN

Organizacija IUCN - The World Conservation Union (IUCN - kratica od International Union for Conservation of Nature and Natural Resources) uspostavljena je 1948. godine, a ujedinjuje rad 77 država, 112 vladinih agencija, 735 NVO-a, 35 drugih članica, te oko 10000 znanstvenika i stručnjaka iz 181 države. Osnovna svrha IUCN-a je da utječe, potiče i surađuje s društvima cijeloga svijeta na zaštiti integriteta i raznolikosti prirode, te da osigura pravednu i ekološki održivu uporabu prirodnih potencijala. Rad se uglavnom odvije putem specijaliziranih komisija za pojedina područja: World Commission on Protected Areas (WCPA), Species Survival (SSC), Environmental, Economic & Social Policy (CEESP), Ecosystem Management (CEM) i Education & Communication (CEC), Environmental Law (CEL). Unutar rada na provedbi mnogih globalnih konvencija IUCN je pomogao da preko 75 zemalja pripremi i provede svoje nacionalne strategije zaštite biološke raznolikosti. Organizacija zapošljava oko 1000 osoba, od kojih je većina angažirana u nekim od 42 regionalna ureda, dok 100-tinjak osoba radi u centralnom uredu u Glandu, Švicarska.

Adresa: IUCN - The World Conservation Union, Rue Mauverney 28, Gland, 1196, Switzerland; tel. ++41 (22) 999-0001, fax ++41 (22) 999-0025, ++41 (22)

7

999-0002, [email protected], URL http://www.iucn.org/index.html.

Kao posljedica neposredne ljudske djelatnosti u proteklih je 500 godina, 816 vrsta izumrlo (ili je nestalo na prirodnim staništima). I pored toga što je u mnogim slučajevima poznata prirodna dinamika nestajanje vrsta, u slučaju ptica, npr., 103 izumiranja su zabilježena od 1800. godine do danas, što ukazuje na dinamiku 50 puta veću od ustanovljene prirodne. Mnoge svojte su vjerojatno izumrle i prije nego što su otkrivene i opisane.

Okvir 2. Što su to “Crveni popis” i “Crvena knjiga” Crveni popis i Crvena knjiga najčešće su tiskane publikacije koje sadrže popise svojti (uglavnom vrste i podvrste) za koje je promjenom odgovarajuće metodologije ustanovljeno da su ugrožene na način da im u većoj ili manjoj mjeri prijeti rizik od izumiranja. Crveni popis je pri tome nešto oskudnija verzija opremljena manjom količinom podataka (npr. imena svojti, procjena ugroženosti, kratki komentar i sl.), a Crvena knjiga je obimnija (dodatno opisi svojti, karte rasprostranjenosti, kritički osvrti i komentari, opisi staništa, slikovna dokumentacija i dr.). “Crvena” u nazivu ovih djela, a često i u boji naslovnica, ukazuje na alarmantnost sadržaja. Crveni popisi i knjige najčešće su osnova za planiranje i provdbu konkretnih akcijskih planova zaštite.

U najjnoviji prikaz stanja, u Crvenu listu 2000, uključeno je ukupno 18276 vrsta i

podvrsta, s oko 25% gmazova, 20% vodozemaca i oko 30%, uglavnom slatkovodnih riba. S obzirom da je samo maleni dio ovih skupina životinja uopće metodološki obrađen s obzirom na ugroženost, postotak stvarno ugroženih mogao bi biti i znatno veći (Tab. 1)

Kada su u pitanju biljke, ukupno se smatra ugroženim 5611 svojti, tj. oko 2% svjetske flore (procjenjene na 270.000 vrsta). Međutim situacija je izgleda nalik onoj u faune. Naime, svega je 4% ukupne vaskularne flore uopće podvrgnut procjeni ugroženosti, tako da je potencijalni broj ugroženih svojti vjerojatno znatno veći. Naime, u skupini golosjemenjača, najpotpunije procjenjenoj skupini vaskularne flore, smatra se ugroženim čak 16% svojti, što ukazuje da bi udio ugroženih svojti biljaka u ukupnom broju moga biti nalik onome u životinja (Tab. 2, Prilog 2).

Tablica 2. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti flore u svijetu (prema Crvenom popisu 2000, izvadak iz detaljnijeg pregleda u Prilogu 1), a/ mahovine, b/ golosjemenjače, c/ kritosjemenjače, i d/ flora ukupno

a) Rrazred EX EWSubtotal CR EN VUSubtotal LR/cd LR/nt DD Total

Mahovine BRYOPSIDA 2 0 2 10 15 11 36 0 0 0 38ANTHOCEROTOPSIDA 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2MARCHANTIOPSIDA 1 0 1 12 16 14 42 0 0 0 43Subtotal 3 0 3 22 32 26 80 0 0 0 83

b) Razred EX EWSubtotal CR EN VUSubtotal LR/cd LR/nt DD TotalGolosjemenjače –Gymnospermae

CONIFEROPSIDA 0 1 1 17 40 83 140 24 52 33 250GINKGOOPSIDA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1Subtotal 0 1 1 17 41 83 141 24 52 33 251

c) Class EX EWSubtotal CR EN VUSubtotal LR/cd LR/nt DD TotalMAGNOLIOPSIDA 69 14 83 896 1110 3093 5099 203 610 298 6293LILIOPSIDA 1 2 3 79 83 129 291 17 45 39 395

d) TOTAL PLANTS 70 17 87 992 1234 3305 5531 244 707 370 6939

8

Crvene liste Crvene liste (također Crveni popisi, eng. Red List) i Crvene knjige (eng. Red Data Books, Red Books) spadaju među našire primjenjivane alate u zaštiti biološke raznolikosti u svijetu. Ove su publikacije nužni katalozi ugroženih svojti u kojem je svaka vrsta popraćena barem podatkom o kategoriji ugroženosti. Crvene liste i knjige, razvijene su na stručnoj i znanstvenoj podlozi od strane relevantnih stručnjaka, uglavnom biologa, specijalista za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je Crvena lista ili knjiga i izrađena. Crvena list ili knjiga ima za glavnu ulogu usmjeravanje pažnje svekolike javnosti, NVO-a, stručnih, vladinih i drugih službi, na svojte koje se smatraju ugroženim, te koje zahtjevaju stanovite programe zaštite ili drugu aktivnost u svrhu njihova očuvanja. Crvene liste su pri tome donekle podatkovno ograničene, nudeći popis svojti s kategorijom ugroženosti, dok su Crvene knjige obimnija djela koja uz to daju i šaroliku paletu dodatnih informacija, uzroke ugroženosti, potrebne mjere zaštite, opise svojti, podatke o rasprostranjenosti i dr. Kako bi podaci o procjeni ugroženosti bili usporedivi na regionalnoj, ali i na globalnjijim razinama, nužna je primjena lako razumljivih i primjenjivih kriterija i metoda procjene ugroženosti (vidi str. ___). Kategorije predstavljaju stupnjeve ugroženosti, od nižih ka višim, a svaka je opisana, te popraćena metodologijom koju valja primjeniti kako bi se odgovarajući stupanj ugroženosti vezao uz procjenjivanu (evaluiranu) svojtu. Usprkos međunarodnim nastojanjima k standardizaciji kategorija i kriterija, zbog različitih povijesnih, objektivni i subjetkivnih razloga, pojedine zemlje razvijale su i vlastite. Sam naziv "Crvena" ukazuje na alarmantnost sadržanih podataka i potrebu za intervencijom, a nerijetko kao "upozoravajuća boja" i prati takovu publikaciju. Noviji Crveni popisi izrađeni za globalnu razinu od strane IUCN SSC-a su Crveni popis ugroženih životinja iz 1996. godine (orig. 1996 IUCN Red List of Threatened Animals, Baillie & Groombridge 1996) i Crveni popis ugroženih biljaka iz 1997. (Kerry & Harriet 1998). Najnoviji je svakako Crveni popis ugroženih vrsta objavljen 28. rujna 2000. godine (orig. The 2000 IUCN Red List of Threatened Species) koji po prvi puta ujedinjuje bilje i životinje u jedinstveni popis sadržeći procjene ugroženosti, tj. rizičnost od izumiranja za više od 18.000 vrsta cijeloga svijeta. Također, po prvi puta lista nije objavljena kao tiskani materijal, već isključivo u obliku digitalnog zapisa na Webu (URL http://www.iucn.org/redlist/ 2000/index.html) i CD mediju. Namjera je da se ovakav princip zadrži i u buduće, s obzirom na planirano godišnje ažuriranje s jedne strane, te fleksibilnost medija za ovakove djelatnosti s druge. Mnoštvo je drugih Crvenih popisa i Crvenih knjiga objavljeno u posljednjem desetljeću, ograničenih obimom geografski, taksonomski ili na oba ova načina. Opće napomene Mjere zaštite viših biljaka u Europi osobito su intenzivirane 1974. godine kada je Vijeće Europe (Council of Europe Committee for the Conservation of Nature and Natural Resources) povjerilo izradu liste rijetkih i ugroženih biljaka odgovarajućem tajništvu (Europe IUCN Threatened Plants Committee). Inicijalna verzija ovog dokumenta dovršena je 1976. godine, a 1977. je objavljena konačna. Lista sadrži preko 1500 autohtonih predstavnika europske flore koje su na neki način ugrožene na području Europe. S obzirom da europska flora broji oko 11.000 vrsta (WEBB 1978), gotovo je svaka sedma svojta u to vrijeme trabala zaštitu. Izvještaj Vijeća Europe sadržavao je i Rezoluciju o zaštiti rijetkih i ugroženih biljaka Europe. Ubrzo nakon ove liste pojavio se veliki broj nacionalnih Crvenih knjiga, ukazujući na povećanu brigu o smanjivanju biološke raznolikosti ove skupine. Nekoliko konvencija nakon ovog perioda, kao što je Bernska npr. (Berne Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural

9

habitats) otvorena je za potpisivanje europskih zemalja tijekom 1979. godine. Nakon ove prve liste rijetkih i ugroženih svojti Europe, uslijedila su i njena osuvremenjivanja i dopune, a posljednja varijanta, objavljena je 1998. godine (KERRY & HARRIET 1998). U međuvremenu, održan je golem broj skupova i konvencija koje su tražile i zvaničnu potvrdu o prihvaćanju od zemalja učesnica, kako na regionalnoj i europskoj razini, tako i mnogo šire (Rio konvencija npr.). Također, oformljene su i organizacije s manjim ciljnim područjem, kao npr. MIPSG - Mediterranean Islands Plant Specialist Group, ili posebni projekti zaštite, kao npr. Top 50 Program, Conservation and Sustainable Management of Trees Project, Species 2000 i mnogi drugi (NIKOLIĆ 1998). Kako je u nas? Za područje Republike Hrvatske izdana je Crvena lista kralježnjaka (______________?), te Crvena knjiga bilnih vrsta (ŠUGAR 1994). Crvena lista kralježnjaka sadrži _____ ? Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske “izrađena s ciljem da stručnoj, ali i svekolikoj javnosti skrene pozornost na potrebu očuvanja biljnog svijeta” sadrži 226 svojte s relativnim kartama rasprostranjenosti za svaku. U usporedbi s nekim susjednim državama i usporedbi relativnog bogatstva flore, u Hrvatskoj status ugroženosti ima 4.61 % svojti što je 4-5 puta manje nego u susjednim zemljama (NIKOLIĆ 1998). Rad na Popisu flore Hrvatske, koji je danas pri kraju, ukazuje na ugroženost 477 svojti, što je više nego dvostruko u odnosu na prijašnju listu. Pored uočenih i zabilježenih promjena u kvalitativnom sastavu crvene liste, tu je prisutan i čimbenik “vrijeme”. Naime, postojeća Crvena knjiga objavljena je prije 5 godina, a izrađivana je kroz dulji period (gotovo 10 godina), što je čini i djelomično zastarjelom. Također, karte rasprostranjenosti, često osnovni element u procjeni ugroženosti, nisu izrađene prema odgovarajućim standardima. Na koncu, svojte smatrane u nas ugroženim, označene su starim IUCN kategorijama, kasnije zamjenjene novim.

Pored potrebe za promjenom Crvene liste u sadržajnom pogledu, svakako je važan čimbenik i valorizacija flore Hrvatske u Europi i svijetu. Naime, IUCN Red list of Threatened Plants iz 1998. godine (KERRY & HARRIET 1998:xxviii) za Hrvatsku navodi nevjerojatnih 6 (šest!) ugroženih svojti (uz ispriku da se radi o bivše jugloslaveneskoj republici, te da noviji podaci nisu bili dostupni). U tijeku su pripremni radovi za izradu Crvenih popisa/knjiga sisavaca, ptica, slatkovodnih riba, te vaskularne flore Hrvatske. Kategorije ugroženosti Procesi ugrožavanja svojti, prirodnim ili antropogenim čimbenicima, te izazvane promjene u populacijama, uglavnom su kontinuirani. Praktičnosti radi, međutim, ovi kontinuirani procesi podijeljeni su uglavnom u arbitražne kategorije, više ili manje egzaktno opisane. Kako će kategorije izgledati, koliko će ih biti, kako će biti definirane njihove granice i sl., pitanja na koja su često za potrebe izrada nacionalnih Crvenih popisa davani i različiti odgovori. Nesumnjivo je, međutim, da je kategorizacija nužan korak u procjenjivanju ugroženosti, te da u velikoj mjeri olakšava opisivanje ovih procesa. Također, sukladne kategorije omogućuju praćenje procesa na internacionalnoj razini. IUCN kategorije ugroženosti u uporabi su gotovo 30 godina, a zbog svoje su jasne i logične strukture vrlo široko prihvaćene širom svijeta, kako od NVO-a tako i od profesionalnih institucija (iako ih još uvijek ne primjenjuju sve zemlje). Njihova osnovna uloga je

10

• osigurati sustav procjene ugroženosti koji se može koegzistentno provoditi od strane različitih osoba • poboljšati objektivnost jasnim i nedvosmislenim kriterijima procjene različitih čimbenika koji utječu na rizik nestajanja svojte • osigurati sustav koji može olakšati usporedbu ugroženosti različitih svojti • pružiti korisnicima Crvenih listi mogućnost boljeg razumijevanja načina klasifikacije pojedine svojte

Stare kategorije ugroženosti U primjeni kategorija ugroženosti jasno se može razlikovati dva perioda, onaj prije 1994. god. i onaj nakon 1994. godine. Naime sustav primjenjivan do 1994 godine sastojao su se iz slijedećih kategorija:

• Ex - izumrla svojta; • ? Ex - vjerojatno izumrla svojta; • E - ugrožena svojta, svojta koja je u opasnosti od izumiranja i preživljavanje koje je bez

izgleda ukoliko uzročni čimbenici nastave s djelovanjem na stanište. Ova kategorija uključuje svojte kojih je broj primjeraka reduciran na kritičnu razinu, ili one kojih su staništa drastično reducirana tako da se vjeruje da su u neposrednoj opasnosti od nestajanja;

• V - osjetljiva svojta, svojta koja će se vjerojatno naći u kategoriji E u bliskoj budućnosti ako uzročni čimbenici nastave s djelovanjem;

• R - rijetke svojte, svojte s malim populacijama koje nisu E ili V ali su rizične skupine. Obično su lokalizirane unutar ograničenog geografskog područja ili staništa ili su rijetko raštrkane preko šireg područja;

• I - neodređene svojte, smatraju se kao Ex, E, V ili R ali ne postoji dovoljno informacija za točno definiranje kategorije ugroženosti;

• K - nedovoljno poznate svojte, svojte za koje se sumnja, ali se zbog nedostatka informacija definitivno ne zna, da li pripadaju i u jednu od gornjih kategorija; svojte prethodno uključene u neku od gornjih kategorija, ali se zbog poduzetih mjera zaštite sada smatraju relativno sigurnim;

• nt - endemične bilje koje nisu niti rijetke niti ugrožene.

Dugogodišnja praksa primjene ukazala je na potrebu modifikacija, radi ispunjenja gore navedenih uloga kategorija na što bolji način. Stoga je prije 10-tako godina započeta gradnja novih. Nove kategorije ugroženosti Do 1994. godine kategorije ugroženosti primjenjivane prilikom izrade Crvenih listi i Crvenih knjiga, su s manjim preinakama bile u uporabi gotovo 30 godina. Potreba za njihovom revizijom prepoznata je 1984. godine na skupu IUCN-ove Species Survival Commission (SSC) održanom pod nazivom "Na putu izumiranja" ("The Road to Extinction", FITTER AND FITTER

1987). Usprkos prepoznatoj potrebi za preinakama, niti jedna konkretna nije usljedila. Početkom 90-tih, a uz potporu Species Survival Commission (SSC), World Conservation Union (IUCN) je pokrenuo preoces revizije kategorija ugroženosti za primjenu u izradi Crvenih listi i knjiga. Osnovni razlog za ovu reviziju su bili:

1. povećavanje objektivnosti u procjenjivanju

11

2. povećavanje ponovljivosti procesa procjenjivanja (evaluation, assessment) i 3. kvatificiranje kriterija za pripisivanje kategorije isključivo na osnovu rizika od

izumiranja.

Niz radnih dokumenata prethodio je konačnom. Verzija 1.0 (MACE & LANDE 1991) po prvi puta obrazlaže nove osnove kategorija s prezemtacijom numeričkih kriterija posebno prikladnih za velike kralježnjake.

Verzija 2.0 (MACE et al. 1992) je zapravo revizija verzije 1.0, te sadrži numeričke kriterije prikladne za sve organizme, a uvodi i kategoriju ne-ugroženosti.

Verzija 2.1 (IUCN 1993) nastala je ekstenzivnim konzultantskim aktivnostima u okviru SSC-a, provedene su brojne preinake pojedinih detalja, a uključena su i dodatna tumačenje temeljnih principa. Mnogo jasnija struktura kategorija ukazala je na značenje kategorija ne-ugroženih svojti.

Verzija 2.2 (MACE & STUART 1994) uključila je dodatne komentare i potvrde, a provedenu su neke male promjene kriterija. Kategorija “Podložne” svojte (orig. “susceptible”) u ranije dvije verzije pretvorena je u “Osjetljiva” (orig. “vulnerable”).

U prosincu 1994. godine Vijeće IUCN-a (IUCN Council) usvojilo je Verziji 2.3. koja je sadržavala sve preinake i komentare članova IUCN-a (New Red List Categories and Criteria, IUCN 1994) koji su omogućili procjenu rizika od izumiranja vrsti i nižih taksonomskih kategorija na globalnom nivou. Sustav nije osmišljen s namjerom da se primjenjuje na pod-globalnom nivou, za procjene neke svojte samo na dijelu njenih populacija. Inicijalna verzija ovog dokumenta objavljena je bez nužnih bibliografskih elemenata, kao što je datum objavljivanja, ISBN broj, ali su isti uključeni u kasnijim pretiscima 1998. i 1999. god. Ova je verzija upotrebljena za izradu Crvenu listu ugroženih životinja iz 1996. (BAILLIE & GROOMBRIDGE

1996) i Listu ugroženih vrsta drveća (OLDFIELD et al. 1998). Verzija 3.0 usljedila je nakon prijema mnoštva komentara, te serije održanih radionica

(IUCN/SSC 1999). Osnovne značajke su vezane uz definiranje nekih ključnih termina, te postupanju u slučaju nesigurnosti u procjeni.

Verzija 3.1. (IUCN 2000) usvojena je od strane Vijeća IUCN nakon sugestija članova SSC-a i IUCN-a na posljednjem skupu održanom u veljači 2000-te. Sve procjene ugroženosti koje se provode nakon 1. siječnja 2001. trebaju koristiti posljednju usvojenu verziju i jasno naznačiti broj verzije i/ili datum usvajanja.

Zbog snažne i rastuće potrebe da se proizvedu nacionalne ili regionalne Crvene liste

zasnovane na usporedivim kategorijama i kriterijima u mnogim zemljama i regijama, iste su ipak primjenjivane. Pojavio se problem primjene globalnog sustava na procjenu rizika od nestajanja samo na dijelu areala neke svojte, s obzirom da se isti može razlikovati od procjene rizika od nestajanja na globalnom nivou, te nekritična primjena nije uvijek moguća. Potreba za prilagodbama kriterija za primjenu na manjim područjima postala je očita. Regionalna primjena kategorija i kriterija diskutirana je kasnije u dva navrata na radnim sastancima SSC-a održanim u Glandu, (Switzerland, ožujak 1995) i Cambridgeu (England, prosinac 1995) (GÄRDENFORS 1995, GÄRDENFORS 1996, GÄRDENFORS & KINDVALL 1999). Primjena je također diskutirana od strane nekoliko autora s osvrtima na pojedine zemlje ili područja, npr. AVERY et al. (1994), te LANGE & NORTON (1998), MAES & SWAAY (1997), PALMER et al. (1997), RODRÍGUEZ & ROJAS-SUÁREZ (1995), SCHNITTLER et al. (1994), SWAAY

et al. (1997). Ovo široko prepoznavanje potrebe za koherentnim kriterijima primjene katogorija u Crvenim listama na pod-globalnom nivou (npr. pod-nacionalnom, nacionalnom ili unutar većih regija) rezultiralo je i rezolucijom. Naime, tijekom skupa World Conservation Congress održanom u Montrealu 1996. godine usvojena je rezolucija (WCC Res. D. 1.25) kojom se od SSC-a "zahtijeva da unutar dosupnih mogućnosti, dovrši smjernice za uporabu IUCN kategorije

12

Crvenih lista onoliko brzo koliko je to moguće ....". Tijekom 1998. godine organizirana je Radna skupina za regionalnu primjenu (Regional Application Working Group, RAWG) unutar SSC Red List Programme Subcommittee. Prvi je susret RAWG-a održan u Montealu, Kanada, u listopadu 1998. Kao rezultat rada skupa, naknadne korespondencije članova skupine, te radionica održanih u Kanadi i Australiji pojavila se radna verzija smjernica pod naslovom "Smjernice za uporabu IUCN kriterija Crvenog popisa za nacionalnu i regionalnu razinu” (orig. “Guidelines for the Application of IUCN Red List Criteria at National and Regional Levels"). Po prijemu komentara tijekom perioda testiranja i serije regionalnih radionica RAWG je proizveo i revidiranu verziju (orig. “Criteria Review Working Group 1999”) koja je prezentirana Vijeću IUCN-a tijekom skupa “World Conservation Congress,” održanom u listopadu 2000. (također objavljena GÄRDENFORS et al. 1999) Još uvijek radna verzija ovih smjernica za primjenu kategorija i kriterija Crvenih listi obrazložena je u Poglavlju III. Tijekom istoga skupa (World Conservation Congress, Montrealu 1996.) usvojena je i rezolucija (WCC Res. D. 1.4) kojom se SSC ovlašćuje da: “unutar dostupnih resursa, što hitnije dovrši reviziju IUCN kategorije i kriterije Crvenih popisa, na otvoren i transparantan način, uz konzultacije s relevantnim stručnjacima, kako bi se osiguralo da kriteriji budu efikasni pokazatelji rizika od izumiranja za što je moguće širi raspon taksonomskih kategorija, osobito s obzirom na:

• morske vrste, osobito ribe, uzimajući u obzir dinamičnu prirodu marksih ekoloških sistema

• vrste koje su obuhvaćene programima upravljanja i • vremenska razdoblja unutar kojih se opadanje u brojnosti mjeri”

Tijekom 1997. započela je radom i Radna grupa za reviziju kriterija SSC-a (SSC Criteria Review Working Group) koja je tijekom niza radionica priredila i konačnu verziju u listopadu 2000 za prezentaciju na World Conservation Congress. Ova je dakle verzija dopunila i doradila IUCN kategorije i kriterije iz 1994 (Version 3.1 IUCN/SSC Criteria Review Working Group), te su njeni zaključci i preinake uključeni u prikaz ovih kategorija u Poglavlju I (str. __).

13

I Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na globalnoj razini Verzija 3.1 Predgovor Osnova kategorija i kriterija koji slijede opisani su detaljno u priručniku objavljenom 1994. godine kao konačnog dokumenta pripremanog nekoliko godina (IUCN 1994), a kasnije reproduciranih u BAILLIE & GROOMBRIDGE (1996), OLDFIELD et al. (1998), na web siteu IUCN/SSC (http://iucn.org/themes/ssc/siteindex.htm), te u uvodnim djelovima nekih regionalih listi novijeg datuma. Radi se dakle o kategorijama i kriterijima za primjenu na globalnoj razini, što omogućuje razumijevanje stanja svjetskih bioloških resursa danim u nekoliko pregleda (__________, __________). Također, preinake za primjenu na nacionalnom i regionalnom nivou, snažno su oslonjene na ove globalne, te je uzajmna veza čvrsta i često neodvojiva. Smjernice za primjenu kategorija i kriterija se mogu primjeniti na bilo kojoj taksonomskoj jedinci na i ispod razine vrste i to na prirodne, tj. “divlje” populacije unutar njihopvih granica prirodnog rasprostranjenja, te na populacije koje su rezultirale iz neškodljive introdukcije. Priroda kategorija Osnovna shema omogućuje da se sve svojte (uglavnom vrste i podrvrste) smjeste (klasificiraju) tijekom postupka procjene ugroženosti (ili evaluacije, eng. evaluation, assessment) u odgovarajuću kategoriju ugroženosti. Navođenje svojte u višoj kategoriji podrazumijeva da je izložena većem riziku od izumiranja. Tijekom određenog vremenskog perioda očekuje se da će veći broj svojti navedenih u višim kategorijama izumrijeti u odnosu na one navedenih u nižim kategorijama (bez adekvatnih mjera zaštite). Ugroženim (eng. threatened) se smatraju svojte koje su smještene u jednu od 3 slijedeće kategorije:

1. kritično ugrožene (CR - Critically Endangered), 2. ugrožene (EN - Endangered) i 3. osjetljive (VU - Vulnerable) (Sl. 1).

Sve svojte označene kao “kritično ugrožene” zadovoljavaju i kategorije “ugrožene” i “osjetljive”. Sve svojte označene kao “ugrožene” zadovoljavaju i kategoriju “osjetljive”. Pored kategorija ugroženih cjelokupna shema sadrži i kategorije izumrlih svojti, svojti za koje su podaci previše manjkavi kako bi se procjenio stupanj ugroženosti, te svojte koje uopće nisu procjenjivane (Sl. 1). Sve svojte mogu biti smještenu u jednu od kategorija.

14

Extinct (EX)

Extinct in the Wild (EW)

Critically Endangered (CR)

Endangered (EN)

Vulnerable (VU)

Near Threatened (NT)

Least Concern (LC)

Data Deficient (DD)

Not Evaluated (NE)

(Adequate data)

(Evaluated)

(Threatened)

Slika 1. Shematski prikaz strukture IUCN kategorija ugroženosti

Uloga različitih kriterija Za pripisivanje statusa ugroženosti pojedinoj svojti (kritično ugrožena, ugrožena, osjetljiva), ista se mora procjeniti prema svim (!) zadanim kvantitativnim kriterijima, što je izuzetno važno. Međutim, zadovoljavanje samo jednog kriterija, dovoljno je za pripisivanje nekog od statusa. Kriteriji su osmišljeni tako da omoguće procjenu ugroženosti gotovo svake svojte. Pod svakom svojtom pri tome se misli na predstavnike bilo kojeg carstva, iako u rijetkim slučajevima, pojedina svojta neće nikada biti ugrožena primjenom kriterija, bez obzira koliko je blizu izumiranja. Relevantni čimbenik je da li je bilo koji kriterij zadovoljen, a ne da li su svi odgovarajući ili da li su svi zadovoljeni. S obzirom da nikada neće biti jasno unaprijed koji je kriterij odgovarajući za određenu svojtu, svaka se svojta mora procjeniti s obzirom na sve kriterije, i svi zadovoljeni kriteriji se trebaju jasno navesti. Kvantitativni kriteriji Kvantitativne vrijednosti povezane s različitim kriterijima određivanja stupnja ugroženosti razvijene su tijekom obimnih konzultacija i opće suglasnosti suradnika, iako formalne potvrde njihove vrijednosti u praksi nedostaju. Ova se slika, međutim, u novije vrijeme mijenja, s obzirom na veći broj Popisa koji su nedavni završeni, čija je izrada u tijeku ili je pri kraju. Ne treba očekivati da određena svojta zadovoljava sve kriterije (A-E, vidi dalje) neke kategorije ugroženosti. Kako je rečeno ranije, zadovoljavanje jednog kriterija je dovoljno za pripisivanje statusa. Implikacije

15

Navođenje svojte unutar kategorija nedovoljno poznata (DD) i neodređena (NE) znači da, iz različitih razloga, nije obavljena procjena rizika nestajanja. Ponekada je pogodno da svojta, osobito statusa DD, ima neku razinu zaštite barem dok takva procjena ne bude izrađena. Nestajanje svojte se smatra mogućim procesom. Tako, navođenje svojte u višim kategorijama ugroženosti, podrazumijeva viši rizik nestajanja u usporedbi s onima navedenim u nižim kategorijama, a unutar danih vremenskih okvira. Isključena je, naravno, eventualna efikasna provedba zaštite. Međutim, dugotrajno prisustvo neke svojte u visokim stupnjevima ugroženosti (dulje od procjenjenog perioda nestajanja, a zaštita se ne provodi) nužno ne znači da je i inicijalna procjena ugroženosti netočna. Kvaliteta podataka i značenje za zaključivanja i predviđanja Kriteriji su jasne kvantitativne naravi. Međutim, nedostatak dovoljno kvalitetnih podataka ne treba onemogućiti primjenu kriterija. Kao metode se uvažavaju i procjena, zaključivanje, te predviđanje. Zaključivanje i predviđanje mogu biti utemeljeni na ekstrapolaciji stvarnih ili potencijalnih pritisaka (uključujući i dinamiku promjena) ili čimbenika koji se odnose na učestalost i rasprostranjenost populacija (uključujući ovisnost o drugim svojtama), dokle god se mogu razumno argumentirati. Očekivani trend ili zaključak o zbivanjima u bliskoj prošlosti, sadašnjosti ili bliskoj budućnosti mogu biti zasnovani na bilo kojem nizu odgovarajućih i specificiranih čimbenika. Neke se svojte mogu smatrati rizičnim i zbog očekivanih zbivanja koja su zapravo male vjerojatnosti, ali čije nestajanje ima velike posljedice (op. npr. nestajanje cijele vrste, nestanci koji se mogu imenovati kao katastrofe). Ovakve se svojte svakako moraju preocjeniti prema kriterijima (mala rasprostranjenost, nekoliko lokaliteta). Neki se pritisci na pojedine svojte moraju identificirati osobito rano, te poduzeti pravovremene aktivnosti, stoga što je njihov utjecaj nepovratan ili gotovo nepovratan (patogeni, invazivni organizmi, hibridizacija). Nesigurnost u procjeni (poglavlje sadrži i Anex 1 u IUCN/SSC 2000) Primjena kriterija utemeljena na dostupnim podacima o broju jedinki, trendovima i rasprostranjenosti, povezana je s dopuštenim statističkim i drugim nepouzdanostima. Naime, potrebni podaci su rijetko dostupni za cijelo područje ili sve populacije neke svojte. Ponekada su prikladne samo dostupne informacije o cjelokupnom statusu dotične svojte. Nesigurnost u procjeni može imati uzroke u jednom ili svim slijedećim čimbenicima: prirodna varijabilnost, nedostaci u primjenjenim kriterijima i definicijama, te mjernim pogreškama. Prirodna varijablinost vezana je uz promjene u prostoru i vremenu koje su normalne za životni ciklus svojte ili određeno stanište. Učinak ovih varijabilnosti na kriterije je ograničen, s obzirom da se svaki od parametara odnosi na određeni vremenski ili prostorni raspon. Nedostatci u primjenjenim kriterijima i definicijama su semantičke prirode, te nastaju kada ih različiti procjenitelji ugroženosti na različit način tumače. Usprkos nastojanjima da kriteriji i termini budu što egzaktniji, u nekim slučajevima ovo je uzrokovalo stanoviti gubitak u širini. Mjerne pogreške su često najveći uzročnik nesigurnostima u procjeni ugroženosti, a proizlaze iz nedostatka preciznih podataka o pokazateljima koji se u kriterijima rabe, bilo da su ovi nedovoljni ili potpuno nedostaju. Ukloniti se mogu, naravno, sabiranjem dodatnih informacija (dodatni pristupi i tumačenja u AKÇAKAYA et al. 2000 i BURGMAN et al. 1999). Jedan od najboljih načina za prikaz nesigurnosti u procjeni je navesti najbolji pokazatelj i raspon također vjerojatnih vrijednosti. Najbolji pokazatelj također može biti raspon, ali u svakom slučaju najbolja procjena treba biti sadržana unutar raspona svih mogućnosti. Kada su podaci vrlo manjkavi i nepouzdani raspon najboljih pokazatelja može biti istovremeno i raspon svih

16

vjerojatnih vrijednosti. Raspon vjerojatnih vrijednosti kategorija ugroženosti može biti zasnovan na granicama pouzdanosti (u statističkom smislu), mišljenju pojedinog procjenitelja, ili kao konsenzus mišljenja većeg broja procjenitelja. Koja god metoda da je usvojena ona mora biti jasno naznačena u pratećoj dokumentaciji. Kada se tumače i koriste nesigurni podaci, odnos prema nesigurnosti može igrati značajnu ulogu.

Prvo, procjenitelji moraju razmotriti da li će uključiti u Listu cijeli raspon procjena ugroženosti ili će iz njih isključiti ekstremne vrijednosti (poznato kao tolerancija pobijanja ili suprotnosti, orig. “dispute tolerance”). Procjenitelj s niskom tolerancijom suprotnosti će u konačnici uključiti sve procjene ugroženosti (od najniže do najviše), s tim da tako povećava nesigurnost. Procjenitelj s visokom tolerancijom suprotnosti će isključiti ekstremne procjene ugroženosti i time smanjiti nesigurnost.

Drugo, precjenitelji trebaju razmotriti čimbenik predostrožnosti, tj. zauzeti stav prema riziku kojom je svojta izložena ili slijediti samo očite pokazatelje ugroženosti (poznatom kao tolerancija rizičnosti, orig. “risk tolerance”). Predostrožnost pri tome podrazumijeva da se svojta klasificira kao ugrožena sve dok se sa sigurnošću ne ustanovi da nije ugrožena. Slijediti samo očite pokazatelje ugroženosti podrazumijeva da se svojta proglasi ugroženom samo ako za to postoje čvrsti podaci, a u suprotnom slučaju joj ne pripisivati nikakvu kategoriju. Procjenitelji bi se trebali oduprijeti primjeni samo čvrstih pokazatelja i usvojiti čimbenik predostrožnosti na realnim osnovama, uz npr. uporabu donjih vjerojatnih granica ugroženosti. Svi stavovi o ovim pitanjima moraju biti nedvosmisleno dokumentirani.

Procjena koja je napravljena temeljem jedne prosudbe (tj. jedne numeričke vrijednosti) voditi će u pripisivanje jedne kategorije ugroženosti. Međutim, kada se upotrijebi vjerojatni raspon za svaki parametar prilikom procjene, rezultat može biti i raspon kategorija kao posljedica nesigurnosti u podacima. I u ovom slučaju treba zauzeti stav prema nastaloj nesigurnosti u procjenjenoj kategoriji, temeljem stava odabrati jednu popraćenu kriterjima na temelju kojih je ispoljena, dok se raspon kategorija treba navesti u pratećoj dokumentaciji. Kada su podaci tako nepouzdani da je moguće svojtu svrstati u bilo koju kategoriju ugroženosti, potrebno joj je pripisati kategoriju DD (Data Deficient). Treba imati na umu da ova kategorija ukazuje na podatke koji su neprikladni za procjenu stupnja ugroženosti s kojom je svojta suočena, a ne neophodno da je svojta u cjelini slabo poznata ili da je neugrožena. iako ima malo direktnih podataka o njenom biološkom statusu. Kategorija nedovoljno poznata (DD) nije dakle kategorija ugroženosti, ali ukazuje na potrebu sabiranja i dobivanja više podataka za pravilnu procjenu koja mora uslijediti. Pre liberalna uporaba kategorije DD, međutim, se ne podržava. Zaštita i procjene ugroženosti Izvođenje programa zaštite ne utječe na primjenu kriterija procjene ugroženosti, tj. kategorij se trebaju primjeniti na svojtu bez obzira koliko neki program zaštite trenutno na nju utječe. Važno je ovdje napomenuti da svojta može zahtijevati zaštitu i ako se ne nalazi u popisu ugroženih. Programi zaštite koji mogu koristiti opstanku svojte trebaju biti sadržani u dokumentaciji koja prati Crvene popise (vidi str. __). Dokumentiranje Popis svojti prema kategorijama ugroženosti, kao rezultat primjene predloženih kriterija, mora iste imati navedene. Niti jedan popis se ne može prihvatiti kao valjan, ukoliko nije naveden barem jedan pripadni kriterij (op. ovo se pravilo ne provodi dosljedno, te mnoštvo europskih nacionalnih popisa ne sadrži kriterij, već samo stupanj). Ukoliko je više kriterija značajno, svi trebaju biti navedeni. Ne spominjanje kriterija ne znači nužno da njega nema. Naime, ukoliko je

17

obrada svojte ukazala da neki navedeni kriterij više nije aktualan, to ne znači da istovremeno svojta ispada s liste ili da se njen status ugroženosti smanjuje. Svojta se mora nanovo procjenjivati prema svim kriterijima kako bi se ustanovilo novo odgovarajuće stanje i pripadna kategorija.

Niti jedna procjena neće biti prihvaćena od strane internacionalnih IUCN Crvenih listi ukoliko barem jedna kriterij nije jasno naznačen. Ugroženosti i prioriteti Kategorija ugroženosti nije nužno dovoljna za određivanja prioriteta u programima zaštite. Kategorija ugroženosti jednostavno daje procjenu vjerojatnosti nestajanja u danim uvijetima. Mehanizam procjene prioriteta će, kada su u pitanju programi zaštite, uključiti i brojne druge čimbenike, kao što su npr.: cijena, potpora, vjerojatnost uspješnosti, te čak i taksonomsku vjerodostojnost svojte. Primjena na regionalnoj razini IUCN Kategorije Crvenih popisa su dizajniranje za provedbu globalnih procjena. Međutim, mnogi pojedinci i ustanove su zainteresirane za primjenu istih na dio globalnih podataka, posebice na reginalnom, nacionalnom ili lokalnom nivou. Za provedbu ovakovih postupaka nužno je koristiti smjernice priređene posebno za ovu namjenu (vidi str. __, Poglavlje III, GÄRDENFORS et al. 1999) Globalna procjena ugroženosti određene svojte ne mora biti jednaka regionalnoj ili nacionalnoj procjeni. Npr. svojta klasificirana kao osjetljiva (VU) temeljem opadanja u učestalosti i rasprostranjenosti na globalnoj razini, može imati status nisko rizična (LR) unutar manjeg područja gdje su populacije stabilne. Vrijedi i obrnuto. Nisko rizična svojta na globalnoj razini, može biti kritično ugrožena unutar određenog područja gdje je njen broj vrlo mali ili je u opadanju, možda i stoga što se nalazi na granici rasprostranjenosti. IUCN još uvijek radi na razvoju smjernica za uporabu kategorija na nacionalnoj i regionalnoj razini (op. kategorije se bez obzira na rečene već obilato koriste u izradi nacionalih listi). Ponavljanje procjene Procjena svojti prema danim kriterijima trebala bi se provoditi u odgovarajućim intervalima. Ovi postupci su osobito značajni za svojte koje se prethodno nalaze popisane u kategoriji gotovo ugrožene (nt) ili nedovoljno poznata (DD), te za ugrožene svojte za čiji se status zna ili sumnja da se pogoršava. Promjena kategorije Nekoliko je pravila koja trebaju poštivati prilikom mjenjanja statusa ugoženosti neke svojte:

A. svojta može prijeći iz više u nižu kategoriju ugroženosti ukoliko niti jedan kriterij koji određuje višu kategoriju nije zadovoljen 5 ili više godina;

B. ukoliko se pokaže da je originalna procjena ugroženosti pogrešna, svojti se može pripisati nova kategorija ili se smije potpuno ukloniti iz popisa ugroženih, bez odlaganja;

C. svojta može prijeći iz niže u višu kategoriju ugroženosti bez posebnog odlaganja;

18

Problem mjerila Klasifikacija utemeljena na veličini geografske rasprostranjenosti ili tipa distribucije odgovarajućih staništa, otežana je problemom vezanim uz primjenjeno mjerilo (op. značenje mjerila povezuje se s pouzdanošću). Što je mjerilo po kojem je kartiranje rasprostranjenosti staništa ili svojte finije, manje će biti područje koje stanište ili svojta zauzima. Kartiranje s manjim mjerilom rezultira s više područja u kojem svojta nije zabilježena (op. svojta zabilježena na nekoliko MTB 1/64 polju, dakle prisustvo na cca 1km2, istovremeno znači i pozitivan nalaz na MTB 1/1 polju, dakle prisustvo na cca 100km2). Nije moguće dati precizna i opća pravila za kartiranje svojti i staništa. Odgovarajuće mjerilo ovisiti će o pojedinoj svojti, porijeklu i obuhvatu podataka (op. te veličini područja, globalno, regionalno, nacionalno). Ipak, primjena nekih kriterija (npr. za kritično ugroženo) zahtijeva kartiranje na finijem mjerilu i veću razlučivost.

Okvir 3. Nužna dokumentacija koja treba pratiti svaki svojtu uključenu u Crveni popis

Slijedeći podaci smatraju se minimalnom količinom informacija koja bi trebala pratiti svaku procjenjenu svojtu uključenu u Crveni popis primjenom IUCN kategorija i kriterija (prema Prilogu 3, IUCN/SSC 2000): • Ime vrste (znanstveno, autori imena, englesko ili drugo ime) • Kategorija Crvenog popisa i kriterij • Zemlje u kojima se pojavljuje (uključujući i geografske podjedinice za velike države,

kao što su npr. savezne države za USA, ili sl.) • Za morske vrste FAO Ribolovna područja u kojima se pojavljuju • Za vrste slatkih voda, ime riječnog sustava, jezera, i dr. na koje je vrsta ograničena • Karta geografske rasprostranjenosti (obima pojavljivanja), prema SIS proceduri • Načelo na temelju kojega je vrsta uključena u Popis (uključujući bilo koje

upotrebljene numeričke podatke ili izvedene zaključke koji se odnose na pragove kriterija)

• Sadašnji populacijski trend • Sklonost ka određenom staništu (temeljem klasifikacije korištene kod GLCC –

Global Land Cover Characterization, s adaptacijama za slatkovodne i morske ekosisteme)

• Uzroke ugroženosti (uporabom standardne klasifikacije uzroka ugroženosti prema SIS-u)

• Mjere zaštite, sadašnje i predložene (uporabom standardne klasifikacije prema SIS-u) • Podatke o bilo kakvim promjenama u statusu vrste u Crvenom popisu, te zašto je

status promjenjen • Konzultacijski postupak (uključujući imena preocjenitelja)

SIS – Species Information Service

Definicije osnovnih pojmova Za potrebe što koherentnije uporabe kriterija, vrlo je važno što egzaktnije definiranje korištenih pojmova, kao i razumijevanje njihova značenja. Stoga je u kreiranju IUCN kategorija ovom djelu posvećena posebna pažnja.

19

Populacija i veličina populacije (kriteriji A, C i D) Termin “populacija” se koristi za potrebe Kriterija Crvenih popisa na specifičan način i smislom se razlikuje od uobičajenog biološkog. Populacija se definira kao ukupan broj svih

jedinki neke svojte. Zbog praktičnih razloga, primarno zbog razlika između različitih životnih oblika, “veličina populacije” se prikazuje samo kao broj zrelih jedinki. U slučaju svojti koje su obligatno ovisne o drugoj svojti za sve ili barem neke dijelove svojeg životnog ciklusa, potrebno je koristiti odgovarajuće biološke vrijednosti za domadara. Subpopulacija (kriteriji B i C) Subpopulacije se definiraju kao geografski ili drugačije odvojene skupine unutar

populacije između kojim ima malo demografske ili genetske izmjene (u uobičajenom obliku podrazumijeva uspješnu migraciju jedne jedinke ili gameta godišnje ili manje). Zrela jedinka (kriteriji A, B, C i D) Zrela jedinka je jedinka, za koju se zna, pretpostavlja ili zaključuje da je reproduktivno

sposobna. Kod procjene broja zrelih jedinki, nekoliko čimbenika treba imati u vidu:

• zrele jedinke koje nikada ne produciraju nove potomke ne treba brojati (npr. gustoća takovih jedinki je prmalena za oplodnju) • kod populacija koje imaju na neki način poremećene omjere zrelih jedinki ili omjer spolova, prikladno je uvažiti nižu procjenu broja zrelih jedinki • kada je veličina populacije kolebljiva prikladno je upotrijebiti nižu procjenu brojnosti zrelih jedinki. U mnogim slučajevima ovo će biti znatno manje od prosječnog broja. • reproduktivne jedinice unutar klona treba brojati kao nezavisne jedinke, izuzev u slučaju kada nisu sposobne za samostalno preživljavanje (npr. koralji) • u slučaju da je biološki normalno da svojta u određenom periodu gubi sve ili dio reproduktivno sposobnih jedinki, procjena brojnosti treba biti obavljena u odgovarajućem dijelu životnog ciklusa iste (tj. kada su zrele jedinke sposobne za razmnožavanje) • reintroducirane jedinke moraju proizvesti viabilne potomke prije nego se prebroje kao zrele jedinke.

Generacija (kriteriji A, C i E) Generacija, tj. njeno trajanje (generacijsko vrijeme), je prosječna starost jedinki roditelja

u populaciji. Generacija prema tome odražava “obrtnu” ratu (orig. turnover rate) razmnožavajućih jedinki u populaciji. Ova je vrijednost stoga veća nego starost jedinki u vrijeme prvog razmnožavanja, izuzev u svojti koje su sposobne za samo jedno razmnožavanje u životnom ciklusu. Kada se generacijsko vrijeme mijenja kao posljedica ugrožavanja, potrebno je koristiti prirodno generacijsko vrijeme, tj. ono prije nego što su čimbenici ugrožavanj počeli djelovati. Kontinuirano opadanje (kriteriji B i C)

Kontinuirano opadanje je sadašnje, tekuće ili u budućnosti pretpostavljeno opadanje u

brojnosti (koje može biti lagano, nepravilno ili povremeno), te je vjerojatno da će se nastaviti sve

20

dok ne budu poduzete odgovarajuće protumjere. Prirodne oscilacije u brojnosti neće se u normalnim slučajevima računati kao kontinuirano opadanje, ali i zapaženo opadanje ne treba smatrati dijelom prirodnih procesa, ukoliko za to ne postoje odgovarajući pokazatelji. Redukcija (kriterij A) Redukcija (kriterij A) je opadanje u broju zrelih individuuma prikazano u %-tcima za

određeni period (naznačenim pod kriterijem), iako opadanje ne mora biti kontinuirano. Redukciju ne treba smatrati dijelom prirodnih procesa, ukoliko za to ne postoje dobri pokazatelji. S druge strane, prirodne i reverzibilne oscilacije, također ne treba smatrati redukcijama.

Slika 2. Primjeri razlike između “obima pojavljivanja” i “područja rasprostranjenosti”; (A) poznata i/ili pretpostavljena točkasta nalazišta svojte, (B) mogućnost izvođenja granica “obima pojavljivanja” povezivanjem rubnih nalazišta, (C) moguća mjera “obima pojavljivanja” sumom površina ili sumom broja osnovnih polja (vidi dalje).

21

Ekstremne promjene (kriteriji B i C) Ekstremne promjene se događaju u brojnih svojti, kod kojih veličina populacija i

područja rasprostranjenosti znatno variraju, a promjene su brze i česte. Tipično je takva promjena znatno veća od prosječne brojnosti (npr. desetorostruki porast ili pad). Fragmentacija staništa (kriterij B) Fragmentacija staništa (eng. severaly fragmented) se odnosi na povećanu rizičnosti

nestajanja svojte zbog pojave većine jedinki svojte u malim i relativno izoliranim

subpopulacijama (u nekim slučajevima o ovome se može izvesti zaključak na temelju podatak o staništu). Ove male subpopulacije mogu nestati uz istovremeno smanjivanje mogućnosti rekolonizacije. Obim pojavljivanja (kriteriji A i B) Termin obim pojavljivanja (eng. extent of occurence) se definira kao područje unutar

najmanjih, neprekidnih i zamišljenih granica unutar kojih svojta danas dolazi, a koje su

rezultat činjenica, zaključaka i pretpostavljenih lokaliteta. Isključena su nalazišta svojte koja su posljedica skitalačkog načina života. Obim pojavljivanja može isključivati prekide, tj. diskontinuitete u arealu ili disjunkcije unutar cjelokupne rasprostranjenosti (npr. velika područja s očito nepogodnim staništima) (Sl. 2/B). Obim pojavljivanja se često može mjeriti minimalnim konveksnim poligonom (najmanji poligon u kojega niti jedan unutarnji kut ne prelazi 180º, a koji sadrži cijelo područje rasprostranjenosti). Područje rasprostranjenosti (kriteriji A, B i C) Termin područje rasprostranjenosti (eng. area of occupancy) se definira kao područje unutar obima pojavljivanja (pogledaj definiciju gore) svojte, izuzev slučajeva skitalačkog života. Ovaj čimbenik odražava pojavu da se svojta obično neće pojavljivati u svom cijelom svojem obimu pojavljivanja, koje npr., može sadržavati i nepogodna staništa. Područje rasprostranjenosti je najmanje područje koje je u bilo kojoj razvojnoj fazi dostatno za preživljavanje postojećih

populacija svojte (npr. kolonije nastale zbog gnježđenja, hranilišta migratornih svojti). Veličina područja rasprostranjenosti biti će ovisna o mjerilu prema kojem je samo rasprostranjenost izrađen, a koje mora biti odgovarajuće s obzirom na biološke aspekte svojte. Primjena ovog pokazatelja u kriterijima, mora biti popraćena vrijednošću u km2, te bi trebao biti mjeren putem mreže (eng. grid), dovoljno malih osnovnih polja (ili odgovarajućih površina), te tako olakšati spriječavanje pogrešaka u klasifikaciji svojte. Lokaliet (kriteriji B i D) Lokalitet je geografski ili ekološki određeno područje u kojem će uskoro neka

pojedinačna pojava (npr. zagađenje) utjecati na sve jedinke prisutne svojte. Lokalitet obično, ali ne uvijek, sadrži sve ili dio subpopulacije svojte, a uobičajeno je maleni dio ukupnog područja rasprostranjenosti svojte. Ukoliko je svojta utjecana više nego jednim uzročnikom ugrožavanja, lokalitet se treba razmotriti s obzirom na najsnažniji čimbenik ugrožavanja. Kvantitativna analiza (kriterij E)

22

Kvantitativna analiza je definirana kao bilo koji oblik analize kojom se može procjeniti

vjerojatnost izumiranja svojte temeljem poznatog životnog ciklusa, zahtjeva za staništima, ugrožavanjem ili bio kojim definiranim oblikom upravljanja. Analiza populacijske vijabilnosti (PVA) je npr, takva tehnika (eng. Population Viability Analysis). Kvantitativna anliza treba upotrijebiti svu raspoloživu količinu podataka. U slučaju kada su podaci ograničeni, postojeći se mogu upotrijebiti za procjenu rizika od izumiranja (npr. procjenom utjecaja stohastičkih događaja na stanište). U prikazivanju rezultata kvantitativne analize, pretpostavke (odgovarajuće i odbranjive), korišteni podaci i nesigurnosti u podacima i kvantitativnom modelu moraju biti dokumentirani.

Kategorije rizičnosti od izumiranja Izumrla (EX) (orig .Extinct) Svojta je izumrla onda kada više nema sumnje da je i posljednja jedinka uginula. Svojta se proglašava izumrlom kada iscrpna istraživanja na poznatim i/ili pretpostavljenim staništima u odgovarajuće doba (dnevno, sezonski, godišnje) diljem njenog povijesnog raspona ne potvrde niti jedan individuum. Istraživanja trebaju biti prilagođena vremenskom okviru prikladnom životnom ciklusu i životom obliku svojte. Izumrla u prirodnim stanštima (EW) Svojta je izumrla u prirodnim staništima (orig. Extinct in the Wild), kada je poznato je da se održava jedino u kulturi, zatočeništvu ili naturaliziranoj populaciji (ili populacijama) izvan bivšeg areala. Za svojtu se pretpostavlja da je nestala u prirodnim staništima kada iscrpna istraživanjima na poznatim i/ili pretpostavljenim staništima u odgovarajuće doba (dnevno, sezonski, godišnje) diljem njenog povijesnog raspona ne potvrde niti jedan individuum. Istraživanja trebaju biti prilagođena vremenskom okviru prikladnom životnom ciklusu i životom obliku svojte. Kritično ugrožena (CR)

Svojta je kritično ugrožena (orig. Critically Endangered) kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija A do E za kritičnu ugroženost, te se stoga smatra da je suočena s izuzetno visokim rizikom od nestajanja u prirodnim staništima (vidi str. __). Ugrožena (EN)

Svojta je ugrožena (orig. Endangered) kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija A do E za ugroženost, te se stoga smatra da je suočena s vrlo visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima (vidi str. __) Osjetljiva (VU) Svojta je osjetljiva (orig. Vulnerable) kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija A do E za osjetljivost, te se stoga smatra da je suočena s visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima (vidi str. __).

23

Gotovo ugrožena (NT)

Svojta je gotovo ugrožena (orig. Near Threatened) kada je pravilno procjenjena, ali trenutno ne zadovoljava niti jednu od kategorija kritično ugrožena, ugrožena ili osjetljiva svojta ali je blizu za takovu procjenu ili je vjerojatno da će biti tako procjenjena u bliskoj budućnosti (vidi str. __). (U prethodnoj verziji IUCN kategorija NT je bila jedna od triju kategorija, zajedno s Ovisna o zaštiti (cd) (orig. Conservation dependent) i Najmanje zabrinjavajuća (Ic) (orig. Least Concern) unutar nadređene kategorije Nisko rizične (LR) (orig. Lower Risk)). Najmanje zabrinjavajuća (LC) Svojta je najmanje zabrinjavajuća (orig. Last Concern) kada je procjenjivana temeljem kriterija ali nije trenutno označena kao kritično ugrožena, ugrožena, osjetljiva ili osjetljiva. Široko rasprostranjene i učestale svojte uključene su u ovu kategoriju. Nedovoljno poznata (DD)

Svojta je nedovoljno poznata (orig. Data Deficient) kada nema odgovarajućih podataka za direktnu ili indirektnu procjenu rizika od nestajanja temeljem njene rasprostranjenosti i/ili statusa populacija. Svojta unutar ove kategorije može biti dobro proučena, dobro poznate biologije, ali da istovremeno odgovarajući podaci o učestalosti i/ili rasprostranjenosti nedostaju. Prema tome, kategorija nedovoljno poznata nije kategorija ugroženosti ili gotovo ugrožena kategorija. Za svojte u ovoj kategoriji potrebni su dodatni podaci, a uvažava se mogućnost da će buduća istraživanja pokazati potrebu za uvrštavanjem u neku od kategorije ugroženosti. Važno je na “pozitivan” način koristiti raspoložive podatke. U mnogim se slučajevima posebna pažnja mora posvetiti izboru između statusa “DD” i statusa ugroženosti. Naime, ukoliko se smatra da je areal svojte relativno ograničen, te ukoliko je u posljednjem periodu smanjen u odnosu na posljednje podatke, davanje statusa ugroženosti može biti doista opravdano. Neobrađena (NE)

Kod kategorije neobrađena (orig. Not Evaluated) svojta i raspoloživi podaci o njoj, nisu vrednovani prema danim kriterijima za procjenu ugroženosti.

Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih svojti Kriteriji za procjenu ugroženosti (tj. rizičnosti od izumiranje) neke svojte podijeljeni su u pet skupina, označenih slovima A do E.

A skupina kriterija se uglavnom temelji na brojnosti populacije, tj. negativnim trendovima koji mogu biti opaženi, koji su procjenjeni, o kojima je donešen zaključak ili na koje se sumnja da se odvijaju u tijeku nekog vremenskog perioda. B skupina kriterija se uglavnom temelji na podacima o rasprostranjenosti svojte, tj. negativnim trendovima koji se ispoljavaju u obliku kritično malenih areala, njegovoj fragmentaciji i kolebanjima. C i D skupina kriterija vezana je uz procjenu ugroženosti kod pojave izuzetno malenih

populacija čiji je broj zrelih jedinki manji od 250, tj. samo 50. E kriterij povezan je s provedbom kvantitativnih analiza koje u konačnici ukazuju na

24

vjerojatnost izumiranje neke svojte. Kritično ugrožene (CR) Svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilo koji od slijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s izuzetno visokim rizikom

od nestajanja u prirodnim staništima: A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:

1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 90% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada su uzroci redukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojega od slijedećeg pokazatelja:

a. direktnog opažanja b. indeksa učestalosti odgovarajućeg za dotičnu svojtu c. smanjivanja područja rasprostranjenosti, obima pojavljivanja i/ili kvalitete staništa d. stvarnog i potencijalnog nivoa iskorištavanja e. prisustva unešenih svojti, hibridizacije, patogena, zagađivačia, kompetitora ili parazita

2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 80% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 3. Redukcija populacije ≥ 80%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi u idućih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem (izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 80% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada vremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.

B. Geografska rasprostranjenost je u obliku bilo B1 (obim pojavljivanja) ili B2 (područje rasprostranjenosti) ili oboje :

1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 100 km2, a procjene ukazuju na najmanje dvije činjenice od slijedećeg:

a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili samo 1 lokalitetu b. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje na temelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:

i) obima pojavljivanja ii) područja rasprostranjenosti iii) područja, obima i/ili kvalitete staništa

25

iv) broja lokaliteta ili subpopulacija v) broja zrelih individuuma

c. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenata i) obimu pojavljivanja ii) područja rasprostranjenosti iii) broja lokaliteta ili subpopulacija iv) broja zrelih individuuma

2. Područje rasprostranjenosti procjenjeno je na manje od 100 km2, i procjene ukazuju na najmanje dvije činjenice od slijedećih (a-c):

a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili samo 1 lokalitetu b. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje na temelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:

i) obima pojavljivanja ii) područja rasprostranjenosti iii) područja, obima i/ili kvalitete staništa iv) broja lokaliteta ili subpopulacija v) broja zrelih individuuma


C. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 250 zrelih individuuma, a:

1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 25% unutar 3 godine ili jedne generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je 2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki i događa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):

a. populacijska struktura je u obliku: i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 50 zrelih jedinki ili ii) najmanje 90% zrelih jedinki čini jednu subpopulaciju

b. ekstremno kolebanje u broju zrelih jedinki

D. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 50 zrelih individuuma E. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje (do najviše 100 godina). Ugrožene (EN) (Endangered)

26

Svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilo koji od slijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s vrlo visokim rizikom od nestajanja u prirodnim staništima: A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:

1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 70% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada su uzroci redukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojega od slijedećeg pokazatelja:


2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 3. Redukcija populacije ≥ 50%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi u idućih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem (izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada vremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.


1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 5000 km2, a procjene ukazuju na najmanje dvije činjenice od slijedećeg (a-c):

a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili na ne više od 5 lokaliteta b. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje na temelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:


27






C. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 2500 zrelih individuuma, a:

1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 20% unutar 5 godine ili 2 generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je 2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki i događa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):

a. populacijska struktura je u obliku: i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 250 zrelih jedinki ili ii) najmanje 95% zrelih jedinki čini jednu subpopulaciju


D. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 250 zrelih individuuma E. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 20% u idućih 20 godina ili 5 generacije, što god da je dulje (do najviše 100 godina). Osjetljive (VU) Svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilo koji od slijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s visokim rizikom od nestajanja u prirodnim staništima:

28

A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:

1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada su uzroci redukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojega od slijedećeg pokazatelja:


2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 30% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 3. Redukcija populacije ≥ 30%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi u idućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem (izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1. 4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od ≥ 30% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada vremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.


1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 20000 km2, a procjene ukazuju na najmanje dvije činjenice od slijedećeg (a-c):



c. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenata i) obimu pojavljivanja ii) područja rasprostranjenosti

29

iii) broja lokaliteta ili subpopulacija iv) broja zrelih individuuma





C. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 10000 zrelih jedinki, a:

1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 10% unutar 10 godine ili 3 generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je 2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki i događa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):

a. populacijska struktura je u obliku: i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 1000 zrelih jedinki ili ii) sve zrele jedinke čini jednu subpopulaciju


D. Populacija je vrlo malena i ograničena je na bilo koji način od slijedećeg:

1. veličina populacije je procjenjena na manje od 1000 zrelih jedinki 2. populacija je vrlo ograničena s obzirom na područje rasprostranjenosti (tipično na manje od 20 km2) ili broj lokaliteta (tipično pet ili manje) tako da može biti osjetljiva na humane utjecaje ili stohastičke događaje unutar vrlo kratkog perioda u nesigurnoj budućnosti, te je stoga podobna da postane kritično ugrožena ili čak i izumrla u vrlo kratkom vremenskom periodu.

E. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 10% u idućih 100 godina.

30

Najmanje zabrinjavajuća (LC), nedostatno poznate (DD), neprocjenjen (NE) Za navedene kategorije nema posebnih kriterija izuzev onih danih u opisu same kategorije.

Tablica 3. Sažeti prikaz kategorija i podkategorija s osnovnim elementima procjene Krit. Opis Podkrit. Opis CR EN VU

A Redukcija populacija (smanjivanje broja jedinki)

1 kada su uzroci redukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni (temeljem a-e)

za 90% u posljednjih 10 god/3 gen.



2 kada redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni (temeljem a-e)

za 80% u idućih 10 god/3 gen.



3 (temeljem a-e) za 80% u idućih 10 god/3 gen.



4 kada vremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni (temeljem a-e)




B Smanjivanje areala (obim pojavljivanja i rasprosranjenost) (barem 2 kriterija)

100/100 5000/500 20000/2000

1 fragmentacija 1 lokalitet 5 lokaliteta 10 lokaliteta2 smanjivanje3 kolebanje

C Brojnost populacije (procjenjena)

zrelih individuuma 250 2500 10000

1 dinamika smanjivanja za 25% u 3 god/1gen. za 20% u 5 god/2 gen. za 10% u 10 god/3 gen.

2a/i subpopulacije ne više od 50 individ. 250 ind. 1000 ind.2a/ii % jedinki čini subpopulaciju 90 95 100

D Izuzetno male i ograničene populacije

procjena 50 individ. 250 individ. 1000 individ

E Kvantitativne analize vjerojatnosti nestajanja

vjerojatnost izumiranja - PVA analiza npr. za 50% u idućih 10 god/3 gen.


za 10% u idućih 100 god.

31

Okvir 4. Citiranje IUCN Kategorija i kriterija u Crvenim listama

S namjerom promoviranja uporeba standardnog formata citiranja Kategorija i Kriterija prilikom izrade Crvenih popisa dnešene su slijedeće preporuke (prema Prilogu 2, IUCN/SSC 2000): 1. Kategorije Crvenih popisa mogu biti navedene u punom ili skraćenom obliku kako

slijedi (kod uporabe u jezicima drugačijim od engleskog, kratice trebaju slijediti kratice engleskog originala): • Izumrla (EX) • Izumrla u divljini (EW) • Kritično ugrožena (CR) • Ugrožena (EN) • Osjetljiva (VU) • Gotovo ugrožena (NT) • Najmanje zabrinjavajuća (LC) • Nedovoljno poznata (DD) • Neobrađena (NE)

2. Unutar poglavlja “Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih

svojti” (str. __) kriteriji i subkriteriji označeni su alfa-numeričkim slijedom. Ovi kriteriji i subkriteriji (sva 3 nivoa) čine sastavni dio procjena za Crvene popise. Svi kriteriji i subkriteriji koji se koriste prilikom pripisivanja kategorije ugroženosti trebaju biti uz dotičnu kategoriju jasno navedeni. Kod kriterija A do C i D unutar kategorije Osjetljive (VU) prvi nivo subkriterija označen je brojevima (1-4), te ukoliko ih je više od jednoga zadovoljeno, trebaju biti odvojeni oznakom “+”. Drugi nivo subkriterija označen je uporabom malih slova (a-e). Ukoliko ih je više od jednoga zadovoljeno, navode se bez ikakvih oznaka, tj. neposredno jedan iz drugoga. Treći nivo subkriterija unutar kriterija B i C uključuje uporabu malih rimskih brojaka (i-v). Ove se oznake navode unutar zagrada (bez razmaka u odnosu na malo slovo drugog nivoa), a ukoliko ih je više od jednoga, odvajaju se zerezom. Ukoliko je zadovoljeno više od jednog kriterija , odvajaju se znakom točka-zarez (;). Evo nekoliko primjera:

• EX • CR A1cd • VU A2c+3c • EN B1ac(i,ii,iii) • EN A2c; D • VU D1+2 • CR A2c+3c; B1ab(iii) • CR D • VU D2 • EN B2ab(i,ii,iii) • VU C2a(ii) • EN A1c; B1ab(iii); C2a(i) • EN B2b(iii)c(ii)

32

• EN B1ab(i,ii,v)c(iii,iv)+2b(i)c(ii,v) • VU B1ab(iii)+2ab(iii) • EN A2abc+3bc+4abc; B1b(iii,iv,v)c(ii,iii,iv)+2b(iii,iv,v)c(ii,iii,iv)

33

II Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na morskim ribama Smjernice koje slijede izrađene su s namjerom da pomognu u procjeni ugroženosti morskih riba uporabom ranije obrazloženih IUCN kategorija i kriterija Crvenih popisa i knjiga (vidi str. __). Stoga se samo u kombinaciji s njima i mogu koristiti. Potreba da se ključni elementi IUCN kategorija i kriterija dodatno protumače postala je evidentna tijekom Radionice održane u Londonskom zoologijskom društvu (Zoological Society of London - ZSL) u svibnju 1996. godine. u suradnji s SSC-om (Species Survival Commission) WWF-om (Union and the World Wide Fund for Nature WWF) kada su kriteriji primjenjeni na veliki broj vrsta morskih riba. Iako su izrađene Smjernice primarno odnose na morske ribe, mnogi od komentara mogu biti korisni u preocjenjivanju rizika od izumiranja za ostale morske i vodene svojte. Smjernice se također dotiču i drugu građu koja može koristiti u daljnoj doradi općih kriterija i njihovog poboljšavanja. Također, iste nisu konačne, te se prije trebaju promatrati kao prvi, a ne posljednji pokušaj primjene kriterija i kategorija na morske ribe i druge vodene organizme. Zajednički napori IUCN/SSC, ZSL-a i drugih organizacija i institucija za procjenu rizika od izumiranja morskih riba i dalje je u tijeku, a samo dodatna iskustva u primjeni doprinijeti će i boljem razumijevanju problema. Opće napomene o klasifikacijskom sustavu Crvenih listi IUCN-a Kako je to i ranije rečeno, IUCN kategorije i kriteriji imaju za cilj osigurati objektivni standard za klasifikaciju rizika od izumiranja za široki raspon svojti, kopnenih i morskih. Iako su smjernice za primjenu na morskim ribama fokusirane na specifične točke, neke opće napomene trebaju biti istaknute. Kvantificiranje rizika od izumiranja Rizik od izumiranja, onako kako je definiran ranije, upotrebom Kriterija A-D, nije kvantitativnog karaktera, te stoga nije jednakog tipa kao rizik od izumiranja definiran Kriterijem E (kvantitativna analiza). Npr. prema definiciji svojta je Kritično ugrožena (CR) “ukoliko je suočena s izuzetno velikim rizikom od izumiranja na prirodnim staništima u bliskoj budućnosti, kako je to definirano bilo kojim od slijedećih kriterijia (A do E)”. Kriterij E pak glasi da “Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje”. Ukoliko svojta zadovoljava Kriterije A, B, C ili D, te je stoga kritično ugrožena, to neophodno ne uključuje da je vjerojatnost njena izumiranja najmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije. Relativni rizik od izumiranja za svaku IUCN kategoriju zasnovan je na najboljim dostupnim podacima u vrijeme procjenjivanja i podrazumijeva da nisu poduzimane neke nove mjere zaštite. Implicitno se podrazumijeva da uvođenje i pravilna primjena novih mjera zaštite, pogotova za snažno eksploatirane ili aktivno upravljane svojte, može značajno smanjiti rizik od izumiranja. Ukoliko se pak takve mjere stvarno i primjene, očekuje se da se status svake pojedine svojte nanovo procjeni, te ukoliko je to potrebno i promjeni. Rizik od izumiranja i morske ribe Sumnja se da su pojedine vrste morskih riba koje su procjenjene kao ugrožene primjenom IUCN kategorija, nisu stvarno tako ugrožene kako to proizlazi iz primjene kriterija. Upozorenje

34

na ovakvu pojavu istaknuto je od strane sudionika spomenute Radionice uz popis određenih vrsta morskih riba. Ova je pojava ostala nerješenom, ali usmjerava daljnji rad. Upozorenje uz ovaj popis sadrži slijedeće glavne zaključke.

Kriteriji (A-D) osiguravaju mogućnost rekalativne procjene trendova u stanju populacija za mnoge životne oblike. Međutim, prepoznato je da ovi kriteriji ne vode uvijek u jednako robusnu procjenu rizika od izumiranja kada ista ovisi o životnom ciklusu, tj. povijesti (orig. life history) neke vrste. Kvantitativni kriteriji (A1 a,b,c) mogu biti neodgovarajući za procjenu rizika od izumiranja za neke vrste, pogotovo za one koji imaju visoki reprodukcijski potencijal, mogućnost brzoga rasta ili široku geografsku rasprostranjenost. Mnoge od ovakovih vrsta imaju snažan potencijal održavanja i kod visokog stupnja mortaliteta, te takve vrste mogu biti osnova za morsko ribarstvo i gospodarenje. Usprkos rečenoga, treba imati na umu da morsko ribarstvo ne pravi razliku između ribljih vrsta ovakvih osobina i onih drugih, te da su ciljne vrste često i one koje nemaju visok potencijal održanja svojih populacija pod visokim stupnjem mortaliteta. Rizik od izumiranja i ribarstvo Vrste koje se različitim ribarskim tehnikama ciljno izlovljuju mogu pokazati opadanje u brojnosti populacije. Takve vrste, a prema kriterijima, mogle bi biti procjenjene kao ugrožene temeljem Kriterija A (reduciranje populacije). Na ovakove vrste treba obratiti pažnju stoga što opadanje u brojnosti populacije nemora nužno reflektirati opasnost od izumiranja, pogotova ako je opadanje posljedica planova gospodarenja koji su optimalni s naglaskom na održivo gospodarenje ciljnom svojtom. Ukoliko ribarska struka efikasno gospodari ciljnom vrstom, populacija će se stabilizirati na odabranoj razini, a opadanje u brojnosti će prestati, tako da dotična vrsta ne bi trebala i dalje biti kvalificirana kao ugrožena, te biti dijelom Crvenog popisa. Ukoliko se opadanje u brojnosti populacije ipak nastavi, razlozi za brigu su tu, no problem primjene odgovarajuće kategorije rizika od izumiranja i dalje ostaje. Vrste koje pokazuju izdržljivost (stalnost, orig. persistence) i s niskim udjelom svoje neribolovne veličine, uključujući i one koje nastanjuju staništa s visokim kapacitetom održavanja, mogu biti uzrokom za brigu stoga što su podložne nepredvidljivim događajima katastrofalnih osobina za dotičnu svojtu, a mogu biti dio slučajnog izlova. Međutim, takve vrste nisu procjenjene kao ugrožene uporabom kriterija. Da bi bile klasificirane kao ugrožene, ovakove vrste trebaju biti određene s obzirom na dva kriterija, populacije i područja rasprostranjenja u okviru kriterija B i C. Za potrebe daljnje razrade rizičnosti od izumiranja morskih riba, bilo bi korisno razviti kriterije za više vrsta koje su iscrpljene ribolovom, a koje imaju “prevelike areale” ili su karakterizirane “prevelikim brojem” zrelih individuuma, a da bi zadovoljile kriterije B i C. Smjernice i preporuke za budućnost

Populacija

Za primjenu IUCN kriterija neophodno je definirati komponente populacije na koju se “redukcija”, tj. opadanje u broju ili izumiranje odnosi. Trenutno je populacija definirana kao ukupan broj zrelih jediniki. Nekoliko osobina, međutim, karakterističnih za morske ribe ukazuje na potrebu alternativne definicije. Tri glavne komponente obrazložene su u daljnjem tekstu. Kriteriji su naime dosta fleksibilni, znanja o demografskim osobinama vrste i ekpertna biološka procjena treba biti primjenjena kada kod je potrebno odrediti najadekvatniju komponentu populacije. Upotrebljiva radna definicija komponente populacije na koju se redukcija odnosi trebala bi biti “ona koja je procjenjena da je sposobna samu sebe zamijeniti u idućoj generaciji” (orig. “that estimated to be capable of replacing itself in the next generation")

35

Opadanje u biomasi nasuprot opadanju u broju

U mnogih vrsta morskih riba reproduktivni potencijal je obično u vrlo bliskom odnosu s

veličinom (osobito masom), čak i za mužjake. S obzirom da eksploatacija obično reducira jedinke srednje starosti i veličine, procjena opadanja uglavnom na temelju broja zrelih odraslih jedinki može voditi u podcjenjivanje utjecaja eksploatacije. Moguće posljedice smanjivanja broja ženki srednje starosti i veličine uključuje i samnjivanje potencijalne produkcije ikre i poremećaje u mriješćenju. Stoga je od suštinske važnosti prilikom procjene promjena u veličini populacije razmotriti i brojčane pokazatelj abundancije i prateći reproduktivni potencijal.

Kriteriji dozvoljavaju razmatranje plodnosti svojte u procjeni rizika od izumiranja, s obzirom da opadanje u brojnosti populacije može biti zasnovana na “indeks učestalosti odgovarajućeg za dotičnu svojtu” (kriterij A1, b). Sugestije o načinima na koje se kombinacija brojčanog pokazatelja učestalosti i reproduktivnog potencijala mogu odraziti prikazani su u daljnjem tekstu. Najednostavnija procedura je opisati abundanciju putem biomase (bilo kao biomasu odraslih jedinki ili biomasu spola koji je rjeđi u populaciji). Za neke riblje vrste biomasa je bolji pokazatelj reproduktivnog potencijala svojte od broja jedinki, tako da biomasi treba dati prednost ukoliko su takvi podaci dostupni. Nasuprot tome, u određenim slučajevima broj jedinki može biti bolja mjera reprodukcijskog potencijala, npr. u nekih morskih pasa. Ovaj je pristup uobičajen u ribarstvu. Kao alternativna varijanta, biomasa i/ili reproduktivni potencijal svojte može se izraziti kao udio neeksploatirananog dijela populacije (djevičanski dio, orig. virgin level). Ovakva mjera može biti vrijedna i koristi se u ribarstvu za uspostavu praga eksploatacije (orig. to set harvest thresholds). Međutim, ova mjera nije u odnosu niti s jednim trenutnim IUCN kriterijem. Teškoća ovog pristupa se ogleda u tome da je teško odlučiti kod kojeg postotka neekspolatiranog djela populacije je vrsta ugrožena, tj. kada se pojavljuje rizik od izumiranja. U različitim studijama ribarstva 20% se smatra nivoom ispod kojega ne treba ići (orig. "level one does not want to go below"). Ova je granična vrijednost često bila prelažena, te je rezultirala povećenjam prelova, ali ne neophodno i izumiranjem lovne vrste. Ovo pravilo, da ne treba dozvoliti da ukupna količina ribe padne ispod 20% od neekploatirane količine ribe je preispitivano u istraživanjima ribarstva, te je zaključeno da isto nije dovoljno konzervativno. Umjesto dosadašnje vrijednosti od 20%, predlažene se vrijednosti 40-50%. Uklapanje raspona ovakovih vrijednosti tako da odražavju tri kategorije rizičnosti od izumiranja trebaju biti razmotrene tijekom dopuna Kategorija i Kriterija, a dodatna rasprava o ovom problemu svakako treba tek uslijediti. Dodatna preporuka za ubuduće je da se pojam “Redukcija” trenutno definiran kao “opadanje u broju zrelih jedinki” definira tako da sadrži i opadanje u bimasi kao alternativu opadanju u broju jedinki.

Ribe koje mijenjaju spol

Mnoge vrste riba, uključujući i neke koje se ekspolatiraju, imaju sposobnost promjene spola tijekom rasta i sazrijevanja (orig. Sex-changing fish). U takovih vrsta, omjer spolova može biti snažno pomaknut prema spolu koji je manji. Kriteriji Crvenih popisa s definicijom “broj zrelih jedinki” mogu uzeti u obzir poremećaj omjera spolova. U riba koje imaju mogućnost promjene spola, može biti prikladno razmotriti da se promjene u omjeru spolova koriste kao pokazatelj promjena unutar populacije. Ovo može imati i dodatni značaj u zaštiti s obzirom da je spol koji je veći (i malobrojniji) često subjekt većeg mortaliteta uzrokovanog dodatnim pritiscima kao što je ribarstvo.

36

Spol koji remeti povoljan omjer spolova

IUCN definicija “zrele jedinke” preporuča da se kod populacija koje imaju na neki način

poremećene omjere zrelih jedinki ili omjer spolova (orig. Rate-limiting sex), u procjeni treba uvažiti nižu vrijednost procjene broja zrelih jedinki (tj. procjenjenu efektivnu veličinu populacije). Treba naglasiti da spol koji remeti omjer spolova nije uvijek i rjeđi spol, tj. onaj kojega u populaciji ima manje. Npr. u populacije s 2 mužjaka i 10 ženki, ženke mogu biti ograničavajući spol, ukoliko svaki mužjak može oploditi više od 5 ženki i kasnije se brinuti za svo nastalo potomstvo.

Učinak gustoće populacije

Gustoća populacije može odigrati kritičnu ulogu u reproduktivnom uspjehu riba, pogotovo onih koje imaju ograničeni raspon zrelih jedinki, te također u sesilnih i sedentarnih beskralježnjaka (org. Population density effects). U takvih vrsta, gustoća populacije koja padne ispod stanovite kritične razine može znatno reducirati reproduktivnu uspješnost. Stoga za takove vrste kao mjera rizičnosti od izumiranja može biti pogodnija mjera redukacija u gustoći populacije zrelih jedinki, od uobičajene mjere ukupnog broja zrelih jedinki u populaciji. Jedinke koje se mogu naći unutar područja gdje je gustoća populacije ispod razine kritične za uspješnu reprodukciju, ne trebaja su se smatrati “zrelim jedinkama” kako to definicija unutar kriterija kaže (iako to kao jedinke zapravo i jesu) stoga što zapravo nisu “reproduktivno sposobne”. Područja visoke gustoće populacije često su i područja koja se ciljno eksploatiraju. Relativno zanemarivo opadanje u ukupnoj abundaciji u takvim područjima mogu podudarati sa znatnom redukcijom u reprodikcijskom potencijalu. Nejasno je da li su ovakove i slične promjene u gustoći populacije odgovarajuće podržane u kriteriju “opadanja u brojnosti populacije”. Međutim, kriterij “opadanja u brojnosti populacije” morati će zadovoljiti u izradi Crvenih listi, tako dugo dok ne budemo znali više o tome kako na reproduktivni potencijal utječe dinamika sedentarnih morskih organizama, niska gustoća dubokomorskih riba, gustoća populacija riba općenito i sl.

Reproduktivno ponašanje i ekologija

Tijekom procjenjivanja učinka promjena u brojnosti ili biomasi zrelih jedinki na ugrožavanje populacije, ponašanje i ekologija vrste također trebaju biti razmotreni (orig. Reproductive behaviour and ecology). Procesi snubljenja (orig. mating patterns), roditeljska briga, lokalna plodnost (orig. side-fidelity) biti će među najvažnijim čimbenicima ponašanja. Simbioza i ovisnost o pojedinom tipu substrata su primjeri važni za razmatranje ekologgije morskih organizama. Stupanj labilnosti u ponašanju i ekološkoj ovisnosti će utjecati na reproduktivnu uspješnost. Npr. uklanjanje zrelih jedinki iz populacije s vrlo strukturiranim procesima snubljenja, ili direktno iz skupina (agregata) jedinki tijekom mrijesta u vrsta koje se udružuju radi mrijesta mogu imati mnogo ozbiljnije posljedice nego uklanjanje istog broja jedinki u vrsta u kojih su procesi parenja manje organizirani i “kruti”. Međutim, smjernice uporabe kriterija počivaju strogo na promjenama u broju. Stoga se mora uporabiti stručna biološka procjena kao pomoćni alat (ne i zamjena za postojeće kriterije) za procjenu ozbiljnosti promjena u populaciji koje mogu nastati s obzirom na reproduktivno ponašanje i ekologiju ciljne vrste. Dodatna preporuka za ubuduće je da kriteriji Crvenih popisa definiraju “zrele jedinke” kao “jedinke sposobne za reprodukciju”. Ovu je definicija korištena za prikazivanje broja jedinki koje su sposobne da se potomstvom zamjene u idućoj generacije. Ova bi definicija trebala naglasiti da u procjenu trebaju biti uključeni svi socijalni, ekološki i fizikalni parametri (npr.

37

reproduktivno ponašanje) kada se podrazumijeva da je jedinka “sposobna” za reprodukciju. Generacija

Generacijsko vrijeme opadanja u eksploatiranim populacijama

U populacijama morskih riba eksploatacija obično reducira jedinke srednje veličine i starosti (orig. Declining generation time in exploited populations). U okviru kriterija Crvenih popisa, generacijsko vrijeme je zasnovano na srednje starim roditeljima u populaciji. Ukoliko se generacijsko vrijeme preocjenjuje na temelju ekspolatirane populacije, generacijsko vrijeme će biti manje nego da se isto procjenjuje na temelju populacije koja se ne eksploatira. Dotle dok procjena statusa vrste IUCN kriterijima ovisi o generacijskom vremenu, kraći vremenski period će biti manje zaštitan nego dulji vremenski period. Za prevazilaženje ovog učinka, treba koristiti generacijsko vrijeme ne eksploatirane populacije kada se procjenjuju eksploatirane populacije. Međutim, za većinu ribljih vrsta generacijsko vrijeme populacije u neekspolatiranom stanju može se dobiti jedino modeliranjem. “Generacija” je definirana u IUCN kriterijima kao “prosječna starost jedinki roditelja u populaciji. Ova definicija kakva jeste, ne određuje da li se odnosi na prosječnu starost jedinki roditelja u populaciji u reduciranom ili neeksploatiranom stanju, što se može razlikovati. Dodatna preporuka za ubuduće je da se koristi prosječna starost roditelja u neeksploatiranom stanju, kada god su odgovarajući podaci dostupni, te kada postoji razlika između ove dvije situacije.

Generacijsko vrijeme i uspješan oporavak u eksploatiranim populacijama

(orig. Generation time and successful recruitment in exploited populations) Način života dugo živućih, iteroparnih (orig. iteroparous OP?) vrsta produljuje njihovu reprodukciju tijekom mnogo godina. Mnogi morski organizmi koji imaju ovakvu životnu strategiju imaju vrlo varijabilan godišnji oporavak, čak i u neeksploatiranih populacija, zahvaljujući prirodnoj varijabilnosti u okolišu. Takve strategije koje produljuju reprodukciju tijekom nogo godina u vrlo varijabilnom okolišu pružaju stanovit stupanj sigurnosti da će se neke od reprodukcija odigrati u povoljnim godinama, te tako osigurati opstanak vrste. Kada je riblja populacija neke vrste podvrgnuta eksplataciji, prosječno stare (i time generacijsko vrijeme) i zrele jedinke su reducirane. Čest je slučaj tada, da je oporavak populacija morskih riba i beskralježnjaka varijabilan i nepredvidljiv. Eksploatacija zgušnjava broj zrelih reproducirajućih klasa u danom vremenu i broj godina u koja se reprodukcija zbiva. Kako se generacijsko vrijeme za populaciju približava prosječnom vremenskom razmaki između uspješnih oporavaka, prilika za ozbiljne poremećaje obnove se povećava, iako produkcija jajašaca unutar populacije može inicijalno ostati visoka. U slučaju ovakovog scenarija, populacija se može suočiti s povećanjem rizika od izumiranja, s obzirom da će svega nekoliko zrelih klasa nalaziti između poremećaja oporavka uzrokovanih s nekoliko uzastopnih oporavcima siromašnih godina. Ova pojava bi trebala voditi u preformuliranje Kriterija, tako da budu zasnovani na generacijskom vremenu i životnom rasponu. Do ovih promjena, predostrožnosti radi, preporuča se stroža primjena postojećih kriterija.

Definiranje generacijskog vremena putem produkcije jajašaca

(orig. Defining generation time by egg production)

38

Razlika u plodnosti između jedinki različite starosti može biti izrazita. Trenutno je “generacijsko vrijeme” definirano kao prosječna starost roditleja u nedirnutoj populaciji i stoga, ne sadrži mogućnost eksponencijalnog porasta plodnosti s veličinom i starošću riba. Ovo je u skladu s ranijom postavkom da je biomasa molja mjera plodnosti populacije od broja zrelih jedinki. Jedna je varijanta definirati generacijsko vrijeme kao dob kod koje je dosegnuto 50% od maksimalne produkcije jajašaca u netaknutoj populaciji – ovo je tzv. analogija “jajašaca” za prosječnu dob roditelja. Ova mjera sadrži plodnost, dobnu strukturu, zrelost, te se smatra da je robusnija mjera generacijskog vremena od dobne strukture same za sebe. Obim pojavljivanja

Veliki geografski raspon i ograničena uporaba staništa

(orig. Large geographic ranges and limited habitat use)

Obim pojavljivanja (extent of occurrence) je u Kriterijima definiran putem konveksnih poligona (vidi str. __). Obim je pojavljivanja obično veći za morske nego za kopnene vrste (iako su usko rasprostranjenje morske vrste mnogo uobičajenije nego što se to općenito smatra). Prepoznata su dva problema prilikom uporabe ovog parammetra za morske vrste. Kao prvo, morske ribe će rijetko postati dijelom crvenog popisa prema sadašnjim kritičnim vrijednostima propisanim za obim pojavljivanja, čak i ako su realno ugrožene. Drugo, morske vrste mogu nastanjivati samo maleni dio obima pojavljivanja (npr. koraljne grebene ili rubove područja obraslih morskim cvjetnicama). U mnogim je slučajevima pogodnija mjera za procjenu statusa ugroženosti morskih riba područje rasprostranjenenosti (eng. area of occupancy, vidi str. __).

Rijetke vrste široke rasprostranjenosti

(eng. Wide-ranging, rare species) Prilikom procjene statusa ugroženosti evidentno prirodno rijetkih, široko rasprostranjensih vrsta (npr. velika bijela psina), potrebno je prmjenjivati Kriterij A (opadanje populacije). Međutim, primjena može biti otežana za neribolovne vrste ili vrste koje se love u neselektivnom ribolovu, a nalikuju vrstama koje su zapravo ciljne (npr. neke elasmobranchs and groupers OP?). Područje rasprostranjenosti 1. Ribe se uobičajeno kreću između staništa tijekom različitih životnih faza, ili koriste različite

dijelove određenog staništa u različito vrijeme. Stoga područje rasprostranjenosti (eng. Area of Occupancy) nemora biti konstantno tijekom vijeka jedne generacije ili čak i tijekom kraćih vremenskih odječaka. Neka su područja, npr. ona koja se koriste za sakupljanje radi mriješćenja, mnogo manja područja koje vrsta inače nastanjuje, a esencijalna su za opstanka vrste. Kod procjene područja rasprostranjenosti u svrhu procjene rizika od izumiranja, potrebno je koristiti najmanje područje koje vrsta u određenom trenutku koristi. Iako se malo zna o području rasprostranjenosti većine morskih vrsta, značajno je da se koriste najbolje dostupne informacije koje utječu na procjenu i određivanje koliko je zapravo najmanje područje koje vrsta nastanjuje tijekom svojega životnog vijeka.

2. Ribe žive u trodimenzionalnom prostoru, dok Kriteriji crvenog popisa određuju obim pojavljivanja i područje rasprostranjenosti u dvodimenzionalnom prostoru. Rasponi dubina

39

koje nastanjuju morske ribe može znatno varirati, te veći dubinski raspon može reducirati rizik od izumiranja, dok su svi ostali parametri jednaki. Ribe plitkih voda, te obalne vrste mogu biti osobito osjetljive na ekspolataciju i degradaciju staništa. Prilikom procjenjivanja obima pojavljivanja (prošlog, sadašnjeg i budućeg) potrebno je uzeti u obzir dubinski raspon unutar kojega se procjenjivana svojta pojavljuje. Volumen koji vrsta nastanjuje, a ne površina može biti mnogo prikladniji kriterij kod morskih riba. Ovaj će fenomen ovisiti i o osobini konkretne vrste, npr. za pridnene ribe pogodna bi bila površina dna, ili za ribe koje žive u močvarnim vodama mangrova ili dnu obraslom morskim cvjetnicama, klasična procjena dvodimenzionalnog područja je prikladna. Bilo bi poželjno u granične vrijednosti za područja koja se koriste u Kriterijima ugraditi i element volumena. Dok ovo nebude provedeno u djelo, biolozi se moraju uzdati u stručnu procjenu uporabom najboljih dostupnih podataka i kriterija zasnovanim na površinama.

Rješavanje problema udaljenih podjedinica i vrsta (orig. Resolving the problem of distinct subunits and species)

Procjena ukupnog fonda i populacija

(orig. (i) Evaluating stocks and populations)

Klasifikacijski sistem IUCN kategorija primjenjuje se na populacije na globalnoj razini. Međutim za mnoge morske ribe, podaci su dostupni samo za jednu ili nekoliko populacija i stoga pružaju nepotpunu sliku o statusu ugroženosti dotične svojte. U ovakvom slučaju, često je odgovarajuća kategorija “nedovoljno poznata” (DD ). Kao i ranije, potrebno je prosuditi da li je stupanj ugroženosti s kojim je suočena jedna populacija primjenjiv na ostale slabo poznate populacije. Kada su podaci dostatni, podvrste i cjelokupni fond, tj. sve populacije se mogu uključiti u IUCN Crvenu listu s dvije klauzule:

a) Kriteriji se primjenjuju na vrstu u cijelosti, isto kao i na cjelokupni fond ili populaciju i b) podjedinice (podvrste) su geografski različite i dovoljno izolirane tako da nema izmjene

genetskog materijala

Taksonomsko pitanje

(orig. (ii) Taxonomic Issues) IUCN Kriteriji mogu biti primjenjeni samo na nivou vrste ili nižem. Ukoliko je taksonomija procjenjivane vrste zbunjujuća, uz trenutno važeće ime, treba koristiti sinonime navedene unutar zagrada. Jedna od sljedećih bilješki treba biti dodana:

a) taksonomska revizija je u tijeku ili b) potrebna je taksonomska revizija

Taksonomska razjašnjenja trebaju biti dostavljena IUCN-u u svrhu ažuriranja IUCN Crvenog

popisa i prateće baze podataka. Ovakvi prilozi trebali bi dolaziti iz referiranih časopisa, ili nakon potvrde od strane odgovarajuće SSC skupine specijalista, ili nakon prepoznavanja vrste od strane IUCN putem mjerodavnog ispisa (orig. Listing Authority) Uključivanje neopisane vrste i IUCN Crvenu listu se ne odobrava. Može se učiniti

40

izuzetak samo ako su prisutni sljedeći uvijeti:

a) neosporno je da je neopisana vrsta u zbilji vrsta b) mogu se podastrijeti jasni podaci o rasprostranjenosti c) stavljanje neopisane vrste će pomoći njezinoj zaštiti d) može se osigurati jasna referentna oznaka u katalogu zbirke muzeja ili institucije u kojoj

je egzemplar pohranjen, te putem kojega se vrsta može pronaći bez teškoća e) muzej, tj. institucija u kojoj se zborka nalazi, te pojedinac ili skupina koja je odgovorna

za preporuku uključivanje neopisane svojte na Crveni popis, mogu se jasno adresirati

Kao dodatak, a kada god je to moguće, narodno ime mora biti priloženo.

Kada su gornji uvijeti zadovoljeni, a uz podatke koji inače prate svaku opisanu vrstu, za neopisanu vrstu treba dodati: muzejski kolekcijski broj primjerka navedenog pod (d), narodno ime, rasprostranjenost, ime muzeja u kojem je zbirka pohranjena, ime osoba(e) ili skupine odgovorne za preporučanje stavljanja na Crveni popis, te procjenjenu kategoriju ugroženosti i kriterij na temelju kojega je kategorija propisana.

Ove se smjernice sastavljene i uređene sukladno diskusiji na IUCN/WWF/ZSL radionici o morskim ribama i IUCN Crvenom popisu ugroženih životinja održanom u svibnju 1996 u Londonu (orig. IUCN/WWF/ZSL workshop on Marine Fish and the IUCN Red List of Threatened Animals, held in May 1996 in London) (sudionici Elodie Hudson (Zoological Society of London), Georgina Mace (Zoological Society of London), Jonathan Baillie (IUCN/SSC), Jack Sobel (Center for Marine Conservation), Andre Punt (CSIRO), Carl Safina (National Audubon Society), Amanda Vincent (University of Oxford), Callum Roberts (University of York), Yvonne Sadovy (University of Hong Kong), Heather Hall (Zoological Society of London), s uključenim opaskama Jack Musik (Virginia Institute of Marine Science), Daniel Pauly (International Centre for Living Aquatic Resource Management), John Boreman (University of Massachusetts), Philippe Bouchet (Museum National d'Histoire Naturelle), Jim Beckett (Beckett Consulting), Mariano Gimenez Dixon (IUCN/SSC)). Dodatni podaci o ovoj problematici mogu se dobiti kod Amie Brautigam, SSC Programme Officer IUCN/US 1400 16th Street, NW Washington, D.C. 20036 USA Tel: (1) 202.939.3451 / Fax: (1) 202.797.5461 Email: [email protected].

41

III Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na nacionalnoj i regionalnoj razini Nastanak smjernica za primjenu kriterija procjene ugroženosti na razinama manjim od globalne komentirane su na str. __. Posljednja inačica ovih uputa objavljena je 1999. god. (GÄRDENFORS et al. 1999), te je u cjelosti ovdje prikazana. Regionalne populacije koje koje su prirodno izolirane od populacija iste vrste izvan regije (npr. disjunktni areali) mogu jednostavno biti procjenjene na isti način kao i na globalnoj razini. Procjena rizika od izumiranja takvih izoliranih populacija jednaka je tada onoj koja se primjenjuje kod endemičnih svojti. U ovakvoj situaciji kriteriji se mogu nepromijenjeni primjeniti na bilo kojoj geografskoj razini.

Međutim, ukoliko se kriteriji trebaju primijeniti na areal neke svojte koji je umjetno "prerezan" geo-političkim granicama, ili kada regionalne populacije neometano izmjenjuju gene ili individuume s populacijam s druge strane takove granice, pragovi unutar Kriterija A-D mogu postati neadekvatni za procjenu rizika od izumiranja navedenih u Kriteriju E. Unutar pojedinog područja, npr. određenog i političkim granicama, postoje razne svojte različite povijesti rasprostiranja, od svojti koje su prisutne (nativne, autihtone) na danom području i od prije pojave ljudi ili su pak tu od nedavno i namjerno su unesene svojte od strane čovjeka. Pored svojti koje se uspješno na danom području reproduciraju, biti će vjerojatno prisutne i svojte koje se ne reproduciraju ali koriste (i mogu o njima ovisiti) biološke resurse tog područja - to su "posjetioci" područja. Također, mogu biti prisutne svojte koje su ranije bile nativne ali su danas izumrle u danom području, no još uvijek postoje u drugim dijelovima svijeta. Sve ove situacije trebaju imati odgovarajuće preporuke i smjernice o tome kako ih tretirati tijekom procjene ugroženosti za potrebe izrade regionalne Crvene liste.

Kategorije Crvene liste, bez obzira da li se koriste na globalnoj ili regionalnoj razini, odražavaju za svojtu rizik od izumiranja, ali ne određuju nužno i prioritet za programe zaštite. Ova će razlika biti i značajnija za shvaćanje i prepoznavanje na regionalnoj razini, gdje se uspostava prioriteta zaštite mora gledati s veće, globalnije perspektive. Definicije Kategorije I-(III)-V udjela u globalnoj populaciji Udio globalne populacije koji se pojavljuje unutar proučavanog područja mjeri se u rasponu od 3 do 5 razreda (klasa, kategorija) (vidi primjer na Sl. 3/a,b). Broj odabranih kategorija treba biti određen od strane regionalnih procjenitelja s obzirom da će udio globalne populacije znatno varirati između pojedinih područja.

(a)

42

(b)

Slika 2. Primjeri definicije kategorija (razreda) koje označavaju udio globalne populacije unutar dvije regije različite veličine. (a) u malenim regijama, većina vrsta ima tendenciju da bude zastupljena s manjim udjelom svoje ukupne populacije, dok je svega nekoliko endemičnih ili niti jedna nije endemična. Prema tome, za dobivanje razgraničenja, razredi moraju biti iskošeni prema nižim postotcima. (b) u većim regijama, većina svojti ima tendenciju da bude zastuljena s većim udjelom globalne populacije i mnoge su endemične. Prema tome, razredi moraju biti iskošeni prema većim postotcima. Postotci upotrebljeni za ograničavanje razreda moraju biti jasno navedeni u regionalnoj Crvenoj listi ilio knjizi.

Razred I pokazuje najmanji udio svjetske populacije na promatranom području, a razredi III ili V najveći. Ovaj udio, međutim može, u odsustvu kvalitetnih podataka, biti procijenjen na

43

temelju poznate ili procjenjene geografske rasprostranjenosti i/ili postojanja pogodnih staništa. Razgraničenje razreda ovisiti će o veličini područja, tj. odgovora na pitanje “kako se veliki dio globalne populacije dane svojte pojavljuje ili se očekuje njegovo pojavljivanje unutar promatranog područja”. Također, raspon kategorija nemora biti jednak. Postotak udjela populacija na promatranom području uporabljen za definiranje kategorija mora biti jasno naznačen u regionalnoj Crvenoj listi. Istovrsne populacije

Istovrsnim populacijama (eng. conspecific populations) smatraju se populacije iste svojte prisutne na različitim geografskim lokacijama. Sadašnji areal

Sadašnjim arealom (eng. Current range) smatra se trenutna geografska rasprostranjenost svojte. Mijenjanje kategorije

Mijenjanje kategorije je postupak promjene, tj. prilagodbe globalnih kategorija ugroženosti Crvene liste za potrebe procjene ugroženosti svojti na regionalnoj razini sukladno rastućem ili opadajućem riziku (eng. Downgrading and upgrading) od izumiranja u odnosu na rizik izumiranja na globalnoj razini.

Endemična svojta

Neka svojta se smatra endemičnom (eng. endemic taxon) za neko područje ukoliko se pojavljuje samo na njemu i nigdje drugdje. Endemičnost je stoga relativni pojam, tj. svojta može biti endemična za maleni otok, planinski masiv, državu ili cijeli kontinent.

Globalna populacija

Globalnom populacijom smatra se ukupan broj individuuma (eng. global population) neke svojte koje trenutno živi na Zemlji. Populacija se u tom kontekstu ne definira na striktno biološki način. Izolirana populacija

Izoliranom populacijom (eng. isolated population) se smatra populacija neke svojte koja ne razmjenjuje individuume ili diaspore (gamete, spore, plodove, gene na bilo koji način) s drugim odvojenim populacijama, tako da rizik njenog od izumiranja (nestajanja) kao populacije nije utjecan drugim populacijama.

Prirodna rasprostranjenost

Prirodna rasprostranjenost (eng. Natural range) neke svojte je ukupno područje na kojem svojta prirodno obitava (areal), izuzevši bilo koji dio areala koji je nastao kao rezultat namjernog ili slučajnog unosa u regiju ili susjednu regiju nakon 1800., odnosno 1900. godine. Svojte koje su unesene namjerno prije 1800-te godine smatraju se već toliko lokalno adaptiranim da se taj dio areala treba smatrati djelom prirodne rasprostranjenosti. Prirodno rasprostranjenje uključuje i područja gdje se svojta normalno ne razmnožava ali redovito koristi prirodne potencijale, kao što

44

područja gdje se svojta hrani ili vodene površine koje se koriste tijekom migracija, kao i zimovališta.

Propagula, diaspora ?

Propagulom (eng. Propagule) se smatra bilo koji živi entitet sposoban za rasprostiranje (disperziju) i produkciju novih zrelih individuuma, npr. spore, sjemenke, plodovi, jaja, larve, dijelovi individuuma i dr.

Regija

Termin "regija" (eng. Region) odnosi se na bilo koje geografsko područje koje ne sadrži cjeloviti areal neke svojte (sub-globalno), npr. kontinent, fitogeografsko područje, državu ili drugu upravno-političku jedinicu. Termin “regija” naizmjenice se u tekstu koristi s terminom “područje” s istim značenjem. Regionalna procjena

Regionalna procjena (eng. Regional assessment) je postupak procjene rizika od izumiranja regionalne populacije neke svojte prema ovim smjernicama. Regionalno izumrla (RE)

Svojta se smatra Regionalno Izumrlom (eng. Regionally Extinct (RE)) kada više ne postoji sumnja da je i posljednja jedinka sposobna za reprodukciju unutar regije uginula ili nestala iz te regije. Također Regionalno Izumrlom smatra se i svojta posjetilac (eng. visiting taxon) regije kada je i posljednja jedinka uginula ili je nestala iz te regije. Regionalna populacija

Regionalna populacije (eng. Regional population) je dio globalne populacije unutar proučavanog područja. Regionalna populacija može se sastojati od jedne ili većeg broja subpopulacija.

Učinak spašavanja

Učinak spašavanja (eng. Rescue effect) je učinak imigracijskih propagula čiji dolazak, tj. pojavljivanje u području smanjuje rizik od izumiranja lokalnih populacija.

Subpopulacija Subpopulacije (eng. Subpopulations) se definiraju kao geografski ili drugačije odvojene skupine unutar globalne populacije (op. kako je ranije definirana), a između kojim ima “malo izmjene” genetskog materijala - u uobičajenom obliku podrazumijeva uspješnu migraciju jedinke ili gameta na godinu ili rjeđe (op. ova definicija nije biološki točna, ali je pogodna u danom kontekstu) (IUCN 1994). Svojta

Svojta (eng. Taxon) općenito podrazumijeva entitet bilo kojeg taskonomskog ranga, razred, red, porodicu, rod, vrstu ili dr. U kontekstu u kojem se termin "svojta" koristi u procjeni

45

ugroženosti odnosi se samo na taksonomske kategorije vrsta (lat. species) i subspecifične kategorije, dakle podrvrstu (lat. subspecies), eventualno varijetet )lat. varietas) ili formu (lat. forma). Skitalačka svojta

Skitalačka svojta je svojta (eng. Vagrant) koja se pojavljuje unutar promatranog područja samo povremeno ili se u istom pojavila tek tijekom 20. stoljeća. Područje će prema tome sadržavati samo vrlo maleni dio globalne populacije (tj. Kategorija I)(vidi svojta posjtitelj).

Svojta posjetitelj

Svojta posjetitelj (eng. Visitor = visiting taxon) je svojta koja se ne razmnožava unutar promatranog područja, ali se redovito pojavljuje unutar njegovih granica. Tijekom bilo kojeg promatranog perioda 20. stoljeća, udio globalne populacije unutar promatranog područja bila bi najmanje u Kategoriji II. (vidi skitalačka svojta).

Divlja populacija

Divlja populacija (eng. Wild population) je populacija smještena unutar granica prirodne rasprostranjenosti svojte u kojoj su jedinke nastale kao rezultat prirodnog razmnožavanja, tj. nisu posljedica puštanja na slobodu posredstvom čovjeka, premještanja iz drugih područja ili sjetve. Ukoliko je populacija nastala kao rezultat neškodljive introdukcije jedinki koje su genetski slične genetskoj konstituciji jedinki iz prirodnih populacija te svojte, ta se populacija također može smatrati divljom. Procjena (eng. The assessment) Svojte za procjenu (eng. Taxa to be assessed) Kriteriji procjene ugroženosti trebaju se primjenjivati na divlje populacije unutar njihova prirodnog područja rasprostranjenja, i na populacije koje su nastale kao rezultat neškodljive introdukcije (IUCN 1994). Svojte koje su samo rubom svojeg rasprostranjenja unutar promatranog područja ne trebaju biti unaprijed isključene iz postupka procjene ugroženosti. Međutim, svojte koje se povremeno razmnožavaju unutar povoljnih uvijeta unutar promatranog područja, te nestaju nakon kratkoga perioda, ne trebaju biti razmatrane za potrebe izrade regionalnih Crvenih popisa. Na isti način treba pristupiti i svojtama koje su trenutno u fazi širenja svojega areala, tj. koje su zbog svoje kolonizacijske faze, unutar promatranog područja prisutne relativno kratko vrijeme. Treba ih naime izostaviti iz izrade regionalnih Crvenih popisa, sve dok se ne ustanovi da se dotična svojta unutar novonastanjenog područja ne razmnožava pravilno barem nekoliko godina. Svojte posjetitelji, tj. one koje se ne reproduciraju unutar promatranog područja ali ga redovito posjećuju kao migracijske svojte ili kao populacije na zimovanju tj. ljetovanju, mogu biti procjenjene prema kriterijima za potrebe izradi regionalnih Crvenih popisa.

Kategorije (eng. The Categories) IUCN kategorije Crvenih popisa (IUCN 1994) trebaju biti korištene nepromijenjene na

46

regionalnom nivou, uz dva izuzetka: 1. Svojta koja je izumrla unutar promatranog područja, ali je još uvijek prisutna u drugim dijelovima svijeta, treba biti klasificirana kao Regionalno izumrla (RE) (orig. Regionally Extinct, RE). Svojta se smatra Regionalno izumrlom kada nema razumne sumnje da je i posljednja jedinka potencijalno sposobna za razmnožavanje uginula ili nestala iz područja, ili, ukoliko se radi o svojti posjetitelju, svojta se smatra regionalno izumrlom ukoliko ista više ne posjećuje ciljno područje (tj. ne pojavljuje se u njemu). Populacije dugo živućih jedinki koje su se prestale razmnožavati unutar promatranog područja zbog siromašnih ili nedostatnih uvijeta u okolišu, ne trebaju se razvrstati kao RE. Razlog ovakovom pristupu je da dugoživuće jedinke mogu dočekati i promjene stanja u okolišu, te preostale jedinke mogu ponovo početi s razmnožavanjem. Razvrstavanje svojti posjetitelja u kategoriju RE treba biti provedeno od strane procjenitelja na temelju dostupnih rezultata nadgledanju (monitoringa) svojte unutar promatranog područja i na "vjernosti" svojte svojim područjima razmnožavanja. 2. Kategorija Izumrla u divljini (EW) (orig. Extinct in the Wild (EW)) treba biti pripisana samo svojtama koje su nestale u divljini, tj. svojim prirodnim staništima, i to u svojem cijelom prirodnom području rasprostranjenosti, uključujući i promatrano područje, ali još uvijek opstaju u kulturi, zatočeništvu ili kao naturalizirana populacija (ili populacije) izvan svojih povijesnih granica rasprostranjenosti. Ukoliko je svojta globalno EW, ali opstaje u obliku naturalizirane populacije unutar promatranog područja, takva lokalna, regionalna populacija treba biti promatrana kao rezultat neškodljive introdukcije i, shodno tome, procjenjena prema kriterijima Crvenih popisa. Procedura procjene (eng. The assessment procedure) Regionalne procjene trebaju biti provođene u dva koraka. Prvi je korak primjena globalnih kriterija na regionalne populacije svojte (kako je to obrazloženo u IUCN 1994 i na str. __ do __) što rezultira preliminarnom kategorizacijom ili razvrstavanjem. Svi podaci uporabljeni u ovoj inicijalnoj procjeni (npr. broj jedinki i varijabli koje se odnose na područje, redukcija, opadanje u broju, kolebanje, subpopulacije, lokaliteti, fragmentacija, itd.) trebaju se odnositi na populacije promatranog područja, a ne na globalnu populaciju. U drugom koraku, trebaju se istražiti pojavljivanje istovrsnih populacija izvan promatranog područja, a koje mogu utjecati na rizik nestajanja unutar promatranog područja. Ukoliko je neka svojta endemična za promatrano područje ili je lokalna populacija izolirana, kategorije Crvenog popisa kako ih definiraju globalni kriteriji, trebaju biti primjenjene bez preinaka. U drugom slučaju, postoje istovrsne populacije izvan promatranog područja, a za koje je procjenjeno da pozitivno utječu na rizik od izumiranja unutar promatranog područja. Tada lokalne Kategorije Crvenog popisa trebaju biti preinačene na odgovarajući nivo, kako bi odrazile ovaj promijenjeni rizik od izumiranja onako kako ga definira Kriterij E (vidi Sl. 4).

47

Procjena regionalne

populacije prema

globalnim kriterijima

Crvenog popisa

Da li se oèekuje da imigracoija

opada?

Smanjiti IUCN kategoriju

riziènosti od izumiranja

Da li regionalna populacija

opada u brojnosti

Povisiti IUCN kategoriju

riziènosti od izumiranja

Da li je regionalna

populacija ciljna za

imigraciju propagula koje

su sposobne da u regiji

prežive?

Ostaviti IUCN kategorjiu

riziènosti od izumiranja bez

promjena

DA

NE / NEPOZNATO

NE

NE

DA / NEPOZNATO

DA / NEPOZNATO

Slika 3. Konceptualna shema procedure procjene IUCN kategorije na regionalnoj razini. Procedura za pripisivanje kategorije “Regionalno izumrla” (RE) nije uključena. Vidi Tablicu 1 za dodatne detalje procedure koju treba slijediti, osobito za drugi korak. U većini slučajeva, ovo znači smanjivanje kategorija procjenjenih prema globalnim kriterijima, s obzirom da populacija na promatranom području može biti utjecana tzv. “učinakom spašavanja” (eng. Rescue effect) od strane populacija koje obitavaju izvan promatranog područja (Hanski 1991, Hanski and Gyllenberg 1993). Drugim riječima, imigracija sa susjednih područja gdje je svojta također zastupljena, u promatrano područje, imati će tendenciju da smanji lokalni rizik od izumiranja. U normalnim slučajevima, ovakvo smanjivanje rizika će uključivati smanjivanje u prvu nižu kategoriju, npr. premještanje iz kategorije Ugrožena (EN) u Osjetljiva (VU) ili iz kategorije Osjetljiva (VU) u Nisko rizična - gotovo ugrožena (LRnt). Za rastuće populacije, čije područje globalne rasprostranjenosti jedva dodiruje rub promatranog područja, može biti neophodno smanjivanje kategorije rizika od izumiranja za dvije ili više kategorija u lokalnom Crvenom popisu. Mogući su, međutim, i obrnuti slučajevi. Ukoliko populacija unutar promatranog područja opada (orig. demographic sink, Pulliam 1988), te nije samostalno održiva bez imigracija iz populacija izvana, a za van-regionalne populacije se očekuje da će također opadati, rizik od izumiranja regionalnih populacija može biti podcijenjen primjenom kriterija. U ovakvim izuzetnim slučajevima, podizanje rizične kategorije može biti prikladno (princip predostrožnosti). Ukoliko nije poznato da li van-regionalne populacije uopće utječu na rizik od izumiranja unutar promatranog pordučja, princip predostrožnosti netreba uvažiti, a kategorije ustanovljenje temeljem globalnih kriterija treba zadržati nepromijenjene.

Tablica 4. Za prosudbu da li neka izvan-regionalna populacija može utjecati na rizik od izumiranja regionalne populacije, donja tebela mora biti razmotrena (IUCN-Tab-02.xls)

Pitanje Komentar

1 Vjerojatnost migracije propagula

Da li postoje istovrsne populacije izvan regije unutar udaljenosti koju propagule mogu prevaliti? Da li postoje efikasne barijere koje mogu spriječiti širenje iz susjednih populacija? Da li je svojta sposobna za rasprostranjivanje na veće udaljenosti? Da li je poznato da se to događa?

Ukoliko ne postoje istovrsne populacije u susjednim područjima, ili propagule nisu sposobne za disperziju do promatranog područja, regionalna populacija se ponaša kao endemična i procjenjenu kategoriju treba ostaviti nepromenjenom.

2 Podaci o postojanju lokalnih

48

prilagodbi Da li su poznate bilo kakve razlike u adaptaciji između lokalne i izvan-regionalne populacije, tj. da li su jedinke izvan-regionalne populacije prilagođene preživljavanju unutar regije?

Ukoliko je malo vjerojatno da će jedinke iz izvan-regionalnih populacija biti sposobne preživjeti unutar regije, procjenjena kategorija treba ostati nepromijenjena.

3 Raspoloživost prikladnog staništa

Da li su trenutni uvijeti u staništu i/ili ostali zahtjevi na okoliš (uključujući klimatološke) dotične svojte u regiji takvi da imigrirajuća propagula može uspješno opstati (tj. da li postoje nastanjiva mjesta), ili da li je svojta izumrla u regiji stoga što nema odgovarajućih uvijeta njezina opstanka?

Ukoliko nema dovoljno prikladnog staništa i trenutne mjere zaštite ne vode u poboljšanje stanja u staništu u doglednoj budućnosti, imigracija iz izvan regionalnih područja neće voditi u smanjivanje rizika od nestajanja, te procjenjena kategorija treba ostati nepromijenjena

4 Stanje van-regionalnih populacija

Kakva je učestalost svojte u susjednim regijama? Da li su populacije stabilne, tj. da li rastu u brojnosti ili opadaju? Da li postoji bilo koji ozbiljni uzrok ugroženosti tih populacija? Da li je vjerojatno da će van-regionalne populacije proizvoditi znatne količine emigranata i da li će nastaviti s njihovom produkcijom u doglednoj budućnosti?

Ukoliko je svojta više ili manje uobičajena izvan regije, ukoliko nema znakova opadanja u brojnosti populacije, ukoliko je svojta sposobna da disperziju u regiji i ukoliko postoje odgovarajuća staništa, smanjivanje u procjenjenoj kategoriji može biti prikladno. Ukoliko je svojta u opadanju u susjednoj regiji, "učinak spašavanja" je manje vjerojatan, tako da smanjivanje procjenjene kategorije može biti neprikladno.

5 Stupanj ovisnosti o van-regionalnim izvorima

Da li su sadašnje regionalne populacije samoodržive (tj. da li pokazuju pozitivni reprodukciju tijekom godina) ili su ovisne o imigraciji za dugoročni opstanak (tj. da li je regionlan apopulacija u opadanju)?

Ukoliko postoje podaci da stanoviti broj propagula redovito dopire do regije, a populacija još uvijek ima loše preživljavanje, regionalna populacija može biti u opadanju. Ukoliko je tako, i postoje pokazatelji da će imigracija ubrzo prestati, podizanje kategorije rizičnosti od izumiranja može biti prikladna.

Prilagodbe mogu biti provedene za sve kategorije Crvenog popisa izuzev za Izumrle (EX), nedovoljno poznate (DD) i Ne obrađene (NE), koje se trebaju primjeniti prema globalnim pravilima (IUCN 1994). Kategorija EW će u većini slučajeva biti zamijenjena s RE, sukladno poglavlju Kategorije (vidi ranije). Kategorija RE ne treba biti smanjivana čak i ako postoje istovrsne populacije izvan regije koje mogu biti izvor za kasnije rekolonijalizacije. Proriteti zaštite (eng. Priorities for conservation) Procjena rizika od izumiranja i uspostava prioriteta zaštite su dva povezana ali različita postupka. Procjena rizika od izumiranja (kao što je pridruživanje IUCN kategorija Crvenog popisa) općenito prethodi uspostavi prioritea. Svrha procjene rizika od izumiranja je, kao što je ranije objašnjeno, kvantitativno ustanoviti vjerojatnost od izumiranja neke svojte. Uspostava prioriteta zaštite, s druge strane, uzima u obzir rizik od izumiranja, ali također uzima u obzir i mnoge druge elemente, kao što je dostupnost sredstava za provedbu aktivnosti zaštite, postojanje odgovarajućeg osoblja koje ga u praksi može provesti, zakonske okvire koji stoje na raspolaganju za provedbu zaštite, ili ekološke, filogenetske, povijesne i kulturne prednosti jedne svojte nad drugom. U kontekstu procjene rizika od izumiranja na regionalnoj razini, brojni su dodatni podatkovni elementi koji mogu biti vrijedni u uspostavljanju prioriteta zaštite. Npr., važno je ne samo razmotriti stanje u regiji, već također i status promatrane svojte s globalnog gledišta. Ovo je osobito značajno za melena područja i područja okružena kopnom. Sukladno rečenome, preporučljivo je da svaka publikacija koja je rezultat regionalne procjene rizika od izumiranja, sadrži namjanje tri dodatne varijable:

49

1. IUCN kategoriju Crvenog popisa za regionalnu razinu, 2. IUCN kategoriju za globalnu razinu i 3. udio globalne populacije koji se pojavljuje unutar promatrane regije

Kategorije globalnih Crvenih popisa slijede objavljene IUCN Crvene popise, trenutno

BAILLIE & GROOMBRIDGE 1996, WALTER & GILLETT 1998 i OLDFIELD et al. 1998. Ukoliko određenu svojtu globalni Crveni popis tretira kao endemičnu za promatrano područje ili regiju, a regionalni su procjenitelji došli do drugačijeg zaključka o odgovarajućoj kategoriji rizičnosti od izumiranja od globalnih procjenitelja, potrebno je kontaktirati odogovornu osobu Crvenog popisa, a status svojte preispitati (točna procedura biti će uskoro obznanjena od strane SSC-a). Ukoliko se dođe do suglasnosti o promjeni globalne procjene, nova globalna procjena može biti dana u regionalnom Crvenom popisu iako se ista objavljuje prije idućeg dopunjenog izdanja globalnog IUCN-ovog Crvenog popisa (nova bi se izdanja trebala dopunjavati godišnjom dinamikom počevši od 1999).

Ukoliko suglasnost nije postignuta, stranke mogu podastrijeti argumentaciju odabira kategorije na prosudbu radnoj grupi SSC-a (SSC Red List Programme Standards Working Group) radi donošenja konačne odluke o rizičnosti od izumiranja.

Struktura globalnih kriterija, osobito Kriterija A, može u nekim slučajevima voditi u situaciju da se neka svojta smatra ugroženom na globalnoj, ali ne i na regionalnoj razini. Takve svojte trebaju biti uključene u regionalni Crveni popis, a regionalna kategorija rizika od izumiranja potavljena na LRlc: Nisko rizična - namjanje zabrinjavajuća. Udio globalne populacije treba u regionalnom Crvenom popisu biti označen jednim od 3-5 razreda (Razred I označava najmanji udio, III ili V najveći). Udio ukupne veličine populacije u regiji može, u odsustvu odgovarajućih podataka, biti procjenjen na temelju poznate ili procjenjene geografske rasprostranjenosti i/ili pogodnosti staništa. Razgraničenje razreda ovisiti će o veličini regije (tj. kako se veliki udio globalne populacije može pojaviti unutar regije), a obim (širina) pojedinih razreda nemora biti jednak.

Nesigurnost u odabiru razreda može biti popraćena upitnikom, npr. “II?”. Ukoliko je udio globalne populacije potpuno nepoznat, treba upotrijebiti samo upitnik, “?”. Treba imati pri tome u vidu da taksonomsko gledište na svojtu može imati utjecaja, npr. da li se svojta promatra kao cjelovita vrsta ili sasvim određena podvrsta (s ograničenijom rasprostanjenošću). Postoci koji odvajaju razrede, onako kako su u regionalnom Crvenom popisu upotrijebljeni, moraju biti jasno naznačeni. Kako koristiti gornje tri varijable (uključujući i razlike u taksonomskom pristupu) u uspostavi prioriteta zaštite, u cjelosti je odluka koja leži na lokalnoj upravi i lokalno nadležnim organima. Kao što je već navedeno, lokalna uprava može smatrati potrebnim da razmotri i druge čimbenike u odabiru prioriteta. Takvi čimbenici su u velikoj mjeri posebnost svake regije, te stoga ne trebaju biti predmetom razrade ovim Smjernica. Dokumentiranje i objavljivanje (eng. Documentation and publication)

Kako bi se olakšala izmjena informacija između procjenitelja u različitim regijama, te između regionalnih procjenitelja i taksonoma koji sudjeluju u izradi Crvenih popisa, preporučljivo je da sve regionalne procjene dokumentiraju svoje rezultate na određeni način. Standardi za dokumentiranje globalnih procjena biti će objavljeni pravovremeno od strane SSC-a, no u

50

međuvremenu može se predložiti nekoliko smjernica za regionalne Popise:

1. Procjena mora sadržavati, npr. u uvodnim djelovima objavljenog Crvenog popisa, koje su sve svojte (grupe organizama) procjenjene na temelju kriterija procjene rizika od izumiranja. Naime, treba naznačiti da li su sve svojte neke skupine procjenjivane, te su neke ušle u sastav Popisa, ili je procjenu prošao samo dio svojti određene skupine (npr. procjenjivane su od svih sjemenjača samo golosjemenjače ili do svih saltkovodnih riba samo ______, i sl.)

2. Znanstveno ime u regionalnom Popisu mora biti popraćeno autorom imena i godinom objavljivanja prvoga opisa. kada god je to moguće, Popis treba pratiti nomenklaturu, tj. standard globalnog Popisa. Sva nomenklaturna odstupanja trebaju biti zabilježena i obrazložena, tj. opravdana. Ukoliko standard nije dostupan, publikacije koje su uzete kao taksonomske i nomenklaturne okosnice, trebaju biti citirane u cjelosti. Sinonimi mogu biti pridodatni validnom imenu ukoliko se smatraju bitnim za procjenu.

3. Kategorije Crvenog Popisa koje su korištene trebaju biti navedene, zajedno s kriterijima i pod-kriterijima. Trebaju se koristiti kratice kategorija kako su dane za englesko govorno područje, bez obzira da li je Crveni popis objavljen u cjelosti na ne-engleskom, tj. domicilnom jeziku.

4. Svojte posjetitelji (eng. visiting taxa) koje su dobile kategoriju LRnt, LRcd, VU, EN, CR, RE, EW, EX ili DD, trebale bi biti navedene u odvojenom odjeljku. Ukoliko se uključuju u Popis zajedno sa svojtama koje se na promatranom području i razmnožavaju, uz njih treba biti jasna naznaka da se radi o svojtama posjetiteljima.

5. Logički temelji (uključujući sve pretpostavke, utjecaje i osnove) i svi uporabljeni podaci (uključujući npr. demografija, rasprostranjenost, stanište, ugrožavanje, mjere zaštite ukoliko postoje ili se mogu sugerirati) uporabljeni za primjenu kriterija trebaju biti jezgrovito dokumentirani za svaku svojtu. Ova dokumentacija treba sadržavati i podatke o svim nesigurnostima u procjeni ili pouzdanosti podataka. Svaka promjena kategorije rizičnosti, u odnosu na neko prethodno stanje (ukoliko postoji) - na gore ili na dole –treba biti jasno naznačena, te za takve postupke pružiti obrazloženje.

6. Svi izvori podatake trebaju biti citirani u cjelosti. Ukoliko takvi izvori podataka nisu navedeni (citirani) u dokumentaciji, svi podaci biti će vezani za ime procjenitelja.

7. Trebaju biti navedena imena i kontaktni podaci za sve osobe odgovorne za procjene u Crvenom popisu. Također, moraju biti naznačena i dva procjenitelja imenovana od strane ovlaštenih osoba Crvenog popisa, a koji prosuđuju svaku procjenu.

Za otisnuti regionalni Crveni popis preporučljivo je da sadrži najmanje podatke sadržane u

stupcima danim kao primjer u Tablici 3.

Tablica 5. Isječak Crvenog popis koji pokazuje potencijalni izgled i sadržaj hipotetskog regionalnog Crvenog popisa

Ime svojte Regionalna

ketegorija Crvenog popisa

Globalna kategorija Crvenog popisa

Udio globalne populacije

Dokumentacija i opaske

Aus australis (Linnaeus, 1759)

VU A1b LRlc II Andersen (1996) je zabilježio opadanje od 60% u zamkama od 1985 u južnim populacijama. Populacije su još uvijek brojne u blizini granice. Status je smanjen s kategorije EN.

Bus borealis (Smith, 1954)

LRnt NE III Populacija je procjenjena na 10000-20000 jedinki, staništa su vjerojatno u opadanju. Internacionalna rasprostranjenost je slabo popznata.

Cus communis (Alvarez, 1814)

EN A2c, B1+2c DD ? AOO procjenjena na 200 km2. Šume su trenutno pod snažnim pritiskom

51

Dus domesticus (Liu, 1988)

VU A1b LRlc IV Posjetitelj. Mlađi razvojni oblici (procjenjeni na 30% svjetske populacije) provode ljetne mjesece u Blue Bay (Fisheries Dep. 1983). Populacije posjetilaca su opale za 20% u posljednjih 10 godina

Eus ephemericus (Szymczak, 1904)

CR C2a, D VU A1c,e I Nije viđena posljednjih 10 godina, ali se vjeruje da je preživjelih maleni broj raspršenih jedinki.

Fus frugivorus (von Schultz, 1805)

VU A2e LRnt II Još uvijek brojna i rasprostranjena, ali zbog gljivičnog oboljenja populacije su pod udarom u susjednim zemljama (Victor 1997). Vrlo je vjerojatno da će ovo oboljenje doći i u naše područje.

Kao dodatak na otisnuti Crveni popis, koji je uobičajeno napisan na nacionalnom jeziku

ili jezicima, preporuča se objavljivanje na World Wide Web-u (WWW) na engleskom (i nacionalnom) jeziku. Web verzija može uključivati obimniju dokumentaciju, kako je navedeno gore, obimiju nego je ona koja je uključena u otisnutoj varijanti. Web verzija također može sadržavati obimnu listu i pripadnu dokumentaciju svojti koje su procjenjene u kategoriji LRlc. Objavljivanje na Webu može postati osobito značajan alat u procesu prijenosa podataka, tj. njihove uporabe, s regionalnog na globalni nivo. Diskusija Da li su na na regionalnoj razini potrebni novi kriteriji? U raspravama s osobama odgovornim za prepremu nacionalnih Crvenih popisa često zabilježena opaska je “da je nužno promijeniti kriterije i pragove IUCN kategorija Crvenih popisa kada se radi na nacionalnom nivou”. Dva su argumenta pridruživana ovom mišljenju. Prvi je da “ukoliko primjenjujemo IUCN kriterije u maloj zemlji, gotovo svaka će vrsta ući u nacionalni Crveni popis”. Drugi je “nemamo dovoljno podataka za primjenu detaljnih kriterija u našoj zemlji”. Prvi je argument djelomično rezultat zabune oko geografskog obima (tj. područja) i problema populacija podjeljenih nekim kriterijem (npr. nacionalnim granicama), ili zabuna oko procjenjenog rizika od izumiranja (koje Crveni popis treba iskazati) s problemom određivanja prioriteta zaštite (koji normalno uključuje dodatne čimbenike). Opće promjene pragova IUCN kategorija za malena područja, npr. brojnije populacije u većim područjima, te opadanje u populacijskim vrijednostima nestanka, vodilo bi u podcjenjivanje rizika od izumiranja. Jedini odgovarajući način je provesti procjenu svojte po svojte temeljem globalnih kriterija i razmotriti da li je određena populacija izolirana (tj. kada se ponaša kao endemična svojta) ili je jedino dio veće populacije. Što je područje manje, biti će uobičajenije da su populacije tog područja dio veće populacije prisutne i u susjednim područjima, te će biti potrebna prilagodba IUCN kriterija. Međutim, problem neće biti tako velik, koliko se na prvi pogled čine, s obzirom da svojte s Crvenih popisa često pokazuju fragmentiranu rasprostranjenost (reducirajući interakciju između subpopulacija) kao posljedicu nestanka staništa. Problemi će se ispoljiti uglavnom u slučaju vrlo mobilnih organizama, kao što su ptice, krupni sisavci, neki kikci, morski organizmi s pelagijskim životnim stadijima, i pojedine niže biljke s jako pokretnim sporama. Usprkos rečenoga, mogli bi i dalje očekivati u Crvenim popisima manjih zemalja viši postotak svojti. Ovo je stoga, što se u manjim zemljama, prosječno pojavljuje manji broj populacija s manjim brojem jedinki (na svega nekoliko lokacija) i vjerojatno je rizik od njihova izumiranja općenito veći. Drugi argument, a to je da nema dovoljno podataka na regionalnom nivou, je općenito samo-oprečan (self-contradictory). Istina je da mnogim zemljama nedostaju podaci o rasprostranjenosti, brojnosti populacija i trendova kojima su svojte podvrgnute. Međutim, IUCN kategorije Crvenih popisa su uspješno primjenjeni na globalnom nivou (s većinom podataka oskudnim na svim nivoima) na više od 15000 svojti (Baillie & Groombridge 1996, Oldfield et al. 1998). Većina procjenitelja je, također, ustanovilo da nakon stjecanja stanovitog iskustva u

52

primjeni kriterija, isti se mogu primjenjivati s vrlo ograničenom količinom “tvrdih” podataka. Objektivne i konceptualne teškoće na regionalnom nivou IUCN kategorije i kriteriji (IUCN 1994) razvijene su s namjerom da povećaju objektivnost i usporedivost Crvenih popisa (Mace & Lande 1991, Mace & Collar 1994, Baillie & Groombridge 1996). Da li će smjernice za primjenu kategorija na regionalnom nivou i preporučeni postupak u dva koraka (s mogućnošću prilagodbe kategorija) rezultirati manjom objektivnošću u pripisivanju kategorija? Autori ovim smjernica misle da je istina upravo obrnuta. Procjena u oba koraka (uporabom IUCN kriterija Crvenih popisa i prilagođenog postupka primjene) uključuje subjektivu prosudbu dostupnih podataka, ali oba koraka imaju dobro definirane okvire, na temelju kojih se postupak procjene može provesti. Vremenski okvir koji se koristi prilikom procjene rizika od izumiranja je značajniji na regionalnoj nego na globalnoj razini (Gärdenfors 1995, 1996). Npr. izumiranje na regionalnom nivou može naknadno pratiti ponovno naseljavanje (rekolonizacija). Također, na regionalnom nivou, svojta može biti primjer kategorije EN prema Kriteriju E na 20 godišnjoj vremenskoj skali (IUCN 1994), dok dugoročni rizik od nestajanja može u stvari biti manji od 50% zahvaljujući spašavajućem učinku (orig. rescue effects) susjednih populacija (Hanski 1991, Hanski & Gyllenberg 1993). Iako je vremenska skala važna u konceptu pojedine definicije (npr. Kriterij E i kategoriju RE), dugo je bila ignorirana u predloženim Smjernicama. Umjesto toga, nastojanja su usmjerena na usvajanje pragmatičnog pristupa, npr. naglašavajući učinak spašavanja (rescue effects) i sugeriranjem ka smanjivanju rizične kategorije. Autori su uvjerenja da je ovaj problem više konceptualne prirode nego stvarne. U većini slučajeva regionalne populacije nestaju zbog uništavanja i nestanka odgovrajućih staništa, a neće biti nikakvih imigracijskih propagula za učinak spašavanja ili voditi u nekakvu rekolonizaciju. Postoji jedna nedosljednost u Smjernicama u pristupu smanjivanje rizične kategorije – konkretno s kategorije RE (regionalno izumrla) na CR (ili obrnutno, povišenje kategorije s CR na RE) se ne preporuča. Bilo bi teško obrazložiti javnosti da je svojta koja se više ne pojavljuje u zemlji procjenjena ka CR ili da se još uvijek prisutna svojta tretira kao RE. Predložen je termin “regionalno izumrla” (Regionally Extinct), iako su termini “iskorjenjena” (također uništena, orig. Extirpated) ili “izčezla” (također nestala, orig. Vanished) u uporabi u nekim zemljama. Termin “iskorjenjena” literarno znači “namjerno i uspješno istrijebljena” što je vrlo rijedak slučaj u zbilji. Također, kratica od originalnog naziva (od orig. Extirpated) mogla bi se lako zabunom zamjeniti s kraticom EX. Mjera usporedbe na međunarodnom nivou U slučaju široko rasprostranjenih svojti, prisustvo značajne genetičke raznolikosti duž areala, može procjene udjela globalne populacije na regionalnom nivou učiniti vrlo značajnim. Sukladno tome, moglo bi se dokazivati da je usporedba na kontinentalnoj ili usporedivoj biogeografskoj jedinici najprikladnija, i s obzirom na udio populacije i s obzirom na rizik od izumiranja (Gärdenfors 1996). Autori Smjernica preporučaju u prvom redu usporedbe na globalnoj razini kao svoj prvi izbor, stoga što je takva geografska jedinica uvijek nedvosmislena i svega je nekoliko dostupnih Crvenih popisa koji obuhvaćaju čitave kontinente (izuzev onih za Australiju i Sjevernu Ameriku). Pored ovoga, većina svojti ima cjelokupnu rasprostranjenost ograničenu na jedan kontinent, te je za njih od malog značenja odabir geografske jedince u gornjem kontekstu. Također, nema prepreka da regionalni pristup sadrži udio populacije i kategoriju rizičnosti od izumiranja danu i za globalnu i za kontinentalnu razinu.

53

Literatura 1. Akçakaya, H.R. and Ferson, S. 1999. RAMAS Red List: Threatened Species Classifications

Under Uncertainty. Version 1.0. Applied Biomathematics, New York. 2. Akçakaya, H.R., Ferson, S., Burgman, M.A., Keith, D.A., Mace, G.M. and Todd, C.A. 2000.

Making consistent IUCN classifications under uncertainty. Conservation Biology 14: 1001-1013.

3. Burgman, M.A., Keith, D.A. and Walshe, T.V. 1999. Uncertainty in comparative risk analysis of threatened Australian plant species. Risk Analysis 19: 585-598.

4. ANONYMUS (1993): Draft IUCN red List Categories. IUCN, Gland. 5. ANONYMUS (1994): IUCN Red List Categories. IUCN, Gland, Str: 1-21. 6. Avery, M., Gibbons, D.W., Porter, R., Tew, T., Tucker, G. and Williams, G. 1995. Revising

the British Red Data List for birds: the biological basis of U.K. conservation priorities. Ibis 137 (Suppl. 1): 232-239.

7. Baillie, J. and Groombridge, B (eds) 1996. 1996 IUCN Red List of Globally Threatened Animals. IUCN, Gland, Switzerland.

8. BirdLife International 2000. Threatened Birds of the World. Lynx Edicions and BirdLife International, Barcelona and Cambridge, UK.

9. Brummitt, R.K. 1992. Vascular Plant Families and Genera. Royal Botanic Gardens, Kew. 10. Brummitt, R.K. and Powell, C.E. 1992. Authors of Plant Names. Royal Botanic Gardens,

Kew. 11. Cable, S. and Cheek, M. 1998. The Plants of Mount Cameroon. A Conservation Checklist.

Royal Botanic Gardens, Kew. 12. Cronquist A. 1981. An Integrated System of Classification of Flowering Plants. Columbia

University Press, New York. 13. Cronquist, A. 1988. The Evolution and Classification of Flowering Plants. 2nd edition. New

York Botanical Garden, Bronx, New York. 14. Daugherty, C.H., Cree, A., Hay, J.M. and Thompson, M.B. 1990. Neglected taxonomy and

continuing extinctions of tuatara (Sphenodon). Nature 347: 177-179. 15. Duellman, W.E. 1993. Amphibian Species of the World: additions and corrections.

University of Kansas Museum of Natural History, Special Publication No. 21. 16. Eschmeyer W.N. 1998. Catalog of Fishes. California Academy of Sciences, San Francisco. 17. Eschmeyer, W.N. 1990. Catalog of the Genera of Recent Fishes. California Academy of

Sciences, San Francisco. 18. Farjon, A. 1998. World Checklist and Bibliography of Conifers. World Checklists and

Bibliographies, 3. Royal Botanic Gardens, Kew. 19. Fitter, R. and Fitter, M. (eds) 1987. The Road to Extinction. IUCN, Gland, Switzerland. 20. Frost, D.R. 1985. Amphibian Species of the World: Taxonomic and Geographical Reference.

Allen Press Inc. and the Association of Systematics Collections, Lawrence, Kansas. I-V, 1-732.

21. Gärdenfors, U. 1995. The Regional Perspective. In: Baillie, J., Callahan, D. and Gärdenfors, U. A Closer Look at the IUCN Red List Categories. Species 25: 30-36.

22. Gärdenfors, U. 1996. Application of IUCN Red List Categories on a Regional Scale. In: J. Baillie and B. Groombridge (eds) 1996 IUCN Red List of Globally Threatened Animals, 63-66. IUCN, Gland, Switzerland.

23. Gärdenfors, U., Kindvall, O. 1999. Developing National Red Lists based on the new IUCN Criteria. - Proceedings of the XXIV Nordic Congress of Entomology. Tartu, pp. 67-70.

24. Gärdenfors, U., Rodríguez, J.P., Hilton-Taylor, C., Hyslop, C., Mace, G., Molur, S. and Poss, S. 1999. Draft Guidelines for the Application of IUCN Red List Criteria at National and Regional Levels. Species 31/32: 58-70.

54

25. Glaw, F. (Zoologische Staatssammlung München, Munchhausenstr. 21, D-81247, München, Germany) and Kohler, J. (Zoologisches Forschungsinstitut und Museum Alexander Koenig, Adenauerallee 160, D-53113 Bonn, Germany). 1998. Amphibians of the World. Update of Duellman, W. E. 1993. Amphibian Species of the World: Additions and Corrections.

26. Hanski, I. 1991. Single-species metapopulation dynamics: concepts, models and observations. Biological Journal of the Linnean Society 42: 17-38.

27. Hanski, I., Gyllenberg, M. 1993.: Two general metapopulation models and the core-satellite species hypothesis. American Naturalist 142: 17-41.

28. HEYWOOD V.H. (1995): Global Biodiversity Assessment. UNEP (United Nations Environment Programme), Cambridge, vii-x, 1-1140.

29. Hollis, S. and Brummitt, R.K. 1992. World Geographic Scheme for Recording Plant Distributions. Plant Taxonomic Database Standards No. 2, International Working Group on Taxonomic Databases for Plant Sciences (TDWG). Hunt Institute for Botanical Documentation, Pittsburgh.

30. Hudson, E. and Mace, G. (eds) 1996. Marine Fish and the IUCN Red List of Threatened Animals. Report of a workshop held in collaboration with WWF and IUCN at the Zoological Society of London, April 29th-May 1st 1996.

31. ISO 1997. ISO-3166-1. Codes for the representation of names of countries and their subdivisions - Part 1: Country Codes. Fifth edition. ISO 3166 Maintenance Agency at DIN, Berlin.

32. IUCN (1994) IUCN Red List Categories. Prepared by the IUCN Species Survival Commission. IUCN, Gland, Switzerland.

33. IUCN (1998) Guidelines for Re-introductions. Prepared by the IUCN/SSC Re-introduction Specialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.

34. IUCN 1994. IUCN Red List Categories. IUCN, Gland, Switzerland. 35. IUCN 1998. IUCN Guidelines for Re-introductions. Prepared by the IUCN/SSC Re-

introduction Specialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. 36. IUCN Criteria Review Working Group 1999. IUCN Red List Criteria review provisional

report: Draft of the proposed changes and recommendations. Species 31/32: 43-57. 37. IUCN/SSC Criteria Review Working Group, 1999: IUCN Red List criteria review

provisional report, Draft of the Proposed Changes and Recommendations. Cambridge (SpeciesReportFinal.htm)

38. IUCN/SSC Criteria Review Working Group. 1999. IUCN Red List Criteria review provisional report: draft of the proposed changes and recommendations. Species 31-32: 43-57.

39. IUCN/SSC 2000: IUCN Red List Categories. As approved by the 51st Meeting of the IUCN Council, Gland, Switzerland, 9 February 2000. Internal Material.

40. Iverson, J.B. 1992. A Checklist with Distribution Maps of the Turtles of the World. Second edition. Published by the author, Richmond, Indiana.

41. KERRY S. W, HARRIET J. G. (1998): 1997 IUCN Red List of Threatened Plants. IUCN - The World Conservation Union, Page Bros Ltd, Norwich, i-lxii, 1-862.

42. King, F.W. and Burke, R.L. 1989. Crocodilian, Tuatara and Turtles Species of the World: a taxonomic and geographical reference. The Association of Systematics Collections, Lawrence, Kansas. I-V.

43. Lange, P. J. and Norton, D. A. 1998. Revisiting rarity: a botanical perspective on the meanings of rarity and the classification of New Zealand’s uncommon plants. Royal Society of New Zealand Miscellaneous Series 48: 145-160.

44. MACE G. M., ET AL. (1992): The development of the new criteria for listing species on the IUCN red List. Species (IUCN, Gland) 19:16-22.

45. MACE G. M., LANDE R. (1991): Assessing extinction threats: toward a reevaluation of IUCN threatened species categories. Conser. bio. (Society for Conservation Biology, Boston)

55

5(2):148-157. 46. MACE G. M.; STUART S. N. (1994): Draft IUCN Red List Categories, Version 2.2. Species

(IUCN, Gland) 21-22:13-24. 47. Mace, G. M., Lande, R. 1991: Assessing Extinction Threats: Toward a Revaluation of IUCN

Threatened Species Categories. Conservation Biology 5: 148-157. 48. Mace, G. M., Collar, N. J. 1995: Extinction risk assessment for birds through quantitative

criteria. Ibis 137 (Suppl. 1): 240-246. 49. Maes, D., Swaay, C. A. M. van. 1997. A new methodology for compiling national Red Lists

applied to butterflies (Lepidoptera, Rhopalocera) in Flanders (N-Belgium) and the Netherlands. Journal of Insect Conservation, 1: 113-124.

50. Margulis, L. and Schwartz, K.V. 1988. Five Kingdoms: an Illustrated Guide to the Phyla of Life on Earth. 2nd edition. W.H. Freeman and Company, New York.

51. Morony, J.J., Bock, W.J. and Farrand, J.J. 1975. Reference List of the Birds of the World. Department of Ornithology, American Museum of Natural History, New York.

52. NIKOLIĆ T. (1998): Strategija i akcijski plan zaštite biološke raznolikosti flore u Hrvatskoj skupina Tracheophyta (papratnjače i sjemenjače). Interni materijal, Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb.

53. Nowak, R.M. 1999. Walkers Mammals of the World. Sixth edition. John Hopkins University Press, Baltimore.

54. Oldfield, S., Lusty, C., MacKinven, A. (eds) 1998: The World List of Threatened Trees. World Conservation Press, Cambridge, UK.

55. Oldfield, S., Lusty, C. and MacKinven, A. 1998. The World List of Threatened Trees. World Conservation Press, Cambridge.

56. Palmer, M. A., Hodgetts, N. G., Wigginton, M. J., Ing, B. and Stewart, N. F. 1997. The application to the British flora of the World Conservation Union’s Red List criteria and the significance of Red Lists for species conservation. Biological Conservation 82: 219-226.

57. Parker, S.B. 1982. Synopsis and Classification of Living Organisms. McGraw-Hill, New York.

58. Pulliam, H. R. 1988: Sources, sinks, and population regulation. American Naturalist 132: 652-661.

59. Rodríguez, J. P. and Rojas-Suárez, F. 1995. Libro Rojo de la Fauna Venezolana. Provita and Fundanción Polar. Caracas, Venezuela.

60. Schnittler, M., Ludwig, G., Pretscher, P. and Boye, P. 1994. Konzeption der Roten Listen der in Deutschland gefährdeten Tier- und Pflanzenarten unter Berücksichtigung der neuen internationalen Kategorien. Natur und Landschaft 69: 451-459.

61. Sibley, C.G. and Monroe, B.L. Jr. 1990. Distribution and Taxonomy of Birds of the World. Yale University Press, New Haven.

62. Sibley, C.G. and Monroe, B.L. Jr. 1993. A Supplement to Distribution and Taxonomy of Birds of the World. Yale University Press, New Haven.

63. ŠUGAR I. ED. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 1-522.

64. Swaay, C. A. M. van, Warren, M. S. and Grill, A. 1997. Threatened butterflies in Europe - provisional report. Die Vlinderstichting (Dutch Butterfly Conservation); Wageningen, The Netherlands, report nr. VS 97.25 and British Butterfly Conservation, Wareham, UK.

65. Uetz, P. and Etzold, T. 1996. The EMBL/EBI Reptile Database. Herpetological Review 27: 174-175.

66. WALTER K. S., GILLETT H. J. (1998): 1997. IUCN Red List of Threatened Plants., IUCN, Gland, v-lxii, 1-862.

67. Walter, K. S., Gillett, H. J. (eds) 1998. 1997 IUCN Red List of Threatened Plants. Compiled by the World Conservation Monitoring Centre. IUCN - The World Conservation Union, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.

56

68. WEBB D. A. (1978): Flora Europaea - A retrospect. Taxon 27:3-14. 69. Wilson, D.E. and Reeder, D.M. (eds) 1993. Mammal Species of the World a Taxonomic and

Geographic Reference. Second edition. Smithsonian Institution Press, Washington and London.

57

Popis slika Slika 1. Shematski prikaz strukture IUCN kategorija ugroženosti ..............................................14 Slika 2. A do C predstavljaju period od 3 generacije u ne eksploatiranoj populaciji; B do C

predstavlja vremenski period u eksploatiranoj populaciji, koji je kraći zahvaljujući redukciji u preosječnoj starosti zrelih jednki; C predstavlja sadašnje stanje. U ovom scenariju, postotna redukcija u N (brojnost poplacije) je manja za B do C, nego za A do C, te će utjecati na kategoriju ugroženosti prilikom procjene. ...........Error! Bookmark not defined.

Slika 3. Primjeri definicije kategorija (razreda) koje označavaju udio globalne populacije unutar dvije regije različite veličine. (a) u malenim regijama, većina vrsta ima tendenciju da bude zastupljena s manjim udjelom svoje ukupne populacije, dok je svega nekoliko endemičnih ili niti jedna nije endemična. Prema tome, za dobivanje razgraničenja, razredi moraju biti iskošeni prema nižim postotcima. (b) u većim regijama, većina svojti ima tendenciju da bude zastuljena s većim udjelom globalne populacije i mnoge su endemične. Prema tome, razredi moraju biti iskošeni prema većim postotcima. Postotci upotrebljeni za ograničavanje razreda moraju biti jasno navedeni u regionalnoj Crvenoj listi ilio knjizi. .......................................42

Slika 4. Konceptualna shema procedure procjene IUCN kategorije na regionalnoj razini. Procedura za pripisivanje kategorije “Regionalno izumrla” (RE) nije uključena. Vidi Tablicu 1 za dodatne detalje procedure koju treba slijediti, osobito za drugi korak. .........................47

Popis tablica Tablica 1. Sažeti prikaz kategorija i podkategorija s osnovnim elementima procjene..................30 Tablica 2. Za prosudbu da li neka izvan-regionalna populacija može utjecati na rizik od

izumiranja regionalne populacije, donja tebela mora biti razmotrena (IUCN-Tab-02.xls) ...47 Tablica 3. Isječak Crvenog popis koji pokazuje potencijalni izgled i sadržaj hipotetskog

regionalnog Crvenog popisa ..............................................................................................50

Popis okvira Okvir 1. IUCN ............................................................................................................................6 Okvir 2. Što su to “Crveni popis” i “Crvena knjiga”...................................................................7 Okvir 3. Nužna dokumentacija koja treba pratiti svaki svojtu uključenu u Crveni popis .............18 Okvir 4. Citiranje IUCN Kategorija i kriterija u Crvenim listama...............................................31

Prilog 1. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti životinja po kategorijama i prema razredima i redovima Razred Mammalia – sisavci Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total

ARTIODACTYLA 5 2 7 9 27 35 71 46 29 13 166CARNIVORA 3 1 4 4 30 35 69 4 12 22 111CETACEA 0 0 0 2 7 5 14 14 1 38 67CHIROPTERA 12 0 12 29 37 173 239 0 209 60 520DASYUROMORPHIA 1 0 1 0 9 12 21 0 7 9 38DERMOPTERA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1DIDELPHIMORPHIA 0 0 0 3 3 15 21 0 18 5 44DIPROTODONTIA 6 0 6 2 12 15 29 1 18 11 65HYRACOIDEA 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3INSECTIVORA 6 0 6 37 47 69 153 0 5 6 170LAGOMORPHA 1 0 1 3 8 5 16 0 8 3 28MACROSCELIDEA 0 0 0 0 3 4 7 0 0 0 7MICROBIOTHERIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1MONOTREMATA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1NOTORYCTEMORPHIA 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2PAUCITUBERCULATA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PERAMELEMORPHIA 3 0 3 0 1 3 4 0 0 7 14

58

PERISSODACTYLA 1 1 2 4 4 3 11 1 1 0 15PHOLIDOTA 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 4PRIMATES 0 0 0 19 46 51 116 3 40 21 180PROBOSCIDEA 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2RODENTIA 44 0 44 68 96 166 330 5 247 39 665SCANDENTIA 0 0 0 0 2 4 6 0 1 0 7SIRENIA 1 0 1 0 0 4 4 0 0 0 5XENARTHRA 0 0 0 0 3 5 8 0 2 6 16 Subtotal 83 4 87 180 340 610 1130 74 602 240 2133

Class Aves - ptice Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANSERIFORMES 5 0 5 5 7 14 26 0 8 0 39APODIFORMES 2 0 2 9 12 14 35 0 22 7 66APTERYGIFORMES 0 0 0 0 1 3 4 0 0 0 4CAPRIMULGIFORMES 0 0 0 3 2 3 8 0 9 5 22CASUARIIFORMES 2 0 2 0 0 2 2 0 1 0 5CHARADRIIFORMES 4 0 4 6 7 21 34 0 28 1 67CICONIIFORMES 5 0 5 4 8 9 21 0 9 1 36COLUMBIFORMES 13 1 14 12 14 34 60 1 34 1 110CORACIIFORMES 1 0 1 2 3 21 26 0 25 3 55CUCULIFORMES 2 0 2 2 2 7 11 0 10 0 23FALCONIFORMES 1 0 1 9 4 26 39 0 31 1 72GALLIFORMES 2 1 3 7 14 52 73 0 31 2 109GRUIFORMES 22 1 23 5 20 29 54 0 17 5 99PASSERIFORMES 40 0 40 74 166 323 563 1 385 42 1031PELECANIFORMES 1 0 1 2 2 11 15 1 5 0 22PICIFORMES 0 0 0 3 4 8 15 0 28 2 45PODICIPEDIFORMES 2 0 2 2 0 2 4 0 1 0 7PROCELLARIIFORMES 3 0 3 13 9 33 55 0 15 4 77PSITTACIFORMES 19 0 19 15 34 45 94 0 30 0 143RHEIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2SPHENISCIFORMES 0 0 0 0 3 7 10 0 2 0 12STRIGIFORMES 4 0 4 7 9 11 27 0 20 5 56TINAMIFORMES 0 0 0 2 0 5 7 0 4 0 11TROGONIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 10 0 10 Subtotal 128 3 131 182 321 680 1183 3 727 79 2123

Class Reptilia - gmazovi Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCROCODYLIA 0 0 0 4 3 3 10 2 0 1 13RHYNCHOCEPHALIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SAURIA 11 1 12 15 15 69 99 0 24 34 169SERPENTES 3 0 3 13 14 28 55 0 9 12 79TESTUDINES 7 0 7 24 47 60 131 1 41 12 192 Subtotal 21 1 22 56 79 161 296 3 74 59 454

Class Amphibia - vodozemci Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANURA 5 0 5 22 29 56 107 1 18 45 176CAUDATA 0 0 0 3 8 26 37 1 7 8 53GYMNOPHIONA 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2 Subtotal 5 0 5 25 38 83 146 2 25 53 231

Class Cephalaspidomorphi Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalPETROMYZONTIFORMES 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12 Subtotal 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12

Class Elasmobranchii Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCARCHARINIFORMES 0 0 0 1 3 5 9 4 24 3 40 HEXANCHIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 2LAMNIFORMES 0 0 0 0 0 3 3 0 3 4 10MYLIOBATIFORMES 0 0 0 0 5 4 9 0 1 5 15ORECTOLOBIFORMES 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2PRISTIFORMES 0 0 0 1 6 0 7 0 0 0 7PRISTIOPHORIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1RAJIFORMES 0 0 0 0 2 1 3 0 3 2 8RHINOBATIFORMES 0 0 0 1 0 1 2 0 0 0 2SQUALIFORMES 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1 3SQUATINIFORMES 0 0 0 0 1 2 3 0 1 1 5 Subtotal 0 0 0 3 17 19 39 4 35 17 95

Class Actinopterygii Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalACIPENSERIFORMES 0 0 0 6 11 8 25 0 2 0 27ATHERINIFORMES 1 0 1 6 5 31 42 0 8 28 79BATRACHOIDIFORMES 0 0 0 0 0 5 5 0 0 0 5

59

BELONIFORMES 0 0 0 2 3 8 13 0 1 2 16CHARACIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 0 6 7CLUPEIFORMES 0 0 0 0 2 2 4 0 0 8 12CYPRINIFORMES 17 1 18 41 37 116 194 7 30 68 317CYPRINODONTIFORMES 10 5 15 18 20 25 63 0 3 11 92GADIFORMES 0 0 0 1 0 2 3 0 0 0 3GASTEROSTEIFORMES 0 0 0 1 0 1 2 0 0 4 6LOPHIIFORMES 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1OPHIDIIFORMES 0 0 0 0 0 7 7 0 0 1 8OSTEOGLOSSIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 2 1 4PERCIFORMES 45 5 50 55 28 135 218 5 40 55 368PERCOPSIFORMES 0 0 0 1 0 3 4 0 0 0 4PLEURONECTIFORMES 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2SALMONIFORMES 5 0 5 8 6 22 36 0 6 22 69SCORPAENIFORMES 1 0 1 3 2 5 10 0 0 2 13SILURIFORMES 1 0 1 8 7 22 37 0 4 24 66SYNBRANCHIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 0 4 5SYNGNATHIFORMES 0 0 0 1 1 35 37 0 0 10 47TETRAODONTIFORMES 0 0 0 0 0 3 3 0 0 5 8 Subtotal 80 11 91 152 126 431 709 12 96 251 1159

Class Sarcopterygii Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCOELACANTHIFORMES 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 Subtotal 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1

Class Echinoidea Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalECHINOIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Class Arachnida Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARANEAE 0 0 0 0 1 7 8 0 1 6 15OPILIONES 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PSEUDOSCORPIONIDA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2 Subtotal 0 0 0 0 1 9 10 0 1 7 18

Class Chilopoda Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalSCOLOPENDROMORPHA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 Subtotal 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1

Class Crustacea - rakovi Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalAMPHIPODA 3 0 3 7 5 56 68 0 0 0 71ANASPIDACEA 0 0 0 0 0 4 4 0 0 0 4ANOMOPODA 0 0 0 0 0 8 8 0 0 0 8ANOSTRACA 0 0 0 6 9 10 25 1 1 1 28CALANOIDA 1 0 1 4 0 47 51 0 0 19 71CONCHOSTRACA 0 0 0 0 0 4 4 0 0 0 4CYCLOPOIDA 1 0 1 1 0 6 7 5 0 0 13DECAPODA 1 0 1 24 48 96 168 0 0 7 176HALOCYPRIDA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1HARPACTICOIDA 0 0 0 0 0 18 18 3 0 1 22ISOPODA 0 1 1 7 9 22 38 0 0 2 41MICTACEA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1MISOPHRIOIDA 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2MYODOCOPIDA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1MYSIDACEA 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2NOTOSTRACA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1PODOCOPIDA 2 0 2 1 0 8 9 0 0 0 11THORACICA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 Subtotal 8 1 9 56 72 280 408 9 1 32 459

Class Insecta – kukci Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANOPLURA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1COLEOPTERA 17 0 17 10 15 27 52 0 3 0 72DERMAPTERA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1DIPTERA 3 0 3 1 2 1 4 0 0 0 7EPHEMEROPTERA 2 0 2 0 0 1 1 0 0 0 3GRYLLOBLATTARIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1HOMOPTERA 2 0 2 0 0 0 0 0 3 0 5HYMENOPTERA 0 0 0 3 0 142 145 0 6 1 152LEPIDOPTERA 38 0 38 8 38 129 175 0 46 25 284MANTODEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1ODONATA 2 0 2 13 55 39 107 0 17 11 137ORTHOPTERA 2 1 3 8 8 50 66 3 0 2 74

60

PHASMATOPTERA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1PLECOPTERA 1 0 1 0 0 2 2 0 0 1 4TRICHOPTERA 4 0 4 0 0 0 0 0 0 0 4 Subtotal 72 1 73 45 118 392 555 3 76 40 747

Class Merostomata Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalXIPHOSURA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4 Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4

Class Onychophora Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalONYCHOPHORA 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11 Subtotal 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11

Class Hirudinoidea – pijavice Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARHYNCHOBDELLAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1

Class Oligochaeta – maločetinaši Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalHAPLOTAXIDA 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6 Subtotal 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6

Class Polychaeta – mnogočetonaši Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalEUNICIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1NERILLIDA 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 Subtotal 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 2

Class Bivalvia – školjkaši Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalOSTREOIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1UNIONOIDA 31 0 31 52 26 4 82 1 59 6 179VENEROIDA 0 0 0 0 2 8 10 4 1 0 15 Subtotal 31 0 31 52 28 12 92 5 60 7 195

Class Gastropoda – puževi Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARCHAEOGASTROPODA 2 0 2 6 2 4 12 0 1 25 40BASOMMATOPHORA 7 0 7 9 5 15 29 0 11 4 51MESOGASTROPODA 57 3 60 39 101 196 336 3 26 170 595NEOGASTROPODA 0 0 0 0 0 4 4 0 3 22 29STYLOMMATOPHORA 194 9 203 116 101 248 465 11 136 292 1107 Subtotal 260 12 272 170 209 467 846 14 177 513 1822

Class Enopla Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalHOPLONEMERTEA 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6 Subtotal 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6

Class Turbellaria Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalTRICLADIDA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1 Subtotal 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1

Class Anthozoa Order EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalACTINARIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2GORGONACEA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 Subtotal 0 0 0 0 0 2 2 0 0 1 3

TOTAL FAUNA 690 33 723 924 1350 3155 5428 129 1884 1309 9474

61

Prilog 2. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti biljaka po kategorijama i prema razredima i redovima Class Bryopsida – prave mahovine

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total AMBLYSTEGIACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 0 3ARCHIDIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BRACHYTHECIACEAE 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1BRYACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BRYOXIPHIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1DALTONIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1DICRANACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1DITRICHACEAE 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2ECHINODIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2FABRONIACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2FISSIDENTACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1GRIMMIACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2HOOKERIACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2HYPNOBARTLETTIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1LESKEACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1NECKERACEAE 1 0 1 3 1 0 4 0 0 0 5ORTHOTRICHACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2POTTIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 0 0 2PTEROBRYACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2RHACHITHECIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SEMATOPHYLLACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1SPHAGNACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2TAKAKIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 Subtotal 2 0 2 10 15 11 36 0 0 0 38

Class Anthocerotopsida Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total ANTHOCEROTACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2 Subtotal 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2

Class Marchantiopsida – jetrenke

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total AITCHINSONIELLACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 CALYPOGEIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CEPHALOZIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 EXORMOTHECACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 FOSSOMBRONIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 JUNGERMANNIACEAE 0 0 0 0 2 4 6 0 0 0 6 LEJEUNEACEAE 0 0 0 6 7 3 16 0 0 0 16 LEPIDOZIACEAE 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2 PERSONIELLACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 PHYCOLEPIDOZIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 PLAGIOCHILACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 PLEUROZIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 RADULACEAE 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0 2 RICCIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 SCAPANIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 SCHISTOCHILACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2 SPHAEROCARPACEAE 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2 VANDIEMENIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 Subtotal 1 0 1 12 16 14 42 0 0 0 43

Class Coniferopsida – golosjemenjače

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total ARAUCARIACEAE 0 0 0 2 3 13 18 11 5 0 34 CEPHALOTAXACEAE 0 0 0 0 2 3 5 0 1 0 6 CUPRESSACEAE 0 1 1 3 12 21 36 2 14 3 56 PINACEAE 0 0 0 6 12 20 38 2 18 2 60 PODOCARPACEAE 0 0 0 2 8 16 26 7 10 25 68 SCIADOPITYACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 TAXACEAE 0 0 0 3 3 3 9 1 3 2 15 TAXODIACEAE 0 0 0 1 0 6 7 1 1 1 10 Subtotal 0 1 1 17 40 83 140 24 52 33 250

Class Ginkgoopsida – ginko

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total GINKGOACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 Subtotal 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1

62

Class Magnoliopsida – kritosjemenjače dvosupnice

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total ACANTHACEAE 0 0 0 1 1 5 7 1 2 0 10 ACERACEAE 0 0 0 0 1 1 2 3 0 5 ACTINIDIACEAE 0 0 0 1 2 8 11 3 1 0 15 AEXTOXICACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 AIZOACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 ALANGIACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3 AMARANTHACEAE 1 0 1 0 3 8 11 0 1 2 15 ANACARDIACEAE 0 2 2 11 14 53 78 1 7 16 104 ANCISTROCLADACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 ANISOPHYLLEACEAE 0 0 0 0 0 13 13 0 0 0 13 ANNONACEAE 1 0 1 12 26 93 131 6 23 9 170 APOCYNACEAE 5 0 5 7 19 33 59 2 8 4 78 AQUIFOLIACEAE 2 0 2 4 5 31 40 5 24 0 71 ARALIACEAE 0 0 0 21 17 62 100 6 8 12 126 ARISTOLOCHIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 ASCLEPIADACEAE 0 0 0 1 0 2 3 0 1 0 4 AVICENNIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 BALANOPACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 BALSAMINACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2 BEGONIACEAE 0 0 0 1 1 1 3 0 1 0 4 BERBERIDACEAE 0 0 0 1 0 3 4 0 1 0 5 BETULACEAE 0 1 1 2 0 1 3 1 3 0 8 BIGNONIACEAE 0 0 0 3 9 22 34 1 1 0 36 BOMBACACEAE 0 0 0 3 11 18 32 1 4 4 41 BORAGINACEAE 0 0 0 3 4 19 26 0 5 3 34 BRETSCHNEIDERACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 BRUNELLIACEAE 0 0 0 0 6 12 18 1 0 0 19 BUDDLEJACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 1 0 2 BURSERACEAE 0 0 0 1 4 47 52 3 16 3 74 BUXACEAE 0 0 0 1 1 2 4 0 2 0 6 BYBLIDACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 CACTACEAE 0 0 0 1 2 5 8 0 0 0 8 CAMPANULACEAE 6 0 6 4 3 7 14 0 3 0 23 CANELLACEAE 0 0 0 1 3 2 6 0 0 0 6 CAPPARACEAE 0 0 0 2 1 4 7 0 1 7 15 CAPRIFOLIACEAE 0 0 0 4 0 4 8 1 2 2 13 CARICACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CARYOCARACEAE 0 0 0 0 3 2 5 0 0 0 5 CARYOPHYLLACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 CECROPIACEAE 0 0 0 0 2 5 7 0 1 1 9 CELASTRACEAE 0 0 0 9 11 36 56 2 8 1 67 CEPHALOTACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CERCIDIPHYLLACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 CHLORANTHACEAE 0 0 0 0 2 2 4 0 0 0 4 CHRYSOBALANACEAE 1 0 1 8 8 14 30 0 0 1 32 CLETHRACEAE 0 0 0 1 0 3 4 1 1 1 7 COCHLOSPERMACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 COMBRETACEAE 0 1 1 2 11 16 29 0 6 2 38 COMPOSITAE 1 1 2 29 10 43 82 0 18 3 105 CONNARACEAE 0 0 0 1 2 3 6 0 2 1 9 CONVOLVULACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 CORNACEAE 0 0 0 2 0 8 10 0 0 0 10 CORYLACEAE 0 0 0 2 1 0 3 0 0 0 3 CRYPTERONIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CUCURBITACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CUNONIACEAE 1 0 1 2 5 11 18 4 2 0 25 DEGENERIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2 DICHAPETALACEAE 0 0 0 0 0 9 9 0 0 0 9 DIDIEREACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 DILLENIACEAE 0 0 0 2 0 6 8 0 0 0 8 DIPSACACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2 DIPTEROCARPACEAE 3 0 3 254 103 12 369 0 0 10 382 DROSERACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 EBENACEAE 0 0 0 14 14 44 72 3 1 4 80 ELAEAGNACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 ELAEOCARPACEAE 0 0 0 4 3 23 30 8 1 1 40 ERICACEAE 0 1 1 2 3 14 19 3 3 0 26 ERYTHROXYLACEAE 0 1 1 0 0 7 7 0 0 0 8 ESCALLONIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 2 EUCOMMIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 EUCRYPHIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2 EUPHORBIACEAE 2 1 3 31 39 147 217 12 31 4 267 FAGACEAE 0 0 0 8 15 41 64 4 5 19 92 FLACOURTIACEAE 2 0 2 9 22 48 79 5 7 7 100 GENTIANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 GERANIACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2 GESNERIACEAE 0 0 0 0 1 7 8 0 3 0 11 GOETZEACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 GOMORTEGACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 GOODENIACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3 GREYIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 GUTTIFERAE 0 0 0 7 16 77 100 4 2 11 117 HAMAMELIDACEAE 0 0 0 1 1 6 8 0 2 1 11 HERNANDIACEAE 1 0 1 2 1 2 5 0 4 2 12 HIPPOCASTANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 HOPLESTIGMATACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 HUACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 HUMIRIACEAE 0 0 0 0 3 2 5 0 0 0 5 ICACINACEAE 0 0 0 2 1 10 13 0 0 0 13

63

ILLICIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 2 0 0 4 IRVINGIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 IXONANTHACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 JUGLANDACEAE 0 0 0 0 4 9 13 0 1 0 14 LABIATAE 0 0 0 3 0 0 3 0 0 0 3 LACISTEMATACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 LAURACEAE 0 0 0 23 44 129 196 12 19 9 236 LECYTHIDACEAE 0 0 0 11 12 54 77 5 6 2 90 LEEACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 LEGUMINOSAE 6 1 7 48 132 365 545 10 66 25 653 LEITNERIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 LINACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 LOGANIACEAE 0 0 0 2 4 5 11 0 6 3 20 LORANTHACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 LYTHRACEAE 0 0 0 2 2 5 9 0 0 0 9 MAGNOLIACEAE 0 0 0 9 26 19 54 0 3 2 59 MALPIGHIACEAE 0 0 0 1 2 7 10 0 0 4 14 MALVACEAE 4 1 5 10 7 7 24 0 1 1 31 MEDUSAGYNACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 MEDUSANDRACEAE 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 2 MELASTOMATACEAE 0 0 0 19 29 91 139 2 12 6 159 MELIACEAE 0 0 0 14 17 113 144 2 45 2 193 MELIANTHACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2 MELIOSMACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 1 4 MENISPERMACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 2 0 4 MONIMIACEAE 0 0 0 7 2 4 13 0 2 0 15 MORACEAE 0 0 0 5 13 21 39 0 2 1 42 MORINGACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 MYOPORACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 1 2 MYRICACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 MYRISTICACEAE 0 0 0 4 8 142 154 5 27 7 193 MYRSINACEAE 0 0 0 16 16 40 72 2 12 18 104 MYRTACEAE 6 0 6 49 69 131 249 10 19 13 297 NEPENTHACEAE 1 0 1 5 11 35 51 7 3 7 69 NYCTAGINACEAE 0 0 0 1 6 2 9 0 1 1 11 OCHNACEAE 0 0 0 2 2 8 12 0 2 3 17 OLACACEAE 0 0 0 1 2 5 8 0 2 1 11 OLEACEAE 0 0 0 7 4 8 19 2 1 2 24 ONAGRACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 OPILIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 OXALIDACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2 PANDANACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 PIPERACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 6 1 7 PITTOSPORACEAE 1 0 1 4 9 11 24 1 2 0 28 PLATANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 PLUMBAGINACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2 PODOSTEMACEAE 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2 POLYGALACEAE 0 0 0 0 0 2 2 2 0 0 4 POLYGONACEAE 0 0 0 3 2 4 9 0 3 0 12 PORTULACACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 PROTEACEAE 1 0 1 4 8 24 36 4 4 0 45 QUIINACEAE 0 0 0 0 2 1 3 0 1 0 4 RHAMNACEAE 0 1 1 4 6 11 21 1 3 2 28 RHIZOPHORACEAE 0 0 0 3 2 6 11 0 2 2 15 RHOIPTELEACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 RHYNCHOCALYCACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 ROSACEAE 0 0 0 9 9 41 59 2 7 4 72 RUBIACEAE 4 0 4 34 51 183 268 3 21 17 313 RUTACEAE 6 0 6 17 39 47 103 5 9 4 127 SALICACEAE 0 0 0 1 2 4 7 0 0 0 7 SANTALACEAE 1 0 1 0 2 3 5 0 0 0 6 SAPINDACEAE 2 0 2 8 19 57 84 3 8 5 102 SAPOTACEAE 6 0 6 26 64 148 238 15 46 5 310 SARRACENIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 1 0 3 SCROPHULARIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 1 0 3 SCYTOPETALACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 0 3 SIMAROUBACEAE 0 0 0 0 2 10 12 0 0 0 12 SOLANACEAE 0 0 0 4 4 13 21 6 8 2 37 STAPHYLEACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3 STERCULIACEAE 3 2 5 11 10 34 55 1 3 2 66 STYRACACEAE 0 0 0 1 0 16 17 0 1 0 18 SYMPLOCACEAE 0 0 0 2 8 18 28 2 1 1 32 THEACEAE 0 1 1 16 9 50 75 7 5 1 89 THEOPHRASTACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2 THYMELAEACEAE 2 0 2 1 1 25 27 1 0 1 31 TICODENDRACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 TILIACEAE 0 0 0 2 7 17 26 6 1 6 39 ULMACEAE 0 0 0 2 2 7 11 0 2 0 13 UMBELLIFERAE 0 0 0 0 1 0 1 0 2 0 3 URTICACEAE 0 0 0 6 1 2 9 0 4 0 13 VERBENACEAE 0 0 0 4 6 35 45 1 3 1 50 VIOLACEAE 0 0 0 3 8 10 21 0 6 0 27 VOCHYSIACEAE 0 0 0 1 0 2 3 0 0 0 3 WINTERACEAE 0 0 0 0 2 3 5 0 0 0 5 ZYGOPHYLLACEAE 0 0 0 0 3 0 3 2 0 0 5 Subtotal 69 14 83 896 1110 3093 5099 203 610 298 6293

Class Liliopsida – kritosjemenjače jednosupnice

Family EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total

64

ALOACEAE 0 0 0 3 2 2 7 0 1 2 10 ANTHERICACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1 ARACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 ASPHODELACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 BURMANNIACEAE 0 0 0 3 0 0 3 0 0 0 3 COMMELINACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 CYPERACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1 DRACAENACEAE 1 0 1 0 8 3 11 0 0 1 13 ERIOCAULACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3 GRAMINEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 3 0 4 IRIDACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1 ORCHIDACEAE 0 0 0 6 10 4 20 0 3 0 23 PALMAE 0 2 2 62 60 98 220 16 36 34 308 PANDANACEAE 0 0 0 4 1 16 21 1 1 2 25 Subtotal 1 2 3 79 83 129 291 17 45 39 395

TOTAL PLANTS 73 17 90 1014 1266 3331 5611 244 707 370 7022

Documents

SMJERNICE ZA PROCJENU RIZIKA OD IZUMIRANJA ...hirc.botanic.hr/HBoD/doc/Hr-2001-IUCN Guidelines.pdf1 BOTANIČKI ZAVOD Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilište