Smjernice Kruzna Raskrizja-hrvatske Ceste

GRAĐEVINSKI FAKULTET

SVEUČILIŠTA U RIJECI

SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE KRUŽNIH RASKRIŽJA NA DRŽAVNIM CESTAMA

Naručitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o. Zagreb

Rijeka, srpanj 2014.

Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama _________________________________________________________________________________

2

NAZIV PROJEKTA: SMJERNICE ZA PROJEKTIRANJE KRUŽNIH RASKRIŽJA NA DRŽAVNIM CESTAMA

Naručitelj: HRVATSKE CESTE d.o.o. Vončinina 3 10 000 Zagreb Izvršitelj: Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci Ulica Radmile Matejčić 3 51000 Rijeka Broj elaborata: 361-08/14-01/03 2199-30-14-2 Koordinator za HC: Tomislav Cvetko, dipl. ing.građ. Radna grupa za izradu Smjernica:

izv. prof. Aleksandra Deluka-Tibljaš, mag.ing.aedif. prof. dr. Tomaž Tollazzi, mag.ing.aedif. dr.sc. Ivica Barišić, mag.ing.traff. Sergije Babić, mag.ing.aedif. Sanja Šurdonja, mag.ing.aedif. doc.dr. Marko Renčelj, mag.ing.aedif.

Ivana Pranjić, mag.ing.aedif.


3

SADRŽAJ 1. PREDMET I PRIMJENA SMJERNICA ................................................................. 5 1.1. Predmet smjernica ................................................................................. 5 1.2. Primjena smjernica ................................................................................. 5 2. REFERENTNI DOKUMENTI ................................................................................ 6 3. OSNOVNI POJMOVI ............................................................................................ 7 4. OPĆENITO O KRUŽNIM RASKRIŽJIMA ............................................................ 11

4.1. Značajke kružnih raskrižja .............................................................................. 11 4.1.1. Posebnosti kružnih raskrižja ................................................................... 11 4.1.2. Prednosti kružnih raskrižja ...................................................................... 11 4.1.3 Nedostaci kružnih raskrižja ..................................................................... 12

4.2. Podjela kružnih raskrižja ................................................................................. 12 4.2.1. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na lokaciju, veličinu i oblik ................ 12 4.2.2. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na namjenu ...................................... 14 4.2.3. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na broj krakova i voznih trakova ...... 14 4.2.4. Podjela s obzirom na način vođenja glavnih smjerova/prometnih tokova . 14

4.3. Prometna sigurnost u kružnim raskrižjima .................................................... 15 4.3.1. Sigurnost motoriziranih sudionika ............................................................ 15 4.3.2. Sigurnost nemotoriziranih sudionika ....................................................... 16 4.3.3. Sigurnost osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti .............. 18

4.4. Opća pravila za projektiranje kružnih raskrižja ............................................. 19 5. PLANIRANJE I PROJEKTIRNJE JEDNOTRAČNIH KRUŽNIH RASKRIŽJA ...... 23

5.1. Kriteriji za utvrđivanje pogodnosti određene lokacije za primjenu kružnog raskrižja ................................................................... 23

5.2. Propusna moć kružnih raskrižja ..................................................................... 28 5.2.1. Općenito ................................................................................................. 28 5.2.2. Podaci o jakosti prometa ......................................................................... 29 5.2.3. Propusna moć (kapacitet) kružnog raskrižja ............................................ 30 5.2.3.1. Empirijske metode procjene propusne moći kružnih raskrižja .............. 30 5.2.3.2. Analitičke metode procjene propusne moći kružnih raskrižja ................ 32 5.2.3.3. Mikrosimulacijske metode procjene propusne moći kružnih raskrižja ... 32 5.2.4. Utjecaj biciklističkog i pješačkog prometa na smanjenje propusne

moći kružnog raskrižja ............................................................................ 32 5.3. Izbor projektno-tehničkih elemenata kružnih raskrižja ................................. 34

5.3.1. Kružni kolnik i povozni dio središnjeg otoka ............................................ 34 5.3.2. Razdjelni otoci i površina za razdvajanje prometa na privozima .............. 37 5.3.3. Ulaz u kružno raskrižje ............................................................................ 38 5.3.4. Izlaz iz kružnog raskrižja ......................................................................... 40 5.3.5. Središnji otok .......................................................................................... 42

5.4. Horizontalno i visinsko vođenje kružnih raskrižja ......................................... 42 5.4.1. Horizontalno vođenje .............................................................................. 43 5.4.2. Visinsko vođenje ..................................................................................... 45 5.4.3. Poprečni nagib i vitoperenje kolnika ........................................................ 47


4

5.5. Preglednost kružnih raskrižja ......................................................................... 50 6. PLANIRANJE I PROJEKTIRNJE MINI KRUŽNIH RASKRIŽJA .......................... 54

6.1. Obilježja mini kružnih raskrižja ...................................................................... 54 6.1.1. Posebnosti mini kružnih raskrižja ............................................................ 54 6.1.2. Opravdanost izvedbe mini kružnih raskrižja ............................................ 55

6.2. Proračun propusne moći (kapaciteta) mini kružnih raskrižja ....................... 57 6.3. Određivanje projektno-tehničkih elemenata mini kružnih raskrižja ............. 57 6.4. Tlocrtno i uzdužno oblikovanje mini kružnih raskrižja ................................. 59

6.4.1. Tlocrtni elementi mini kružnih raskrižja .................................................. 59 6.4.2. Uzdužni tok i poprečni nagib mini kružnih raskrižja ................................ 60

6.5. Preglednost u mini kružnim raskrižjima ........................................................ 61 6.6. Prometna signalizacija i oprema u mini kružnim raskrižjima ....................... 61 7. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE MONTAŽNIH KRUŽNIH RASKRIŽJA .......... 62

7.1. Kriteriji opravdanosti izvedbe montažnih kružnih raskrižja ......................... 62

7.2. Proračun propusne moći montažnih kružnih raskrižja ................................. 64 7.3. Određivanje projektno-tehničkih elemenata montažnih kružnih raskrižja .. 64 7.4. Prometna signalizacija i oprema montažnih kružnih raskrižja ..................... 65 8. SIGNALIZACIJA, OPREMA I UREĐENJE KRUŽNIH RASKRIŽJA .................... 67 8.1. Prometna signalizacija kružnih raskrižja ....................................................... 67

8.1.1. Prometna signalizacija na jednotračnim kružnim raskrižjima ................... 67 8.1.2. Prometna signalizacija na mini kružnim raskrižjima ................................. 69 8.1.3. Prometna signalizacija na montažnim kružnim raskrižjima ...................... 70

8.2. Oprema kružnih raskrižja ................................................................................ 71 8.2.1. Razdjelni otoci – otoci za pješake ........................................................... 71 8.2.2. Pješački prijelazi i prijelazi biciklističkih staza .......................................... 72 8.2.3. Prilagodljivost kružnog raskrižja kretanju osoba s invaliditetom i

smanjene pokretljivosti ............................................................................ 73 8.2.4. Provozni dio središnjeg otoka ................................................................. 74 8.2.5. Boja i oblik cestovnih rubnjaka ................................................................ 74 8.2.6. Rasvjeta kružnog raskrižja ...................................................................... 75

8.3. Uređenje kružnih raskrižja .............................................................................. 76 8.3.1. Smjernice za krajobrazno uređenja kružnih raskrižja .............................. 76 8.3.2. Smjernice za postavljanje objekata/građevina kod uređenja

kružnih raskrižja ...................................................................................... 80 ZAKLJUČAK................................................................................................. 81 DODACI Dodatak A: Provjera opravdanosti primjene prometnog rješenja s kružnim raskrižjem Dodatak B: Proračun propusne moći kružnih raskrižja Dodatak C: Provjera provozne brzine kroz kružno raskrižje Dodatak D: Provjera provoznosti mjerodavnog vozila kroz kružno raskrižje Dodatak E: Provjera preglednosti kružnog raskrižja Dodatak F: Prometna signalizacija na kružnim raskrižjima – primjeri i specifikacija


5

1. PREDMET I PRIMJENA SMJERNICA Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama (dalje u tekstu Smjernice) se temelje na Smjernicama za projektiranje i opremanje raskrižja kružnog oblika – rotora iz 2002. godine, Institut prometa i veza, izrađenih za naručitelja: Hrvatske ceste d.o.o. te na smjernicama drugih država kao i iskustvima dosadašnje primjene kružnih raskrižja na području Hrvatske. 1.1. Predmet smjernica

U Smjernicama su obrazložena svojstva i tipovi kružnih raskrižja, analizirana je sigurnost motoriziranih i nemotoriziranih sudionika u prometu na kružnim raskrižjima te su dane opće preporuke za projektiranje kružnih raskrižja. Razrađena je metodologija za provjeru opravdanosti primjene kružnih raskrižja, mogući načini proračuna propusne moći kružnih raskrižja te geometrijski elementi kružnih raskrižja: horizontalno i visinsko vođenje, izbor elemenata kružnih raskrižja. Definiran je način izvođenja prometne signalizacije na kružnim raskrižjima, postavljanje opreme i općenito opremanje zone kružnog raskrižja kao i krajobrazno uređenje područja kružnog raskrižja. Predmet ovih Smjernica su urbana i izvan-urbana jednotračna kružna raskrižja. Dvotračna kružna raskrižja klasičnog tipa se u smislu preporuka u ovim smjernicama mogu smatrati iznimkom, odnosno, za izvedbu takvih raskrižja potrebno je posebno obrazloženje prema kriterijima za provjeru primjerenosti izvedbe kružnog raskrižja. Višetračna kružna raskrižja sa spiralnim tokom kružnog kolnika (turbo kružna raskrižja) načinom vođenja prometa su predmet posebnih smjernica. 1.2. Primjena smjernica Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama se moraju primjenjivati u postupcima planiranja i projektiranja jednotračnih kružnih raskrižja na državnim cestama. Obavezni dio postupka planiranja i projektiranja kružnih raskrižja, temeljem ovih Smjernica, je analiza opravdanosti primjene kružnog raskrižja. Analiza opravdanosti primjene kružnih raskrižja se vrši prema kriterijima i metodologiji opisanoj u Dodatku A ovih Smjernica u kojima je propisan i obavezni sadržaj analize. Analizu opravdanosti primjene kružnih raskrižja je potrebno izvršiti kod projektiranja rekonstrukcije nekog standardnog (trokrakog ili četverokrakog) raskrižja u kružno i kod projektiranja novog kružnog raskrižja. Analizu opravdanosti je isto tako potrebno provesti i kod planiranja kružnih raskrižja kada se radi o planovima nižeg reda, detaljnim urbanističkim planovima. Suglasnost na analizu opravdanosti izvedbe kružnog raskrižja izdaju Hrvatske ceste, a suglasnost je potrebno tražiti za sve ranije navedene slučajeve planiranja ili projektiranja kružnog raskrižja na državnim cestama (rekonstrukcija, novo raskrižje, DPU). Suglasnost na analizu opravdanosti primjene kružnog raskrižja je preduvjet za daljnju razradu projekta raskrižja ili pak predlaganje rješenja kada se radi o planskoj dokumentaciji. Na Slici 1.1. prikazan je postupak primjene Smjernica.


6

Slika 1.1. Postupak primjene Smjernica 2. REFERENTNI DOKUMENTI Pri izradi ovih smjernica korištena je stručna i znanstvena literatura, a kao temeljni referentni dokumenti su korišteni slijedeći dokumenti: - Smjernice za projektiranje i opremanje raskrižja kružnog oblika – rotora iz 2002. godine,

Institut prometa i veza, izrađenih za naručitelja: Hrvatske ceste d.o.o. - Tehnička specifikacija za javne ceste TSC 03.341:2011 – Krožna križišča, Republika Slovenija

Ministarstvo za promet, novembar 2011.

- CROW (1998), Publicatie 126: Eenheid in rotondes (Uniformity in roundabouts), CROW, Ede, Nizozemska

- FHWA (2010) Roundabouts: An Informational Guide - Second Edition, U. S. Department of Transportation. Federal Highway Administration , Washington D.C

- FHWA (2010) Mini-Roundabouts U. S. Department of Transportation. Federal Highway Administration , Washington D.C, SAD


7

3. OSNOVNI POJMOVI

Kružno raskrižje je kanalizirano raskrižje kružnog oblika s neprovoznim, djelomično ili u cijelosti povoznim/provoznim središnjim otokom i kružnim voznim trakom na koji se vežu tri ili više priključnih cesta u razini i u kojem se promet odvija u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu. Jednotračno kružno raskrižje je kružno raskrižje s jednim prometnim trakom na ulazima/izlazima i jednim kružnim kolničkim trakom. Dvotračno kružno raskrižje je kružno raskrižje s jednim ili dva prometna traka na ulazima i izlazima, pri kojem je dio kružnoga kolničkog traka ili cijeli kružni trak izveden u dva prometna traka. Montažno kružno raskrižje je kružno raskrižje kojega karakterizira privremenost rješenja. Postavljeno je u pravilu u gabaritu postojećeg klasičnog raskrižja, a izvodi se u građevinsko-prometnom smislu prema svim pravilima za projektiranje kružnih raskrižja. Mini kružno raskrižje je jednotračno kružno raskrižje s prevoznim središnjim otokom. Za razliku od standardnog jednotračnog kružnog raskrižja kod mini kružnog raskrižja središnji otok izveden je na način da omogućava prevoznost većim odnosno dužim motornim vozilima. Kružno raskrižje sa spiralnim tokom prometa – turbo kružno raskrižje je kanalizirano dvo ili trotračno kružno raskrižje s kružnim kolnikom spiralnog oblika, u kojeg se priključuju tri ili četiri priključne ceste, a vozni trakovi su međusobno odvojeni fizičkim barijerama na kolniku.. Urbano kružno raskrižje je raskrižje smješteno unutar izgrađenog urbanog prostora na kojem je predviđen promet motornih vozila, pješaka i/ili biciklista

Izvan-urbano kružno raskrižje je kružno raskrižje izvan izgrađenog urbanog prostora na kojem se odvija promet u pravilu motornih vozila i, eventualno, biciklista Kružna raskrižja složenih oblika su sva ona kružna raskrižja koja nemaju standardni kružni oblik i/ili su sastavljena od više (manjih) kružnih raskrižja (primjerice tzv. kružno raskrižje sa provoznim središnjim otokom -„hamburger“, dvojno kružno raskrižje - „dum-bbell“, dvojno kružno raskrižje sa povezanim središnjim otokom – „dog-bone“ i sl.) Kompaktno kružno raskrižje je termin kojim se uobičajeno označavaju mala i srednje velika urbana jedno ili višetračna kružna raskrižja. Vanjski polumjer (RV) je polumjer vanjskog ruba kružnog kolničkog traka. Unutarnji polumjer (RU) je polumjer unutarnjeg ruba kružnoga kolničkog traka. Kružni kolnički trak je kolnički trak kružnog oblika, po kojem voze vozila oko središnjeg otoka u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu. Vozila u kružnom toku imaju prednost pred vozilima koja ulaze u kružno raskrižje. Ulazni polumjer (RUL) je polumjer desnog ruba kolnika na ulazu u kružno raskrižje koji usmjeruje vozila prema kružnom voznom traku. Izlazni polumjer (RIZ) je polumjer desnog ruba kolnika na izlazu iz kružnog raskrižja koji usmjeruje vozila iz kružnoga voznog traka. Ulazni prometni tok čine vozila koja ulaze u kružno raskrižje., a izlazni prometni tok čine vozila koja izlaze iz kružnog raskrižja. Kružni prometni tok ili kružeći prometni tok čine vozila koja kruže po kružnim prometnim trakovima oko središnjeg otoka. Intenzitet kružnoga prometnog toka je različit na pojedinim dijelovima kružnog toka između prilaza.


8

Razdjelni otok - otok za pješake je uzdignuti element kružnog raskrižja koji ograničuje ulaz u kružno raskrižje i izlaz iz kružnog raskrižja, usmjeruje vozila u pravilnu krivulju ulaženja u kružno raskrižje i izlaženja iz kružnog raskrižja i omogućuje veću razinu sigurnosti pješaka i biciklista prilikom prelaženja preko kraka kružnog raskrižja. Oblik razdjelnog otoka ovisi o veličini kružnog raskrižja. Propusna moć raskrižja (kapacitet): predstavlja najveći broj vozila koja mogu proći u jedinici vremena kroz promatrani privoz (ulaz). Uobičajeno se izražava kao broj vozila u satu. Krak kružnog raskrižja je priključna cesta ili prometni trakovi s obje strane uzdignutog razdjelnog otoka za pješake, koji suprotni ili jednosmjerni promet (ulaz - izlaz) vode prema kružnom raskrižju ili iz kružnog raskrižja. Ulaz je područje kružnog raskrižja u kojem se prilazni vozni trak ulijeva u kružni kolnički trak. Ulaz može biti izveden u obliku lijevka ili trokuta. U području prilaza moraju vozila usporiti vožnju ili se zaustaviti, što ovisi o tome postoji li dostatni razmak među vozilima u kružnom toku. Izlaz je područje kružnog raskrižja na kojem vozila napuštaju kružno raskrižje Broj voznih trakova na prilazu svakoga kraka kružnog raskrižja i broj prometnih trakova u kružnom raskrižju osnovni su parametri za proračun propusnosti kružnog raskrižja. Iz broja prometnih trakova na prilazima kružnog raskrižja i u kružnom toku proizlazi osnovna podjela kružnih raskrižja na jednotračne i dvotračne (višetračne). Primjerice, ukoliko su između dva privoza unutar kružnog raskrižja ili na cijeloj duljini kružnog raskrižja dva (ili više) trakova nazivamo ih dvo- (ili više) tračnim kružnim raskrižjima.

Središnji otok je uzdignuta fizička prepreka kružnog, elipsastog ili drugog prometno prikladnog oblika, postavljena u sredini kružnog raskrižja, koja sprečava vožnju izravno kroz kružno raskrižje. Povozni dio središnjeg otoka je onaj dio središnjeg otoka koji zajedno s kružnim kolničkim trakom omogućuje vožnju kroz kružno raskrižje dugim vozilima (ima izgled kružnog prstena). Od kružnoga voznog traka se građevinski razlikuje po načinu oblikovanja. Slika 3.1.

Slika 3.1.: Povozni dio središnjeg otoka Provozni središnji otok je središnji otok kod kojega je moguća vožnja kroz sredinu otoka voznim trakom koji je u razini sa kružnim voznim trakom. Radi se o upuštenom središnjem otoku u kružnom raskrižju. Slika 3.2.

Slika 3.2.: Primjer provoznog dijela središnjeg otoka (za izvan gabaritna vozila)


9

Prevozni središnji otok je središnji otok koji je u cijelosti uzdignut u odnosu na kružni vozni trak i preko kojega mogu prelaziti, u pravilu, veća vozila. Primjenjuje se na mini kružnim raskrižjima kako bi se osigurala mogućnost nesmetanog prolaza za veća (duža) vozila. Slika 3.3. Slika 3.3.: Primjer prevoznog središnjeg otoka – mini kružno raskrižje

Prostor za čekanje (niša) je prostor između unutarnjeg ruba označenoga pješačkog prijelaza i vanjskog ruba kružnoga kolničkog traka; vozila ga na ulazu koriste za čekanje na prihvatljivu vremensku prazninu u kružećem toku, kako bi se mogla uključiti u njega, a na izlazu služi za propuštanje pješaka i biciklista.

Slika 3.4. a: Osnovni elementi urbanog kružnog raskrižja


10

Slika 3.4. b: Osnovni elementi izvan-urbanog kružnog raskrižja


11

4. OPĆENITO O JEDNOTRAČNIM KRUŽNIM RASKRIŽJIMA 4.1. Značajke kružnih raskrižja 4.1.1. Posebnosti kružnih raskrižja Posebnosti jednotračnih kružnih raskrižja, po kojima se ona razlikuju od uobičajenih raskrižja u razini, jesu:

a) kružna raskrižja su raskrižja s kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga prometnog toka;

b) prvenstvo prolaza na kružnim raskrižjima imaju vozila u kružnom toku u odnosu na vozila na prilazima u raskrižje;

c) vozilo na ulazu u kružno raskrižje se, u slučaju slobodnoga kružnog toka, ne zaustavlja već smanjenom brzinom ulazi u kružni tok što ima pozitivan učinak na okoliš (niže razine ispušnih plinova i buke) i kapacitet ovoga tipa raskrižja;

d) kružna raskrižja, bez obzira na tip i način izvedbe, omogućavaju vožnju samo malim brzinama i s velikim skretnim kutom prednjih kotača;

e) za pješake i bicikliste u kružnim raskrižjima vrijede jednaka pravila kao i u drugim raskrižjima;

f) u kružnim raskrižjima je zabranjena (a i nepotrebna) vožnja unatrag; g) dugim vozilima je tijekom vožnje kružnim tokom dopušteno koristiti i prošireni dio

kružnoga kolničkog traka (povozni dio središnjeg otoka) dok za druga vozila malih dimenzija za to nema potrebe.

4.1.2. Prednosti kružnih raskrižja Prednosti jednotračnih kružnih raskrižja pred ostalim raskrižjima u razini su, prije svega, u njihovim sljedećim osobinama:

a) znatno veća sigurnost prometa (manji broj konfliktnih točaka nego na klasičnim izravno kanaliziranim raskrižjima u jednoj razini, ne postoje konfliktne točke križanja i preplitanja, manje brzine pri eventualnom sudaru sa pješacima, nemogućnost vožnje kroz kružno raskrižje bez smanjene brzine…);

b) niža razine buke i emisija ispušnih plinova motornih vozila, c) manje posljedice prometnih nezgoda (nema čeonih sudara i sudara pod pravim

kutom); d) mogućnost propuštanja prometnih tokova velikih jakosti; e) kraće čekanje na prilazima (neprekinutost vožnje); f) manje zauzimanje prostora (nepotrebni su prometni trakovi za lijevo i desno

skretanje) pri jednakoj propusnoj moći – kao kod raskrižja u jednoj razini sa trakama za skretače uz istu razinu uslužnosti;

g) dobro rješenje za raskrižja s približno jednakim prometnim opterećenjem na glavnom i sporednom prometnom smjeru

h) dobro rješenje u raskrižjima s više krakova (pet ili više); i) manji troškovi održavanja (nego kod semaforiziranih raskrižja); j) dobro rješenje kao mjera za smirivanje prometa u urbanim sredinama; k) mogućnost dobrog uklapanja u okolni prostor, odnosno uređenja kružnog raskrižja; l) povoljniji utjecaj na okoliš u odnosu na semaforizirana raskrižja


12

4.1.3. Nedostaci kružnih raskrižja Nedostaci kružnih raskrižja su:

a) povećanjem broja voznih trakova u kružnom toku smanjuje se prometna sigurnost (suprotno od klasičnih raskrižja u jednoj razini) te je preporuka izvedba jednotračnih kružnih raskrižja;

b) veći broj kružnih raskrižja u nizu ne omogućava uvođenje koordiniranog prolaza kroz ista („zeleni val“);

c) poteškoće s pomanjkanjem prostora za izvedbu središnjeg otoka u već izgrađenim područjima;

d) kružna raskrižja većeg polumjera, nisu najprikladnije rješenje pred institucijama za slijepe i slabovidne osobe, pred domovima za starije osobe, bolnicama i zdravstvenim domovima i na svim onim mjestima gdje nemotorizirani sudionici u prometu zbog svojih privremenih ili trajnih fizičkih oštećenja ne mogu sigurno prelaziti raskrižja bez svjetlosnih signalizacijskih uređaja;

e) kružna raskrižja većeg polumjera, nisu najprikladnije rješenje pred dječjim vrtićima i školama i na drugim mjestima na kojima se kreće veliki broj djece (koja obično idu u većim skupinama ili u koloni);

f) problemi pri velikom intenzitetu biciklističkog i/ili pješačkog prometa, koji presijeca jedan ili više krakova jednotračnoga kružnog raskrižja;

g) lošije rješenje pri velikom intenzitetu lijevih skretanja; h) naknadna semaforizacija ne utječe bitno na povećanje propusne moći; i) produljenje putanja vozila i pješaka u odnosu na izravno kanalizirana raskrižja; j) tokovi koji skreću ulijevo iz suprotnih smjerova nepotrebno se presijecaju, tj. prepliću,

što nije slučaj kod izravno kanaliziranih raskrižja. Zbog svega navedenog potrebno je provjeriti primjerenost primjene kružnog raskrižja kod izgradnje novog ili rekonstrukcije postojećeg klasičnog raskrižja. Primjerenost izvedbe kružnog raskrižja se treba provjeravati na temelju kriterija definiranih u Dodatku A ovih smjernica. 4.2. Podjela kružnih raskrižja 4.2.1. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na lokaciju, veličinu i oblik S obzirom na lokaciju, veličinu i vrstu prometa koja se na njima odvija mogu se kružna raskrižja podijeliti na urbana i izvan-urbana raskrižja. U tablicama u nastavku su prikazane osnovne podjele raskrižja s obzirom na veličinu vanjskog polumjera te okvirni kapaciteti različitih tipova kružnih raskrižja. Navedeni kapaciteti predstavljaju aproksimativne vrijednosti za jednotračna kružna raskrižja sa jednoliko opterećenim privozima. Podaci iz tablica se mogu smatrati informativnim, za rješavanje konkretnog primjera obavezno je provjeriti prometne pokazatelje kao i primijenjene projektno-tehničke elemente.

URBANA KRUŽNA RASKRIŽJA

Tip kružnog raskrižja Vanjski polumjer (m) Okvirni kapacitet (voz/dan)

Mini urbano 7,0-12,5 10.000 (15.000)

Malo urbano 11,0-17,5 15.000 (18.000)

Srednje veliko urbano 15,0-20,0 20.000 (22.000)


13

a) Mini kružna raskrižja; primjenjuju se u izgrađenoj urbanoj sredini s namjenom smirivanja prometa. Očekivana brzina motornih vozila je do 25 km/h. Zbog malih dimenzija mini kružnih raskrižja, razdjelni otoci mogu biti montažni, a njihove dimenzije su manje od najmanjih dopuštenih dimenzija za mala i srednje velika kružna raskrižja. U usporedbi s drugim nesemaforiziranim raskrižjem, mini kružno raskrižje ima, u pravilu, veću propusnu moć i znatno veći stupanj prometne sigurnosti svih sudionika u prometu, a ujedno i manje troškove izvedbe.

b) Mala urbana kružna raskrižja; u načelu se izvode samo u urbanim sredinama. Očekivana brzina vožnje kroz mala kružna raskrižja je do 30 km/h. Veoma često se ovakva kružna raskrižja izvode na ulazima u manja naselja, gdje, pored upozorenja vozačima o promjeni uvjeta vožnje, nude i velike mogućnosti arhitektonskog i drugog oblikovanja okolice i središnjeg otoka.

c) Srednje velika urbana kružna raskrižja; općenito se grade na jače prometno opterećenim raskrižjima u urbanim sredinama. Projektno–tehnički elementi moraju biti izabrani tako da omogućuju najveće brzine do 40 km/h.

Pješački i biciklistički promet je u zoni urbanih kružnih raskrižja potrebno voditi na posebnim površinama odvojeno od tokova motornog prometa.

S obzirom na specifičnosti projektiranja mini kružnih raskrižja ovaj tip kružnih raskrižja je posebno obrađen u Poglavlju 6 ovih Smjernica.

IZVANURBANA KRUŽNA RASKRIŽJA

Tip kružnog raskrižja Vanjski polumjer (m)

Okvirni kapacitet (voz/dan)

Srednje veliko izvanurbano 17,5 – 22,5 22.000 (24.000)

Veliko izvanurbano >25 -

a) Srednje velika kružna raskrižja; izvode se na križanjima javnih cesta izvan izgrađenih urbanih područja, na prometno opterećenim raskrižjima i na raskrižjima gdje su velike brzine i smanjena sigurnost odvijanja prometa. U raskrižju je uobičajena brzina kretanja 40 km/h. Na ovim raskrižjima u pravilu nije predviđeno kretanje pješaka, a bicikliste je poželjno voditi izdvojenim biciklističkim stazama, a preko privoza prijelazima na kojima biciklisti nemaju prednost prolaza.

b) Velika kružna raskrižja; izvode se u iznimnim slučajevima, obično na autocestovnim pristupima gradovima (ili raskrižju dviju autocesta). Biciklistički promet i promet pješaka vodi se odvojeno i nije sastavni dio takvih kružnih raskrižja.

Projektiranje velikih kružnih raskrižja i kružnih raskrižja složenih oblika zahtijeva poseban pristup i navedeni tipovi kružnih raskrižja nisu predmet ovih smjernica.


14

4.2.2. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na namjenu

Prema namjeni, dijele se kružna raskrižja u tri skupine:

� kružna raskrižja za smirivanje prometa (u urbanim područjima intenzivne izgrađenosti i prijelaznim urbanim područjima)

� kružna raskrižja za ograničavanje prometa (u urbanim sredinama, na mjestima gdje se želi ograničiti promet i s prikladnim geometrijskim elementima postići maksimalnu dopuštenu ili unaprijed propisanu propusnu moć)

� kružna raskrižja za postizanje što veće propusne moći uz dostatnu prometnu sigurnost (samo izvan urbanih sredina).

4.2.3. Podjela kružnih raskrižja s obzirom na broj krakova i voznih trakova S obzirom na broj krakova, kružna raskrižja se dijele na:

� trokraka � četverokraka � peterokraka i višekraka

4.2.4. Podjela s obzirom na način vođenja glavnih smjerova/ prometnih tokova S obzirom na način vođenja glavnih smjerova/prometnih tokova se dijele na:

- prometni tokovi u razini - prometni tokovi izvan razine

Pri vođenju prometnih tokova u razini razlikujemo dva načina izvedbe priključaka (traka za skretanje)

- trake za skretanje u kružnom raskrižju - izvedba traka za skretanje izvan kružnog raskrižja (eng. by-pass)

Osim prema navedenim kriterijima razlikujemo još i kružna raskrižja izvedena kao trajna građevinska rješenja i montažna kružna raskrižja. Posebnosti montažnih kružnih raskrižja su predmet Poglavlja 7 u ovim Smjernicama.


15

4.3. Prometna sigurnost u kružnim raskrižjima 4.3.1. Sigurnost motoriziranih sudionika u prometu Sa stanovišta osiguravanja prometne sigurnosti glavna prednost jednotračnih kružnih raskrižja, u odnosu na standardna trokraka ili četverokraka raskrižja, je nepostojanje konfliktne zone unutar raskrižja te eliminacija konfliktnih točaka prvog reda (križanje) i drugog reda (preplitanje). Ujedno se ovakvim rješnjem raskrižja smanjuje ukupni broj konfliktnih točaka trećeg reda (izlijevanje, ulijevanje) (sl. 4.3.1.).

Slika 4.3.1.: Konfliktne točke kod standardnog četverokrakog i jednotračnog kružnog raskrižja

Teoretski klasično četverokrako raskrižje ima 32 potencijalne konfliktne točke (16 križanja, 8 izlijevanja i 8 ulijevanja), a jednotračno četverokrako kružno raskrižje svega 8 potencijalnih konfliktnih točaka (4 ulijevanja i 4 izlijevanja) (sl. 4.3.1.). U kružnim raskrižjima je moguće očekivati nekoliko vrsta prometnih nezgoda koje nisu svojstvene klasičnim tipovima raskrižja (sl. 4.3.2.), a i posljedice prometnih nezgoda u kružnim raskrižjima su različite od onih na klasičnim raskrižjima. Prometne nezgode u kružnim raskrižjima imaju lakše posljedice od onih na klasičnim raskrižjima i u pravilu bez smrtno stradalih i teže ozlijeđenih osoba. Posljedica je to činjenice da se u kružnim raskrižjima ne događaju čeoni sudari kod kojih su najteže posljedice. Kod kružnih raskrižja su sudari među vozilima uglavnom bočni pod oštrim kutom ili se događaju kao posljedica nalijetanja vozila sa stražnje strane.


16

Slika 4.3.2.: Prometne nesreće u kružnom raskrižju

Sudari između motornih vozila i biciklista (pješaka) koji prelaze krak kružnog raskrižja su isti kao i kod klasičnih raskrižja, ali su posljedice sudara u pravilu lakše uslijed manje brzine vozila na ulazu i izlazu kružnog raskrižja. Tipične vrste prometnih nesreća u kružnom raskrižju su:

1. pretjecanje ispred kružnog raskrižja 2. sudar sa biciklistom/pješakom 3. sudar na ulazu 4. sudar pri promjeni voznog traka 5. nalet straga pri ulazu u kružno raskrižje 6. nalet straga pri izlazu iz kružnog raskrižja 7. nalet na središnji otok 8. nalet na razdjelni otok pri izlazu iz kružnog raskrižja 9. izlijetanje iz kružnog kolničkog traka 10. prevrtanje 11. nalet na razdjelni otok pri ulazu u kružno raskrižje 12. zanošenje (klizanje) vozila pri izlazu iz kružnog raskrižja 13. vožnja u suprotnom smjeru od kretanja prometa u kružnom raskrižju

4.3.2. Sigurnost nemotoriziranih sudionika Prometna sigurnost nemotoriziranih sudionika, pješaka i biciklista, u zoni kružnog raskrižja je ovisna prvenstveno o primjerenoj izvedbi vertikalne i horizontalne signalizacije i razdjelnih otoka kao i načina vođenja biciklističkog prometa u zoni kružnog raskrižja. Sva križanja pješaka i biciklista sa motornim prometom je potrebno predvidjeti pod pravim kutom kako bi se osigurala preglednost. Na ovaj način se postiže da su jedine konfliktne točke na mjestu prijelaza preko krakova kružnog raskrižja, a i na tim su mjestima pješaci (i biciklisti) dijelom zaštićeni i razdjelnim otocima.


17

Općenito se izvode dva načina vođenja biciklista u zoni kružnog raskrižja: (sl. 4.3.3.)

- samostalno (odvojeno) vođenje biciklističkog prometa biciklističkom stazom (paralelno sa rubom kružnog raskrižja ili u obliku koncentričnog kruga);

- zajedničko vođenje motornog i biciklističkog prometa (na istim prometnim površinama).

Slika 4.3.3.: Dva načina vođenja biciklista u zoni kružnog raskrižja Samostalno vođenje biciklista u području kružnog raskrižja najsigurniji je način vođenja biciklističkog prometa. Takav način je prostorno i financijski zahtjevniji jer traži dodatnu izgradnju u zoni raskrižja, ali značajno doprinosi unaprjeđenju prometne sigurnosti. Vođenje bicklista preko krakova kružnih raskrižja razlikuje se ovisno o smještaju kružnog raskrižja. Uobičajeno je da biciklistička staza bude smještena bliže uz kružni kolnik (Slika 4.3.4.). Pješački se prijelaz u tom slučaju smješta na kraku dalje od samog kružnog traka. Biciklisti se pri prijelazu kraka kružnog raskrižja moraju obavezno zaustaviti.

Slika 4.3.4.: Prijelaz biciklističke staze preko kraka kružnog raskrižja Na izvanurbanom kružnom raskrižju (gdje se očekuje slabiji intenzitet biciklističkog prometa i gdje nema pješačkog prometa) prijelaz biciklista preko prometnog traka (kraka kružnog raskrižja) predviđa se na udaljenosti preporučljivo ne manjoj od 10 m od vanjskog ruba


18

kružnog traka. Na ovaj se način daje prednost motornim vozilima i pri ulazu i pri izlazu iz kružnog raskrižja. Biciklisti se pri prijelazu kraka kružnog raskrižja moraju obavezno zaustaviti. Za odabir načina vođenja biciklističkog prometa u zoni kružnog raskrižja bitno je uzeti u obzir:

- količinu i strukturu motornog pometa - količinu biciklista na kružnom raskrižju - položaj kružnog raskrižja u cestovnoj mreži naselja.

Rješenje je potrebno uskladiti sa preporukama o načinu vođenja biciklističkog prometa u području kružnog raskrižja prema važećoj regulativi za biciklističku infrastrukturu na državnim cestama. 4.3.3. Sigurnost osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti Najranjivija skupina sudionika u prometu su osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, te im stoga treba posvetiti posebnu pozornost i kod planiranja i projektiranja kružnih raskrižja. Pješački prijelazi na kružnom raskrižju moraju biti prilagođeni kretanju osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivost, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13). Pri planiranju i projektiranju kružnih raskrižja potrebno je posebno voditi računa o slabovidnim pješacima u zoni raskrižja jer na ovim raskrižjima, za razliku od semaforiziranih, njihovo vođenje kroz raskrižje nije moguće riješiti pomoću zvučnih signala. Da bi sigurno prošle kroz raskrižje, ove osobe moraju obaviti četiri radnje u kružnim raskrižjima: pronaći pješački prijelaz, “otkriti“ sigurnu prazninu u prometu kada mogu prijeći , pronaći upušteni dio u razdjelnom otoku te pronaći odgovarajući nogostup na suprotnoj strani kako bi nastavile put. Kako bi se osiguralo kretanje osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti kroz kružno raskrižje u projektu se mora predvidjeti sljedeće:

- prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran skošenjem rubnjaka; - na skošenom rubnjaku izvedeno taktilno polje upozorenja za slijepe i slabovidne

osobe; - kod razdjelnih pješačkih otoka u razini kolnika označene taktilne crte vođenja za

slijepe i slabovidne osobe. Detaljnije o načinu rješavanja pješačkih prijelaza osoba sa invaliditetom na kružnim raskrižjima Poglavlje 8.2.3.


19

4.4. Opća pravila za projektiranje kružnih raskrižja Za izvedbu kružnog raskrižja potrebno je pri oblikovanju rješenja kružnog raskrižja zadovoljiti određene uvjete i obratiti posebnu pozornost na neke od oblikovnih elemenata: (1) Način vođenja privoza / krakova na kružnom raskrižju u pravilu mora biti izveden na način da os privoza bude okomita na tangentu osi kružnog traka u točki u kojoj se ove osi sijeku. Na ovaj se način doprinosi smanjenju brzine vozila pri uključivanju u kružno raskrižje te osigurava preglednost. Drugi element koji doprinosi kvalitetnom rješavanju ulaza u kružna raskrižja jest veličina ulaznog polumjera koja je direktno povezana sa brzinom vozila na ulazu u kružno raskrižje. Preveliki polumjeri omogućavaju neprimjereno velike brzine na ulazima, a premali mogućnost nalijetanja vozila na središnji otok. Tangencijalno vođenje privoza dovodi do neprepoznavanja prednosti kretanja kroz kružno raskrižje između vozila koja ulaze u kružno raskrižje i onih koja se njime kreću. Takvim se rješenjem ujedno omogućavaju velike brzine na ulazu u kružno raskrižje, nedovoljna preglednost na ulazu u raskrižje te mogućnost naletanja na vozila koja se kreću unutar raskrižja. (Slika 4.4.1.)

Slika 4.4.1.: Tangencijalno i okomito vođenje privoza kružnom raskrižju

(2) Širina ulaza u kružno raskrižje i duljina proširenja važan je element sigurnosti u kružnom raskrižju jer sam ulazak u raskrižje predstavlja najopasniju prometnu radnju u kružnom raskrižju koja se izvodi na relativno malom prostoru. Stoga oblik tog prostora ima iznimno značenje, kako zbog prometne sigurnosti (vožnja najmanjom mogućom brzinom i čekanje na prazan prostor za uključivanje u kružni tok) tako i zbog propusne moći (vremenske praznine). (3) Zakrivljenost putanje vozila (Slika 4.4.2.) kroz kružno raskrižje značajno utječe na prometnu sigurnost u ovom tipu raskrižja. Krivulja kretanja mora imati oblik dvostruke „S“ krivine (sastavljene od 3 međusobno usklađene krivulje). Veća zakrivljenost krivulje znači manju brzinu vožnje na ulazu i veći stupanj prometne sigurnosti za pješake. Na zakrivljenost krivulje možemo utjecati na slijedeća dva načina: - mijenjanjem veličine središnjeg otoka (što je u praksi često neizvedivo) - oblikovanjem razdjelnih otoka (lakše izvedivo) Za oblikovanje vanjskog ruba kružnog prometnog traka na ulazu i izlazu iz kružnog raskrižja potrebno je poštivati uobičajena pravila za projektiranje cesta.


20

Slika 4.4.2.: Zakrivljenost putanje vozila

Provjera brzine kretanja kroz kružno raskrižje je pri projektiranju ove vrste raskrižja važan element provjere prometne sigurnosti. Manje brzine motornog prometa u kružnom raskrižju uvjetuju mirniji tok prometa što omogućava pažljiviji odnos prema ostalim (nemotoriziranim) sudionicima u prometu. Na ovaj se način smanjuje mogućnost nastanka prometnih nesreća sa teškim posljedicama. (4) Veličina ulazne i izlazne krivine – veličina ulaznih i izlaznih polumjera ovise o veličini kružnog raskrižja i obliku razdjelnog otoka. Veličine izlaznih polumjera bi trebale uvijek biti veće od veličina ulaznih polumjera kako bi se osigurali što sigurniji uvjeti na ulazu u raskrižje te primjerena protočnost na izlazu iz kružnog raskrižja. Iznimno, veličina polumjera krivine na ulazu i izlazu iz kružnog raskrižja mogu biti jednake. Za oblikovanje vanjskog ruba voznog traka na ulazu u kružno raskrižje i izlazu iz kružnog raskrižja potrebno je koristiti opća pravila za projektiranje osovine ceste i rubova. Veličine ulazne i izlazne krivine u montažnim raskrižjima iste su kao kod kružnog raskrižja iste veličine u fiksnoj (trajnoj) izvedbi. Način izvedbe kružnog raskrižja ne smije utjecati na odabir geometrijskih elemenata ulaza i izlaza. (5) Pješaci i biciklisti na urbanim kružnim raskrižjima Prijelazi za pješake i bicikliste u kružnim raskrižjima uobičajeno se smještaju 4,5 do 10 m od ruba kružnog kolničkog traka. Na ovaj način se povećava sigurnost kretanja nemotoriziranih sudionika u prometa u zoni kružnog raskrižja te povećava propusnost raskrižja jer pješaci i biciklisti u manjoj mjeri ometaju uključivanje i isključivanje vozila u kružni tok. Na urbanim kružnim raskrižjima se prijelazi za bicikliste preko privoza raskrižju rješavaju tako da se smještaju na udaljenosti od kružnog raskrižja koja omogućava zaustavljanje jednog vozila na prostoru od ruba kružne kolne trake do prijelaza, a širina im je jednaka širini biciklističke trake ispred i iza prijelaza. Na izvanurbanim kružnim raskrižjima na kojima se očekuje manji broj biciklista i na kojima nema pješačkog prometa biciklistička staza se predviđa na udaljenosti od otprilike 10,0 m od


21

ruba kružne kolničke trake. Biciklistički se prijelaz izvodi okomito na os privoza. Ovakvo rješenje ukazuje na prednost prolaza motornog vozila i obavezu zaustavljanja biciklista. Pothodnici i nathodnici kao elementi unaprjeđenje prometne sigurnosti pješaka i biciklista u zoni kružnog raskrižja U kružnim raskrižjima u kojima se omogućava razvijanje većih brzina (kao što su velika jednotračna kružna raskrižja) ne preporuča se izvedba prijelaza za pješake i bicikliste u razini. Na takvim je raskrižjima potrebno provjeriti potrebu izvedbe pothodnika ili nathodnika ovisno o jakosti i strukturi motornog prometa, broja i osobina pješaka te položaja kružnog raskrižja u mreži cesta. Druga je mogućnost izvedba upozoravajuće svjetlosne signalizacije. (6) Razdjelni otoci Razdjelni otoci moraju biti oblikovani tako da osiguraju odvajanje prometa na ulazu i izlazu iz kružnog raskrižja. Razdjelni otoci moraju biti prilagođeni veličini kružnog raskrižja i željenoj brzini u kružnom raskrižju. Preporučljivo je da se na kružnim raskrižjima koriste razdjelni otoci trokutastog oblika. Preporučljivo je, također, da minimalna širina razdjelnog otoka trokutastog oblika, na mjestu gdje ga presijeca prijelaz za bicikliste ili pješački prijelaz, bude barem 2 m (najveća duljina muškog bicikla odnosno duljina dječjih kolica i osobe koja ih gura, povećana za sigurnosnu širinu), a minimalna širina na mjestu za postavljanje prometnoga znaka ovisna je o predviđenoj brzini u kružnom čvorištu (veličina prometnog znaka + sigurnosna širina). Ukoliko se ne može postići tražena širina moguće je izvesti razdjelni otok od segmentnih elemenata ili polegnutih rubnjaka. (7) Odvodnja na kružnom raskrižju Poprečni nagib kružnog kolnika prema van je najčešći način visinskog vođenja kružnog raskrižja. Tim načinom vođenja najlakše se postiže odgovarajuće odvodnjavanje, a jednostavan je i prijelaz između privoznih trakova i kružnog kolnika. Slabost nagiba prema van (negativni nagib) se mogu pokazati u uvjetima lošije prionljivosti između pneumatika i kolnika (kiša, poledica i sl.). Nagib prema van je nepovoljniji za preuzimanje centrifugalne sile koja djeluje na vozilo u kružnom toku. Posljedica je da kod velikih kružnih raskrižja u kojima je moguće razvijanje veće brzine unutar kružnog toka treba provjeriti stabilnost vozila u opisanim uvjetima, a takvo je rješenje potrebno provjeriti i u područjima sa izraženim zimskim uvjetima (zbog moguće pojave poledice i snijega). (8) Povozni dio središnjeg otoka u kružnom raskrižju Povozni dio središnjeg otoka u kružnom raskrižju mora biti oblikovan tako da odvraća vozače od kretanja po njemu (materijali različiti od onih na kolniku, tlakovci i sl), a istovremeno i tako da omogućava kretanje dugačkim vozilima (autobusi, kamioni). Izvodi se kod malih i srednje velikih kružnih raskrižja, širine 1-2m (ovisno u veličini središnjeg otoka). Spoj povoznog dijela središnjeg otoka i kružnog kolničkog traka se izvodi uz razliku u visini (denivelaciju) od 2-3 cm. (9) Prometna signalizacija kružnog raskrižja Prometna signalizacija u kružnom raskrižju postavlja se na način da bude jasna i dosljedna te da ne zbunjuje vozače pri prolasku kroz raskrižje. Rješenje prometne signalizacije mora biti usklađeno sa važećim Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama. (10) Rasvjeta kružnog raskrižja Zbog zadovoljavanja uvjeta sigurnosti prometa na cestama noću raskrižja moraju biti pravilno osvijetljena. Kod kružnog raskrižja osvijetljeni moraju biti ulazi u raskrižje i središnji otok. Svaki prilaz, odnosno izlaz iz raskrižja treba biti osvijetljen na odgovarajućoj udaljenosti od ulaska u raskrižje. Boja svjetlosti i visina svjetiljki moraju biti jednake na cijelom području raskrižja. Visina postavljanja određuje se prema uvjetima okolnog prostora. Kvaliteta rasvjete


22

raskrižja mora biti najmanje jednaka kvaliteti rasvjete glavnog prilaza, a preporučljivo je da bude jača. (11) Uređenje središnjeg otoka (hortikulturno uređenje, spomenici, fontane i drugi objekti u središnjem otoku) je od velikog utjecaja na prometnu sigurnost, jer nepravilno izvedeno uređenje može smanjiti njezinu razinu, a pravilno uređenje čak je povećava. Prilagođivanjem zemljišta (npr. sađenjem u središnjem otoku) moguće je jasnije upozoriti vozila da se približavaju kružnom raskrižju. Sakrivanjem vozila na suprotnoj strani kružnog raskrižja (vodeći računa o potrebnoj preglednosti), može se eliminirati konfuznost koju kod nekih vozača uzrokuje pogled na odvijanje prometa u cijelom kružnom raskrižju, spriječiti blještanje svjetala vozila koja ulaze u kružno raskrižje na nasuprotnom privozu te postići dobra pozadina za postavljanje prometne signalizacije.


23

5. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE JEDNOTRAČNIH KRUŽNIH RASKRIŽJA

5.1. Kriteriji za utvrđivanje pogodnosti određene lokacije za primjenu kružnog

raskrižja Projektiranju kružnog raskrižja prethodi utvrđivanje potrebe tj. pogodnosti određene lokacije za primjenu ovakvog tipa prometnog rješenja. U tom je postupku potrebno odgovoriti na pitanja: kada je primjerena izvedba kružnog raskrižja i zašto? Odluka o izvedbi kružnog raskrižja mora biti utemeljena na stručnoj procjeni temeljenoj i potkrijepljenoj argumentima. Procjena se treba temeljiti na jasno definiranim kriterijima. Više je kriterija koji trebaju biti ispunjeni kako bi se prišlo izvedbi kružnog raskrižja. U nastavku su prikazani kriteriji koje treba koristiti za procjenu primjerenosti izvedbe kružnih raskrižja. Moguće je uz navedene koristiti i dodatne kriterije ovisno o specifičnosti prometnog problema ili lokacije. Ukoliko se uvode dodatni kriteriji potrebno ih je obrazložiti kao i način na koji se vrši procjena po tim kriterijima. Definirano je osam osnovnih skupina kriterija koji se trebaju razmotriti prilikom procjene primjerenosti izvođenja kružnih raskrižja:

1. funkcionalni kriterij 2. prostorno-urbanistički kriterij 3. prometni kriterij (kriterij prometnog toka) 4. projektno-tehnički kriteriji 5. kriteriji prometne sigurnosti 6. kriterij propusne moći 7. okolišni kriterij 8. ekonomski kriteriji

1. Funkcionalni kriterij Funkcionalni kriterij treba odgovoriti na temeljno pitanje: Koja je primarna uloga raskrižja koje se razmatra u cestovnoj mreži i općenito? U ovom dijelu analizira se koja je vrsta raskrižja najprihvatljivija obzirom na njegovu ulogu u prometu.

Prilikom provjere opravdanosti primjene pojedine vrste prometnog rješenja raskrižja treba izvršiti analizu:

- primarne prometne funkcije raskrižja (ishodišno-odredišni promet ili tranzitni) - uloge raskrižja u mreži - položaja u odnosu na naselja (unutar ili izvan urbanog područja) - položaja raskrižja u široj prometnoj mreži - položaj raskrižja u nizu (koridoru ulice)

kako bi se utvrdilo da li je kružno raskrižje najbolje rješenje na određenoj lokaciji.


24

2. Prostorno-urbanistički kriterij Prostorno-urbanističkom analizom se ispituje prostorni potencijal lokacije na kojoj se predlaže kružno raskrižje te moguća osjetljivost određene zone na planirane promjene. Prostornim kriterijem se provjerava raspoloživost prostora s obzirom na odabrane geometrijske elemente raskrižja (vanjski polumjer). Potrebno je uzeti u obzir da li i koliko novog okolnog prostora se rješenjem zauzima te radi li se o izgrađenoj ili neizgrađenoj, javnoj ili privatnoj površini i sl. Nastoji se odgovoriti na pitanje: Da li na definiranoj lokaciji postoji dovoljno prostora za izvedbu kružnog raskrižja? Okolna izgradnja i urbani gabariti moraju se uzeti u obzir pri analizi promjena koje bi kružna raskrižja mogla donijeti, dosadašnjem korištenju vanjskog prostora i ulazima u okolne građevine. Posebno su osjetljivi prostori povijesnih urbanih jezgri kao i prostori kompaktnih urbanih struktura.

Tu se treba naći odgovor na drugo pitanje: Da li će se bitno promijeniti odnos korištenja gradskih struktura i pripadajućeg vanjskog prostora implementacijom kružnog toka na određenoj urbanoj lokaciji?

Ovo se pitanje odnosi samo na urbana kružna raskrižja, a ako je odgovor na to pitanje pozitivan, često će se isključiti primjena kružna raskrižja. U gradske strukture se nekad jednostavno ne bi trebala ugrađivati takva rješenja zbog urbanističkih razloga bez obzira na druge pozitivne procjene.

3. Prometni kriterij (kriteriji prometnog toka) Analiza prometnog toka obuhvaća provjeru okolnosti na predmetnom raskrižju, a koje se odnose na ukupnu razinu prometnog toka, i na smjer kretanja prometnog toka na raskrižju.

Obzirom na ukupnu razina prometnog toka, odabir primjene kružnog raskrižja opravdan je i preporučljiv prije svega u sljedećim slučajevima:

- na raskrižjima čije su prilazne ulice približno jednakog prometnog opterećenja, odnosno gdje nije izražena velika razlika između glavnog smjera i sporednih prometnih smjerova

- ukoliko je ukupna razina prometa na glavnom prometnom smjeru veća od 75% ukupnog prometa na raskrižju ne preporučuje se izgradnja kružnog raskrižja, osim iznimno, ukoliko je prevladavajući kriterij - kriterij prometne sigurnosti

- pješaci i biciklisti - kod primjene prometnih rješenja s kružnim raskrižjem mogu se pojaviti problemi u kapacitetu pri velikom intenzitetu biciklističkog i/ili pješačkog prometa, koji presijeca jedan ili više krakova kružnog raskrižja. U takvim slučajevima trebalo bi nemotorizirani promet provesti kroz raskrižje izvan razine ukoliko je moguće ili razmotriti primjenu drugog tipa raskrižja (semaforizirano).

Analiza ovih pokazatelja treba dati odgovor na pitanje: Koji tip raskrižja u postojećim i očekivanim okolnostima, obzirom na prometne tokove te razdiobu prometa po prilazima i smjerovima kretanja, predstavlja prihvatljivo rješenje?


25

4. Projektno-tehnički kriterij U skupini projektno-tehničkih pokazatelja analiziraju se okolnosti na predmetnom raskrižju koje su vezane uz geometriju raskrižja, položaj prilaznih ulica, broj prilaza i kut spajanja prilaznih ulica raskrižju. Za svaku predloženu vrstu raskrižja potrebno je izraditi kontrolu provoznosti mjerodavnog vozila. Za kontrolu provoznosti preporučuje se neki od programa s dinamičkim putanjama vozila, kojim se simulira vožnja kroz raskrižje. Raskrižje mora u svim smjerovima biti provozno, što znači podobno za prolaz mjerodavnih vozila u svim smjerovima kroz raskrižje, a svi priključni krakovi moraju biti dostupni (kompletnost raskrižja). Ovaj kriterij usko je vezan sa prethodnim, prometnim kriterijem, ali ipak ima dostatne različitosti, tako da ga možemo razmatrati kao samostalni kriterij. Obzirom na geometriju raskrižja, opredjeljenje za primjenu kružnog raskrižja opravdano je i preporučljivo prije svega u sljedećim slučajevima na raskrižjima:

- s većim brojem prilaza (pet i više) - ukoliko prostorni uvjeti to dopuštaju i uz uvjet da je zadovoljen kapacitet za prognoziranu količinu prometa na kraju planskog razdoblja.

- gdje se prilazi sijeku pod oštrim kutovima (raskrižja u obliku slova X, Y, A i K) - gdje su dva trokraka “T” raskrižja na kratkoj međusobnoj udaljenosti (prilazi u

obliku slova F i H)

Za kružna raskrižja u sredinama sa većim uzdužnim nagibima potrebno je provjeriti i visinske elemente - uzdužni nagibi privoza. Analiza ovih pokazatelja treba dati odgovor na pitanje: Koji tip raskrižja u postojećim i očekivanim okolnostima, obzirom na broj prilaza i geometriju raskrižja, uzdužne nagibe predstavlja prihvatljivo rješenje? 5. Kriterij prometne sigurnosti Provjera kriterija prometne sigurnosti je izuzetno važna kako za rekonstrukcije postojećih tako i kod izgradnje novih kružnih raskrižja.

Potrebno je analizirati da li je kružno raskrižje u postojećim uvjetima rješenje koje jamči sigurnost svim sudionicima u prometu? Sa stajališta sigurnosti prometa, preporuča se izvedba kružnih raskrižja na mjestima klasičnih četverokrakih raskrižja u slučajevima kod kojih se često događaju nezgode tipa frontalnog sudara (između vozila u pravcu i onoga koje skreće lijevo). Kružno raskrižje nije smisleno ukoliko je prevladavajući tip prometnih nesreća nalet vozila na vozilo straga pri desnom skretanju jer se ova vrsta nezgoda može javljati i u kružnim raskrižjima.

Provjera ovog kriterija izvodi se u svim situacijama, bez obzira da li se radi o rekonstrukciji postojećeg raskrižja ili novogradnji, jer propusnost i prometna sigurnost mogu u praksi biti obratno razmjerni. Posebno je provjera ovog kriterija značajna prilikom opredjeljenja za tip raskrižja (''klasično'' ili kružno). Kod analize ovog kriterija posebnu pažnju potrebno je posvetiti i nemotoriziranim sudionicima u raskrižju (pješaci, biciklisti, invalidi). Za svako konkretno raskrižje treba provesti analizu i dati odgovor na pitanje:


26

Da li je kružno raskrižje u postojećim i očekivanim okolnostima prometno sigurno rješenje? U sklopu ove točke, pri rekonstrukciji postojećih raskrižja, obavezna je analiza stanja sigurnosti prometa na raskrižju za protekli period od 5 godina (iznimno 3 godine) prema evidenciji prometnih nesreća nadležne uprave prometne policije. 6. Kriteriji propusne moći Za svaku analiziranu vrstu raskrižja i poznatu raspodjelu prometnog opterećenja po smjerovima kretanja neophodno je izvršiti provjeru propusne moći i kvalitete protoka prometa (razina uslužnosti). Raskrižje određene vrste moguće je primijeniti ako je ukupni odnosno maksimalni dnevni intenzitet prilaznog prometa manji od granične vrijednosti koju raskrižje može propustiti. Pri proračunu propusne moći novog kružnog raskrižja potrebno je uzeti u obzir predviđena prometna opterećenja na kraju planskog razdoblja. Proračune je potrebno izraditi za vršna opterećenja, izraženo postotkom prosječnoga dnevnog prometa. Postotak je određen na osnovi poznatih podataka o mijenjanju prometnih opterećenja na tom području.

Analiza propusne moći raskrižja, odnosno provjera razine uslužnosti raskrižja za danas i na kraju planskog razdoblja jedan je od najbitnijih elemenata analize opravdanosti. Za provjeru propusne moći kružnog raskrižja mogu se koristiti empirijske, računske i analitičke metode proračuna. Budući da su analitičke metode dosta složene za upotrebu, danas se u praksi najčešće koriste računalni programi za proračun propusne moći i simulaciju prometa na raskrižju . Na osnovi dobivenih rezultata odgovorna stručna osoba može za svaku predloženu vrstu raskrižja vrednovati kvalitetu protoka prometa na raskrižju. Bez proračuna razine uslužnosti raskrižja (posebice onih raskrižja koja imaju ili na kojima se očekuju velika prometna opterećenja) ne bi se smjelo ići u primjenu bilo kojeg rješenja.

Provjerom kriterija propusne moći je potrebno odgovoriti na pitanje: Da li će predloženo rješenje raskrižja zadovoljavati prometne potrebe na određenoj lokaciji na kraju planskog razdoblja? Načini proračuna propusne moći detaljno su prikazani u DODATKU B i vrijede za rekonstrukciju standardnog raskrižja u kružno kao i za novo projektirana kružna raskrižja koja su obuhvaćena ovim Smjernicama. 7. Okolišni kriteriji Okolišnim kriterijima je potrebno odgovoriti na pitanje da li i koliko izvedba kružnog raskrižja doprinosi unaprjeđenju stanja okoliša zone raskrižja i šire zone? Kružna raskrižja se pokazuju kao ekološki prihvatljivija rješenja od standardnih (i semaforiziranih), a pokazatelji kojima se mjeri pozitivan ekološki efekt ovog tipa raskrižja na okoliš je: potrošnja goriva, emisija štetnih tvari i buka. Rezultati više recentnih istraživanja pokazuju kako prometna rješenja s kružnim raskrižjem mogu značajno pridonijeti očuvanju okoliša u smislu smanjenja potrošnje goriva, emisije štetnih tvari te buke.

Stoga se u ovoj analizi usvaja prednost primjene prometnih rješenja s kružnim raskrižjem u smislu ekoloških pokazatelja te se ovi pokazatelji neće prikazivati u matrici vrednovanja.


27

U slučaju da je opravdano postaviti pitanje prednosti kružnih raskrižja po ovom kriteriju, potrebno je provesti provjeru koristeći neki od simulacijskih programa koji omogućavaju modeliranje potrošnje goriva na raskrižju.

8. Ekonomski kriterij Ekonomski kriterij ima za cilj odgovor na pitanje ekonomske isplativosti izvedbe kružnog raskrižja na nekoj lokaciji. U cilju utvrđivanja ekonomičnosti rješenja kružnog raskrižja najbolje ga je usporediti sa mogućim drugim rješenjima: semaforiziranim ili deniveliranim raskrižjem. Pod ekonomski kriterijima misli se na ekonomsku opravdanost predlaganog rješenja odnosno traže se odgovori na sljedeća dva pitanja:

Koliki će biti troškovi (izvedbe i održavanja) kružnog raskrižja u usporedbi s standardnim kanaliziranim ili standardnim kružnim raskrižjem? te, Koliko će uštedjeti cjelokupno društvo zbog smanjenja broja prometnih nezgoda? Ukoliko postoji dovoljno podataka o troškovima društva - troškovi korisnika (trošak zakašnjenja), odnosno dobit (ušteda u vremenu putovanja, gorivu) te troškovi prometne sigurnosti (zbog posljedica prometnih nesreća) - poželjno je cost-benefit analizom odrediti gospodarsku opravdanost pojedinog rješenja. Ukoliko ne postoje pouzdani podatci i da bi se procijenilo smanjenje navedenih društvenih troškova, onda se vrednovanje po gospodarskim pokazateljima može pojednostaviti i svesti na vrednovanje kapitalnih (investicijski) troškova te operativnih troškova i troškova održavanja.

Vrednovanje opravdanosti primjene kružnog raskrižja provjerava se kroz analizu osam opisanih kriterija. U svakom primjenjivom slučaju, bilo da se radi o planiranju novoga ili preuređenju postojećeg raskrižja, potrebno je usporediti inačice rješenja prema svim ovdje obrađenim pokazateljima.

Za prihvaćanje prijedloga o primjeni prometnog rješenja s kružnim raskrižjem mora biti pozitivno ocijenjen što veći broj pokazatelja, a neki od njih obavezno, u prvom redu pokazatelj prometne sigurnosti i propusne sposobnosti raskrižja.

Provjeru opravdanosti primjene kružnom raskrižja na nekoj lokaciji potrebno je obavezno provesti na temelju metodologije razrađene u DODATKU A ovih smjernica.


28

5.2. Propusna moć kružnog raskrižja 5.2.1. Općenito Propusna moć (kapacitet) kružnog raskrižja (C) kazuje koliko vozila prođe kružno raskrižje u jedinici vremena bez obzira na duljinu čekanja. Dva glavna faktora koja utječu na propusnu moć kružnog raskrižja su:

- promet na svakom pojedinom ulazu u kružno raskrižje - promet u samom kružnom raskrižju.

Osim navedenog na propusnu moć kružnog raskrižja utječe i postojanje i intenzitet pješačkog i biciklističkog prometa u području kružnog raskrižja te ponašanje vozača (duljine reakcija) i vremenski uvjeti (kada nisu standardni) Propusna moć kružnog raskrižja se dobije tako da se zbroji propusnost svih prilaza QEi u kružno raskrižje.

[ ]voz/h

1

∑=n

EiQC , n – broj prilaza

Propusnost ulaza QE određuje koliko vozila ulazi u kružno raskrižje na jednom ulazu u jedinici vremena.

QE = f (QC, geometrije)

gdje je: QC - kružni prometni tok Radi se o teoretskoj vrijednosti koja mora biti jednaka ili veća od zbroja jakosti prometa u kružnom raskrižju i jakosti prometa na ulazu u kružni tok koji se spajaju u konfliktnoj točci na ulazu u kružni tok. Konflikt koji je mjerodavan za određivanje propusne moći kružnog raskrižja prikazan je na prometnim tokovima A i B.

Slika 5.2.1. Konfliktna točka x, mjerodavna za određivanje propusne sposobnosti moći

kružnog raskrižja Pravilo je kretanja u kružnom raskrižju da vozila na ulazu propuštaju vozila unutar kružnog toka pa je tako jakost konfliktnog prometa na ulazu mjerodavna za određivanje propusne moći ulaza.


29

Propusna moć ulaza je ovisna o jakosti prometa u samom kružnom raskrižju i jakosti prometa na izlazu iz kružnog raskrižja korigiranog tzv. konfliktnim faktorom (ά), u ovom slučaju se podrazumijeva da se radi o ulazu i izlazu na istom priključku. Konfliktni faktor je faktor kojim se izlazni promet reducira na mogući konfliktni promet. Pokazuje se da iako ulazni prometni tok nema izravan kontakt sa izlaznim prometom ponašanje vozača na izlazu iz kružnog raskrižja ima značajan utjecaj na vrijeme čekanja na ulazu i posljedično na propusnu moć kružnog raskrižja. Geometrijski elementi koji utječu na kapacitet kružnog raskrižja su:

- udaljenost između ulaza i izlaza, koja utječe na uvjete uključivanja vozila u kruži tok - način priključivanja privoza – okomito postavljeni priključci omogućavaju bolju

preglednost uz smanjenu brzinu kretanja što, pokazuje se, rezultira boljom procjenom raspoložive vremenske praznine i efikasnijim uključivanjem u kružni tok.

Izračun propusne moći kružnih raskrižja je moguće provesti na dva načina:

- Prvi način je iterativan: provjerava se neki preporučeni oblik (dimenzije) kružnog raskrižja koji je bio izabran na osnovi prostornih, urbanističkih i/ili drugih mjerila. Na osnovi kapacitetnog proračuna mogu se mijenjati dimenzije projektnih elemenata sve dok rezultati proračuna ne daju najveću moguću propusnu moć u planskom razdoblju.

- Drugi način proračuna je da se na osnovi poznatih prometnih opterećenja traže optimalni projektni elementi, koji će omogućavati dostatnu propusnost. U tom slučaju slijedi prostorno i urbanističko provjeravanje predlaganog rješenja.

5.2.2. Podaci o jakosti prometa Za postojeća standardna trokraka ili četverokraka raskrižja kao temelj za provjeru kapaciteta rješenja oblika kružnog raskrižja potrebno je provesti brojenje prometa na postojećem raskrižju. Za provjeru kapaciteta kod novih rješenja potrebno je procijeniti planirani promet nekom od verificiranih metoda. Brojenje prometa na postojećim raskrižjima bi bilo potrebno provesti „prosječnog“ dana (uobičajeno to nije ponedjeljak niti petak i trebali bi biti prosječni vremenski uvjeti, bez padalina) kontinuirano 16 sati. Iz takvih je podataka moguće definirati jutarnji vršni sat (JVS) i popodnevni vršni sat (PVS). Provjeru je potrebno provesti za sva utvrđena vršna opterećenja. Brojanje se vrši u intervalima od 15 minuta kako bi se definirao faktor vršnog sata (PHF – peak hour factor). Kod definiranja mjerodavnog satnog opterećenja potrebno je u obzir uzimati uobičajene faktore ekvivalencije koje pretvaraju vozila u PAJ-eve (putničke auto jedinice).

qmjer= qsat/PHF

PHF= qsat/4*q15max

Qsat = Σ qi * Ei

gdje je: qmjer: mjerodavno prometno opterećenje koje se koristi pri proračunu propusne moći

kružnog raskrižja (PAJ/h) qsat: utvrđeno vršno prometno opterećenje prema strukturi prometnog toka (PAJ/h) q15

max: utvrđeno maksimalno 15-minutno prometno opterećenje u vršnom satu prema strukturi prometnog toka (PAJ/15minuta)


30

qi: utvrđena prometna opterećenja prema strukturi vozila (osobna vozila, TV, autobusi...) Ei: korektivni faktori s obzirom na vrstu vozila za proračun PAJ-eva Korektivni faktor (Ei) je potrebno uzeti u obzir s obzirom na uvjete i lokaciju raskrižja. U slučaju rekonstrukcije postojećeg raskrižja u kružno raskrižje potrebno je proračun propusne moći obaviti za dva ili više vršnih prometnih opterećenja (najmanje za jutarnje i popodnevno vršno opterećenje). I u tom slučaju potrebno je kod rezultata brojenja prometa uzeti u obzir predviđeno prosječno povećanje prometa do kraja planiranog razdoblja. Postotak povećanja prometa određuje se kao prosjek posljednjih najmanje 5 godina. Ukoliko nema podataka o povećanju prometa iz proteklih godina, koriste se podaci za prosječno povećanje prometa za cijelo područje. Uobičajeno se za rekonstrukcije proračunava očekivano prometno opterećenje u 10-godišnjem periodu, a za nova rješenja u 20-godišnjem periodu. Način brojanja prometa prikazan je u DODATKU B – Proračun propusne moći kružnih raskrižja.

5.2.3. Propusna moć (kapacitet) kružnog raskrižja Metode kojima se može provjeriti kapacitet kružnog raskrižja su empirijske metode, analitičke metode i na njima temeljeni komjutorski programi te simulacijske metode. Preciznost ovih metoda je vrlo različita, empirijske metode se mogu koristiti samo za preliminarno definiranje tipa kružnog raskrižja jer daju podatak o okvirnoj propusnoj moći nekog tipa kružnog raskrižja, ali ne i o stvarnoj propusnoj moći u konkretnim uvjetima odvijanja prometa. Za precizniju provjeru potrebno je koristiti neku od analitičkih metoda.

5.2.3.1. Empirijske metode procjene propusne moći kružnih raskrižja

Empirijske metode se temelje na rezultatima zapažanja u određenim uvjetima i u tom smislu ih treba uzimati sa rezervom kada se primjenjuju u drugačijim uvjetima, pod uvjetima se prvenstveno misli na prometne uvjete i navike vozača u različitim zemljama.

Empirijske metode se mogu koristiti u preliminarnoj fazi projektiranja kružnog raskrižja kako bi se donijela okvirna procjena primjenjivosti kružnog raskrižja na nekoj lokaciji. Pritom je moguće, ovisno o podacima kojima raspolažemo, propusnu moć procjeniti na temelju jednog od dva podatka:

- dnevnog kapaciteta kružnog raskrižja ili - konfliktnog intenziteta

Dnevni kapacitet kružnog raskrižja predstavlja okvirni broj vozila koji može uz primjerenu razinu uslužnosti proći tijekom 1 dana nekim kružnim raskrižjem. Konfliktni intenzitet je zbroj količine prometa prometa na ulazu u kružno raskrižje (A) i konfliktnog prometa u kružnom toku (B) i proračunava se na slijedeći način: Ik= IKU + Iu gdje je Ik – konfliktni promet u konfliktnoj točci na ulazu u kružni tok (PAJ/sat) IKU – količina prometa u kružnom toku na mjestu promatranog ulaza (PAJ/sat) Iu - količina prometa na promatranom ulazu (PAJ/sat)


31

Tablica 5.2.1. – Empirijski podaci o propusnoj moći različitih tipova kružnih raskrižja

Tip kružnog raskrižja Okvirni kapacitet (voz/dan)

Konfliktna jakost prometa (PAJ/sat)

Mini urbano 10.000* (15.000**)

Malo urbano 15.000*

Srednje veliko urbano

Srednje veliko izvanurbano

22.000*

(20.000-27.000)***

1500***

Dvotračno kružno raskrižje sa jednotračnim ulazima i izlazima

22.000-36.000*** 1500-1800***

Dvotračno kružno raskrižje sa dvotračnim ulazima i izlazima

35.000-40.000*** 2100-2400***

* prema Slovenskim smjernicama ** prema USA smjernicama (FHWA) *** prema Nizozemskim smjernicama (CROW). Vrijednosti pretpostavljaju da na kružnom raskrižju nema pješaka i/ili biciklista, a ukoliko se očekuju potrebno je u obzir uzeti manju od definiranih okvirnih vrijednosti. Na Slici 5.2.2. je prikazan grafikon pomoću kojeg je na jednostavan način, s obzirom na dnevno opterećenje (vozila/dan) moguće preliminarno odabrati vrstu kružnog raskrižja ili pak za odabranu vrstu kružnog raskrižja preliminarno provjeriti kapacitet.

Slika 5.2.2.: Njemački standardi propusne moći različitih tipova kružnih raskrižja

(prema Brilon-u)


32

5.2.3.2. Analitičke metode provjere propusne moći kružnih raskrižja Kapacitete kružnih raskrižja moguće je proračunati i nekom od razvijenih računskih metoda koje se mogu podijeliti, s obzirom na svoje teoretske postavke u dvije glavne grupe:

a) metode temeljene na linearnoj regresiji: Austrijska metoda, Britanska linearna regresijska metoda, Švicarska metoda i

b) metode koje se temelje na graničnim vremenskim intervalima slijeda vozila: Australska metoda, metoda po Ning Wu

Usporedba različitih metoda pri proračunu kapaciteta kružnog raskrižja pokazala je da se rezultati dosta razlikuju zbog upotrebe različitih vrijednosti koeficijenata te zbog različitog ponašanja vozača u različitim državama. Ono što je zajedničko svim metodama i dokazano istraživanjima jest da je propusna moć kružnog raskrižja uvijek veća od propusne moći klasičnog nesemaforiziranog raskrižja iste veličine. Austrijska metoda proračuna propusne moći kružnog raskrižja koristi se obično kod malih i srednjih raskrižja dok se za velika kružna raskrižja koristi nelinearna australska metoda. Zbog složenosti postupka proračuna kod australske metode preporučuje se korištenje nekog od računalnih programa. 5.2.3.3. Mikrosimulacijske metode procjene propusne moći kružnih raskrižja Kružna raskrižja se mogu analizirati i uporabom mikrosimulacijskih modela i metoda. Prije provjere ovom vrstom metoda potrebno je sva kružna raskrižja na prometno složenijim lokacijama provjeriti nekom od opisanih analitičkih metoda provjere propusne moći kružnih raskrižja i/ili nekim od programskih rješenja koja se temelje na ovim metodama jer je za primjenu mikrosimulacijskih metoda potrebno unaprijed definirati tehničke i projektne elemente kružnih raskrižja. Mikrosimulacijske metode služe za provjeru usvojenih projektnih rješenja. 5.2.4. Utjecaj biciklističkog i pješačkog prometa na smnjenje propusne moći kružnog

raskrižja Biciklisti i pješaci u kružnom raskrižju smanjuju propusnu moć. U slučaju da su tokovi pješaka i biciklista veliki, potrebno je provjeriti utjecaj tih tokova na propusnu moć. To posebno vrijedi za kružna raskrižja s jednim trakom u kružnom toku i s po jednim trakom na ulazima. U nastavku je podrobnije obrađen samo utjecaj nemotoriziranih sudionika u prometu na propusnost ulaza u jednotračno kružno raskrižje, jer u višetračnim kružnim raskrižjima bicikliste i pješake, u načelu, vodimo odvojeno od motornog prometa. Analizu utjecaja pješaka i biciklista na propusnu moć kružnog raskrižja potrebno je obaviti u slučajevima kada je intenzitet toka pješaka i biciklista velik (stambene zone, škole, sportski centri...). U kružnim raskrižjima s jednim voznim trakom u kružnom toku moguće je da zbog gustog toka pješaka i/ili biciklista nastaju problemi punjenja i pražnjenja kružnog raskrižja. Vozila na ulazima/izlazima u/iz kružnih raskrižja moraju pješacima/biciklistima ustupiti prednost, zbog čega dolazi do ometanja tokova.


33

Za sva kružna raskrižja je potrebno obavezno izvršiti provjeru propusne moći na kraju definiranog projektnog perioda na temelju utvrđene jakosti prometa.

Za proračun propusne moći kružnog raskrižja moguće je koristiti neku od dostupnih i verificiranih metoda proračuna.

Detaljnije su neke od uobičajeno korištenih analitičkih metoda opisane u DODATKU B – Proračun propusne moći kružnih raskrižja.


34

5.3. Izbor projektno tehničkih elemenata kružnih raskrižja Tehnički elementi javnih cesta određeni su Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa [NN 110/01] (dalje u tekstu Pravilnik). U području naselja tehnički elementi javnih cesta mogu, ali ne moraju biti u skladu s ovim Pravilnikom. Projektno-tehnički elementi navedeni u ovim smjernicama prikazani su u preporučenim granicama koje proizlaze iz prometno-tehničkih ili sigurnosnih uvjeta. Usvojeni projektno- tehnički elementi predstavljeni su kroz tlocrtne i visinske odnose pojedinih segmenata kružnog raskrižja i čine jedinstvenu cjelinu oblikovnih karakteristika raskrižja, za koje je neophodno provesti odgovarajuće kontrole propusne moći, sigurnosti, provoznosti i preglednosti. 5.3.1. Kružni kolnik i povozni dio središnjeg otoka Pojmovi i veličine koji u ovim Smjernicama opisuju rubne elemente kružnog raskrižja (slika 5.3.1.) na državnim cestama odnose se na građevinsko oblikovanje (rubovi kolnika) i sadrže sve elemente poprečnog presjeka kolnika javne ceste uključujući i rubni trak javne ceste.

Slika 5.3.1.: Rubni trak na kružnom kolniku U tabeli 5.3.1. su prikazani navedeni projektno-tehnički elementi u granicama koje proizlaze iz prometno-tehničkih ili sigurnosnih uvjeta. Odstupanje od navedenih veličina može imati posljedice na sigurnost odvijanja prometa u raskrižju. Tabela 5.3.1.: Granične i preporučene vrijednosti geometrijskih elemenata za jednotračna

mala i srednje velika kružna raskrižja

ELEMENT SIMBOL JEDINICA GRANIČNO* PREPORUČENO Vanjski polumjer Rv m 11.00 – 25.00 13.50 – 22.50 Širina kružnog kolnika u m 4.0 – 9.00 4.50 – 6.00 Širina ulaza/izlaza e m 3.6 – 10.0 4.0 – 7.0 Širina voznog traka v m 2.50 – 7.00 3.00 – 3.50 Ulazni polumjer Rul m 6 – 25 8 – 20 Izlazni polumjer Riz m 8 - 50 10 - 25

rubnjaka

rubnjakom

rubnjak


35

Duljina razdjelne površine

m m 7.00 – 100 15 - 50

Ulazni kut Φ ° 0 – 77 20 - 40 Oštrina proširenja S / 0 – 2.9 0 – 2.9

* prema Slovenskim Smjernicama Kružna raskrižja u pravilu se izvode kao kolnici nepromjenjive širine čiji je vanjski rub određen kružnicom polumjera Rv. Primjenu drugačijih tlocrtnih (elipsa, mnogokut, i sl.) ili složenih oblika kolnika potrebno je posebno obrazložiti i primjenjivati iznimno. Vanjski polumjer (Rv) Vanjski polumjer kružnog kolnika definira veličinu kružnog raskrižja. Izbor određene veličine vanjskog polumjera definira okvirni kapacitet kružnog raskrižja, ali i mogućnost konstruktivnog oblikovanja privoza. Na izbor veličine vanjskog polumjera utječe lokacija (urbano ili izvanurbano) i zadaća (umirenje prometa, propusnost) kružnog raskrižja kao i broj privoza. Minimalna vrijednost vanjskog polumjera treba biti rezultat provoznosti mjerodavnog vozila pri vožnji u punom krugu. Na državnim cestama prometuju vozila koja moraju imati sposobnost okretanja u punom krugu polumjera R ≤ 12.50. Korištenje manjeg polumjera potrebno je opravdati i dokazati odgovarajućim tehničkim specifikacijama ovjerenim od strane nadležne uprave za ceste za koju se vrši projektiranje kružnog raskrižja. Kontrolu provoznosti potrebno je provesti prema opisu iz DODATKA D ovih smjernica. Širina kružnog kolnika (u) i povoznog dijela središnjeg otoka (u') Kružni kolnik je prostor opisan polumjerima vanjskog (Rv) i unutarnjeg (Ru) ruba kolnika. Povozni dio središnjeg otoka je prometna površina u pravilu denivelirana i drugačije površinske obrade od kružnog kolnika s kojim graniči. Vanjski polumjer i širina kružnog kolnika „u“ su međusobno vezane veličine izborom mjerodavnog vozila. Zadaća kružnog kolnika je da omogući provoznost mjerodavnog vozila. Minimalna širina kružnog kolnika određuje se prema trajektoriji kretanja mjerodavnog dvoosovinskog vozila pri vožnji u punom krugu (Slika 5.3.2., Tabela 5.3.2.). Izbor mjerodavnog dvoosovinskog vozila potrebno je uskladiti s potrebama korisnika na predviđenoj lokaciji kružnog raskrižja uz suglasnost nadležne uprave za ceste.

Slika 5.3.2.: Širina kružnog kolnika za mjerodavno dvoosovinsko vozilo


36

Tabela 5.3.2.: Širine provoznosti za dvoosovinska vozila

Provoznost za duga vozila osigurava se izvedbom povoznog dijela središnjeg otoka odgovarajuće širine prema trajektoriji kretanja mjerodavnog dugog vozila pri vožnji u punom krugu (slika 5.3.3.). Na državnim cestama mjerodavno dugo vozilo je tegljač s poluprikolicom duljine do 16.50 m.

Slika 5.3.3.: Širina povoznog djela središnjeg otoka za mjerodavno dugo vozilo Tabela 5.3.3.: Širine provoznosti za mjerodavno vozilo duljine 16.50 m

R1 12,0 12,5 15,0 17,5 20,0 22,5 25,0 šv+Δv' 10,8 9,7 7,4 6,4 5,8 5,4 5,0

R3 1,2 2,8 7,6 11,1 14,2 17,1 20,0 Širina povoznog dijela središnjeg otoka je određena usvojenom širinom kružnog kolnika „u“ na način da ukupna širina prometne površine (u+u') osigurava provoznost za mjerodavno vozilo. Uz potrebnu širinu provoznosti potrebno je da širina kružnog kolnika sadrži i sigurnosnu širinu „z“. Na kružnim raskrižjima uobičajena vrijednost zaštitne širine „z“ iznosi 1.0 m što znači da bi za osiguravanje vožnje u punom krugu mjerodavnog vozila potrebno osigurati minimalan vanjski polumjer od 13,5 m. Širine provoznosti navedene u tabelama 5.3.2. i 5.3.3. ne sadrže vrijednosti zaštitne širine z.


37

Na državnim cestama izvedba povoznog dijela središnjeg otoka je obvezna na malim i srednje velikim kružnim raskrižjima. Minimalna širina povoznog dijela središnjeg otoka je 1.0 m. Usvajanju vanjskog polumjera širine kružnog kolnika i povoznog dijela središnjeg otoka treba pristupiti poštujući zadaću kružnog kolnika i namjenu povoznog dijela središnjeg otoka. Veće širine kružnog kolnika navode vozače na obilaženje vozila u kružnom toku što je potrebno izbjegavati na jednotračnim kružnim raskrižjima. Poželjno je izbjegavati rješenja prema kojima vozila za javni prijevoz putnika za prolaz kružnim raskrižjem moraju koristiti povozni dio središnjeg otoka. Provjera provoznosti kružnog kolnika za mjerodavno vozilo je obvezna kako za vožnju u punom krugu tako i za sve putanje prolaska kroz kružno raskrižje. Kružni kolnik trpi značajna tangencijalna opterećenja te se preporuča slobodne rubove kružnog kolnika i privoza osigurati cestovnim rubnjacima ili sličnim elementima koji stabiliziraju rub kolnika. Unutarnji polumjer (Ru) Unutarnji polumjer kružnog kolnika rezultat je izbora vanjskog polumjera Rv i usvojene širine kružnog kolnika 5.3.2. Razdjelni otoci i površina za razdvajanje prometa na privozima Površina za razdvajanje prometa na privozu je obvezni dio kružnog raskrižja kojim se vrši razdvajanje kolničkih traka suprotnog smjera vožnje. Rubovi površine koriste se u pravilu kao linije vodilje kolnog prometa. Konstruktivni početak otvaranja površine za usmjeravanje prometa na izvanurbanim kružnim raskrižjima nalazi se na udaljenosti većoj ili jednakoj 25 m od vanjskog ruba kružnog kolnika (Slika 5.3.4.). Razdjelni otok je površina drugačije površinske obrade unutar površine za razdvajanje prometa. Oblik i dimenzije razdjelnog otoka (Slika 5.3.4.) trebaju biti podređeni prometnim potrebama privoza (kut i polumjer ulaza, pješački i/ili biciklistički promet, prometna signalizacija, provoznost). Način izvedbe i površinska obrada trebaju biti prilagođeni veličini otoka. Na malim i srednje velikim izvanurbanim kružnim raskrižjima u pravilu se izvode trokutasti oblici razdjelnih otoka. Izvedba ljevkastih oblika (slika 5.3.4. c) primjerena je većim brzinama ulaska/izlaska iz kružnog raskrižja. Na urbanim kružnim raskrižjima preporuča se trokutasti oblik, a kapljasti - izduženi oblik površine za razdvajanje prometa samo na malim i mini kružnim urbanim raskrižjima. Na osima privoza koje u užem području raskrižja nije moguće postaviti kao pravac mogu se koristiti i drugačije forme površina za usmjeravanje prometa i razdjelnih otoka poštujući osnovne elemente oblikovanja ulaza i izlaza u kružno raskrižje.


38

Slika 5.3.4.: Kapljasti-izduženi (a), trokutasti (b) i ljevkasti (c) oblik razdjelnog otoka Pješački i/ili biciklistički prijelaz preko privoza državne ceste nalazi se isključivo na razdjelnom otoku. Izuzetak su mala i mini urbana kružna raskrižja kod kojih nije predviđena izvedba razdjelnog otoka odnosno prostora za zaustavljanje pješaka/biciklista. Minimalne dimenzije razdjelnog otoka podređene su očekivanom broju i načinu vođenja pješaka/biciklista te potrebama postavljanja vertikalne prometne signalizacije. Za zaustavljanje biciklista i osoba s kolicima preporuča se širina otoka od najmanje 2.00 m na mjestu zaustavljanja pješaka/biciklista. (Slika 5.3.4.). Između kružnog kolnika i pješačkog/biciklističkog prijelaza nalazi se niša za zaustavljanje vozila (k) duljine ne manje od 5.0 m (Slika 5.3.4.). Minimalna širina prijelaza „l“ određena je dimenzijama obilježavanja pješačkog i/ili biciklističkog prijelaza kolnika. U dijelu pješačkog/biciklističkog prijelaza razdjelni otok treba biti oblikovan na način da ne predstavlja barijeru kretanju bicikla/kolica. Nagib površine treba biti minimalno 2.0 %, ali ne veći od 8.0%. Površina za zaustavljanje pješaka/biciklista treba se najmanje vizualno razlikovati od površine kolnika i treba biti opremljena taktilnim površinama. Na izvanurbanim raskrižjima gdje se ne očekujue pješački promet razdjelni otok se po potrebi može izvesti u cijelosti ili dijelom kao povozna površina, ako to zahtijevaju uvjeti provoznosti. Zelene površine unutar otoka trebaju dimenzijama biti prilagođene predviđenoj hortikulturnoj sadnji (ili obrnuto) i održivosti rasta. Oprema za prikupljanje oborinske vode (slivnici, rešetke) ne postavlja se u širini pješačkog/biciklističkog prijelaza. Detaljnije o građevinskom oblikovanju razdjelnih otoka u Poglavlju 8 ovim Smjernica. 5.3.3. Ulaz u kružno raskrižje Prilaz i ulaz u kružni kolnik je najkritičnija aktivnost na kružnom raskrižju, te je važno taj prostor optimalno oblikovati. Uvjeti za dobro uključivanje vozila u raskrižje ostvaruju se pravilnim izborom ulaznog polumjera Rul i oblikovanjem vanjskog ruba kolnika.


39

Slika 5.3.5.: Oblikovanje vanjskog ruba kolnika, bez i s proširenjem voznog traka

Širina ulaza „e“, efektivno proširenje ulaza „l'“, oštrina proširenja „S“ i ulazni kut Φ rezultat su oblikovanja razdjelnog otoka, te usvojenog ulaznog polumjera Rul i proširenja ∆š. Ujedno su i elementi čije vrijednosti bitno utječu na propusnu moć privoza i sigurnost ulaska u kružno raskrižje. Promjenom veličine konstruktivnih elemenata ili načina konstrukcije potrebno je sve oblikovne vrijednosti svesti u preporučene granice prema Tabeli 5.3.1 te izvršiti kontrolu oštrine proširenja S i ulaznog kuta Φ. Usvajanje vrijednosti bliskih graničnim može dovesti do smanjenja kapaciteta i sigurnosti odvijanja prometa. Širina kolničkog traka privoza kružnom raskrižju (v) Širina kolničkog traka „v“ pred kružnim raskrižjem značajan je element kojim se bitno utječe na propusnost ulaza. Širina kolničkog traka ne smije biti manja od širine voznog traka prilazne ceste. Za izvedbu novih i preoblikovanje postojećih u kružna raskrižja na državnim cestama minimalna širina kolničkog traka ne bi trebala biti manja od 3.00 m. Uklapanje u profil prilazne ceste izvodi se u širem području raskrižja. Kada prilazna cesta sadrži dva i više prometnih trakova potrebno je najmanje horizontalnom signalizacijom prometne tokove svesti u jedan prometni trak prije početka užeg područja raskrižja (Slika 5.3.6.). Duljine zatvaranja prometnih trakova trebaju biti prilagođena uvjetima, prvenstveno brzini na prilaznoj cesti, i izvedene na način koji će osigurati smanjenje brzine na prilazu kružnom raskrižju. Veće širine kolničkog traka navode vozače na obilaženje što je potrebno izbjegavati.

Slika 5.3.6.: Zatvaranje dvotračnog privoza pred ulazom u kružno raskrižje


40

Širina ulaza, efektivno proširenje ulaza i oštrina proširenja Širina ulaza (e) je širina ulaznog kolnika na kontaktu s kružnim kolnikom - od presjecišta lijevog ruba ulaznog traka i luka vanjskog polumjera (Rv) okomito na ulazni polumjer (Rul). Konstruktivno se može unaprijed odrediti ili je rezultat usvojenog ulaznog polumjera i proširenja kolnika. Proširenje ulaznog kolničkog traka u pravilu se izvodi u području površine za usmjeravanje prometa (Slika 5.3.5.) u duljini „m“. Izvedba bez proširenja donosi vrlo skromne duljine efektivnog proširenja i otežava provoznost dugih vozila. Vanjski rub kolnika u području proširenja se za potrebe dugih vozila može obilkovati i složenim (košarastim) krivinama. Efektivna duljina proširenja (l') je dužina na kojoj je ostvareno prosječno efektivno proširenje (e-v)/2 (Slika 5.3.5.). Kapacitet ulaza može se povećati većom duljinom proširenja u kombinaciji s odgovarajućom širinom ulaza. Na urbanim raskrižjima duljina proširenja treba biti najmanje jednaka duljini niše za čekanje (k), a na izvanurbanim najmanje jednaka konstruktivnoj duljini razdjelne površine (m). Efektivne duljine proširenja veće od 25 m imaju vrlo mali utjecaj na promjenu kapaciteta ulaza. Odnosom širine ulaza (ei) efektivne duljine proširenja u obliku S = 1.60 * (e-v) / l' određena je oštrina (stupanj) proširenja S. Koristi se kao kvantitativna ocjena korištenih oblikovnih elemenata. Vrijednosti S>1 odgovaraju oštrim i kratkim proširenjima. Duga proširenja su učinkovitija i poželjna na privozima s većim dolaznim brzinama. Ulazi formirani s proširenjem (∆š>0) u pravilu zadovoljavaju granični uvjet da S<2.60. Izbor neprimjereno malenih polumjera ulaza u odnosu na vanjski polumjer kada je ∆š=0 najčešće ne zadovoljavaju granični uvjet. Ulazni polumjer (Rul) i ulazni kut (Φ) Ovi elementi nemaju velik utjecaj na propusnost, ali imaju na brzinu ulaska u kružno raskrižje te su važni za osiguravanje sigurnosti prometa na ulazu i unutar kružnog raskrižja. Izbor većeg ulaznog polumjera (u pravilu donosi i manji ulazni kut Φ) omogućava uključivanje u kružni tok većim brzinama i primjereniji je manje opterećenim izvanurbanim kružnim raskrižjima. Pri tome treba izbjegavati rješenja koja se približavaju formiranju tangencijalnog uključivanja. Izbor veličine ulaznog polumjera ovisi o veličini vanjskog polumjera kružnog kolnika (Rv) i redovito je ulazni polumjer manji od primijenjenog vanjskog polumjera (Rul ≤ Rv). Ulazni kut (Φ) je tangentni kut između putanja vozila u području ulaza u kružno raskrižje. Prema inozemnim iskustvima optimalna vrijednost kuta je 30°. Manji ulazni kutovi ne odgovaraju vidnom polju vozača na ulazu, a veći kutovi smanjuju kapaciet ulaska te su nepovoljni kod većih prilaznih brzina (izvanurbana raskrižja). Za određivanje veličine ulaznog kuta potrebno je konstruirati očekivane putanje vozila na ulazu, u kružnom toku i na susjednom izlazu ako se ocijeni da je susjedni izlaz blizu promatranog ulaza. Kut je određen tangentama očekivanih putanja vozila kako je prikazano na Slici 5.3.7.


41

Slika 5.3.7.: Konstrukcija ulaznog kuta „Φ” 5.3.4. Izlaz iz kružnog raskrižja Jedna od glavnih pretpostavki prilikom proračuna propusnosti ulaza je da se promet neometano izlijeva iz kružnog raskrižja. Da bi se to postiglo izlaz mora biti dovoljne širine i primjerenog zakrivljenja. Na urbanim raskrižjima izlazak iz kružnog raskrižja je aktivnost koja zahtijeva oprezniju vožnju i eventualno zaustavljanje pred pješačkim/biciklističkim prijelazom. Na izvanurbanim raskrižjima (bez biciklista i pješaka) brzina izlaska iz kružnog raskrižja je veća čemu treba prilagoditi oblikovanje rubova kolnika. Očekivane brzine kretanja vozila trebaju biti rezultat konstrukcije idealnih putanja vozila.

a) malo urbano kružno raskrižje b) srednje veliko izvanurbano kružno raskrižje

Slika 5.3.8.: Oblikovanje izlaza Izlazni polumjer (Riz) Izlazni polumjer Riz osigurava primjerenu propusnost i sigurnost pri izlaznoj brzini. Izlazni polumjer treba biti veći ili jednak ulaznom Rul, a u pravilu ne manji od ulaznog polumjera (Riz ≥ Rul). Širina izlaza iz kružnog kolnika (e') Širinu izlaza dimenzionirati prema mjerodavnom vozilu, a u preporučenim granicama prema Tabeli 5.3.1. Širina izlaza veća od 6.0 m omogućava obilaženje vozila što je potrebno spriječiti oblikovanjem površine za razdvajanje prometa odnosno razdjelnog otoka. Tada je razdjelni otok nesimetričan u odnosu na os privoza i takva rješenja su primjerenija


42

izvanurbanim kružnim raskrižjima. Veće širine izlaza na urbanim kružnim raskrižjma su nepovoljne za pješački promet, ali prihvatljive ako to zahtijevaju uvjeti provoznosti mjerodavnog vozila. Širina izlaznog traka (v) Širina izlaznog traka određena je kao i širina ulaznog traka privoza. Širina kolnika u području površine za razdvajanje prometa treba biti veća ili jednaka širini kolničkog traka prilaza. Povozne površine izlaza formiraju se prema trajektorijama kretanja mjerodavnih vozila. Izvode se na isti način kao i povozna površina središnjeg otoka. Formiranje povoznih površina u području pješačkih/biciklističkih prijelaza potrebno je izbjegavati. 5.3.5. Središnji otok Središnji otok je u pravilu kružnog tlocrtnog oblika s vanjskim povoznim pojasom konstantne širine. Iznimno se na manjim kružnim raskrižjima ili kružnim raskrižjima s malom širinom kružnog kolnika za potrebe provoznosti dugih vozila formiraju nesimetrične povozne forme određene trajektorijama mjerodavnih vozila na kritičnim putanjama kretanja. Hortikulturno i skulpturno oblikovanje središnjeg otoka je poželjno ali na način da ne ugrožava sigurnost odvijanja prometa smanjenjem duljina preglednosti ili prekomjernim odvlačenjem pažnje vozača. U središnjem otoku mogu se pod istim uvjetima smjestiti i različiti objekti (retencije, upoji i sl.) 5.4. Horizontalno i visinsko vođenje kružnih raskrižja Osnovni projektno tehnički elementi predstavljeni su kroz tlocrtne i visinske odnose kružnog kolnika i privoza i čine jedinstvenu oblikovnu cjelinu raskrižja. Razlikuje se šire i uže područje te kružni kolnik (slika 5.4.1.)

Slika 5.4.1.: Područja kružnog raskrižja Kružni kolnik je prostor geometrijski opisan vanjskim polumjerom kružnog raskrižja (Rv). Uže područje raskrižja određeno je duljinom površine za usmjeravanje prometa (m) i sadrži sve elemente poprečnog presjeka prilazne ceste.


43

Šire područje raskrižja obuhvaća dio prilazne ceste na kojem su izmijenjeni elementi prilazne ceste (tlocrtno i visinsko oblikovanje i uklapanje) ili su uvedena ograničenja u odvijanju prometa (prometna signalizacija, ….) u funkciji kružnog raskrižja. 5.4.1. Horizontalno vođenje Horizontalno vođenje osi privoza ka kružnom raskrižju treba biti podređeno uvjetima sigurnosti prometa. Oblikovanjem svih elemenata raskrižja korisnicima treba pravovremeno pružiti informaciju o uvjetima prometovanja i ograničiti mogućnost nepravilnog kretanja vozila i pješaka/biciklista na ulazu u kružno raskrižje. Položaj osi ceste u širem području raskrižja Smanjenje brzine pred ulazom u kružna raskrižja posebno je važno na izvanurbanim kružnim raskrižjima te kod preoblikovanja standardnih tipova raskrižja u kružna. Ovo je moguće postići postupnim smanjenjem polumjera kružnih lukova zavoja u slijedu (Slika 5.4.2.) pred kružnim raskrižjem. Time smanjujemo mogućnost prekasnog uočavanja kružnog raskrižja i nalete vozila na samom ulazu u kružno raskrižje. Pravac, kao element trasiranja u širem području nije zabranjen, ali se ne preporučuje. U načelu, koristi se kao postojeći element ceste pri preoblikovanju standardnog raskrižja ili u naselju gdje je položaj ceste zbog izgrađenosti unaprijed određen (Slika 5.4.2.). U takvim okolnostima potrebno je osigurati dovoljnu uočljivost raskrižja (preglednost, rasvjeta, prometna signalizacija, oprema) i smanjenje brzine uporabom neke od mjera smirivanja prometa (vibro trake, platforme i sl.) koje se mogu primijeniti po odobrenju nadležne uprave za ceste. Javna rasvjeta obvezan je element opreme kružnih raskrižja.

Slika 5.4.2.: Položaj osi ceste na širem području prilaza kružnom raskrižju Položaj osi ceste u užem području raskrižja U užem području kružnog raskrižja povoljno je koristiti pravac (Slika 5.4.3. A,B,C). Pravcem se u pravilu postiže okomitost privoza na kružni kolnik što je povoljno sa stajališta sigurnosti prometa. Kružni luk malog polumjera (privoz D na Slici 5.4.3.) poželjno je izbjegavati zbog nepovoljne usmjerenosti privoza na kružni kolnik. Poželjno je da se produžeci osi privoza sijeku u jednom presjecištu u blizini centra kružnog kolnika. Usmjerenost privoza lijevo (privoz B na slici) od centra kružnog raskrižja omogućava veće izlazne brine vozila, a usmjerenost desno (privoz C na slici) od centra veće ulazne brzine. Takva rješenja se ne preporučuju na urbanim i malim kružnim raskrižjima.


44

Slika 5.4.3.: Položaj osi privoza u užem području kružnog raskrižja Okomit (privoz A na slici) ili približno (+/-10°) okomit (privoz B na slici) privoz omogućavaju vozačima prepoznatljivu formu privoza. Smaknutu (privoz C na slici) i os privoza u kružnom luku (privoz D na slici) treba u pravilu izbjegavati, a kada su neophodne potrebno je provjeriti veličinu ulaznog kuta (Ø) te posebnu pažnju posvetiti oblikovanju rubova kolnika, razdjelnog otoka i širinama privoza kako bi se vozačima jasno prikazala željena putanja ulaska i izlaska iz kružnog kolnika. Na urbanim raskrižjima treba težiti okomitim privozima. Na izvanurbanim raskrižjima prihvatljiva su i rješenja koja daju povoljnije elemente izlasku iz raskrižja (B i C). Odnos privoza u kružnom raskrižju Kod novoprojektiranih kružnih raskrižja privozi se u pravilu postavljaju simetrično, a kod preoblikovanja postojećih „T“ i višekrakih raskrižja u kružna, pažnju treba posvetiti položaju kružnog kolnika u odnosu na postojeće privoze uzimajući u obzir postojeću izgrađenost, prometno opterećenje i uvjete preglednosti.

Slika 5.4.4.: Povoljan i nepovoljan odnos privoza Potrebno je izbjegavati rješenja koja omogućavaju velike brzine vožnje kroz kružno raskrižje, neuobičajene putanje vozila ili stvaraju zabunu kod vozača. Općenito, ne smije se zanemariti sigurnost svih sudionika u prometu.


45

5.4.2. Visinsko vođenje Pri oblikovanju kružnih raskrižja posebnu pozornost treba posvetiti visinskom oblikovanju. Niveleta privoza raskrižju, položaj i poprečni nagib kružnog kolnika, te poprečni nagib kolnika privoza, elementi su visinskog oblikovanja koji trebaju biti usklađeni. Niveleta privoza definira visinski položaj privoza u širem i užem području raskrižja i priključuje se na vanjski rub kružnog kolnika (Slika 5.4.5.). Jedinstveno vođenje nivelete kroz dva nasuprotna privoza moguće je samo kada njihove osi u užem području leže na istom pravcu koji prolazi kroz središte kružnog kolnika. Granične vrijednosti ovih elemenata proizlaze iz konstrukcijskih mogućnosti i uvjeta, a moraju zadovoljavati uvjete vozne dinamike i učinkovitog odvodnjavanja područja kružnog raskrižja. Niveleta privoza u širem području raskrižja Minimalni elementi nivelete privoza u širem području raskrižja određeni su kategorijom ceste i usvojenom računskom brzinom (Smax,Smin, Rvzmin). Pored toga na prilazu raskrižju moraju biti zadovoljeni uvjeti preglednosti različiti za urbana i izvan urbana raskrižja. Niveletu privoza strmijeg od 4 % potrebno je ublažiti tako da je u užem području raskrižja nagib nivelete manji ili jedank 4% (Slika 5.4.5.).

Slika 5.4.5.: Visinsko oblikovanje u širem području prilaza kružnom raskrižju Opća načela oblikovanja nivelete privoza su :

• niveletom privoza ne smijemo stvoriti greben koji bi smanjio preglednost na ulazu u kružno raskrižje.

• zaobljenje nivelete treba izvesti vertikalnim zaobljenjem polumjera većeg od 250 m. Niveleta privoza u užem području raskrižja Najmanje u području razdjelnog otoka uzdužni nagib nivelete treba biti manji od 4%. Izuzetno se nagib od 4% može na izvanurbanim kružnim raskrižjima primjeniti samo u prostoru niše za čekanje, a na urbanim i u području pješačkih/biciklističkih prijelaza. Područje vertikalnog zaobljenja ne smije zadirati u područje kružnog kolnika.


46

U užem području kružnog raskrižja nivelete privoza ne bi smjele imati uzdužni nagib ruba kolnika ≤ 0.5% iako su mogući i horizontalni odsječci nivelete. Tada je potrebno površinsku odvodnju osigurati poprečnim nagibom kolnika. Elementi nivelete osi privoza u užem području su okvirni, a visinski položaj kolnika određuje se oblikovanjem nivelete vanjskog ruba kolnika.

Slika 5.4.6.: Visinsko oblikovanje u užem području prilaza kružnom raskrižju Niveletu privoza treba uklopiti u kotu vanjskog ruba kružnog kolnika, a poželjno je prihvatiti i poprečni nagib kružnog kolnika kao početnu/završnu tangentu nivelete privoza. Lom nivelete privoza u odnosu na poprečni nagib kružnog kolnika poželjno je izbjegavati. Visinski položaj kružnog kolnika Kružni kolnik raskrižja visinski je određen položajem vanjskog ruba kolnika. U pravilu se vanjski rub kolnika nalazi u ravnini čime se definira i niveleta vanjskog ruba kružnog kolnika. Polaganje nivelete vanjskog ruba kolnika na neki drugi način kolnika nije primjereno malim i srednjim kružnim raskrižjima. Odstupanja su prihvatljiva kod preoblikovanja postojećih u kružna raskrižja. Povoljna je izvedba vanjskog ruba kolnika u horizontalnoj ravnini. Ako je opravdana izvedba u nagibu tada nagib ravnine vanjskog ruba kolnika treba biti do 2.50 %, a izuzetno do 4% kod preoblikovanja postojećih u kružna raskrižja. U takvim slučajevima posebnu pozornost treba posvetiti odvodnji površinskih oborinskih voda i stabilnosti teretnih vozila i autobusa. Presječnica horizontalne i ravnine vanjskog ruba kolnika ne mora se poklapati s osi privoza. Koristi se za proračun kota vanjskog ruba kolnika.


47

Slika 5.4.7.: Položaj kružnog kolnika

Središnju kotu (H) i/ili nagib (N) kružnog kolnika potrebno je prilagoditi visinskom odnosu privoza (Slika 5.4.7.). Kod preoblikovanja standardnog u kružno raskrižje važno je utvrditi količinu i položaj komunalnih instalacija u trupu ceste radi ocjene izvedivosti rješenja s obzirom na potrebne korekcije nivelete raskrižja. 5.4.3. Poprečni nagib i vitoperenje kolnika Poprečni nagib kolnika u području raskrižja treba odgovarati zakrivljenosti putanje vozila. Pri oblikovanju površina kolnika treba se pridržavati općih pravila o nagibima rampi vitoperenja i uskladiti ih s dinamičkim zahtjevima putanja vozila u kružnom raskrižju. Poprečni nagib i vitoperenje kružnog kolnika Glavne zadaće poprečnog nagiba kružnog kolnika su prikladna površinska odvodnja i osiguravanje stabilnosti vozila u kružnom kolniku. Na malim i srednje velikim kružnim raskrižjima koriste se dva načina izvedbe poprečnog nagiba kružnog kolnika :

- poprečni nagib (pad) prema unutra i - poprečni nagib (pad) prema van

Vitoperenje kružnog kolnika u pravilu treba izbjegavati i primijeniti samo kada je neophodno pri preoblikovanju postojećih u kružna raskrižja. Poprečni nagib ne bi trebao biti veći od 2.5%. Poprečni nagib (pad) kružnog kolnika prema unutra je prometno tehnički gledano pravilan poprečni nagib u kružnom kolniku. Bez obzira na to rjeđe je u upotrebi jer se poprečni nagib prilagođava rješavanju odvodnje kružnog kolnika i visinskog uklapanja privoza.


48

Poprečni nagib (pad) kružnog kolnika prema van je najpovoljniji način visinskog vođenja kružnog raskrižja (Slika 5.4.8.). Takvim načinom najbolje se postiže prikladno (radijalno) odvodnjavanje i ostvaruje povoljniji visinski prijelaz između privoza i kružnog kolnika. Kombinacija poprečnog nagiba (pada) prema van i geometrijskih elemenata koji omogućavaju prevelike brzine mogu dovesti do nesigurnosti u vožnji kružnim raskrižjem osobito pri nepovoljnim vremenskim uvjetima (poledica, sklizak kolnik) već i pri manjim brzinama. Pri preoblikovanju postojećih u mala i srednje velika kružna raskrižja je takav način visinskog vođenja obično jeftiniji (povoljniji) za izvedbu jer je moguće zadržati postojeći sustav odvodnje površinskih oborinskih voda.

Vitoperenje kružnog kolnika Kružni kolnik položen u ravnini nagiba N ≠ 0 u načelu je vitoperen u odnosu na krivulju kretanja vozila u kružnom kolniku. Takav položaj kolnika rezultat je zadržavanja ravnine postojećeg kolnika prilikom preoblikovanja postojećih u kružna raskrižja. Odvodnja površinskih oborinskih voda ne vrši se radijalno već i tangencijalno, tako da je kod tako položenih kružnih kolnika potrebno posebnu pažnju posvetiti opremi za prihvaćanje površinskih oborinskih voda. Vitoperenje kružnog kolnika u pravilu se izbjegava, a kada je neophodno izvodi se kontinuirano oko vanjskog ruba kolnika. Na malim kružnim raskrižjima vitoperenje kružnog kolnika se ne izvodi zbog neprimjerenog nagiba središnjeg otoka. Izvodi se iznimno pri preoblikovanju postojećih raskrižja sa strmim privozima kada zbog postojeće izgrađenosti i nedostatka prostora nije moguće na drugi način izvršiti uklapanje postojećih i novih ploha kolnika. Takav način izvedbe sadrži negativne osobine izvedbe poprečnog nagiba prema van i prema unutra. Posebna pozornost treba biti posvećena odvodnji oborinskih voda provjerom dostatnih nagiba plohe kružnog kolnika. Poprečni nagib i vitoperenje kolnika ulaza i izlaza U užem području raskrižja nije uvijek moguće osigurati nagibe koji odgovaraju dinamičkim zahtjevima ulaza i izlaza. Projektant treba postići kompromis kojim će osigurati uvjete prikladne očekivanim brzinama vozila. Maksimalni poprečni nagib kolnika ulaza i izlaza treba biti manji od 4%. Polaganje kolnika u „kontranagibu“ (suprotno od dinamičkih zahtijeva) ponekad je neizbježno i takav nagib ne bi trebao biti veći od 2.50 %. Posebnu pažnju treba posvetiti oblikovanju urbanih kružnih raskrižja i izbjegavati neprimjerene poprečne nagibe razdjelnih otoka i sakupljanje oborinskih voda u području pješačkih/biciklističkih prijelaza. Kolnici privoza u širem području raskrižja u pravilu su jednostrešni, a u užem području povoljne su dvostrešne (krovne) plohe kolnika. Prijelaz sa jednostrešnog na dvostrešni nagib kolnika povoljno je izvesti izvan užeg područja raskrižja i obuhvatiti oblikovanjem nivelete vanjskog ruba kolnika (Slika 5.4.8.) uvažavajući minimalne tehničke uvjete (Irmin i Smin) kategorije ceste privoza i uvjeta odvodnje oborinskih voda. Naročitu pažnju treba posvetiti oblikovanju plohe kolnika u području priključka na kružni kolnik. Površina za usmjeravanje prometa (i razdjelni otok) ne moraju pratiti smjer i veličinu nagiba kolnika, ali poprečni pad treba biti prilagođen potrebama pješačkih/biciklističkih prijelaza.


49

Slika 5.4.8.: Poprečni nagib ulaza, izlaza i kružnog kolnika


50

5.5. Preglednost kružnih raskrižja Na kružnim raskrižjima na državnim cestama neophodno je osigurati slijedeće preglednosti :

• Prilazna preglednost privoza raskrižju (slika 5.5.2.), • Preglednost na ulazu (slika 5.5.3.), • Preglednost ulijevo (slika 5.5.4.) i • Preglednost u kružnom kolniku (slika 5.5.5.).

Na raskrižjima s pješačkim i/ili biciklističkim prijelazima je pored toga neophodno osigurati : • Preglednost pješačkog/biciklističkog prijelaza na ulazu (slika 5.5.6.), • Preglednost pješačkog/biciklističkog prijelaza iz kružnog kolnika (slika 5.5.7.),

Duljine prilazne preglednosti trebaju biti najmanje jednake duljini zaustavne preglednosti Pz ovisno o brzini kretanja vozila kako je navedeno u tabeli 5.5.1.. Tabela 5.5.1.: Duljine zaustavne preglednosti

Prilazna preglednost a [m] Vr [km/h] 30 40 50 * 60 * Preporučena zaustavna preglednost

35 50 70 100

Minimalna zaustavna preglednost

25 35 50 70

* samo za velika kružna raskrižja izvan urbanog područja ili na autocestama Prostor preglednosti definiran je položajem očišta vozača na visini između 1.10 i 2.0 m od kolnika i objektom visine između 0.10 i 2.0 m (slika 5.5.1. lijevo). Izuzetak su preglednost ulijevo i preglednost u kružnom kolniku kada je potrebno ostvariti vidljivost objekta visine između 1.0 i 2.0 m (slika 5.5.1. desno).

Slika 5.5.1.: Prostor preglednosti u kružnom raskrižju Prepreka u prostoru preglednosti je svaki objekt čija silueta s položaja očišta vozača ima širinu veću od 0.55 m. Prometni znakovi koji su prepreka zoni preglednosti trebaju biti postavljeni na odgovarajuću visinu ili položajno izvan te zone. Mjerodavni prostor preglednosti ovisan je o oblikovnim elementima kružnog raskrižja tako da je po definiranju oblikovnih elemenata neophodno izvršiti kontrolu svih navedenih preglednosti horizontalno i visinski te pogotovo po definiranju položaja i veličine prometnih znakova i opreme kružnog raskrižja Prilazna preglednost privoza raskrižju (slika 5.5.2) pored preglednosti kolnika privoza treba osigurati i vidljivost signalizacije postavljene na središnjem otoku nasuprot privoza. Po potrebi ovi znakovi mogu se postaviti na većoj visini (smetnja grebena). Bolja uočljivost ovih


51

znakova postiže se većom dimenzijom znakova i/ili postavljanje znakova na podlogu žute boje. Ako nije zadovoljen uvjet dovoljne pregledne udaljenosti potrebno je vozače na to upozoriti dodatnim prometnim znakovima.

Slika 5.5.2.: Prilazna preglednost privoza raskrižju

Na malim i srednje velikim kružnim raskrižjima vozači svih vozila koja se približavaju crti zaustavljanja moraju biti u mogućnosti vidjeti predmete visine između 0.25 i 2 m na punoj širini kružnog kolnika sa duljine preglednosti ne manje od 40 m. Kada je Rv manji od 20 m preporuča se preglednost na cijelom kružnom kolniku.

Slika 5.5.3.: Preglednost na ulazu

Preglednost ulijevo sa privoza na punu širinu kružnog kolnika treba treba biti ostvarena sa pozicije sredine crte zaustavljanja. Preglednost sa udaljenosti 15 m od crte zaustavljanja potrebno je ostvariti na privozima s visokim prilaznim brzinama, ali i ograničiti prikladnim uređenjem razdjelnog otoka kada visoke prilazne brzine nisu poželjene.


52

Slika 5.5.4.: Preglednost ulijevo sa privoza

Preglednost na kružnom kolniku treba biti ostvarena na punoj širini kolnika i sa pozicije udaljene 2.0 m od središnjeg otoka. Ova preglednost može biti ograničavajuća za hortikulturno uređenje središnjeg otoka. U području preglednosti potrebno je izbjegavati sadnju visokog rasllinja.

Slika 5.5.5.: Preglednost u kružnom kolniku Preglednost pješačkog/biciklističkog prijelaza treba biti ostvarena na ukupnu širinu pješačkog prijelaza i prostora nogostupa uz prijelaz. Ovisno o postojanju površine za zaustavljanje pješaka na razdjelnom otoku širina preglednosti može obuhvatiti i ukupni poprečni presjek privoza u području pješačkog prijelaza. Preglednost je potrebno ostvariti sa pozicije privoza (slika 5.5.6) i sa pozicije kružnog kolnika (slika 5.5.7.)


53

Slika 5.5.6.: Preglednost pješačkog/biciklističkog prijelaza na ulazu

Slika 5.5.7.: Preglednost pješačkog/biciklističkog prijelaza iz kružnog kolnika


54

6. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE MINI KRUŽNIH RASKRIŽJA 6.1 Obilježja mini kružnih raskrižja 6.1.1 Posebnosti mini kružnih raskrižja Mini kružno raskrižje je jednotračno kružno raskrižje s prevoznim središnjim otokom. Za razliku od klasičnih jednotračnih kružnih raskrižja, kod mini kružnih raskrižja središnji otok je izveden tako da omogućava prevoznost većim, odnosno, dužim motornim vozilima.

Slika 6.1. Skica prolaska osobnog automobila i teretnog vozila kroz mini kružno raskrižje U pravilu je mini kružno raskrižje trajno projektno rješenje, izvedeno unutar gabarita postojećeg klasičnog raskrižja. Izvedeno je s elementima, prometnom signalizacijom i opremom koja je u skladu s zakonskom regulativom i prometno – sigurnosnim zahtjevima za kružna raskrižja. Namjena mini kružnog raskrižja može biti smirivanje prometa, poboljšanje protočnost i/ili prometne sigurnosti. Mini kružna raskrižja je dozvoljeno izvoditi samo na cestama unutar naselja. Očekivana brzina prolaska vozila kroz mini kružno raskrižje je do 25 km/h. U usporedbi s klasičnim


55

nesemaforiziranim raskrižjima mini kružna raskrižja imaju u pravilu veću propusnu moć i višu razinu prometne sigurnosti te manje troškove izvedbe. Pravila vožnje u mini kružnim raskrižjima su jednaka kao i kod ostalih tipova kružnih raskrižja. Očekuje se da automobili prate kružnu putanju oko središnjeg otoka i da ga zaobilaze jer se u suprotnom povećava mogućnost sudara. Dulja vozila, koja zbog premalog radijusa ne mogu zaobići središnji otok, moraju preko njega dijelom ili u potpunosti proći.

Slika 6.2. Vožnja u mini kružnim raskrižjima Mini kružna raskrižja mogu biti izvedena kao 3 ili 4-kraka, a samo u iznimnim slučajevima kao 5-kraka. Priključne ceste u mini kružno raskrižje mogu biti jednotračne (jednosmjerne) ili dvotračne (dvosmjerne). Izvedba mini kružnog raskrižja na četverotračnim (ili više tračnim) cestama nije dozvoljena. Najveći vanjski polumjer mini kružnog raskrižja iznosi 12,5 m (vanjski promjer 25 m). U slučaju potrebe za većim dimenzijama, umjesto mini kružnog raskrižja izvode se urbana jednotračna kružna raskrižja. 6.1.2 Opravdanost izvedbe mini kružnih raskrižja Postupak provjere opravdanosti izvedbe mini kružnog raskrižja potpuno je jednak onome za provjeru opravdanosti primjene jednotračnog kružnog raskrižja. U prvoj fazi provodi se provjera ispunjavanja općih kriterija za izbor optimalnog tipa raskrižja u jednoj razini prema postupku opisanom u Dodatku A. Prilikom donošenja odluke o izvedbi mini kružnog raskrižja potrebno je uzeti u obzir:

- karakteristike postojeće cestovne mreže u okolini (postojeće mreže cesta i raskrižja), - postojeći način vođenja prometa (regulacija prometa)

Mini kružna raskrižja mogu se izvesti umjesto postojećih klasičnih 3 i 4 krakih raskrižja, čime se postiže smanjenje zastoja u raskrižju, smanjenje brzine vožnje kroz raskrižje te posljedično smanjenje broja prometnih nesreća te smanjenje posljedica prometnih nesreća. Ovaj tip kružnih raskrižja se izvodi kao samostalna mjera za smirivanje prometa ili u kombinaciji s nekom drugom mjerom za smirivanje prometa (platformom i sl.) (sl. 6.3.).


56

Slika 6.3. Mini kružno raskrižje – primjeri izvedbe Mini kružna raskrižja mogu se izvesti samo na onim cestama unutar naselja, na kojima je najveća dozvoljena brzina 50 km/h ili manje. Ukoliko se mini kružno raskrižje planira izvesti na mjestu postojećeg klasičnog raskrižja, izmjerena brzina V85 na priključnim cestama (unutar udaljenosti 70 m od predviđenog mini kružnog raskrižja) mora biti manja od 50 km/h. U slučaju da je izmjerena brzina V85 na priključnim cestama veća od 50 km/h, potrebno je osim mini kružnog raskrižja izvesti i druge mjere za smirivanje prometa. Mini kružno raskrižje predstavlja dobro rješenje prilikom rekonstrukcije postojećih raskrižja (ili kao mjera poboljšanja prometnih uvjeta u različitim područjima - unutar izgrađenih, stambenih, poslovnih ili trgovačkih područja. Isto tako, mini kružno raskrižje je pogodno rješenje u slučaju rekonstrukcije postojećih raskrižja:

• Raskrižja nepovoljnih rasporeda privoza (oblika) i onih sa oštrim kutom presjecanja, kao npr. "X", "Y", "A" i "K" raskrižja;

• raskrižja oblika "F" i "H" (dva trokraka ''T'' raskrižja na maloj međusobnoj udaljenosti);

• u slučaju približno jednakog prometnog opterećenja na glavnom i sporednom prometnom smjeru;

• u slučaju kada semaforizacija nije opravdana, a kapacitet nesemaforiziranog raskrižja je premašen;.

• kada nema dovoljno prostora za izvedbu urbanog jednotračnog kružnog raskrižja;

• kada smjer glavnog ili prevladavajućeg prometnog toka nije usklađen s postojećom geometrijom (tipom) raskrižja.

Mini kružno raskrižje se ne pokazuje povoljnim rješenjem kada je promet sporednog smjera značajno manji od onoga na glavnom smjeru jer se u takvoj situaciji često događa da vozači na glavnom smjeru s vremenom zanemare pravilo kretanja mini kružnim raskrižjem. U Velikoj Britaniji je preporuka da za izvedbu mini kružnog raskrižja promet sa sporednog smjera mora iznositi barem 10% količine prometa na glavnom smjeru ili, prema drugoj preporuci, iznositi barem 500 voz/dan. Mini kružno raskrižje nije pogodno rješenje u situaciji kada se na nekoj lokaciji očekuje značajniji udio većih motornih vozila, teretnih vozila i/ili autobusa. Ujedno se izvedba mini kružnog raskrižja ne preporuča na značajnijim linijama JGP, u industrijskim i trgovačkim zonama i na svim drugim mjestima na kojima se očekuje prometovanje većeg broja većih vozila.


57

6.2 Proračun propusne moći (kapaciteta) mini kružnih raskrižja Ukoliko su sve četiri pristupne ceste približno jednako prometno opterećene, mini kružno raskrižje može, prema podacima iz slovenskih Smjernica za kružna raskrižja preuzeti prometno opterećenje intenziteta do 10.000 vozila/dan. Američke Smjernice kao kapacitet navode 15.000 vozila/dan, a u nekim državama (Nizozemska Velika Britanija) računa se da je kapacitet ovog tipa raskrižja i do 17.000 vozila/dan. Bez obzira na prije navedeno, za svaki konkretan slučaj potrebno je izvršiti proračun propusne moći za kraj planskog perioda osim ukoliko očekivana količina prometa nije značajno ispod navedene vrijednosti od 10.000 vozila/dan. Proračun propusne moći mini kružnog raskrižja izvodi se na isti način kao za urbano jednotračno kružno raskrižje. (DODATAK B SMJERNICA) 6.3 Određivanje projektno tehničkih elemenata mini kružnih raskrižja Projektiranje mini kružnog raskrižja izvodi se po gotovo istim koracima kao i projektiranje urbanog jednotračnog kružnog raskrižja. Određivanje projektno tehničkih elemenata mini kružnog raskrižja predviđa definiranje slijedećih elemenata:

• vanjski polumjer (i promjer); • širina kružnog kolnika; • širina kolnika pred kružnim raskrižjem; • širina ulaza u kružno raskrižje; • proširenje ulaza; • ulazni polumjer; • ulazni kut; • širina izlaza iz kružnog raskrižja; • izlazni polumjer; • tlocrtni i uzdužni tijek; • poprečni nagibi i odvodnjavanje; • ostali elementi; • preglednost; • oprema; • uređenje.

Prilikom projektiranja potrebno je uvažavati i slijedeće: Uočljivost i prepoznatljivost mini kružnog raskrižja: za mini kružno raskrižje je važno da bude izvedeno na način ga vozači mogu pravovremeno i pravilno uočiti i prepoznati. Mora biti oblikovano tako da vozila na ulazu u raskrižje mogu pravovremeno usporiti, a po potrebi se i zaustaviti te kasnije sigurno nastaviti vožnju (sl. 6.4.). Izbor elemenata pravilnih dimenzija: izbor pravilnih geometrijskih elemenata mini kružnog raskrižja (naročito vanjskog i unutrašnjeg polumjera) od velikog je značenja za njegovu prometnu sigurnost. Elementi mini kružnog raskrižja i njihove dimenzije moraju biti odabrane tako, da vozače malih (kratkih) vozila odvraćaju od nepravilnog načina vožnje, a velikim (dugim) vozilima omogućavaju vožnju kroz mini kružno raskrižje na način da voze preko središnjeg otoka;


58

Brzina vožnje kroz mini kružno raskrižje: mini kružna raskrižja nisu odgovarajuće rješenje za velike očekivane brzine, jer, s obzirom na projektno tehničke elemente, utječu na smirivanje prometa. Očekivana brzina vožnje kroz mini kružno raskrižje je do 25 km/h; Osim navedenog treba voditi računa i o:

• broju priključnih cesta;

• svojstvima priključnih cesta;

• količini i strukturi prometa;

• očekivanim sudionicima u prometu.

Slika 6.4. Bojom istaknuta površina središnjeg otoka unutar mini kružnog raskrižja – Idejno rješenje mini kružnog raskrižja u Ogulinu

Zahtijevane karakteristike ceste Zahtijevane karakteristike ceste na kojoj će mini kružno raskrižje biti izvedeno su slijedeće:

• uzdužni nagib: mini kružno raskrižje može biti izvedeno samo na cestama s malim uzdužnim nagibima; najveći dozvoljeni uzdužni nagib ceste na kojoj se planira izvedba mini kružnog raskrižja iznosi 4 %. Veći uzdužni nagibi uvjetuju da se bitno povećava vrijeme prolaska kroz mini kružno raskrižje, a postoji i mogućnost proklizavanja u slučaju poledice ili kiše,

• broj voznih trakova: u mini kružnim raskrižjima dozvoljeni su samo jednotračni ulazi i izlazi;

• vođenje pješaka: uređenje površina za pješake (nogostupi, pješački prijelazi) je identično kao i u slučaju urbanog jednotračnog kružnog raskrižja. Iznimno se pješački prijelazi na mini kružnom raskrižju, zbog manjih brzina kretanja vozila, mogu smještati bliže rubu središnjeg kolničkog traka nego što je slučaj na jednotračnim kružnim raskrižjima. (vidi poglavlje 8.2);

• vođenje biciklista: u mini kružnom raskrižju bicikliste vodimo na dva načina (a) zajedno s motoriziranim sudionicima u prometu (bez posebne oznake površina za bicikliste) ili (b) uz vanjski rub kružnog raskrižja (biciklističke staze uz nogostup);

• javna rasvjeta: veoma je značajno da su mini kružna raskrižja odgovarajuće osvijetljena kako bi ih vozač noću i u slabim vremenskim uvjetima mogao pravovremeno uočiti.


59

Dodatni zahtjevi/značajke cestovne mreže, na kojoj će biti locirano mini kružno raskrižje, su slijedeće:

• postojeća cestovna mreža: mini kružno raskrižje ne smije biti locirano na cesti i u blizini susjednih raskrižja, koja se direktno vezana na glavne gradske arterije i na kojima je prometni režim izveden pomoću semaforiziranih raskrižja,

• prometno jako opterećeni biciklistički smjerovi i jako opterećeni pješački smjerovi: mini kružna raskrižja ne smijemo planirati na cestama, na kojima je jak prometni tok biciklista ili pješaka, a koji presijeca jedan ili više priključnih cesta u mini kružno raskrižje

• linije javnog putničkog prometa: mini kružna raskrižja u pravilu ne postavljaju se na cestama, na kojima prometuje veliki broj vozila JGP, jer vožnja kroz mini kružno raskrižje uvjetuje kašnjenja vozila i neudobnu vožnju za putnike;

• područje smirenog prometa: mini kružno raskrižje se često izvodi na rubu područja na kojem želimo smiriti promet. U takvom slučaju prije navedeno treba uzeti u obzir prilikom izbora projektno tehničkih elemenata.

6.4 Tlocrtno i uzdužno oblikovanje mini kružnih raskrižja 6.4.1 Elementi u tlocrtu Prilikom tlocrtnog oblikovanja mini kružnog raskrižja (sl. 6.5) u pravilu moramo zadovoljiti iste zahtjeve kao i kod urbanih jednotračnih kružnih raskrižja. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti slijedećem:

• osovine priključnih cesta u mini kružno raskrižje moraju biti postavljene na način da je (za svaki smjer vožnje) postignuta defleksija (zakrivljenost krivulje vožnje) barem R = 60 m;

• veličina razdjelnih otoka i središnjeg otoka odredi se na osnovu iscrtanih krivulja vožnje (trajektorija) mjerodavnog vozila, za sve moguće smjerove vožnje;

• vanjski polumjer (d) mini kružnog raskrižja mora iznositi najmanje 6,5 m i najviše 12,5 m, promjer (D) 13,0 do 25 metara;

• širina kružnog kolnika (B) iznosi od 4,5 do 5,0 m;

• središnji otok (Dn) mora biti polumjera od 3,5 m do 4,5m, odnosno, promjera od 7.0 m do 9.0 m;

• središnji otok (Dn) mora biti izveden uzdignuto i u obliku kupole, pri čemu je vanjski rub otoka uzdignut za 2 - 3 cm s obzirom na visinu kružnog kolnika, a na sredini je kupola visine 10 - 12 cm;

• zbog bolje uočljivosti mini kružnog raskrižja, preporučljivo je da je središnji otok izveden od drugog materiala (kamene ili betonske kocke ili materijal sličnih karakteristika);

• ukoliko je središnji otok izveden od asfalta, mora barem uzdignuti rub otoka biti izveden od kamenih ili betonskih kocaka ili rubnjaka;

Razdjelni otoci na mini kružnim raskrižjima mogu biti izvedeni:

• kao uzdiguti razdjelni otoci u slučaju klada su na najužem dijelu širine barem 1.2m (postavljanje prometnih znakova: B-59 i K-06);


60

• kao prevozni otoci od materijala istog kao i središnji otok kada nije na raspolaganju širina 1,2 m. Ova vrsta razdjelnog otoka se izvodi od kamenih ili betonskih kocaka ili od materijala sličnih karakteristika sa rubom uzdignutim 2-3 cm;

• kao montažni element: izvedba razdjelnog otoka s predgotovljenim elementima;

• na sporednom smjeru, na kojemu nema dovoljno raspoložive širine za izvedbu razdjelnih otoka, je moguće suprotne smjerove na privozu mini kružnom raskrižju označiti i samo horizontalnom signalizacijom na kolniku.

Ulazni (bu) i izlazni trak (bi) moraju biti širine najmanje 2.75 i najviše 3.30 m.

bi buRu

RuRiz

Riz

D Dn

kružni kolnik

središnji otok razdjelni otok

B

Slika 6.5 Glavni projektno tehnički elementi mini kružnog raskrižja

Slika 6.6 Primjeri izvedbe mini kružnih raskrižja sa različitim rješenjima razdjelnih otoka

6.4.2 Uzdužni tok i poprečni nagibi Najveći uzdužni nagib priključnih cesta u mini kružno raskrižje je 4 %. Taj uzdužni nagib je potrebno osigurati barem na dužini jednog mjerodavnog vozila, mjereno od tlocrtne oznake za ustupanje prednosti prema van iz mini kružnog raskrižja.


61

Poprečni nagibi kolnika priključnih cesta i kružnog kolnika izvode se na jednak način kao i kod običnog jednotračnog kružnog raskrižja - 2.0 % - 2,5 % prema vanjskom rubu mini kružnog raskrižja. Ukoliko se mini kružno raskrižje izvodi na mjestu postojećeg klasičnog raskrižja, uvjetu najvećeg dozvoljenog uzdužnog nagiba mora biti udovoljeno. Ukoliko se mini kružno raskrižje izvodi na mjestu postojećeg klasičnog raskrižja, uvjetu poprečnog nagiba (2.0 % - 2,5 % prema vanjskom rubu mini kružnog raskrižja) ne mora biti zadovoljeno, ukoliko se ne radi o područjima sa mogućnošću pojave snijega i poledice. 6.5 Preglednost u mini kružnim raskrižjima Zbog činjenice da središnji otok mini kružnog raskrižja ne predstavlja "vizualne prepreke" za vozače, potrebno je omogućiti vidljivost i prepoznatljivost mini kružnog raskrižja. To se postiže pogodnim vođenjem priključnih cesta (defleksija), prometnom signalizacijom, dodatnim označavanjem središnjeg i razdjelnih otoka i javnom rasvjetom. Bitno je da se na privozima mini kružnom raskrižju osigura duljina preglednosti (ovisna o dozvoljenoj brzini na prilaznoj cesti) te da se na definiranoj duljini preglednosti uklone sve fizičke zapreke kako bi vozač mogao na vrijeme uočiti mini kružno raskrižje te tome prilagoditi brzinu i način kretanja. Kod mini kružnog raskrižja je posebno važno osigurati primjereno osvjetljenje zone raskrižja (Detaljnije u poglavlju 8.2. ovih smjernica). 6.6 Prometna signalizacija i oprema u mini kružnim raskrižjima

Prometna signalizacija kružnog raskrižja sastoji se od vertikalne signalizacije (prometni znakovi i putokazne ploče), horizontalne signalizacije (oznake na kolniku) i opreme ceste te ima veliki značaj za sve sudionike u prometu.

Prometna signalizacija postavlja se prema odredbama važećeg Pravilnika.

Prometna signalizacija na mini kružnim raskrižjima detaljno je obrađena u poglavlju 8.1. Prometna oprema U pravilu se kod mini kružnih raskrižja koristi jednaka prometna oprema kao kod običnog kružnog raskrižja. Prometna oprema na mini kružnim raskrižjima detaljno je obrađena u poglavlju 8.2.


62

7. PLANIRANJE I PROJEKTIRANJE MONTAŽNIH KRUŽNIH RASKRIŽJA

Montažno kružno raskrižje je privremeno projektno rješenje, izvedeno u pravilu unutar gabarita postojećeg standardnog raskrižja i s elementima, prometnom signalizacijom i opremom koja je u skladu s zakonskom regulativom i prometno – sigurnosnim zahtjevima. Cilj izvedbe ovakvih, privremenih, rješenja je poboljšanja protočnosti ili/i prometne sigurnosti na postojećem raskrižju. 7.1 Kriteriji opravdanosti izvedbe montažnih kružnih raskrižja Montažno kružno raskrižje se, kao privremeno projektno rješenje, primjenjuje u slučaju:

• privremeno promijenjenih prometnih uvjeta (npr. privremena promjena smjera glavnog i sporednog prometnog toka u vrijeme turističke sezone, sajmova i sl.),

• privremeno ometanog odvijanja prometa (npr. gradilište u samom raskrižju, izvedba četvrte prilazne ceste u postojećem trokrakom raskrižju i sl.),

• u procesu dokazivanja opravdanosti izvedbe kružnog raskrižja kao trajnog rješenja

• u vrijeme izvedbe kružnog raskrižja kao trajnog rješenja (u cilju osiguravanja neometanog prometovanja na raskrižju u vrijeme gradnje, odnosno, sa ciljem zaštite građevinskih radnika prilikom izvedbe središnjeg otoka i ulaznih i izlaznih krivina trajnog rješenja),

• kao mjera za smirivanje prometa u postojećim nesemaforiziranim raskrižjima (u slučaju prevelikih brzina na glavnom prometnom smjeru ili u slučaju uočenih problema pri skretanju vozila iz sporednog prometnog smjera u glavni),

• s namjenom trenutnog poboljšanja prometno-sigurnosne situacije u postojećem raskrižju (u slučaju pomanjkanja financijskih sredstava za izvedbu dugoročnog rješenja),

• u slučaju dužeg nefunkcioniranja semafora u postojećem raskrižju. Privremeno projektno rješenje predstavlja vrijeme:

• u kojem su prometni uvjeti promijenjeni,

• u kojem je odvijanje prometa ometano,

• izvođenja terenskog eksperimenta s kojim se dokazuje opravdanost izvedbe kružnog raskrižja kao trajnog rješenja,

• izgradnje kružnog raskrižja kao trajnog rješenja,

• od trenutka kada se ustanovi da je kružno raskrižje prometno – sigurnosno ili kapacitativno bolje rješenje od postojećeg, do trenutka izvedbe trajnog rješenja,

• do trenutka ponovnog stavljanja u funkciju semafora u raskrižju.


63

Slika 7.1.: Montažno kružno raskrižje na lokaciji Jadranovo - primjer montažnog kružnog

raskrižja izvedenog sa ciljem poboljšanja prometno-sigurnosne situacije (D8) Izvedba montažnog kružnog raskrižja unutar gabarita postojećeg standardnog raskrižja pretpostavlja izvedbu montažnog kružnog raskrižja u pravilu unutar vanjskih dimenzija postojećeg raskrižja. Izvedbom montažnog kružnog raskrižja se u pravilu ne predviđaju: obimnija premještanja cestovnih rubnjaka postojećeg raskrižja, uklanjanje asfalta, postavljanje novog asfalta niti bilo kakvi drugi veći financijski zahtjevni građevinski zahvati. Montažno kružno raskrižje mora biti izvedeno s elementima, prometnom signalizacijom i opremom, koja je u skladu s zakonskom regulativom i prometno – sigurnosnim zahtjevima. To znači da montažno rješenje kružnog raskrižja mora imati iste elemente kao stalno – trajno – rješenje: polumjeri odgovarajućih veličina, središnji otok, razdjelni otoci, pješački prijelazi i prijelazi za bicikliste, prometna signalizacija i dr. Razlika je samo u tome što su elementi montažni, te se za njegovu izvedbu ne mijenjaju vanjski gabariti postojećeg raskrižja i ne predviđaju obimni radovi. Prilikom izvedbe montažnog kružnog raskrižja, postupak je jednak kao i kod kružnog raskrižja kao trajnog rješenja. Postupak se provodi u tri koraka:

• provjera opravdanosti primjene montažnog kružnog raskrižja, • projektiranje montažnog kružnog raskrižja, • izvedba montažnog kružnog raskrižja.

Provjera opravdanosti primjene montažnog kružnog raskrižja je potpuno jednaka kao pri izvedbi trajnog rješenja. U ovom koraku provjerava se ispunjavanje općih kriterija za opravdanost primjene montažnog kružnog raskrižja kao privremenog rješenja na određenoj lokaciji. U slučaju da je takva provjera već izvedena za kružno raskrižje kao trajno rješenje, ne treba provjeravati opravdanost izvedbe montažnog kružnog raskrižja. Postupak projektiranja montažnog kružnog raskrižja je vrlo sličan postupku projektiranja trajnog rješenja kružnog raskrižja. Zahtjevniji je iz razloga što je pri projektiranju montažnog kružnog raskrižja potrebno uzeti u obzir i subjektivni ljudski faktor kao što su navike stalnih korisnika neke dionice ceste na postojeća rješenja, kanaliziranje pješačkih tokova na drugačiji način od postojećeg i sl. Zahtjevnim se može pokazati i smještanje novog-privremenog rješenja u granice postojećeg standardnog raskrižja bez pomicanja postojećih rubnjaka kada postoji takav zahtjev naručitelja.


64

Sama izvedba montažnog kružnog raskrižja ovisi o načinu izvedbe središnjeg i razdjelnih otoka. Najjednostavnija izvedba primjenom razdvajajućih ograda (plastične prepreke – New Jersey) (K39) i/ili montažnih rubnjaka (K33) jer nema nikakvih intervencija u kolničku konstrukciju. Nakon iskolčenja glavnih projektno-tehničkih elemenata kružnog raskrižja slijedi postavljanje plastičnih razdvajajućih ograda (koje kasnije moraju biti napunjene vodom ili pijeskom – zbog stabilnosti) i označavanje tlocrtnih oznaka te postavljanje privremenih prometnih znakova. Ukoliko se za izvedbu montažnog kružnog raskrižja koriste betonski pred-gotovljeni elementi segmentnog oblika ili montažni cestovni rubnjaci, potrebna je intervencija u kolničku konstrukciju (bušenje rupa u asfaltu). Nakon otklanjanja montažnog kružnog raskrižja i vađenja vijaka, potrebno je rupe ispuniti bitumenskom smjesom.

Slika 7.2.:Montažno kružno raskrižje izvedeno pomoću demontažnih rubnjaka 7.2 Proračun propusne moći montažnog kružnog raskrižja Proračun propusne moći montažnog kružnog raskrižja je identičan proračunu jednotračnog kružnog raskrižja kao trajnog rješenja. I za proračun propusne moći montažnog kružnog raskrižja potrebno je imati na raspolaganju podatke o jakosti i strukturi prometnih tokova dobivenih brojanjem prometa. Razlika u odnosu na trajno rješenje je samo u tome da se kod privremenog rješenja uzima u obzir kraći vremenski period za koji se provjerava propusna moć kružnog raskrižja. Više o proračunu propusne moći Dodatak B ovih Smjernica. 7.3. Određivanje projektno-tehničkih elemenata montažnih kružnih raskrižja Odabir projektno – tehničkih elemenata montažnog kružnog raskrižja se vrši na jednak način kao i kod kružnog raskrižja u trajnoj izvedbi. Obično su – zbog već postojećeg raskrižja, u pravilu nekog tipa standardnog raskrižja – projektno-tehnički elementi već određeni, stoga je u takvom slučaju potrebno samo provjeriti


65

primjerenost njihovih dimenzija (polumjeri ulaznih i izlaznih krivina, krivulja vožnje mjerodavnog vozila za sve smjerove vožnje). Montažno kružno raskrižje (središnji otok i razdjelni otoci) može se izvesti od:

• betonskih pred-gotovljenih elemenata segmentnog oblika (različitih zakrivljenosti), • montažnih cestovnih rubnjaka, • montažnih razdvajajućih ograda, • nekih drugih montažnih elemenata koji neće utjecati na površinsku odvodnju i

preglednost u zoni raskrižja. Predviđena brzina u montažnom kružnom raskrižju ovisna je o veličini vanjskog polumjera raskrižja i smije biti u području od 25 km/h do 40 km/h. Tlocrtno i uzdužno oblikovanje Uvjeti tlocrtnog i uzdužnog oblikovanja su, u slučaju primjene montažnog rješenja, u pravilu već određeni postojećim rješenjem raskrižja, stoga je u takvom slučaju potrebno samo provjeriti primjerenost njihovih dimenzija. Ovo se posebno odnosi na uvjete poprečnog nagiba montažnog kružnog raskrižja. 7.4. Prometna signalizacija i oprema montažnih kružnih raskrižja Prometna signalizacija montažnog kružnog raskrižja sastoji se od vertikalne signalizacije (prometni znakovi i putokazne ploče), horizontalne signalizacije (oznake na kolniku) i opreme ceste te ima veliki značaj za sve sudionike u prometu. Tlocrtne oznake izvode se u žutoj boji s obzirom da se radi o privemenom rješenju. Prometna signalizacija postavlja se prema odredbama važećeg Pravilnika, a detaljnije je obrađena u poglavlju 8.1. ovih Smjernica.

Prometna oprema Kod montažnog kružnog raskrižja u pravilu se razdjelni otoci izvedu od istih elemenata kao središnji otok iako to nije obavezno. Kod montažnog kružnog raskrižja, povozni dio središnjeg otoka se ne izvodi u fiksnoj izvedbi, već ga se samo označi tlocrtnom neprekinutom crtom na vanjskom rubu povoznog dijela središnjeg otoka. Brzina u montažnom kružnom raskrižju ovisi o polumjeru ulazne krivine. Ukoliko se poslije primjene montažnog kružnog raskrižja ustanove veće brzine od predviđenih (i primjerenih), savjetuje se dodatna primjena odgovarajućih mjera za smirivanje prometa.

Druga oprema U središnjem otoku montažnog kružnog raskrižja mogu se izvesti nasadi, skulpture ili drugi slični elementi, ukoliko su ispunjeni uvjeti preglednosti. U pravilu visina središnjeg otoka ne bi smjela prelaziti 45 cm. Postavljanje tabli, natpisa i drugih objekata ili naprava za slikovno ili zvučno obavještavanje ili reklamiranje nije dozvoljeno unutar zone kružnog raskrižja uključujući i područje središnjeg otoka montažnog kružnog raskrižja.


66

a) montažni cestovni rubnjak b) montažna zaštitna ograda

Slika 7.3. a i b : Mogući načini izvedbe montažnih kružnih raskrižja


67

8. SIGNALIZACIJA, OPREMA I UREĐENJE KRUŽNIH RASKRIŽJA U ovom dijelu Smjernica daju se obrazloženja i smjernice za prometnu signalizaciju, opremu i uređenje raskrižja u smislu njihove ispravnosti i svrhovitosti, te uklapanja raskrižja u okoliš.

8.1. Prometna signalizacija kružnih raskrižja Prometna signalizacija kružnog raskrižja sastoji se od vertikalne signalizacije (prometni znakovi i putokazne ploče), horizontalne signalizacije (oznake na kolniku) i opreme ceste te ima veliki značaj za sve sudionike u prometu.

Pomoću signalizacije sudionik u prometu odabire željeni put i smjer kretanja, poduzima odgovarajuće radnje u prometu i prilagođava svoje ponašanje. Prometna signalizacija treba olakšati vozačima prolazak kroz kružno raskrižje te utjecati na povećanje sigurnosti prometa.

Prometna signalizacija u kružnom raskrižju postavlja se na način da bude jasna i dosljedna te da ne zbunjuje vozače pri prolasku kroz raskrižje. Broj znakova ovisi o stvarnom stanju na terenu, ali ih ne treba postavljati previše, jer postavljanjem prevelikog broja znakova može se postići suprotan učinak koji će zbunjivati vozače.

Prometna signalizacija postavlja se prema odredbama važećeg Pravilnika. U trenutku izrade ovih Smjernica važeći je Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05, 155/05, 14/11)

Budući da važećim Pravilnikom nisu predviđeni neki prometni znakovi specifični za kružna raskrižja u ovim Smjernicama dat je prijedlog nadopune istog. Prijedlog novih prometnih znakova i oznaka na kolniku vezanih za kružna raskrižja dat je u DODATKU F.

8.1.1. Prometna signalizacija na jednotračnim kružnim raskrižjima Izvan-urbano kružno raskrižje je kružno raskrižje izvan izgrađenog urbanog prostora na kojem se odvija promet motornih vozila, na kojemu u pravilu nema pješačkog prometa, osim eventualno, biciklista. Svako izvan-urbano kružno raskrižje mora biti opremljeno barem sljedećim prometnim znakovima:

- znak B01 (raskrižje s cestom s prednošću prolaza) i B62 (kružni tok prometa) na zajedničkom stupu na ušću ulaza u kružno raskrižje, neposredno pred isprekidane crte zaustavljanja. Kod izvanurbanih kružnih raskrižja preporuka je da se ovi znakovi postave obostrano

- znak B59 (obvezno obilaženje s desne strane) i K06 (ploča za označivanje prometnog otoka) na zajedničkom stupu na vanjskom dijelu razdjelnog otoka (na vrhu otoka u smjeru vožnje)

- znak K09b (prijedlog novog znaka u Pravilniku) označuje središnji otok na izvan urbanim kružnim raskrižjima i postavlja se na neprovoznom dijelu središnjeg otoka u produžetku središnjice voznog traka na uvozu.

Na području približavanja raskrižju:

- znakom "raskrižje s kružnim prometom" (A27) - znakom "ograničenje brzine" (B32) na odgovarajućoj udaljenosti od kružnoga raskrižja,

na kojoj treba omogućiti smanjenje brzine na cestama izvan naselja ovisno o situaciji na terenu


68

Na svakom izvan-urbanom kružnom raskrižju treba biti, u načelu, postavljena barem sljedeća horizontalna signalizacija (oznake na kolniku):

- rubna crta uz rub kolnika kroz raskrižje, uz središnje i razdjelne otoke - kratka isprekidana crta za označivanje vanjskog ruba kružnoga raskrižja na spoju

privoza - isprekidana crta zaustavljanja (H12 ili H13) na ulasku u kružni kolnički trak - trokut upozorenja H12 označen na kolniku ispred isprekidane crte zaustavljanja - polje za usmjerivanje prometa između dva traka sa suprotnim smjerovima pred

razdjelnim otokom (H27) - razdjelnom crtom ispred razdjelnog otoka na području približavanja raskrižju propisane

širine U posebnim slučajevima, kada to nalažu prometno-sigurnosni razlozi, kružna raskrižja mogu biti opremljena i sigurnosnim ogradama i drugim elementima za povećanje sigurnosti prometa. Primjer postavljanja prometne signalizacije na privozu izvanurbanog kružnog raskrižja prikazan je u Prilogu F.1 Urbano kružno raskrižje je raskrižje smješteno unutar izgrađenog urbanog prostora na kojem je predviđen promet motornih vozila, pješaka i/ili biciklista, te je potrebno posvetiti dostatnu pozornost pravilnom izboru i postavljanju prometne signalizacije i opreme. Svako urbano kružno raskrižje mora biti opremljeno barem sljedećim prometnim znakovima:

- znak B01 (raskrižje s cestom s prednošću prolaza) i B62 (kružni tok prometa) na zajedničkom stupu na ušću ulaza u kružno raskrižje, neposredno pred isprekidane crte zaustavljanja.

- znak B59 (obvezno obilaženje s desne strane) i K06 (ploča za označivanje prometnog otoka) na zajedničkom stupu na vanjskom dijelu razdjelnog otoka (na vrhu otoka u smjeru vožnje)

- znak B51 (obavezan smjer desno) postavlja se na neprovoznom dijelu središnjeg otoka u produžetku središnjice voznog traka na uvozu.

- znak C02 (obilježen pješački prijelaz), a po potrebi, znakom C03 (obilježen prijelaz biciklističke staze) ako su u kružnom raskrižju prisutni biciklisti

Na području približavanja raskrižju:

- znak A27 (raskrižje s kružnim prometom). Ovaj znak ne postavlja se ukoliko postoji više kružnih raskrižja na potezu ulice, a preporuka je da se postavi ukoliko se radi o prvom kružnom raskrižju na ulasku u naselje ili pojedinačnom primjeru kružnog raskrižja u naselju.

- znako B32 (ograničenje brzine) na odgovarajućoj udaljenosti od kružnoga raskrižja, na kojoj treba omogućiti smanjenje brzine na cestama unutar naselja postavlja se prema principu opisanom u prethodnom stavku

Na svakom urbanom kružnom raskrižju treba biti, u pravilu, postavljena barem sljedeća horizontalna signalizacija (oznake na kolniku):

- rubna crta uz rub kolnika kroz raskrižje, uz središnje i razdjelne otoke - kratka isprekidana crta za označivanje vanjskog ruba kružnoga raskrižja na spoju

privoza - isprekidana crta zaustavljanja (H12 ili H13) na ulasku u kružni kolnički trak - trokut upozorenja H12 označen na kolniku ispred isprekidane crte zaustavljanja - isprekidana crta zaustavljanja (H12) ispred pješačkog / biciklističkog prijelaza - pješački prijelaz (H18), prema potrebi prijelaz biciklističke staze preko kolnika (H19)


69

- polje za usmjerivanje prometa između dva traka sa suprotnim smjerovima pred razdjelnim otokom (H27)

- razdjelnom crtom ispred razdjelnog otoka na području približavanja raskrižju propisane širine

Ukoliko razdjelni otok nije dovoljne širine za sigurno zaustavljanje pješaka i biciklista (za slučaj prijelaza pješaka, razdjelni otok treba imati širinu min. 2,00 m, odnosno za bicikliste min. 2,50 m), pješački prijelaz iscrtava se u kontinuitetu cijelom širinom.

Kod izvođenja prvih primjera kružnih raskrižja u nekoj sredini preporuka je da se iscrta kružna strelica H21 (prijedlog nove oznake u Pravilniku) koja označuje smjer vožnje unutar kružnog raskrižja, a iscrtava se na kružnom kolničkom traku na mjestu ulaska u kružno raskrižje.

Primjer postavljanja prometne signalizacije na privozu urbanog kružnog raskrižja prikazan je u Prilogu F.2.

Vođenje prometa kroz kružno raskrižje Ovisno o namjeni i lokaciji kružnog raskrižja, ono mora biti opremljeno prometnim znakovima za vođenje (usmjerivanje) prometa. U slučaju raskrižja dviju državnih ili državne ceste sa drugom javnom cestom potrebno je postaviti drugi, četvrti i peti stupanj vođenja, a treći ako je cesta s više prometnih traka.

Za vođenje prometa u kružnom raskrižju postavlja se sljedeća prometna signalizacija

- znak D05 (raskrižje kružnog oblika) postavlja se na udaljenost 150-250 m prije raskrižja, ovisno o situaciji na terenu

- znak D12b (prijedlog novog znaka u Pravilniku) označuje smjer ceste za naseljeno mjesto ispisano na znaku i udaljenost u kilometrima (osim u bijelom polju) na jednotračnim kružnim raskrižjima, mjesto postavljanja ovisi o uvjetima preglednosti. Kad se prometni znak postavlja iznad kolnika (na portal), za svaku prometnu traku mora se postaviti posebni prometni znak.

- znak C81 ili C82 (putokaz) postavlja se na unutarnjem dijelu razdjelnog otoka na izlaznom traku iz kružnog raskrižja

- znak D17 (potvrda smjera) označuje potvrdu smjera kretanja nakon prolaza raskrižja. Postavlja se na udaljenost najviše 500 m od raskrižja.

Primjer postavljanja signalizacije za vođenje prometa na raskrižju dviju državnih cesta prikazan je u Prilogu F.3.

8.1.2. Prometna signalizacija na mini kružnim raskrižjima

Mini kružno raskrižje je kružno raskrižje s provoznim središnjim otokom, u kojem mala vozila prolaze kao u običnom kružnom raskrižju, a duga vozila (autobusi, kamioni) kao kroz uobičajena raskrižja u jednoj razini. Zbog te svoje specifičnosti zahtijeva veću pozornost prilikom izbora i postavljanja prometne signalizacije.

Svako mini kružno raskrižje mora biti opremljeno barem sljedećim prometnim znakovima:

- znak B01 (raskrižje s cestom s prednošću prolaza) i B62 (kružni tok prometa) na zajedničkom stupu na ušću ulaza u kružno raskrižje, neposredno pred isprekidane crte zaustavljanja.

- znak B59 (obvezno obilaženje s desne strane) i K06 (ploča za označivanje prometnog otoka) na zajedničkom stupu na vanjskom dijelu razdjelnog otoka (na vrhu otoka u smjeru vožnje) – ovi znakovi postavljaju se ukoliko je razdjelni otok takvih dimenzija da se znakovi mogu postaviti.


70

- znak C02 (obilježen pješački prijelaz), a po potrebi, znakom C03 (obilježen prijelaz biciklističke staze) ako su u kružnom raskrižju prisutni biciklisti

Na uzdignutom središnjem otoku zabranjeno je postavljati bilo kakve znakove, opremu ili druge objekte. Na području približavanja raskrižju:

- znakom "raskrižje s kružnim prometom" (A27). Ovaj znak ne postavlja se ukoliko postoji više kružnih raskrižja na potezu ulice, a preporuka je da se postavi ukoliko se radi o prvom kružnom raskrižju na ulasku u naselje ili pojedinačnom primjeru kružnog raskrižja u naselju.

- znakom "ograničenje brzine" (B32) na odgovarajućoj udaljenosti od kružnoga raskrižja, na kojoj treba omogućiti smanjenje brzine na cestama unutar naselja postavlja se prema principu opisanom u prethodnom stavku

Na svakom mini kružnom raskrižju treba biti, u načelu, postavljena barem sljedeća horizontalna signalizacija(oznake na kolniku):

- kružna strelica H21 (prijedlog nove oznake u Pravilniku) koja označuje smjer vožnje unutar kružnog raskrižja, a iscrtava se na kružnom kolničkom traku na mjestu ulaska u kružno raskrižje.

- kratka isprekidana crta za označivanje vanjskog ruba kružnoga raskrižja na spoju privoza

- isprekidana crta zaustavljanja (H12 ili H13) na ulasku u kružni kolnički trak - trokut upozorenja H12 označen na kolniku ispred isprekidane crte zaustavljanja - isprekidana crta zaustavljanja (H12) ispred pješačkog / biciklističkog prijelaza - pješački prijelaz (H18), prema potrebi prijelaz biciklističke staze preko kolnika (H19) - razdjelnom crtom ispred razdjelnog otoka na području približavanja raskrižju propisane

širine - označiti središnji otok - bijela oznaka odnosno naizmjenično bijela oznaka – ''naranča'';

Primjer postavljanja prometne signalizacije na privozu mini kružnog raskrižja prikazan je u Prilogu F.4. 8.1.3. Prometna signalizacija na montažnim kružnim raskrižjima Prometna signalizacija montažnog kružnog raskrižja sastoji se od vertikalne signalizacije (prometni znakovi i putokazne ploče), horizontalne signalizacije (oznake na kolniku) i opreme ceste te ima veliki značaj za sve sudionike u prometu. Tlocrtne oznake izvode se u žutoj boji.

Prometna signalizacija postavlja se prema odredbama važećeg Pravilnika.

Kada se montažno kružno raskrižje izvodi na lokaciji postojećeg klasičnog raskrižja, obavezno je na određenoj udaljenosti, na svim prilaznim cestama, postaviti prometni znak A01 s dopunskom tablom E07 s natpisom „Pažnja - Promjena prometnog režima“ ili drugog odgovarajućeg sadržaja koji upozorava na izmijenjene uvjete prometovanja na raskrižju.

Montažno kružno raskrižje može se primijeniti u trokrakim i četverokrakim, semaforiziranim i nesemaforiziranim raskrižjima. U slučaju da se montažno kružno raskrižje primjenjuje u postojećem semaforiziranem raskrižju, semafore za pješake treba isključili, a semafore za motorizirane sudionike u prometu staviti u režim ‘’žuto trepćuće''.


71

8.2. OPREMA KRUŽNOG RASKRIŽJA

8.2. OPREMA KRUŽNOG RASKRIŽJA

8.2.1. Razdjelni otoci Na privozu kružnom raskrižju se vrši kanaliziranje prometnih tokova razdvajanjem ulaza i izlaza u kružno raskrižje. Površina razdvajanja prometnih tokova određena je linijama vodiljama s lijeve strane kolnika ulaza i izlaza. Razdjelni otok je od kolnika uzdignuta površina građevinski oblikovana materijalima različite teksture. Oblikuje se unutar površine određene linijama vodiljama ulaza, izlaza i kružnog kolnika. U izvanurbanim područjima najčešće se izvodi kao ozelenjena površina obrubljena cestovnim rubnjakom visine do 15 cm (slika 8.2.1.), a u urbanim područjima s površinom za prolaz pješaka.

Slika 8.2.1.: Razdjelni otok unutar površine za razdvajanje prometa Uzdignuti razdjelni otok je obvezni dio privoza kružnom raskrižju na državnim cestama. Izuzetak su mini kružna raskrižja kada se zbog veličine površine prikladnim oblikovanjem ili tipskim elementima označava ulaz i izlaz iz kružnog raskrižja. Prema tlocrtnom oblikovanju razlikuju se kapljasti (izduženi), trokutasti i ljevkasti razdjelni otoci (slika 5.3.4.). Na privozima s fizički odvojenim kolnicima razdjelni otok je završni dio razdjelnog traka privoza. Na malim i srednje velikim kružnim raskrižjima najčešće se koriste trokutasti otoci. Izuzetak su privozi s zakrivljenom osi kod kojih je primjena pravca za oblikovanje razdjelnog otoka neprimjerena. Minimalna dimenzija razdjelnog otoka određena je položajem i veličinom vertikalne prometne signalizacije. Znakovi C81 za izlaz iz kružnog raskrižja te K06+B59 za prilaz kružnom raskrižju obvezno se postavljaju na razdjelnom otoku. Veličina znakova treba biti prilagođena kategoriji ceste i širini kolnika, a širina razdjelnog otoka takva da osigurava potrebnu zaštitnu širinu između znaka i ruba kolnika. Kada se razdjelni otok koristi i kao površina za zaustavljanje pješaka i/ili biciklista, njegova širina treba u području prijelaza biti najmanje 2.0 m (slika 5.3.4.). Izuzetak su razdjelni otoci na privozima s neprekinutim pješačkim i/ili biciklističkim prijelazima. Cestovni rubnjak kojim se oblikuje razdjelni otok nalazi se na udaljenosti ne manjoj od širine rubnog traka od linija vodilja ulaza i izlaza. Uz kružni kolnik rubnjak se polaže po liniji vanjskog radijusa kružnog kolnika ili pravcem na udaljenosti ne većoj od 50 cm. Izuzetak su široki razdjelni otoci kod kojih je prikladnije rubnjak položiti paralelno s rubom kružnog kolnika ili formom razdjelnog otoka naglasiti smjerove kretanja vozila. (slika 8.2.2.).


72

Slika 8.2.2.: Oblikovanje razdjelnog otoka uz kružni kolnik Povozni razdjelni otoci ili povozni dijelovi razdjelnih otoka primjenjuju se izuzetno, kada je potrebno osigurati provoznost mjerodavnih ili specijalnih-vangabaritnih vozila. Postavljanje vertikalne prometne signalizacije na povoznim površinama je neprimjereno, a pješačke i ili biciklističke prijelaze, ako postoje, poželjno je voditi neprekinuto.

Slika 8.2.3.: Primjer oblikovanja povoznog razdjelnog otoka za potrebe specijalnih-vangabaritnih vozila

8.2.2. Pješački prijelazi i prijelazi biciklističkih staza Izvedba prijelaza za pješake i/ili bicikliste omogućava prometnu sigurnost pješaka i/ili biciklista pri prijelazu privoza kružnog raskrižja. Prijelazi trebaju biti smješteni tako podržavaju pješačke tokove u zoni kružnog raskrižja i na na sebe privuku najveći mogući broj pješaka. Posebnu pozornost preglednosti na pješake potrebno je posvetiti na kružnim raskrižjima u blizini kojih su locirana autobusna stajališta. Autobusi, zaustavljeni na stajalištima ne smiju ograničavati preglednost vozačima i pješacima. Prijelazi za pješake trebaju biti smješteni tako da se između kružnog kolnika i prijelaza nalazi niša za čekanje odgovarajuće duljine. Smještanje prijelaza udaljenije od izlaza iz kružnog raskrižja je u suprotnosti između potreba pješaka i zahtijeva vozača. Učestale neželjene prijelaze pješaka preko kolnika potrebno je fizički spriječiti (ograde, raslinje,..). U područjima s intenzivnim pješačkim i/ili biciklističkim prometom položaj prijelaza potrebno je temeljito istražiti. Pri tome je potrebno poštivati brzinu vožnje, prometno opterećenje – jakost tokova vozila te pješaka i biciklista, veličinu kružnog raskrižja i duljinu prijelaza.


73

Također je rješenje potrebno prilagoditi pravilima prvenstva između pješaka i biciklista te prikladno oblikovati površine za zaustavljanje pješaka/biciklista. Biciklistički prijelaz uvijek se smješta između niše za čekanje i pješačkog prijelaza. Izvedba uzdignutih pješačkih/biciklističkih prijelaza primjerena je urbanim sredinama s jače izraženim pješačkim/biciklističkim prometom. Takvim oblikovanjem vrši se i smanjenje brzine vozila na ulazu ali je nepovoljno na privozima kojima prometuju vozila javnog gradskog prijevoza. 8.2.3. Prilagodljivost kružnog raskrižja kretanju osoba s invaliditetom i smanjene

pokretljivosti

Svi javni prostori i površine javne namjene moraju biti prilagođeni kretanju osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivost, sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13) u kojemu je, vezano za pristupačnost na raskrižjima, između ostalog propisano i sljedeće: Pješački prijelaz mora ispunjavati sljedeće uvjete, odnosno imati:

o prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran skošenim rubnjakom uz najveći dopušteni nagib od 10%, širine najmanje 120 cm

o na skošenom rubnjaku izvedeno taktilno polje upozorenja čepaste strukture koje završava na crti usporednoj s rubom kolnika koja je od njega udaljena za širinu rubnog kamena, ali ne manje od 15 cm.

U slučaju kada se pješački otok kod kružnih raskrižja nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestu prijelaza spušta na razinu kolnika, tada se on 15 cm od početka i 15 cm od kraja otoka označava taktilnim crtama upozorenja s užljebljenjima okomitim na smjer kretanja, širine najmanje 40 cm, međusobno povezanim taktilnom crtom vođenja s užljebljenjima u smjeru kretanja širine najmanje 40 cm.

Na slici 8.2.4. dat je prikaz kako treba biti opremljeno raskrižje s razdjelnim otokom u razini kolnika i pješačkim prijelazom. Ova situacija odgovara situaciji na kružnom raskrižju i prema njoj bi se trebali uređivati pješački prijelazi na kružnim raskrižjima (sl. 8.2.5.)

8.2.5. Pravilno izveden razdjelni otok kružnog raskrižja

Da bi kružno raskrižje zadovoljilo uvjete prilagodljivosti kretanju osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, potrebno je u projektu voditi računa o sljedećem

- prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran skošenjem rubnjaka, - na skošenom rubnjaku izvedeno taktilno polje upozorenja za slijepe i slabovidne osobe - kod razdjelnih pješačkih otoka u razini kolnika označene taktilne crte vođenja za slijepe

i slabovidne osobe.

8.2.4. Pješački otok u razini kolnika – odgovara situaciji na kružnom raskrižju


74

8.2.4. Povozni dio središnjeg otoka Povozni dio središnjeg otoka zajedno s kružnim kolnikom omogućava prolaz kroz raskrižje dugim vozilima. Primjenjuje se kod malih i srednje velikih kružnih raskrižja radi izbjegavanja izvedbe neprimjereno širokog kružnog kolnika. Velika kružna raskrižja (Rv>25 m) uobičajenim širinama kolnika omogućavaju provoznost dugih vozila. Širina povoznog dijela iznosi minimalno 1.0 m a određuje se na način opisan u točci 5.3.1. ovisno o veličini površine tragova pri vožnji mjerodavnog vozila kroz kružno raskrižje u punom krugu. Provozni dio središnjeg otoka treba biti izveden na način i od materijala da vozače kratkih vozila odvraća od korištenja odnosno da ga koriste samo ona vozila koja bez njegovog korištenja ne bi mogla proći kružnim raskrižjem. Takvi uvjeti postižu se denivelacijom, dovoljno velikim nagibom plohe prema van (do 8 %) i hrapavom površinom povoznog djela središnjeg otoka (slika 8.2.6.) Kod vrlo malih kružnih raskrižja s širokom povoznom površinom preporučljiva je izvedba složenog presjeka povozne površine.

Slika 8.2.6.: Povozni dio središnjeg otoka Povozne površine namijenjene su vozilima s velikim osovinskim opterećenjem te su izložene znatnim tangencijalnim naprezanjima. Dimenzioniranju elemenata i izboru vrste materijala potrebno je pristupiti vrlo oprezno kako bi se spriječila oštećenja. Najčešće se koriste granitne kocke položene u betonsku podlogu. Preporuča se korištenje elemenata većih dimenzija. Izvedbe s umjetnim materijalima također mogu biti uspješne. Visina rubova kojima prolaze kotači vozila ne smije biti veća od 3 cm. Izvedba povoznog dijela kolnika bez dovoljno hrapave površine (horizontalna signalizacija) neće odvratiti vozače kratkih vozila od korištenja povoznog dijela kolnika i može uzrokovati prevelike brzine i/ili mimoilaženje vozila u kružnom kolniku. 8.2.5. Boja i oblik cestovnih rubnjaka Za oblikovanje rubova kolnika koriste se cestovni rubnjaci čime se postiže uočljivost, ali i određuju uvjeti sakupljanja površinskih oborinskih voda. Visina ugrađenog rubnjaka treba biti 12 do 15 cm. Isti elementi koriste se i za izvedbu prijelaznih površina kao polegnuti rubnjaci i u tom slučaju visina ugrađenog rubnjaka ne treba biti veća od 3 cm. Na kružnim raskrižjima obvezna je izvedba razdjelnih i središnjeg otoka cestovnim rubnjacima, a preporučljivo je i polaganje na vanjskim rubovima kolnika u užem području


75

raskrižja (vidi sliku 5.3.1.). Rubnjaci na vanjskom rubu kružnog kolnika stabiliziraju kolničku konstrukciju. Oblici cestovnih rubnjaka su standardizirani, a pri oblikovanju vrhova otoka malih radijusa poželjno je koristiti lučne segmentne elemente. Ugradnja kratkih pravčastih segmenata je zahtjevna. Neprikladno oblikovanje prijelaza na povozne površine može uzrokovati oštećenja pneumatika dugih vozila. Uz rubnjake na nižoj strani kolnika sakupljaju se površinske oborinske vode i primjereno je uz veće slivne površine uz rubnjak izvesti rigol ili omogućiti učinkovito prikupljanje oborinskih voda slivnicima i slivničkim rešetkama (slika 8.2.7.).

Slika 8.2.7. Primjer rješenja - učinkovito prikupljanje oborinske odvodnje Oblikovanje niša različitih namjena treba biti takvo da se ne formiraju oštri rubovi, naročito u smjeru kretanja vozila. Bojanjem cestovnih rubnjaka može se naglasiti uočljivost rubova kolnika. Boju ili kombinaciju boja potrebno je uskladiti s hortikulturnim uređenjem i uvjetima na lokaciji kako bi se učinkovito naglasili rubovi kolnika. Dobra uočljivost rubova kolnika postiže se postavljanjem svjetlećih oznaka - markera na rubnjacima . Koriste se reflektirajući ili LED elementi. Pored rubova kolnika, ovim elementima mogu se naglasiti linije vodilje ili pješački/biciklistički prijelazi. Preporučljivo je korištenje takvih elemenata u područjima smanjene osvjetljenosti privoza (drvoredi i sl.). 8.2.6. Rasvjeta kružnog raskrižja Zbog osiguravanja prometne sigurnosti noću, kružno raskrižje mora biti odgovarajuće osvijetljeno.

Svaki prilaz, odnosno izlaz iz raskrižja treba biti osvijetljen na dužini od cca 100 m (min. 3 rasvjetna stupa) od ulaska u raskrižje. Boja svjetlosti i visina svjetiljki moraju biti jednake na cijelom području raskrižja. Visina postavljanja određuje se prema uvjetima okolnog prostora. Kvaliteta rasvjete raskrižja mora biti najmanje jednaka kvaliteti rasvjete koja je postavljena na glavnoj prilaznoj ulici, a preporučljivo je da bude do 1,5 puta jača. Cestovna rasvjeta projektira se i izvodi u skladu s europskom normom EN 13 201, važećim nacionalnim propisima i tehničkim preporukama međunarodne svjetlotehničke komisije CIE (International commission on illumination).


76

Kružna raskrižja smatraju se "posebnim mjestima" (conflict zone) i svrstavaju u CE rasvjetne klase (kategorije) ovisno o značaju i rasvjeti prilaznih prometnica za motorni promet (ME klase rasvjete), te veličini raskrižja.

8.3. Uređenje kružnih raskrižja

8.3.1. Smjernice za krajobrazno uređenja kružnih raskrižja

Osnovni uvjet prilikom krajobraznog uređenja kružnih raskrižja je osigurati sigurno odvijanje prometa (preglednost i optičko vođenje odgovarajućom sadnjom) te ih istovremeno naglasiti u oblikovnom smislu. Središnji otok kružnog raskrižja pruža priliku za krajobrazno uređenje i poboljšanje koje druge vrste prometnih rješenja raskrižja ne mogu pružiti.

Projekt krajobraznog uređenja, ovisno o veličini i lokaciji kružnog raskrižja, trebao bi biti sastavni dio projekta raskrižja, kako na razini državnih cesta, tako i na razini ostalih javnih cesta i gradskih ulica. Krajobrazno uređenje treba biti projektirano tako da se poveća učinkovitost i sigurnost prometovanja u kružnom raskrižju, a istovremeno djeluje i na poboljšanje estetike na širem području.

Prilagođavanjem zemljišta (npr. sadnjom u središnjem otoku) moguće je jasnije upozoriti vozače da se približavaju kružnom raskrižju. Sakrivanjem vozila na suprotnoj strani kružnog raskrižja (bez smanjenja potrebne preglednosti), može se eliminirati konfuznost koju kod nekih vozača uzrokuje pogled na odvijanje prometa u cijelom kružnom raskrižju.

Prilikom oblikovanja okoline kružnog raskrižja i središnjeg otoka potrebno je uvažavati neka osnovna načela: preglednost u raskrižju, estetska načela (usklađenost s okolinom) i načela funkcionalnosti (održavanje, zimsko održavanje). Zbog toga je prilikom uređenja okoline kružnog raskrižja i samog kružnog raskrižja neophodan zajednički rad stručnjaka različitih struka. Kod uređenja središnjeg otoka treba se pridržavati sljedećih načela i preporuka:

- prilagođavanjem zemljišta (npr. zelenilo u središnjem otoku) treba vozače jasno upozoriti na približavanje kružnom raskrižju

- uređenje treba ili poboljšati, ili barem ne ometati vidljivost kružnog raskrižja - ne smije dovoditi do opasnih situacija u prometu na kružnom raskrižju - osigurati potrebnu horizontalnu preglednost u raskrižju - ne smije zaklanjati prometnu signalizaciju u raskrižju - osigurati zaklanjanje pogleda na promet na suprotnoj strani kružnog raskrižja, čime

se eliminira zbunjenost vozača koju uzrokuje pregled nad odvijanjem prometa u cjelokupnom kružnom raskrižju.

- središnji otok mora biti oblikovan (zelenilo) tako da noću onemogućava bliještanje (zasljepljivanje) nasuprot dolazećih vozila

- treba jasno ukazati vozaču da ne može proći ravno kroz raskrižje - obeshrabriti pješački promet kroz središte otoka - treba utjecati na poboljšanje estetike na području ulice i slike urbanog okoliša koliko

god je to moguće - održavanje raskrižja treba biti što jednostavnije i lakše izvedivo bez ometanja i

ugrožavanja sigurnosti prometa. - prilikom izbora zelenila potrebno je uvažavati prije svega činjenicu da u središnji

otok najbolje pristaje autohtono raslinje.


77

8.3.1. Primjeri dobre prakse

Uređenje središnjeg otoka

Opseg dijela središnjeg otoka koji se može hortikulturno urediti sadnjom niskog zelenila razine grmlja, trava ili drveća ovisi o veličini središnjeg otoka, kao i o uvjetima preglednosti u kružnom traku i na ulasku u kružno raskrižje (sl.8.3.2.).

8.3.2. Područja krajobraznog uređenja kružnog raskrižja u urbanoj sredini


78

8.3.3. Područja krajobraznog uređenja kružnog raskrižja u izvanurbanoj sredini

Širina obodnog pojasa na središnjem otoku kružnog raskrižja promjenjiva je i ovisi o uvjetima potrebnog trokuta preglednosti, a minimalno iznosi 2,0 m (sl. 8.3.4.). Preporuka je da se na središtu kružnog otoka oblikuje kupolasto uzdignuće, jer se na taj način središnji otok vizualno bolje uočava od strane vozača na prilazu, a ujedno služi i za zaklanjanje pogleda na vozila s druge strane kružnog kolničkog traka.

Slika 8.3.4. Krajobrazno uređenje središnjeg otoka


79

Veličina i lokacija kružnog raskrižja mogu utjecati na vrstu i način krajobraznog uređenja. U pravilu, sadnja na središnjem otoku kružnih raskrižja, čiji je promjer manji od 10 m (uključujući povozni dio središnjeg otoka) s visokom vegetacijom neprihvatljiva je s obzirom na potrebu da se osigura preglednost u sredini otoka te da ostaje vrlo mala površina raspoloživa za sadnju.

Kod izvan urbanih kružnih raskrižja zbog veće brzine vožnje ne preporuča se postavljanje velikih i čvrstih predmeta u središnji otok. Ukoliko vozilo iz bilo kojeg razloga ne uspije na vrijeme smanjiti brzinu vožnje pri ulasku u kružno raskrižje i udari u takvu zapreku, posljedice mogu biti vrlo teške.

Krajobrazno uređenje središnjeg otoka treba obeshrabriti pješački promet kroz središnji otok. Urbanu opremu koja može privući pješake, kao što su klupe ili spomenici s tekstualnim natpisima sitnim slovima treba izbjegavati. U područjima sa snijegom treba voditi računa o načinu čišćenja i uklanjanja snijega te koristiti biljni materijal koji podnosi djelovanje soli. Uređenje koje zahtjeva redovito zalijevanje može povećati vjerojatnost za vlaženje kolnika i skliski kolnik. Rasvjeta kružnog raskrižja također može poslužiti estetskom obilježavanju raskrižja. Kod rasvjete treba osim toga, treba voditi računa o primjeni ekoloških izvora svjetlosti i smanjivanju svjetlosnog zagađenja i utjecaja na noćno nebo.

Uređenje razdjelnih otoka

Razdjelni otoci na ulasku u kružno raskrižje mogu se hortikulturno urediti, ali se mora voditi računa o potrebnom trokutu preglednosti. Hortikulturnim uređenjem razdjelnih otoka može se povećati sigurnost prometa time što se na taj način ističe raskrižje kao žarišna točka i utječe na vozača da smanji brzinu na prilazu, a također se pješake navodi da prelaze raskrižje na obilježenim pješačkim prijelazima. Preporuka je da se sadi trava ili nisko raslinje jer se dobro uklapaju u okolnu sliku ulice i zahtijevaju jednostavnije održavanje. Razdjelni otoci općenito ne smiju sadržati stabla, žardinjere, ili stupove rasvjete. U nekim slučajevima umjesto uređenja zelenilom, razdjelni otok može se oblikovati i primjenom različitih uzoraka betona ili opločnika. To se obično primjenjuje kada se radi o raskrižjima manjih dimenzija i s malim razdjelnim otocima.

Održavanje

Kod izrade projekta krajobraznog uređenja kružnog raskrižja treba uzeti u obzir realan program održavanja. Potrebno je znati koji će odgovorni subjekt biti zadužen za održavanje, opskrbu vodom, odvodnju raskrižja i treba biti upoznat s projektom. Najčešće su to gradska komunalna društva koja su zadužena za održavanje ozelenjenih površina.

Održavanje središnjeg otoka kružnog raskrižja zahtjeva određene posebnosti zbog problema sigurnosti i pristupačnosti, o čemu treba voditi brigu. Stoga treba planirati optimalnu potrebu za održavanjem središnjeg otoka (košnja trave, zalijevanje, obrezivanje i dr.). Prilikom odabira biljnih vrsta koje se sade u središnjem otoku treba voditi računa da budu slične izgledom, sporim rastom i jednostavne za oblikovanje i održavanje. Kod planiranja hortikulture treba imati u vidu očekivani rast pojedinih vrsta koje se sade u području raskrižja. Travu, grmlje i stabla treba redovito uređivati te orezivanjem spriječiti ometanje preglednosti i održavati uređenost raskrižja. Osim toga, trajnost i održivost hortikulture na raskrižju treba biti osigurana da se tijekom vremena ili u određenim razdobljima godine (zimi) spriječi promjena njihove funkcije (sigurnost, uljepšavanje, itd.). Ukoliko hortikulturno uređenje zahtjeva česta zalijevanja preporuča se postaviti samopokretne prskalice (sprinkler sustav) za zalijevanje. Kod primjene ovog sustava treba se minimalizirati otjecanje vode na kolnik jer se na mokrom kolniku, posebice u ljetnim mjesecima, smanjuje sigurnost prometa.


80

Tijekom izvođenja radova održavanja treba poduzeti mjere kako bi se komunalnom vozilu za održavanje osigurao pristup središnjem otoku te osigurala zaštita sigurnosti radnika. 8.3.2 Smjernice za postavljanje objekata/građevina kod uređenja kružnih raskrižja

Na gradskim ulicama gdje su brzine vožnje manje dopušteno je prilikom uređenja središnjih otoka kružnih raskrižja postavljati i čvrste objekte/građevine. Tako se danas središnji otok gradskih raskrižja često koristi za postavljanje umjetničkih kreacija, od manjih do onih monumentalnih. Ovakav je tip uređenja prihvatljiv i poželjan, ali pod uvjetom da ti objekti ne ometaju trokut preglednosti i da ne utječu na promet vozila u kružnom traku.

Lokalna zajednica često želi u kružno raskrižje postaviti neke objekte i sadržaje koji obilježavaju zajednicu, uključujući fontane, spomenike ili druga obilježja lokalne sredine. U nekim sredinama kružno raskrižje može pomoći u iskazivanju obilježja mjesta ili regije, na način da se dio kulturne baštine ili neko izrazito obilježje regije prikaže na središnjem otoku kružnog raskrižja. Na ulasku u turistička mjesta preko obilježja na središnjem otoku kružnog raskrižja mogu se turistima dati informacija o odredištu.

Postavljanje reklamnih sadržaja, znakova i drugih građevina ili uređaji za vizualne ili auditivne informacije i reklame u središnjem kružnom otoku nije dopušteno.

Kod postavljanja objekata/građevina u središnji otok kružnog raskrižja treba se držati načela da se stavlja nešto vrlo konkretno za što nije potrebno duže vrijeme od 3 sekunde da se spozna. U protivnom to može biti opasno jer vozač prilikom ulaska u kružno raskrižje, zbog potrebne pozornosti na ostale sudionike u prometu, ima ograničeno vrijeme za spoznavanje okoliša i uređenja kružnog raskrižja. Kada se postavlja neko obilježje na središnjem otoku kružnog raskrižja, to mora biti informacija u tipu ideograma.


81

ZAKLJUČAK

Za naručitelja Hrvatske ceste d.o.o. izrađene su dvije smjernice:

- Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama i

- Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja sa spiralnim tokom kružnog kolnika na državnim cestama.

Ove smjernice odnose se na kružna raskrižja na državnim cestama, a za očekivati je da će se primjenjivati i za ostale javne i nerazvrstane ceste u Republici Hrvatskoj te su takvoj primjeni i prilagođene.

Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama temelje se na postojećim smjernicama iz 2002. g. te uvažavaju iskustva drugih država (prvenstveno Slovenije i Nizozemske) kao i iskustva dosadašnje primjene kružnih raskrižja na području Hrvatske. Smjernice također obrađuju mini kružna i montažna kružna raskrižja, koja u smjernicama iz 2002. g. nisu bila obrađena.

U Smjernicama su obrazložena svojstva i tipovi kružnih raskrižja, analizirana je sigurnost motoriziranih i nemotoriziranih sudionika u prometu na kružnim raskrižjima te su dane opće preporuke za projektiranje kružnih raskrižja. Razrađena je metodologija za provjeru opravdanosti primjene kružnih raskrižja, mogući načini proračuna propusne moći kružnih raskrižja te geometrijski elementi kružnih raskrižja: horizontalno i visinsko vođenje, izbor elemenata kružnih raskrižja. Definiran je način izvođenja prometne signalizacije na kružnim raskrižjima, postavljanje opreme i općenito opremanje zone kružnog raskrižja kao i krajobrazno uređenje područja kružnog raskrižja.

Smjernice za projektiranje kružnih raskrižja na državnim cestama moraju se primjenjivati u postupcima planiranja i projektiranja jednotračnih kružnih raskrižja na državnim cestama. Obavezni dio postupka planiranja i projektiranja kružnih raskrižja, temeljem ovih Smjernica, je analiza opravdanosti primjene kružnog raskrižja. Analiza opravdanosti primjene kružnih raskrižja se vrši prema kriterijima i metodologiji opisanoj u Dodatku A ovih Smjernica u kojima je propisan i obavezni sadržaj analize.

Analizu opravdanosti primjene kružnih raskrižja je potrebno izvršiti kod projektiranja rekonstrukcije nekog standardnog (trokrakog ili četverokrakog) raskrižja u kružno i kod projektiranja novog kružnog raskrižja. Analizu opravdanosti je isto tako potrebno provesti i kod planiranja kružnih raskrižja kada se radi o planovima nižeg reda, detaljnim urbanističkim planovima.

Suglasnost na analizu opravdanosti izvedbe kružnog raskrižja izdaju Hrvatske ceste, a suglasnost je potrebno tražiti za sve ranije navedene slučajeve planiranja ili projektiranja kružnog raskrižja na državnim cestama (rekonstrukcija, novo raskrižje, DPU). Suglasnost na analizu opravdanosti primjene kružnog raskrižja je preduvjet za daljnju razradu projekta raskrižja ili pak predlaganje rješenja kada se radi o planskoj dokumentaciji.

Dosljedna primjena predmetnih smjernica u postupku planiranja, projektiranja i izvedbe kružnih raskrižja te implementacija smjernica za turbo kružna raskrižja zasigurno će doprinijeti daljnjem povećanju kvalitete u primjeni i izvedbi kružnih raskrižja u Hrvatskoj.

Documents

Smjernice Kruzna Raskrizja-hrvatske Ceste