of 81 /81
(“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 29/02) Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava BiH, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 25. juna 2002. godine, usvojila je ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU PRVI DIO - OPĆE ODREDBE I - OSNOVNA NAČELA 1. Važenje Zakona Član 1. (1) Ovim zakonom utvrđuju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujući propise, rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima građana, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima koje su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. (2) Po ovom zakonu dužne su postupati javne korporacije i javna preduzeća (društva), ustanove i druge pravne osobe Bosne i Hercegovine, kad u vršenju javnih ovlaštenja (u daljem tekstu: institucije koje imaju javna ovlaštenja) koja su im povjerena zakonom, rješavaju u upravnim stvarima. 2. Poseban postupak Član 2. Pojedina pitanja postupka za određenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drugačije nego što su uređena ovim zakonom, ako je to nužno za drugačije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna načelima ovog zakona. 3. Supsidijarna primjena zakona Član 3. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu uređena posebnim zakonom. 4. Načelo zakonitosti Član 4. (1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlaštenja, kada postupaju u upravnim stvarima, dužni su te stvari rješavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i općih akata institucija koje imaju javna ovlaštenja i koje one donose na osnovu javnih ovlaštenja. (2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlaštenja, zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu, ovlašten da rješava po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u 1

Službeni glasnik BiH br

Embed Size (px)

Text of Službeni glasnik BiH br

  • (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 29/02) Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 25. juna 2002. godine, usvojila je

    ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU

    PRVI DIO - OPE ODREDBE

    I - OSNOVNA NAELA

    1. Vaenje Zakona lan 1.

    (1) Ovim zakonom utvruju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima graana, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima koje su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.

    (2) Po ovom zakonu dune su postupati javne korporacije i javna preduzea (drutva), ustanove i druge pravne osobe Bosne i Hercegovine, kad u vrenju javnih ovlatenja (u daljem tekstu: institucije koje imaju javna ovlatenja) koja su im povjerena zakonom, rjeavaju u upravnim stvarima.

    2. Poseban postupak lan 2.

    Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drugaije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona.

    3. Supsidijarna primjena zakona lan 3.

    U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom.

    4. Naelo zakonitosti lan 4.

    (1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja, kada postupaju u upravnim stvarima, duni su te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna ovlatenja i koje one donose na osnovu javnih ovlatenja.

    (2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu, ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u

    1

  • granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato.

    (3) Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vae i za sluajeve u kojima je institucija, koja ima javna ovlatenja, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.

    5. Zatita prava i sloboda graana i zatita javnog interesa lan 5.

    (1) Kad organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja vode postupak i rjeavaju, duni su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda i Aneksom 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, vodei pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.

    (2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to.

    (3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one mjere predviene propisima, koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona.

    6. Naelo transparentnosti lan 6.

    Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja kad postupaju u upravnim stvarima, duni su svakoj fizikoj i pravnoj osobi osigurati pravo pristupa informacijama, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 29/00).

    7. Naelo javnosti lan 7.

    Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javna ovlatenja je javan. Slubena osoba, koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost, samo u sluajevima kada je to zakonom izriito predvieno.

    8. Naelo efikasnosti lan 8.

    Kad organi uprave i institucije, koje imaju javna ovlatenja, rjeavaju u upravnim stvarima, duni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, preduzea (drutava), ustanova i drugih pravnih osoba, to obuhvata dobru organizaciju na izvravanju poslova od organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u upravnom postupku, uz svestrano razmatranje tih stvari.

    9. Naelo materijalne istine lan 9.

    U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.

    2

  • 10. Naelo sasluanja stranke lan 10.

    (1) Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja.

    (2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to zakonom odreeno.

    11. Ekonominost postupka lan 11.

    Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.

    12. Pomo neukoj stranci lan 12.

    Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje uestvuju u postupku, ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.

    13. Ocjena dokaza lan 13.

    Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.

    14. Samostalnost u rjeavanju lan 14.

    (1) Organ vodi upravni postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom, drugim propisima i opim aktima.

    (2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i okolnosti, i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na konkretni sluaj.

    15. Pravo albe lan 15.

    (1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti.

    (2) Ako nema organa uprave drugog stepena, alba protiv prvostepenog rjeenja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno. Tim zakonom odredit e se i organ koji e rjeavati po albi.

    3

  • (3) Pod uslovima iz ovog zakona, stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti, a u interesu stranke.

    (4) Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu, alba nije doputena.

    16. Konanost rjeenja lan 16.

    Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.

    17. Pravomonost rjeenja lan 17.

    Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.

    18. Upotreba jezika i pisma lan 18.

    (1) Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.

    (2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika.

    (3) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da prati tok postupka na svom jeziku, kao i da joj pozive i druga pismena dostavlja na njenom jeziku i pismu. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava, u vezi s datom poukom, unijet e se u zapisnik.

    (4) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo tok postupka pratiti preko tumaa (prevodioca).

    (5) U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica.

    19. Upotreba izraza organ lan 19.

    Pod organom koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja iz lana 1. ovog zakona.

    II - NADLENOST

    4

  • 1. Stvarna i mjesna nadlenost lan 20.

    (1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.

    (2) Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacione jedinice u sastavu organa.

    lan 21.

    (1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadlean organ uprave Bosne i Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprave u entitetu kod prenesene nadlenosti.

    (2) Ako propisom, kojim se ureuje odreena upravna oblast, nije odreeno koji je organ uprave Bosne i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti institucija BiH, a to se ne moe utvrditi po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave Bosne i Hercegovine, koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine.

    lan 22.

    (1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom.

    (2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo, na osnovu izriitog zakonskog ovlatenja, prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ.

    (3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drugaije odreeno.

    lan 23.

    (1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju nadlenost.

    (2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan u lanu 58. st. 3. i 4. ovog zakona.

    (3) Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti.

    2. Stranke s diplomatskim imunitetom lan 24.

    (1) U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, imaju u upravnom postupku poloaj ureen meunarodnim pravom, odnosno meunarodnim ugovorima, prihvaenim od strane Bosne i Hercegovine.

    5

  • (2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

    (3) Slubene radnje, koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta, obavljaju se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

    (4) Slubene radnje, koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju, vre se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

    3. Sukob nadlenosti lan 25.

    Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, i izmeu institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, rjeava Sud Bosne i Hercegovine.

    lan 26.

    Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine, koje se nalaze van sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine, rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacione jedinice.

    lan 27.

    (1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.

    (2) Organ, koji rjeava sukob nadlenosti, istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu.

    (3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni voditi upravni spor.

    lan 28.

    (1) Ako organ u sukobu smatra da je rjeenjem, kojim je odlueno o sukobu nadlenosti, povrijeeno kakvo pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadleni sud, alba nije doputena.

    (2) Ako organ, nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana, utvrdi da rjeenje o sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti proglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja po odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju.

    6

  • (3) alba iz stava 1. ovog lana i rjeenje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem donesenim o sukobu nadlenosti.

    4. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje lan 29.

    (1) U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku donosi rukovodilac tog organa, na nain na koji je to ureeno propisom o organizaciji tog organa.

    (2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje postupka, odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja.

    (3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja, za rjeavanje u upravnim stvarima (da vodi upravni postupak, ili da rjeava upravne stvari ili jedno i drugo).

    (4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koje prethodi rjeavanju.

    lan 30.

    Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.

    lan 31.

    Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija, ili drugo tijelo koje svojim aktom odrede ti organi, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.

    lan 32.

    U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javna ovlatenja, rjeenje donosi rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Rukovodilac moe ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da preduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja, ili da rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje koje sadri line podatke slubenih osoba i obim ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima.

    5. Pravna pomo lan 33.

    (1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba preduzeti.

    (2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili

    7

  • izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamolnim putem zatraiti od drugog odgovarajueg organa, ovlatenog za preduzimanje takve radnje, da izvri pojedinu radnju u postupku.

    lan 34.

    (1) Organi, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova pomo trai se posebnom zamolnicom.

    (2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe.

    (3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova, samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kojem mu se spisi moraju vratiti.

    (4) Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

    (5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan domaem zakonu.

    (6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta s inozemnim organima, domai organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

    6. Izuzee lan 35.

    Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od rada u predmetu:

    1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;

    2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i onda kad je brak prestao;

    3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja;

    8

  • 4) ako je u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja.

    lan 36.

    Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 35. ovog zakona, duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu (lan 38). Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e o tome isti organ ne prekidajui rad.

    lan 37.

    (1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee.

    (2) Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje.

    lan 38.

    (1) O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javna ovlatenja, odluuje rukovodilac koji rukovodi tim organom, odnosno institucijom.

    (2) O izuzeu slubene osobe organa, koji se nalazi u sastavu organa uprave, odluuje rukovodilac organa koji se nalazi u sastavu organa uprave.

    (3) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vijee ministara, a o izuzeu rukovodioca organa koji se nalazi u sastavu drugog organa uprave odluuje rukovodilac organa u ijem se sastavu nalazi taj organ.

    (4) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javna ovlatenja odluuje rukovodilac te institucije, a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije drugaije odreeno.

    (5) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih osoba iz l. 30. i 31. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuje odgovarajua vlada, odnosno dom.

    (6) O izuzeu se odluuje zakljukom.

    lan 39.

    (1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku, u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno.

    (2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba.

    9

  • lan 40.

    (1) Odredbe lana 38. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee zapisniara.

    (2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak.

    III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

    1. Stranka lan 41.

    Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo uestvovati u postupku.

    lan 42.

    (1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.

    (2) Stranka u upravnom postupku moe biti poslovna jedinica preduzea (drutva), naselje, grupa osoba i dr., koji nemaju svojstvo pravne osobe, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku.

    (3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna ovlatenja.

    (4) Stranka moe biti i Ombudsmen BiH kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da ima osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

    lan 43.

    (1) Preduzee (drutvo), ustanova i druga pravna osoba, drutvena organizacija i udruenje graana registrirano u skladu sa zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.

    (2) Pravna osoba, iz stava 1. ovog lana, moe zastupati svog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvieno opim aktom te pravne osobe.

    lan 44.

    (1) Ako su pravobranilac BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke.

    (2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih imaju

    10

  • stranke, ako zakonom nije drugaije odreeno.

    2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik lan 45.

    (1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost).

    (2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku preduzima njen zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.

    (3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se njegovim opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.

    (4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom ovlatenog predstavnika, poslovna jedinica preduzea (drutva) - preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba, koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju oni ovlaste, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

    (5) Kad organ, koji vodi postupak, ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva.

    lan 46.

    (1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno ovlateni predstavnik.

    (2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako se, prema prirodi stvari, postupak ne moe nastaviti, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba.

    3. Privremeni zastupnik lan 47.

    (1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima preduzeti protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajen nain.

    (2) Ako preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz pravne osobe, i o tome e, bez odgaanja, obavijestiti tu pravnu osobu.

    11

  • (3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti.

    (4) Postavljena osoba duna je primiti se zastupanja, koje moe odbiti samo iz razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili njen punomonik.

    (5) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za primanje pismena, i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik.

    4. Zajedniki predstavnik lan 48.

    (1) Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.

    (2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak. U tom sluaju zajedniki predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zakljuka, stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka.

    (3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva.

    5. Punomonik lan 49.

    (1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

    (2) Radnje u postupku, koje punomonik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravno djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka.

    (3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave mogu se od stranke i neposredno traiti.

    (4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama, koje se tiu injenica, postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 11. ovog zakona.

    12

  • lan 50.

    (1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom.

    (2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku.

    (3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa izvrenje zakljuka.

    lan 51.

    (1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak.

    (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie, stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dva svjedoka koji e se potpisati na punomo.

    (3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti da, u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo (lan porodice i dr), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno, u odreenom roku, podnese odgovarajuu punomo za tu radnju.

    lan 52.

    (1) Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti da se podnese ovjerena punomo.

    (2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se shodno odredbi lana 60. ovog zakona, pri emu slubena osoba, koja vodi postupak, moe dopustiti punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku.

    lan 53.

    (1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.

    (2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni nasljedenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo.

    lan 54.

    Odredbe ovog zakona, koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike.

    13

  • lan 55.

    (1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja, u vezi s predmetom postupka, dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku.

    (2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom.

    IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

    1. Podnesci lan 56.

    (1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saopenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju organima.

    (2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili se usmeno saopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna saopenja mogu se davati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogue.

    lan 57.

    Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili inae nisu neodgodivi, moe se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.

    lan 58.

    (1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saopenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saopenje.

    (2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje podnosioca dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.

    (3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno saopenja na zapisnik, slubena osoba ovog organa upozorit e na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak, odnosno saopenje na zapisnik primi, slubena osoba duna je primiti takav podnesak, odnosno usmeno saopenje. Ako organ nae da nije nadlean za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.

    (4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijet e bez odgaanja zakljuak, kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti, i odmah

    14

  • ga dostaviti stranci.

    (5) Protiv zakljuka donesenog iz st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba.

    (6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.

    lan 59.

    (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, i ime i prezime i mjesto boravka (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.

    (2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Osoba, koja je potpisala podnesak za podnosioca, duna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.

    (3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba, koja e potpisati i svoje ime i adresu.

    lan 60.

    (1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan to uiniti. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonom, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e sastaviti slubenu zabiljeku u spisu.

    (2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe po podnesku postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu za ispravku podneska.

    (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko saopenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili fax podnesku, odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom saopenju kazala svoje ime, nadleni organ povest e postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana.

    lan 61.

    Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a s ostalim zahtjevima postupit e u smislu lana 58. stava 4. ovog zakona.

    15

  • 2. Pozivanje lan 62.

    (1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti.

    (2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja ima prebivalite ili boravite van podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne prouzrokuje vee trokove ili vei gubitak vremena za pozvanog.

    (3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain.

    lan 63.

    (1) U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna doi lino ili moe poslati punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.

    (2) U pozivu na usmenu raspravu, stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

    (3) Kad to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.

    lan 64.

    (1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba, ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.

    (2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje.

    lan 65.

    (1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu.

    (2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna je, odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.

    16

  • (3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 76.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50 KM. Ove mjere primijenit e se samo ako je to bilo naznaeno u pozivu. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova, donosi slubena osoba koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba.

    3. Zapisnik lan 66.

    (1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.

    (2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima, koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava, ve se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan nain.

    lan 67.

    (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje.

    (2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prilau zapisniku.

    (3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.

    (4) Ako se sasluanje obavlja preko tumaa ili prevodioca, oznait e se na kom je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma ili prevodilac.

    (5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati.

    (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti da je bilo prekida.

    (7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati da su ti akti

    17

  • sastavni dio zapisnika.

    (8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije.

    lan 68.

    (1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

    (2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.

    lan 69.

    (1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a slubena osoba obavezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedbi. Te primjedbe potpisat e osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika tako to e se prvo potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.

    (2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.

    (3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.

    (4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana na kraju lista.

    (5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.

    (6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe da pie, potpisat e ga jedna pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisniar.

    (7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen.

    lan 70.

    (1) Zapisnik, sastavljen u skladu s odredbama lana 69. ovog zakona, jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

    18

  • (2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.

    lan 71.

    (1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu koja se ovjerava potpisom slubene osobe, koja predsjedava kolegijalnim organom.

    (2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu kolegijalnog organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisniar.

    (3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa.

    4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka lan 72.

    (1) Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisati potrebne spise, a organ je obavezan to omoguuti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odreene slubene osobe.

    (2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie pojedine spise ima i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i drutvena organizacija i udruenje graana, ako za to postoji opravdan interes.

    (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog pravnog interesa.

    (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba.

    (5) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o toku postupka.

    (6) Protiv odbijanja zahtjeva doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se moe izjaviti odmah.

    (7) alba se moe izjaviti odmah po saopenju, a najkasnije u roku od 24 sata od saopenja. O albi se mora odluivati u roku od 48 sati od sata izjavljene albe.

    V - DOSTAVLJANJE PISMENA

    1. Nain dostavljanja pismena lan 73.

    19

  • (1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno.

    (2) Dostavljanje se vri preko pote ili ga vri organ preko svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima pismeno da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava posebnim propisom predviena.

    (3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona, o dostavljanju pismena.

    lan 74.

    (1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju.

    (2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz posebno vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika.

    (3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana.

    lan 75.

    (1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.

    (2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne.

    2. Obavezno lino dostavljanje pismena lan 76.

    (1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.

    (2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu, kod neke od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 79. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvreno.

    (3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci.

    3. Posredno dostavljanje pismena

    20

  • lan 77.

    (1) Kad se osoba, kojoj se dostavljanje ima izvriti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njenog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane.

    (2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.

    (3) Dostavljanje u skladu sa stavovima 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom.

    lan 78.

    (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu 77. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.

    (2) Ako je prebivalite ili mjesto boravka osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti, i pored istraivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika u smislu lana 47. ovog zakona i njemu e predati pismeno,

    lan 79.

    (1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 77. ovog zakona, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi mjesto prebivalita, odnosno boravka osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti u njegovom mjestu prebivalita, odnosno boravka, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vrata stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e staviti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je naznaeno stavio na vrata, i staviti svoj potpis.

    (2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje stavljeno na vrata s tim da oteenje ili unitenje ovog saopenja, izvreno nakon stavljanja na vrata, nema uticaja na valjanost dostavljanja.

    (3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje.

    4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena

    a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku

    lan 80.

    (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan

    21

  • u l. 73. do 79. ovog zakona.

    (2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.

    b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena

    lan 81.

    (1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se vriti dostavljanje.

    (2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.

    (3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 47. ovog zakona.

    (4) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.

    lan 82.

    (1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati.

    (2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva.

    (3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se dostavljanje vri.

    c) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama

    lan 83.

    (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena, tih

    22

  • organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano.

    (2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 45. stav 4.).

    (3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne u njihovim prostorijama.

    d) Dostavljanje pismena ostalim osobama

    lan 84.

    (1) Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno.

    (2) Dravljanima Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje se moe obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu.

    (3) Vojnim licima, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom saobraaju, dostavljanje pismena moe se vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni.

    (4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena vri se preko uprave ustanove u kojoj se nalaze.

    e) Dostavljanje pismena javnim saopenjem

    lan 85.

    Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena izvrit e se javnim saopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saopenja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti saopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain.

    f) Odbijanje prijema pismena

    lan 86.

    (1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog razloga, odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili radnom

    23

  • mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena.

    (2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

    g) Promjena stana

    lan 87.

    (1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak.

    (2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu organa koji vodi postupak.

    (3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu organa koji vodi postupak.

    (4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.

    5. Dostavnica lan 88.

    (1) Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).

    (2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.

    (3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema.

    (4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.

    (5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

    (6) Ako je dostavljanje izvreno kojoj od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, dostavlja e na dostavnici naznaiti osobu kojoj je pismeno predato (lan porodice, susjed, i dr).

    (7) Ako je dostavljanje izvreno u skladu s lanom 79. ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti datum izvrenog saopenja, kao i datum predaje pismena opinskom, odnosno gradskom organu, ili poti.

    24

  • 6. Greke u dostavljanju pismena lan 89.

    (1) Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na datum dostavljanja, ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi, duan je provesti postupak radi utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

    (2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima to se utvruje u postupku, u skladu s odredbama stava 1. ovog lana.

    VI - ROKOVI

    lan 90.

    (1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.

    (2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak.

    (3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu.

    lan 91.

    (1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.

    (2) Kad je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.

    (3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom.

    lan 92.

    (1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika.

    (2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima preduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana.

    lan 93.

    25

  • (1) Podnesak je podnesen u roku, ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti predat.

    (2) Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kome je upuen.

    (3) Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra se danom predaje organu kome je upuen.

    (4) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna podnijeti, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja.

    VII - POVRAT U PREANJE STANJE

    lan 94.

    (1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u preanje stanje.

    (2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravovremeno poslala obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu.

    (3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.

    lan 95.

    (1) Stranka je duna u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerovatnim (lan 156.).

    (2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.

    (3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

    lan 96.

    (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala.

    (2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje.

    26

  • (3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog proputanja ovog roka.

    lan 97.

    (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.

    (2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.

    (3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.

    (4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate, nadleni organ moe odluiti o prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke.

    lan 98.

    (1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 96. stav 3.).

    (2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba, samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ.

    (3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ nadlean za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari.

    (4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.

    lan 99.

    (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o povratu ne postane konaan.

    (2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem.

    VIII - ODRAVANJE REDA

    lan 100.

    (1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu.

    (2) S tim ciljem, slubena osoba ovlatena je da opominje osobe koje ometaju rad organa i da odreuje mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka.

    (3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.

    27

  • lan 101.

    (1) Osoba koja, i pored opomene, ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee da odloi oruje, odnosno orue moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti ili noenja oruja ili opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

    (2) Ako, na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila postaviti svog punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika, ako je to potrebno. Ovakav punomonik moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.

    (3) O udaljenju iz stava 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka kojim se udaljava stranka koja nema punomonika ili punomonik iji vlastodavac nije prisutan moe se izjaviti posebna alba.

    lan 102.

    (1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini nepristojnost, moe se, osim udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 KM.

    (2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu ili disciplinsku odgovornost.

    (3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak.

    lan 103.

    (1) Novane kazne, zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 1. ovog zakona, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 3. - organ koji vodi postupak.

    (2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

    IX - TROKOVI POSTUPKA

    1. Trokovi organa i stranaka lan 104.

    (1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio.

    (2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih

    28

  • radnji u postupku, duna je snositi te trokove.

    (3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.

    lan 105.

    (1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su trokovi dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.

    (2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka, koja je obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku, duna je toj stranci te trokove nadoknaditi.

    (3) Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo nuno i opravdano.

    (4) Zahtjev za nadoknadu trokova, prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na nadoknadu trokova. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo blagovremeno upozoriti stranku.

    (5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drugaije odreeno.

    (6) Trokovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.

    lan 106.

    Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrilac. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno.

    lan 107.

    Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.

    lan 108.

    (1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove

    29

  • postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.

    (2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj ko snosi trokove biti duan nadoknaditi trokove drugoj stranci (lan 105. st. 2. i 3.).

    (3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovarajuoj razmjeri.

    (4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban zakljuak.

    lan 109.

    (1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevodioci) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Osim nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu.

    (2) Zahtjev za nadoknadu, odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo upozoriti svjedoka, vjetaka ili tumaa (prevodioca).

    (3) Iznos nadoknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je duan da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja osnov za izvrenje.

    lan 110.

    (1) Nadoknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih nadoknada i nagrada, kao i oslobaenje od plaanja trokova, reguliraju se propisom Vijea ministara.

    (2) U pogledu nadoknade slubenim osobama, vae propisi o nadoknadama za slubene osobe koje utvrde organi iz stava 1. ovog lana.

    2. Oslobaanje od plaanja trokova lan 111.

    (1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno svoje i izdravanje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju.

    (2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksi, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove.

    30

  • (3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uslovom reciprociteta. U sluaju sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 34. stav 4. ovog zakona.

    lan 112.

    Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova, ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.

    lan 113.

    Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv zakljuka iz lana 112. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.

    DRUGI DIO - PRVOSTEPENI POSTUPAK

    X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA

    1. Pokretanje postupka lan 114.

    Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.

    lan 115.

    (1) Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.

    (2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne predstavke graana i pravnih osoba i upozorenje organa.

    lan 116.

    (1) Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka.

    (2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.

    lan 117.

    U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev.

    2. Spajanje stvari u jedan postupak lan 118.

    31

  • (1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka.

    (2) Pod istim uslovima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva.

    (3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.

    lan 119.

    Nadleni organ moe javnim saopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.

    lan 120.

    (1) Kad se u smislu lana 122. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim saopenjem u smislu lana 119. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno.

    (2) U zakljucima kojima se u takvom postupku preduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije o strankama koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije drugaije propisano.

    3. Izmjena zahtjeva lan 121.

    Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stepenu proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju.

    4. Odustajanje od zahtjeva lan 122.

    (1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka.

    (2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima.

    (3) Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ produit e voenje postupka.

    (4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva.

    32

  • (5) Protiv zakljuka, kojim se obustavlja postupak, doputena je posebna alba.

    lan 123.

    (1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od zahtjeva.

    (2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustajanjem od zahtjeva samo kad je to zakonom odreeno.

    (3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelimino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva.

    lan 124.

    Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.

    5. Poravnanje lan 125.

    (1) Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim takama.

    (2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee prihvatiti da se zakljui poravnanje i o tome e donijeti poseban zakljuak.

    (3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije proitanog zapisnika o poravnanju potpiu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae.

    (4) Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.

    (5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelimino.

    (6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zakljuenim poravnanjem, protiv zakljuka je doputena posebna alba.

    XI - POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

    33

  • A. OPA NAELA

    1. Zajednike odredbe lan 126.

    (1) Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese o emu se stara slubena osoba koja vodi postupak.

    (2) Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku.

    lan 127.

    (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i izvoditi dokaze i o onim injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene.

    (2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit e po slubenoj dunosti izvoenje svakog dokaza ako nae da je to potrebno radi razjanjenja stvari.

    (3) Slubena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje. Na isti nain postupit e slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba.

    lan 128.

    (1) injenino stanje, na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je duna iznijeti tano, istinito i odreeno.

    (2) Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze i, po mogunosti, podnijeti ih. Ako sama stranka tako ne postupi, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e je da to uini. Od stranke se nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati u skladu sa lanom 163. ovog zakona.

    (3) Ako stranka nije u naknadno odreenom roku podnijela dokaze, organ ne moe zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen (lan 62. stav 2.), nego je duan nastaviti postupak i, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rijeiti upravnu stvar.

    lan 129.

    (1) Stranka u toku postupka daje izjavu, po pravilu, usmeno, a moe je dati i pismeno.

    (2) Kad je rije o sloenoj stvari ili kad su potrebna opirnija struna objanjenja, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu, odreujui joj dovoljan rok za to. U takvom sluaju i stranka ima pravo traiti da joj se dopusti davanje pismene izjave.

    (3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno.

    34

  • lan 130.

    Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije uestvovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva da uestvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat e njeno pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je posebna alba.

    lan 131.

    Slubena osoba koja vodi postupak duna je, po potrebi, upozoriti stranku na njena prava u postupku i ukazati joj na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u postupku.

    2. Skraeni postupak lan 132.

    (1) Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno:

    1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica ili injenica koje su organu poznate;

    2) ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu slubenih podataka kojima organ raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njenih prava, odnosno pravnih interesa;

    3) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti;

    4) kad je rije o preduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim.

    (2) Rjeenja iz ta. 1. i 2. stav 1. ovog lana mogu se izraivati raunarima.

    3. Poseban ispitni postupak lan 133.

    (1) Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese.

    (2) Tok ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi postupak, pridravajui se odredbi ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije.

    (3) U ovim granicama slubena osoba koja vodi postupak naroito: odreuje koje se radnje u postupku imaju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje; odreuje red kojim e se pojedine radnje vriti i rokove u kojima e se izvriti, ako oni nisu propisani zakonom; odreuje usmene rasprave i sasluanja, kao i sve to je potrebno za njihovo odravanje; odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstivma, i odluuje o svim prijedlozima i izjavama.

    35

  • (4) Slubena osoba koja vodi postupak odluuje da li e se raspravljanje i dokazivanje vriti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet.

    lan 134.

    (1) Stranka ima pravo uestvovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, dati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese, a slubena osoba obavezna je to omoguiti.

    (2) Stranka moe iznositi injenice koje mogu uticati na rjeenje stvari i pobijati tanost navoda koji se ne slau s njenim navodima. Ona ima pravo sve do donoenja rjeenja dopunjavati i objanjavati svoje tvrdnje, a ako to ini poslije odrane usmene rasprave, duna je opravdati zbog ega to nije uinila na raspravi.

    (3) Slubena osoba koja vodi postupak duna je pruiti mogunost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima, da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni. Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni.

    4. Prethodno pitanje lan 135.

    (1) Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje), on moe, pod uslovima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak, protiv kog je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.

    (2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.

    (3) U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni proglaen krivim.

    lan 136.

    (1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivinog djela, na postojanje braka, utvrivanje oinstva, ili kad je to zakonom odreeno.

    (2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivino djelo, a nema mogunosti za krivino gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit e i to pitanje.

    lan 137.

    U sluaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po lanu 136. stav 2. ovog zakona, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao

    36

  • sastavni dio stvari, i na toj osnovi rijeiti samu stvar.

    lan 138.

    (1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu lana 137. ovog zakona, a postupak za rjeenje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunosti jo nije pokrenut kod nadlenog organa, on e traiti da nadleni organ pokrene postupak o tom pitanju.

    (2) U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree povodom zahtjeva stranke, organ koji vodi upravni postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da radi rjeenja prethodnog pitanja trai od nadlenog organa pokretanje postupka, odreujui joj rok u kom je duna to uiniti, i da mu o podnesenom traenju podnese dokaz. Pritom e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice proputanja. Rok za traenje pokretanja postupka za rjeenje prethodnog pitanja poinje tei od dana konanosti zakljuka.

    (3) Ako stranka ne podnese u odreenom roku dokaz da je od nadlenog organa traila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je posta