Službeni glasnik Grada Omiša 1-2019 · čunate su na temelju digitalnog premjera posebne geodetske podloge Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000 pa su moguće razlike u mjerenju

Utorak, 29. siječnja 2019. SLUŽBENI GLASNIK GRADA OMIŠA Broj 1 - Strana 1

Stranica

S A D R Ž A J

G R A D A O M I Š ASLUŽBENI GLASNIK

LIST IZLAZI PO POTREBI.Uredništvo: Trg kralja Tomislava 5Telefon: 862-059, 862-360, Fax: 862-022

BROJ 1

Omiš, 29. siječnja 2019.

Godišnja pretplata 50 EUR u kunskojprotuvr i j ednos t i na dan up la te pre-ma srednjem tečaju NBH. Plaća se na žiro račun broj: 2330003-1830000008

GRADSKO VIJEĆE1. Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Marušići 2 .................................................................................12. Odluke o komunalnom doprinosu ............................................................................................................................203. Odluka o pečatu mjesnih odbora .............................................................................................................................254. Odluka o visini paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu ...255. Odluka o davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt “Uređenje javne površine – parka u naselju Ko- stanje” ......................................................................................................................................................................266. Zaključka o davanju suglasnosti na tekst Statuta Osnovne glazbene škole “Lovro pl. Matačić” Omiš ..................27

GRADONAČELNIK7. Plan klasifi kacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja akata Grada Omiša za 2019. godinu .......278. Plan prijma u upravna tijela Grada Omiša i Vlastiti pogon Grada Omiša za 2019. godinu ....................................30

Na temelju članka 109. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, broj 153/13 i 65/17), Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Maru-šići 2 (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 7/16) i članka 30. Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Grad-sko vijeće Grada Omiša, na 15. sjednici, održanoj 29. siječnja 2019. godine, donijelo je

O D L U K Uo donošenju Urbanističkog plana uređenja

Marušići 2

Članak 1.

(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja Ma-rušići 2, u daljnjem tekstu: Urbanistički plan.

(2) Plan utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina naselja, prometnu i komunalnu infrastrukturnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

(3) Urbanistički plan obuhvaća istočni dio građevinskog područja mješovite namjene naselja Marušići.

(4) Granica obuhvata Urbanističkog plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima grafi -čkog dijela Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000,

a obuhvaća površinu veličine oko 13,3 ha, od toga 6,55 ha kopna i 6,75 ha akvatorija.

Članak 2.

(1) Elaborat Urbanističkog plana sastavni je dio ove Odluke i sadržan je u elaboratu “Urba-nistički plan uređenja Marušići 2”, izrađenom od strane tvrtke URBOS d.o.o. Split, broj elaborata 708/17, a sastoji se od sljedećeg:

KNJIGA 1.I. TEKSTUALNI DIOODREDBE ZA PROVODENJEII. GRAFIČKI DIO1. Korištenje i namjena površina 1:10002. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža:2.1. Promet 1:10002.2. Javne telekomunikacije i energetski sustav 1:10002.3. Vodnogospodarski sustav – Vodo- opskrba i odvodnja otpadnih voda 1:10003. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1:10004. Način i uvjeti gradnje 1:1000

SLUŽBENI GLASNIK GRADA OMIŠA Utorak, 29. siječnja 2019.Strana 2 - Broj 1

KNJIGA 2.III. OBVEZNI PRILOZIA OBRAZLOŽENJE URBANISTIČKOG PLANAB ZAHTJEVI I MIŠLJENJAC IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVID SAŽETAK ZA JAVNOSTE OSTALI PRILOZI

Članak 3.

(1) Provedba Urbanističkog plana temelji se na Odredbama za provođenje kojima se defi nira namjena i korištenje prostora, način i uvjeti uređe-nja i gradnje, te zaštita prostora unutar obuhvata Urbanističkog plana.

(2) Svi uvjeti kojima se regulira buduće uređi-vanje prostora u granicama obuhvata Urbanističkog plana sadržani su u tekstualnom i grafi čkom dijelu Urbanističkog plana, koji predstavljaju cjelinu za tumačenje svih planskih postavki.

ODREDBE ZA PROVODENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH

I DRUGIH NAMJENA

1.1. Uvjeti za razgraničenje površina

Članak 4.

(1) Urbanističkim planom uređenja Marušići 2 (u daljnjem tekstu: Urbanistički plan) planirana je urbana sanacija izgrađenog istočnog dijela građe-vinskog područja naselja Marušići. Urbanističkim planom određen je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter toga dijela naselja uključujući i obalno područje sportsko rekreaci-jske namjene - uređena plaža. Posebno su određeni uvjeti za realizaciju urbane mreže javnih površina devastiranih nezakonitim građenjem.

(2) Na ovom području su posebno vrednovane obala i strme padine prema obali, koje se u najvećoj mjeri čuvaju u prirodnom izgledu.

(3) Gradive površine određene su kao površine namjenjene za mješovitu namjenu (M1), prometne površine i površine infrastrukturnih sustava.

(4) Neizgrađene površine su određene za sportsko rekreacijsku namjenu (R3), zaštitne zelene površine (Z) i zaštitnu šumu (Š), s mogućnošću uređivanja prema posebnom režimu.

(5) Razgraničenja površina javnih i drugih namjena označena su bojom i planskim znakom na

kartogafskom prikazu broj 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:1000.

Članak 5.

(1) Urbanističkim planom određen je iskaz planiranih površina i prikazan u slijedećoj tablici:

Tablica 1. Iskaz planirane namjene površina (površina kopnenog dijela i površina akvatorija)

1. MJEŠOVITA NAMJENA pretežito stambena (M1) 1,34 10,1

2. ŠPORTSKO-REKREACI- JSKA NAMJENA uređena plaža (R3) 10,25 77,1

kopneni dio 3,50 26,3 morski dio 6,75 50,83. ZAŠTITNE ZELENE

POVRŠINE (Z) 0,03 0,24. ZAŠTITNA ŠUMA (Š) 0,65 4,95. PROMETNE POVRŠINE

(kolne i pješačke površine) 0,97 7,36. INFRASTRUKTURNI

SUSTAVI (IS) 0,05 0,4 UKUPNO (obuhvat

Urbanističkog plana) 13,29 100,0

(2) Sve površine iz stavka 1. ovog članka izra-čunate su na temelju digitalnog premjera posebne geodetske podloge Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000 pa su moguće razlike u mjerenju detaljnijih podloga ili mjerenja stvarnog terena, a što se ne smatra izmjenom Urbanističkog plana.

1.2. Oblici korištenja i uvjeti smještaja građevina

Gradnja građevina i zaštita okoliša

Članak 6.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim po-stojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, destabilizirale zemljište i padine, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

(2) Prikom projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija moraju se osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita okolnog terena prili-kom građenja, zaštita od buke, neugodnih mirisa,

Namjena površinaPovršina

ha %


eventualnog onečišćenja zraka, zagađivanja mora i obale, podzemnih i površinskih voda i sl.).

(3) Temeljem ovog Urbanističkog plana, od gradnje građevina je izuzeta površina zaštitne šume (Š), a gradnja građevina unutar zaštitne zelene po-vršine (Z) i na površinama uređene plaže (R3) je izuzetno moguća u skladu s ovim Odredbama i u funkciji korištenja tih površina.

(4) Unutar obuhvata Urbanističkog plana nije dopušteno postavljanje kamp kućica, šatora, auto prikolica, stambenih i drugih kontejnera i sličnih konstrukcija.

Način i uvjeti gradnje građevina

Članak 7.

(1) Način i uvjeti gradnje građevina određeni su planiranom namjenom površina, propisanim obli-cima korištenja i zaštite, te specifi čnim načinima gradnje u odnosu na karakter područja na kojem je smještena pojedina građevna čestica (označeno na kartografskom prikazu broj 3. “Uvjeti korište-nja, uređenja i zaštite površina” te kartografskom prikazu broj 4. “Način i uvjeti gradnje” u mjerilu 1:1000).

(2) Unutar izgrađenog dijela naselja, planirana je sanacija dijela naselja tj. omogućava se una-pređenje postojećeg stanja građevina, dogradnja potrebnih sadržaja, posebno prometne i druge infrastrukture uz osiguranje pristupačnosti korište-nju obale.

Članak 8.

(1) Gradivi dio građevne čestice je površina građevne čestice na kojoj je moguć smještaj građe-vina, a određen je uvjetima za uređenje prostora u pogledu najmanjih udaljenosti građevina od granica, odnosno međa građevne čestice.

(2) Izgrađenost građevne čestice je površina tlocrtnih projekcija svih građevina na njoj (osnovna građevina i sve pomoćne). U izgrađenost građevne čestice ne ulaze: sabirne jame, cisterne za vodu, spremnici za gorivo ako su ukopani u teren, konzo-lni istaci krovišta, elementi uređenja okoliša u razi-ni terena, bazeni površine do 100 m2 u razini terena ili 0,60 m iznad razine uređenog terena (prilazne stepenice, vanjske komunikacije i terase, potporni zidovi i sl.).

(3) Regulacijska crta je crta koja određuje gra-nicu građevne čestice prema prometnoj površini, tj. crta povučena granicom koja razgraničuje površinu postojećeg ili planiranog prometnog koridora od površina građevnih čestica.

1.3. Uvjeti određivanja površina

MJEŠOVITA NAMJENAPretežito stambena namjena (M1)

Članak 9.

(1) Površine mješovite pretežito stambene namjene, oznake M1, su površine na kojima su postojeće i planirane građevine stambene, stambe-no-poslovne ili poslovne namjene.

(2) Unutar pretežito stambene namjene (M1) moguća je rekonstrukcija i zamjena postojećih te gradnja novih pretežito stambenih, stambeno po-slovnih ili poslovnih zgrada (ugostiteljsko-turisti-čkih, trgovačkih ili manjih zanatskih sadržaja).

(3) Urbanističkim planom je omogućena gra-dnja novih građevina osnovne namjene iz stavka 1. ovog članka u obliku slobodnostojećih građevina.

(4) U građevinama, pored stambenog dijela građevine mogu se urediti prostori za prateće sa-držaje - poslovne djelatnosti i tihe obrte koji ne ometaju stanovanje i ne onečišćuju okoliš, uključi-vo i prostore za smještaj gostiju u vidu turističkih usluga koje građani pružaju u svojim domaćinstvi-ma (soba, apartman, studio apartman i sl.).

(5) Unutar mješovite namjene (M1) uz stambe-nu namjenu dozvoljene su i sljedeće djelatnosti:– manje ugostiteljske djelatnosti (konobe, kušao-

nice)– pružanje osobnih usluga (intelektualne, zdra-

vstvene, terapeutske, njega tijela i sl.)– trgovina do 100 m2

– tihi obrti, posebno oni koji su nadopuna sadržaji-ma turističke ponude (kreativne radionice, atelje i sl.)

– ugostiteljski objekti iz skupine restorana, bar i sl.

(6) Unutar ove namjene moguće je uređenje kolnih, pješačkih i parkirališnih povšina, zelenih površina te gradnja objekata i instalacija komunalne infrastrukture.ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENAUređena plaža (R3)

Članak 10.

(1) Uređena plaža predstavlja obalni pojas na zapadnom, južnom i jugoistočnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana, a obuhvaća kopneni i morski dio. To su najveće površine obuhvata Urbanisti-čkog plana i od posebnog su značaja za očuvanje krajobraznih vrijednosti naselja.


(2) Uređenu plažu moguće je infrastrukturno i sadržajno opremiti, postaviti kabine za presvla-čenje, tuševe, sanitarne čvorove, rampe i liftove za pristup osoba smanjene pokretljivosti te drugu opremu plaže kao što su suncobrani, ležajke i sl., te prizemne plažne građevine na pomorskom dobru u skladu s ovim Odredbama.

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)

Članak 11.

Zaštitne zelene površine predstavljaju manju površinu na istočnom dijelu obuhvata plana.

ZAŠTITNA ŠUMA (Š)

Članak 12.

(1) Zaštitna šuma obuhvaća područje izvan građevinskog područja naselja, odnosno istočni dio obuhvata Urbanističkog plana sjeverno od uređene plaže na predjelu Borak.

(2) Unutar zaštitne šume obvezno je uređenje i održavanje postojećeg visokog i niskog zelenila, odnosno sadnja novog uz stabiliziranje strme pa-dine.

PROMETNE POVRŠINE

Članak 13.

(1) Kolni pristup području Marušići 2 odvija se preko ulice Put Borka i ulice Pelegrin, odnosno odvojkom od državne ceste D8. Kolnim prometni-cama je omogućen kolni pristup svim postojećim i planiranim zgradama unutra mješovite namjene – pretežno stambene (M1). Zbog karaktera područja (strma padina) i značajne sportsko rekreacijske na-mjene planirana je mreža pješačkih površina - ulica radi olakšanog pristupa obali i uređenim plažama.

(2) Prometne površine obuhvaćaju površine u funkciji kolnog i pješačkog prometa, odnosno:– kolne prometnice (pristupna ulica i kolno-pješač-

ka površina),– pješačke površine.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI (IS)

Članak 14.

(1) Planira se gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Marušići. Označena je po-vršina i približni položaj uređaja te moguća trasa ispusta pročišćenih voda s podmorskim ispustom.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 15.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nisu planirane zone za gospodarske djelatnosti. Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti (ugo-stiteljsko turističkih, manjih trgovačkih, obrtnih, poslovnih i drugih kompatibilnih sadržaja) moguć je na površinama mješovite namjene prema uvje-tima za gradnju stambenih i drugih zgrada koje je moguće graditi unutar mješovite pretežno stambene namjene (M1).

(2) Na neizgrađenim česticama zemljišta mje-šovite namjene (M1) moguć je smještaj i manjeg obiteljskog hotela maksimalnog kapaciteta do 10 soba, koji pruža turistički smještaj uz mogućnost uređenja pratećih sadržaja: trgovački sadržaji, sau-ne, zdravstvene usluge, turističke usluge i sl.

(3) Omogućava se rekonstrukcija postojećih zgrada i njihova prenamjena za smještaj gospo-darskih djelatnosti koje nemaju štetan utjecaj na okoliš i koje ne ometaju stanovanje. Postojeće gra-đevine koje su izgrađene na način da odstupaju od uvjeta propisanih za gradnju stambenih građevina moguće je rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 16.

Na području obuhvata Urbanističkog plana nisu predviđene posebne zone za javne i društvene djelatnosti.3.1. Sportsko rekreacijska namjena (R3)Uređena plaža

Članak 17.

(1) Uređena plaža je nadzirana i pristupačna svima s kopnene i morske strane, uključivo i oso-bama smanjene pokretljivosti (sukladno posebnom propisu). Površine kopnenog dijela uređene plaže uređuju se kao:– zelene površine,– prirodna plaža (šljunak i kamena obala - škra-

pe),– vidikovac,– otvoreno rekreacijsko igralište,– koncesijska čestica (na pomorskom dobru) za

gradnju plažne građevine,


– uređena obala (iznajmljivanjem plovila, interve-ntna plovila i sl.).

(2) Površine kopnenog dijela uređene plaže iz stavka 1. ovog članka prikazane su u u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, na kartogra-fskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora i kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i kartogar-fskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000.

(3) Oblikovanje svih kopnenih površina uređe-ne plaže potrebno je izvesti na način da se uspo-stave skladni prostorni odnosi. Prilikom uređenja okoliša, veće visinske razlike terena savladavati pažljivo oblikovanim pokosima ili potpornim zi-dovima. Nestabilne pokose obvezno je učvrstiti i stabilizirati. Prilikom stabiliziranja padina, ukoliko je ta stabilizacija potrebna, preporuča se terasasto oblikovanje dijelova prirodnog terena, kod čijeg je uređenja potrebno koristiti prirodne materijale odnosno kamen. Obvezno zadržati dio postojećih poteza kvalitetnog visokog zelenila kao i niskog raslinja, a nove oblikovane zelene površine nado-puniti sadnjom autohtonih vrsta.

(4) Na dijelu uređene plaže, neposredno uz more, potrebno je u najvećoj mjeri očuvati prirodna obilježja plaže (prirodne šljunčane plaže i kamenu obalu - škrape) koja čine posebne krajobrazne vrijednosti obale. Omogućava se formiranje platoa (sunčališta i sl.) na način da se u najvećoj mjeri uklope u prirodni okoliš. Površine platoa potrebno je izvesti kao manje šljunčane oaze unutar kame-ne obale, odnosno bez vidljivih tragova betona oblikovati površine unutar škrapa koje je potrebno ispuniti kamenim oblucima ili urediti drvene pla-tforme. Betoniranje površine platoa se ne dopušta. Omogućava se dohrana plaže šljunkom. Kopneni dio uređene plaže, na kojem je potrebno očuvati prirodna obilježja (šljunčane plaže i škrape), prika-zan je u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, na kartografskom prikazu broj 3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora i kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površi-na i kartogarfskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. Dozvoljava se uređenje pristupa moru s kopnene i morske strane, uključivo i osobama smanjene pokretljivosti (izgradnja rampi i liftova).

(5) Dio obale uređene plaže se može koristiti za iznajmljivanje plovila i pristajanje inerventnih plovila u akcidentnim situacijama. Na tim dijelovi-ma plaže je potrebno postaviti opremu za privez i/ili sidrenje plovila te osigurati sigurno manevriranje

plovila (potreban gaz i dr.). Dijelovi obale uređene plaže koje je potrebno urediti za iznajmljivanje plovila i pristajanje inerventnih plovila prikazani su u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.

(6) U sklopu uređene plaže zadržava se ure-đeno otvoreno rekreacijsko igralište, uz obvezu gradnje obalne šetnice rubom igrališta, kako je označeno na kartografskim prikazima Urbanisti-čkog plana.

(7) Na području uređene plaže predio Borak dozvoljava se uređenje igrališta (dječje igralište, igralište za odbojku na pijesku i sl.) ukupne površi-ne do 100 m2 i postavljanja montažnih (platnenih) kabina za presvlačenje uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Na zapadnom dijelu plaže u uvali Borak obvezna je sanacija nasipa radi zaštite plaže i zaštite vidikovca (ex Solana).

Članak 18.

(1) Gradnja plažne građevine sa sadržajima: garderobe, sanitarni čvor, spremište rekvizita, ugostiteljski sadržaji i sl., moguća je isključivo na pomorskom dobru unutar koncesijske čestice. Ukoliko čestica zemljišta za gradnju plažne građe-vine nije na pomorskom dobru tada nije moguća gradnja plažne građevine iz ovog stavka. Određene su dvije površine (koncesijske čestice) za gradnju plažnih građevina i prikazane su u grafičkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom pri-kazu broj 3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora i kartografskom prikazu broj 4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i kartogarfskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. Za oblikovanje plažnih građevina potrebna je izrada idejnog rješenja koje treba odobriti nadležno tijelo Grada Omiša.

(2) Plažna građevina u uvali Borak nalazi se na povišenom platou zapadno od šljunčane plaže uz planirani krak obalne šetnice. Na površini od 320 m2 moguća je gradnja prizemne građevine, najveće tlocrtne površine građevine 140 m2. Visina građevine iznosi najviše 4,0 m. Do građevine nije osiguran kolni pristup.

(3) Plažna građevina na zapadnom dijelu obuhvata Urbanističkog plana smještena je uz dužobalnu šetnicu i šljunčanu plažu. Na površini od 110 m2 moguća je gradnja prizemne građevine, najveće tlocrtne površine građevine 60 m2. Visina građevine iznosi najviše 4,0 m. Do građevine nije osiguran kolni pristup.


minimalna širina na regulacijskoj liniji

(m)

(4) Uređenje vidikovca planirano je na dvije površine unutar područja uvale Borak. Vidikovac je obvezno urediti pješačkim i zelenim površinama te opremiti komunalnom opremom (klupama, suncobra-ni, koševima za otpatke i dr.) i drugim sadržajima (postolje za dalekozor i dr.). Površine unutar kojih se uređuju vidikovci prikazane su u grafi čkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1:1000. Ukoliko se vidikovac nalazi izvan javno pomorskog dobra, prije ishođenja akta za građenje, obvezna je pretho-dna suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša.

(5) Morski dio uređene plaže može se ograditi plutačama radi zaštite kupača.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 19.

(1) Na površinama mješovite namjene (pre-težito stambena M1) moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih pretežito stambenih i stambeno poslovnih zgrada. Omogućava se i gradnja poslovnih zgrada, ugostiteljsko turističkih, trgovačkih ili manjih zanatskih sadržaja.

(2) U poslovnom dijelu stambene zgrade omo-gućava se smještaj ugostiteljsko turističkih sadržaja (smještajne jedinice, restoran, bar i sl.), trgovačkih sadržaja, manjih zanatskih sadržaja i sl.

(3) Na građevnoj čestici može se graditi jedna stambena, stambeno poslovna ili poslovna građevi-na i pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen i dr.).

Članak 20.

Najveća visina građevina iz prethodnog stavka je Po+P+3 (podrum, prizemlje, tri kata i krov bez nadozida) odnosno najviše 13,0 m. Visina pomo-ćnih građevina je P odnosno najviše 4,0 m, ukoliko nije drugačije određeno ovim Odredbama.

Članak 21.

Sve nove građevine moraju se graditi kao samostojeće prema sljedećim uvjetima (površina građevne čestice, najveći koefi cijent izgrađenosti i najveći koefi cijent iskorištenosti):

Članak 22.

(1) Nove građevine moraju se smjestiti unutar granica gradivog dijela koja je prikazana u grafi -čkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.

(2) Najmanja udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca kod nove gradnje i dogradnje iznosi 3,0 m ili 5,0 m, kako je označeno na karto-grafskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000. Regulacijski pravac čini vanjiski rub punog profi la kolne ulice.

(3) Nove građevine moraju se graditi na uda-ljenosti od najmanje H/2, ali ne manje od 3,0 m od ruba građevne čestice, ili manje samo ako je tako označeno na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.

Članak 23.

(1) Postojeće građevine se mogu rekonstruirati do najveće visine Po+P+3, odnosno najviše 13,0 m, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz odredbi ovog plana u pogledu površine i širine građevne čestice te maksimalnog koefi cijenta iskoristivosti (kis) koji se obračunava u odnosu na ukupnu građevinsku bruto površinu zgrade.

(2) Postojeće građevine koje su smještene na manjoj udaljenosti od ruba građevne čestice koja je propisana ovim Odredbama za provođenje, mogu se nadograditi iznad postojećeg horizontalnog gabarita do visine P+2+kosi krov uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Ukoliko je građevina smještena na samoj granici građevne čestice na tom pročelju se tada nadogradnjom ne smiju izvoditi otvori.

(3) Prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade, ukoliko se povećavaju stambeni ili smještajni kapaciteti, potrebno je osigurati propisani broj pa-rkirališnih mjesta za ukupnu građevinsku površinu zgrade. Ukoliko nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, nije dopušteno povećanje građevinske bruto površine zgrade.

Način gradnje

Građevna česticanajmanja/najveća

površina (m2)

maksimalni koefi cijent

izgrađenosti kig

maksimalni koefi cijent

iskorištenosti kis

visina zgradaE=Po+P+3+krov samostojeće 450/1000 13,0 0,3 1,2V= 13,0 m


Članak 24.

(1) Na dijelu područja sjeverno od pristupne ulice, odnosno na česticama zemljišta 7596 i 7597 dozvoljava se prilagođavanje propisanih uvjeta za gradnju stambenih i stambeno poslovnih zgrada (obzirom da je južni dio navedenih čestica zemlje u koridoru kolne prometnice - pristupne ulice).

(2) Stambene i stambeno poslovne zgrade na česticama zemljišta iz prethodnog stavka, mogu se graditi prema sljedećim uvjetima:– najmanja površina građevne čestice iznosi 350

m2;– minimalna širina građevne čestice iznosi 13,0

m;– najveći koefi cijent izgrađenosti kig iznosi 0,4;– najveći koefi cijent iskorištenosti kis iznosi 2,0;– najveća visina zgrada je Po+P+3 (podrum, pri-

zemlje i tri kata) odnosno najviše 13,0 m;– udaljenost zgrade od međe susjedne građevne čestice iznosi najmanje 1,0 m pod uvjetom da na tom pročelju zgrade nema otvora prema su-sjedu;

– udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi najmanje 3,0 m a kako je ozna-čenom na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000;

– najmanje 10% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno (vodopropusne zele-ne površine) u što se ne mogu uračunati travne rešetke.

Članak 25.

(1) Na građevnoj čestici se uz osnovnu sta-mbenu građevinu mogu graditi pomoćne građevine (garaža, spremište, ljetna kuhinja, bazen i dr.) i poslovne građevine koje funkcionalno služe sta-mbenoj građevini.

(2) Pomoćne i poslovne građevine mogu se graditi:– u gabaritu osnovne građevine,– kao zasebna građevina na građevnoj čestici na

udaljenosti od najmanje 3,0 m od granice građe-vne čestice (ne vrijedi za granicu građevne česti-ce prema javnoj prometnoj površini) ili drugačije ukoliko je to određeno ovim Odredbama,

– otvoreni bazeni, privremene sabirne jame i otvo-rena igrališta na udaljenosti od najmanje 1,0 m od granice građevne čestice.

(3) Ako se građevine iz stavka 1. ovog članka grade kao zasebne građevine na građevnoj čestici

imaju visinu prizemlje, odnosno najviše 4,0 m, ili više ukoliko je to određeno ovim Odredbama.

(4) Na čestici zemlje 7229 uz osnovnu gra-đevinu orijentiranu na ulicu Pelegrin moguća je gradnja pomoćne (poslovne) građevine orijentirane na Put Borka (na južnom dijelu čestice zemlje) koja funkcionalno služi osnovnoj stambenoj građevini. Pomoćna građevina (garaža, spremište, ljetna ku-hinja, poslovni sadržaji i sl.) se može postaviti do istočne međe te treba biti udaljena najmanje 3,0 m od zapadne međe i najmanje 5,0 m od javno prometne površine odnosno Put Borka. Pomoćnu (poslovnu) građevinu, kojom se sanira postojeći iskop terena, moguće je izvesti visine prizemlje, kat i krov odnosno najviše 6,0 m.

(5) Površina građevina iz stavka 1. odnosno stavka 4. ovog članka obračunava se u koefi cijent izgrađenosti i koefi cijent iskorištenost građevne čestice. Površina bazena s pripadajućim pomoćnim prostorijama (strojarnica), koje se izvode ukopane u teren ne obračunava se u koefi cijent izgrađenosti i koefi cijent iskorištenosti građevne čestice ukoliko površina bazena nije veća od 100 m2 građevinske bruto površine.

(6) Kod izvedbe parkirališta s “donje” strane prometne površine na kosom terenu, prostor ispod parkirališta (umjesto nasipa) može se koristiti kao pomoćni prostor (spremište i sl.). U tom slučaju dopuštena je najveća visina pomoćne građevine (ispod parkirališta) do 5,5 m.

Članak 26.

(1) Građevna čestica mora biti priključena na kolne prometne površine prikazane u grafi čkom di-jelu Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastru-kturna mreža – Promet u mjerilu 1:1000.

(2) Kolni i pješački ulaz na građevinsku če-sticu smještenu uz javno prometnu površinu može zauzeti najviše 6,0 m širine fronte čestice prema prometnoj površini (kolnoj prometnici).

(3) Parkiranje vozila za nove građevine se mora riješiti na građevnoj čestici u skladu s ovim Odredbama za provođenje.

(4) Ukoliko nema uvjeta za gradnju parkirališta unutar građevne čestice za postojeće građevine koje se mogu rekonstruirati, omogućava se uređenje parkirališta s odgovarajućim brojem parkirališnih mjesta na zasebnoj čestici zemljišta unutar zone mješovite namjene određene Urbanističkim planom i uz suglasnost Grada Omiša. Najmanja površina takve čestice zemljišta je 70 m2, a udaljenost od


građevne čestice s osnovnom građevinom može iznositi najviše 200 m. Čestica zemljišta na kojoj će se organizirati izdvojeno parkiralište ne može se više prenamijeniti za gradnju stambenih, poslovnih i drugih građevina.

Članak 27.

(1) Potpuno ukopane podrumske etaže ne mogu se namijeniti dužem boravku ljudi (stambe-nim i/ili poslovnim sadržajima i sl.) nego ih je po-trebno isključivo koristiti kao spremište, praonica, garaža i sl.

(2) Potpuno ukopani podrum može biti smje-šten na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice, osim prema prometnoj površini, od one koja je određena za nadzemni dio građevine, ali ne na manjoj udaljenosti od 1,0 m.

(3) Ako je podrum potpuno ukopan tada po-drum može imati veću površinu od površine nadze-mnog dijela građevine i može zauzeti najviše 50% površine građevne čestice.

(4) Ukoliko se u potpuno ukopanom podrumu planira uređenje garaže tada je moguća gradnja kolnog prilaza (rampe) ili lifta širine do 3,0 m uz suglasnost nadležnog tijela Grada Omiša. Kota ko-lnog prilaza, širine do 3,0 m, za ulaz u podrumsku garažu ne računa se kao najniža kota uređenog terena uz građevinu.

Članak 28.

(1) Na građevnoj čestici je obvezno osigurati najmanje 20% površine zelenila kao vodopropu-sni teren. Parkirališne površine i druge površine obrađene travnom rešetkama ili na drugi način ne smatraju se vodopropusnim terenom.

Članak 29.

(1) Krov građevine može se izvesti kao kosi ili ravni. Ako se građevine izvode s kosim krovom tada mora imati nagib 20° - 35°, a svojom dužom stranom (sljeme krova) mora biti paralelan s izo-hipsama terena. Streha krova može biti najviše 20 - 25 cm istaknuta od ruba fasade građevine, a na zabatu 10 cm.

(2) Kod rekonstrukcije postojeće građevine može se zadržati postojeći nagib krova.

(3) Na svim građevinama se dozvoljava po-stavljanje sunčanih kolektora. Sunčani kolektori se mogu postavljati i kao nadstrešnice iznad par-kirališta i sl.

Članak 30.

(1) Pročelja građevina prema ulici mogu se izvesti od kamena ili žbuke. Ukoliko se pročelje izvodi od kamena, fuge se ne smiju isticati već ih je potrebno svjetlije tonirati u svijetlo sivim ili svijetlo smeđim tonovima. Pročelja se ne smiju oblagati pločama od škriljaca.

Članak 31.

(1) Ograde građevnih čestica mogu se izvoditi do 1,6 m visine, a moguće ih je izvesti kao zidove, od metalnih elemenata, kao zelene ograde ili u kombinaciji navedenog. Zidane ograde moguće je izvesti od kamena, u kombinaciji kamena i zelenila ili u kombinaciji kamena, betona i zelenila.

(2) Nije dozvoljeno postavljanje ograda od bodljikave žice ili elemenata sa šiljatim dijelovima. Ukoliko je ograda viša od 1,0 m tada se ne može izvesti isključivo kao kameni ili betonski (žbuka-ni) zid, već ih je potrebno do pune visine izvesti u kombinaciji s metalnom ili zelenom ogradom (živicom).

(3) Ukoliko se ograda izvodi na međi građevne čestice na kojoj je izveden (ili planiran) potporni zid tada je ogradu potrebno izvesti u kombinaciji metala i zelenila (živice).

Članak 32.

(1) Potporni zidovi koji se izvode radi uređenja građevne čestice u potpunosti se moraju izvesti na površini građevne čestice i najveće visine 3,0 m. Ukoliko potporni zid zahtjeva veću visinu potrebno je izvesti terase na način da svaka terasa mora imati širinu od najmanje 1,0 m i biti ozelenjena. Vidljivo lice zida mora biti izvedeno od kamena i/ili betona i obvezno zelenila.

(2) Potporni zid prometnice, kao i potporni zidovi infrastrukturnih građevina (npr. uređaja za pročišćavanje i dr.) može biti viši od 3,0 m.

Članak 33.

Na građevnoj čestici je potrebno urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada koje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i zaklonjeno od izravnog pogleda s ulice.


5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE

I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I

POVRŠINAMA

Članak 34.

(1) Određena je gradnja infrastrukturnih građe-vina i uređaja koji su prikazani u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, na kartografskim prikazima Prometna, ulična i komunalna infra-strukturna mreža, prikazi broj 2.1 do 2.4 u mjerilu 1:1000.

(2) Sve zgrade unutar mješovite pretežno stam-bene namjene (M1) moraju se priključiti na planira-nu prometnu, telekomunikacijsku, elektroopskrbnu, vodoopskrbnu i kanalizacijsku mrežu.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže (cestovni promet)

Članak 35.

(1) U grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, na kartografskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:1000, prikazana je prometna mreža, karakteristični poprečni profi li prometnica te ori-jentacijske kote nivelete.

(2) Prikazane javne prometne površine zauzi-maju oko 0,97 ha ili oko 7,3 % ukupne površine obuhvata Urbanističkog plana, a oblikovno tvore mrežu kojom se osigurava kolni ili pješački pristup planiranim sadržajima.

(3) Osnovnu prometnu mrežu čine pristupna ulica (Pelegrin), kolno-pješačka površina (Put Borka) i pješačke površine. Na kolnim i kolno pje-šačkim površinama određene su orijentacijske kote nivelete i to na početku i kraju dionice ulice.

(4) Prometne površine potrebno je realizirati na način da se svi elemetni poprečnog profi la pro-metnice moraju izvesti unutar označene građevne čestice prometnice. Moguće građevne čestice (koridori) javnih kolnih prometnica prikazane su u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, na kartografskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulič-na i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:1000. Moguća su manja odstupanja prikazanih građevnih čestica javnih prometnih po-vršina, odnosno mogu se prilagođavati i usklađivati sa stanjem na terenu što će se utvrditi u tehničkoj dokumentaciji za ishođenje odgovarajućeg odobre-nja za građenje sukladno Zakonu.

Članak 36.

Državna cesta DC 8 nalazi se sjeverno od obuhvata Urbanističkog plana i na njoj je izveden priključak (izvan obuhvata Urbanističkog plana) kojim se osigurava kolni i pješački pristup području obuhvata Urbanističkog plana (i širem području prema zapadu) kao i povezivanje naselja Marušići i Pisak.

Članak 37.

(1) Pristupna ulica (Pelegrin) povezuje po-dručje obuhvata Urbanističkog plana (kao i šire zapadno područje te naselje Pisak) s državnom cestom DC 8.

(2) Za realizaciju planirane pristupne ulice (Pe-legrin) određena je građevna čestica (koridor) širine od 7,0 m do 12,0 m, odnosno prema kartografskom prikazu u grafi čkom dijelu elaborata Urbanisti-čkog plana broj 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Promet u mjerilu 1:1000. Na pojedinim dionicama ulice koridor, odnosno građevna čestica, može biti i širi (prema projektu ceste - proširenje ceste u krivinama, stanje na te-renu, izvedba popornog zida i sl.), što nije ucrtano u prethodno navedenom kartografskom prikazu a što će se točno odrediti tehničkom dokumentacijom za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu i na temelju detaljnije geodetske izmjere zemljišta.

(3) Unutar koridora potrebno je izvesti pristu-pnu ulicu s karakterističnim poprečnim profi lom tipa “1“. Profi l tipa “1“ potrebno je izvesti s kolnim trakama najmanje širine 2,5 m i obveznim jedno-stranim pješačkim pločnikom širine 1,5 m.

(4) Iznimno, na dionici pristupne ulice gdje je širina koridora 7,0 m moguće je izvođenje kolničkih traka i pješačkog pločnika manje širine od navedene u prethodnom stavku. U tom slučaju najmanja širina kolničkih traka je 2 x 2,25 m, a širina obveznog jednostranog pješačkog pločnika je najmanje 75 cm.

(5) Ukoliko se pristupna ulica može realizirati na užoj građevnoj čestici ceste od planirane ostatak građevne čestice može se pripojiti susjednoj namje-ni, odnosno susjednoj građevnoj čestici.

Članak 38.

(1) Za postojeću kolno pješačku ulicu (Put Borka) određena je građevna čestica (koridor) širine oko 3,5 m. Kolno pješačku površinu potrebno je izvesti s karakterističnim poprečnim profi lom tipa “2”, odnosno s kolničkim trakom ukupne širine 3,5 m za zajednički kolni i pješački promet.


(2) Na kraju kolno pješačke ulice (slijepa ulica) obvezno je izvesti okretište kao što je prikazano u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.1 Prometna, ulična i ko-munalna infrastrukturna mreža – Promet u mjerilu 1:1000.

Članak 39.

(1) Osim prethodno navedenih i u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana na kartogra-fskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulična i komu-nalna infrastrukturna mreža – Promet u mjerilu 1:1000 prikazanih kolnih i kolno-pješačkih površina omogućava se izvedba i drugih prometnih površi-na unutar obuhvata Urbanističkog plana, odnosno pojedinih zahvata u skladu s detaljnim rješenjem sadržanim u tehničkoj dokumentaciji za ishođenje odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu.

(2) Kolne pristupe pojedinim građevnim če-sticama potrebno je prilagoditi elementima trase javnih prometnih površina, odnosno pristupnoj cesti i kolno pješakoj površini.

Članak 40.

(1) Prometne površine (osim pojedinih pješa-čkih putova prema obali) potrebno je izvesti bez ar-hitektonskih barijera tako da se omogući nesmetani pristup osobama smanjene pokretljivosti, sukladno posebnom propisu. U tom smislu je moguća gradnja planiranih dizala koja omogućavaju pristup moru osobama smanjene pokretljivosti.

(2) Prilikom gradnje kolnih i pješačkih površi-na potrebno je voditi računa o položaju instalacija u profi lu ceste. TK instalacije i cjevovod za opskrbu vodom postaviti jednom stranom ceste, a drugom stranom ceste postaviti kabele energetike i kole-ktora za odvodnju otpadnih voda. Otpadne vode je moguće odvoditi kolektorom koji je položen u sre-dini ceste, a oborinske vode kolektorom položenim srednjim dijelom kolnog traka. Obvezno je istovre-meno izvoditi sve instalacije u dionici ulice koja se gradi, odnosno omogućiti izvođenje potrebnih instalacija bez naknadnog rušenja dijela ulice.

(3) Radi lakšeg pješačkog svladavanja velike visinske razlike unutar zone sportsko rekreacijske namjene (uređena plaža) i rješavanja problema lakše dostupnosti obali omogućava se postavljanje kosih dizala (liftova) na strmim terenima. Kosi liftovi omogućavaju lako kretanje na otvorenom i olakšan pristup osobama s invaliditetom. Trebaju se uklopiti u teren bez ugrožavanja prirodne sredine.

Parkirališta

Članak 41.

(1) Promet u mirovanju, unutar zahvata odno-sno pojedine građevne čestice, potrebno je riješiti izgradnjom parkirališnih površina (parkirališta) ili garaže u podrumskom dijelu zgrade. Parkirališta je moguće urediti na terenu i/ili na ravnim krovovima zgrada.

(2) Potreban broj parkirališnih mjesta (PM) ovisi o namjeni, te je u okviru građevne čestice, ovisno o planiranoj namjeni, potrebno osigurati:

1 PM/50 m2 zatvorenog STANOVANJE stambenog dijela ali ne stambene građevine manje od broja stambenih jedinica. TRGOVINA 1 PM / 50 m2 prodajne trgovine površine (najmanje 2 PM) POSLOVNA 1 PM / 50 m2 (pola na NAMJENA otvorenom prostoru, uredi najmanje 2 PM) PROIZVODNA NAMJENA 1 PM / 150 m2

zanatski objekti (na otvorenom prostoru) UGOSTITELJSTVO I TURIZAM restoran, kavana 1 PM / 50 m2 (na otvorenom prostoru) caffe bar, 1 PM / 20 m2 slastičarnica i sl. (na otvorenom prostoru, najmanje 2 PM) smještajni objekti prema posebnim propisima

(3) Kod okomitog parkiranja za izvedbu parki-rališnog mjesta potrebna je veličina prostora 5,0 x 2,5 m, a kod uzdužnog parkiranja veličina prostora 6,5 x 2,0 m.

(4) Potreban broj i veličinu pristupačnih parki-rališnih mjesta, za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, potrebno je odrediti prema posebnim propisima. Broj i veličina pristupačnih parkirališnih mjesta određuje se u odnosu na ukupni broj pa-rkirališnih mjesta.

(5) Prilikom rekonstrukcije postojeće zgrade, ukoliko se povećava građevinska bruto površina zgrade, potrebno je osigurati propisani broj pa-rkirališnih mjesta za ukupnu građevinsku površinu zgrade (postojeća površina + dodana površina). Ukoliko nije moguće osigurati potreban broj parki-


rališnih mjesta na građevnoj čestici, nije dopušteno povećanje građevinske bruto površine zgrade.

Pješačke površine

Članak 42.

(1) Pješačke površine odnose se na planirani pločnik unutar profi la pristupne ulice, postojeću kolno-pješačku površinu, pješačke staze i dužobalnu šetnicu. Pješačke pločnike potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom.

(2) Osim prikazanih pješačkih površina omo-gućava se gradnja i drugih javnih (ili u javnoj upotrebi) pješačkih površina. Gradnja tih površina ne smatra se izmjenom Urbanističkog plana.

(3) Uređenje trgova nije planirano unutar obu-hvata Urbanističkog plana.

Članak 43.

(1) Pješačke površine i dužobalnu šetnicu treba u najvećoj mjeri prilagoditi konfi guraciji terena tako da usjeci i nasipi budu što manji. Prilikom njihove gradnje i uređenja potrebno je pažljivo oblikovati pokose odnosno izvesti nastale usjeke od prirodnog kamena, po mogućnosti kao suho-zide (tradicijska gradnja). Površinu staza i šetnice izvesti korištenjem prirodnih materijala (prirodna utabana podloga i fi ksatori, kamene kocke, kamene nepravilno oblikovane ploče i sl.). Pješačke staze i obalnu šetnicu je potrebno opremiti klupama, koševima za otpatke i dr.

(2) Za pješačku površinu od uvale Borak na istoku do postojećeg puta (č.z. 7202) na zapadu planiran je koridor širine 3,0 m, a pješačku po-vršinu unutar toga koridora potrebno je izvesti najmanje širine 1,5 m. Ostale pješačke staze po-trebno je izvesti u širini od 1,0 ˝- 1,5 m, a obalnu šetnicu najmanje širine 1,5 m, odnosno prema pri-kazu javnih pješačkih površina u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana na kartografskom prikazu broj 2.1 Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:1000. Sve javne pješačke površine potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom.

(3) Na istočnom dijelu obuhvata plana, iznad zaštitne zelene površine, moguće je izvesti i dru-gačije rješenje dijela pješačke staze odnosno stazu izvesti prema rješenju koje je na kartografskim prikazima u grafi čkom dijelu plana naznačeno kao “alternativna trasa pješačke staze”.

(4) Osim prikazanih moguće je izvođenje i drugih javnih pješačkih površina, kao i pješačkih površina unutar građevnih čestica zemljišta za gradnju zgrada.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 44.

(1) Planiranu distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK) potrebno je priključiti na posto-jeću DTK iz najbližeg komutacijskog čvorišta.

(2) Za spajanje zgrada na telekomunikacijsku mrežu treba izvršiti sljedeće: – planirani priključak izvesti u najbližem postoje-ćem kabelskom zdencu što bliže komunikacij-skom čvorištu;

– pri planiranju telekomunikacijske infrastrukture odabrati trasu udaljeniju u odnosu na elektroe-nergetske kabele;

– pri paralelnom vođenju DTK s ostalim infra-strukturnim instalacijama poštivati sljedeće minimalne udaljenosti:

DTK – energetski kabel do 10 kV ........... 0,5 m DTK – telefonski kabel ............................. 0,5 m DTK – vodovodna cijev promjera do 200 mm ................................................ 1,0 m DTK – vodovodna cijev promjera preko 200 mm ........................................... 2,0 m DTK – cijev kanalizacijskih voda ............ 1,0 m– pri križanju DTK s ostalim infrastrukturnim

instalacijama poštivati sljedeće minimalne uda-ljenosti:

DTK – energetski kabel ............................ 0,5 m DTK – tk podzemni kabel ........................ 0,5 m DTK – vodovodna cijev ......................... 0,15 m

(3) Do svake zgrade treba postaviti instalaci-jske cijevi, i to u prometnim površinama i pločni-cima PVC cijevi ∅110 mm, a za privode do zgrada cijevi PEHD ∅50 mm.

(4) Dubina kabelskog rova za polaganje cijevi iznosi najmanje 80 cm, a pri prijelazu kolnika du-bina je 1,2 m. Širina koridora za polaganje cijevi distributivne telekomunikacijske kabelske kana-lizacije iznosi oko 0,4 do 0,5 m (ovisno o broju paralelno položenih cijevi).

(5) Koristiti tipske montažne kabelske zdence prema zahtjevima vlasnika telekomunikacijske infrastrukture, s originalnim poklopcima za dozvo-ljene pritiske prema mjestu ugradnje.

(6) Gdje se očekuje promet motornih vozila ugraditi poklopce nosivosti 400 kN, a u pješačkim površinama i slobodnom terenu poklopce nosivosti 125 kN.

(7) Osim gore navedenih uvjeta svaka izgra-dnja DTK mora biti izvedena u skladu s važećim zakonima i pravilnicima.


(8) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema, prema načinu postavlja-nja, može biti na:– postojećim građevinama (antenski prihvat),– samostojećim antenskim stupovima.

(9) Samostojeći antenski stupovi se ne planira-ju unutar obuhvata Urbanističkog plana.

(10) Dozvoljava se postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opre-me na postojeće i planirane građevine u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete pri ishođenju odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno zakonu.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 45.

(1) Urbanističkim planom je prikazana komu-nalna infrastrukturna mreža sa postojećim i plani-ranim građevinama, instalacijama i uređajima kao načelnim lokacijama. Moguća je promjena trase vodova i položaja planiranih građevina i uređaja ukoliko se detaljnijom razradom preciznije utvrde trase i položaj ili opravda racionalnije rješenje mreže i sustava.Energetski sustavElektroenergetika

Članak 46.

(1) Za napajanje električnom energijom novih zgrada potrebno je izvršiti sljedeće:– ukinuti postojeći 10 kV zračni vod i izgraditi

novi 20 kV kabelski vod po trasi postojećeg zemljanog puta odnosno planirane prometnice prema Pisku;

– izgraditi novu trafostanicu 20(10)/0,4 kV;– izgraditi niskonaponski kabelski rasplet 1kV, tip

kabela je PP00A 4x150 mm2;– izgraditi javnu rasvjetu na pristupnoj cesti i kolno

pješačkoj površini.(2) Do izvedbe planiranog 20 kV kabelskog

voda, obvezno je zadržavanje postojećeg 10 kV zračnog voda uz obvezno poštivanje zaštitnog ko-ridora i prethodnih uvjeta nadležnog tijela Hrvatske elektroprivrede. Zaštitni koridor 10 kV zračnog voda iznosi 15 m, odnosno 7,5 m sa svake strane od osi voda. Unutar zaštitnog koridora zračnog voda nije moguća gradnja zgrada, građevina i in-stalacija. Zaštitni koridor se zadržava sve dok se postojeći 10 kV zračni vod ne izmjesti u trasu pri-

stupne prometnice kao 20 kV kabelski vod, nakon čega je moguća gradnja unutar zaštitnog koridora, odnosno prema prethodnim uvjetima i uz suglasnost nadležnih tijela Hrvatske elektroprivrede.

(3) Prilikom gradnje ili rekonstrukcije ele-ktroenergetskih objekata treba obratiti pažnju na sljedeće uvjete:– građevna čestica predviđena za slobodnostojeće

trafostanice 20(10)/0,4 kV mora biti minimalne veličine 7 x 6 m (posebno za trafostanice insta-lirane snage 2 x 1000 kVA minimalna veličina čestice je 9 x 8 m), a u pravilu se postavljaju u središtu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima;

– pristup trafostanicama mora biti nesmetan, zbog potreba servisiranja, tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te da se može pristupiti teškim teretnim vozilom;

– dubina kabelskih kanala iznosi 0,8 m u slobodnoj površini ili nogostupu, a pri prelasku kolnika dubina je 1,2 m;

– širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou paralelno položenih kabela;

– na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera Ø110, Ø160, odnosno Ø200 ovisno o tipu kabela (JR, NN, VN);

– prilikom polaganja kabela po cijeloj dužini ka-belske trase obavezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2;

– elektroenergetski kabeli polažu se, gdje god je to moguće, u nogostup prometnice stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomu-nikacijski kabeli. Ako se moraju paralelno voditi obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Isto vrijedi i za međusobno križanje s tim da kut križanja ne smije biti manji od 45 .

(4) Rasvjeta prometnih površina, kao i svih drugih otvorenih površina unutar obuhvata Urbanisti-čkog plana, napajati će se iz planirane trafostanice preko kabelskih razvodnih ormara javne rasvjete. Tip i vrsta stupova javne rasvjete i pripadnih ra-svjetnih tijela, kao i precizni razmaci i lokacije odrediti će se prilikom izrade glavnog projekta javne rasvjete planiranih prometnica.

(5) Elektroenergetska mreža i zaštitni koridor postojećeg zračnog voda prikazani su u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Javne telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:1000.


Obnovljivi izvori energije

Članak 47.

(1) Unutar svih građevnih čestica moguće je postavljanje fotonaponskih ćelija, sunčanih kole-ktora na krovovima i iznad parkirališta, postavljanje (podzemnih) dizalica topline, prikupljanje i kori-štenje kišnice kao i korištenje ostalih obnovljivih izvora energije.

Plinske instalacije

Članak 48.

(1) Moguće je korištenje plina kao energenta iz javne plinoopskrbe (kada se steknu tehnički uvjeti). Plinovod je potrebno voditi kroz planirane ulice. Ostala potrebna infrastruktura će biti sadržana u projektnoj dokumentaciji koja će se izrađivati za potrebe odgovarajućeg odobrenja za građenje sukladno Zakonu.

Vodnogospodarski sustavVodoopskrba

Članak 49.

(1) Unutar područja potrebno je dograditi vodoopskrbnu mrežu za nove građevine, a priklju-čenje pojedinih potrošača na vodoopskrbni sustav obvezno je izvršiti u skladu s posebnim uvjetima javnopravnih tijela.

(2) Svaki zahvat u prostoru, odnosno građevna čestica, mora imati osiguran priključak na vodo-opskrbni sustav. Pojedinačne priključke izvoditi u prometnim ili zelenim površinama (kolniku, nogo-stupu ili zelenoj površini) odnosno kroz pristupne putove do zgrada.

(3) Postojeći magistralni vod AC Ø200 na dijelu gdje prolazi između postojećih zgrada i kroz planirane građevne čestice potrebno je izmjestiti u trasu pristupne ceste. Do izmiještanja postojećeg magistralnog voda, obvezno je poštivanje zaštitnog koridora magistralnog cjevovoda koji iznosi 6 m, odnosno 3,0 m sa svake strane od osi cjevovoda. Unutar zaštitnog koridora magistralnog cjevovoda nije moguća gradnja zgrada, građevina i instalacija. Zaštitni koridor se zadržava sve dok se postojeći magistralni cjevovod ne izmjesti u trasu pristupne prometnice. Nakon njegovog izmiještanja moguća je gradnja unutar zaštitnog koridora, odnosno pre-ma prethodnim uvjetima i uz suglasnost nadležnih tijela.

(4) Vodoopskrbne cijevi postavljati, u pravilu, u prometnu površinu, usklađeno s rasporedom osta-lih komunalnih instalacija. Vodoopskrbna mreža se

ne smije postavljati ispod kanalizacijskih cijevi, niti kroz revizijska okna kanalizacije.

(5) Sve građevine vodoopskrbnog sustava projektirati i izvoditi sukladno propisima i uvjeti-ma kojima je regulirano projektiranje i gradnja tih građevina.

(6) U cilju efi kasne protupožarne zaštite, potrebno je osigurati dovoljne količine vode iz javnog vodoopskrbnog sustava, te izvesti vanjsku hidrantsku mrežu koju čine nadzemni hidranti. Hidrantsku mrežu potrebno je projektirati i izgraditi u skladu s važećim propisima koji reguliraju gradnju hi-drantske mreže (Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, “Narodne novine”, broj 8/06).

(7) Moguća su odstupanja od prikazanog rje-šenja vodoopskrbnih objekata, radi usklađenja s preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama Urbanističkog plana.

(8) Vodoopskrbna mreža prikazana je u gra-fi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, ka-rtografski prikaz broj 2.3. Prometna, ulična i ko-munalna infrastrukturna mreža – Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba, u mjerilu 1:1000.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 50.

(1) Odvodnju otpadnih (fekalnih i oborinskih) voda potrebno je riješiti razdjelnim kanalizacijskim sustavom, odnosno odvojeno zbrinuti fekalne i oborinske vode.

(2) Fekalnu i oborinsku kanalizacijsku mrežu izvoditi unutar koridora planiranih kolnih prome-tnica i pristupnih putova do pojedinih zgrada. U razdjelnom sustavu kanalizacije oborinski kanal izvoditi u sredini prometnice dok kanal fekalnih otpadnihih voda smjestiti uz rub prometnice ili nogostup na suprotnoj strani prometnice od polo-žaja vodovoda. Kanale fekalnih i oborinskih voda polagati na koti nižoj od kote vodoopskrbnog cjevovoda. Kanalizacijsku mrežu otpadnih voda moguće je polagati unutar pojedinih zahvata.

(3) Dimenzioniranje kanalizacijske mreže fe-kalnih i oborinskih voda odredit će se na osnovi hidrauličkog proračuna u fazi izrade projektne dokumentacije.

(4) Svi elementi građenja kanalizacijske mreže moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, va-žećim normama i posebnim uvjetima javnopravnih tijela. Kanalizacijski sustav potrebno je redovito održavati i kontrolirati.


(5) Moguća su odstupanja u pogledu rješenja objekata kanalizacije, radi usklađenja s preciznijim geodetskim izmjerama te tehnološkim inovacijama i dostignućima, koja se neće smatrati izmjenama ovog Urbanističkog plana.

(6) Odvodnja otpadnih voda prikazana je u grafi čkom dijelu elaborata Urbanističkog plana, kartografski prikaz broj 2.4. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža – Vodnogospo-darski sustav – Odvodnja otpadnih voda, u mjerilu 1:1000.

Odvodnja fekalnih voda

Članak 51.

(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana po-trebno je izgraditi fekalni kanalizacijski sustav koji je dio sustava za cijelo naselje Marušići, odnosno gravitacijske i tlačne cjevovode, crpne stanice, ure-đaj za pročišćavanje i ispust pročišćenih otpadnih voda. Fekalni kolektor moguće je voditi unutar svih pješačkih površina i dužobalne šetnice.

(2) Fekalne otpadne vode cijelog naselja se preko sustava glavnog kolektora i crpnih stanica dovode do uređaja za pročišćavanje fekalnih otpa-dnih voda, te nakon pročišćavanja ispuštaju u more preko podmorskog ispusta.

(3) Na fekalni kanalizacijski sustav potrebno je priključiti sve zgrade. Otpadne vode čiji je sastav lošiji od dopuštenog potrebno je prije upuštanja u fekalnu kanalizacijsku mrežu pročistiti i dovesti na razinu sastava fekalnih otpadnih voda.

(4) Do izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava omogućava se izgradnja vodonepropusnih sabirnih jama unutar građevnih čestica s odvozom prikupljenog efl uenta putem ovlaštene osobe ili izgradnja vlastitih uređaja za pročišćavanje. Vlastiti uređaj za pročišćavanje treba biti smješten na gra-đevnoj čestici zgrade kojoj taj uređaj služi te mora imati odgovarajući stupanj pročišćavanja, odnosno onaj stupanj pročišćavanja kojim se u ispuštenim vodama postižu dopuštene koncentracije štetnih tvari propisane posebnim Pravilnikom. Nakon pro-čišćavanja u uređaju, pročišćene fekalne otpadne vode potrebno je ispustiti u prirodni prijemnik (u okolni teren na građevnoj čestici), ovisno o uvje-tima na terenu te uz suglasnost i prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Ispuštene, proči-šćene otpadne vode ne smiju ni u kojem slučaju ugroziti okolne čestice zemljišta niti postojeće i planirane zgrade.

(5) Nakon izgradnje fekalnog kanalizacijskog sustava poslovne zone, sve zgrade se moraju pri-ključiti na kanalizacijski sustav.

(6) Planirane dvije plažne kućice moraju imati vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te pročišćene otpadne vode ispustiti u more prema uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Nakon izgradnje javnog sustava odvodnje (fekalne), moguć je priključak plažnih kućica na taj sustav tlačenjem otpadne vode do odgovarajućeg kolektora javnog sustava.

Članak 52.

(1) Urbanističkim planom je određena moguća lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda naselja Marušići i mogućim položajem ispusta pročišćenih voda u more.

(2) Moguća je izmjena položaja uređaja za pročišćavanje, ukoliko se odgovarajućom dokume-ntacijom dokaže funkcionalnije rješenje odvodnje naselja Marušić, što se ne smatra izmjenom Urba-nističkog plana.

Odvodnja oborinskih voda

Članak 53.

(1) Oborinske vode s krovova zgrada (“či-ste” oborinske vode) upustiti direktno u prirodni prijemnik (teren) putem upojnih površina unutar zahvata u prostoru odnosno građevne čestice, bez prethodnog pročišćavanja i na način da se ne ugro-ze okolne zgrade. Iste vode se mogu koristiti za potrebe zalijevanja, navodnjavanja i dr.

(2) Oborinske vode s javnih prometnica potre-bno je sakupiti putem slivnika u sustav oborinske kanalizacije te nakon pročišćavanja na uređaju (separator masti, ulja i taloga) upustiti u prirodni prijemnik (teren) putem upojnih površina.

(3) Konačnu dispoziciju oborinskih voda kao i dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje (cjevovodi, uređaj, ispust) treba odrediti na osnovi hidrauličkog proračuna mjerodavnih maksimalnih dotoka oborinskih voda u fazi izrade projektne dokumentacije.

(4) Količine oborinskih voda unutar građevne čestice potrebno je smanjiti pa se preporuča što veću površinu neizgrađenog dijela građevne čestice urediti kao zelene vodopropusne površine, odnosno minimalno prema ovim Odredbama.

Uređenje vodotoka i voda, korištenje i gospo-darenje vodama, zaštita voda i mora, katastar voda i vodnog dobraUređenje vodotoka i voda

Članak 54.

(1) Zaštitu od štetnog djelovanja povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih odvodnih kanala,


kada može doći do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljišta i drugih sličnih štetnih pojava, te posredno do ugrožavanja života i zdravlja ljudi i njihove imovine, te poremećaja u vodnom režimu, treba provoditi izgradnjom zaštitnih i re-gulacijskih vodnih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina koje treba provoditi prema programu uređenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama. U svrhu tehničkog održavanja, te radova građenja, uz bujične vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne širine od 5,0 m od gornjeg ruba kori-ta, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se može onemogućiti izgradnja i održavanje vodnih građevina, na bilo koji način umanjiti protočnost korita i pogoršati vodni režim, te povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelova-nja vodotoka. U posebnim slučajevima se inunda-cijski pojas može smanjiti, ali to bi trebalo utvrdili vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz korito vodotoka ili česticu javno vod-no dobro dužan je omogućiti nesmetano izvršavanje radova na čišćenju i održavanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne građevine ili njenim spajanjem na komunalnu infrastrukturu umanjiti propusnu moć vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te se za vrijeme izvođenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

(2) Postojeća neregulirana korita povremenih bujičnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na način da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge površinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviđenim Zakonom o vodama. Projektno rješe-nje uređenja korita sa svim potrebnim objektima, treba maksimalno smjestiti na česticu “javno vodno dobro” iz razloga izbjegavanja imovinsko - pravnih sporova kao i razloga prilagodbe uređenja važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, a koje će istovre-meno omogućiti siguran i blagovremen protok voda vodotoka, te održavanje i čišćenje istog. Dimenzio-niranje korita treba izvršiti za mjerodavnu protoku dobivenu kao rezultat hidroloških mjerenja ili kao rezultat primjene neke od empirijskih metoda.

(3) U iznimnim slučajevima, u svrhu osigura-nja i formiranja što kvalitetnijeg prometnog korido-ra budućih prometnica treba predvidjeti regulaciju ili izmiještanje vodotoka u obliku odgovarajuće otvorene ili natkrivene armirano-betonske kinete

(min. propusne moći 100-god velika voda) i na način koji će omogućiti njeno što jednostavnije održavanje i čišćenje (natkrivanje izvesti pomičnim armiranobetonskinim pločama duž što više dionica i sa što više revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog pločnika kako bi ostao osiguran pojas za česticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rješenja treba uskladiti sa stručnim službama Hrva-tskih voda.

Članak 55.

(1) Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, električni i telekomuni-kacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim pratećim objektima, uzdužno unutar korita vodotoka odnosno čestice javnog vodnog dobra nije dopušteno. Vođenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom će se osigurati statička i hidraulička stabi-lnost reguliranog korita, te nesmetano održavanje ili buduća rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba čestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduću regulaciju. U samo određenim slučaje-vima udaljenost polaganja se može smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

(2) Poprečni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po mogućnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mo-sta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti poprečno i po mogućnosti što okomitije na uzdužnu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita investitor je dužan mjesta prijelaza osigurati na način da je uvuče u betonski blok čija će gornja kota biti 0,50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa stručnom službom Hrvatskih voda. Na mjesti-ma prokopa obloženog korita vodotoka ili kanala, izvršiti obnovu obloge identičnim materijalom i na isti način. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, treba do-vesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo površinsko otjecanje.

Korištenje i gospodarenje vodama

Članak 56.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nema registriranog korištenja voda, osim onog iz javnog vodoopskrbnog sustava.


(2) Prema Katastru voda i vodnog dobra, na području obuhvata Urbanističkog plana, ne nalaze se čestice zemljišta javnog vodnog dobra.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 57.(1) Zelene površine unutar Urbanističkog pla-

na odnose se na zaštitne zelene površine, zaštitnu šumu i zelene povšine unutar uređene plaže i gra-đevnih čestica.

(2) Unutar svih zelenih površina moguće je vođenje i gradnja komunalne i infrastrukturne mreže i građevina.

(3) Zelene površine prikazane su u grafi čkom dijelu Urbanističkog plana na kartografskom prika-zu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:1000.

Članak 58.(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana

potrebno je projektirati zahvate na način da se u najvećoj mjeri očuva visoko zelenilo.

(2) Uvjeti uređenja svih zelenih površina i zaštitne šume su sljedeći:– potrebno je urediti, oblikovati i održavati kvali-

tetno postojeće visoko i nisko zelenilo;– zelene površine je potrebno uređivati na način

da se spriječi klizanje i rušenje strmih padina;– kod zamjene ili sadnje novog zelenila prednost

je potrebno dati autohtonim i udomaćenim vr-stama;

– radi preventivne zaštite od požara potrebno je stalno održavati površine uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja;

– mogu se uređivati vidikovci, pječačke staze, sustavi za zaštitu od požara, postavljati urbana i komunalna oprema (klupe, košare za otpatke) i slični sadržaji;

– dozvoljava se izgradnja novih suhozida, a po-stojeće suhozide obvezno je zadržati u prostoru ili iznimno, ukoliko nije moguće zadržavanje, izmjestiti na odgovarajuće lokacije unutar obu-hvata Urbanističkog plana.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

Članak 59.(1) Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (“Na-

rodne novine”, broj 80/13) unutar obuhvata Urba-nističkog plana nema zaštićenih područja.

(2) Sukladno Uredbi o ekološkoj mreži (“Na-rodne novine”, broj 124/13 i 105/15) područje unutar obuhvata Urbanističkog plana ne nalazi se unutar područja ekološke mreže.

Članak 60.

(1) Temeljem članka 21. Zakona o zaštiti pri-rode utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite prirode:– prilikom uređenja građevnih čestica koristiti ma-

terijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi;

– pri odabiru trasa infrastrukturnih koridora voditi računa o prisutnosti ugroženih i rijetkih staništa i zaštićenih i/ili ugroženih vrsta fl ore i faune;

– prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente au-tohtone fl ore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje;

– očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna, obale i priobalnog područja u što prirodnijem obliku;

– spriječiti nasipavanje i betoniranje obale i ne dozvoliti mijenjanje obalne linije;

– u cilju zaštite podmorskih staništa posidonije (posidonion oceanicae) ograničiti sidrenje i ne dozvoliti ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u more;

– očuvati u najvećoj mogućoj mjeri postojeće kra-jobrazne vrijednosti;

– osigurati pročišćavanje svih otpadnih voda.

Mjere zaštite kulturne baštine

Članak 61.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana nema posebnih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti koje je potrebno štititi.

(2) Ukoliko se pri izvođenju bilo kojih radova u poslovnoj zoni, koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03 – Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 44/17), prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti na-dležno tijelo (Konzervatorski odjel u Splitu).

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 62.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana s otpadom će se postupati u skladu s cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom grada Omiša.


(2) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Opće mjere zaštite

Članak 63.

(1) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s posebnim propisima.

(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana ne mogu se graditi ili rekonstruirati građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, pridono-sili destabilizaciji prirodnog terena, odnosno vrijed-nosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju.

(3) Unutar područja obuhvata Urbanističkog plana ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu prethodnog stavka.

Mjere zaštite od požara

Članak 64.

(1) Za područje obuhvata Urbanističkog plana Ministarstvo unutarnjih poslova (PU Splitsko-dalmatinska) izdalo je Posebne uvjete gradnje iz područja zaštite od požara pod brojem 511-12-21-9930/2-2016-A.J. od 4. kolovoza 2016. godine, a koji se navedene u sljedećim stavcima ovog članka.

(2) Pri projektiranju posebno voditi računa o:– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, živo-

tinja i imovine,– sigurnosnim udaljenostima između zgrada ili

njihovom požarnom odjeljivanju,– osiguranju pristupa i operativnih površina za

vatrogasna vozila,– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje, uzi-

majući u obzir postojeća i nova naselja, zgrade, postrojenja i prostore te njihova požarna optere-ćenja i zauzetost osobama.

(3) Mjere zaštite od požara projektirati u skla-du s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu pose-bnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proračuna i modela. Posebnu pozornost obratiti na:

– Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (“Narodne novine“, broj 8/06),

– Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (“Narodne novine“, broj 35/94, 142/03),

– Pravilnik o otpornosti na požar i drugim za-htjevima koje građevine moraju zadovoljavati u slučaju požara (“Narodne novine“, broj 29/11).

(4) Garaže projektirati prema austrijskoj smjernici OIB 2.2 Protupožarna zaštita u garaža-ma, natkrivenim parkirnim mjestima i parkirnim etažama, 2011.

(5) Sprinkler uređaj projektirati shodno nje-mačkim smjernicama VdS ili VdS CEA 4001, 2008.

(6) Stambene zgrade projektirati prema austri-jskom standardu OIB – smjernica 2, Izdanje 2011., Protupožarna zaštita.

(7) Uredske zgrade projektirati prema austri-jskom standardu OIB – smjernica 2, izdanje 2011., Protupožarna zaštita, odnosno američkim smjerni-cama NFPA 101, izdanje 2015.

(8) Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama, austrijskim standardom OIB – smjernica 2. Izdanje 2011., protupožarna zaštita, ili američkim smjernicama NFPA 101 (iz-danje 2015.).

(9) Izlazne puteve iz objekata projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (2015.).

(10) U svrhu zaštite građevine od izlaganja vanjskom požaru primijeniti preporuke NFPA 80A, izdanje 2012.

(11) U svrhu smanjenja opasnosti od zapaljenja građevine djelovanjem požara otvorenog prostora primijeniti odredbe NFPA 1144, izdanje 2013.

(12) U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plino-vima (“Narodne novine“, broj 108/95, 56/2010).

Mjere zaštite od elektroenergetskih objekata

Članak 65.

(1) Obvezno je primjenjivati kabelske (podze-mne) vodove 20(10) kV i vodove niskog napona (1kV), čime se višestruko povećava sigurnost napa-janja potrošača, uklanja opasnost od dodira vodova pod naponom te uklanja vizualni utjecaj nadzemnih vodova na okoliš.

(2) Potrebno je primjenjivati kabelske razdvo-dne ormariće (KRO) i kabelske priključne ormariće


(KPO) izrađene od poliestera, čime se bitno pro-duljuje njihov vijek trajanja, poboljšava vizualna prihvatljivost i povećava sigurnost od opasnih napona dodira.

(3) Trafostanice gradskog tipa izgraditi u obliku kućice adekvatno arhitektonski oblikovane i uklopljene u okoliš. Sve pasivne metalne dijelove vodova i postrojenja bez obzira na vrstu lokacije treba propisno uzemljiti i izvršiti oblikovanje po-tencijala u neposrednoj blizini istih, kako bi se eliminirale potencijalne opasnosti za ljude koji povremeno ili trajno borave u njihovoj blizini.

Mjere zaštite tla, voda i mora

Članak 66.

(1) Obvezno je riješiti odvodnju fekalne i oborinske kanalizacije na način da se ne ugrožava okoliš. Potrebno je ugraditi uređaje odgovarajućeg stupnja pročišćavanja fekalnih otpadnih voda, te pjeskolove i mastolove na oborinskim kolektorima prije ispusta u prirodni prijemnik.

(2) Na gradilištu postaviti prijenosne sanitarne objekte te njihov sadržaj zbrinjavati na propisani način. Potrebno je redovito kontrolirati ispravnost mehanizacije kako bi se spriječilo neželjeno curenje goriva (maziva) u tlo.

Mjere zaštite od buke

Članak 67.

(1) Na području obuhvata Urbanističkog plana ne očekuje se povećana buka osim od kolnog pro-meta ili eventualnih zanatskih, poslovnih i ugosti-teljsko-turističkih djelatnosti (restorani ili barovi).

(2) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmiještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili gradivih).

Mjere zaštite zraka

Članak 68.

(1) U skladu s posebnim propisima potrebno je djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja područja ne bi narušila kakvoća zraka, odnosno prekoračile preporučene vrijednosti ka-kvoće zraka.

(2) Radi sačuvanja i poboljšanja kakvoće zra-ka, za sve zahvate u prostoru, određuju se sljedeće mjere i aktivnosti:– ograničiti emisije i propisati tehničke standarde

u skladu sa stanjem tehnike i Uredbom o gra-

ničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,

– ne smije se izazvati značajno povećanje optereće-nja zraka. Razina značajnog opterećenja ocjenju-je se temeljem rezultata utjecaja na okoliš. Zbog dodatnog opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

(3) Prilikom gradnje kod prijevoza suhog pra-šinastog materijala potrebno je prije početka vožnje materijal prskati vodom, kako bi se spriječilo one-čišćenje zraka. Građevinski strojevi i transportna sredstva koji se upotrebljavaju pri građenju mo-raju biti stalno pod nadzorom u pogledu količine i kakvoće ispušnih plinova, sukladno dopuštenim vrijednostima.

Mjere zaštite i spašavanja od opasnosti, nasta-nka i posljedica katastrofa i velikih nesreća

Članak 69.

(1) Mjere zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti izrađene su u skladu sa Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja koji su sastavni dio Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za grad Omiš.

(2) U cilju planiranja i provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša, kako bi se umanjile posljedice i učinci djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća te povećao stupanj si-gurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša potrebno je primjenjivati odredbe važećih zakona i pravilnika, osobito:1. Zakon o sustavu civilne zaštite (“Narodne no-

vine”, broj 82/15),2. Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih

nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom plani-ranju i uređivanju prostora (“Narodne novine”, broj 29/83, 36/85 i 42/86),

3. Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (“Narodne novine”, broj 69/16),

4. Pravilnik o tehničkim zahtjevima sustava javnog uzbunjivanja stanovništva (“Narodne novine”, broj 69/16),

5. Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (“Narodne novine”, broj 44/14),

6. Zakon o prostornom uređenju (“Narodne no-vine“, broj 153/15 i 65/17) i Zakon o gradnji (“Narodne novine”, broj 153/13 i 20/17),


7. Zakon o zaštiti okoliša (“Narodne novine”, broj 80/13, 153/13 i 78/15).

(3) Zahtjevi zaštite i spašavanja odnose se na ugroze po stanovništvo i materijalna dobra, te su podijeljeni prema mogućim opasnostima i prije-tnjama koje mogu izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.

(4) Mjere sklanjanja ljudi provoditi sukladno važećim propisima u području civilne zaštite. Skla-njanje ljudi planirati u postojećim skloništima te u zaklonima sa ili bez prilagođavanja pogodnih pri-rodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja. Za slučaj potrebe odrediti moguće lokacije kao i najpovoljnije pravce evakuacije i zbrinjavanja ljudi.

(5) Sukladno članku 39. Zakona o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine”, broj 82/2015) vlasnici i korisnici objekata u kojima se okuplja ili istodobno boravi više od 250 ljudi, u kojima se zbog buke ili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost sustava javnog uzbunjivanja, dužni su uspostaviti i održavati odgovarajući interni su-stav za uzbunjivanje i obavješćivanje te preko istog osigurati provedbu javnog uzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti i mjerama za zaštitu koje je potrebno poduzeti.

(6) U slučaju promjene propisa iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se važeći propisi.

Zaštita od potresa i odrona zemljišta

Članak 70.

(1) U procesu planiranja, pripreme i provo-đenja potrebnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od posljedica potresa na području obuhvata Urbanističkog plana, potrebno je voditi računa o tipovima građevina, mogućim stupnjevima oštećenja i kvantitativnim posljedicama koje se mogu očekivati za predvidivi maksimalni intenzitet potresa.

(2) Prema Pravilniku o mjerama zaštite od ele-mentarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novi-ne”, broj 29/83, 36/85 i 42/86) međusobni razmak stambenih odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta većeg objekta ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5 m, gdje je H1 visina vijenca jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta. Međusobni razmak objekata može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom do-kumentacijom dokazano da je konstrukcija objekta otporna na rušenje od elementarnih nepogoda, te

u slučaju ratnih razaranja rušenje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim objektima.

(2) Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim i tehničkim propisima, odnosno odgovarajućim posebnim propisima o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima. Kod projektiranja u obzir se mora-ju uzeti pravila propisana EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija, za područje grada Omiša.

(3) Potrebno je izbjegavati gradnju građevina na području koje bi eventualno bilo ugroženo kli-zištem – odronima. Pod utjecajem potresa većeg intenziteta ili pod utjecajem velikih kiša postoji mogućnost nastanka klizišta ili odrona. U slučaju odrona na prometnicama potrebno ih je u relativno kratkom periodu sanirati i otkloniti.

(4) Svi zahvati u prostoru trebaju biti izvede-ni na način da ne uzokuju pojavu odrona a strme padine je potrebno sanirati na način da se spriječi pojava odrona. Postojeće odrone, npr. na zapadnom dijelu uvale Borak i druge, je potrebno sanirati na način da se ne ugroze vrijednosti krajobraza.

(5) Kod rekonstruiranja postojećih građevina izdavanje odgovarajućeg akta za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstrukcije građevine su-kladno važećim zakonima, propisima i normama.

(6) Potrebno je osigurati dovoljno široke i si-gurne evakuacijske putove i potrebno je omogućiti nesmetan pristup svih vrsta pomoći u skladu s va-žećim propisima o zaštiti od požara i elementarnih nepogoda.

Zaštita od olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra

Članak 71.

(1) Zaštitu i smanjenje posljedica u slučaju olujnih ili orkanskih nevremena i jakih vjetrova osigurati na način da se na kritičnim dionicama sade odgovarajuća stabla.

(2) Građevine se moraju projektirati i izvo-diti sukladno tehničkim pravilnicima kojima su defi nirana opterećenja na konstrukciju građevine sukladno području u kojem se grade (podacima o udarima vjetra).

(3) U području elektroprivrede i telekomunika-cija treba predvidjeti podzemne energetske vodiče i telekomunikacijsku mrežu.


Mjere zaštite od poledice

Članak 72.

(1) Preventivne mjere zaštite od poledice uklju-čuju prognoze za tu pojavu, izvješćivanja odgovara-jućih službi koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti infrastrukturnih građevina, zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripra-vnosti operativnih snaga i materijalnih resursa.

Mjere zaštite od opasnih tvari

Članak 73.

(1) Obveza svih pravnih subjekata koji koriste opasne tvari u svom radu je provedba preventivnih mjera za spriječavanje nesreće, ograničavanje pri-stupa u dijelove postrojenja s opasnim tvarima te odgovorno ponašanje.

Uobičajene mjere prevencije su:– održavanje instalacija i postrojenja,– održavanje građevina i građevinskih dijelova,– provođenje aktivnih mjera sigurnosti (ugradnja

hidranata i druge opreme za gašenje požara, ugradnja detektora otrovnih plinova, ugradnja neutralizatora i sustava za apsorpciju i dr.),

– provođenje pasivnih mjera sigurnosti (izgradnja tankvana u kojima su smješteni spremnici s opa-snim tvarima, ojačavanje cjevovoda i spremnika i dr.),

– ispitivanje nepropusnosti spremnika i tankvana.(2) Za potrebe gašenja požara u hidrantskoj

mreži treba osigurati potrebnu količinu vode i odgovarajućeg tlaka. Prilikom gradnje vodoop-skrbne mreže treba predvidjeti vanjsku hidrantsku mrežu sukladno propisima.

(3) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevini ili otvo-renom prostoru treba planirati odgovarajuće vatro-gasne pristupe, prilaze i površine za operativni rad vatrogasnih vozila.

11. MJERE PROVEDBE URBANISTIČKOG PLANA

Članak 74.

(1) Provedba Urbanističkog plana primjenjuju se neposrednim provođenjem sukladno Odredbama za provođenje. Omogućava uređenje prostora i zahvata u prostoru, odnosno građevnih čestica, u fazama i/ili etapama.

(2) Za provedbu Urbanističkog plana, osim ovih Odredbi za provođenje, služe i odnosni te-

kstualni i grafi čki dio Urbanističkog plana, odredbe važećeg Zakona o prostornom uređenju u mjeri i na način kako je to predviđeno Zakonom.

(3) Narušeni vrijedni krajobraz kopnenog di-jela uređene plaže potrebno je sanirati. Pri sanaciji krajobraza potrebno je koristiti mjere propisane člankom 17. stavak 3 i 4.

Članak 75.

(1) Elaborat Urbanističkog plana izrađen je u šest (6) izvornika. Ovjeren je pečatom Gradskog vijeća Grada Omiša i potpisom predsjednika Gra-dskog vijeća Grada Omiša, te je sastavni dio ove Odluke.

Članak 76.

(1) Odredbe za provođenje Urbanističkog plana objaviti će se u “Službenom glasniku Grada Omiša” kao dio Urbanističkog plana.

(2) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom glasniku Grada Omiša”.

REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD OMIŠGradsko vijeće

KLASA: 350-01/16-01/23URBROJ: 2155/01-01-19-52Omiš 29. siječnja 2019. godine

P r e d s j e d n i kGRADSKOG VIJEĆA

Zvonko Močić, dr. med., v.r.

Temeljem članka 78. Zakona o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 68/18) i članka 39. Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13 i 10/13), Grad-sko vijeće Grada Omiša, na 15. sjednici, održanoj dana 29. siječnja 2019. godine, donijelo je

O D L U K Uo komunalnom doprinosu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom određuju se:– područja zona za plaćanje komunalnog doprinosa

u Gradu Omišu, – jedinična vrijednost komunalnog doprinosa utvr-đena po m3 građevine za pojedine zone,

– način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa,


– uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slu-čajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa.

Članak 2.

Komunalni doprinos je novčano javno davanje koje se plaća za korištenje komunalne infrastrukture na području grada Omiša i položajne pogodnosti građevinskog zemljišta u naselju prilikom građenja ili ozakonjenja građevine, ako Zakon o komuna-lnom gospodarstvu ne propisuje drugačije.

Komunalni doprinos je prihod proračuna Grada Omiša koji se koristi samo za fi nanciranje građenja i održavanja komunalne infrastrukture.

Članak 3.

Komunalni doprinos plaća vlasnik zemljišta na kojem se gradi građevina ili se nalazi ozakonjena građevina, odnosno investitor ako je na njega pi-sanim ugovorom prenesena obveza plaćanja komu-nalnog doprinosa.

Grad Omiš ne plaća komunalni doprinos na svom području.

II. PODRUČJE ZONA ZA PLAĆANJE KOMUNALNOG DOPRINOSA

Članak 4.

Zone se određuju s obzirom na uređenost i opremljenost zone komunalnom infrastrukturom i položaj područja zone (udaljenost od središta u naselju, mrežu javnog prijevoza, dostupnost građe-vina javne i društvene namjene, te opskrbe i usluga, prostorne i prirodne uvjete).

Područje Grada Omiša dijeli se na pet zona i to:I. ZONA: područje naselja Omiš, uključujući

Malu Luku do Balića RataII. ZONA: naselje Zakučac, područja Furnaža,

kanjon Cetine do Tisnih stina, Baučići - Borak, te priobalje od Balića Rata do Vrulje

III. ZONA: Tugare, Naklice, Gata. IV. ZONA: Slime, Kučiće, Svinišće, Podašpilje,

Čišla, Donja Ostrvica, Gornja Ostr-vica, Zvečanje, Smolonje, Kostanje, Podgrađe, Seoca i Blato n/C, osim Blato n/C – brdo (Raulji, Škobalji, Zečići, Borovci, Duvnjaci i Smolja-novići), Dubrava.

V. ZONA: Obuhvaća naselja: Nova Sela, Trnbusi, Srijane, Dolac Gornji, Putišići, Rošca, Dolac Donji i Blato n/C – brdo (Rau-lji, Škobalji, Zečići, Borovci, Duvnjaci i Smoljanovići).

Članak 5.

Komunalni doprinos za zgrade obračunava se množenjem obujma zgrade koja se gradi ili je izgrađena izraženog u m³ s jediničnom vrijednošću komunalnog doprinosa u zoni u kojoj se zgrada gradi ili je izgrađena.

Komunalni doprinos za otvorene bazene i druge otvorene građevine te spremnike za naftu i druge tekućine s pokrovom čija visina se mijenja obračunava se množenjem tlocrtne površine gra-đevine koja se gradi ili je izgrađena izražene u m² s jediničnom vrijednošću komunalnog doprinosa za stambene zgrade volumena do 700 m3 u zoni u kojoj se građevina gradi ili je izgrađena.

Posebnim pravilnikom Ministar pobliže propi-suje način utvrđivanja obujma i površine građevina u svrhu obračuna komunalnog doprinosa.

Članak 6.

Ako se postojeća zgrada uklanja zbog građenja nove zgrade ili kada se postojeća zgrada dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu zgrade u odnosu na prijašnji obujam zgrade.

Ako je obujam zgrade koja se gradi manji ili jednak obujmu postojeće zgrade koja se uklanja ne plaća se komunalni doprinos, a o čemu Upravni odjel za komunalno gospodarstvo donosi rješenje kojim se utvrđuje da ne postoji obveza plaćanja komunalnog doprinosa.

Odredbe ovoga članka na odgovarajući se na-čin primjenjuju i na obračun komunalnog doprinosa za građevine koje nisu zgrade te na obračun komu-nalnog doprinosa za ozakonjene građevine.

Članak 7.

U postupcima ozakonjenja objekata temeljem Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama, visina komunalnog doprinosa za poslo-vne i proizvodne građevine utvrđena prema izrazu iz članka 5. ove Odluke umanjit će se za 60% za ozakonjenje zgrade poljoprivredne namjene, uklju-čivo ribarstvo i akvakulturu, odnosno umanjit će se za 30% za zgrade industrijske odnosno gospodar-sko-proizvodne namjene.


III. JEDINIČNA VRIJEDNOST KOMUNALNOG DOPRINOSA

Članak 8.

Koefi cijent zone (Kz) za određivanje jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa utvrđuje se kako slijedi:

do 700 0,225 0,168 0,123 0,090 0,081701 - 1200 0,375 0,280 0,205 0,150 0,1351201 - 2000 0,525 0,392 0,287 0,210 0,1892001 i više 0,750 0,560 0,410 0,300 0,270Poslovne i proizvodne građevine (bez obzira na obujam) 0,680 0,500 0,380 0,270 0,090Ostale nespomenute građevine 0,225 0,168 0,123 0,090 0,081

Stambene zgrade prema volumenu u m3 Zona I Zona II Zona III Zona IV Zona V

Članak 9.

Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa rezultat je umnoška koefi cijenta iz članka 8. ove Odluke i iznosa 10%-tnih prosječnih troškova građenja kubnog metra (m3) građevine u Republici Hrvatskoj.

Iznos komunalnog doprinosa dobije se kada se jedinična vrijednost komunalnog doprinosa iz stavka 1. ovog članka pomnoži s obujmom gra-đevine.

IV. RJEŠENJE O KOMUNALNOM DOPRINOSU

Članak 10.

Rješenje o komunalnom doprinosu, temeljem ove Odluke donosi Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša u postupku pokrenutom po:– službenoj dužnosti (u skladu s Odlukom o komu-

nalnom doprinosu koja je na snazi na dan pra-vomoćnosti građevinske dozvole, pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju, odnosno koja je na snazi na dan donošenja rješenja o komunalnom doprinosu ako se radi o građevini koja se prema Zakonu o gradnji može graditi bez građevinske dozvole),

– po zahtjevu stranke (u skladu s Odlukom o ko-munalnom doprinosu koja je na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva stranke za donošenje tog rješenja).

Ako je Grad Omiš u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju sklopio ugovor kojim se obve-zuje djelomično ili u cijelosti prebiti potraživanja s obvezom plaćanja komunalnog doprinosa, Rješenje o komunalnom doprinosu donosi se i u skladu s tim ugovorom.

Članak 11.

Rješenje o komunalnom doprinosu sadrži:– podatke o obvezniku komunalnog doprinosa,– iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je

obveznik dužan platiti,– obvezu, način i rokove plaćanja komunalnog

doprinosa i– prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za

građevinu koja se gradi ili je izgrađena s iskazom obujma, odnosno površine građevine i jedinične vrijednosti komunalnog doprinosa.

Rješenje o komunalnom doprinosu koje nema sadržaj propisan prethodnim stavkom ovog članka, ništavo je.

Članak 12.

Rješenje o komunalnom doprinosu donosi se i ovršava u postupku i na način propisan Općim poreznim zakonom, ako Zakonom o komunalnom gospodarstvu nije propisano drukčije.

Protiv rješenja o komunalnom doprinosu i rje-šenja o njegovoj ovrsi, rješenja o njegovoj izmjeni, dopuni, ukidanju ili poništenju, rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za donošenje tog rješenja te rješenja o obustavi postupka, može se izjaviti žalba o kojoj odlučuje upravno tijelo Splitsko-dal-matinske županije nadležno za poslove komunalnog gospodarstva.

Članak 13.

Rješenje o komunalnom doprinosu donosi se po pravomoćnosti građevinske dozvole, odnosno rješenja o izvedenom stanju, a u slučaju građenja građevina koje se prema posebnim propisima grade bez građevinske dozvole nakon prijave početka građenja ili nakon početka građenja.


Iznimno od prethodnog stavka ovoga članka rješenje o komunalnom doprinosu za skladište i građevinu namijenjenu proizvodnji donosi se po pravomoćnosti uporabne dozvole, odnosno nakon što se je građevina te namjene počela koristiti ako se koristi bez uporabne dozvole.

Uporabna dozvola za skladište ili građevinu namijenjenu proizvodnji dostavlja se na znanje Gradu Omišu kao području na kojem se nalazi skladište odnosno građevina.

Članak 14.

Ako je izmijenjena građevinska dozvola, drugi akt za građenje ili glavni projekt, na način koji utječe na obračun komunalnog doprinosa, Upravni odjel za komunalno stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša, po službenoj dužnosti ili po zahtjevu obveznika komunalnog doprinosa ili in-vestitora izmijeniti će ovršno, odnosno pravomoćno rješenje o komunalnom doprinosu.

Rješenjem o izmjeni Rješenja o komunalnom doprinosu iz prethodnog stavka ovog članka, obra-čunati će se komunalni doprinos prema izmjeni te odrediti plaćanje ili povrat razlike komunalnog doprinosa prema Odluci o komunalnom doprino-su, po kojoj je rješenje o komunalnom doprinosu doneseno.

Kod povrata iz prethodnog stavka ovog čla-nka, obveznik, odnosno investitor nemaju pravo na kamatu.

Članak 15.

Upravni odjel za komunalno stambenu djela-tnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša poništiti će po zahtjevu obveznika komunalnog doprinosa ili investitora, ovršno, odnosno pravomoćno rješenje o komunalnom doprinosu, ako je građevinska do-zvola, drugi akt za građenje oglašen ništavim ili je poništen bez zahtjeva ili suglasnosti investitora.

Rješenjem o poništenju Rješenja o komu-na-lnom doprinosu iz prethodnog stavka ovog članka, odrediti će se i povrat komunalnog dopri-nosa u roku maksimalno do dvije godine od dana izvršnosti Rješenja o komunalnom doprinosu.

Kod povrata iz prethodnog stavka ovog čla-nka, obveznik, odnosno investitor nemaju pravo na kamatu.

Članak 16.

Komunalni doprinos je plaćen za građenje građevine na temelju građevinske dozvole, odno-sno drugog akta za građenje koji je prestao važiti

jer građenje nije započeto ili koji je poništen na zahtjev ili uz suglasnost investitora, Upravni odjel za stambenu djelatnost, uređenje prostora i zaštitu okoliša će uračunati komunalni doprinos kao plaće-ni dio komunalnog doprinosa na istom ili drugom zemljištu na području grada Omiša, ako to zatraži obveznik komunalnog doprinosa ili investitor.

Obveznik komunalnog doprinosa, odnosno investitor nema pravo na kamatu za uplaćeni iznos, niti na kamatu za iznos koji se uračunava kao pla-ćeni dio komunalnog doprinosa koji se plaća za građenje na istom ili drugom zemljištu.

V. NAČIN I ROKOVI PLAĆANJA KOMUNALNOG DOPRINOSA

Članak 17.

Komunalni doprinos plaća se po izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu. Komunalni doprinos plaća se odjednom. Iznimno, rješenjem o komunalnom doprinosu obvezniku se, na njegov pisani zahtjev i pod uvjetom da iznos komunalnog doprinosa iznosi više od 40.000,00 kn može odo-briti obročno plaćanje.

Obročno plaćanje može se odobriti u najviše četiri (4) tromjesečna obroka, s tim da prvi obrok dospijeva 15 dana po izvršnosti rješenja o utvrđi-vanju obveze plaćanja komunalnog doprinosa, i uz predočenje sredstva osiguranja plaćanja preostalih obroka.

Iznos prvog obroka ne može biti manji od 30% cjelokupnog iznosa komunalnog doprinosa. Na neisplaćene obroke zaračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke od kona-čnosti rješenja pa do dospjeća pojedinih obroka.

Na dospjeli neplaćeni iznos komunalnog dopri-nosa plaća se zakonska zatezna kamata.

Članak 18.

Za plaćanje cjelokupnog iznosa komunalnog doprinosa u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o komunalnom doprinosu odobrava se po-pust od 15% na iznos komunalnog doprinosa koji je utvrđen u postupku ishođenja akta na temelju kojeg se može graditi i/ili u postupku ozakonjenja građevine.

Članak 19.

U slučaju kada je odobrena odgoda plaćanja ili odgoda početka plaćanja komunalnog doprinosa u slučaju obročne otplate u postupcima ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada, obveznik komuna-


lnog doprinosa dužan je dostaviti sredstvo osigu-ranja plaćanja u roku od 15 dana od dana primitka rješenja o obvezi plaćanja komunalnog doprinosa.

VI. DJELOMIČNO ILI POTPUNO OSOBAĐANJE OD PLAĆANJA KOMUNALNOG DOPRINOSA

Članak 20.

Ako se radi o objektu od važnosti za Grad Omiš, Gradonačelnik Grada Omiša može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje plaćanja ko-munalnog doprinosa. Odredba prethodnog stavka odnosi se osobito na proizvodne pogone.

Rješenje o potpunom ili djelomičnom osloba-đanju od obveze plaćanja komunalnog doprinosa iz prethodnog stavka, za svaki pojedini slučaj, donosi Upravni odjel Grada Omiša nadležan za poslove komunalnog gospodarstva na temelju Zaključka Gradonačelnika Grada Omiša do iznosa utvrđenog u članku 39., stavku 1., alineji 7. Statuta Grada Omiša, a za iznose veće od navedenog na temelju odluke Gradskog vijeća Grada Omiša.

Članak 21.

Za investitore građevina koje su namijenjene za stambeno zbrinjavanje HRVI iz Domovinskog rata i obitelji poginulog, umrlog, zatočenog i ne-stalog hrvatskog branitelja, primjenjuju se odredbe važećeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

Obveznik je dužan prilikom podnošenja za-htjeva za oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa dostaviti odgovarajuću dokumentaciju kojom dokazuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovog članka.

Komunalni doprinos utvrđen temeljem članka 5. i članka 15. ove Odluke dodatno se umanjuje za 15% hrvatskim ratnim vojnim invalidima i članovima obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a za 10% svim ostalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata.

Status hrvatskog branitelja, hrvatskog ratnog vojnog invalida odnosno člana obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog bra-nitelja iz Domovinskog rata dokazuje se potvrdom nadležnog ureda.

Članak 22.

Za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa Grad Omiš će ista sredstva namiriti iz drugih proračunskih prihoda.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Postupci donošenja Rješenja započeti po Odluci o komunalnom doprinosu (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 11/11, 10/12, 13/12, 3a/13, 11/13 i 3/16) do dana stupanja na snagu ove Odluke dovršit će se prema odredbama dosadašnje Odluke.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka u postupcima donošenja Rješenja o komunalnom doprinosu koji se donose nakon prestanka važenja Programa gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za 2018. godinu, glede sadržaja tog Rješenja primjenjuju se odredbe iz članka 11. ove Odluke.

Odredbe članaka 13. i 15. ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju i na Rješenja o komunalnom doprinosu donesena na temelju Od-luke o komunalnom doprinosu (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 11/11, 10/12, 13/12, 3a/13, 11/13 i 3/16).

Odredbe članka 14. ove Odluke na odgovaraju-ći se način primjenjuju i na Rješenja o komunalnom doprinosu donesena na temelju Odluke o komuna-lnom doprinosu (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 11/11, 10/12, 13/12, 3a/13, 11/13 i 3/16), ako to obveznik komunalnog doprinosa odnosno investitor zatraži u roku od godine dana od dana stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Članak 24.

Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o komunalnom doprinosu Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 11/11, 10/12, 13/12, 3a/13, 11/13 i 3/16).

Članak 25.

Ova Odluka objavljuje se u “Službenom gla-sniku Grada Omiša”, a stupa na snagu od 1. veljače 2019. godine.

REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO DALMATINSKA ŽUPANIJA


KLASA: 363-02/19-01/01URBROJ: 2155/01-02-19-2Omiš, 29. siječnja 2019. godine




Na temelju odredbi članka 30. i 55.a Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13, 10/13 i 8/18), Gradsko vijeće Grada Omiša na 15. sjednici, održanoj dana 29. siječnja 2019. godine, donosi

O D L U K Uo pečatu mjesnih odbora

Članak 1.

Ovom odlukom utvrđuje se oblik i sadržaja pečata mjesnih odbora na području grada Omiša (u daljnjem tekstu: pečat) te njegova upotreba i čuvanje.

Članak 2.

Pečat je okruglog oblika, promjera 30 mm, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg mate-rijala.

Sadržaj pečata je: SPLITSKO-DALMATI-NSKA ŽUPANIJA, GRAD OMIŠ, MJESNI OD-BOR... (naziv mjesnog odbora).

Naziv mjesnog odbora ispisuje se većim slo-vima u odnosu na drugi tekst.

Članak 3.

Sadržaj pečata ispisuje se u koncentričnom krugu oko naziva mjesnog odbora koji se nalazi u sredini pečata.

Članak 4.

Pečat se čuva u sjedištu mjesnog odbora, a upotrebljava se samo za ovjeru akata tijela mjesnog odbora.

Predsjednik mjesnog odbora je odgovorna osoba za upotrebu i čuvanje pečata.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu prvog dana po donošenju i objavljuje se u “Službenom glasniku Grada Omiša”.



KLASA: 038-01/19-01/01URBROJ: 2155/01-01-19-2Omiš, 29. siječnja 2019. godine P r e d s j e d n i k

GRADSKOG VIJEĆAZvonko Močić, dr. med., v.r.

Na temelju odredbi članka 57. Zakona o po-rezu na dohodak (“Narodne novine”, broj 115/16 i 106/18), članka 2. i 3. Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organizi-ranja smještaja u turizmu (“Narodne novine”, broj 1/19) te članka 30. Statuta Grada Omiša (“Služ-beni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13, 10/13, 1/18 i 8/18), Gradsko vijeće Grada Omiša na 15. sjednici, održanoj 29. siječnja 2019. godine, donijelo je

O D L U K Uo visini paušalnog poreza na dohodak za djelatnost iznajmljivanja i organiziranja

smještaja u turizmu

Članak 1.

Ovom Odlukom određuje se visina godišnjeg paušalnog poreza na dohodak po krevetu, smješta-jnoj jedinici u kampu i/ili kamp-odmorištu te smje-štajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj koji se nalaze na području grada Omiša.

Članak 2.

Visina paušalnog poreza po krevetu utvrđuje se ovisno o naselju u kojem se nalazi soba, apartman i kuća za odmor, bez obzira na ulicu u naselju, te iznosi:

I. Omiš 345,00 kn

II. Čelina, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Pisak, Stanići i Zakučac 241,50 kn

III. Blato na Cetini, Borak, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Naklice, Nova Sela, Ostrvica, Podašpilje,

Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Svinišće, Trnbusi, Tugare i Zvečanje 172,50 kn

Skupina Naselje Visina paušalnog poreza po krevetu


Članak 3.

Visina paušalnog poreza po smještajnoj jedinici u kampu utvrđuje se ovisno o naselju u kojem se nalazi kamp, bez obzira na ulicu u naselju, te iznosi:

Skupina

Skupina

Naselje

Naselje

Visina paušalnog poreza po

smještajnoj jedinici u kampu/kamp-

odmorištu

Visina paušalnog poreza po

smještajnoj jedinici u objektu za

robinzonski smještaj

I. Omiš 402,50 knII. Čelina, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Pisak, Stanići i Zakučac 281,75 knIII. Blato na Cetini, Borak, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Naklice, Nova Sela, Ostrvica, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Svinišće, Trnbusi, Tugare i Zvečanje 201,25 kn

Članak 4.

Visina paušalnog poreza po smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj utvrđuje se ovisno o naselju u kojem se nalazi objekt, bez obzira na ulicu u naselju, te iznosi:

I. Omiš 402,50 knII. Čelina, Lokva Rogoznica, Marušići, Mimice, Pisak, Stanići i Zakučac 281,75 knIII. Blato na Cetini, Borak, Čišla, Donji Dolac, Dubrava, Gata, Gornji Dolac, Kostanje, Kučiće, Naklice, Nova Sela, Ostrvica, Podašpilje, Podgrađe, Putišići, Seoca, Slime, Smolonje, Srijane, Svinišće, Trnbusi, Tugare i Zvečanje 201,25 kn

Članak 5.

Dostavu ove Odluke i razmjenu podataka s Poreznom upravom vršiti će Odsjek za proračun i računovodstvo Grada Omiša.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu prvi sljedeći dan nakon dana objave u “Službenom glasniku Grada Omiša”.






Na temelju odredbi članka 30 Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13, 10/13, 1/18 i 8/18) i Poglavlja 3., Točka 3.2 Natječaja Lokalne akcijske grupe “Adrion” za provedbu tipa operacije 3.2.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrije-me i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, Gradsko vijeće Grada Omiša na 15. sjednici, održa-noj dana 29. siječnja 2019. godine, donosi

O D L U K Uo davanju suglasnosti za provedbu ulaganja u projekt “Uređenje javne površine – parka u

naselju Kostanje”

Članak 1.

U svrhu prijave na Natječaj za provedbu Lo-kalne razvojne strategije Lokalne akcijske grupe


“Adrion” 2014. - 2020. u okviru Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020., tip operacije 3.2.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrije-me i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu, objavljenog dana 15. siječnja 2019. godine na službenim mrežnim stranicama LAG-a “Adrion”, te ostvarivanja bespovratne potpore, Gradsko vi-jeće Grada Omiša ovom je Odlukom suglasno s provedbom ulaganja u projekt “Uređenja javne površine – parka u naselju Kostanje”.

Članak 2.

Javna površina – park, uređuje se u naselju Kostanje, koje je u sastavu grada Omiša.

Članak 3.

U skladu s Poglavljem 3. Natječaja, sastavni dio ove Odluke čini Prilog III – Opis projekta.

Članak 4.

Podnositelj Zahtjeva za potporu i Korisnik potpore je Grad Omiš.

Članak 5.

Grad Omiš, osigurat će potrebna fi nancijska sredstva Planom proračuna Grada Omiša za 2019. s projekcijama za 2020. i 2021. godinu, kao oba-vezno učešće u provedbi projekta.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu danom donoše-nja, a objavljuje se u “Službenom glasniku Grada Omiša”.






Na temelju odredbi članka 30. Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13, 10/13, 1/18 i 8/18) u svezi s odredbama članaka 15. i 53. Zakona o ustanovama (“Narodne novine” broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), članka 98. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi (“Narodne novine”, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 I 68/18) i članka 22. Zakona o umjetničkom obrazovanju (“Narodne novine”, broj 130/11), Gradsko vijeće Grada Omiša na 15. sjednici, od 29. siječnja 2019. godine, donosi

Z A K L J U Č A K1. Grad Omiš kao osnivač javne ustanove

Osnovna glazbena škola “Lovro pl. Matačić” Omiš ovim daje prethodnu suglasnost na tekst Statuta Osnovne glazbene škole “Lovro pl. Matačić” Omiš u obliku i sadržaju kakav prileži ovom Zaključku uz zahtjev ravnatelja ustanove KLASA: 603-05/19-01/01; URBROJ: 2155/1-12-19-1 od 15. siječnja 2019. godine.

2. Ovaj Zaključak stupa na snagu dan nakon dana objave u “Službenom glasniku Grada Omiša”.






Temeljem članka 39. Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09 i 9/10) i članka 18. stavak 3. Uredbe o uredskom poslova-nju (“Narodne novine”, broj 7/09), Gradonačelnik Grada Omiša donosi

P L A N klasifi kacijskih oznaka i brojčanih oznaka

stvaratelja i primatelja akata Grada Omiša za 2019. godinu

I.

Klasifi kacijske oznake stvaratelja i primatelja akata određivati će se u skladu s Pravilnikom o jedinstvenim klasifi kacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akata (“Narodne novine”, broj 38/88).

II.

Brojčane oznake stvaratelja i primatelja akata sukladno unutarnjem ustrojstvu upravnih tijela Gra-da Omiša i Vlastitog pogona Grada Omiša:


GRADSKO VIJEĆE 2155/1-01

GRADONAČELNIK 2155/1-02

2155/1-02/1 zamjenik gradonačelnika

2155/1-02/2 zamjenik gradonačelnika

URED GRADONAČELNIKA 2155/1-03

2155/1-03/1 pročelnik

2155/1-03/2 viši stručni suradnik – protokol Grada

2155/1-03/3 viši stručni suradnik za lokalnu samoupravu

2155/1-03/4 administrativni referent I.

2155/1-03/5 administrativni referent II.

Odsjek za proračun i računovodstvo 2155/1-03-01

2155/1-03-01/1 voditeljica Odsjeka

2155/1-03-01/2 viši stručni suradnik za proračun i računovodstvo

2155/1-03-01/3 viši referent za proračun i računovodstvo

2155/1-03-01/4 referent za knjigovodstveno računovodstvene poslove I

2155/1-03-01/5 referent za knjigovodstveno računovodstvene poslove II

UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO I DRUŠTVENE DJELATNOSTI 2155/1-04


2155/1-04/2 savjetnik za šport i tehničku kulturu

2155/1-04/3 viši stručni suradnik za gospodarstvo

2155/1-04/4 viši stručni suradnik za društvene djelatnosti

UPRAVNI ODJEL ZA KOMUNALNO STAMBENE DJELATNOSTI, UREĐENJE PROSTORA I ZAŠTITU OKOLIŠA 2155/1-05


2155/1-05/2 savjetnik za uređenje prostora i nadzor gradnje

2155/1-05/3 savjetnik za javnu nabavu

2155/1-05/4 administrativni referent

2155/1-05/5 referent za vodnu naknadu i porez na kuće za odmor

2155/1-05/7 referent za prihode po naknadama

2155/1-05/8 referent za komunalnu naknadu

2155/1-05/9 referent za ostale prihode iz djelokruga komunalnog gospodarstva


Odsjek za upravljanje javnim površinama, poslovnim prostorima i redarstvo 2155/1-05-01

2155/1-05-01/1 voditelj Odsjeka za upravljanje javnim površinama i redarstvo

2155/1-05-01/2 viši stručni suradnik za komunalno redarstvo 2155/1-05-01/3 komunalni redar I 2155/1-05-01/4 komunalni redar II 2155/1-05-01/5 komunalni redar II 2155/1-05-01/6 komunalni redar II 2155/1-05-01/7 komunalni redar II 2155/1-05-01/8 prometni redar 2155/1-05-01/9 prometni redarOdsjeka za imovinsko

pravne poslove 2155/1-05-02 2155/1-05-02/1 voditelj Odsjeka za imovinsko pravne poslove 2155/1-05-02/2 viši stručni suradnik za imovinsko pravne

poslove 2155/1-05-02/3 viši referent za komunalnu infrastrukturu Odsjeka za prostorno

planiranje, pomorsko dobro i zaštitu okoliša 2155/1-05-03

2155/1-05-03/1 voditelj Odsjeka za prostorno planiranje, pomorsko dobro i zaštitu okoliša

2155/1-05-03/2 viši stručni suradnik za prostorno uređenje 2155/1-05-03/3 viši stručni suradnik za pravne poslove

i pomorsko dobro 2155/1-05-03/4 viši referent za prostorno planiranjeVLASTITI POGON 2155/1-06 2155/1-06/1 upravitelj Pogona 2155/1-06/2 blagajnica/administrator 2155/1-06/3 viši referent - dispečer 2155/1-06/4 komunalni djelatnik-voditelj grupe 2155/1-06/5 elektro dispečer 2155/1-06/6 djelatnik za održavanje objekta – voditelj grupe 2155/1-06/7 djelatnik za održavanje objekta – domar

III.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 1. siječnja 2019. Ovaj Plan objaviti će se u “Službenom glasniku Grada Omiša”.

REPUBLIKA HRVATSKASPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

GRAD OMIŠGradonačelnik

KLASA: 035-02/18-01/02URBROJ: 2155/01-02-18-1Omiš, 29. prosinca 2018. godine

G r a d o n a č e l n i kIvo Tomasović, dipl. oec., v.r.


Na temelju članka 10., stavak 2. Zakona o službenicima i namještenicama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine”, broj 86/08 i 61/11) i članka 39. Statuta Grada Omiša (“Službeni glasnik Grada Omiša”, broj 4/09, 9/10, 2/13, 10/13 i 1/18), na prijedlog pročelnika upravnih tijela i upravitelja Vlastitog pogona, u skladu s Proračunom Grada Omiša za 2019. godinu, Gradonačelnik Grada Omiša donosi

P L A N prijma u upravna tijela Grada Omiša i Vlastiti pogon Grada Omiša za 2019. godinu

I.

Ovim Planom utvrđuje se stvarno stanje popunjenosti radnih mjesta u upravnim tijelima Grada Omi-ša i Vlastitom pogonu Grada Omiša, potreban broj službenika i namještenika na neodređeno vrijeme i potreban broj vježbenika za 2019. godinu i to kako slijedi:

Ured gradonačelnika 12 8 / / 0 0

Upravni odjel za komunalno stambene poslove, uređenje prostora i zaštitu okoliša 24 21 pročelnik VSS 1 0

Upravni odjel za gospodarstvo i viši stručni suradnik društvene djelatnosti 4 3 za društvene djelatnosti VSS 1 0

Vlastiti pogon 27 22 komunalni djelatnik SSS 3 0

referent – blagajnik/administrator SSS 1 0

UKUPNO 67 54 6 0

II.

Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u “Službenom glasniku Grada Omiša”.REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD OMIŠGradonačelnik

KLASA: 101-02/18-01/06URBROJ: 2155/01-02-18-1Omiš, 29. prosinca 2018. godine

naziv ustrojstvene jedinice broj

si

stem

atiz

irani

h ra

dnih

mje

sta stvarno

stanje popunjenosti

planirani prijem na neodređeno vrijeme u 2019. godini

potre

ban

broj

vj

ežbe

nika

na neodređeno

naziv radnog mjestastupanj stručne spreme

broj služb. i nam.

G r a d o n a č e l n i kIvo Tomasović, dipl. oec., v.r.



SLUŽBENI GLASNIK GRADA OMIŠA - IZDAVAČ: Grad Omiš - Urednica: Lidija Pavković, pročelnica Ureda gradonačelnikaAdresa: 21310 Omiš, Trg kralja Tomislava 5 - Telefon: 862-059, 755-500, telefax: 862-022 - Tisak: Tiskara "Franjo Kluz" d.d. Omiš

Documents

Službeni glasnik Grada Omiša 1-2019 · čunate su na temelju digitalnog premjera posebne geodetske podloge Urbanističkog plana u mjerilu 1:1000 pa su moguće razlike u mjerenju