slobodno vrijeme pomoraca

7/18/2019 slobodno vrijeme pomoraca

http://slidepdf.com/reader/full/slobodno-vrijeme-pomoraca 1/13

Dr. sc. MIROSLAV DODIG

PROSTORNA, VREMENSKA I SADRŽAJNA ODRE ĐENOST SLOBODNOGVREMENA POMORACA

SPACE, TIME AND CONTENT DETERMINATION OF SEAFARERS’ FREE TIME

SUMMARY

A sample of 82 seafarers, from 20 to 40 years old, has been taken. A questionnaire containing 20questions has been distributed among the members of the crew with the aim to evaluate theiropinions about tree time, motivational factors, the use of free time, choice of various activities, andthe degree of satisfaction with leaaure time possibilities.

The results have stated that seafarers appreciate all leasure time variabilities and that theypositively influence their health and psychological features. A spread interest for active leasure timehas been felt among mariners on board, during their stay at home and in ports. They generallyprefer sport, cultural and pleasure activities. A small number of the seafarers have conveyed theirsatisfaction with the organization and possibilities of taking an active part in leasure time.

SAŽETAK

Na uzorku od 82 pomorca, starih od 20 do 40 godina, analizirane su prostorne, vremenske isadržajne određenosti slobodnog vremena pomoraca, uzeti su u obzir njihova mišljenja, interesi istavovi. Primijenjen je anketni upitnik sa 20 upita, izabranih tako da omoguće procjenu mišljenja oslobodnom vremenu pomoraca, motivacijskoj strukturi u odnosu na slobodno vrijeme i njegovukorisnost, izbor sadržaja u različitim područ jima ljudske djelatnosti, intenzitet korištenja slobodnogvremena, te s obzirom na mišljenje i stavove o zadovoljavanju potreba pomoraca u slobodnomvremenu.

Rezultati su utvrdili pozitivno mišljenje o utjecaju osmišljenog korištenja slobodnog vremena narazvoj pozitivnih emocija, održavanja i razvijanja zdravlja i crta ličnosti. Postoji intenzivan interes zakorištenje sadržaja u slobodnom vremenu na brodu, u vrijeme boravka kod kuće i u lukama.Najviše se preferiraju sadržaji sportske rekreacije i kulturno-zabavni sadržaji. Veoma mali brojpomoraca je zadovoljan organizacijom i mogućnostima sadržajnog korištenja slobodnog vremena.

UVOD

Tehnološko-industrijski razvoj omogućio je ekspanziju pomorstva a time i veći ekonomski progres.Primjenom mehanizacije i automatizacije radnog procesa, uvođenjem kompjutorske tehnike nabrodovima, mjesto, uloga i pozicija pomoraca u ovakvim uvjetima značajno je izmijenjena (10, 13,17). Suvremeni proces rada na brodovima karakterizira jednoličnost, monotonija, ponavljanje uvijekistih pokreta, isti položaj pri radu, odsutnost kreativne aktivnosti i napregnuta pažnja. Jaka buka,šumovi, vibracije, blještavilo, ili nedovoljna rasvjeta, povećana temperature, adaptacija nanovonastale uvjete geografske širine, dovode do pretjeranog umora, profesionalnih bolesti,trauma, deformacija i ostalih aberacija (3, 4, 9, 18, 21, 22).

Podaci o zdravstvenom stanju naših pomoraca, o tjelesnim i društvenim defektima, pijanstvu, okažnjivim djelima i drugim nepravilnostima, koje su u porastu, pokazuje da su djelomično iposljedica nedovoljne organizirane akcije na područ ju sadržajnijeg korištenja slobodnog vremenapomoraca (12, 15, 23, 24).



Primjena adekvatnih sadržaja (sportsko-rekreativni, kulturno-zabavni, umjetnički itd.) u slobodnomvremenu pomoraca imaju veliku vrijednost i u odnosu na sam razvoj suvremenog rada, čiji značajdoprinosi zadovoljavanju sklonosti, potreba, interesa, te unapređenju međuljudskih odnosa,mentalnoj stabilnosti, zdravstvenom stanju, ekonomskom razvoju i osuvremenjivanju procesa rada(5, 6, 14, 16, 19, 20). Nadalje, ostvarivanje optimalnog učinka pomoraca ovisi o zadovoljstvu priradu, očuvanju njegovog zdravlja, duševnog integriteta i poštivanja njegove ličnosti, to ujednopredstavlja i osnovu humaniziranijeg rada (1, 2, 7, 8, 11).

Osnovna zadaća, značaj i uloga prostorne, vremenske i sadržajne određenosti slobodnog

vremena pomoraca treba biti usmjereno prema reduciranju negativnih utjecaja prouzročenihegzogenim i endogenim faktorima. Uzimajući u obzir osnovnu zadaću u zadovoljavanju potrebainteresa i želja pomoraca, neophodno je ponuditi, organizirati i realizirati određene sadržaje uslobodnom vremenu pomoraca. Prema važnosti predmeta i problema inicirano je ovo istraživanjeda se istraže prostorna, vremenska i sadržajna određenost slobodnog vremena pomoraca,uzimajući u obzir mišljenja, interese i stavove pomoraca.

METODE

Uzorak ispitanika za ovo ispitivanje uzet je iz populacije pomoraca a iznosio je 82 osobe muškogspola starosne dobi od 20 do 40 godina. Uzorak je uzet iz alokacije pomorskih radnih organizacija"Jugolinija" 69.51%, ''Tankerska plovidba" 23.1'7%, "Lošinjska plovidba" 6.10% i "Jadrolinija"1.22%, od pomoraca koji su na brodovima proveli od 1 do 20 godina.

Uzorak varijabli definiran je subjektivnim stavovima pomoraca u odnosu na slobodno vrijemepomoraca na brodu i za vrijeme boravka kod kuće i u lukama koje su dobivene anonimnimanketnim postupkom. Anketiranje je obavljeno prema već ustaljenim kriterijima pri dobivanjuinformacija ovog tipa. Anketni upitnik obuhvatio je pitanja vezana uz dobivanje informacija ostrukturi uzorka, korisnosti sadržajnog određenja slobodnog vremena na brodu i van njega,motivacijskoj strukturi koja je dominantna u mišljenjima, stavovima i interesima pomoraca i izborsadržaja u slobodnom vremenu pomoraca. Odgovori u anketnom upitniku davani su okruživanjemi podcrtavanjem odgovora. Na neka pitanja mogla su se dopisati određena mišljenja i stavovi.

Dobiveni su podaci obrađeni u tabelama predočavanjem distribucije i transformiranjem u postotke.Komparacija i značajnost odgovora u pojedinim strukturama pitanja izvršeni su testiranjem razlikasa Hi - kvadrat testom uz primjenu slijedećeg algoritma:

F

F f X

22 )( −

=

df = (n-1) f = opažana frekvencijaF = očekivana frekvencija

REZULTATI

Podaci su sistematizirani kako je zahtijevala analiza podataka, a rezultati su dati u postocima i nanivou značajnosti Hi-kvadrat testa.1

Slobodno vrijeme i njegovo osmišljavanje s obzirom na prostornu, vremensku i sadržajnuodređenost, ima višestruki utjecaj na organizam pomoraca. Važniji utjecaj, s obzirom na potrebepomoraca, ima pravilno funkcioniranje bioloških sistema koji mogu imati dvojaki učinak ovisno o

vanjskim uvjetima. Osnovna biološka zakonitost organizma odnosi se na adaptaciju na vanjskeutjecaje koji mogu izvršiti pozitivne i/ili negativne promjene u organizmu. Cijeli niz negativnihutjecaja u suvremenom procesu rada na brodu može se manifestirati kao kronični umororganizma, profesionalne bolesti i deformacije, traume i neke druge manifestne patološke

1 Rezultati testiranja nalaze se u dodatku ovog rada.



promjene organizma pomoraca. Međutim, opće poznata naučna istina je da osmišljeno slobodnovrijeme pomoraca sa adekvatnim sadržajima ima pozitivan utjecaj na homeostazu organizmareduciranjem negativnih utjecaja i suzbijanje patoloških stanja. Zbog toga slobodno vrijemepomoraca na brodu iz dana u dan predstavlja sve veću potrebu pomoraca. Po mišljenju 52.25%ispitanika, osmišljeno korištenje slobodnog vremena pomoraca na brodu predstavlja važnupotrebu čovjeka u pravcu razvoja pozitivnih emocija i ugodnog raspoloženja te pozitivno utječe naodržavanje i razvijanje zdravlja, 27.93% ispitanika smatra da osmišljeno korištenje slobodnogvremena oplemenjuje prostor i vrijeme te pozitivno utječe na crte ličnosti i 19.82% ispitanikasmatra da adekvatni sadržaji povećavaju spoznaje i fond informacija. Statistička značajnost

razlika potvr đena je Hi-kvadrat testom na nivou od 99% pouzdanosti.

Uzimajući u obzir interese ispitanika za osmišljavanje slobodnog vremena pomoraca na brodu,može se dobiti konfiguracija sadržaja. Za izbor sadržaja koje bi koristili ako bi bili osigurani uvjetina brodovima, dobivena je struktura interesa koji ukazuju da 56.69% ispitanika želi se bavitiaktivnim sudjelovanjem u sportsko-rekreativnim sadržajima (aktivnosti u trim kabinetu, st. tenisu,body building, aerobic itd.), 22.04% ispitanika izabralo je beletrističke sadržaje (umjetničkaliteratura u prozi, romani, novele, pripovijetke itd.), 14.17% izabralo je glazbeno-umjetničkesadržaje (slikarstvo, grafika, kiparatvo, modeliranje itd.) i 1.58% ispitanika biralo je ostale sadržaje.Značajnost razlike potvr đena je Hi-kvadrat testom na nivo od 99% pouzdanosti.

Osnovni motivi koji su bili prisutni pri izboru navedenih sadržaja uglavnom su distribuirani na31.30% ispitanika, izraženi su željama za doživljajem, oslobađanjem napetosti i razvojem pozitivnihemocija, 31.30% ispitanika motivirano je željom za zabavom i razonodom, 24.43% ispitanikaiskazuje potrebu za očuvanjem zdravlja i mentalne stabilnosti, 9.92% ispitanika ističe kao glavnimotiv prirodne sklonosti prema izbornom sadržaju i 3.05% ispitanika koristi ostale motive.Statistička značajnost odgovora utvr đena je na nivou od 99% pouzdanosti, koju je potvrdio dobiveniHi-kvadrat test. Navedeni motivi naročito su doprinijeli da je najveći dio ispitanika izabrao sportsko-rekreativne sadržaje. Značajno je navesti da sredstva sportske rekreacije mnogo doprinose zaštitizdravlja, očuvanju i unapređenju funkcionalnih sposobnosti, te utječu na psihološku stabilnost ipozitivne emocije.

Aktivan odnos usmjeren prema realizaciji sadržaja u slobodnom vremenu, predstavlja najbolji načinza otklanjanje akutnog i kroničnog umora, koji je preduvjet za kronične degenerativne bolesti.Brojni su eksperimenti utvrdili da stimulansi određenog modaliteta i intenziteta zbog svojepouzdanosti i efikasnosti djeluju na održavanje optimalnih funkcionalnih i radnih sposobnostiorganizma u borbi za očuvanje zdravlja. Ta sportsko-rekreativna sredstva, ne samo da pozitivnodjeluju na lokomotorni sistem, već i na sve ostale funkcionalne sisteme koji su odgovorni zafunkcioniranje organizmu u cjelini.

Jedan od važnih faktora u sistemu realizacije sadržaja u slobodnom vremenu je samosvjesnoopredjeljenje za učestvovanje u aktivnostima. Interes i želja za aktiviranje u slobodnom vremenu

izražena je kroz opredjeljenje za sportsko-rekreativnim i kulturno-umjetničkim sadržajima na brodu.47.56% je voljno odvojiti dnevno 2 sata za realizaciju tih sadržaja, nešto manje, 34.15% odvojilo bi utoku dana 3 sata, znatno manji dio ispitanika može odvojiti 4 sata i više. Statistički značajna razlikana nivou od 99% pouzdanosti dobivena Hi-kvadrat testom ukazuje da postoji veliki interes pomoracana brodovima, da svakodnevno odvoje dovoljno vremena da se program realizira. Međutim, još uvijekse ne poklanja odgovarajuća pažnja od strane rukovodećih struktura da se realiziraju programi iosiguraju materijalni preduvjeti za zadovoljavanje potreba, želja i interesa pomoraca na brodovima.

Tome u prilog govore i dobiveni podaci.

Odgovori na pitanja koja su se odnosila na značaj, sadržaj i motive slobodnog vremena pomoraca

ukazuju na važnost određenja prema stvarnim potrebama pomoraca i prema tome izabrani suuglavnom adekvatni sadržaji koji mogu utjecati na organizam pomoraca. Motivacijska struktura jeusmjerena na suzbijanje negativnih utjecaja uvjeta rada. Prema navedenim konstatacijama pomorcisu zainteresirani da posvećuju više pažnje problemu slobodnog vremena na brodovima i njegovomsadržajnom određenju. Od ukupnog broja ispitanika, 91.46% slaže se s time, a manji dio od 8.54%ispitanika izjasnilo se da nije potrebna veća pažnja. Statistički dobivena razlika definirana Hi-kvadrat



testom u kojoj je potvr đena značajnost razlike na nivou od 99%, nastala je kao normalan logički slijeduvjetovan već ranije navedenom motivacijskom strukturom, koja ističe značaj slobodnog vremena iizbor sredstava.

Prema mišljenju ispitanika, trebalo bi posvetiti veću brigu određenim elementima u vezi sa slobodnimvremenom pomoraca kako bi došlo do bitnih promjena. Najviše ispitanika 38.26% ukazuje da trebaposvetiti pozornost materijalnim uvjetima de bi se realizirao sadržaj.

Ovo je i razumljiv jer rijetki su naši brodovi na kojima postoje i najelementarniji uvjeti za realizaciju

bilo kakvog programa za korištenje slobodnog vremena pomoraca. Također, značajan broj, 32.17%ispitanika smatra da bi trebalo vise pripaziti na bolju organizaciju slobodnog vremena nabrodovima. Slobodno vrijeme pomoraca uglavnom je prepuštano individualnim rješenjima ispontanoj organizaciji, zato i ne iznenađuje da su najčešće aktivnost na brodu kartanje ikonzumiranje alkohola. Do danas o organizaciji slobodnog vremena pomoraca na brodovima nijevođena veća briga, te stoga 26.97% ispitanika, vjerojatno na osnovi iskustva, temelje svojemišljenje da je potrebno veće angažiranje svake pojedine osobe na brodu. Statistički značajnerazlike nema jer rezultat dobiven Hi-kvadrat testom ne zadovoljava zaključak drugog tipa. To znacida se ispitanici u odgovorima ne razlikuju, što upućuje da kod rješavanja slobodnog vremena nabrodovima i njegovog sadržajnog određenja treba brigu upraviti prema materijalnoj osnovi,organizacijskoj strukturi i većem aktiviranju svakog pojedinca.

Interesantno je navesti da za vrijeme boravka u stranim lukama slobodno vrijeme pomorciuglavnom koriste na zabavu i razonodu, 41.33% (diskoteke, filmske predstave itd.), 34.67% osobnepotrebe (nabavku predmeta za osobnu upotrebu), 14.0 % kulturne sadržaje (posjet kulturnimznamenitostima), zatim neznatno, sportsko-rekreativne sadržaje, 6.67% (sportske priredbe,sportske aktivnosti itd.) i nezamjetno, sadržaje umjetnosti (opere, izložbe, koncerti, folklor itd.), iostale sadržaje.

Statistički dobivena razlika uz 99% pouzdanosti ukazuje da je slobodno vrijeme pomoraca ulukama značajno upravljeno prema zabavi, razonodi i osobnim potrebama, nešto manje kulturi isportskoj rekreaciji i umjetnosti. Logična je ova distribucija jer su obično boravci u lukama limitiranifaktorima vremena i prostora.

Prostorna i vremenska određenost slobodnog vremena pomoraca pored boravka na brodu iboravka u lukama odnosi se i na vrijeme boravka kod kuće. Pored obiteljskih obaveza veliki diovremena pomoraca kod kuće odnosi se i u učestvovanju u različitim programima sportsko-rekreativnih i kulturno-umjetničkih sadržaja. Dobiveni rezultati ukazuju da slobodno vrijeme urazličitim aktivnostima pomorci provode najčešće sami, 48.23%, zatim, sa ostalima (poznanici,prijatelji itd.), 27.06 %, nešto manje sa obitelji i rodbinom 17.65% i neznatno, sa suprugom,7.09%, što se moglo očekivati s obzirom na strukturu uzorka ispitanika. Značajna razlikapotvr đena Hi-kvadrat testom na nivou od 99% pouzdanosti ukazuje da su razlike nastale

vjerojatno kao posljedica strukture uzorka (godine starosti, bračno stanje itd.). Međutim, malafrekvencija učestalosti sa poznanicima i prijateljima ukazuje da se od strane radnih organizacijaovom problemu ne poklanja dovoljno pažnje.

Činjenica je da suvremeni proces rada na brodovima, uz sve prednosti koje pruža čovjeku, dovodii do najrazličitijih štetnih djelovanja na organizam. S jedne strane postoji lagodniji i konfornijiboravak na brodu, a s druge strane, mentalna, senzorička i statička opterećenja na radnommjestu u otezanim prilikama, uvjetuje trošenje sve više duhana, alkohola, sedativa ili ekscitativa uobliku različitih medikamenata. Stoga, slobodnom vremenu pomoraca za vrijeme boravka kodkuće treba posvetiti veću pozornost s obzirom da se u tom razdoblju trebaju izvestikompenzatorno-korektivne promjene koje će pozitivno utjecati na biopsihosociološki integritet

ličnosti i razvoj funkcionalno-zdravstvenih potencijala pomoraca.

Preferiranje kulturno-zabavnih sadržaja u slobodnom vremenu za boravka pomoraca kod kuće,sudjelovanje u tim sadržajima izraženo je u opredjeljenju za diskoteku, 44.16%, filmske predstave25.97%, nešto manje show programe 12.99%, znatno manje, za likovne, kulturno-povijesnesadržaje, opere i koncerte ozbiljne glazbe. Značajnost razlike izbora potvr đena je Hi-kvadrat



testom.

Međutim, preferiranje sportsko-rekreativnih sadržaja i sudjelovanje u tim sadržajima jasno ukazujeda vlada velika bliskost u distribuciji na sve sadržaje. To potvr đuje i Hi-kvadrat test koji nijeznačajan, tj. nema statistički značajne razlike u izboru i sudjelovanju u tim sadržajima. I pored togavrijedno je spomenuti da je 27.68% ispitanika izabralo i sudjelovalo u sportskim priredbama, slično jei sa izletima u prirodi, 26.79%. Nešto se manje ispitanika bavi aktivnim sportsko-rekreativnimsadržajima (tr čanje, plivanje, skijanje itd.), 24.10%, i najslabije nekom sportskom aktivnošću(nogomet, košarka, tenis itd.), 21.43%. Očekivalo se da će sudjelovanje u aktivnom bavljenju

sportsko-rekreativnim sadržajima biti veće s obzirom na uzorak ispitanika. Vjerojatno je dijelom naovakvo stanje utjecala nedovoljna organiziranost ovih sadržaja jer za njihovu realizaciju treba stvoritii materijalne i organizacijske preduvjete.

Budući da se ljudski stavovi formiraju u toku života putem različitih utjecaja, bilo je opravdano poredostalih faktora dobiti i informaciju o zadovoljstvu s organizacijom i mogućnostima realiziranjasportsko-rekreativnih i kulturno-umjetničkih sadržaja za vrijeme slobodnog vremena u radnojorganizaciji. 53.66% djelomično su zadovoljni, 29.27% nezadovoljni i zadovoljnih je svega 17.07%, štou svakom slučaju predstavlja poseban problem. Neophodno je naći način na koji bi se rad što višehumanizirao. Ne može nam biti svejedno koliko će trajati radni vijek pomorca, koliko će se narušitinjegovo zdravlje i radne sposobnosti i koliko će biti zadovoljan i sretan.

ZAKLJUČAK

Na uzorku od 82 ispitanika muškog spola, starih od 20 do 40 godina, izvršeno je istraživanje da seutvrde prostorne, vremenske i sadržajne određenosti slobodnog vremena pomoraca, uzimajući uobzir njihova mišljenja, stavove i interese. Primijenjen je anketni upitnik koji je omogućio utvr đivanjemišljenja o slobodnom vremenu, motivacijskoj strukturi u odnosu na slobodno vrijeme i njegovukorisnost, izbor sadržaja u različitim područ jima ljudske djelatnosti, intenzitet korištenja slobodnogvremena, te stavove i mišljenja o zadovoljavanju potreba u slobodnom vremenu. Rezultati sutestirani Hi-kvadrat testom a pouzdanost je utvr đena na nivou od 99%.

Dobiveni rezultati osiguravaju značajne informacije koje se mogu sistematizirati i predočiti u oblikuzaključaka:

(1) Da su potrebe, želje i interesi za prostornu, vremensku i sadržajnu određenost slobodnogvremena pomoraca intenzivno izražen i značajni.

(2) Da se potrebe, želje i interesi pomoraca s obzirom na prostornu, vremensku i sadržajnuodređenost slobodnog vremena mogu najbolje zadovoljiti sportsko-rekreativnim i kulturno-

umjetničkim sadržajima.

(3) Da još uvijek nisu zadovoljene potrebe, interesi i želje pomoraca za osmišljenim sadržajnimkorištenjem slobodnog vremena. Osnovni zadatak sadržaja je usmjeren prema kompenzatorno-korektivnim promjenama koje će pozitivno utjecati na biopsihosociološki integritet ličnosti i razvojfunkcionalno-zdravstvenih potencijala pomoraca.

(4) Da za zadovoljavanje potreba, interesa i želje u prostornoj, vremenskoj i sadržajnoj određenostislobodnog vremena pomoraca, treba pažnju posvetiti materijalnoj osnovi, organizacijskoj strukturi ivećem aktiviranju svakog pojedinca.



LlTERATURA

1. Ber, A., A. Gavain, i N. Pavlović: Rekreacija u radnim kolektivima, Sportska štampa, Beograd -Zagreb 1963.2. Blagajac, M.: Funkcija sportske rekreacije u organizacijama udruženog rada, Zbornik radovaJugoslavenskog savjetovanja, Rovinj 1978, 21:27.3. Bokum, P.: Život i rad na brodu, mogući provokator paranoidnog reagiranja, Pomorska medicina,Beograd 1979. 227:231.4. Carev, V.: Neki etiološki faktori alkoholizma na brodu. Pomorska medicina, Beograd 1979,

315:320.5. Dodig, M.: Odmor i rekreacija sredstvima i sadržajima fizičke kulture, skripta, Rijeka 1986.6. Dodig, M.: Medicinski usmjerena, kontrolirana i programirana sportska rekreacija kao sastavnidio preventivne koronarne bolesti, materijali Savjetovanja «Rano otkrivanje i sprečavanjekoronarne bolesti". Oplltija 1980.7. Dodig, 11.: Osnovne funkcije odmora i rekreacije unutar naših društvenih uvjeta. Savjetovanje oorganizaciji odmora i rekreacije radnika", Rijeka 1986.8. Dodig, M.: Rekreativne djelatnosti u nautičkom turizmu, međunarodno savjetovanje "Nautika'85", Rijeka-Opatija 1985.9. Fio, O.: Socioekonomski i zdravstveni problemi suvremenog pomorca, Pomorska medicina,Beograd 1979, 53:58.10. Fio, O.: Automatizacija na brodu u teoriji i praksi, Pomorski zbornik, Rijeka 1972, 19/24.Grupa autora.: Rekreacija radnika, Sportska štampa, Zagreb 1964.12. Maljković, I.: Psihosomatske bolesti i radna sposobnost članova posade brodova trgovačkemornarice, Pomorska medicina, Beograd 1979, 125:131.13. Harel, H.: Hen and machinee, Methuen, London 1976.14. Novak, V.: Rekreacija i zdravlje Školska knjiga, Zagreb 1980. ,15. Prpić, V. i V. Furlan: Kronične bolesti pomoraca duge plovidbe, Pomorska medicina, Beograd.16. Relac, M.: Rekreacija tjelesnim vježbanjem u procesu rada Sportska štampa, Zagreb 1969.17. Stajnberger, I.: Čovjek u automatizovanom sistemu, Nolit, Beograd 1980.18. Stiglie, Z.: Uzroci i frekventnija patologija naših pomoraca duge plovidbe, Pomorska medicina,Beograd 1975, 405:413.19. Štuka, K.: Sportsko-rekreativna aktivnost značajan sadržaj preventivnih i godišnjih odmora,Zbornik radova jugoslavenskog savjetovanja, Rovinj 1978, 111:119.20. Štuka, K.: Rekreativno vježbanje kao faktor radnih i funkcionalnih sposobnosti odraslih ljudi,jugoslavenski simpozij o fizičkoj kulturi odraslih, Šibenik 1971.21. Tappan, D.V.: Cardiovascular risk factors in submarines, Undersea Biomedical Rearch,Vo1.6,1979.22. Tešić. M.: Pomorskometeorološki činioci psihofizičkog stanja čovjeka, Pomorska medicina.Beograd 1975, 323:333.23. Zoran, E. i B. Nocht: Ispitivanje fizičkog opterećenja brodskih posada, Pomorska medicina,Beograd 1975, 245:264.

24. Zoran, E.: Problemi mentalnog zdravlja brodskih posada. Pomorska medicina, Beograd 1979,103:110.



PRIKAZ REZULTATA













Documents

slobodno vrijeme pomoraca