Upload
tina
View
231
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
1/28
Danas postoji mnogo naina i mogunosti kojima roditelji djetetu mogu osigurati
kvalitetno provoenje slobodnog vremena. Postoje razne kole stranih jezika, sportske
igraonie, plesne ili likovne grupe i slino. !oditelji ponekad upiu djeu na to vie aktivnosti
kako bi mogli savladati nove vjetine, nauiti neto novo ili se dru"iti s drugom djeom. #a dijete
je dobro da se bavi sportom, naui neki drugi jezik ili da savlada vjetine potrebne za ples,
posebno ako dijete ima talent ili skolnost ka neemu, divno je to mu roditelji mogu omoguiti
da razvija svoje sposobnosti. $eutim ukoliko je odlazak na aktivnosti obilje"en stresom,
napetou ili "urbom, postavlja se pitanje koliko onda koristi ima taj sat dodatnih aktivnosti.
%akoer uvijek postoji mogunost da e djei biti dosadno i tada je potrebno pustiti dijete da
samo odlui s im, kako i kada bi se moglo zabavljati. &itko ne mo"e sa sigurnou rei koje su
aktivnosti dobre, a koje loe za dijete te se roditelji prije nego upute svoje dijete na neku od
aktivnosti trebaju zapitati sljedee'('. )staje li vam dovoljno vremena taj dan da razgovarate s djetetom*+. eli li dijete ii na tu aktivnost i zato*-. e li to primjereno djetetu /po sadr"ajum trajanju i slino0*1. Dogaa li se u "ivotu djeteta neto novo*
&ain na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme obino dolazi spontano. 2od manje
djee ono se veinom popunjava igranjem s igrakama. 2ako dijete raste, mijenjaju mu se
interesi i zanimanje za odreene igrake i igre pa se prema tome mijenja i nain na koji dijete
provodi svoje slobodno vrijeme. )sim igranja razliitih igara, dijete se mo"e baviti raznimhobijima 3 sportom, glazbom, skupljanjem sliia, itanjem stripova ili knjiga i slino. 2ojim
god aktivnostima se dijete bavi, bitno je da su roditelji upoznati s time i da prate i znaju kako i
gdje dijete provodi slobodno vrijeme.+
4glavnom nije potrebno unaprijed planirati kako e dijete provesti slobodno vrijeme. er
dijete e samo izabrati to ga zanima. &o ponekad je potrebno ukazati djetetu kako da ispuni
slobodno vrijeme na kvalitetan nain, tako da ga se usmjeri i upozna sa svim mogunostima koje
mu se nude. 5to to tono znai* $laa djea uglavnom vrijeme provode igrajui se i to je
primjereno za njihovu dob. 6a"no je obratiti pa"nju s ime se igraju /da li su to neke igrake
neprimjerene za njih0, s kime se igraju i u"ivaju li u tome. 7tarija djea ve znaju raspoznati to
ih zanima a to ne i ve imaju neke svoje hobije. Prilikom odabira aktivnosti va"no je potovati
djetetove "elje i interese, ali potrebno je da roditelj reagira ako primijeti da neke igre ili igrake
' http(88999.ringeraja.hr8lanak8da3li3je3slobodno3vrijeme3djee3zaista3slobodno:'+;;.html+ http(88999.hrabritele
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
2/28
nisu primjerene za dob djeteta. =itno je znati to dijete najvie voli raditi, ali to ne treba biti
jedino ime e se dijete baviti u slobodno vrijeme, nego je potrebno dijete potaknuti na to vie
aktivnosti, kako mu nakon nekog vremena ne bi dosadile neke od njih, a samim time se potie i
kreativnost djeteta.-
7lobodno vrijeme je ono vrijeme koje djetetu preostaje nakon podmirenja kolskih i
obiteljskih obveza. 7lobodno vrijeme je vrlo bitna stavka u djetetovom razvoju i treba
zadovoljavati tri temeljne sto tako dijete treba biti aktivni sudionik u
svim
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
3/28
Prema jednom internetskom lanku navedeno je nekoliko koraka koji bi vam trebali
olakati pri snala"enju s vaom djeom. )vdje su korai koji vam savjetuju kako provesti
kvalitetno slobodno vrijeme s djeom;(
igra3 ini se veoma jednostavno, ali takoer iziskuje truda. &eki od korisnih primjera su
igre graenja utvrda ili vo"nja autiima kako bi usreili vae dijete. %akoer mo"ete
planirati ajanke, urediti osobnu kutiju za odjeu, nakit ili druge sitnie koje bi vas mogle
okupirati i zabaviti. itanje3 zaponite sa itanjem knjige vaem dijetetu i to na nain da svaki dan proitate
jedno poglavlje. Gitanje mo"ete uiniti tim ugodnijim ako pritom posegnete za nekakvim
grikaliama dok itate vaem dijetetu. izrada maketa, maski3 obini izresi od papira oblikovani po "elji mogu initi savrene
maske, to je sasvim dovoljno da zabavite i animirate svoje dijete. kuhanje3 svako dijete rado poma"e u kuhinji. &apravite im ili im kupite njihovu vlastitu
malenu kuhariu i pregau te im pomozite pri provedbi reepata u djelo. $o"ete to
pretvoriti u tjedno dru"enje kuhajui sa svojim djetetom i iznenadili biste se koliko
zapravo i sami mo"ete nauiti iz toga. osigurajte im vlastito kreativno podruje3 to mo"ete postii jednostavnom kartanskom
kutijom na nain da je razre"ete i prostrete po podu, potom date vaem djetetu razliiti
pribor kojim se mo"e koristiti kako bi iskazalo svoju kreativnost. 6ae dijete e rtati,
bojiti, rezati, arati i, naravno, vi mu se mo"ete pridru"iti. odlazak na piknike3 djea obo"avaju piknika, glavni klju uspjeha je uiniti piknik
spontanim, npr. odvedete vae dijete poslije kole ili vrtia u park, izaberete namirnie
koje mogu biti ak i tematski odreene i u"ivate u vaem malenom izletu. igranje igrica 3 ove igrie ukljuuju igre tipa skrivaa ili lovie, odnosno neke igre pri
kojima nije potrebno posjedovanje nekakvih materijalnih sredstava kao to su igrake. izgradnja utvrde unutar ili van kue3 djea ne iziskuju neke ekstremne planove za
gradnju utvrde, obina plahta i stolie bit e sasvim dovoljne kako bi izgradili vau
utvrdu. Potom se mo"ete zajedno igrati i u"ivati u vaoj zajedniki izraenoj kuii. budite povremeno klaun3 ova uloga ne tra"i od vas da nosite minku kao to to nose
klaunovi, dovoljno je da budete aljivi i nespretni kako bi se vaa djea nasmijala vaim
nestaluima.
; http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32ids
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
4/28
igrajte igru uloga 3 vrlo je jednostavno da se pretvarate da ste obitelj pingvina ili lavova,
jedino to trebate je prihvatiti svoju ulogu i dijete e slijediti va primjer. stvaranje prie 3 mnogo je lake ostvariti ovu zamisao ako je vie djee na okupu, stoga
pozivite i vae prijatelje s djeom i zaponite sa prianjem pria. #ajedniki stvorite
priu, jedno dijete neka zapone, potom drugo nastavi nadodajui po jednu reeniu i
tako dalje. poklonite svoje vrijeme 3 umjesto da esto ka"ete svome dijete kako nemate vremena za
igranje, odgodite svoje obaveze barem na kratko i posvetite se igri sa svojim djetetom.
%akoer su navedeni neki savjeti koji bi mogli biti korisniM(
budite spontani koristite svoju matu budite kreativni, iskoristite predmete od svakodnevne upotrebe
oslobodite svoje unutarnje dijete i zabavite se nemojte se obeshrabrivati
> na kraju se nalaze i neka upozorenjaN(
bit ete umorni /u smislu da djea znaju biti nepresuan izvor poleta0 mogli biste se zbilja dobro provesti /ako ste imali predrasuda o igri s djeom mogli biste
se pozitivno iznenaditi0 morate biti sigurni da aktivnosti kojima se bavite s vaim djetetom budu primjerene dobi
djeteta. ?ko je preteko onda nije zabavno.
vae dru"enje moglo bi izazvati nekontrolirani smijeh /odrasli su preesto zaposleni iokupirani da ponekad i zaboravljaju kakav je osjeaj pravog u"itka i zabave0
Govjek se pojavljuje u vremenu, ali nita manje i vrijeme u ovjeku. 5tovie, ovjek se
mo"e moi pojaviti u vremenu samo zato to se vrijeme mo"e pribrati, produirati, predstaviti,
predmnijevati i pojmiti najprije u ovjekuO Govjek se prema vremenu odnosi, s njim postupa,
shvaa ga i osjea na vrlo mnogo razliitih naina. > vrijeme se prema ovjeku odnosi, te s njim
postupa na mnogo naina. Deskripija njihove uzajamnosti opire se sistematizaiji. 6rijeme zna
tei sporo ili letjeti kao strijela ili biti taman na vrijemeQ. Govjek mo"e imati vremena, ak i na
pretek, ili nemati vremena. $o"e raspolagati ili ne raspolagati vremenom. $o"e gospodariti
vremenom. &o, i vrijeme mo"e gospodariti njime. 6rijeme mo"e nikako prolaziti ili proletjeti
nevjerojatnom brzinom. $o"e stati, stajati, tei, uriti, strujati, otezati se kao gladna godinaQ.
M http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32idsN http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32ids
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
5/28
Govjek vrijeme ispunjava, troi, trati, zaustavlja. Gak ga mo"e i ubiti i ubijati. 6rijeme umije
uzvratiti istom mjerom. )no umije gaziti i pregaziti ovjeka /Perovi, +EEN, +1A0'E.
6rijeme se uvijek mo"e i nai za nekoga i neto, ako je do toga stalo. 6rijeme mo"e biti
odreeno, obvezujue ili slobodno. $o"e biti okupirano, zauzeto, zakazano, neslobodno, ali i
slobodno. 7lobodno vrijeme je tra"eni vodei karakter odnosa izmeu ovjeka i vremena, jer
sloboda je bit ljudskog vremena /Perovi, +EEN, +1;0''.
5to je vrijeme* 4 rjeniima hrvatskog jezika mogu se nai razna, nepovezana, pa i
proturjena znaenja vremena. >zlui li se iz tog arenila znaenja ono to je u svim rjeniima
zajedniko, mo"e se rei da je vrijeme trajanje, a trajanje je pak odr"avanje u odreenom stanju.
6rijeme bi dakle bilo odr"avanje u odreenom stanju. ?li upravo bi takvo odreenje vremena
bilo u suprotnosti sa svim ostalim njegovim odreenjima koja pretpostavljaju neke promjene ili
slijed pojava /PoliR Poli, +EEN, M'M0.5tovie, prema autorima, vrijeme je uvijek primjena i jedino s promjenama vrijeme jest.
Dok se
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
6/28
samoostvarenja i samopotvrivanja, djelatnost kojom ovjek ostvaruje svoju osobnost, ve
iznuena djelatnost kojom se ovjek troi. ?ko je sloboda samosvojnost, mogunost ovjekova
samoodreenja i samoostvarenja, njegova samobitnost, onda je rad uvijek, ma koliko bio
koristan, pokoravanje te samobitnosti, ogranienje ovjekove slobode i odrianje od nje, ili
jednostavno nesloboda /PoliR Poli, +EEN, +@;0.
#a razliku od rada, igra i stvaralatvo su djelatnosti koje ovjekove potrebe zadovoljavaju
neposredno i zato su one ovjeku zadovoljstvo same po sebi, jer su one upravo kao takve
zadovoljenje ljudskih potreba. )ni ne slu"e niemu, nego su sami sebi svrha, dok rad nema svrhu
u sebi, nego slu"i nekoj svrsi postavljenoj mu izvana. 2ao neposredno zadovoljenje vlastite
potrebe, igra je prije svega zadovoljstvo, ali ona mo"e biti i korisna. 2orisnost igre nije obvezna,
ona mo"e biti sluajni ili usputni dodatni proizvod igre, ak i kada je igra smiljena tako da
usputno bude korisna. >ako, za razliku od stvaralatva, igra nije uvijek usmjerena na proizvodnjui na novo, ona esto prelazi u stvaralatvo. >gra se zbiva kroz ponavljanje, sluajne promjene, a
stvaralatvo je djelatnost koja te"i ostvarenju ideje. &o, iako su rezultati stvaralatva najee
ve u nakani zamiljeni kao korisni, pa nisu takvi tek sluajno ili usputno kao u igri, njihova
korisnost nije ono to pokree stvaralatvo. 7tvaralatvo je ,poput igre, svrha samo sebi, a
korisnost njegovih rezultata ili dodatno zadovoljstvo koje iz njih proizlazi nije svrha stvaralatva
niti je to to u osnovi pokree stvaraoe, ve neposredno zadovoljatvo koje do"ivljavaju
stvaranjem /PoliR Poli, +EEN, +@M0.
Po emu i kako vrijeme mo"e biti slobodno* &a svakodnevno se vrijeme slobode
,oznaeno kao slobodno vrijeme, uglavnom pomilja kao na nekakvu danost koja je, ini se,
pokraj ovjeka i neovisna o njemu, eka da je on prisvoji. #ato valja jasno rei da slobodno
vrijeme mo"e biti samo ovjekovo vrijeme slobode ili zbivanje ljudske slobode, tj.ovjekovo
samozakonito i samosvojno "ivljenje. Prema autorima, ako je slobodno vrijeme zapravo vrijeme
slobode, onda je to, s jedne strane, vrijemeslobodno od ega, kao to je i s druge strane, vrijeme
slobodno za to. 7lobodno od ega i za to* )penito uzevi moglo bi se rei( od bilo kakve
prisile i za stvaralatvo. Pojam slobodno vrijeme razvio se prije svega nasuprot pojma
neslobodna vremena kao vremena rada, pa ga u tom kontekstu valja i domisliti. 5to se tie
dokolie, svaka je dokolia slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolia, to znai
da je slobodno vrijeme u odnosu na dokoliu rodni pojam, no to postaje jasno tek kada se oba
pojma sagledaju u odnosu na pojam besposlie /PoliR Poli, +EEN, +@N0.
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
7/28
&asuprot besposlie kao neosmiljenog vremena slobodnog od rada, dokolia je vrijeme
slobodno za igru i stvaralatvo, tj.za samodjelatnost kojom se ovjek ostvaruje i djelatno
potvruje kao slobodno bie. er, sloboda je to to jest najprije nedjelatno kao neovisnost od
vanjske prisile ili ogranienja djelovanja, dakle kao nepostojanje sile koja bi ovjela sprjeavala
u emu ili prisiljavala na to, a tek onda i djelatno kao mogunost za neto, tj.kao postojanje
subjektivnih i objektivnih uvjeta stvarnog samoodreenja ili samoostvarenja. 7loboda je u
punom i pravom smislu sloboda tek kaosloboda zasamodjelatnost, koja pretpostavlja i u sebi
sadr"i i onuslobodu odvanjske prisile i ogranienja. 7lobodno vrijeme je najprije vrijeme
slobode od rada, a tek potom i vrijemeslobode za samodjelatnost. ?utori istiu va"nost naziva
za kolu kao ustanovu u kojoj se ui S a uenje je jedna od tri ovjekove osnovne i
egzistenijalne potrebe S dolazi od grke rijei, koja na prijevodu znai vrijeme za uenje. 2ao
vrijemeslobode od rada, slobodno je vrijeme besposlia, a tek kao vrijemeslobode za
samodjelatnost, za samoostvarenje, slobodno je vrijeme i dokolia. =iti besposlen i dokolan
nikako nije isto, jer dok besposlen ne mora raditi, dokolan se mo"e igrati ili stvarati. )sloboen
vanjske prisile, besposlen mo"e biti svatko, a dokolan samo onaj tko za samodjelatno ostvarenje
ve ima neke mogunosti. %o znai da je za dokoliu potrebno odgajati i biti odgojen /PoliR
Poli, +EEN, +AE0.
5to je vrijeme* 4 rjeniima hrvatskog jezika mogu se nai razna, nepovezana, pa i
proturjena znaenja vremena. >zlui li se iz tog arenila znaenja ono to je u svim rjeniima
zajedniko, mo"e se rei da je vrijeme trajanje, a trajanje je pak odr"avanje u odreenom stanju.
6rijeme bi dakle bilo odr"avanje u odreenom stanju. ?li upravo bi takvo odreenje vremena
bilo u suprotnosti sa svim ostalim njegovim odreenjima koja pretpostavljaju neke promjene ili
slijed pojava /PoliR Poli, +EEN, +@A prema ?ni, 'NN', M'M0. 5tovie, prema autorima,
vrijeme je uvijek primjena i jedino s promjenama vrijeme jest. Dok se
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
8/28
7loboda je samosvojnost, mogunost samoodreenja, a ta mogunost mo"e biti samo
miljenja, apstraktna, ili pak konkretno ostvarena, zbiljska mogunost. Prema autorima, va"no je
uoiti da se sloboda na apstraktnoj razini javlja kao pravo na to, kao apstraktna, pomiljena
mogunost, tj. kao ono to se smije, dok se tek na zbiljskoj razini, u samom inu kojim se
ostvaruje samoodreenje, sloboda jvlja kao ono to se konkretno mo"e. 5to se tie djelatnosti i
rada, one se esto uzimaju kao istoznanie. !ad je djelatnost, ali ne svaka djelatnost nego samo
jedna vrsta djelatnosti S djelatnost kojom se svjesno nastoje proizvesti sredstva zadovoljenja
ovjekovih potreba. !adom ovjek ne zadovoljava svoje potrebe neposredno S kao kad se igra ili
stvara S nego tek posredno, sredstvima koja pribavlja radom. !ad, dakle, nije djelatnost
samoostvarenja i samopotvrivanja, djelatnost kojom ovjek ostvaruje svoju osobnost, ve
iznuena djelatnost kojom se ovjek troi. ?ko je sloboda samosvojnost, mogunost ovjekova
samoodreenja i samoostvarenja, njegova samobitnost, onda je rad uvijek, ma koliko biokoristan, pokoravanje te samobitnosti, ogranienje ovjekove slobode i odrianje od nje, ili
jednostavno nesloboda /PoliR Poli, +EEN, +@;0.
#a razliku od rada, igra i stvaralatvo su djelatnosti koje ovjekove potrebe zadovoljavaju
neposredno i zato su one ovjeku zadovoljstvo same po sebi, jer su one upravo kao takve
zadovoljenje ljudskih potreba. )ni ne slu"e niemu, nego su sami sebi svrha, dok rad nema svrhu
u sebi, nego slu"i nekoj svrsi postavljenoj mu izvana. 2ao neposredno zadovoljenje vlastite
potrebe, igra je prije svega zadovoljstvo, ali ona mo"e biti i korisna. 2orisnost igre nije obvezna,
ona mo"e biti sluajni ili usputni dodatni proizvod igre, ak i kada je igra smiljena tako da
usputno bude korisna. >ako, za razliku od stvaralatva, igra nije uvijek usmjerena na proizvodnju
i na novo, ona esto prelazi u stvaralatvo. >gra se zbiva kroz ponavljanje, sluajne promjene, a
stvaralatvo je djelatnost koja te"i ostvarenju ideje. &o, iako su rezultati stvaralatva najee
ve u nakani zamiljeni kao korisni, pa nisu takvi tek sluajno ili usputno kao u igri, njihova
korisnost nije ono to pokree stvaralatvo. 7tvaralatvo je ,poput igre, svrha samo sebi, a
korisnost njegovih rezultata ili dodatno zadovoljstvo koje iz njih proizlazi nije svrha stvaralatva
niti je to to u osnovi pokree stvaraoe, ve neposredno zadovoljatvo koje do"ivljavaju
stvaranjem /PoliR Poli, +EEN, +@M0.
Po emu i kako vrijeme mo"e biti slobodno* &a svakodnevno se vrijeme slobode
,oznaeno kao slobodno vrijeme, uglavnom pomilja kao na nekakvu danost koja je, ini se,
pokraj ovjeka i neovisna o njemu, eka da je on prisvoji. #ato valja jasno rei da slobodno
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
9/28
vrijeme mo"e biti samo ovjekovo vrijeme slobode ili zbivanje ljudske slobode, tj.ovjekovo
samozakonito i samosvojno "ivljenje. Prema autorima, ako je slobodno vrijeme zapravo vrijeme
slobode, onda je to, s jedne strane, vrijemeslobodno od ega, kao to je i s druge strane, vrijeme
slobodno za to. 7lobodno od ega i za to* )penito uzevi moglo bi se rei( od bilo kakve
prisile i za stvaralatvo. Pojam slobodno vrijeme razvio se prije svega nasuprot pojma
neslobodna vremena kao vremena rada, pa ga u tom kontekstu valja i domisliti. 5to se tie
dokolie, svaka je dokolia slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolia, to znai
da je slobodno vrijeme u odnosu na dokoliu rodni pojam, no to postaje jasno tek kada se oba
pojma sagledaju u odnosu na pojam besposlie /PoliR Poli, +EEN, +@N0.
&asuprot besposlie kao neosmiljenog vremena slobodnog od rada, dokolia je vrijeme
slobodno za igru i stvaralatvo, tj.za samodjelatnost kojom se ovjek ostvaruje i djelatno
potvruje kao slobodno bie. er, sloboda je to to jest najprije nedjelatno kao neovisnost odvanjske prisile ili ogranienja djelovanja, dakle kao nepostojanje sile koja bi ovjela sprjeavala
u emu ili prisiljavala na to, a tek onda i djelatno kao mogunost za neto, tj.kao postojanje
subjektivnih i objektivnih uvjeta stvarnog samoodreenja ili samoostvarenja. 7loboda je u
punom i pravom smislu sloboda tek kaosloboda zasamodjelatnost, koja pretpostavlja i u sebi
sadr"i i onuslobodu odvanjske prisile i ogranienja. 7lobodno vrijeme je najprije vrijeme
slobode od rada, a tek potom i vrijemeslobode za samodjelatnost. ?utori istiu va"nost naziva
za kolu kao ustanovu u kojoj se ui S a uenje je jedna od tri ovjekove osnovne i
egzistenijalne potrebe S dolazi od grke rijei, koja na prijevodu znai vrijeme za uenje. 2ao
vrijemeslobode od rada, slobodno je vrijeme besposlia, a tek kao vrijemeslobode za
samodjelatnost, za samoostvarenje, slobodno je vrijeme i dokolia. =iti besposlen i dokolan
nikako nije isto, jer dok besposlen ne mora raditi, dokolan se mo"e igrati ili stvarati. )sloboen
vanjske prisile, besposlen mo"e biti svatko, a dokolan samo onaj tko za samodjelatno ostvarenje
ve ima neke mogunosti. %o znai da je za dokoliu potrebno odgajati i biti odgojen /PoliR
Poli, +EEN, +AE0.
2a"e se ( 6rijeme je nova. Pritom se uglavnom misli na vrijeme rada, vrijeme kada se
radom proizvode robe koje e na tr"itu biti unovene, ali skraivanjem radnog vremena u korist
slobodnog vremena, kod poduzetnika se sve vie razvija svijest o tome da je i slobodno vrijeme
mogue komerijalizirati. Pripremanje djee za rad i ovjekovo navikavanje na rad, uz istodobno
potiskivanje sklonosti samodjelatnom izra"avanju, umanjuju njegovu sposobnost samoodreenja,
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
10/28
a samim time i sposobnost samoosmiljavanja slobodnog vremena. Pretpostavlja se da e
ovjeku i besposlia, ma koliko je pri"eljkivao, ubrzo postati dosadom koju nee moi prevladati
mimo zadanih obrazaa zabave ili bez tue pomoi. 4pravo na toj osnovi se razvio posvemanji
konzumerizam. 7toga je potpuno nepromiljeno i proturjeno kada zbog konzumerizma ljude
optu"uju oni koji rad uzdi"u na razinu vrhunske vrijednosti, koji u odgoju vide radno3slu"beno
osposobljavanje i koji od ovjeka prije svega "ele napraviti radnika. ?ko se sva ovjekova
djelatnost svede na rad, a ovjek na radnika, to onda ovjek, kada nije radnik, jo uope mo"e
biti nego besposliar koji u besposlii i besposliarenju vidi jedini oblik svoje ljudske slobode
koja se ostvaruje i potvruje upravljanom potronjom /PoliR Poli, +EEN, +A'0.
7kraivanje radnog vremena i produ"ivanje slobodnog vremena ne samo da je otvorilo
mogunost komerijalizaije besposlie, nego je potreba za industrijom zabave rasla razmjerno
upravo porastu besposlie. )nima koji sami ne znaju osmisliti svoju besposliu, nude senajraznovrsniji aran"mani za ispunjavanje slobodnog vremena. Govjek koji je nesposoban
osmisliti i samodjelatno se ostvariti u svoje slobodno vrijeme, prisiljen je sve svoje raspolo"ivo
vrijeme biti radnik ili potroa, a to znai da se u potpunosti stavlja u slu"bu odr"avanja i rasta
kapitala. >ndustrija zabave s razlogom je oekivana nadopuna industrije koja proizvodi
materijalna sredstva za "ivot, jer bez zabave, pa makar i programirane, besposlia bi bila potpuno
be"ivotno vrijeme. Cjelokupna tr"ina proizvodnja zasnovana je na ponudi sredstava za
zadovoljenje ovjekovih potreba i kao takva ona tim potrebama, ne samo da "eli, nego i mora
podilaziti da bi opstala. >pak, industrija zabave se zasniva na besposlii, a ne na dokolii, pa su
dokolia i slobodno vrijeme samo eu
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
11/28
amatersko bavljenje sportom ne apsorbira itavog ovjeka. %o to npr.u jednom trenutku igraju
nogomet, ne sprjeava djeu da kasnije jednako u"ivaju u igranju graniara, rukometa, koarke,
odbojke... #a amatersku nogometnu utakmiu uope ne mora biti va"an spol igraa, a trajanje
utakmie mo"e biti odreeno prema dogovoru ili dok sudioniima ne dosadi. =avljenje bilo
kojom djelatnou zbog koristi, a ne zbog ljubavi prema njoj i neposrednog zadovoljstva koje iz
nje proizlazi, ne bi se smjelo zvati amaterskim /PoliR Poli, +EEN, +A@0.
Pro
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
12/28
Djea su nekada u kui radila A do M sati, a danas rade od '@ do 1E minuta. Fongitudinalna
istra"ivanja su pokazala da zaposlenje tijekom adolesenije poveava vjerojatnost zaposlenja i
prilika u zreloj dobi, no tinejd"erska zaposlenja preko +E sati tjedno su povezana sa veom
delikvenijom, kolskim neuspjesima i upotrebom opojnih sredstava. #aposlenje mo"e osigurati
korisna i pouna iskustva, ali i dramatinu redukiju vremena3to je razvojni plus. Prije su
zadai bili te"i dok su danas vrlo lagani i ne predstavljaju prevelik izazov /Farsson, +EE', +0.'1
?meriki tinejd"eri uvelike se razlikuju od europskih i azijskih. )ni provode mnogo vie
vremena koristei medije,posebno televizor /',@3+,@ sata na dan0 Puno gledanja zabavnog
programa povezano je s pretilou i mijenjanjem perepije seksualnih normi. Wledanje %63a -
do 1 sata na dan povezano je s loijim ojenama u koli. &asilni sadr"aji mogu potaknuti
agresiju, no %6 mo"e slu"iti i za relaksaiju. 6rijeme provedeno uz %6 je razvojno
nekonstruktivno /Farsson, +EE', -0.'@#asada malo znamo o razvojnom utjeaju kompjutera i interneta, ali svako dijete starije od
M god u prosjeku provodi oko -E minuta pred kompjuterom. &ajvea koliina vremena amerike
mlade"i odnosi se na igranje, razgovaranje, dru"enje i sudjelovanje u drugim nestrukturiranim
aktivnostima, esto s prijateljima. >gra je ea u djetinjstvu nego u adoleseniji brojei ',@ do
- sata na dan. 7 vremenom je zamjenjuje razgovor. ?zijska djea se puno ee od amerike
bave sportom, glazbom, umjetnou, hobijima i organizaijom, te su puno optereenija. #a kraj,
razvoj se vjerojatno najbolje odvija kombinaijom komplementarnih aktivnosti, ukljuujui one
koje oblikuju dobre navike, uenje literaije, izgradnju osobnih odnosa, iniijativu i omoguuje
relaksaiju /Farsson, +EE', -0.'A
>zvannastavne i izvankolske aktivnosti najee se javljaju s iljem zbrinjavanja djee
kada su oba njihova roditelja zaposlena i ne mogu voditi brigu o djei. !azlika tih aktivnosti od
nastave jest u tome to djea mogu slobodnom voljom odluiti kojim se aktivnostima "ele baviti,
kojim se grupama pridru"iti, dakle, odmah je prisutan i vei nivo motivaije jer je to njihov
samostalan odabir /Farsson, +EE', 10.';
4z slobodno vrijeme se ve"u
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
13/28
biolokom, soijalnom i pro
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
14/28
razvoj linosti.+'
Prve aktivnosti slu"e odmaranju, bez posebnoga i napornijega
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
15/28
4loga kole i u slobodnom vremenu djee igra znaajnu ulogu danas, posebno u proesu
razvoja kulture. )sim to je mjesto uenja, kola je i soijalna zajednia, odnosno, mjesto
susretanja uenika i njihova meusobnog dru"enja i razvijanja dijaloga. )na vie nema samo
klasinu, tradiionalnu ulogu izuavanja jer se u obrazovanju nude mnoge nove mogunosti
izvan nastave. ?ktivnosti slobodnoga vremena one su aktivnosti koje pojedina prihvaa prema
slobodnoj volji i interesu, a koje ukljuuju i sve obveze i sve posljedie koje iz njih proizlaze.
7toga, izvannastavne i izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno
vrijeme i biti izabrane od strane samoga uenika.+@
)d pedesetih do osamdesetih godina prologa stoljea u hrvatskim se kolama
izvannastavni oblii organiziraju pod nazivom slobodne aktivnosti, a od osamdesetih godina do
danas pod nazivom izvannastavne aktivnosti. 7 obzirom na injeniu da se u suvremenoj koli
izvannastavne aktivnosti temelje na uenikovu slobodnom izboru, prikladniji bi naziv svakako
bio slobodne aktivnosti.+A
7lobodne aktivnosti mogu se de
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
16/28
7uvremen nain "ivota donosi sa sobom i sve brojnije stresne situaije kojima se moramo
na razne naine prilagoditi. asno je kako manjak slobodnog vremena, prekobrojne obaveze i
konspitivanje
dosade i stresa u kontekstu teorije soijalne kontrole dalo je nove ingra je primarni nain uenja
o sebi, drugima i okolini. 4niverzalna je, svoj djei poznata, instinktivna te stoga bitan dio
odrastanja i
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
17/28
dru"enja nezamislivo je, a putem aktivnosti slobodnog vremena djea ostvaruju pravo na
jednakost, privatnost, obrazovanje, obiteljsku skrb te pravo da znaju svoja prava.-E
2onvenija o pravima djeteta u lanku -'. govori da dijete ima pravo na odmor, slobodno
vrijeme i igru primjerenu njegovoj dobi, mogunostima, "eljama i sposobnostima. )bvezuje
dr"ave da osiguraju svakom djetetu njegovo ostvarenje, a izostanak kvalitetnih sadr"aja
slobodnog vremena predvia kao jedan od oblika zanemarivanja djee i njihovih interesa. Pravo
djeteta na kvalitetno provoenje slobodnog vremena podrazumijeva obvezu odraslih da omogue
to pravo svakom djetetu bez diskriminiranja na bilo kojoj osnovi. Pritom, treba dati prednost
najboljim interesima djeteta i uzimati u obzir djeje miljenje. Djeje pravo na izra"avanje
vlastitog miljenja vrlo je va"no za sva podruja djejeg "ivota, stoga se ne bi smjelo dogoditi da
slobodno vrijeme djetetu kreira roditelj ili da ga pak upuuje na to kako ga treba provoditi.-'
&ajveu odgovornost u kreiranju i ostvarenju prava na slobodno vrijeme djeteta imajunjegova obitelj, kola i lokalna zajednia. )biteljje osnovni izvor potpore, usmjeravanja i
razumijevanja za djetetove potrebe i mogunosti. 4 njoj se razvijaju kultura i navike provoenja
slobodnog vremena svih njezinih lanova te oblikuju stavovi i ponaanja djee. &ain na koji se
u obitelji provodi slobodno vrijeme utjeat e na djetetov razvoj.-+
Djea od najranije dobi imaju potrebu provoditi vrijeme u igri sa svojim roditeljima.
$nogo djee se "ali da im roditelji previe rade te da nemaju dovoljno vremena za dru"enje s
njima ili ako ga i imaju da ga ne znaju kvalitetno provesti sa djetetom. 7 druge strane, roditelji
nerijetko smatraju ako borave u istoj prostoriji sa djetetom dok kuhaju ili gledaju %6 da su
proveli kvalitetno vrijeme s njim. %o u stvarnosti nije tako jer bit kvalitetno provedenog vremena
nije koliko, ve kako provodimo vrijeme s djetetom. Dolaskom kolskog raspusta djea se
suoavaju s velikom koliinom slobodnog vremena. 4loga roditelja ne sastoji se u tome da djei
daju gotova rjeenja, ve da se pri planiranju naina provoenja slobodnog vremena konzultiraju
s djeom. Djea imaju pravo sudjelovati u rjeavanju ovih pitanja, jer kad dijete samostalno
donosi odluku uimo ga da prepozna i razumije svoje potrebe te postaje zadovoljno, sigurno u
sebe i manje ovisno o roditeljima.--
-E http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-' http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-+ http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-- http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
18/28
7vatko mo"e navesti mnogo opravdanih i neopravdanih razloga zbog kojih ne provodi
dovoljno vremena sa svojim djetetom. 7tav koji roditelji imaju prema slobodnom vremenu i
nain kako ga provode oni e prenijeti i na svoju djeu. !oditelji mogu pokazati interes za
djetetov svijet i njegovu intimu, a neki koji i sami ne provode sadr"ajno svoje slobodno vrijeme
ne mogu ni djei osigurati potporu u tome. !oditelji esto ne obraaju pozornost na provoenje
slobodnog vremena svog djeteta ustrajavajui na ispunjavanju kolskih obveza. $eutim,
boravak u koli tijekom kalendarske godine zauzima svega oko '@ budnog vremena djeteta. %o
znai da dijete jo ima mnogo slobodnog vremena i potrebno mu je posvetiti pozornost. $nogi
roditelji se pitaju treba li to vrijeme ispuniti razliitim aktivnostima. &eki tu odlaze u krajnost
kontrolirajui svaki slobodni trenutak svog djeteta, usmjeravajui ga u skladu s vlastitim
ambiijama. &ekima je pitanje presti"a koje e sve aktivnosti pohaati njihovo dijete, pa ih
usmjeravaju na usvajanje to vie znanja. 7 druge strane ima i roditelja koji uope ne sudjeluju uprovoenju slobodnog vremena svog djeteta, pa je dijete preputeno samo sebi. &e pitaju za
njegove interese, gdje ni kako provodi svoje vrijeme. 4 tim se sluajevima dijete oslanja na
vrnjake s kojima provodi mnogo vremena, s njima mu je ugodnije nego kod kue i time se
poveava opasnost od rizinih ponaanja.-1
Dakle, roditelji bi trebali imati na umu da se provoenjem odreenog vremena sa djetetom
razvijaju povjerenje, bliskost, ljubav, povezanost i podrka. 6a"no je da pomognu djetetu pronai
aktivnosti koje e zaokupiti njegovu pozornost, da takvim aktivnostima dijete razvija kreativnost
i odgovornost, ui rjeavati probleme te da razvija soijalne vjetine. 7lobodno vrijeme u obitelji
va"no je za komunikaiju i izgraivanje obiteljskih odnosa. #ato je dobro napraviti plan
provoenja slobodnog vremena koji e sastaviti obitelj zajedno. $o"e biti tjedni ili mjeseni, ali
dobro ga je zapisati i staviti na vidljivo mjesto. &aini provoenja slobodnog vremena u krugu
obitelji mogu biti razliiti( igranje drutvenih igara, itanje, prianje, zajedniki poslovi, sportske
aktivnosti, zajedno provedeni vikendi i godinji odmori. edna od mogunosti je i organiziranje
tzv. obiteljske kreativne radionie /najee likovne0, iji jeilj zajedniko provoenje
slobodnog vremena te potianje mate i kreativnosti. Potianjem kreativnosti u slobodnom
vremenu djea obogauju kreativnost u razliitim podrujima svoga "ivota i uspjenije se
suoavaju sa svakodnevnim izazovima. ?ko su roditelji esto ispred televizora ili raunala, ne
idu u prirodu i ne eu, mo"e se oekivati da e te navike usvojiti i njihovo dijete. &a taj se nain
-1 http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
19/28
gubi osjeaj zajednitva, a djea koja puno gledaju televiziju manje se dru"e, nemaju mogunost
razvijati empatiju ni soijalne vjetine. Postaju z svega navedenog valja zakljuiti da je velika va"nost obitelji u strukturiranju slobodnog
vremena djee, jer e to utjeati na njihov jelokupan razvoj. &u"no je stoga usmjeravati obitelji
da zajedniki i kvalitetno provode to vie svog vremena, a da bi se obiteljsko slobodno vrijeme
obogatilo i sadr"ajno osmislilo nu"no je da i lokalna zajednia ponudi sadr"aje za provoenje
slobodnog vremena te ih tako potie na bolju i kvalitetniju komunikaiju. Posebie je ovo va"no
u manjim sredinama, gdje je izbor aktivnosti malen ili ga uope nema.-A
4 globaliziranom svijetu u kojem ljudi slu"e kapitalu, a ne on njima, dokolicai
dokoliarenje prokazani su kao neto nedostojno ovjeka. !adoholiari, a ne dokoliari, ljudi su
koji zaslu"uju pohvale ideologije kapitalizma.?li slobodno vrijeme nije vrijeme besposliarenja,iako je i besposlia vrijeme slobode od rada. %ek je dokolia istinski slobodno vrijeme kao
vrijeme slobode za igru i stvaralatvo u kojima se ovjek potvruje kao povijesno bie otvoreno
budunosti /Poli, +EE-, +@3+;0-;.
Prema grkim shvaanjima dokolia je bilo vrijeme u kojem se obino plesalo, sviralo te
uilo u"ivajui. %u su privilegiju imali samo oni najplemenitiji.Wri su ijenili dokoliu u kojoj
su se podjednako bavili kola je izgubila privlanost kada je prestala biti ono to je u prvom planu i bila, vrijeme i
mjesto dokolie te se uenje u njoj pretvorilo uglavnom u dosadan rad.o uvijek se u
pripremama nastavnika za nastavni sat tra"i opis sata iz minute u minutu sa svim pitanjima koja
e biti postavljena i s pretpostavljenim uenikim odgovorima.4 takvom poimanju kole
vidljiva je logika kapitala. %ehnologija proizvodnje roba primijenjena je na proizvodnjuQ
znanja.Do pojave kapitalizma oni koji su se kolovali uglavnom su u"ivali i u dokolii. &jihov
-@ http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-A http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-; http(88hrak.sre.hr8indeT.php*id:lanak:jezikUN@1;Vsho9Ulanak-M http(88hrak.sre.hr8indeT.php*id:lanak:jezikUN@1;Vsho9Ulanak
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
20/28
ekonomski status omoguavao im je oboje. 2apitalizam je, meutim, omoguio kolovanje
veini, ali nije omoguio i istinsko u"ivanje u blagodatima naraslog bogatstva koje je nastalo na
tim istim idejama milijuna kolovanih ljudi. Pa je i dokolia, kao kvalitetan izraz iviliziranog
"ivota, budui da je ispunjena osobnou ovjeka i mogua samo tamo gdje su zadovoljene bitne
ljudske potrebe, ostala izvan dosega veine ljudi.)ni su umjesto nje dobili vikende, godinje
odmore, vrijeme za hobi, vrijeme za turistika putovanja itd., prijetvorno nazvane slobodno
vrijemeQ. ?li slobodno za to, osim za tzv. relaksaiju kojom bi se trebali oporaviti i pripremiti
za sljedei iklus pretvaranja vremena u nova. $alo po malo potisnute su sve potrebe koje bi
mogle znaiti dangubljenje, a one koje nije bilo mogue potisnuti nastoji se zadovoljiti onako
usput, da se ne gubi vrijeme. Gak se i jedenje npr. pretvorilo u gutanje hrane onako u hodu,na
stojeke ili dok se gleda televizija /Poli, +EE-, -E3--0 -N.
Prema Poliusocijalizacijomse pak nesvakidanje ugrauje u svakidanje i uvijek iznovaomoguava nove spoznaje. edino je povijesno vrijeme bilo vrijeme promjena svakidanjie,
ponekad br"e a ponekad malo sporije. Dokolia je ljudima, meutim, omoguavala da iskorae iz
stvarnosti i prepuste se kreaiji svijeta po svojim osobnim idejama, kroz igru, matanjem,
uenjem ili stvaralatvom. 7rea koju su pri tome osjeali bila je dovoljno dobar razlog da su i
svakodnevniu "eljeli prilagoditi svojoj mati. >ako to nije uvijek bilo jednostavno drutva koja
su bila spremna slijediti ideje svojih dokonih umova uglavnom su od toga imala koristi /Poli,
+EE-, -101E.
Danas je jasno da je kapital isrpio sve to se moglo iz demokratizaije kolovanja i da mu
kolovanje kakvo je danas, predstavlja skup izdatak sa slabim izgledom na pro
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
21/28
niti iznuditi. 7amo ljudi koji zadovoljno stvaraju u slobodi dokolie mogu iznjedriti kvalitetne
nove ideje /Poli, +EE-, -101'.
Pitanje koje se nakon svega namee jest( mogu li ljudi prepoznati dokolicu kao svoju
potrebuPrema svemu ini se da je za dokoliu ostalo malo mjesta, a onda i za uenje koje ne
bi slu"ilo ovoj ili onoj svrsi, nego bi jednostavno bilo zadovoljenje osobne potrebe. 4 tome
veliku ulogu zasigurno ima i odgoj koji ne njeguje osobnu istra"ivaku sposobnost S a onda i
potrebu za stvaralatvom S koja poinje onim tako poznatim i esto ponavljanim djejim
pitanjem( zato* 4 tom smislu suvremeni bi odgoj trebao potiati i njegovati, a ne kao to se to
sada ini, prokazivati potrebu za dokoliom, koju ne treba poistovjeivati s jalovom i djelatno
praznom besposliom, ve upravo s vremenom slobode u kojemu i po kojemu ljudi kao kulturna
i povijesna bia jedino imaju budunosti /Poli, +EE-, -@01+.
7lobodno vrijeme je slo"ena pojava koja je postala znaajan
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
22/28
4z roditelje va"an imbenik odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu je kola. 5kola
mo"e mnogo utjeati na izgraivanju kulture provoenja slobodnog vremena i ponaanja svojih
uenika. Ginjenia je da su danas izvannastavne, nastavne, izvankolske i kolske aktivnosti
dosta razdvojene. >ako danas i izvan kole postoje razne aktivnosti kojima se djea mogu baviti
kola ne bi smjela biti samo ustanova za uenje bez odgojno3soijalne zadae /Previi, +EEE,
1E;0.
6ukasovi istie kako se naglaava uloga odgoja u slobodnom vremenu u zatiti mlade"i
od negativnih utjeaja,
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
23/28
&oralna i odgojna krizamora se prebroditi, etike i odgojne vrijednosti rea
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
24/28
antisoijalnoga ponaanja i antisoijalnih grupaija. 2ulturno provoenje obogauje i razvija
osobnost, a nekulturno osiromauje i upropatava. )dgoj u slobodnom vremenu stoga mora
postati sastavni dio hrvatskog odgojnog sustava. )bitelj, kole, rkva, kulturne ustanove i mediji
trebaju podijeliti uloge u odgoju mladih te se meusobno ispreplitati i nadopunjavati kako bi
postigli najbolji uinak. $ladi slobodno biraju djelatnosti prema svojim interesima, "eljama,
sposobnostima i potrebama. 6a"no je da su zanimljive, privlane, vedrog raspolo"enja, da
osiguravaju kulturnu razonodu, potiu razvitak sposobnosti, stvaralatva, zdrav, vrijedan i
koristan nain "ivota. %ime ih tite od pogubnog odgoja za slobodu raspadanja, tetnih utjeaja
"ivotne stihije, industrije zabave, u"ivanja opojnih sredstava i drugih utjeaja. Djelatnosti
slobodnog vremena treba obuhvatiti novim ustrojem kolskog i odgojnog sustava i
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
25/28
prioriteta za kolski razvoj naspram drugim podrujima osobnog i drutvenog razvoja.
>stonoazijska djea potroe oko +3- sata tjedno vie u kolskim aktivnostima nego
sjevernoamerika djea, te otprilike isto toliko manje u slobodnom vremenu. Buropska djea su
posrednik izmeu sjevernoamerike i istonoazijske djee. )d tog slobodnog vremena, meutim,
sjevernoamerika i europska djea provode vie vremena u strukturiranim aktivnostima, osobito
sportskim, nego istonoazijska djea /[o
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
26/28
6rijeme djea provode ne samo u koli, ve i u kolskim obvezama koje obavljaju kod
kue, kao to su domae zadae, to mo"e pojaati njihov ljudski kapital i poboljati njihove
kognitivna postignua. Gitanje za zadovoljstvo je povezano s viim verbalnim postignuima.
Govjek bi oekivao da e uenje takoer biti povezano s razvojem, meutim, uzronost mo"e ii
u drugom smjeru, primjerie, da djea koja imaju problema u koli mogu provesti vie vremena
rjeavajui domae zadae. >stra"ivanja pokazuju da je tjedno vrijeme koje amerika djee
provedu uei izvan kole poveano izmeu 'NM'. i 'NN;., vie za mlae nego za stariju djeu.
4enje, naravno, varira prema dobi djeteta. 4 'NM'., djea u dobi od - do @ godina su na uenje
utroila oko +@ minuta. &asuprot tome, u dobi od A do M godina, provela su @+ minuta uei, a u
dobi od N do '+ godina, - sata i ++ minute uei. Do 'NN;., djea provode vie vremena u koli i
vrtiu, kod mlaih dobnih skupina, vrijeme provedeno na domae zadae poraslo je na -A minuta
tjedno za dob od - do @ godina /do 110 u 'NN;., do + sata i M minuta za dob od A do M godina/do '110, a do - sata i 1' minutu /do N0 za dob od N do '+ godina /[ostra"ivanja pokazuju da
je sudjelovanje u hobijima u razredima N3'E povezano s manjim pogoranjem u ojenama od
razreda ''3'+ /[o
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
27/28
'NN;., +8- djee u dobi od A do M godina i \ u dobi od N do '+ godina starosti je utroilo neko
vrijeme obavljajui kune poslove, ona u dobi od A do M godina su provela oko + sata tjedno, a
ona u dobi od N do '+ godina su provela -.;@ sati tjedno /oko -E minuta dnevno0. )no to djea
obavljaju u kuanskim poslovima je slino onome to ine njihovi roditelji /[o
7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito
28/28
aktivnostima. Djevojke ee od djeaka sudjeluju u umjetnosti, itanju, i kupovini, a djeai
neto ee u uenju. 4 starijoj dobi, djeai sudjeluju u sportu vie nego djevojie, a kod svih
dobnih skupina su provode vie vremena na to /[o