Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

  • Upload
    tina

  • View
    231

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    1/28

    Danas postoji mnogo naina i mogunosti kojima roditelji djetetu mogu osigurati

    kvalitetno provoenje slobodnog vremena. Postoje razne kole stranih jezika, sportske

    igraonie, plesne ili likovne grupe i slino. !oditelji ponekad upiu djeu na to vie aktivnosti

    kako bi mogli savladati nove vjetine, nauiti neto novo ili se dru"iti s drugom djeom. #a dijete

    je dobro da se bavi sportom, naui neki drugi jezik ili da savlada vjetine potrebne za ples,

    posebno ako dijete ima talent ili skolnost ka neemu, divno je to mu roditelji mogu omoguiti

    da razvija svoje sposobnosti. $eutim ukoliko je odlazak na aktivnosti obilje"en stresom,

    napetou ili "urbom, postavlja se pitanje koliko onda koristi ima taj sat dodatnih aktivnosti.

    %akoer uvijek postoji mogunost da e djei biti dosadno i tada je potrebno pustiti dijete da

    samo odlui s im, kako i kada bi se moglo zabavljati. &itko ne mo"e sa sigurnou rei koje su

    aktivnosti dobre, a koje loe za dijete te se roditelji prije nego upute svoje dijete na neku od

    aktivnosti trebaju zapitati sljedee'('. )staje li vam dovoljno vremena taj dan da razgovarate s djetetom*+. eli li dijete ii na tu aktivnost i zato*-. e li to primjereno djetetu /po sadr"ajum trajanju i slino0*1. Dogaa li se u "ivotu djeteta neto novo*

    &ain na koji dijete provodi svoje slobodno vrijeme obino dolazi spontano. 2od manje

    djee ono se veinom popunjava igranjem s igrakama. 2ako dijete raste, mijenjaju mu se

    interesi i zanimanje za odreene igrake i igre pa se prema tome mijenja i nain na koji dijete

    provodi svoje slobodno vrijeme. )sim igranja razliitih igara, dijete se mo"e baviti raznimhobijima 3 sportom, glazbom, skupljanjem sliia, itanjem stripova ili knjiga i slino. 2ojim

    god aktivnostima se dijete bavi, bitno je da su roditelji upoznati s time i da prate i znaju kako i

    gdje dijete provodi slobodno vrijeme.+

    4glavnom nije potrebno unaprijed planirati kako e dijete provesti slobodno vrijeme. er

    dijete e samo izabrati to ga zanima. &o ponekad je potrebno ukazati djetetu kako da ispuni

    slobodno vrijeme na kvalitetan nain, tako da ga se usmjeri i upozna sa svim mogunostima koje

    mu se nude. 5to to tono znai* $laa djea uglavnom vrijeme provode igrajui se i to je

    primjereno za njihovu dob. 6a"no je obratiti pa"nju s ime se igraju /da li su to neke igrake

    neprimjerene za njih0, s kime se igraju i u"ivaju li u tome. 7tarija djea ve znaju raspoznati to

    ih zanima a to ne i ve imaju neke svoje hobije. Prilikom odabira aktivnosti va"no je potovati

    djetetove "elje i interese, ali potrebno je da roditelj reagira ako primijeti da neke igre ili igrake

    ' http(88999.ringeraja.hr8lanak8da3li3je3slobodno3vrijeme3djee3zaista3slobodno:'+;;.html+ http(88999.hrabritele

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    2/28

    nisu primjerene za dob djeteta. =itno je znati to dijete najvie voli raditi, ali to ne treba biti

    jedino ime e se dijete baviti u slobodno vrijeme, nego je potrebno dijete potaknuti na to vie

    aktivnosti, kako mu nakon nekog vremena ne bi dosadile neke od njih, a samim time se potie i

    kreativnost djeteta.-

    7lobodno vrijeme je ono vrijeme koje djetetu preostaje nakon podmirenja kolskih i

    obiteljskih obveza. 7lobodno vrijeme je vrlo bitna stavka u djetetovom razvoju i treba

    zadovoljavati tri temeljne sto tako dijete treba biti aktivni sudionik u

    svim

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    3/28

    Prema jednom internetskom lanku navedeno je nekoliko koraka koji bi vam trebali

    olakati pri snala"enju s vaom djeom. )vdje su korai koji vam savjetuju kako provesti

    kvalitetno slobodno vrijeme s djeom;(

    igra3 ini se veoma jednostavno, ali takoer iziskuje truda. &eki od korisnih primjera su

    igre graenja utvrda ili vo"nja autiima kako bi usreili vae dijete. %akoer mo"ete

    planirati ajanke, urediti osobnu kutiju za odjeu, nakit ili druge sitnie koje bi vas mogle

    okupirati i zabaviti. itanje3 zaponite sa itanjem knjige vaem dijetetu i to na nain da svaki dan proitate

    jedno poglavlje. Gitanje mo"ete uiniti tim ugodnijim ako pritom posegnete za nekakvim

    grikaliama dok itate vaem dijetetu. izrada maketa, maski3 obini izresi od papira oblikovani po "elji mogu initi savrene

    maske, to je sasvim dovoljno da zabavite i animirate svoje dijete. kuhanje3 svako dijete rado poma"e u kuhinji. &apravite im ili im kupite njihovu vlastitu

    malenu kuhariu i pregau te im pomozite pri provedbi reepata u djelo. $o"ete to

    pretvoriti u tjedno dru"enje kuhajui sa svojim djetetom i iznenadili biste se koliko

    zapravo i sami mo"ete nauiti iz toga. osigurajte im vlastito kreativno podruje3 to mo"ete postii jednostavnom kartanskom

    kutijom na nain da je razre"ete i prostrete po podu, potom date vaem djetetu razliiti

    pribor kojim se mo"e koristiti kako bi iskazalo svoju kreativnost. 6ae dijete e rtati,

    bojiti, rezati, arati i, naravno, vi mu se mo"ete pridru"iti. odlazak na piknike3 djea obo"avaju piknika, glavni klju uspjeha je uiniti piknik

    spontanim, npr. odvedete vae dijete poslije kole ili vrtia u park, izaberete namirnie

    koje mogu biti ak i tematski odreene i u"ivate u vaem malenom izletu. igranje igrica 3 ove igrie ukljuuju igre tipa skrivaa ili lovie, odnosno neke igre pri

    kojima nije potrebno posjedovanje nekakvih materijalnih sredstava kao to su igrake. izgradnja utvrde unutar ili van kue3 djea ne iziskuju neke ekstremne planove za

    gradnju utvrde, obina plahta i stolie bit e sasvim dovoljne kako bi izgradili vau

    utvrdu. Potom se mo"ete zajedno igrati i u"ivati u vaoj zajedniki izraenoj kuii. budite povremeno klaun3 ova uloga ne tra"i od vas da nosite minku kao to to nose

    klaunovi, dovoljno je da budete aljivi i nespretni kako bi se vaa djea nasmijala vaim

    nestaluima.

    ; http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32ids

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    4/28

    igrajte igru uloga 3 vrlo je jednostavno da se pretvarate da ste obitelj pingvina ili lavova,

    jedino to trebate je prihvatiti svoju ulogu i dijete e slijediti va primjer. stvaranje prie 3 mnogo je lake ostvariti ovu zamisao ako je vie djee na okupu, stoga

    pozivite i vae prijatelje s djeom i zaponite sa prianjem pria. #ajedniki stvorite

    priu, jedno dijete neka zapone, potom drugo nastavi nadodajui po jednu reeniu i

    tako dalje. poklonite svoje vrijeme 3 umjesto da esto ka"ete svome dijete kako nemate vremena za

    igranje, odgodite svoje obaveze barem na kratko i posvetite se igri sa svojim djetetom.

    %akoer su navedeni neki savjeti koji bi mogli biti korisniM(

    budite spontani koristite svoju matu budite kreativni, iskoristite predmete od svakodnevne upotrebe

    oslobodite svoje unutarnje dijete i zabavite se nemojte se obeshrabrivati

    > na kraju se nalaze i neka upozorenjaN(

    bit ete umorni /u smislu da djea znaju biti nepresuan izvor poleta0 mogli biste se zbilja dobro provesti /ako ste imali predrasuda o igri s djeom mogli biste

    se pozitivno iznenaditi0 morate biti sigurni da aktivnosti kojima se bavite s vaim djetetom budu primjerene dobi

    djeteta. ?ko je preteko onda nije zabavno.

    vae dru"enje moglo bi izazvati nekontrolirani smijeh /odrasli su preesto zaposleni iokupirani da ponekad i zaboravljaju kakav je osjeaj pravog u"itka i zabave0

    Govjek se pojavljuje u vremenu, ali nita manje i vrijeme u ovjeku. 5tovie, ovjek se

    mo"e moi pojaviti u vremenu samo zato to se vrijeme mo"e pribrati, produirati, predstaviti,

    predmnijevati i pojmiti najprije u ovjekuO Govjek se prema vremenu odnosi, s njim postupa,

    shvaa ga i osjea na vrlo mnogo razliitih naina. > vrijeme se prema ovjeku odnosi, te s njim

    postupa na mnogo naina. Deskripija njihove uzajamnosti opire se sistematizaiji. 6rijeme zna

    tei sporo ili letjeti kao strijela ili biti taman na vrijemeQ. Govjek mo"e imati vremena, ak i na

    pretek, ili nemati vremena. $o"e raspolagati ili ne raspolagati vremenom. $o"e gospodariti

    vremenom. &o, i vrijeme mo"e gospodariti njime. 6rijeme mo"e nikako prolaziti ili proletjeti

    nevjerojatnom brzinom. $o"e stati, stajati, tei, uriti, strujati, otezati se kao gladna godinaQ.

    M http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32idsN http(88999.9ikiho9.om87pend3Hree3IualitJ3%ime3Kith3Lour32ids

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    5/28

    Govjek vrijeme ispunjava, troi, trati, zaustavlja. Gak ga mo"e i ubiti i ubijati. 6rijeme umije

    uzvratiti istom mjerom. )no umije gaziti i pregaziti ovjeka /Perovi, +EEN, +1A0'E.

    6rijeme se uvijek mo"e i nai za nekoga i neto, ako je do toga stalo. 6rijeme mo"e biti

    odreeno, obvezujue ili slobodno. $o"e biti okupirano, zauzeto, zakazano, neslobodno, ali i

    slobodno. 7lobodno vrijeme je tra"eni vodei karakter odnosa izmeu ovjeka i vremena, jer

    sloboda je bit ljudskog vremena /Perovi, +EEN, +1;0''.

    5to je vrijeme* 4 rjeniima hrvatskog jezika mogu se nai razna, nepovezana, pa i

    proturjena znaenja vremena. >zlui li se iz tog arenila znaenja ono to je u svim rjeniima

    zajedniko, mo"e se rei da je vrijeme trajanje, a trajanje je pak odr"avanje u odreenom stanju.

    6rijeme bi dakle bilo odr"avanje u odreenom stanju. ?li upravo bi takvo odreenje vremena

    bilo u suprotnosti sa svim ostalim njegovim odreenjima koja pretpostavljaju neke promjene ili

    slijed pojava /PoliR Poli, +EEN, M'M0.5tovie, prema autorima, vrijeme je uvijek primjena i jedino s promjenama vrijeme jest.

    Dok se

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    6/28

    samoostvarenja i samopotvrivanja, djelatnost kojom ovjek ostvaruje svoju osobnost, ve

    iznuena djelatnost kojom se ovjek troi. ?ko je sloboda samosvojnost, mogunost ovjekova

    samoodreenja i samoostvarenja, njegova samobitnost, onda je rad uvijek, ma koliko bio

    koristan, pokoravanje te samobitnosti, ogranienje ovjekove slobode i odrianje od nje, ili

    jednostavno nesloboda /PoliR Poli, +EEN, +@;0.

    #a razliku od rada, igra i stvaralatvo su djelatnosti koje ovjekove potrebe zadovoljavaju

    neposredno i zato su one ovjeku zadovoljstvo same po sebi, jer su one upravo kao takve

    zadovoljenje ljudskih potreba. )ni ne slu"e niemu, nego su sami sebi svrha, dok rad nema svrhu

    u sebi, nego slu"i nekoj svrsi postavljenoj mu izvana. 2ao neposredno zadovoljenje vlastite

    potrebe, igra je prije svega zadovoljstvo, ali ona mo"e biti i korisna. 2orisnost igre nije obvezna,

    ona mo"e biti sluajni ili usputni dodatni proizvod igre, ak i kada je igra smiljena tako da

    usputno bude korisna. >ako, za razliku od stvaralatva, igra nije uvijek usmjerena na proizvodnjui na novo, ona esto prelazi u stvaralatvo. >gra se zbiva kroz ponavljanje, sluajne promjene, a

    stvaralatvo je djelatnost koja te"i ostvarenju ideje. &o, iako su rezultati stvaralatva najee

    ve u nakani zamiljeni kao korisni, pa nisu takvi tek sluajno ili usputno kao u igri, njihova

    korisnost nije ono to pokree stvaralatvo. 7tvaralatvo je ,poput igre, svrha samo sebi, a

    korisnost njegovih rezultata ili dodatno zadovoljstvo koje iz njih proizlazi nije svrha stvaralatva

    niti je to to u osnovi pokree stvaraoe, ve neposredno zadovoljatvo koje do"ivljavaju

    stvaranjem /PoliR Poli, +EEN, +@M0.

    Po emu i kako vrijeme mo"e biti slobodno* &a svakodnevno se vrijeme slobode

    ,oznaeno kao slobodno vrijeme, uglavnom pomilja kao na nekakvu danost koja je, ini se,

    pokraj ovjeka i neovisna o njemu, eka da je on prisvoji. #ato valja jasno rei da slobodno

    vrijeme mo"e biti samo ovjekovo vrijeme slobode ili zbivanje ljudske slobode, tj.ovjekovo

    samozakonito i samosvojno "ivljenje. Prema autorima, ako je slobodno vrijeme zapravo vrijeme

    slobode, onda je to, s jedne strane, vrijemeslobodno od ega, kao to je i s druge strane, vrijeme

    slobodno za to. 7lobodno od ega i za to* )penito uzevi moglo bi se rei( od bilo kakve

    prisile i za stvaralatvo. Pojam slobodno vrijeme razvio se prije svega nasuprot pojma

    neslobodna vremena kao vremena rada, pa ga u tom kontekstu valja i domisliti. 5to se tie

    dokolie, svaka je dokolia slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolia, to znai

    da je slobodno vrijeme u odnosu na dokoliu rodni pojam, no to postaje jasno tek kada se oba

    pojma sagledaju u odnosu na pojam besposlie /PoliR Poli, +EEN, +@N0.

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    7/28

    &asuprot besposlie kao neosmiljenog vremena slobodnog od rada, dokolia je vrijeme

    slobodno za igru i stvaralatvo, tj.za samodjelatnost kojom se ovjek ostvaruje i djelatno

    potvruje kao slobodno bie. er, sloboda je to to jest najprije nedjelatno kao neovisnost od

    vanjske prisile ili ogranienja djelovanja, dakle kao nepostojanje sile koja bi ovjela sprjeavala

    u emu ili prisiljavala na to, a tek onda i djelatno kao mogunost za neto, tj.kao postojanje

    subjektivnih i objektivnih uvjeta stvarnog samoodreenja ili samoostvarenja. 7loboda je u

    punom i pravom smislu sloboda tek kaosloboda zasamodjelatnost, koja pretpostavlja i u sebi

    sadr"i i onuslobodu odvanjske prisile i ogranienja. 7lobodno vrijeme je najprije vrijeme

    slobode od rada, a tek potom i vrijemeslobode za samodjelatnost. ?utori istiu va"nost naziva

    za kolu kao ustanovu u kojoj se ui S a uenje je jedna od tri ovjekove osnovne i

    egzistenijalne potrebe S dolazi od grke rijei, koja na prijevodu znai vrijeme za uenje. 2ao

    vrijemeslobode od rada, slobodno je vrijeme besposlia, a tek kao vrijemeslobode za

    samodjelatnost, za samoostvarenje, slobodno je vrijeme i dokolia. =iti besposlen i dokolan

    nikako nije isto, jer dok besposlen ne mora raditi, dokolan se mo"e igrati ili stvarati. )sloboen

    vanjske prisile, besposlen mo"e biti svatko, a dokolan samo onaj tko za samodjelatno ostvarenje

    ve ima neke mogunosti. %o znai da je za dokoliu potrebno odgajati i biti odgojen /PoliR

    Poli, +EEN, +AE0.

    5to je vrijeme* 4 rjeniima hrvatskog jezika mogu se nai razna, nepovezana, pa i

    proturjena znaenja vremena. >zlui li se iz tog arenila znaenja ono to je u svim rjeniima

    zajedniko, mo"e se rei da je vrijeme trajanje, a trajanje je pak odr"avanje u odreenom stanju.

    6rijeme bi dakle bilo odr"avanje u odreenom stanju. ?li upravo bi takvo odreenje vremena

    bilo u suprotnosti sa svim ostalim njegovim odreenjima koja pretpostavljaju neke promjene ili

    slijed pojava /PoliR Poli, +EEN, +@A prema ?ni, 'NN', M'M0. 5tovie, prema autorima,

    vrijeme je uvijek primjena i jedino s promjenama vrijeme jest. Dok se

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    8/28

    7loboda je samosvojnost, mogunost samoodreenja, a ta mogunost mo"e biti samo

    miljenja, apstraktna, ili pak konkretno ostvarena, zbiljska mogunost. Prema autorima, va"no je

    uoiti da se sloboda na apstraktnoj razini javlja kao pravo na to, kao apstraktna, pomiljena

    mogunost, tj. kao ono to se smije, dok se tek na zbiljskoj razini, u samom inu kojim se

    ostvaruje samoodreenje, sloboda jvlja kao ono to se konkretno mo"e. 5to se tie djelatnosti i

    rada, one se esto uzimaju kao istoznanie. !ad je djelatnost, ali ne svaka djelatnost nego samo

    jedna vrsta djelatnosti S djelatnost kojom se svjesno nastoje proizvesti sredstva zadovoljenja

    ovjekovih potreba. !adom ovjek ne zadovoljava svoje potrebe neposredno S kao kad se igra ili

    stvara S nego tek posredno, sredstvima koja pribavlja radom. !ad, dakle, nije djelatnost

    samoostvarenja i samopotvrivanja, djelatnost kojom ovjek ostvaruje svoju osobnost, ve

    iznuena djelatnost kojom se ovjek troi. ?ko je sloboda samosvojnost, mogunost ovjekova

    samoodreenja i samoostvarenja, njegova samobitnost, onda je rad uvijek, ma koliko biokoristan, pokoravanje te samobitnosti, ogranienje ovjekove slobode i odrianje od nje, ili

    jednostavno nesloboda /PoliR Poli, +EEN, +@;0.

    #a razliku od rada, igra i stvaralatvo su djelatnosti koje ovjekove potrebe zadovoljavaju

    neposredno i zato su one ovjeku zadovoljstvo same po sebi, jer su one upravo kao takve

    zadovoljenje ljudskih potreba. )ni ne slu"e niemu, nego su sami sebi svrha, dok rad nema svrhu

    u sebi, nego slu"i nekoj svrsi postavljenoj mu izvana. 2ao neposredno zadovoljenje vlastite

    potrebe, igra je prije svega zadovoljstvo, ali ona mo"e biti i korisna. 2orisnost igre nije obvezna,

    ona mo"e biti sluajni ili usputni dodatni proizvod igre, ak i kada je igra smiljena tako da

    usputno bude korisna. >ako, za razliku od stvaralatva, igra nije uvijek usmjerena na proizvodnju

    i na novo, ona esto prelazi u stvaralatvo. >gra se zbiva kroz ponavljanje, sluajne promjene, a

    stvaralatvo je djelatnost koja te"i ostvarenju ideje. &o, iako su rezultati stvaralatva najee

    ve u nakani zamiljeni kao korisni, pa nisu takvi tek sluajno ili usputno kao u igri, njihova

    korisnost nije ono to pokree stvaralatvo. 7tvaralatvo je ,poput igre, svrha samo sebi, a

    korisnost njegovih rezultata ili dodatno zadovoljstvo koje iz njih proizlazi nije svrha stvaralatva

    niti je to to u osnovi pokree stvaraoe, ve neposredno zadovoljatvo koje do"ivljavaju

    stvaranjem /PoliR Poli, +EEN, +@M0.

    Po emu i kako vrijeme mo"e biti slobodno* &a svakodnevno se vrijeme slobode

    ,oznaeno kao slobodno vrijeme, uglavnom pomilja kao na nekakvu danost koja je, ini se,

    pokraj ovjeka i neovisna o njemu, eka da je on prisvoji. #ato valja jasno rei da slobodno

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    9/28

    vrijeme mo"e biti samo ovjekovo vrijeme slobode ili zbivanje ljudske slobode, tj.ovjekovo

    samozakonito i samosvojno "ivljenje. Prema autorima, ako je slobodno vrijeme zapravo vrijeme

    slobode, onda je to, s jedne strane, vrijemeslobodno od ega, kao to je i s druge strane, vrijeme

    slobodno za to. 7lobodno od ega i za to* )penito uzevi moglo bi se rei( od bilo kakve

    prisile i za stvaralatvo. Pojam slobodno vrijeme razvio se prije svega nasuprot pojma

    neslobodna vremena kao vremena rada, pa ga u tom kontekstu valja i domisliti. 5to se tie

    dokolie, svaka je dokolia slobodno vrijeme, ali svako slobodno vrijeme nije dokolia, to znai

    da je slobodno vrijeme u odnosu na dokoliu rodni pojam, no to postaje jasno tek kada se oba

    pojma sagledaju u odnosu na pojam besposlie /PoliR Poli, +EEN, +@N0.

    &asuprot besposlie kao neosmiljenog vremena slobodnog od rada, dokolia je vrijeme

    slobodno za igru i stvaralatvo, tj.za samodjelatnost kojom se ovjek ostvaruje i djelatno

    potvruje kao slobodno bie. er, sloboda je to to jest najprije nedjelatno kao neovisnost odvanjske prisile ili ogranienja djelovanja, dakle kao nepostojanje sile koja bi ovjela sprjeavala

    u emu ili prisiljavala na to, a tek onda i djelatno kao mogunost za neto, tj.kao postojanje

    subjektivnih i objektivnih uvjeta stvarnog samoodreenja ili samoostvarenja. 7loboda je u

    punom i pravom smislu sloboda tek kaosloboda zasamodjelatnost, koja pretpostavlja i u sebi

    sadr"i i onuslobodu odvanjske prisile i ogranienja. 7lobodno vrijeme je najprije vrijeme

    slobode od rada, a tek potom i vrijemeslobode za samodjelatnost. ?utori istiu va"nost naziva

    za kolu kao ustanovu u kojoj se ui S a uenje je jedna od tri ovjekove osnovne i

    egzistenijalne potrebe S dolazi od grke rijei, koja na prijevodu znai vrijeme za uenje. 2ao

    vrijemeslobode od rada, slobodno je vrijeme besposlia, a tek kao vrijemeslobode za

    samodjelatnost, za samoostvarenje, slobodno je vrijeme i dokolia. =iti besposlen i dokolan

    nikako nije isto, jer dok besposlen ne mora raditi, dokolan se mo"e igrati ili stvarati. )sloboen

    vanjske prisile, besposlen mo"e biti svatko, a dokolan samo onaj tko za samodjelatno ostvarenje

    ve ima neke mogunosti. %o znai da je za dokoliu potrebno odgajati i biti odgojen /PoliR

    Poli, +EEN, +AE0.

    2a"e se ( 6rijeme je nova. Pritom se uglavnom misli na vrijeme rada, vrijeme kada se

    radom proizvode robe koje e na tr"itu biti unovene, ali skraivanjem radnog vremena u korist

    slobodnog vremena, kod poduzetnika se sve vie razvija svijest o tome da je i slobodno vrijeme

    mogue komerijalizirati. Pripremanje djee za rad i ovjekovo navikavanje na rad, uz istodobno

    potiskivanje sklonosti samodjelatnom izra"avanju, umanjuju njegovu sposobnost samoodreenja,

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    10/28

    a samim time i sposobnost samoosmiljavanja slobodnog vremena. Pretpostavlja se da e

    ovjeku i besposlia, ma koliko je pri"eljkivao, ubrzo postati dosadom koju nee moi prevladati

    mimo zadanih obrazaa zabave ili bez tue pomoi. 4pravo na toj osnovi se razvio posvemanji

    konzumerizam. 7toga je potpuno nepromiljeno i proturjeno kada zbog konzumerizma ljude

    optu"uju oni koji rad uzdi"u na razinu vrhunske vrijednosti, koji u odgoju vide radno3slu"beno

    osposobljavanje i koji od ovjeka prije svega "ele napraviti radnika. ?ko se sva ovjekova

    djelatnost svede na rad, a ovjek na radnika, to onda ovjek, kada nije radnik, jo uope mo"e

    biti nego besposliar koji u besposlii i besposliarenju vidi jedini oblik svoje ljudske slobode

    koja se ostvaruje i potvruje upravljanom potronjom /PoliR Poli, +EEN, +A'0.

    7kraivanje radnog vremena i produ"ivanje slobodnog vremena ne samo da je otvorilo

    mogunost komerijalizaije besposlie, nego je potreba za industrijom zabave rasla razmjerno

    upravo porastu besposlie. )nima koji sami ne znaju osmisliti svoju besposliu, nude senajraznovrsniji aran"mani za ispunjavanje slobodnog vremena. Govjek koji je nesposoban

    osmisliti i samodjelatno se ostvariti u svoje slobodno vrijeme, prisiljen je sve svoje raspolo"ivo

    vrijeme biti radnik ili potroa, a to znai da se u potpunosti stavlja u slu"bu odr"avanja i rasta

    kapitala. >ndustrija zabave s razlogom je oekivana nadopuna industrije koja proizvodi

    materijalna sredstva za "ivot, jer bez zabave, pa makar i programirane, besposlia bi bila potpuno

    be"ivotno vrijeme. Cjelokupna tr"ina proizvodnja zasnovana je na ponudi sredstava za

    zadovoljenje ovjekovih potreba i kao takva ona tim potrebama, ne samo da "eli, nego i mora

    podilaziti da bi opstala. >pak, industrija zabave se zasniva na besposlii, a ne na dokolii, pa su

    dokolia i slobodno vrijeme samo eu

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    11/28

    amatersko bavljenje sportom ne apsorbira itavog ovjeka. %o to npr.u jednom trenutku igraju

    nogomet, ne sprjeava djeu da kasnije jednako u"ivaju u igranju graniara, rukometa, koarke,

    odbojke... #a amatersku nogometnu utakmiu uope ne mora biti va"an spol igraa, a trajanje

    utakmie mo"e biti odreeno prema dogovoru ili dok sudioniima ne dosadi. =avljenje bilo

    kojom djelatnou zbog koristi, a ne zbog ljubavi prema njoj i neposrednog zadovoljstva koje iz

    nje proizlazi, ne bi se smjelo zvati amaterskim /PoliR Poli, +EEN, +A@0.

    Pro

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    12/28

    Djea su nekada u kui radila A do M sati, a danas rade od '@ do 1E minuta. Fongitudinalna

    istra"ivanja su pokazala da zaposlenje tijekom adolesenije poveava vjerojatnost zaposlenja i

    prilika u zreloj dobi, no tinejd"erska zaposlenja preko +E sati tjedno su povezana sa veom

    delikvenijom, kolskim neuspjesima i upotrebom opojnih sredstava. #aposlenje mo"e osigurati

    korisna i pouna iskustva, ali i dramatinu redukiju vremena3to je razvojni plus. Prije su

    zadai bili te"i dok su danas vrlo lagani i ne predstavljaju prevelik izazov /Farsson, +EE', +0.'1

    ?meriki tinejd"eri uvelike se razlikuju od europskih i azijskih. )ni provode mnogo vie

    vremena koristei medije,posebno televizor /',@3+,@ sata na dan0 Puno gledanja zabavnog

    programa povezano je s pretilou i mijenjanjem perepije seksualnih normi. Wledanje %63a -

    do 1 sata na dan povezano je s loijim ojenama u koli. &asilni sadr"aji mogu potaknuti

    agresiju, no %6 mo"e slu"iti i za relaksaiju. 6rijeme provedeno uz %6 je razvojno

    nekonstruktivno /Farsson, +EE', -0.'@#asada malo znamo o razvojnom utjeaju kompjutera i interneta, ali svako dijete starije od

    M god u prosjeku provodi oko -E minuta pred kompjuterom. &ajvea koliina vremena amerike

    mlade"i odnosi se na igranje, razgovaranje, dru"enje i sudjelovanje u drugim nestrukturiranim

    aktivnostima, esto s prijateljima. >gra je ea u djetinjstvu nego u adoleseniji brojei ',@ do

    - sata na dan. 7 vremenom je zamjenjuje razgovor. ?zijska djea se puno ee od amerike

    bave sportom, glazbom, umjetnou, hobijima i organizaijom, te su puno optereenija. #a kraj,

    razvoj se vjerojatno najbolje odvija kombinaijom komplementarnih aktivnosti, ukljuujui one

    koje oblikuju dobre navike, uenje literaije, izgradnju osobnih odnosa, iniijativu i omoguuje

    relaksaiju /Farsson, +EE', -0.'A

    >zvannastavne i izvankolske aktivnosti najee se javljaju s iljem zbrinjavanja djee

    kada su oba njihova roditelja zaposlena i ne mogu voditi brigu o djei. !azlika tih aktivnosti od

    nastave jest u tome to djea mogu slobodnom voljom odluiti kojim se aktivnostima "ele baviti,

    kojim se grupama pridru"iti, dakle, odmah je prisutan i vei nivo motivaije jer je to njihov

    samostalan odabir /Farsson, +EE', 10.';

    4z slobodno vrijeme se ve"u

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    13/28

    biolokom, soijalnom i pro

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    14/28

    razvoj linosti.+'

    Prve aktivnosti slu"e odmaranju, bez posebnoga i napornijega

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    15/28

    4loga kole i u slobodnom vremenu djee igra znaajnu ulogu danas, posebno u proesu

    razvoja kulture. )sim to je mjesto uenja, kola je i soijalna zajednia, odnosno, mjesto

    susretanja uenika i njihova meusobnog dru"enja i razvijanja dijaloga. )na vie nema samo

    klasinu, tradiionalnu ulogu izuavanja jer se u obrazovanju nude mnoge nove mogunosti

    izvan nastave. ?ktivnosti slobodnoga vremena one su aktivnosti koje pojedina prihvaa prema

    slobodnoj volji i interesu, a koje ukljuuju i sve obveze i sve posljedie koje iz njih proizlaze.

    7toga, izvannastavne i izvankolske aktivnosti trebaju kvalitetno ispuniti uenikovo slobodno

    vrijeme i biti izabrane od strane samoga uenika.+@

    )d pedesetih do osamdesetih godina prologa stoljea u hrvatskim se kolama

    izvannastavni oblii organiziraju pod nazivom slobodne aktivnosti, a od osamdesetih godina do

    danas pod nazivom izvannastavne aktivnosti. 7 obzirom na injeniu da se u suvremenoj koli

    izvannastavne aktivnosti temelje na uenikovu slobodnom izboru, prikladniji bi naziv svakako

    bio slobodne aktivnosti.+A

    7lobodne aktivnosti mogu se de

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    16/28

    7uvremen nain "ivota donosi sa sobom i sve brojnije stresne situaije kojima se moramo

    na razne naine prilagoditi. asno je kako manjak slobodnog vremena, prekobrojne obaveze i

    konspitivanje

    dosade i stresa u kontekstu teorije soijalne kontrole dalo je nove ingra je primarni nain uenja

    o sebi, drugima i okolini. 4niverzalna je, svoj djei poznata, instinktivna te stoga bitan dio

    odrastanja i

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    17/28

    dru"enja nezamislivo je, a putem aktivnosti slobodnog vremena djea ostvaruju pravo na

    jednakost, privatnost, obrazovanje, obiteljsku skrb te pravo da znaju svoja prava.-E

    2onvenija o pravima djeteta u lanku -'. govori da dijete ima pravo na odmor, slobodno

    vrijeme i igru primjerenu njegovoj dobi, mogunostima, "eljama i sposobnostima. )bvezuje

    dr"ave da osiguraju svakom djetetu njegovo ostvarenje, a izostanak kvalitetnih sadr"aja

    slobodnog vremena predvia kao jedan od oblika zanemarivanja djee i njihovih interesa. Pravo

    djeteta na kvalitetno provoenje slobodnog vremena podrazumijeva obvezu odraslih da omogue

    to pravo svakom djetetu bez diskriminiranja na bilo kojoj osnovi. Pritom, treba dati prednost

    najboljim interesima djeteta i uzimati u obzir djeje miljenje. Djeje pravo na izra"avanje

    vlastitog miljenja vrlo je va"no za sva podruja djejeg "ivota, stoga se ne bi smjelo dogoditi da

    slobodno vrijeme djetetu kreira roditelj ili da ga pak upuuje na to kako ga treba provoditi.-'

    &ajveu odgovornost u kreiranju i ostvarenju prava na slobodno vrijeme djeteta imajunjegova obitelj, kola i lokalna zajednia. )biteljje osnovni izvor potpore, usmjeravanja i

    razumijevanja za djetetove potrebe i mogunosti. 4 njoj se razvijaju kultura i navike provoenja

    slobodnog vremena svih njezinih lanova te oblikuju stavovi i ponaanja djee. &ain na koji se

    u obitelji provodi slobodno vrijeme utjeat e na djetetov razvoj.-+

    Djea od najranije dobi imaju potrebu provoditi vrijeme u igri sa svojim roditeljima.

    $nogo djee se "ali da im roditelji previe rade te da nemaju dovoljno vremena za dru"enje s

    njima ili ako ga i imaju da ga ne znaju kvalitetno provesti sa djetetom. 7 druge strane, roditelji

    nerijetko smatraju ako borave u istoj prostoriji sa djetetom dok kuhaju ili gledaju %6 da su

    proveli kvalitetno vrijeme s njim. %o u stvarnosti nije tako jer bit kvalitetno provedenog vremena

    nije koliko, ve kako provodimo vrijeme s djetetom. Dolaskom kolskog raspusta djea se

    suoavaju s velikom koliinom slobodnog vremena. 4loga roditelja ne sastoji se u tome da djei

    daju gotova rjeenja, ve da se pri planiranju naina provoenja slobodnog vremena konzultiraju

    s djeom. Djea imaju pravo sudjelovati u rjeavanju ovih pitanja, jer kad dijete samostalno

    donosi odluku uimo ga da prepozna i razumije svoje potrebe te postaje zadovoljno, sigurno u

    sebe i manje ovisno o roditeljima.--

    -E http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-' http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-+ http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-- http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    18/28

    7vatko mo"e navesti mnogo opravdanih i neopravdanih razloga zbog kojih ne provodi

    dovoljno vremena sa svojim djetetom. 7tav koji roditelji imaju prema slobodnom vremenu i

    nain kako ga provode oni e prenijeti i na svoju djeu. !oditelji mogu pokazati interes za

    djetetov svijet i njegovu intimu, a neki koji i sami ne provode sadr"ajno svoje slobodno vrijeme

    ne mogu ni djei osigurati potporu u tome. !oditelji esto ne obraaju pozornost na provoenje

    slobodnog vremena svog djeteta ustrajavajui na ispunjavanju kolskih obveza. $eutim,

    boravak u koli tijekom kalendarske godine zauzima svega oko '@ budnog vremena djeteta. %o

    znai da dijete jo ima mnogo slobodnog vremena i potrebno mu je posvetiti pozornost. $nogi

    roditelji se pitaju treba li to vrijeme ispuniti razliitim aktivnostima. &eki tu odlaze u krajnost

    kontrolirajui svaki slobodni trenutak svog djeteta, usmjeravajui ga u skladu s vlastitim

    ambiijama. &ekima je pitanje presti"a koje e sve aktivnosti pohaati njihovo dijete, pa ih

    usmjeravaju na usvajanje to vie znanja. 7 druge strane ima i roditelja koji uope ne sudjeluju uprovoenju slobodnog vremena svog djeteta, pa je dijete preputeno samo sebi. &e pitaju za

    njegove interese, gdje ni kako provodi svoje vrijeme. 4 tim se sluajevima dijete oslanja na

    vrnjake s kojima provodi mnogo vremena, s njima mu je ugodnije nego kod kue i time se

    poveava opasnost od rizinih ponaanja.-1

    Dakle, roditelji bi trebali imati na umu da se provoenjem odreenog vremena sa djetetom

    razvijaju povjerenje, bliskost, ljubav, povezanost i podrka. 6a"no je da pomognu djetetu pronai

    aktivnosti koje e zaokupiti njegovu pozornost, da takvim aktivnostima dijete razvija kreativnost

    i odgovornost, ui rjeavati probleme te da razvija soijalne vjetine. 7lobodno vrijeme u obitelji

    va"no je za komunikaiju i izgraivanje obiteljskih odnosa. #ato je dobro napraviti plan

    provoenja slobodnog vremena koji e sastaviti obitelj zajedno. $o"e biti tjedni ili mjeseni, ali

    dobro ga je zapisati i staviti na vidljivo mjesto. &aini provoenja slobodnog vremena u krugu

    obitelji mogu biti razliiti( igranje drutvenih igara, itanje, prianje, zajedniki poslovi, sportske

    aktivnosti, zajedno provedeni vikendi i godinji odmori. edna od mogunosti je i organiziranje

    tzv. obiteljske kreativne radionie /najee likovne0, iji jeilj zajedniko provoenje

    slobodnog vremena te potianje mate i kreativnosti. Potianjem kreativnosti u slobodnom

    vremenu djea obogauju kreativnost u razliitim podrujima svoga "ivota i uspjenije se

    suoavaju sa svakodnevnim izazovima. ?ko su roditelji esto ispred televizora ili raunala, ne

    idu u prirodu i ne eu, mo"e se oekivati da e te navike usvojiti i njihovo dijete. &a taj se nain

    -1 http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    19/28

    gubi osjeaj zajednitva, a djea koja puno gledaju televiziju manje se dru"e, nemaju mogunost

    razvijati empatiju ni soijalne vjetine. Postaju z svega navedenog valja zakljuiti da je velika va"nost obitelji u strukturiranju slobodnog

    vremena djee, jer e to utjeati na njihov jelokupan razvoj. &u"no je stoga usmjeravati obitelji

    da zajedniki i kvalitetno provode to vie svog vremena, a da bi se obiteljsko slobodno vrijeme

    obogatilo i sadr"ajno osmislilo nu"no je da i lokalna zajednia ponudi sadr"aje za provoenje

    slobodnog vremena te ih tako potie na bolju i kvalitetniju komunikaiju. Posebie je ovo va"no

    u manjim sredinama, gdje je izbor aktivnosti malen ili ga uope nema.-A

    4 globaliziranom svijetu u kojem ljudi slu"e kapitalu, a ne on njima, dokolicai

    dokoliarenje prokazani su kao neto nedostojno ovjeka. !adoholiari, a ne dokoliari, ljudi su

    koji zaslu"uju pohvale ideologije kapitalizma.?li slobodno vrijeme nije vrijeme besposliarenja,iako je i besposlia vrijeme slobode od rada. %ek je dokolia istinski slobodno vrijeme kao

    vrijeme slobode za igru i stvaralatvo u kojima se ovjek potvruje kao povijesno bie otvoreno

    budunosti /Poli, +EE-, +@3+;0-;.

    Prema grkim shvaanjima dokolia je bilo vrijeme u kojem se obino plesalo, sviralo te

    uilo u"ivajui. %u su privilegiju imali samo oni najplemenitiji.Wri su ijenili dokoliu u kojoj

    su se podjednako bavili kola je izgubila privlanost kada je prestala biti ono to je u prvom planu i bila, vrijeme i

    mjesto dokolie te se uenje u njoj pretvorilo uglavnom u dosadan rad.o uvijek se u

    pripremama nastavnika za nastavni sat tra"i opis sata iz minute u minutu sa svim pitanjima koja

    e biti postavljena i s pretpostavljenim uenikim odgovorima.4 takvom poimanju kole

    vidljiva je logika kapitala. %ehnologija proizvodnje roba primijenjena je na proizvodnjuQ

    znanja.Do pojave kapitalizma oni koji su se kolovali uglavnom su u"ivali i u dokolii. &jihov

    -@ http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-A http(88o3pgz.hr89eb8djeja3prava3pravo3na3odmor3i3slobodno3vrijeme8-; http(88hrak.sre.hr8indeT.php*id:lanak:jezikUN@1;Vsho9Ulanak-M http(88hrak.sre.hr8indeT.php*id:lanak:jezikUN@1;Vsho9Ulanak

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    20/28

    ekonomski status omoguavao im je oboje. 2apitalizam je, meutim, omoguio kolovanje

    veini, ali nije omoguio i istinsko u"ivanje u blagodatima naraslog bogatstva koje je nastalo na

    tim istim idejama milijuna kolovanih ljudi. Pa je i dokolia, kao kvalitetan izraz iviliziranog

    "ivota, budui da je ispunjena osobnou ovjeka i mogua samo tamo gdje su zadovoljene bitne

    ljudske potrebe, ostala izvan dosega veine ljudi.)ni su umjesto nje dobili vikende, godinje

    odmore, vrijeme za hobi, vrijeme za turistika putovanja itd., prijetvorno nazvane slobodno

    vrijemeQ. ?li slobodno za to, osim za tzv. relaksaiju kojom bi se trebali oporaviti i pripremiti

    za sljedei iklus pretvaranja vremena u nova. $alo po malo potisnute su sve potrebe koje bi

    mogle znaiti dangubljenje, a one koje nije bilo mogue potisnuti nastoji se zadovoljiti onako

    usput, da se ne gubi vrijeme. Gak se i jedenje npr. pretvorilo u gutanje hrane onako u hodu,na

    stojeke ili dok se gleda televizija /Poli, +EE-, -E3--0 -N.

    Prema Poliusocijalizacijomse pak nesvakidanje ugrauje u svakidanje i uvijek iznovaomoguava nove spoznaje. edino je povijesno vrijeme bilo vrijeme promjena svakidanjie,

    ponekad br"e a ponekad malo sporije. Dokolia je ljudima, meutim, omoguavala da iskorae iz

    stvarnosti i prepuste se kreaiji svijeta po svojim osobnim idejama, kroz igru, matanjem,

    uenjem ili stvaralatvom. 7rea koju su pri tome osjeali bila je dovoljno dobar razlog da su i

    svakodnevniu "eljeli prilagoditi svojoj mati. >ako to nije uvijek bilo jednostavno drutva koja

    su bila spremna slijediti ideje svojih dokonih umova uglavnom su od toga imala koristi /Poli,

    +EE-, -101E.

    Danas je jasno da je kapital isrpio sve to se moglo iz demokratizaije kolovanja i da mu

    kolovanje kakvo je danas, predstavlja skup izdatak sa slabim izgledom na pro

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    21/28

    niti iznuditi. 7amo ljudi koji zadovoljno stvaraju u slobodi dokolie mogu iznjedriti kvalitetne

    nove ideje /Poli, +EE-, -101'.

    Pitanje koje se nakon svega namee jest( mogu li ljudi prepoznati dokolicu kao svoju

    potrebuPrema svemu ini se da je za dokoliu ostalo malo mjesta, a onda i za uenje koje ne

    bi slu"ilo ovoj ili onoj svrsi, nego bi jednostavno bilo zadovoljenje osobne potrebe. 4 tome

    veliku ulogu zasigurno ima i odgoj koji ne njeguje osobnu istra"ivaku sposobnost S a onda i

    potrebu za stvaralatvom S koja poinje onim tako poznatim i esto ponavljanim djejim

    pitanjem( zato* 4 tom smislu suvremeni bi odgoj trebao potiati i njegovati, a ne kao to se to

    sada ini, prokazivati potrebu za dokoliom, koju ne treba poistovjeivati s jalovom i djelatno

    praznom besposliom, ve upravo s vremenom slobode u kojemu i po kojemu ljudi kao kulturna

    i povijesna bia jedino imaju budunosti /Poli, +EE-, -@01+.

    7lobodno vrijeme je slo"ena pojava koja je postala znaajan

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    22/28

    4z roditelje va"an imbenik odgojnog djelovanja u slobodnom vremenu je kola. 5kola

    mo"e mnogo utjeati na izgraivanju kulture provoenja slobodnog vremena i ponaanja svojih

    uenika. Ginjenia je da su danas izvannastavne, nastavne, izvankolske i kolske aktivnosti

    dosta razdvojene. >ako danas i izvan kole postoje razne aktivnosti kojima se djea mogu baviti

    kola ne bi smjela biti samo ustanova za uenje bez odgojno3soijalne zadae /Previi, +EEE,

    1E;0.

    6ukasovi istie kako se naglaava uloga odgoja u slobodnom vremenu u zatiti mlade"i

    od negativnih utjeaja,

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    23/28

    &oralna i odgojna krizamora se prebroditi, etike i odgojne vrijednosti rea

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    24/28

    antisoijalnoga ponaanja i antisoijalnih grupaija. 2ulturno provoenje obogauje i razvija

    osobnost, a nekulturno osiromauje i upropatava. )dgoj u slobodnom vremenu stoga mora

    postati sastavni dio hrvatskog odgojnog sustava. )bitelj, kole, rkva, kulturne ustanove i mediji

    trebaju podijeliti uloge u odgoju mladih te se meusobno ispreplitati i nadopunjavati kako bi

    postigli najbolji uinak. $ladi slobodno biraju djelatnosti prema svojim interesima, "eljama,

    sposobnostima i potrebama. 6a"no je da su zanimljive, privlane, vedrog raspolo"enja, da

    osiguravaju kulturnu razonodu, potiu razvitak sposobnosti, stvaralatva, zdrav, vrijedan i

    koristan nain "ivota. %ime ih tite od pogubnog odgoja za slobodu raspadanja, tetnih utjeaja

    "ivotne stihije, industrije zabave, u"ivanja opojnih sredstava i drugih utjeaja. Djelatnosti

    slobodnog vremena treba obuhvatiti novim ustrojem kolskog i odgojnog sustava i

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    25/28

    prioriteta za kolski razvoj naspram drugim podrujima osobnog i drutvenog razvoja.

    >stonoazijska djea potroe oko +3- sata tjedno vie u kolskim aktivnostima nego

    sjevernoamerika djea, te otprilike isto toliko manje u slobodnom vremenu. Buropska djea su

    posrednik izmeu sjevernoamerike i istonoazijske djee. )d tog slobodnog vremena, meutim,

    sjevernoamerika i europska djea provode vie vremena u strukturiranim aktivnostima, osobito

    sportskim, nego istonoazijska djea /[o

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    26/28

    6rijeme djea provode ne samo u koli, ve i u kolskim obvezama koje obavljaju kod

    kue, kao to su domae zadae, to mo"e pojaati njihov ljudski kapital i poboljati njihove

    kognitivna postignua. Gitanje za zadovoljstvo je povezano s viim verbalnim postignuima.

    Govjek bi oekivao da e uenje takoer biti povezano s razvojem, meutim, uzronost mo"e ii

    u drugom smjeru, primjerie, da djea koja imaju problema u koli mogu provesti vie vremena

    rjeavajui domae zadae. >stra"ivanja pokazuju da je tjedno vrijeme koje amerika djee

    provedu uei izvan kole poveano izmeu 'NM'. i 'NN;., vie za mlae nego za stariju djeu.

    4enje, naravno, varira prema dobi djeteta. 4 'NM'., djea u dobi od - do @ godina su na uenje

    utroila oko +@ minuta. &asuprot tome, u dobi od A do M godina, provela su @+ minuta uei, a u

    dobi od N do '+ godina, - sata i ++ minute uei. Do 'NN;., djea provode vie vremena u koli i

    vrtiu, kod mlaih dobnih skupina, vrijeme provedeno na domae zadae poraslo je na -A minuta

    tjedno za dob od - do @ godina /do 110 u 'NN;., do + sata i M minuta za dob od A do M godina/do '110, a do - sata i 1' minutu /do N0 za dob od N do '+ godina /[ostra"ivanja pokazuju da

    je sudjelovanje u hobijima u razredima N3'E povezano s manjim pogoranjem u ojenama od

    razreda ''3'+ /[o

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    27/28

    'NN;., +8- djee u dobi od A do M godina i \ u dobi od N do '+ godina starosti je utroilo neko

    vrijeme obavljajui kune poslove, ona u dobi od A do M godina su provela oko + sata tjedno, a

    ona u dobi od N do '+ godina su provela -.;@ sati tjedno /oko -E minuta dnevno0. )no to djea

    obavljaju u kuanskim poslovima je slino onome to ine njihovi roditelji /[o

  • 7/21/2019 Slobodno Vrijeme Djece-opcenito

    28/28

    aktivnostima. Djevojke ee od djeaka sudjeluju u umjetnosti, itanju, i kupovini, a djeai

    neto ee u uenju. 4 starijoj dobi, djeai sudjeluju u sportu vie nego djevojie, a kod svih

    dobnih skupina su provode vie vremena na to /[o