Slobodna Bosna [broj 885, 24.10.2013]

7/27/2019 Slobodna Bosna [broj 885, 24.10.2013]

1/68I

www.slobodna-bosna.


2/68


3/68

RASIPANJE BUD@ETSKOGNOVCAFEDERALNA VLADA TRO[I DVA

MILIONA KM ZA KIRIJUVlada Federacije BiH definitivno jeodustala od preseljenja u dràvnu zgraduElektroprivrede BiH i od kupovine poslovnezgrade Hidrogradnje

PRANJE KROZ GUSTOGRANJE

ÎJI JE BOSNALIJEKPoslovne banke, pozivaju}i se na vaè}ezakonske akte zemalja u kojima posluju,od uprave Bosnalijeka traè podatke ovlasnicima investicionog fonda HadenaSA registrovanog u Luksemburgu koji jepostao vlasnikom 29,94 posto dionicaBosnalijeka. Ovo pitanje nikada nisupostavile nadle`ne dràvne i federalneinstitucije, prije svih Finansijsko-obavje{tajni odjel dràvne Agencije zaistrage i za{titu, koji ignori{e upumpavanjetridesetak miliona KM nepoznatog porijeklau privredne tokove na{e zemlje

UNIVERZITET U SARAJEVUIZME\U POLITIKE I POLICIJEVlada Kantona Sarajevo jo{ uvijek nijeimenovala {est ~lanova Upravnog odboraUniverziteta, iako je konkursna procedura

davno zavr{ena a lista kandidatakompletirana: izbor ~lanova Upravnogodbora zaustavljen je nakon {to je umjestofavoriziranog BAKIRA ALISPAHI]A zabudu}eg predsjednika predloènMEVLUDIN MEKI]

SLUÂJ GLIGORI]OÊKIVANA REAKCIJA SNSD-aNakon ubistva Milana Vukeli}a jasno je da

je Dodikova zemlji{na mafija spremnaprotivnike slati pod zemlju; TIHOMIRGLIGORI], biv{i ~lan SNSD-a, u svojstvusvjedoka pred Okru`nim tuìla{tvom uBanjoj Luci progovorio je o onome o ~emu

je na{ magazin ve} pisao

PROJEKAT STOLJE]ASREDNJA DRINAVO\A NE[TO NOSIIako realizacija projekta SREDNJADRINA jo{ nije zapo~ela, predsjednikRepublike Srpske MILORAD DODIKimenovao je glavnog koordinatora zasuradnju sa strate{kim partnerom,talijanskom kompanijom SECI ENERGIA;na{a novinarka otkriva da je Dodikovpovjerenik u pregovorima o najve}ojposlijeratnoj investiciji u hidroenergetskisektor BiH ILIJA IVI], prijeratni parohsrpske pravoslavne crkve u Trstu, la`niratni humanitarac, kojeg je talijanskapolicija godinama istraìvala zbog sumnji

da se bavio {vercom droge i oru`ja

ALASTAIR CAMPBELLLAGUMD@IJIN SPIN-DOKTORArhitekta izbornih pobjeda, revolucionarpoliti~ke komunikacije, podlac i medijskimanipulator - sve su to sinonimi zaALASTAIRA CAMPBELLA (56), planetarno

poznatog britanskog komunikacijskogstratega, ~iji je najnoviji posao osiguratiSDP-u BiH i predsjedniku te strankeZLATKU LAGUMD@IJI pobjedu na op}imizborima 2014; SB otkriva detalje izbiografije kontroverznog spin-doktora koji,osim Lagumdìje, savjetuje i predstavnikevlada Kosova i Albanije

TRI KREDITA HO]U JAATROFIRANJE BIRA^-KOG TIJELPresudom suda u Bijeljini Vlada RepublSrpske obavezana je da UKIO GRUPI,

je vlasnik dràva Litvanija, plati astronoskih 154 miliona maraka koliki je iznkredita {to ih je litvanska banka dala Fabrglinice Bira~; Vlast u RS-u (~itaj Milor

Dodik) odgovorila je predvidivo - traukidanje suda u Bijeljini

24.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasilaMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovan

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.

3624

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


4/68SLOBODNA BOSNA I 24.10.204

JOVO JURICA

Visoki slu`benikGrani~nepolicije Jovo

\urica ponovodivljao zavolanomslu`benogautomobilaJovu \uricu, na~elnika Uprave zaoperacije Grani~ne policije, prijedesetak dana nedaleko od Zvornika

zaustavila je saobra}ajna policija MUP-aRS-a. Razlog zaustavljanja bio je te{kisaobra}ajni prekr{aj jer je \uricapreticao kolonu vozila preko pune linije,~ime je te{ko ugrozio druge sudionike usaobra}aju. Povrh toga, nakonzaustavljanja \urica se nekorektno ibahato pona{ao prema pripadnicimasaobra}ajne policije zbog ~ega je protivnjega podnesen prekr{ajni nalog. Kako\urici, poznatom po prebrzim vo`njamau slu`benim autima, ovo nije prvi put dakr{i saobra}ajne propise, moglo bi selako desiti da svoj skora{nji odlazak upenziju za~ini i zasluènomdisciplinskom kaznom. (M.F.)

Prije ravno godinu dana na stranicamaSlobodne Bosne najavili smo povla~enjeruskih investitora iz naftne industrijeRepublike Srpske, odnosno iz dvije rafinerije- u Bosanskom Brodu i Modri~i - koje senikako ne uklapaju u poslovne planove ruskihinvestitora na Balkanu. Ruski energetski divGasprom preuzeo je cjelokupnu Naftnuindustriju Srbije (NIS), uklju~uju}i iRafineriju nafte u Pan~evu, ~ija je obnovako{tala vi{e od 500 miliona eura. KapacitetiRafinerije Pan~evo uveliko prevazilaze

trì{ne potrebe Balkana, pa nije logi~no daRusi investiraju novac u obnovu RafinerijeBrod, kada cijelo trì{te Balkana mogu snab-dijevati iz Pan~eva.

Prognoze Slobodne Bosne pokazale su seposve ta~nim. Svi vode}i mediji u RS-u ve}nekoliko dana pi{u o tajnim pregovorimaizme|u dvije ruske dràvne kompanije,Gasproma i Zarube`njefta, o preuzimanju

Naftne industrije Republike Srpske i njenompriklju~enju Nafnoj industriji Srbije.

Pozivaju}i se na pouzdane informacije,mediji u RS-u pi{u da }e Gasprom, ako

uspje{no okon~a pregovore i preuzme Naftnuindustriju RS, zatvoriti rafinerije u Brodu iModri~i, zbog njihove neisplativosti.

Nekoliko je posrednih, ali veomazna~ajnih doga|aja koji ukazuju da je ovaj

posao ve} u fazi realizacije. Prije svega, firmaOptima, koja je srce i mozak poslova sanaftom u RS-u, seli se u Sarajevo.

Indikativno je i to {to je obim poslovanjaOptime prepolovljen - u septembru je biodvostruko manji nego {to je bio u augustu.Trend smanjenja obima poslovanja nastavljen

je i u oktobru i zna~ajno je manji u odnosu naseptembar.

Razlog za ovo leì u ~injenici da firma

Optima ve} dva mjeseca nije dobila nijedkredit u ruskim bankama za kupovinu sironafte. Prema informacijama iz RafinerBrod, obim poslovanja }e biti sveden na c20 hiljada tona mjese~no, {to ~ini tek 25 pood donedavnog maksimuma proizvodnjeRafineriji.

Da je veliki poslovni dogovor u pitanpotvr|uje i podatak da se odustalo od novinvesticija u Rafineriji, koje su najavljivaGasprom jedino interesuje distributivmreà i to je segment koji ne}e gas

Rafinerija u Brodu im nije potrebna zato Rafinerija u Pan~evu, koja je najmodernijaregiji, svojom proizvodnjom moè zadovoti kompletan ovaj prostor, sve do Slovenije

[to se ti~e Rafinerije ulja Modri~a i njrad je, kako stvari stoje, zape~a}en, jer

po~ela rekonstrukcija iste takve rafinerijeNovom Sadu, u ~iju modernizaciju }e Nafindustrija Srbije uloìti 100 miliona dolara

NIS ima svoju firmu k}erku i u BiH, ~je sjedi{te donedavno bilo u Banjoj LuMe|utim, ova firma je napustila Banju Luksvoje predstavni{tvo otvorila u Sarajevu.

U rafineriju u Brodu prije dva dana stigje novo rukovodstvo, dok je u Nestro petrouprava promijenjena prije nekoliko mjesePojedini uposlenici Optime ve} tra e no

posao, jer smatraju da sve ovo {to se de{anije ni{ta drugo do priprema za zatvaranfirme, pi{u mediju u RS-u.

Kupci Naftne industrije RS-a nikada nizmirili 140 miliona maraka obaveza prem

budètu RS-a, tako da njihov dug, sa kamama, na dana{nji dan iznosi cca 250 miliomaraka. Najstra{nije od svega je to {to }e, ase realizuje ovaj plan (a po svemu sudho}e), biti uni{tena dva grada - Brod

Modri~a. (A. Metiljev

Rusi se povlae iz Naftneindustrije Republike Srpske

POTVRENO PISANJE SLOBODNE BOSNE

MINI MARKET

KRAH NAFTNOGBIZNISAPreuzimanje naftneindustrije RS-adogovorili su MiloradDodik i VladimirPutin

KRAH NAFTNOGBIZNISAPreuzimanje naftneindustrije RS-adogovorili su MiloradDodik i VladimirPutin


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


ZAKLELA SE @ENA RAJU...

Supruga biv{egfinansijskogdirektora

Hidrogradnjeotkrila tajnebankovnera~une uinostranstvuU momentu kada su odnosi izme|uuprave sarajevske Hidrogradnjeisindikata ove firme do{li do usijanja,

supruga jednog od biv{ih finansijskihdirektora Hidrogradnje javila sesindikalnom rukovodstvu i navodno imustupila oporuku koju je njen mu` nasamrti ostavio, a u kojoj se nalaze svibrojevi tajnih bankovnih ra~una uinostranstvu na kojima se nalazevi{emilionska sredstva ove firme!Postoji, navodno, desetak tajnihbankovnih ra~una u Hrvatskoj, Austriji,Njema~koj SAD-u, na kojima sudeponovani milioni izvu~eni izHidrogradnje. Biv{i finansijski direktorHidrogradnje je svojoj supruzi povjerio finansijske dokumente o tokovimanovca ove firme i brojnim finansijskimmalverzacijama iz ranijeg razdobljakada je Hidrogradnja raspolagalagolemim novcem. Procjena suprugepreminulog direktora bila je da jesada{nje sindikalno rukovodstvoHidrogradnje vrijedno povjerenja i da jetajne dokumente dala u prave ruke.

(M. M

MINI MARKET

Protest radnika HidrogradnjeFinale: sretni hepiend


6/68

Razmi{ljam da ukinem Okru`ni sud sud u Bijeljini! ,zaprijetio je pro{le sedmice predsjednik RepublikeSrpske Milorad Dodik, nakon {to je ovaj sud

presudio u korist strate{kog litvanskog partnera UKIObanke u sporu protiv zvorni~ke Fabrike glinice Bira~ .Sud je presudio da Vlada RS-a, koja je vlasnik firmiokupljenih pod ki{obranom industrijskog mastodonta teregije, Bir~a, Litvancima mora vratiti 154 milionamaraka kredita, u protivnom }e se blokirati ra~uni svihfirmi koje imaju ikakve veze sa Bir~om, {to se ume|uvremenu po~elo ostvarivati.

U osnovi, da se ne ulazi u nepotrebne detalje, jer suoni uglavnom poznati, ovdje je posrijedi teàk sukobdviju vlada oko konkretnih, ogromnih para - Vlade

Republike Srpske (dakle, Dodika), s jedne, i VladeLitvanije koja je vlasnik UKIO bankas, s druge strane.Litvanija je u ovom trenutku zemlja koja predsjedavaEvropskom unijom. Briselska birokratija ima istan~ane,razra|ene, pri tom efikasne mehanizme za{tite interesasvojih ~lanica; zbog toga je iskopavanje ratne sjekire -ukidanje neposlu{nog suda koji, eto, ne {titi interese RS-a, nego ganja tamo neku pravdu - u osnovi Dodikovaobjava rata Briselu. To jeste kanoniziranim,op}eprihva}enim evropskim standardima u segmentuvladavine prava.

Pobuna Tihomira Gligori}a, donedavnog direktoraGeodetske uprave Republike Srpske, protivzemlji{ne mafije i njenog pokrovitelja Milorada

Dodika, okon~ana je na jedini mogu}i na~in -brzopoteznim isklju~enjem Gligori}a iz ~lanstva Savezanezavisnih socijaldemokrata. U nagla{eno dramati~nim,ali nikako neutemeljenim, bezrazlo`nim javnim istupima

posljednjih dana, Gligori} nije ispoljavao strah od

isklju~enja iz ~lanstva stranke, {to je za sada bezbolna

sankcija - frka mu je da njega i familiju zemlji{mafija ne isklju~i iz ìvota. Ne bi bio prvi, vjerojatno

posljednji, iz potpuno istih razloga/motiva ubijen je usrBanje Luke prije 4-5 godina Milan Vukeli}, jo{ jeduzaludni borac-samoubica protiv terora Dodikovmafija{kih geometara-natur{~ika.

(Neka mi bude dopu{ten mali, osobni diskurs/uklointimna slabost, digresija, kako god ho}ete, u vezi Tihomirom Gligori}em. Prije bezmalo deset godina on

bio na ~elu Komisije Parlamenta BiH koja je trebaustanoviti zakonitost prislu{kivanja desetina lju

politi~ara, policajaca novinara... u tada najzajebanijaferi u dràvi, poku{aju dràvnog udara. To je oodvratna svinjarija koju je dizajnirao Paddy Ashdow

tada{nji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovinoperativno vodio kvislin{ko-kriminalni {tab u Federalnobavje{tajno-sigurnosnoj slu`bi. Predvo|en banalnoreplikom Bonnie and Clyde, ljubu{kim MisMuscolom Ivanom Vuk{i}em i njegovom pobo~nicom

pravom zaboravljenom zavodnicom Kristinom [ili}.parlamentarnoj istrazi koju je vodila Komisija na ~ijem

~elu bio, a koju je zatraìo/pokrenuo poslanik Lagumd`Zlatko, presudilo je dosljedno, principijelno, zakonsome|eno drànje predsjednika Komisije Gligori}Spasio nam je obraz i ~ast, a pri tom sprije~io hap{enju~estalo signalizirano preko Dnevnog avaza, a sna`

podràno od pravnih vedeta Stranke demokratske akciSulejmana Tihi}a i Seade Palavri}, prije svih. zaklju~cima Gligori}eve komisije traèna je odgovornoza razuzdano, nedemokratsko, civilno nekontroliranneukro}eno obavje{tajno podzemlje, doma}e i inozemnSada kada je na politi~koj i egzistencijalnoj vjetrometikada mu se prijeti smr}u, likvidacijom obitelji, ne moguda ne izrazim zahvalnost gospodinu Gligori}u u ime sv

`rtava tog monstruoznog politi~ko-obavje{tajn

SLOBODNA BOSNA I 24.10.206

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Najsrpskiji skup u novijoj povijesti Srbije, od Gazimestana do danas, odranje u frapantno civiliziranoj atmosferi, poruke su bile istovremeno i srpske europske, pedeset hiljada ljudi unutar i oko najvee dvorane na Balkanuupijalo je i odobravalo poruke iz govora predsjednika Srbije TomislavaNikolia (manje, blae, umjerenije) i lidera SNS-a Aleksandra Vuia(euforino, odobravajue).Ekonomija, vladavina prava, domokratija, tri sufiksacije na kojima nova vlast u Srbiji tu zemlju namjeravaju spasiti nemi-novnog propadanja i izvesnog nestajanja. ta je tu traio Dodik?

SUDSKI PREDMETI PROTIV POLITI^KIH LIDERA

NACIONALNA GRUPA PREDMETAPi{e: SENAD AVDI]

MILORAD DODIK: Ukinite sve sudove, da


7/68

vodvilja. S izuzetkom Zlatka Lagumdìje koji je, o~ito, stao uz boknjegovom dèlatu Dodiku. Rekoh i spasih du{u svoju!).

Znam zakon, i ne}u preko zakona, pa ubij me, govorio je usudnici okupacijskim nadle`nom sudiji i prisutnom

pisar~i}u David [trbac, Dodikov zemljak, u Jazavcu predsudom velikog pisca Petra Ko~i}a, napisanom prije skoro paokruglo stotinu godina. Dodik, pak, prije 4-5 godina kada jesakupljena solidna gra|a za pokretanje istrage protiv njega u

predmetu izgradnja zgrade Vlade RS-a, gdje su ustanovljenepronevjere, odokativno kazano od 100 miliona maraka, kaè da nepriznaje istragu dràvne policijske agencije, SIPA-e, ismijava se saTuìteljstvom Bosne i Hercegovine, bagateli{e i poniàva Sud BiH.To su nametnute, antidejtonske institucije i nemam potrebu, nitiobavezu da ih po{tujem, kaè {eretski. Pa, potom ozbiljno

priprijeti, hajdu~ki opako: Neka do|u, neka me poku{aju uhapsiti,vidje}emo kako }e pro}i. U me|uvremenu se protiv Dodikanagomilalo jo{ desetak sli~nih kriminalnih predmeta (jel se to zovegrupa nacionalnih predmeta?), a spisak sudskih du{mana se izdana u dan pro{irivao i nadopunjavao. Ha{ki sud je, to je ve}

poznato, antisrpski, Sud BiH je, a kakav bi druga~iji bio(!)muslimanski, pravosu|e u Srbiji, koje tako|er ne{to oko njega injegovih posli}a ~eprka, revan{isti~ko je i politi~ki obojeno, aOkru`ni sud u Bijeljini... Kakvi su to tek neprijatelji ustavno-

pravnog poretka Republike Srpske!?Mi smo, naravno za ulazak u Evropsku uniju, to nije sporno,ali pod odre|enim uslovima, laprda Dodik gdje god stigne, i kadaga se pita, a naro~ito kada ga se ne pita. Uslove }e, a ko bi drugi,

postavljati on, a ne Brisel.

Jadno ga je, mu~no, Dodika, bilo neki dan gledati u proklju~aloj

beogradskoj Areni na proslavi pete godi{njice dugoro~no, moì beskona~no vladaju}e Srpske narodne stranke. Najsrpskiji skupnovijoj povijesti Srbije, od Gazimestana do danas, odràn jefrapantno civiliziranoj atmosferi, poruke su bile istovremenosrpske i evropske, pedeset hiljada ljudi unutar i oko najvedvorane na Balkanu upijalo je i odobravalo poruke iz govo

predsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a (manje, blaè, umjereniji lidera SNS-a Aleksandra Vu~i}a (eufori~no, odobrvaju}e).Ekonomija, vladavina prava, domokratija, tri su fiksac

na kojima nova vlast u Srbiji tu zemlju namjerava spasneminovnog propadanja i izvesnog nestajanja. Govorilo se

poglavljima 23 i 24 u pregovorima s Evropskom unijodepolitiziranosti pravusu|a, prohodnijem i transparentnijem izbosudaca i tuìtelja. Dodik se krstio i lijevom i desnom, gledaoVu~i}a i evropsku kremu koja je do{la na skup Narodnjaka kao teu {arena vrata..

Prije godinu i pol dana lideri SNSD-a i SDP-a BiH DodikLagumdìja napravili su prvi ohrabruju}i koradogovaraju}i mehanizme budu}eg izbora tuìtelja, prem

kojima }e biti suspendirano Visoko sudsko i tuìteljsko vije}ebiti uklju~ena skup{tinska, parlamentarna, dakle strana~ma{inerija. Mo`da to nije bio prvi, ali jeste najva`niji signa

jednog i drugog da ih se evropski put ne ti~e ukoliko }e ga glediz zatvora!

P.S. Kaè mi neki dan prijatelj, amater-analiti~ar: Ne dirSenade, Dodika; Silajd i} u osam punih mandata ne bi ovako sjeRepubliku Srpsku, kako joj je dohako Mile u dva-tri isprekida(mandata). Neka ga Bog poìvi!


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJ

ja du{a smiri

KADA JE TIHOMIR GLIGORI] SPA[AVAO ZLATKA LAGUMD@IJUPrije deset godina parlamentarna komisija BiH kojom je rukovodio Gligori} oslobodila je optu`bi tajnih slu`bi tada{njeg, a i dana{njeg, lideraSDP-a da je planirao izvesti dràvni udar


8/68

ÊTVRTAK, 17. OKTOBARGlupo se, ponavljam to, ponijelo

Predsjedni{tvo BiH, odnosno @ELJKOKOM[I] i BAKIR IZETBEGOVI], kadasu odbili posuditi EMIRU KUSTURICIvojna materijalno-tehni~ka sredstva za

potrebe snimanja njegovog novog filma Namlije~nom putu. Lijepo bi bilo vidjeti da li}e u odjavnoj {pici filma reìser me|upomaga~ima filma napisati i Predsjedni-{tvo biv{e Bosne i Hercegovine. Pro~itaosam neki dan u njegovoj knjizi Sto jada i

pripovijetku Zagrljaj zmije prema kojojje Kusturica pravio scenarij za Mlije~niput. Ne znam {ta bih rekao, ni{ta mi tu nijejasno, ni zmije-otrovnice koje piju mlijeko,ni ribe koje se sva|aju sa ovcama, ni babe-toroku{e, ni àbe-kreketu{e... Nekada se uSarajevu taj umjetni~ki postupak, ànrzvao: Brat brata za guz fata...

PETAK, 18. OKTOBARNe znam od ~ega je, od kakve japije

pravljen MIRALEM PJANI]?! Bio samubije|en da }e u ve~era{njoj utakmiciRome protiv Napolija, tri no}i nakontrijumfa u Kaunasu i dva i po dana nakonodlaska u Rim iz Sarajeva, puna {aka brade

biti ako izbori mjesto na rezervnoj klupi.Me|utim, Mali princ iz Kalesije odigrao jevjerojatno najbolju utakmicu u ìvotu,gotovo sam sru{io Napolitance, utrpao dvagola, pretr~ao ne manje od 15 kilometara,nepogre{ivo dijelio lopte. Gledam u publiciDIEGA MARADONU i ne{to razmi{ljam:da je mali zeleni Argentinac u svojim

najzvjezdanijim nogometnim danimapro{ao u utorak iza pono}i kroz sarajevskogrotlo, dernek naj{ireg spektra, kroz kakav

je proletio Mire, ne bi ve~eras mogao usve~anoj loì sjediti, a kamoli odigratiovakvu veli~anstvenu poemu od utakmice!

SUBOTA, 19. OKTOBARDanas se razli~itim manifestacijama,

obilaskom mezara na Kova~ima, sve~animprogramom u Narodnom pozori{tu,obiljeàva deseta godi{njica smrti ALIJEIZETBEGOVI]A. [ta se promijenilo uminuloj deceniji? I sva{ta i ni{ta.

Ako promjenu duha vremena, prati-

mo kroz ~itulje, rahmetli stranice, uDnevnom avazu, onda u posljednjih desetgodina kamen na kamenu nije ostao. Uoktobru 2003. Avaz je {tampao specijalni

prilog, podeblji separat, sa posljednjiselamima predsjedniku Izetbegovi}u;svako ko je drào do sebe, ili svojefunkcije, karijere, oprostio se u to vrijemeod voljenog Vo|e.

U dana{njim Avazovim ~ituljama tek

dva posljednja selama Predsjedniku.Jedan od Udruènja Zelene beretke idrugi od Niska Karkelje. Koji, unato~

presudi na 15 mjeseci zatvora zbog kra|eautomobila, nije zaboravio svog prvog i

jedinog komandanta. Za razliku od hiljadadrugih, kojima je Alija mnogo vi{e valjao...

NEDJELJA, 20. OKTOBARNisam gledao sino}nje gostovanje

ZLATKA LAGUMD@IJE kod SENADAHAD@IFEJZOVI]A na FACE TV.Odnosno, jesam jedan fragment u

poluvremenu utakmice Real Madrid -Malaga.

(Intervju je trajao koliko i utakmica{panjolske Primere - sat i pol!?).

Danas vidim da ni{ta propustio nisam.Lagumdìja kaè da je prihvatio HDZ iDRAGANA ÔVI]A kao partnera u vlastitek kada je ôvi} odustao od tre}egentiteta. Kada je to bilo, niko ne zna.Sli~no vrijedi i za MILORADA DODIKA iSNSD. Samo predsjednik SDP-a ne vidinikakvu mogu}nost za koalicijski odnos sa@ELJKOM KOM[I]EM (on je bio mojstrate{ki projekat) i Demokratskom

frontom.Ni{ta novo, ni{ta {to nije milion putavi|eno. Najpreciznije je tu tanku liniju {tospaja i razdvaja definirao (kada je ve} sveovih dana u znaku te zemlje) brazilski

predsjednik iz 80-ih godina pro{logstolje}a TANCREDO NEVES: Nikadanisam imao prijatelja od koga ne bih mogaoda se odvojim, a nikada nisam imao nineprijatelja kojem ne bih mogao da se

pribliìm.

PONEDJELJAK, 21. OKTOBAR

Oni koji danas ne àle za SovjetskimSavezom nemaju srca, govorio je ne tolikodavno ruski predsjednik VLADIMIRPUTIN, ali dodao i da oni koji jo{ uvijekàle za Sovjetskim Savezom nemajumozga.

Ju~era{nja smrt JOVANKE BROZ,pored du`nog pijeteta, pra}ena je takvimpraskom jugonostalgi~arskih sentimenatada je to zasljepljuju}e i zaglu{uju}e!Jovanku su sklonili od Tita oni koji sudoprineli raspadu Jugoslavije, sa stotinutelevizija i portala iz regije docira njen

biograf @ARKO JOKANOVI]. Nego {ta -

da je prva dama bila adekvatno tretirana, da

su se njene rije~i pikale, Jugoslavija bdan-danas bila ìva, zdrava i uzbrdo brza

Jovanki Broz }e Vlada Srbije ispunèlju da bude sahranjena u Ku}i cve}a, tdo supruga Josipa Broza. Ba{ do u dlaisto kao u onoj {umadinskoj, morbidnzagrobnoj narodnja~koj budnici: UmDano, i ja }u umreti, pa }emo se u grovoleti/ Kroz sanduke pruì}emo ruke, jeddrugom govoriti muke...

UTORAK, 22. OKTOBARJELENA TOPI], tako se zove djevoj

iz Prijedora koja danima usred grada stopostojano kano klisurina, gleda i {uti. Nobazire se na prolaznike, ne doti~u je komentari, ni dobronamjerni, ni zli, njoj odli~no, njoj je jedino potaman u tosvijetu u kojem moè stajati i {utjeti. Kakfenomenalan performans, kakva ve

~anstvena, istan~ana, domi{ljena, otmjenpametna poruka. Marina Abramovi}bi vsada, da se toga dosjetila, osigurala se

besmrtnost u povijesti umjetnosti. JusHadìfejzovi} bi bio progla{en doìvotnog selektora Bijenala u Veneciji

U zemlji logoreji~nog brbljanja ni~ijnikakve rije~i ne govore o toj zemlji vi{e Jeleninog (kao ukopanog) stajanja

bezazlene, prkosne {utnje.

SRIJEDA, 23. OKTOBARAl Jazeera Balkan danima najavlju

prikazivanje dokumentarnog filma ROBkoji je PJER @ALICA snimio o odvratnobeskrupuloznom prevarantu, hoh{taplerkriminalcu, humanisti~kom opsjenaALMIRU ÊHAJI]U BATKU. SlobodBosna je u nekoliko brojeva argumentirno iskasapila, rastvorila ublehu o kamtarskom stradanju be{}utnog humanitarBatka (koji, neko mi re~e ovih dana, krstu dru{tvu mla|e ènske ~eljadi Mediteranu).

Ali, razmi{ljaju mastermindi na Jazeeri, ako ve} nas niko ne gleda, niti n

prati, za{to bismo mi morali i{ta ~ita

gledati, znati...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


9/68



([)IPA(K) FONDOVI

VjekoslavBevanda nikakone uspijeva

okupitientitetskepredstavnikeradi dogovora oIPA fondovimaPredsjedavaju}i Vije}a ministara BiHVjekoslav Bevanda ve} tri putabezuspje{no poku{ava organizirati

sastanak s predstavnicima entitetskihvlada, kako bi bila dogovorenauspostava IPA struktura za kori{tenjepredpristupnih fondova za poljoprivredui ruralni razvoj. Poziv je uporni Bevandaslao dràvnom ministru spoljne trgovinei ekonomskih odnosa Mirku [arovi}u,federalnom premijeru Nerminu Nik{i}ui njegovoj kolegici iz Banje Luke @eljkiCvijanovi}, entitetskim ministrimafinancija Anti Krajini i Zoranu Tegeltiji,te resornim ministrima poljoprivredeJerki Ivankovi}u Lijanovi}u i SteviMirjani}u. No, svi su do sada zakazanisastanci odga|ani, uglavnom iz razloga{to su predstavnici Vlade RepublikeSrpske navodno imali pre~eg posla.Dràvni je premijer Vjekoslav Bevandaplanirao da ponovno, narednog tjedna,poku{a okupiti kolege iz Federacije iRS-a, ali su suo~io s novim problemom- nije, naime, poznato tko }e za sedamdana biti ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH! (S.M.)

MINI MARKET

Evropska komisija }e sa preko dvijestotine miliona eura finansirati razli~ite

projekte iz oblasti visokog obrazovanja.Krajnji rok za podno{enje projekata bio je26. mart 2013. godine, a Evropskakomisija donijela je odluku o finansiranju171 projekta. Na sramotu i àlost na{eakademske zajednice i visoko{kolskog

obrazovanja u cijelosti, na konkursu kojje raspisala Evropska komisija nije pro{aoniti jedan projekat iz BiH! Utje{nanagrada je da su bh. univezitetpodizvo|a~i radova u sedam projekatakoje su dobili evropski univeziteti, a ~ijavrijednost prema{uje iznos od {et milionaeura. (M.F.

Evropska komisija nije

prihvatila niti jedan projekatakademske zajednice BiH

VISOKO OBRAZOVANJE NA NISKIM GRANAMA

Na trijumfalnom na-stupu pred vi{e od30.000 ljudi u beograd-skoj Areni, na proslavi

pete godi{njice Srpskenapredne stranke, ~elnik

ove stranke AleksandarVu~i} u jednoj rije~idefinirao je tri klju~na

prioritetna cilja Srbije -ekonomija, ekonomija iekonomija. Svoju

predanost ekonomskomrazvoju Srbije, Vu~i} jedokazao cijelim nizomkonkretnih poteza: ukratkom vremenu nakon

preuzimanja vlasti,uspio je angaìrati ozbi-ljan kapital iz Ujedi-

njenih Arapskih Emi-rata, a Vu~i}u pripadajui zasluge za savjetni~kianga`man uglednog ekonomiste Domi-niquea Strauss-Kahna, biv{eg predsjednikaMMF-a.

Ekonomski trendu BiH jednako nepovoljni kao i Srbiji, no uprkos toekonomija je gurnutasamo dno priorit

aktuelne vlasti u BDa je ekonomija u Bu vrhu prioriteta kaoSrbiji, lider vodevladaju}e partije ZlatLagumdìja zatraìo savjetni~ke usluge nkog poznatog ekonmskog eksperta, ugledom i uticajemme|unarodnim ekonmskim krugovima. NLagumdìji je priorivlastita politi~

karijera i zato angaìrao poznat

bri tanskog spdoktora Alastaira Campbella, koji }e savjetovati kako da popravi vlasnaru{eni politi~ki kredibilitet.

Aleksandar Vu~i}

VUI: EKONOMIJA, EKONOMIJA, EKONOMIJA;LAGUMDIJA: JA, JA, JA!

Vuia savjetuje ugledni

ekonomista DominiqueStrauss-Kahn, a Lagumdijuspin-doktor Alastair

Vjekoslav Bevanda


11/68

PRO ET CONTRA


PRAVNI (L)AKT

@estokautakmica dvijekandidatkinje za

upra`njenufunkcijupredsjednikaKantonalnogsuda SarajevoIzbor novog predsjednika Kantonalnogsuda u Sarajevu, nakon {to jedugogodi{nja predsjednica Begzada

Gavrankapetanovi}-Salihagi} ljetosoti{la u mirovinu, ozbiljno je posva|aosarajevske sutkinje i suce kojipretendiraju na njezinu funkciju. Poredsada{njeg vr{itelja du`nostipredsjednika sarajevskog Kantonalnogsuda Jasmina Jahjaefendi}a,najozbiljnije su kandidatkinje, ali isuparnice, sutkinje Dalida Burzi} iAdisa Zahiragi}. Prema tvrdnjamanjihovih kolega iz pravosu|a, sutkinjeBurzi} i Zahiragi} se ve} mjesecimautrkuju koja }e koju vi{e ocrniti. (S.M.)

MINI MARKET

LAMIJA TANOVI]

Profesor naPMF-u

DATo je model koji postoji u dostazemalja pa za{to ne bi i kod nas.Namirnice koje su vitalne za ivot

imaju ni u stopu PDV-a, da im setako snizi cijena, a proizvodi kojise mogu smatrati luksuzomimaju vi{u stopu. Za moj pojamovo je prihvatljiv i mnogo boljiprincip nego unificirana stopa zasve proizvode.

ALMIR TERZI]

NovinarOslobo|enja

DA/NEBojim se da politi~ke strukturenisu spremne u ovom trenutkuda izdrè bilo kakve korekcije.Jedinstvena stopa PDV-a imomogu}ava punjenje budèta itime finansiranje ogromnedràvne administracije.

IBRAHIMNADAREVI]

Poslanik uPredstavni~komdomu federalnogParlamenta

DAMi{ljenja sam da, kad su poreziu pitanju, cijeli sistem u BiHtreba izmijeniti i da ovajdosada{nji ne treba ovakoizgledati. Smatram da trebapove}ati stopu PDV-a na 22%a ukinuti npr. doprinose nazdravstveno osiguranje i mislimda bi ìvot bio jeftiniji.

MIRKO PULJI]

Profesor naEFS-u

DAJa sam zagovarao diferenciranestope prilikom razgovora zauvo|enja poreza na dodatnuvrijednost. Mi{ljenja sam da setada to instaliralo da bi nam bilopuno lak{e jer se taj model

zasniva upravo na tome daprehrambeni proizvodi, lijekovi,dje~ija hrana imaju ni u stopu, avi{u stopu da ima luskuzna roba.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

DAJa sam bio za to da se u po~etkuuvo|enja PDV stopa uvede vi{estopa da bi se postiglo pravednijeoporezivanje. Osnovne stvari sani om stopom PDV-a, a ostalesa vi{om stopom PDV-a.

ADMIR KAPOPredsjednikUdruènjaKupujmodoma}e

DAMi{ljenja sam da nam je vrijemeda ne{to mijenjamo i da bi punobolje bilo da se na luksuzne stvariuvede stopa preko 20% a da seosnovni prehrambeni proizvodi ilijekovi oslobode PDV-a.

byMARIOBRANCAGLIONI

SEDMIcNIPOGLEDUKRIVO

OGLEDALO

V

Podravate li prijedlog Jage Lasia da seuvedu dvije stope PDV-a, jedna od 20%

na sve proizvode a druga od 7 do 10%za hranu i lijekove?

Priredila: Ma{a ]osi}

Dalida Burzi}


12/68


13/6824.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

FEDERALNA VLADA TRO[I DVA MILIONA KM ZA KIRIJ

PRESKUPO RENOVIRANJEElektroprivreda BiHuskoro }e useliti u zgradu kojaje ranije bila namijenjena Vladi Federacije BiH


14/68


15/68



PRANJE KROZ GUSTO GRANJE

Poslovne banke, pozivajui se na vaee zakonske akte zemalja u kojimaposluju, od uprave Bosnalijeka trae podatke o vlasnicima investicionog fondaHadena SA registrovanog u Luksemburgu koji je postao vlasnikom 29,94 posto

dionica Bosnalijeka. Ovo pitanje nikada nisu postavile nadlene dravne ifederalne institucije, prije svih Finansijsko-obavjetajni odjel dravne Agencije

za istrage i zatitu, koji ignorie upumpavanje tridesetak miliona KM nepoznatogporijekla u privredne tokove nae zemlje

NAS I RUSA 30 MILIONA KMDABOGDA IM TREBALO ZA

BOSNALIJEKA

FINANSIJSKA (G)RUPAUkoliko se bankama ne odgovori na pitanje ko su vlasnici HadenaSA, Bosnalijekuprijeti blokiranje i zatvaranje ra~una u istim


17/68

Skoro godinu dana mediji u BiH

bezuspje{no poku{avaju do}i doodgovora na pitanje ko stoji izafamoznog investicionog fondaHadena SA registrovanog u

Luksemburgu, koji je postao vlasnikom 29,94posto dionica Bosnalijeka. Edin Dizdar,~lan jednog od dva nadzorna odbora Bosna-lijeka i zastupnik Hadena SA, jednom

prilikom je izjavio da su dva fizi~ka lica,dràvljanina EU-a, vlasnici tog inves-ticijskog fonda. S druge strane, prema do-

bro upu}enim izvorima, navodni vlasnikHadena je Rus Sergej Matvijenko, sinValentine Matvijenko, biv{e guvernerke

Saint Petersburga i predsjedavaju}e Fede-ralnog Vije}a Ruske Federacije, koji je i

jedan od najve}ih dioni~ara firme Imperia

Pharma. Kako zvani~ne i nadle`ne dràvne,a i federalne institucije, nikada nisu, atrebale su, postaviti identi~no pitanje, u

prvom redu to se odnosi na Finansijsko-obavje{tajni odjel dràvne Agencije zaistrage i za{titu (SIPA), to ekstremno va`no,zapravo krucijalno pitanje, postavile su

banke s kojima posluje Bosnalijek.

HADEN SA, PREDSTAVITE SEAmeri~ka Citibank, tre}a po veli~ini

banka u Americi, odnosno podru`nica tebanke u Moskvi kod koje predstavni{tvoBosnalijekaima otvoren ra~un, 11. oktobra

ove godine od rukovodstva Bosnalijekajezatraìlo da im se dostave podaci o vlasni-cima Hadena SA. Razlog za to je odre|eniset procedura vezanih za poja~anu kontrolu

banke koje moraju ispo{tovati, a koje suvezane za zakon o spre~avanju pranja


ÎJI JE BOSNALIJEK

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Banke iz SAD-a, Italije, Srbije s kojima poslujeBosnalijek pitaju ko je vlasnik Bosnalijeka; nijednu

finansijsku instituciju u BiH to ne zanima?!

EMAIL KORESPONDENCIJAPoslovne banke od uprave Bosnalijekatraèodgovor na pitanje ko su vlasnici investicionogfonda iz Luksemburga Hadena SA

Foto:MilutinStoj~evi}


18/68

novca i finansiranja terorizma. Pored toga,Citibank, kao ameri~ka banka, du`na je

po{tovati ameri~ki Patriot act. Patriot-ski zakon usvojio je ameri~ki Kongres2001. godine kao odgovor na teroristi~kenapade izvedene 11. septembra 2001.godine. Taj zakon, izme|u ostalog, za ciljima spre~avanje, otkrivanje i progon osobaza pranje novca i finansiranje terorizma.Dakle, po Patriotskom zakonu Citibank

je du`na provesti dodatne procedure kojegarantuju da ne postoje dioni~ari Bosna-lijekapovezani sa bilo kakvim kriminalnimaktivnostima. Citibankje od uprave Bosna-lijeka zatraìla poja{njenja, odnosno

podatke, o vlasnicima Hadena SA, a uko-liko im se ti podaci ne proslijede, Citibank}e biti primorana da prekine poslovnusaradnju sa Bosnalijekom. U emailu upu-}enom Bosnalijeku djelatnica CitibankMargarita Feshchuk navela je da }e i sveinformacije proslije|ene banci o dioni-~arima Hadena biti tretirane kao strogo

povjerljive.Me|utim, prvi zahtjev za poja{njenjem

ko stoji iza luksembur{kog investicijskogfonda Hadena SA stigao je prije polagodine, 7. maja od Societe Generale,Bosnalijekove poslovne banke u Srbiji.Po{to se u dostavljenoj dokumentaciji ove}inskim vlasnicima Bosnalijekapojavio iHaden SA, iz Beograda su od upraveBosnalijekatraìli izvod iz registra te firme.

Naime, nakon izmjena zakona o pranjunovca u Srbiji, banke su, izme|u ostalog,obavezne da ispitaju i utvrde vlasni~kustrukturu svojih klijenata. U emailu

upu}enom Bosnalijeku uposlenica SocieteGenerala Branka Joki} navela je da bancine}e biti potrebni detalji oko vlasni~kestrukture Hadena ukoliko se moèustanoviti da je taj investicioni fond

prisutan na nekoj od renomiranih svjetskihberzi. Kona~no, 7. avgusta poslovna bankaBosnalijeka u BiH Intesa Sanpaolo banka(ISP), a na zahtjev centrale iz Milana, oduprave Bosnalijeka tako|er je zatraìladodatne informacije o vlasnicima Hadena.Jedini odgovor na upite banaka koji jeuprava Bosnalijekamogla proslijediti bio jeda je investicijski fond Haden SA tajno

dru{tvo osnovano prema luksembur{kimzakonima. Ovakav odgovor definitivno nezadovoljava banke, niti bi ih zadovoljioodgovor o vlasnicima Hadena SA koji jesvojevremeno sindikalistima uputio EdinDizdar rekav{i kako su vlasnici Hadenatajni jer ko god u BiH ima para odmah se

proglasi lopovom, a ~lanovi familije budumu kidnapovani!?

ISTRAGE KOJIH NEMALogi~no je i o~ekivano da zastupnici

Hadena rade ono {to im {efovi kaù i

odobre. Me|utim, sasvim je nelogi~no da

nadle`ne dràvne i federalne institucijeignori{u upumpavanje tridesetak milionaKM nepoznatog porijekla u privrednetokove na{e zemlje. Naime, Haden SAdionice Bosnalijeka kupovao je preko

brokerske ku}e Eurohaus Zijada Bleki}a,~iji je uposlenik i Edin Dizdar. Ali, vi{e-milionske nov~ane transakcije izme|uEurohausa i Hadena SA koje su sedjelimi~no realizovale i preko ruskeSberbank, o~igledno niko nije kontrolisao.

Finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-etrebao je i morao je ispitati te suspektne

transfere i transakcije. Prvo, jer investicioni fond Haden SA reigistiranLuksemburgu, zemlji koja je prili~liberalna kad je u pitanju kontrola porijekfinansijskih sredstava. Drugo, jer transakcije vr{ene preko Eurohausa, sumnjive bokerske ku}e oko ~ijeg poslovansu ve} pokrenute neke predistra`ne radnDakle, po vrsti, po vr{iocima i po obimu transakcije trebale su imati obilje`suspektnih i kao takve trebale su bpredmetom provjere Finansijsko-obvje{tajni odjel SIPA-e, tvrdi na{ sagovrnik upu}en u ovu vrstu poslovanja, navde}i kako nov~ane transakcije vezane kupovinu dionica Bosnalijeka nisu jedisumnjive transakcije kojima se ne bavi,trebao bi, Finansijsko-obavje{tajni odjSIPA-e na ~elu sa Draganom Mumovi}eIna~e, prema tvrdnjama na{eg sagovornikMumovi} je kadar bra}e Mirka i Braôlovi}a sa Sokoca, vlasnika firmKaravan, koji su visoki funkcioneri SNSDi najbliì saradnici Milorada Dodikaisto~nom dijelu RS-a, i on ve} duè vrijem

{titi pera~e novca i ne istraùje sumnjitransakcije ~iji su nosioci i suorganizato

pojedinci bliski Dodiku i SNSD-u.

BIRA^, SLOBODANSTANKOVI], BIB BANKASumnjive transakcije Fabrike gliniBira~ u Zvorniku i{le su, izme|u ostalogpreko Djevi~anskih Ostrva, a za transakcije vi{egodi{nji interes pokazivaje Finansijsko-obavje{tajna jedinica Litvnije. Me|utim, po tom pitanju doskora nni{ta ra|eno, niti je ura|eno, tvrdi nsagovornik. On pretpostavlja da }e


PRANJE KROZ GUSTO GRANJE

Iz kruga Bosnalijeka iza{la je ovih dananova po{iljka lijekova vrijednosti 1,2 milionaKM ruskom distributeru Imperia Pharmu.Ugovor po osnovu kojeg je ova po{iljkaBosnalijekove robe upu}ena ImperiaPharmu, potpisao je Admir Ke{o kojiuop}e nije u radnom odnosu u Bosnalijeku.Vrijednost potpisanog ugovora i aneksa je11,5 miliona eura, a rok za realizaciju je dokraja ove godine. Niti jedna dosada{njaisporuka Bosnalijekovih proizvoda ImperiaPharmiu nije pla}ena, a prva isporukadospijeva na pla}anje polovinom decembrado kada }e Imperia Pharmiuvjerovatno bitiisporu~ena sva ugovorena koli~inaBosnalijekovih proizvoda. Dakle, postoji

opravdana bojazan da Imperia PharmBosnalijekunikada ne}e platiti isporu~enlijekove. Dalju isporuku Bosnalijekovihproizvoda Imperia Pharmiuu vi{e navratbezuspje{no je poku{ao da zaustavi jedaod dvojice v.d. direktora, [efik Handì}Prethodno je njegov dvojnik NedimUzunovi} raskinuo ugovor sa transportno{pediterskom ku}om Rhea Expressomzaklju~io novi sa firmom Duty [ped kojzavr{ava svu papirologiju vezanu za izvoBosnalijekovih proizvoda u Rusiju. Ina~evlasnici Duty [peda su sin i otac AmerDèmal Suba{i}, koji su u rodbinskoj vezsa kontroverznim biznismenom Senadom[ahinpa{i}em [ajom.

IMPERIJA UZVRA]A UDARACTransportno-pediterska kua Dutyped izvozi lijekove u Rusiju

HADENOV IGRAÊdin Dizdar, opunomo}enik Hadena i

uposlenik Eurohausa Zijada Bleki}a

HADENOV IGRAÊdin Dizdar, opunomo}enik Hadena i

uposlenik Eurohausa Zijada Bleki}a


19/68

Finansijsko-obavje{tajni odjel SIPA-e istragu oko Bira~amorati uklju~iti tek kau BiH krajem ovog mjeseca stignu litvansistraìoci. Isti ti istraìoci bavit }e sesumnjivim transferima propale BalkInvestment Banke (BIB) i njihovfinansijskim aran`manima sa kriminalnogrupom oko Fabrike glinice Bira~. A kve} spominjemo propalu BIB koja

promijenila naziv u Banka Srpske, Fina

sijska policija FBiH }e uskoro Kantnalnom tuìla{tvu u Sarajevu proslijedkrivi~ne prijave protiv lica odgovornih ilegalnu dokapitalizaciju Una bankestrane BIB-a.

Spomenimo i to da se Finansijskobavje{tajni odjel SIPA-e nikada nije poz

bavio ni poznatim slu~ajem Stankovi}Podsjetimo da je krajem marta 201godine Dodikovom saradniku iz oblagra|evinarstva Slobodanu Stankovi}vlasniku Integral inènjeringa, hrvats

policija oduzela na granici 450 hiljada euu gotovini!

Stankovi} novac nije prijavio ni carBosne i Hercegovine a ni Hrvatske, a ~injenida Stankovi} u torbi nosa dèparac od 4hiljada eura o~igledno nije bio dovoljan moMumovi}u i njegovom Finansijsko obavje{tajnom odjelu da pokrene bilo kak

provjeru, po samoj prirodi stvari, krajnsumnjive nov~ane transakcije Stankovi}a!


ÎJI JE BOSNALIJEKKO ]E KOME...

Milorad Dodik i njegovgra|evinac Slobodan Stankovi}

Foto:MarioIli~i}


20/68


21/68

fakulteta, Almedina Zuko i Velija Katica,profesori Veterinarskog fakulteta, MehmedJahi}, profesor Ekonomskog fakulteta, iAmar Nurkovi}, student druge godineEkonomskog fakulteta. Dodajmo tome da

je proces izbora ~lanova Upravnog odborau Senatu pro{ao bez ikakvih pote{ko}a, kaoi da je ubjedljivo najve}i broj glasovakolega dobio profesor Esad Durakovi}.

No, budu}i da u stanju prividne

autonomije sarajevskog Univerziteta kona-~ne odluke ne donosi struka (u susjednimdràvama Srbiji i Hrvatskoj u upravnimstrukturama dominiraju predstavnici akadem-ske zajednice) nego politika, Upravni }eodbor profunkcionirati u punom kapacitetutek kada se postigne dogovor unutar SDA.

Prema informacijama Slobodne Bosne,

na spornoj listi predloènih ~lano

Upravnog odbora Univerziteta Sarajenalaze se Azemina Njuhovi}, pomo}nikantonalnog ministra u Sektoru informatizaciju obrazovanja i nauke, njezkolega Sifet Kukuruz, pomo}nik minist


IZME\U POLITIKE I POLICIJMinistri iz SDA blokirali izbor ~lanova Upravnog odbora

sarajevskog Univerziteta jer za predsjednika nijepredloèn ugledni nau~nik Bakir Alispahi}

AKADEMSKA CRNA LISTARatni ministar policije RBiH, biv{i direktorbo{nja~ke tajne slu`be i politi~ar s ameri~kecrne liste bio je glavni favorit SDA na mjestopredsjednika UO Univerziteta Sarajevo


22/68

za visoko obrazovanje, i Adnan Dìndo,pomo}nik federalnog ministra za kulturu isport Salmira Kaplana. Pored predstavnikakantonalnog Ministarstva za obrazovanje,nauku i mlade i federalnog Ministarstva zakulturu i sport, kandidati za ~lanstvo uUpravnom odboru su i Osman Top~agi},{ef Odsjeka za Europsku uniju u Mini-starstvu vanjskih poslova BiH, i DobrilaGovedarica, izvr{na direktorica FondaOtvoreno dru{tvo, ~iji izbor nije upitan,ali jeste izbor predsjednika. Na tu jefunkciju nominiran Mevludin Meki}, {efKlinike za bolesti srca i reumatizma uKlini~kom centru Univerziteta Sarajevo i,navodno, ro|ak ~lana Komisije Rifata[krijelja, {to je izazvalo pravu pobunume|u nekolicinom sarajevskih SDA-ovacakoji su proteìrali posve drugog kandidata.Otkako je, naime, raspisan konkurs zaizbor ~lanova Upravnog odboraUniverziteta Sarajevo, kao glavni favoritza predsjednika slovio je Bakir Alispahi},koji je prije dvije godine promoviran udoktora nauka odbrane i sigurnosti. Nakon{to se, me|utim, ime nekada{njeg ministra

policije RBiH, direktora bo{nja~ke tajneslu`be i politi~ara s ameri~ke crne listenije na{lo na listi kandidata, njegove sustrana~ke kolege pritisle najprije ministraDamira Marjanovi}a, a potom ikantonalnog premijera Suada Zeljkovi}a.Marjanovi} je, u me|uvremenu, daoneopozivu ostavku na ministarsku funkcijui rije{io se problema, ostavljaju}a

premijera Zeljkovi}a, koji je preuzeo

rukovo|enje Ministarstvom zaobrazovanje, nauku i mlade, da se boriizme|u dvije struje u SDA.

POLICAJAC, OBAVJE[TAJAC,BIZNISMEN, DOKTOR NAUKAKako prijedlog imenovanja budu}ih

~lanova Upravnog odbora Univerziteta nijestavljen na dnevni red ni ovotjedne sjedniceVlade Kantona Sarajevo, sve su prilike danemu{ti Zeljkovi} ne moè na}i kom-

promisno rje{enje koje bi zadovoljilo iambicioznog dekana Prirodno-matemati~kogfakulteta Rifata [krijelja (koji otvoreno

proteìra Meki}a) i sveprisutnog, neuni{tivogBakira Alispahi}a. Problem je, po svoj prilici,

preba~en kantonalnom ministru stambepolitike êdomiru Luki}u, kojem je premijSuad Zeljkovi} prepustio rukovo|enMinistarstvom za obrazovanje.

Sada se, me|utim, postavlja pitanza{to je biznismenu, bogatom tajkunAlispahi}u, vlasniku Auto-ku}e AC Quattrstalo do mjesta predsjednika Upravnodbora sarajevskog Univerziteta, posebiako se zna da mjese~na naknada za ~lanstiznosi za njega mizernih 300 KM?

^lanovi Upravnog odbora Univerziteimaju {iroke ovlasti - izme|u ostaldonose op}e akte o unutarnjoj organizacijsistematizaciji radnih mjeseca, financijs

plan, usvajaju godi{nji obra~un, usmjravaju, kontroliraju i ocjenjuju rad rekto

iz domena financijskog poslovanjodlu~uju o kori{tenju sredstava ve}ih 100.000 KM. Uz formalne ovlasti, ~lanstu Upravnom odboru Univerziteta svaka

je i presti`na i vrlo utjecajna funkcijaakademskoj zajednici, no u slu~akandidata doktora sigurnosti BakiAlispahi}a ne treba isklju~iti ni konkret

poslovne interese. U tom se smislu krugovima njemu nesklonih strana~kkolega spekulira kako se poduzetAlispahi} prije kandidiranja za predsdnika Upravnog odbora rukovodio posdrugim motivima, odnosno, da je zaintresiran za atraktivnu lokaciju koja gransa njegovim auto-salonom u sarajevskonaselju Pofali}i. Zemlji{te na kojem trenutno nalaze ru{evni ostaci nekada{nkasarne JNA Mar{al Tito ustupljeno

pojasnimo, na kori{tenje i upravljansarajevskom Univerzitetu, odnosno Kam

pusu. Navodno bi Alispahi} na tu atraktivlokaciju rado pro{irio svoje nakon raizgra|eno poslovno carstvo, posebice jodranije postoji prijedlog da se, ka

pitanje raspodjele vojne imovine bukona~no rije{eno, zemlji{te dodij

studentskom Kampusu.


UNIVERZITET U SARAJEVU

Dosada{nji kandidat za presti`nufunkciju predsjednika Upravnog odboraUniverziteta u Sarajevu Mevludin Meki}poznat je jedino me|u kolegama lije~nicimau Klini~kom centru Ko{evo. Meki} je ro|enu Bijelom Polju (Crna Gora), ali je ve}i dioìvota proveo na Kosovu. Gimnaziju jezavr{io u Pe}i, Medicinski fakultet u Pri{tini,

a specijalizaciju iz interne medicine nMedicinskom fakultetu u Ni{u, gdje jposlije odbranio i doktorsku disertacijuDoktor Meki} je u Sarajevo do{ao tek prij

jedanaest godina, kada se zaposlio nKlinici urgentne medicine, ali je u relativnokratkom roku postavljen na mjesto {efKlinike za bolesti srca i reumatizma.

OD PRI[TINE, PREKO NI[A, DO SARAJEVAGlavni kandidat za predsjednikaUO Univerziteta Mevludin Mekiu BiH doselio 2002. godine

POSLOVNE I NAU^NE VEZEAuto-salon AC Quattronalazi se u neposrednoj blizini sarajevskog Kampusa, navodno je

atraktivna lokacija bila glavni razlog da se Alispahi} zainteresira za upravu Univerziteta


23/68

êlni{tvo SDP-a ulaè nadljudske

napore kako bi u fini{u~etverogodi{njeg mandata ponovoovladalo Federalnom televizijom.Za tu operaciju od najve}eg

partijskog interesa neposredno je zadu enDamir Hadì}, dopredsjednik SDP-a i dràvniministar prometa i komunikacija, koji je jo{

prije nekoliko mjeseci detaljno razradioscenarij ovladavanja FTV-om u tri koraka.

U prvom koraku, SDP bi preuzeokontrolu nad Vije}em Regulatorne agencijeza komunikacije (RAK), u drugom korakuVije}e bi smijenilo aktuelnu upravu RAK-a iimenovalo novu upravu odanu SDP-u, dok

bi u tre}em koraku nova uprava RAK-a,

razli~itim mehanizmima (kombinacijomucjena i nagrada), disciplinirala uredni~kikolegij FTV-a i dovela ga u vazalni(vazelinski!) status bespogovornogmedijskog egzekutora SDP-ove propagande.

Realizacija paklenog plana SDP-aneposredno je zapo~ela na posljednjojsjednici Vije}a ministara BiH na kojoj jeve}inom glasova izabrano novo,sedmo~lano Vije}e RAK-a, listomsastavljeno od partijskih poslu{nika skrajnje oskudnim kompetencijama u struci.

Drugi korak uslijedit }e za koji dan, nakonstituiraju}oj sjednici na kojoj }enovoizabrano Vije}e po kratkom postupkusmijeniti aktuelnu i imenovati novu upravuRAK-a bez ostatka odanu SDP-u.

Nakon toga uslijedit }e zavr{ni ~inpreuzimanja kontrole nad FTV-om, u

kojem }e nova uprava RAK-a kombinirati

instrumente pritiska i primamljivnagrada. Primjerice, RAK }e od direktoDèmala [abi}a traìti detaljan izvje{tajfinansijskom poslovanju FTV-a, od ~ega se [abi}u zalediti krv u ìlama, dok

istovremeno marketin{ku slu`bu FTVmamiti ponudom o pove}anmarketin{kog prostora. Nedavno je RAusvojio odluku da se komercijalogla{avanje ograni~i na ~etiri minute

jednom satu, a nova uprava RAK-a taj prostor velikodu{no pove}ati na ~ak minuta u jednom satu!

SDP ra~una i na punu podr{ku pritajepete kolone u redovima FTV-a (ZvoJuki}, Bakir Hadìomerovi}, MirHuski}...) koja bi u novom rasporedu snatrebala preuzeti kormilo javnog servisarazjuriti one koji se budu opirali novo

uredni~kom (jednopartijskom) kursu.


S K A N D A L N E D J E L J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Na posljednjoj sjednici Vijea ministara BiH poela jerealizacija paklenog plana SDP-a koji u tri koraka namj e

rava ponovo staviti pod jednopartijsku kontrolu FTV

SDP zapoeo operaciju preuzimanja kontrole nad FTV-om

OPERACIJA U TRI KORAKADopredsjedniku SDP-a Damiru Hadì}u Lagumdìja je povjerio specijalni zadatak ponovnog ovladavanja FTV-om



SLU^AJ GLIGORI]

STRPLJEN, SPA[ENTihomir Gligori}, biv{i ~lan

SNSD-a


25/68

Tihomir Gligori}, biv{i direktorUprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS-a (u daljemtekstu Uprava, op. a), ponovio jeu ponedjeljak pred Okru`nimtuìla{tvom u Banjoj Luci da ovimentitetom vlada zemlji{no-gra|evinska

mafija uz podr{ku partije na vlasti, odnosnoli~no predsjednika SNSD-a i RS-aMilorada Dodika. Gligori} je u svojstvusvjedoka pred Okru`nim tuìla{tvom uBanjoj Luci progovorio o onome o ~emu jeSlobodna Bosna ve} pisala, o kupovinizgrade za Upravu u Prijedoru od kontro-verznog biznismena i Dodikovog kumaBudimira Stankovi}a, vlasnika preduze}aTrgoprodaja.

UBISTVO BOMBOMNo, Gligori} se nije zaustavio na tome.

On je naveo da gra|evinsko-zemlji{numafiju organizirano vodi dvadesetak osoba,koje su spremne na sve samo da istina neiza|e na vidjelo. Prijete mi smr}u,ubistvom petogodi{njeg djeteta. Kakvi suto ljudi?!, izjavio je Gligori}. On je javnooptuìo ]anu Babi}, Aleksandra Deuri}a,Ljubi{u ]orsovi}a, Danijelu Domazet, dasu ~lanovi gra|evinske mafije i poru~io dane}e prestati govoriti uprkos prijetnjama. Uekskluzivnoj izjavi za Slobodnu BosnuGligori} kaè da je razo~aran {to slu~aj nijezavr{io na Specijalnom tuìla{tvu RS-a.Ovo tuìla{tvo jedino je nadle`no da utvrdi

organizirani kriminal (po zakonu, najmanje~etiri osobe koje protivpravno sti~uimovinsku korist, op. a), ve} preba~en naOkru`no tuìla{tvo koje nema tu nadle-`nost. @elio sam da argumentovano doka-èm postojanje zemlji{no-gra|evinske ma-

fije, koja je jako dobro organizovana. Ali ida vidim da li je Specijalno tuìla{tvosposobno da iznese samo ovaj slu~aj, nagla-{ava Gligori}, sada ve} biv{i ~lan SNSD-a.

Na{ sagovornik dodaje i da je razo~aranpona{anjem policije: Direktor policijeGojko Vasi} mi je rekao da prijavimprijetnje nadle`noj stanici policije. Ovdje

nisam samo u pitanju ja, jer ja samo~ekivao ovako ne{to, ali prijete da }e mubiti cijelu porodicu. A svi znamo kako zavr{io Milan Vukeli}. A Milan Vukeli}ubijen bombom, koja mu je podmetnu

pod auto i aktivirana u banjalu~kom naseStar~evica, samo stotinjak metara dalje naselja koje je izgradio sin êde Savi}


OÊKIVANA REAKCIJA SNSD

Tihomir Gligori} za SB: @elio sam da argumento-vano dokaèm postojanje zemlji{no-gra|evinske mafije,

koja je jako dobro organizovana

Nakon ubistva Milana Vukelia jasno je da je Dodikova zemljina mafijaspremna protivnike slati pod zemlju; TIHOMIR GLIGORI, bivi lan SNSD-a,

svojstvu svjedoka pred Okrunim tuilatvom u Banjoj Luci progovorio je oonome o emu je na magazin ve pisao

Ubica Milana Vukeli}a, koji je godi-nama pri~ao o ovome {to danas javno

iznosi Tihomir Gligori}, nikada nije prona-|en. Vukeli} je ubijen prije {est godina, advije osobe koje su bile s njim uautomobilu ostale su invalidi. Jedna od njih- bez obje noge.

Jo{ za ìvota, pokojni Vukeli} je tvrdioda ga konstantno maltretira policija RS-a.âk je svojevremeno optuìo da su gaprilikom jednog od mnogih privo|enja,maltretirali na~elnik Uprave kriminalisti~kepolicije Dragi Milo{evi} i tada{nji sa-vjetnik u MUP-u RS-a Mile [u{ljik, biv{isavjetnik biv{eg ministra unutarnjihposlova RS-a Stanislava â|e i ratni

komandant jedinice Orlovi Grme~a.Godinama je [u{ljik bio ~lan obavje{tajnihagencija RS-a. Nakon toga, zvani~no seuhljebio u MUP-u RS-a. [u{ljik se uizvje{tajima obavje{tajnih agencija spomi-nje kao pomaga~ pri bjekstvu BojanaGuduri}a i @eljka Milovanovi}a,osumnji~enih za ubistvo vlasnika hrva ts-kog Nacionala Ive Pukani}a.

Uglavnom ga opisuju kao osobu iza

koje ostaje krvav trag. Navodno, trenutnoìvi u Srbiji, a prije nekoliko sedmic

primije}en je u dobojskom kafi}u gdje jepijan mahao pi{toljem.

KO JE UBIO MILANA VUKELI]AUbistvo pod pokroviteljstvompolicije RS-a

AFERA TIHILEAKS

Pi{e: NA\A DIKLI]


26/68

direktora banjalu~kog Zavoda za izgradnju(ZIBL), na ~iji je kriminal Vukeli}godinama upozoravao. No, odmah potomuslijedila je o~ekivana reakcija SNSD-a.

UPITAN DOKTORATU saop}enju za javnost predsjednika

ove partije Milorada Dodika navodi se daGligori} laìma skre}e pa`nju sa sebebjeè}i od sopstvene odgovornosti. Dodik

je ustvrdio da je Gligori} bio direktorUprave sedam godina i da Gligori} imala`ni doktorat. Me|utim, pitanje je za{to jeDodik, odnosno njegova stranka dalamandat ~ovjeku sa upitnim doktoratom(~iju je kopiju sa Univerziteta Magen uMoskvi Slobodna Bosna objavila mnogo

prije nego {to je Gligori} postao direktor)?!Gligori} odmah demantuje svog

nekada{njeg strana~kog {efa: Prvo, janisam direktor uprave sedam godina, ve}sam bio direktor pet godina i tvrdim da mojdoktorat nije upitan. Ako jeste, Dodik minije trebao povjeriti tako odgovornufunkciju. Dalje, ja sam prvo razgovarao oproblemima sa kojima sam se suo~io ~imsam sjeo u direktorsku fotelju unutar partijei sa samim Dodikom. Kada sam vidio da odtoga nema koristi, podnosio sam krivi~neprijave i pisao policiji, {to sam i dostavio nakraju medijima. A, kada sam vidio da ni od

toga nema ni{ta, javno sam istupio sasaznanjima o gra|evinskoj i zemlji{nojmafiji, o Dodikovim kumovima iprijateljima. Gligori} je bio dugogodi{nji~lan i jedan od osniva~a Socijalisti~ke

partije. Godine 2006. pre{ao je u SNSD.Ipak, nezvani~no saznajemo, Gligori}

ve} razmi{lja o osnivanju sopstvestranke. Na{i izvori tvrde da bi nju ~innezadovoljni ~lanovi SNSD-a, nezdovoljni ~lanovi njegove biv{e strankeSP-a, ali i ~lanovi drugih opozicion

partija, tako|er nezadovoljni postoje}stanjem u sopstvenim strankama.


SLUÂJ GLIGORI]


27/68



PROJEKAT STOLJE]A SREDNJA DRINA

TRI PUT MERI,JEDNOM SECI

Dodikov koordinator za pregovoresa Italijanima je ILIJA IVI],

raspopljeni me|unarodni kriminalac,kojeg je ~ak i Radovan Karad`i}tokom rata proku io i protjeraosa Pala kada se predstavljao kaoBerlusconijev prijatelj!!!

NA DRINI

PREVARA

DODIKOV POSAO STOLJE]Predsjednik RS-a Milorad Dodik priznao je sa dvgodine zaka{njenja da realizacija projekte SrednDrina nije mogu}a bez suglasnosti institucija B


29/68


30/68


31/68



ALASTAIR CAMPBELL

JA SPIN SAM TVOJ, ZLATKO

DOKTORE,

TA MI JE?!Mo`e li Campbell, najpoznatiji spin-doktor

(medijski manipulator) na svijetu, pomo}i u spa{avanjuugleda SDP-a i njegovog lidera Lagumd`ije


33/68


34/68


35/68


36/68


37/68

minom sklopila ugovor o kreditu 29. aprila2008. godine, potom drugi 21. augusta2009. godine, te tre}i - 30. novembra 2012.godine.

Alumini su bili dva dana blokirani svira~uni, a potom je preduze}e, nakon àlbe,nastavilo sa radom.

UKINITE PRAVOSU\E!No, sve se ovo de{avalo dok su pre-

mijerka RS-a @eljka Cvijanovi} i ministarfinansija RS-a Zoran Tegeltija otvarali jo{

jedno, novo, predstavni{tvo RS-a u Washin-gtonu... I oni su bili zaprepa{teni presu-dom, pa su poru~ili da }e se njome hitno

pozabaviti nakon {to se vrate sa puta. RSjo{ ~eka kakvu }e odluku donijeti.

No, zato je predsjednik RS-a MiloradDodik hitro reagirao!Razmi{ljam da ukinem sud uBijeljini, izjavio je Dodik, stavljaju}i naznanje svima da je njegova predsjedni~kafunkcija vi{a od zakonodavne i sudskevlasti RS-a.

No, Dodik je zaboravio da je upravo ondoveo litvansku mafiju, kako je ministarTegeltija nazvao biznismene iz zemlje kojisada predsjedavaju Europskom unijom, jo{za vrijeme svog prvog mandata.

UKIO grupa je prvo poku{ala kupitiFabriku glinice Bira~ za vrijeme prvogmandata Milorada Dodika (1998.- 2000.),ali nije stigla, jer je u me|uvremenu Dodikoti{ao sa funkcije, ali on ih je doveo kao

potencijalne investitore preko kredita,naravno nenaplativih, od UKIO banke.

RS je nakon njegovog odlaska ve}djelimi~no ustupila Bira~ Litvancima, jernije imala novca da vrati kredite.

Potom dolazi Vlada Mladena Ivani}a, anakon nje ona Dragana Mikerevi}a koja je idala povlastice Litvancima, koje su samo

produène ponovnim dolaskom na vlastSNSD-a 2006. godine.

Tek prije osam mjeseci, kada je stigao

revizorski izvje{taj, @eljka Cvijanovi}


ATROFIRANJE BIRA^-KOG TIJEL

Hoè li budèt RS-a doìvjeti financijsku propast poputDodikovog dugogodi{njeg partnera, litvansko-ruskog

tajkuna VLADIMIRA ROMANOVA?!

DODIKOV BANKETU LITVI - STIGLI RAÛNI

POSRNULI LITVANSKO-RUSKI OLIGARHVladimir Romanov, ostavio je pusto{ iza sebe

NEIZVJESNA BUDU]NOSTBira~ A.D. Zvornikvezuje za sebe sudbinu nekoliko hiljada radnika iz ove regije


38/68


39/68


40/68


41/68


42/68

Jovanka Broz za vrijeme 28-godi{njebra~ne idile s Titom ìvjela je kaokraljica, me|utim sa ovog svijetaoti{la je gola ko pi{tolj. Te{kozdravstveno stanje, u kojem seposljednjih nekoliko mjeseci nalazila, nijenatjeralo dràvnu komisiju da ubrzaostavinski postupak, kako bi za ìvota unasljedstvo dobila ne{to od Titove zaostav-{tine. Tito nije imao nepokretnu imovinu, asve {to je pripadalo njemu i Jovanki ~uvalose u sefovima Narodne banke Srbije, koji suotvoreni prije nekoliko mjeseci. Iako jeTitov sef iz kojeg je ona potraìvala svojeli~ne drogocjenosti otvoren jo{ u aprilu i

nadle`ni popisali sve stvari, Oliver Anti},predsjednik dràvne komisije koju je ovlas-tio predsjednik Tomislav Nikoli}, pred smrtTitove udovice, tvrdio je da sudski vje{tak

jo{ nije sa~inio kompletan nalaz.Anti} je ovih dana izazvao pometnju

svojom izjavom da biv{a prva dama SFRJnema {ta da o~ekuje, jer gotovo sve stvari usefu pripadaju Kara|or|evi}ima, {tonavodno dokazuju signature i pe~atiKara|or|evi}a.

U sefu gotovo svaka stvar nosi inicijaleili pe~at kraljevske porodice Kara|or|evi}.To nije nikakav Titov sef! Pa tamo jeru~ni sat kralja Aleksandra sa ugraviranimnjegovim imenom. Zato je dobro {toKara|or|evi}i èle da se uklju~e u ostavin-sku raspravu i traè uvid u to {ta se u sefunalazi, rekao je Oliver Anti}.

Nakon otvaranja sefa u medijima su sepojavile spekulacije da je u njemuprona|eno 30 kilograma zlata KraljevineJugoslavije, koje je nestalo tokomDrugog svjetskog rata i oko 150 predmeta s

dragim kamenjem porodice Kara|or|evi}.Navodno, rije~ je o 14 vre}a, u kojima su iposebno vrijedna ulja na platnu, ostala izaposljednje jugoslovenske i srpske dinastije.Prema drugoj varijanti u sefu je pohranje-no 11 vre}a sa posljednjih {est Brozovih

plata, njegovim autorskim honorarima,nakitom i zlatom.

Ubrzo nakon Anti}eve izjave Prvomosnovnom sudu u Beogradu stigao je podne-sak nasljednika Kara|or|evi}a, koji prvi putna ovaj na~in traè da vide {to se nalazi u~uvenom depozitu 555, poznatijem kaoTitov sef, i èle da u~estvuju u ostavinskom

postupku, jer su iz medija saznali da imastvari koje pripadaju dinastiji Kara|or|evi}.

JOVANKIN SPISAKTitova udovica je za ìvota podnijela

nekoliko podnesaka sudu sa spiskom svojeli~ne imovine, me|u kojima se, osim naki-ta, nalaze skulpture, slike, vaze, tepisi,knjige, pet automobila iz garaè Belogdvora i dva vozila iz garaè na Brionima.Tvrdila je da je najve}i broj stvari iz rezi-dencije u Uì~koj 15 bio njen i Brozov,ste~en u bra~noj zajednici, kao i da je nakiti poklone dobila na vjen~anju od kumova i

prijatelja, a ne kao predsjednikova supruga.Govore}i o ostavinskoj raspravi i o

stvarima koje su bile njene, a koje su,navodno, pripadale Titu, posebno bi sezaàrila kad se radilo o nakitu.


TITOVO I JOVANKINO BLAGO

Jovankino nasljedstvo i nasljedstvoTitovih potomaka oduzimaju

Tomislav Nikoli} i Kara|or|evi}i

Smrt JOVANKE BROZ nakratko je u sjenu bacila njenu dugogodinju ogorenuborbu oko ostavtine Josipa Broza Tita; PERO SIMI, Titov biograf, za na listobjanjava kako aktuelni dravni vrh Srbije Jovanku Broz i Titove potomke

ostavlja bez nasljedstva tako to imovinu Brozovih proglaava blagomKARAOREVIA

SRBIJANSKO ÊRUPANJEIMOVINE BROZOVIH

Pi{e: MIRHA DEDI]


43/6824.10.2013. I SLOBODNA BOSNA

TAJNA SEFA 555

ODLAZAKPOSLJEDNJESIMBOLASFRJAktuelna

srbijanska vlastispunila jeposljednju eljuTitove udovice bude sahranjenpored svog mu`ali je ostavila beTitovognasljedstva


44/68

Kako ènski nakit i ukosnice mogu pri-padati Titu?! Ali, ko te pita, ti silnici su svemogli, pa i da Tita takvom jednom neshva-tljivom pri~om unize. Ne samo mene daoplja~kaju, oni su tom laì i njega ismejali.Tu se na tom spisku nalazi i nakit koji jemeni dao car Etiopije Hajle Selasije,

pri~ala je Jovanka.Kada je Nikoli}ev savjetnik Anti}

objavio da ni{ta iz Titovog sefa zapravo inije Titovo, kod Brozovih nasljednika

zavlada je nevjerica. Zaprepa{ten je i Titovbiograf, publicista Pero Simi}:Nakon toliko godina neizvesnosti,

naga|anja i propusta Titov sef se otvara bezprisustva sudija. To nigde u svetu nema!Sumnju, u najmanju ruku, izaziva sve {to seoko toga radi. Prosto tu ni jedan korak nije~ist ni ~estit. Meni je vrlo neobi~no da seuop{te kabinet predsednika Srbije Nikoli}au to ume{ao. Nije mi jasno po kom osnovui zbog ~ega. Ta stvar je u isklju~ivojnadle`nosti suda, a oni su svojom

procedurom prakti~no isklju~ili sud. Kadaje tro~lana Nikoli}eva komisija otvarala

sef, nije zvala predstavnike suda, predkojima se vodi postupak. To je jedinstven

primer u modernom dobu u civilizovanimdràvama. I taj posao, zamislite, ne vodi

predsednik Srbije nego je to dao vojnomsavetniku Oliveru Anti}u koji je poznat pozloglasnom Zakonu o univerzitetu iz 1998.godine kada je nekoliko desetina profesora

beogradskog Univerziteta izba~eno na ulicuzato {to nisu bili politi~ki podobni. To je

bio jedan od najve}ih gafova Milo{evi}-evog reìma i on je trajno posva|ao srpskuinteligenciju sa Milo{evi}em. E, ba{ taj

Anti} je bio tvorac tog zakona. Titova

zaostav{tina i ceo galimatijas oko toga naneki na~in je istovremeno pokazatelj kolikosmo mi nezrelo demokratsko dru{tvo, isti-~e za na{ list Simi}.

Po njegovom mi{ljenju, na Titovo blagopravo imaju i biv{e jugoslovenske repu-blike.

Pokloni stranih dràvnika koje su Titoi Jovanka dobijali po svetu ne mogu biti

predmet deobe naslednika jer skoro svepoklone koje je Tito odneo u svet platila

dràva Jugoslavija. Prema tome, dràvamora da raspolaè onim {to je platila kaopoklon, kao i darovima koji su uzvra}enina te poklone. Ukoliko dràva ne{to od te

Titove zaostav{tine preuzima, logi~no bilo da u to budu uklju~ene sve dràbiv{e Jugoslavije.

Mo`da je upravo to razlog zbog kojegTitovo blago po nalazu tro~lane komis

progla{eno imovinom Kara|or|evi}a.Jedna od najve}ih intriga oko

imovine je sada {to se pojavljuju Kar|or|evi}i koji nisu ni znali da ta imovi

postoji. To samo govori da je ta imovibila zaista velika, impresivna i da oni ni

1941. godine izneli onoliko koliko pri~alo. Ja sam u Titovom arhivu na{ao su 1945. godine Crnogorci u manastiOstrog na{li zlato koje kralj kada



DVOJAC ZA KONFISKOVANJE TITOVOG BLAGAUvid u Titovu zaostav{tinu ima samo Oliver Anti}, povjerenik Tomislava Nikoli}a

TITOVOJ LJUBIMICI ODUZETO BASNOSLOVNO BOGATSTVO: Nakon tolikogodina neizvesnosti, nagaanja i propusta Titov sef se otvara bez prisustva sudijaTo nigde u svetu nema! Sumnju, u najmanju ruku, izaziva sve to se oko toga radi

Prosto tu ni jedan korak nije ist ni estit


45/68


46/68

od Jovankinog advokata Tome File dobila iobjavila popis stvari koji je 1982. predo~entada{njem dràvnom vrhu kada je, gotovodvije godine poslije Brozove smrti,odlu~eno da se zlato deponuje u sef

Narodne banke.U informaciji koja je 28. juna 1982.

godine dostavljena Predsjedni{tvu SFRJ,navodi se da je Narodnoj banci izme|uostalog prepu{teno: zlato u polugama i u

prahu, u ukupnoj teìni od 29,366 kg; zatimvi{e od dvije i po hiljade velikih i malihzlatnika; potom 149 predmeta od zlata, bril-

janata i dijamanata koji su pripadali porod-ici Kara|or|evi}; predmeti od zlata i drugih

plemenitih metala koji su poslije rata uzetiiz trezora Narodne banke Jugoslavije; zatimvi{e od 26.000 dolara i 36.000 tada{njihnjema~kih maraka.

Poslije 31 godine, otvaranje takozvanihBrozovih sefova traìo je Prvi osnovni sudu Beogradu, pred kojim se vodi ostavinskarasprava izme|u Brozovih nasljednika.Ovaj sud je krajem 2012. uputio zahtjevKabinetu predsjednika Srbije Tomislavu

Nikoli}u da, kao pravni nasljednik neka-da{njeg Predsjedni{tva SFRJ, omogu}iuvid u sadràj sefova. Upu}eni izvori tvrdeda je Nikoli}eva Komisija iza{la iz okvirasvog mandata angaùju}i sudskog vje{taka

bez naloga suda.Nasljednici Broza su, kako tvrde njihovi

advokati, prili~no ogor~eni zbog toga {to sekrije {ta je u sefovima. Oni se pitaju da liobijanje Jovankine ku}e, 20 dana prije nego{to je depo u Narodnoj banci otvoren, imanekakve veze sa ostav{tinom. Jer, po

rije~ima Jo{ke Broza, Titovog unuka, u vilina Dedinju bio je i spisak stvari koje su uzeteiz Uì~ke, gdje su ìvjeli Tito i Jovanka, uno}i kada je ona prinudno iseljena.

Tajna Titovog sefa mogla bi odvestipredsjednika Srbije Tomislava Nikoli}a naSud, i to po tu`bi nekih od ~lanova porodiceBroz.

Titovi nasljednici tvrde da je TomislavNikoli} prekr{io Ustav Republike Srbije,koji garantuje apsolutnu autonomiju pravo-su|a, jer je formirao Komisiju kojoj je daosudsku ingerenciju i koja }e otvoriti privat-ni sef. Tako|er je prekr{io i Evropsku kon-venciju o ljudskim pravima.

Ostavinska rasprava Brozovih po~ela je

krajem 1983. na zahtjev @arka Broza, Titvog sina, i u njoj u~estvuje, pored Titoudovice Jovanke i sina Mi{e, ~etve@arkove djece - Zlatica, Jo{ka, SvetlanaEdvard.

Pero Simi}, kaè da je dug spisak onkoji bi mnogo toga u~inili kako bi dokopali neprocjenjivog blaga:

Poznata je, recimo, ~injenica da je njgov orden Suvorova, koji mu je dao Staljsvojevremeno procenjen na nekoliko mion dolara. I to na milion onda{njih dolakoji su danas mnogo ve}a cifra. Pa on

li~ni poklon od Staljina, sablja stanekoliko vekova. Govorimo o sablji najvrednijim sibirskim dijamantima komu je jo{ 1944. godine doneo Milov\ilas. Ona je, tako|e, basnoslovne vrenosti. Pa egipatski dar iz ~etvrtog veka pnove ere. Tito je imao stotinjak najvrednijordenja opto~enih dijamantima i briljatima. Ordeni bi morali da budu li~ne stvi treba da bude predmet deobe. Jovankinaslednice su njene sestre Nada i Zora.obzirom da su sestre pred smrt stalno bilenjom, pretpostavljam da je testamenapravljen, samo je pitanje {ta }e odlu~

savjetnik Anti}.



Profesor Oliver Anti}, savjetnik Tomi-slava Nikoli}a koji odlu~uje o sudbiniTitovog blaga, nedavno je odrào tribinuna kojoj je kritikovao Ha{ki tribunal kojisudi bolesnom Ratku Mladi}u.

Ratko Mladi} je potpuno bolestan~ovek. On govori isklju~ivo o pro{losti, osvojoj majci, onome {to se doga|alo pre30 godina, ~esto govori o svojoj }erki kaoda je ìva, da bi se u nekom trenutku vra-tio u stvarnost, ali vrlo kratko. Svi koji ga

znaju u Ha{kom tribunalu, a neki su prove-li ceo ivot sa njim, ~itav rat, a bili i pre togau vojsci sa njim, svi do jednoga su rekli dato uop{te nije isti ~ovek. Kaù da to nijeRatko Mladi}, ve} bolestan ~ovek kojinema mogu}nost rasu|ivanja. E, to je liceHa{kog tribunala, kazao je Anti}.Podvla~e}i da su Srbi dobili vi{e od 1.000godina robije, on je objasnio da zajedni~kizlo~ina~ki poduhvat nije ni{ta drugo negoigra Tribunala.

KO JE NIKOLI]EV SAVJETNIKOliver Anti, pored Karaorevia,titi i brani i Ratka Mladia

TRI DECENIJE OSTAVINSKOG SPOTitovo blago iz sefa 555 pripa{}e, izgledaKara|or|evi}ima


47/68


48/68


49/68

pod mnogim imenima i maskama,hiljadama godina unazad. Mitska, ta~nijemonomitska supstanca u pesni{tvu i ìvotuDu{ka Trifunovi}a, jeste jedan od mogu}ihodgovora na va{e pitanje. Tat tvam asi,kaè ona svevremena indijska formula. To

jeste to, obja{njava Milo{ Zubac.îtavu jednu deceniju Zubac je

istraìvao, pripremao i pisao doktorskudisertaciju Poetika Du{ka Trifunovi}a.Interesovalo nas je i sa kojih je sve izvora ukanticu to~io podatke o njemu. Nije

posredi malo vremena - o celoj deceniji jere~, ako po|emo od poku{aja da prijavimmagistarsku tezu s jednom uòm temom iz

pesni{tva Du{ka Trifunovi}a, a do|emo dosame odbrane doktorske disertacije onjegovoj poetici, deset godina kasnije.Trebalo je prepoznati trenutak, osvojiti,

pridobiti skepti~ne profesore na Odseku zasrpsku knjièvnostu Novom Sadu. Bilo jeonih koji su se ùstro protivili mojojnameri, gotovo da su se na{li uvre|enim {toneko dolazi s takvom idejom, a bilo je ionih koji su bili blagonakloni i spremni za

jednu vrstu akademskog rizika. Prvi su

manifestovali uhodane predrasude onajpevanijem pesniku srpskog jezika, adrugi su pokazali da nemaju zakop~an um.Studiju sam pisao na mahove, kada samuspevao da odvojim vremena i prona|emsamo}u za rad. Doga|alo se da nekolikomeseci u nizu pi{em kao u vru}ici, a potomda jednako dugo boravim u sniènojstvarala~koj temperaturi. Trajalo je to dvegodine. Tre}u sam godinu ostavio zaobavezno mirovanje rukopisa, kako bihmu se vratio osveènog vida, ~istog srcai nezavatrene glave. Izvori su bilimnogostruki. Znao sam pesnika li~no i

imao sasvim dovoljno vremena da ga ~ujemi da pribeleìm utiske u svoje se}anje,

pogotovo kada smo se sretali unovosadskom pesni~kom klubu Instel.

Nisam morao da ga zami{ljam, bio jeuveliko prisutan u mom ìvotnom iskustvu.Znao sam i one koji su Du{ka poznavali dokosti. Preko toga, pitanje je koliko ga je

bilo ko zaista znao i razumeo. Svaki je~ovek tajna za sebe, a kamoli oni {to se

bave umetno{}u na nivou majstora. Svi smoprihvatali Du{ka upravo onakvog kakavnam se on sam i po svojoj volji

predstavljao. Dabome, iza svake predstavepostoji jo{ ne{to, neuhvatljivo, aosetno, jo{ jedan sloj ili~itavo blago slojeva. Tru-dio sam se da ih {to vi{eregistrujem i imenujem, ada pri tom ni{ta ne odu-zmem od magi~ne celine

pesnikove li~nosti. Od-gonetao sam tako da neoskrnavim lepotu za-gonetke. Naposletku,imao sam njegoveknjige pred sobom injegovu neveliku,ali veoma vrednurukopisnu zaosta-v{tinu. Deo tihmanuskripta uvrstiosam u knjigu. îtanjerukopisa bilo je

posebno dragoceno zamene budu}i da sam

pesnika drào gotovo

za ~lana porodice,veli na{ sagovornik.

MONOMITSKA SUP-STANCAMilo{ev otac Pero

Zubac bio je Du{kov kole-ga i prijatelj, i uop{te nijesukob interesa to {to ga jeu svom radu citirao, ve}naprotiv, interes za svenas koji volimo i

po{tujemo Trifunovi}a: Du{ko Trifunovbio mi je pesni~ki stric. Mom ocu bio je kbrat, poput Miroslava Anti}a. To je bstvarala~ko i ìvotno pobratimstvo, praujevi}evsko. Tako sam ja umetni~odrastao i sazrevao uz oca i pesni~stri~eve - Miroslava Anti}a i Du{Trifunovi}a. Pero nije èleo da preodvuti~e na mene, takva je njegova roditeljsi ljudska priroda. Ostavio mi je pu

slobodu, ali bio je uvek spreman porazgovaramo o Du{ku. Umeo je tada mi diskretno napomene ne{to iz Du{ko


PLAMEN PRO\E A PEPEO TRAJE

NA NJEGOVOM

PUTUDu{ko Trifunovi},genijalaniregionalnipjesnik


50/68


51/68

blagovremeno odrekao Du{kovog opisme-njavanja estrade. Trifunovi}eve pesmezavr{ile su odavno u narodnim pesma-ricama i kolektivnom pam}enju, i mojezanimanje nije bilo usmereno na muzi~kiaspekt i kvalitet njegove primenjene lirike,zato {to tu odavno postoji konsenzus o

pesnikovoj vrednosti i njegovim dometima.Jesam posvetio jedno poglavlje njegovomradu za estradni esnaf, ali ni{ta vi{e od toga.Bi}e da je posao ostao nekom drugomistraìva~u. Moje je bilo da se pa`ljivo po-

svetim onim segmentima njegovog knjiè-vnog rada koji su mo`da bili najvredniji, a

pri tom potpuno marginalizovani, i daargumentovano prona|em i imenujemmesto koje ovaj pesnik zasluùje u istorijisrpske i regionalne literature. A to je jednodobro i lepo mesto, odgovara Milo{ nana{e pitanje.

Knjiga Poetika Du{ka Trifunovi}a, kojuje, dakle, prije nekoliko sedmica objavilabanjalu~ka Besjeda i koja }e bitipromovisana na beogradskom Sajmu knji-

ga, posve}ena je Ani i Severinu: Da, AnSeverin su Du{kova i Danina deca, dvo

prekrasnih, sasvim posebnih ljudi koji su svojih roditelja nasledili sve najboljPrirodno je {to je knjiga posve}ena njimKada je Ana Trifunovi} pro~itala rukopi~ula da sam odbranio disertaciju, poslala

je u pismu i ovu re~enicu: Milo{e, hvala{to si odbranio mog tatu. Nadamo se }e Poetika Du{ka Trifunovi}abiti prom

visana i na sarajevskom Sajmu knjigeaprilu, a mo`da ve} i na Zimskom saloknjige u decembru. Identitet Sarajeumnogome se izmenio od rata naovamFizionomija ~uvene sarajevske vi{estrudu{e danas je bitno druga~ija. Razume s

bilo bi mi drago ako bi tom neuporedivogradu ponovo bio potreban onaj koji

jednom kao vodilja formirao najboizdanke tamo{nje knjièvnosti, muzikekinematografije. Narod svejedno vaskrsasvoje kulturne heroje kada mu ustrebajuto je ponovo jedna mitska situacija. Moknjiga je mala molitva za budu}nonjegove poezije. Uostalom, na{ pesnik nzapravo mrtav. Oni kojima je dato da umidva puta, najmanje toliko mogu i da ìvekaè na kraju na{eg razgovora MilZubac. Nema mu se {ta oduzeti, a eventualno dodati bilo bi potrebno j

jedno vi{edecenijsko istraìvanje likadjela Du{ka Trifunovi}a.


PLAMEN PRO\E A PEPEO TRAJE

Sarajevo-osiguranje i dalje me|uvode}im u regionu

Sarajevo-osiguranje, lider na trì{tu osiguranja u BiH, i dalje jjedino bh. osiguravaju}e dru{tvo me|u 50 najve}ih osiguranja iregiona jugoisto~ne Evrope u rangiranju koje ve} niz godintradicionalno provodi agencija SeeNews, nezavisni svjetskprezenter poslovnih vijesti i informacija. Ova agencijakontinuirano, na godi{njem nivou, vr{i rangiranja TOP 10najve}ih kompanija, banaka i osiguravaju}ih ku}a regiona SEE(Southeast Europe) gdje su zastupljene najve}e firme iz BiH

Bugarske, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Moldavije, RumunijeSrbije i Slovenije. Sarajevo-osiguranje je za period 2012. godinpozicionirano na 46. mjesto najve}ih regionalnih osiguravaju}idru{tava po ostvarenoj premiji. Pozicioniranje me|u najzna~ajn

je regionalne osiguravatelje jo{ je jedna potvrda uspje{nog stabilnog poslovanja Sarajevo-osiguranja.Prema posljednjim zvani~nim dostupnim podacima za prviosam mjeseci 2013. godine, Sarajevo-osiguranje ostaje vode}dru{tvo na trì{tu osiguranja Bosne i Hercegovine sa 43,2miliona KM ostvarene premije te trì{nim udjelom kod dru{tavasa podru~ja Federacije u iznosu od gotovo 17 posto. Tokom prviosam mjeseci 2013. godine Sarajevo-osiguranje je rije{ilo isplatilo 18,7 miliona KM {teta svih vrsta osiguranja, po ~emu jetako|er na prvoj poziciji u BiH.

S PA@NJOM I PO[TOVANJEMTrifunovi}evo predavanje na Akademiji scenskihumjetnosti u Sarajevu, sredinom osamdesetih godina


52/68

Nema nikakve sumnje - ovo }edesetlje}e biti zabiljeèno namuzi~koj sceni naglim iskaka-njem u prve redove pjeva~a,kompozitora, pjesnika i glumcaGregoryja Portera. Da ste za njega pitali

negdje na koncu pro{log desetlje}a, samo bivam oni najupu}eniji rekli da ga poznajukao jednog od glumaca iz aktualnih

produkcija broadwayjskih musicala, a ondaje uslijedio istinski blickrig. Tri CD-a u~etiri godine, gomila vlastitih pjesama,nominacije za Grammy, nastupi po cijelomsvijetu koji nikoga nisu ostavili ravnodu-{nim.

JEDNA OD VRU]IH STVARIUpravo dok ovo pi{emo on uìva u

eufori~nim pohvalama za tre}i CD Luiquid

Spirit, realiziran 17. septembra za velikuetiketu Blue Note, jednoj od klju~nih za

promoviranje suvremenog jazza, njegovese slike smije{e sa naslovnica specijalizi-ranog tiska i magazina, ovog je ljetapoharao jazz festivale diljem Europe iAzije, nastupaju}i sa svojim kvartetom,

popeo se na vrh godi{njih lista znane jazzrevije Down Beat u ~ak dvije kategorije(jazz umjetnik koji najvi{e obe}ava i mu{ki

pjeva~), koja mu posve}uje i naslovnustoriju u oktobarskom broju. I opet... Sadmu je 41. godina, gdje se on dosada skrivaoi kako je sazrijevao, otkuda ta nenadanazrelost i superiornost?

Gregory je Porter zaista krajnjezanimljiva li~nost. Ogroman, sa bradom,negdanji sporta{, pa student glazbe nauniverzitetu u San Diegu, vlasnik

predivnog baritona somotne boje, kristalneintonacije i beskrajne muzikalnosti, autor

pjesama u kojima se jazz tradicija kalemina gospel, blues i RnB, pjesnik velikih

potencijala, glazbenik koji zvu~i isuvremeno i starovremeno staromodno.Ima u njegovom stvarala~kom portofolijureferenci na velike jazz pjeva~e - NatKing Colea ponajvi{e (o njemu je za

jedno broadwayjsko kazali{te sa~iniouspje{an musical), pa onda Joea Williamsai Billyja Eckstinea, od kojih preuzimakarakteristi~ne grlene modulacije, njemu su

bliski i Ray Charles i Leon Thomas i CurtisMayfield, da o velikoj Abbey Lincoln nitine govorimo. Nabrajati bi se moglounedogled... Gregory Porter svojom

pojavom odslikava cijelu povijest afro-

ameri~ke glazbe, njenog vokalnog odvojkaposebno; na neki na~in u svijetu u kome jesve postalo novelty i celebrity on djelujestaromodno, ali na krajnje lijep idostojanstven na~in.

Pa opet, tom je pjeva~u 41 godina a tekje na po~etku. [to se de{avalo sa njim prijeslave, gdje je bio, {to je radio, treba seljubopitljivo upitati. Ro|en novembra1970. u Los Angelesu, sa razvedenommajkom odlazi u malo mjesto Bakersfieldsa jo{ ~etiri brata i tri sestre, gdje je ona bilasve}enica. U gradu mahom bijelaca njihova

je obitelj 80-ih nailazila na zidove, G.P. u

svojim otvorenim razgovorima pripovijedao tomu kako je mnogo puta nazivan

pogrdno nigger, ali majka je bila tu da ihu~i dostojanstvu, ponosu i ljubavi. Potomodlazi na studij gdje sre}e Kamau Kanyat-tu, profesora, saksofonistu i suradnika nasvim njegovim plo~ama u ulozi koproduc-enta i aranèra, a zatim i velikogsaksofonistu/flautistu Huberta Lawsa, kojimu, odu{evljen njegovim glasom, daje{ansu da snimi jednu pjesmu za jedannjegov CD.

Onda je u New Yorku, nastupa po

klubovima i glumi u nekoiliko musicalanaBroadwayju i formira iza sebe kvartetvrhunskih instrumentalista, koje predvodi

pijanista Chip Crawford, te eksplozivnijapanski alt saksofonista Yosuke Sato.Predsjednica male newyor{ke jazz etiketeMotma Jana Herceg ih zapaà u jednom

pubu, ve} tada su mahom izvodili vlastitepjesme i 2010. izlazi prvi CD Water, sapjesmama koje je Gregory Porter napisao, asvi zajedno, uz pomo} Kamau Kenyatte,aranìrali. Gregory je Porter u sjajnoj formi- on pjeva o pravima Crnaca, pri~a te{ke

pri~e iz bliske pro{losti, poput one o rasnim

nemirima u Detroitu, ljubav i ponos su

nagla{eni, posebno prema majci, on pjevati o vodi iz koje smo svi nastanjegovi stihovi su sve samo ne plo{nilagani za razumijevanje. On se sa grupoiza sebe (sa jo{ jednim saksofonistomtruba~em - uvijek isti) zna zahuktati, alisporu~iti delikatne emocije u baladamsamo uz pratnju klavira; tu su i njegoreinterpretacije znanih standarda, a s

zavr{ava a cappella gospelom FeeliGood, kao u danima kada su svi u crkvamskupa pjevali. Klju~na pjesma 1969 Wha


SUVREMENO I STAROVREMENO

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)

Dolo je vrijeme da piemo i o GREGORYJU PORTERU, pjevau koji trenutnouiva u euforinim pohvalama za svoj trei CD Luiquid Spirit; gdje se on dosad

skrivao i kako je sazrijevao, otkuda ta nenadana zrelost i superiornost?

JAZZ, BLUES I GOSPEL,I KANGOL-KAPA


53/68



VAYA CON DIOS

DANI KLEINNisam mogla prodati du{u samo zato

da bih prodala vi{e plo~a


55/68


56/68


57/68

Kada neki band kojeg si slu{ao udjetinjstvu objavi album nakontrideset godina postojanja, apso-lutno zasluùje da se o njemu na-

pi{e nekoliko redaka. U to vrije-me, s po~etka 80-ih godina pro{loga stolje-}a, za razliku od dana{njice, svaki kvart ugradu imao je nekoliko bandova.

AZRA I ELÎProbe su se odràvale u masnim i

memljivim garaàma, a nakon proba bilo jelako prepoznati nekog svira~a, ako ni{tazbog tragova kolomasti na pantalonama.Pored nezaobilaznih garaà, sviralo se i uatomskim skloni{tima i stanovima, ako biroditelji bili toliko susretljivi. Imao sam tusre}u da me samo jedan zid u naselju naDobrinji dijeli od ~lanova tada{nje grupeSCH. Nakon zavr{etka svakodnevnihvje`bi odvajanja ruke od noge na nekom

prastarom bubnju, imao sam priliku po-slu{ati kako to rade profesionalci. El~i iAzra su bas gitarom i klavijaturama usvi-ravali aran`mane za neku novu alternativnu

pjesmu najalternativnijeg banda u tada{njoj

dràvi. Kroz band Senada Hadìmusi}aTenepro{lo je dosta glazbenika. Primjerice,jedan od prvih pjeva~a bio je i glumac,reìser i glazbenik sa slovenskom adresomBranko \uri} \uro.

Pri~a o SCH je manje vi{e poznata.Godinu dana prije sarajevske Olimpijade,1983. Senad Hadìmusi} Teno osvjeìo jeglazbenu scenu biv{e zajedni~ke dràve,

osnovav{i band SCH, {to je skra}enica kni~ke dijagnoze za {izofreniju. Prvi albu

jednostavno nazvan SCH, objavili su 198nakon brojnih zapaènih nastupa, pod eketom ljubljanske izdava~ke ku}e Zalo`bU proteklih trideset godina objavili trinaest albuma. U intervjuu za na{ list prgodinu i pol, Teno je poku{ao objasnza{to je SCH postao i ostao najalternativn

band na na{im prostorima. Ako ve} mor

ne{to obja{njavati ili si prinu|en etiketirse da bi neko ko te nikad nije ~uo ni vidznao o ~emu se radi, onda kaè{ alternatiI onda taj neko zna {ta je otprilike u pitanjMislim da }e SCH biti alternativa sve dovaj na{ zvuk ne postane evidentna srednstruja i globalno prihva}en - ako se ikdesi, a nije izvjesno. Mo`da jedan od raloga za{to SCH nije postao planetar

popularan, iako to zasluùje, leì u ~injenkako su jednom prilikom odbili velikizdava~a kada je ve} sve bilo dogovorenLegenda kaè kako je upravo Teno ispasamoubila~ku, a u isto vrijeme re~eni

punu strahopo{tovanja: SCH nije prodaju.

NEKO NOVO SUNCEOvom prilikom osvrnut }emo se na no

studijski album grupe SCH koji nosi nazThe Last. Album sadrì osam pjesama,otvara ga skladba HerzverschlusAkusti~no-alternativna pjesma s ljubavnstihovima na njema~kom jeziku. Pjesm

po~inje uz ènski vokal i akusti~nu gitada bi se nakon nekog vremena uz prejagain i mikrofoniju pridodala i prljavelektri~na gitara. Herzverschlussje zapramolska tu`balica koja u jednom trenut

prijeti odlaskom u posmrtni mar{, ali ipak na vrijeme zaustavlja. U akusti~nostilu nastavlja i Zrnje. Rije~ je o am

jentalnoj pjesmi, neobi~ne, pred kraj klastrofobi~ne atmosfere, kojom dominiraènski vokali. Pjesmu Jednoga dana napsala je i otpjevala Azra, a na albumu nakon dvije akusti~ne pjesme ukazuklavijature, i ne{to razgovjetniji tekst. Uzvuk crkvenih orgulja, Azra i Teno pjevao smrti, oslobo|enju, pro~i{}enju, i nekonovom suncu.

Na kraju pjesme Jednoga danauslijedje crescendodivlje energije, koja naprosgalopira iz bass i elektri~ne gitare. Ne

bi~na je i pjesma Chant, uostalom kao i spjesme koje je SCH snimio. Za razliku ostalih pjesama na albumu, Chantima la

pamtljivu melodiju i harmoniju. Najkmercijalnija, ako bi se tako uop}e mognazvati ijedna pjesma SCH, na albumu TLastje Faith and Anger. Op}enito ~italbum The Last, kultne sarajevske gruSCH zvu~i kao neprestana, klaustrofobi~

borba sa zami{ljenim unutra{njim demnima, ba{ poput soundtrackanekog horr

filma...


OSLOBO\ENJE I PROÎ[]ENJ

SCH ima novi album - THE LAST; a TENOje iv izdrav, hvala na pitanju

KLAUSTROFOBINABORBA SA UNUTARNJIM

DEMONIMAPi{e: MARIO ILIÎ]

IDEMO DALJE...Senad Hadìmusi} Teno,osniva~ grupe SCH

Senad Hadìmusi} Teno



KULT MARKETKREATOR

Dying AliveJedan odza{titnih znakathrash metalauop}e, njema~ki

band Kreatorobjavio jedvostrukikoncertni albumpod nazivomDying Alive.Rije~ jekoncertu

odr`anom 22. prosinca 2012. urasprodanoj TurbinenhalleuOberhausenu, u sklopu koncertneturneje kojom su promovirali albumPhantom Antichrist. Dvostuki CD sadr`i35 pjesama i druge dodatke.

ELTON JOHN

The DivingBoard

Nakon 45godina karijeresir Elton Johnodlu~io je snimitiklavirski albumpod nazivomThe Di

Documents

Slobodna Bosna [broj 885, 24.10.2013]