Slobodna Bosna 896-Signed

PLANIRANO UBISTVO: SMRT [KORPIONA SLOBODANA MEDI]A

www.slobodna-bosna.ba

GODINANAŠIH I

NJIHOVIHJUBILEJA

dalmirj

ISPRAVNA-oglasi sedmica-896:ISPRAVNA-oglasi.qxd 8.1.2014 16:37 Page 1

(NE)SPORAZUM OKO„JU@NOG TOKA“ VLADA FBiH PROTIV RUSKOGMONOPOLA „Slobodna Bosna“ do{la je u posjedskandaloznog prijedloga Sporazuma oizgradnji plinovoda „Ju`ni tok“ izme|u BiH iRusije, koji bi Federaciju BiH doveo u vazalnipoloàj prema Republici Srpskoj, a cijelu BiHu potpunu ovisnost od ruskog plina

(RAS)PRODAJA DR@AVNIHDIONICA VLADA FBiH, MALI VELIKIDIONIÂRAgencija za privatizaciju Federacije Bosnei Hercegovine (AFP) u ovoj godini planiraprodaju nekoliko preduze}a u kojimafederalna Vlada ima manjinski vlasni~kiudio. Rije~ je o „Energopetrolu“, „Fabriciduhana Sarajevo“ (FDS), „Bosnalijeku“ i„Sarajevo-osiguranju“. Prije privatizacije osudbini nabrojanih kompanija }e odlu~ivatinadle`na tuìla{tva i sudovi, a tek ondaAFP i Vlada Federacije BiH kojaeventualnom prodajom vlasni~kih udjela unabrojanim firmama namjerava za~epitirupe u budètu FBiH u 2014. godini

STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“ GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A ISDP-a Nakon {to predstavnici SDP-a i Narodnestranke Radom za boljitak nisu postiglidogovor ~iji }e kandidat biti izabran zanovog generalnog direktora ALUMINIJA,sjednica Nadzornog odbora mostarsketvornice najavljena za po~etak tjedna

naprasno je otkazana; bra}a Lijanovi} traèda za generalnog direktora kompanije budeizabran njihov MILORAD BAHILJ, federalnipremijer NERMIN NIK[I] proteìra svogprijatelja DAVORA [IMI]A

DODIKOV SALTO MOR(T)ALE PAMETNIJI OTPU[TAPredsjednik RS-a MILORAD DODIK predsam kraj godine upravu nad BanjomLukom prepustio je IGORU RADOJIÎ]U,koji vaì za njegovog najopasnijegunutarstrana~kog konkurenta; na{anovinar ka otkriva zbog ~ega je Dodiknapravio golemi ustupak Radoji~i}u, koji gamoè ko{tati liderstva u SNSD-u

ROMAN-RIJEKA JAMES LYON, “POLJUBAC LEPTIRA”JAMES LYON je skoro dvadeset godinaprisutan na Balkanu, gdje se baviouglavnom dnevnom politikom, ali i historijom,pa i vampirima. Sva ta svoja interesovanjauspijeva povezati u odli~nom trileru Poljubacleptira pi{u}i o vampirima koji se hrane krvljuljudi s ovih prostora od davnina do danas.Knjiga bi mogla biti odli~na podloga za nekinovi filmski hit ili ~ak seriju u doba kada supri~e o vampirima popularnije nego ikada

SMRT NA DOPUSTUODLAZAK PRVOG [KORPIONA SMRT SLOBODANA MEDI]A, VO\E[KORPIONA, NARUÊNA IZ DB-a!SLOBODAN MEDI] zvani Boca,komandant zloglasnih [korpiona, poginuoje u saobra}ajnoj nesre}i posljednjeg danapro{le godine zajedno sa suprugom isinom s kojima je po{ao na proslavu Novegodine; na{a novinarka otkriva ~ime jeMedi} zasluìo specijalni status u zatvoru iko je u Srbiji strahovao da ne progovori ozlo~inima [korpiona

ZDRAVSTVENI SISTEMIZME\U HUMANOSTI I POLITIKEU Bosni i Hercegovini uskoro }e po~eti saradom Centar za transplantaciju organa priMinistarstvu zdravstva Federacije BiH, koji}e pacijentima na listama ~ekanjaomogu}iti lak{e dobijanje novih organa; oCentru, ali i brojnim problemima zbog kojihje na{a dràva jo{ uvijek na dnu ljestvice uEvropi kada je rije~ o ovoj oblasti, za „SB“govori federalni ministar zdravstva dr.RUSMIR MESIHOVI]

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

34

26

30

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 8.1.2014 23:16 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.4

RADMANOVI]EVOHAD@IJANJE

Na{timaozvani~nu posjetuBe~u kako bisuprugu odveona novogodi{njikoncertNeboj{a Radmanovi}, ~lanPredsjedni{tva BiH, 1. januar proveo jeradno u Be~u, gdje je o politi~kojsituaciji u BiH razgovarao sa predsjed-nikom Austrije dr. Heinzom Fischerom.Kako, “SB” saznaje, ovaj razgovor“na{timan” je mjesecima ranije samokako bi Radmanovi} ispunio èlju svojesupruge Dijane da 1. januara prisustvu-je novogodi{njem koncertu Be~ke filhar-monije. Dijana Radmanovi}, koju uinternim krugovima zovu Lady Di, poz-nata je po tome {to u Banjoj Luci nepropu{ta gotovo ni jedan kulturnidoga|aj. Radmanovi}, koji je u Be~otputovao na ra~un poreskih obveznika,ispunio je svojoj supruzi dugogodi{njuèlju da prisustvuje spektakularnomkoncertu be~kih filharmoni~ara u Zlatnojdvorani Wiener Musikvereina. Karte zaNovogodi{nji koncert, koje se ina~e~ekaju godinama, Radmanovi}ima jeosigurao austrijski predsjednik Fischer.Istovremeno, Radmanovi} je ispunionovogodi{nju èlju i svojoj k}erkiBorjani Radmanovi}, koja je 1. janua -ra postala glavna urednica GlasaSrpske, {to je mnogo ranije bio njentata. (M.D.)

Kada je prije dva mjeseca glavni dràvnituìtelj GGoran Salihovi} posjetio masovnugrobnicu na lokalitetu Toma{ica kodPrijedora, izjavio je da }e Tuìteljstvo BiH,zajedno sa svim institucijama koje suuklju~ene u proces ekshumacija, nastavitiintenzivne aktivnosti na ubrzanju procesapronalaska i identifikacije nestalih osoba.Dan kasnije, Salihovi} se na{ao na deponiji usarajevskom naselju Bu}a Potok i obiteljimastradalih sarajevskih Srba, koji sumnjaju dase na toj lokaciji nalazi grobnica, odaslaoistu poruku. Tada je objavljeno i kako }eTuìteljstvo BiH, u potrazi za ostacima tijela`rtava, zatraìti i odre|ene satelitske snimkedeponije u Bu}a Potoku, kao i da }e seangaìrati dodatna mehanizacija.

No, kako sada stoje stvari, u pretragu nasarajevskoj deponiji ne samo da ne}e bitiuklju~eni novi strojevi, nego su i firme kojesu ranije izvodile probne radove, ume|uvremenu, prekinule posao. Kakodoznaje Slobodna Bosna, vlasnici dvijekompanije: Bajo i Kop-co, ~ija jemehanizacija ljetos bila angaìrana nadeponiji u Bu}a Potoku, najavili supodizanje tu`be protiv Tuìteljstva BiHzbog naplate duga. Firma Kap-co za radovena probnom kopanju potraùje oko 155.000

KM, dok su dugovanja prema tvrtki Bajove}a od 72.000 KM. Me|utim, iako suprobna iskopavanja vr{ena u sklopu istragekoju provodi Tuìteljstvo BiH, vlasnicimaje gra|evinskih strojeva re~eno da faktureispostave Institutu za nestale osobe, koji bitrebao platiti radove. Podsjetimo i da jeprilikom iskopavanja tijela `rtava izgrobnice u Toma{ici jedan bager platioInstitut za nestale osobe, a drugi ~lanoviobitelji prijedorskih `rtava.

I mada glavni dràvni tuìtelj GoranSalihovi} koristi svaku medijsku priliku dazatraì dodatna sredstva namijenjena zaekshumacije i pove}anje ljudskihkapaciteta, sude}i prema dosada{njojpraksi, Tuìteljstvu BiH ne nedostajenovca. Tako se, primjerice, u pojedinimistragama jo{ uvijek angaìra DDu{anKeckarovi}, forenzi~ar iz Centra za humanui molekularnu genetiku Biolo{kog fakultetau Beogradu, ~iji samo jedan dolazak na SudBiH ko{ta 2.600 eura. Iako cijena DNAvje{ta~enja koje u Sarajevu obavlja timstru~njaka predvo|en RRijadom Konj ho dì -}em iznosi oko 8.000 KM, Tuìteljstvo BiHje za iste usluge beogradskom vje{takuDu{anu Keckarevi}u pla}alo devet tisu}aeura. S. Mijatovi}

TROŠKOVE EKSHUMACIJA NIKO NE PLAĆA

MINI MARKET

Vlasnicima firmi koje suangažirane na sarajevskojdeponiji Tužiteljstvo BiH

duguje 227.000 KM TU@BA PROTIVTU@ITELJSTVA BiHVlasnici firmi Bajo i Kop-conajavili su tu`be protivTuìteljstva BiH, jer im nikadnisu pla}eni radovi na traènjutijela `rtava

TU@BA PROTIVTU@ITELJSTVA BiHVlasnici firmi Bajo i Kop-conajavili su tu`be protivTuìteljstva BiH, jer im nikadnisu pla}eni radovi na traènjutijela `rtava

Dijana i Neboj{aRadmanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.1.2014 23:56 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


POSLJEDNJI TAN GO

Sta{a Ko{aracprekinuo utakmicu umalom nogometunakon {to je njegov klub„Tango“ primio itre}i gol Predsjedavaju}i Doma narodaParlamentarne skup{tine BiH Sta{aKo{arac bio je sredinom decembrajedan od glavnih aktera incidenta nautakmici malonogometnih klubovaCentar iz Sarajeva i Tango iz Isto~nogSarajeva, koja se igrala u Vojkovi}ima.Utakmica je prekinuta nakon {to sugosti iz Sarajeva postigli tre}i gol, {to jesilno razljutilo predsjednika Klubamalog fudbala Tango Sta{u Ko{arca.Uz pomo} svojih korpulentnih pratilacaDragana Stani{i}a i ZoranaRadovi}a, omaleni Ko{arac je nasrnuona suca, zbog ~ega je susret dvamalonogometna kluba prekinut. Iste jeve~eri predsjedavaju}i Doma narodaParlamenta BiH pozvao delegatautakmice Davora Ristovi}a i od njegatraìo da frizira slu`beni izvje{taj. (S.M.)

MINI MARKET

Božićna liturgija 2014.u Sabornoj crkvi u Sarajevu

Sta{a Ko{arac

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.1.2014 23:57 Page 5

ČETVRTAK, 2. JANUAR

Sve mi je zanimljivo, uzbudljivo, skorookrepljuju}e oko rukometne reprezentacijeBosne i Hercegovine u recentnom kvalif ikacij -skom ciklusu: osobito me ùlja i uznemiravapotmuli narativ, naravno nacionalisti~kogpredznaka, koji uporno poku{ava pod sumnjustaviti DRAGANA MARKOVI]A, selektoranacionalnog tima. O Markovi}u ni{ta znaonisam, ni dobro ni lo{e. Sve dok mi prije godinudana valjda najve}i rukometni trenerski autoritet,Mostarac ZVONIMIR NOKA SERDARU[I]nije kazao da je bh. selektor Markovi} imao jakouspje{nu karijeru u njema~koj rukometnoj„Bundes ligi“. Ali, opet, hajd’ ti vjeruj; kaètelevizijski sportski komentator Hrvatsketelevizije DDrago ]osi} da „hrvatski stru~njak“SEID HASANEFENDI] vodi selekciju Tunisa.Prije toga je Sejo, koji govori ekavicu te~nije odmozga {aba~ke Metaloplastike Mileta Isakovi}a,arapski te~nije od svakog reisa, vodio milionuspje{nih nacionanih selekcija, francuskih injema~kih klubova.

Sve se to, u~inak pojedinih trenera ili,kolokvijalno kazano, sportskih menadèramoè precizno, egzaktno izmjeriti: ukolikoselektor Markovi} ne odvede selekciju BiH nanaredno Svjetsko prvenstvo u rukometu, zavr{it}e u Doboju; ako mu se posre}i, pa pro|emo nataj rukometni festival, moè birati „kolektiv“bilo gdje na svijetu...

PETAK, 3. JANUAR

Nakon dana{njeg dùma-namaza udàmijama {irom Bosne i Hercegovine

obavljena je molitva za turskoga premijeraRECEPA TAYYIPA ERDOGANA. Sli~nemanifestacije podr{ke odràne su i u Crnoj Gori.

„Stoj uspravno, Bosna je s tobom“, pi{ena jednom transparentnom plakatu kojiispred sarajevske Begove dàmije isti~ustudenti nekoliko ovda{njih fakulteta kojisu osnovani sadakom/novcem ErdoganoveVlade. Sve to poletno, entuzijasti~kiprenose mediji koji su se posljednjihgodina ogrebali o izda{ne Erdoganovehedije-bespovratne donacije. „„Nama sudovoljne molitve iz Bosne“, kazao jeozareni turski premijer novinarima nakonpovratka iz Pakistana, {to bi u prevodu nana{e jezike trebalo zna~iti „volim i ja vas“ -unikatni posljednji pozdrav srbijanskogdiktatora SSlobodana Milo{evi}a naantologijskom kontramitingu njegovihpristalica u predve~erje sloma togsatrapskog, autokratskog reìma.

Imaju, ili bi barem trebali imati,studenti u Bosni i Hercegovini pre{nijih,urgentnijih lokalnih prioriteta od podr{kepremijeru jedne strane, dodu{e nagla{enoprijateljske zemlje. Uostalom, nisu iza{li nina jedan ozbiljniji javni skup koji se ticaoovozemaljskih problema, od jedinstvenogmati~nog broja, preko diskriminacijemanjina, pa do plja~ke javnih dobara.Erdoganova vlada je dobro uzdrmanahap{enjima desetina ljudi iz dràvnog vrha,ministara, djece, rodbine i prijateljavladaju}e elite koji su osumnji~eni da sudobrano prekr{ili „zakone i obi~ajeposlovanja“.

Premijer Turske Erdogan je brzopoteznosmijenio kompletan policijski „prvi saf“, 300-400 ljudi, sitnica, koji je dokumentirao njegove


Ako im je već stalo doekskluziva iz prašnjaviharhiva neka višegradskiautoriteti iz Odjeljenjaza istoriju Andrićevoginstituta pročeprkaju pozaostavštini DB-a Srbije:tamo će pronaći vjero-dostojne dokumente izkojih je razvidno daMilan Lukić, demon kojije pored ostalih zločina,u Pionirskoj ulici uVišegradu u kući AvdeOmeragića, ni stometara zračne linije odAndrićgrada, spalio 70Bošnjaka, bio regrutiranu rezervni sastav srbij a n ske Državnebezbjednosti Srbije

Put putuje Erdogan,putujem i ja

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 9.1.2014 0:44 Page 6

suradnike, ministre za korupciju i kriminal.Potom je sve te policajce osumnji~io da sustrani pla}enici i pohapsio ih neselektivno. Akotaj turski skandal ne raspetlja ISMETKASUMAGI], vreme{ni predsjednik nekenevladine udruge za za{titu tekovina, ne zna seba{ ~ega, te{ko da }e iko drugi.Mladomuslimanski prefriganac Kasumagi},starac Fo~o od stotinu ljeta, osu|ivan u„montiranom procesu“ vo|enom protiv„muslimanskih intelektualaca“, ministar uprvoj demokratskoj vladi BiH, kasnije dekanUniverziteta u Biha}u, postao je lider uzavrelihpovla{tenih studenata turskih koledà...

Preko milijardu dolara u obnovu i izgradnjuposlijeratne Bosne i Hercegovine uloìla jevlada Japana, u infrastrukturu, {kolstvo,zdravstvo, „mala i srednja preduze}a“,kapacitiranje birokratskog aparata... Premijeru„zemlje izlaze}eg sunca“ SShinzo Abeu drmalase nedavno stolica. A da nam je valjao Abe,valjao je, ali ni na jednoj dùmi, ili javnomskupu u BiH nije ga podràla nijedna institucija,vladina, ili nevladina u BiH...

SUBOTA, 4. JANUAR

Zgodna ~ar{ijska pri~a, a ja se od svakuogrebem, pokradem je kada je va`na,ignori{em kada je nazor, vje{ta~ka; ne morabiti pou~na, va`no je da je duhovita i da imasmisla. „„Pogledaj {upka, Senade moj, radioje prije rata kod mene ko konobar, sad jakokuz, a on gospodin, biznismen, tajkun, date ne peglam, klasi~ni hadò efendi}.“

âr{ijskoj dovitljivosti treba skinutikapu, vjerovati u njenu preciznost inemilosrdnost: za svakog {upka, ili papka,koji se nekontrolirano i nasilno obogati, ostat}e uhodana kvalifikacija „hadò efendi}“.

NEDJELJA, 5. JANUAR

Senzacionalno, turboekskluzivno otkri -}e danas je prezentirano na vanrednoj presskonferenciji Andri}evog Instituta,Odjeljenja za istoriju: pismo OOskaraPotioreka, austrougarskog vojnog uprav ni -ka Bosne i Hercegovine, napisano godinu ipo prije po~etka Prvog svjetskog rata. Iz tog„dugo skrivanog pisma“, kaù povje -sni~arski autoriteti predvo|eni nau~nimnadvojvodom EMIROM KUS TU RI COM,i{~itava se da se godinu i po dana prijeSarajevskog atentata Austro-Ugarskapripremala za veliki, do tada najve}i rat upovijesti ~ovje~anstva. Za ozbiljnepovjesni~are, kaè profesor HUSNIJAKAMBEROVI], to pismo nije nikakva„ekskluziva“, da je ono decenijama vaàn,ali dostupan primarni izvor za svakoga kose ozbiljno bavi tim dijelom balkanske isvjetske povijesti.

To da se jedna monarhisti~ka velesilapripremala za rat, godinu-dvije prije nego {toga je pokrenula, nikakvo nije otkri}e: pa kaplaru vojsci te monarhije JJosip Broz decenijama jedresirao radne ljude i gra|ane na doktrini da„rade kao da }e stotinu godina biti mir, apripremaju se kao da }e sutra biti rat“.

Ako im je ve} stalo do ekskluziva izpra{njavih arhiva neka vi{egradski autoritetiiz Odjeljenja za istoriju Andri}evog institutapro~eprkaju po zaostav{tini DB-a Srbije:tamo }e prona}i vjerodostojne dokumente izkojih je razvidno da MMilan Luki}, demonkoji je pored ostalih zlo~ina, u Pionirskojulici u Vi{egradu u ku}i AAvde Omeragi}a, nisto metara zra~ne linije od Andri}grada,spalio 70 Bo{njaka, bio regrutiran u rezervnisastav srbijanske Dràvne bezbjednostiSrbije barem dvije godine prije tog„nemilog doga|aja“.

Ergo, GGavrilo Princip je odgovoran zapo~etak Prvog svjetskog rata koliko i MMurat[abanovi}, ru{itelj spomenika Ivi Andri}u,za genocid u Vi{egradu i Podrinju...

PONEDJELJAK, 6. JANUAR

JOSIP PERKOVI], biv{i {ef Dràvnebezbjednosti Hrvatske koji ~eka izru~enjeNjema~koj zbog umije{anosti u ubojstvoemigranta STJEPANA \UREKOVI]A, prijekoji dan je u novinskom intervjuotkrio/potvrdio da je on 1986. godine osobnouru~io paso{ FRANJI TU\MANU i dopustiomu odlazak u inozemstvo u nastupnuprijateljsku posjetu „neprij ateljskoj emigraciji“.

Kompetentni sudionici u ve~era{njojemisiji Forum Hrvatske televizije potvr|ujuPerkovi}eve tvrdnje, dokazuju}i, ne previ{euvijeno, da je Udba aktivno sudjelovala nesamo u me|unarodnoj promociji FranjeTu|mana, nego da je Hrvatska demokratskazajednica prakti~ki formirana uz visokopokroviteljstvo tajne policije na ~ijem je~elu bio Perkovi}. „„Udba je tadapredvidjela kako }e izgledati raspad SFRJ iprocijenila“, kaè dugogodi{nji hrvatskiemigrant JJak{a Ku{an, „„da je Tu|mannajmanje zlo, mnogo manje od bra}eVeselica, [ime \odana, Vlade Gotovca.“

Tu|man je po~etnu naklonost ~elnih ljudihrvatske Udbe nakon dolaska na vlast cijenio idebelo honorirao - Perkovi} je tokom rata bio{ef vojne obavje{tajno-sigurnosne zajednice, astotine drugih tajnih policjaca iz mrskognenarodnog reìma rasporedio na va`nedu`nosti u mladoj hrvatskoj demokraciji.

Te{ko je izmjeriti, izvagati, kompariratizna~aj i utjecaj Josipa Perkovi}a uhrvatskoj i eksjugoslovenskoj Udbi sreputacijom i rejtingom koju je uKontraobavje{tajnoj slu`bi JNA imaoFIKRET MUSLIMOVI]. Neupitno je tekda su i jedan i drugi, prvi kod Tu|mana,

drugi kod ALIJE IZETBEGOVI]A imaliprivilegiran, povla{ten status, bili ljudi odnajve}eg povjerenja kojima su povjeravaninajdelikatniji, najtajniji zadaci.

Pregrubo bi, ili u najmanju rukunedokazivo, bilo povla~iti paralelu izme|uuloge Udbe u stvaranju Tu|mana i HDZ-a sautjecajem KOS-a na profiliranje Strankedemokratske akcije i njenog lidera ALIJEIZET BEGOVI]A.

Sa{a Perkovi}, sin Josipa Perkovi}a,savjetnik je hrvatskog predsjednika IVEJOSIPOVI]A. Istina, Josipovi} ga jenaslijedio od svog prethodnika STIPEMESI]A. Fikret Muslimovi} je povremenisavjetnik kolektivnog bosansko hercego -va~kog predsjednika BAKIRA IZETBE -GO VI]A. Zanimljivo je, pored ostalog, dase MIROSLAV TU\MAN eman cipi -rao/distancirao od Perkovi}a, glavnogtajnog policajca svog oca generala Franje, ada se Bakir Izetbegovi}, iz nekihneobja{njivih razloga nikako nije u stanjuodlijepiti od generala Muslimovi}a,savjetnika svog rahmetli oca Alije...

KO(S) pod drugim jamu kopa...

UTORAK, 7. JANUAR

Sve su moje simpatije bile na stranikonceptualne umjetnice iz Prijedora JELENETOPI] tokom njenog performansa nagradskom trgu gdje je strpljivo stajala i {utjela.Danas je objavila dnevnik svog vi{e sed mi -~nog {utljivog performansa i totalno uprskalastvar. Njene rije~i, neartikulisane, ra{trkane,nemu{te, nedore~ene, potpuno su razo~arenje,njena motivacija je razo~a ravaj u}a. Uekskluzivnom razgovoru za Dnevnik BHTopet je {utjela, {to je opet vratilo mojesimpatije prema njoj.

[uti, Jelena, {uti, da te bolje ~ujem!

SRIJEDA, 8. JANUAR

Na jutarnjoj kafi zati~em pasioniranogkvartovskog ranoranioca, {ampiona uranom ~itanju {tampe. O~ajan je, re zig ni -ran, bespomo}an. „„Ovakvog kriminalanikada ranije nije bilo, ovo je dno dna“,procijedi izme|u dvije travarice (ljututravaricu, na ljutu ranicu!). SpominjeLijanovi}e, kantonalnog poslanikaRadelja{a, Autoceste Federacije, DDodika,Lagumdìju, ôvi}a... javna poduze}a,zdravstvo, {kolstvo... „„Bilo je, itekako jebilo, samo se nije znalo, mediji su biliu{kopljeni, cenzurirani, sad se sve otvorilodemokratiziralo, razgolitilo“, tje{im ga.

Ima nekog vraga u onoj dosko~ici da seprotiv komaraca i kriminalaca trebaobra~unavati istim materijalno-tehni~kimsredstvom - novinama! �


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 9.1.2014 0:45 Page 7


SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014. 9

“Visina kulture odre|uje se po odnosu premaèni” - rije~i su francuskog filozofa i moralisteJeana de La Bruyèrea, koje je izgovorio prije vi{eod 350 godina. Naàlost, dana{nje dru{tvo, upraksi, i dalje ne prihvata da su mu{karci i èneuistinu ravnopravni. Svijest javnosti o tome uBosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, nastojimijenjati Institut za razvoj mladih KULT, kroz svojebrojne inicijative.

Bosni i Hercegovini su potrebne mlade,samopouzdane, sposobne ène koje se aktivnouklju~uju u dru{tveno-politi~ki ìvot, znaju seizboriti za svoja prava te svojim djelovanjemmijenjaju svijest kako ostalih èna u dru{tvu, takoi mu{karaca. One koje prolaze obuku Instituta,zaista to i postaju.

„Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnihvrijednosti otvorenog dru{tva koje Institut zarazvoj mladih KULT nastoji kreirati – otvorenogdru{tva u kojem su mladi uklju~eni u proceseodlu~ivanja. Jedan od najva`nijih elementa rodnoodgovorne politike je i rodno odgovoran budèt jerbudèt je ustvari taj koji reflektira prioritete.Dokumenti politike prema mladima kao i budètiza mlade moraju biti rodno osjetljivi, i odgovaratirazli~itim potrebama i zahtjevima i mladi}a idjevojaka. Mi pomaèmo u kreiranju mladihsnaga koje }e se boriti za ravnopravnijuraspodjelu i jednako uìvanje prava po svimosnovama u dru{tvu.“ kaè Nejra Kadi}, izInstituta za razvoj mladih KULT.

Kroz inicijative Instituta je 20 djevojaka i 9slu`benika/ca za mlade postalo zagova -ra~ima/icama rodne ravno pravno sti. Vi{e od 360mladih u BiH, Hrvatskoj i Srbiji educirano je oravnopravnosti spolova – sada su osposobljeniorodnjovati svaki segment ìvota i rada u lokalnimzajednicama.

Op}ina Ilidà usvojila je rodno odgovornustrategiju prema mladima za period 2014-2016,dok je Op{tina Isto~na Ilidà kreirala nacrt rodnoodgovorne strategije koji }e se na}i na dnevnomredu Skup{tine Op{tine u januaru 2014. USubotici u Srbiji kreiran je rodno odgovorni upitnikza ispitivanje potreba i problema mladih u ovojzajednici. Upitnik }e prvi put tretirati pitanja rodneravnopravnosti, a analiza istraìvanja }e prikazatistatisti~ki razvrstane podatke za mladi}e idjevojke u okviru svih oblasti istraìvanja. U In|ijije pokrenut proces orodnjava lokalnog akcionogplana (LAP) i njegovog budèta premapreporukama u~esnika/ca KULTOVE inicijative. Usastavu komisije koja radi na izradi LAP-a su ipredstavnici/e mladih. Sombor (Srbija) i Bilje(Hrvatska) rade na uskla|ivanju lokalnih akcionihi razvojnih planova s preporukama uklju~ivanjakoncepta rodne ravnopravnosti. Op}ine NovoSarajevo, \akovo i Beli Manastir, zajedno sa ve}spomenutim lokalnih zajednicama, educirali suvi{e od 360 mladih o ovoj temi.

Ravnopravnost u praksi, ne na papiruU ranijem Institutovom programu KO[NICA

u~estvovalo je ~ak 180 djevojaka iz cijele Bosne iHercegovine, koje su stekle iskustvo i znanja ogra|anskom dru{tvu i volontiranju, rodnoj ravno -prav nosti, politici prema mladima, timskom radu iliderstvu, odnosima s javno{}u, samo osna i -vanju, ljudskim pravima te ravno prav no stispolova.

17 djevojaka iz Velike Kladu{e koje suu~estvovale u programu KO[NICA danas suosnaène ène koje djeluju u svojoj lokalnoj

zajednici i nastoje promijeniti patrijahalni stav tedokazati da su ène liderice i da pojamravnopravnost spolova ne smije postojati samo napapiru.

“KO[NICA je probudila ono ne{to uspavano unama i pokrenula nas da se zalaèmo i borimo zaljudska prava, ravnopravnost spolova i da svakuobuku znamo iskoristiti u budu}nosti. Aktivnostikoje smo prolazile navele su nas na razmi{ljanjekako da ih primijenimo u svojoj lokalnoj zajednici,{to smo i u~inile“, ispri~ala je Jasmina Keserovi},istakav{i da su proveli projekt “Mi i zajednica-nekaène odlu~e”, u koji su bile uklju~ene ène izruralnih dijelova Velike Kladu{e, te da su ihuspjele navesti da po~nu razmi{ljati omogu}nostima uklju~ivanja u savjete mjesnihzajednica.

“Projekt Ko{nica jeste zavr{io, ali njegovsnaàn utjecaj koji je ostavio na u~esnice i danasse osjeti kroz razli~ite aktivnosti koje provodimo“,istakla je Keserovi}eva.

Trenutak koji mijenja na~in razmi{ljanjaBerini Bukvi je, kako tvrdi, KO[NICA

promijenila ìvot. Danas je ona uposlenica KULTAi radi na rodnopravnim budètima za mlade.

“Uklju~ivanje u inicijative KULTA posmatramkao trenutak mijenjanja mog ìvota, jer su se tadapromijenila moja razmi{ljanja i po~ela sam kriti~kirazmi{ljati o svemu, ali ne u smislu nametanjane~ijih stavova ili mi{ljenja ve} istraìvanja,analize, poznavanja teme u svakom slu~aju patek onda zaklju~aka i tvrdnji“, istakla je Bukva.

Znanje koje je stekla koristi da mijenja svijestljudi oko sebe, zagovara rodnu ravnopravnost ipomaè mladim djevojkama koje tragaju zasvojim mjestom u dru{tvu.

“Konstantnim zagovaranjem i odràvanjemradionica o temi ljudskih prava u kojojnezaobilazno radim u oblasti ravnopravnostispolova, utje~em prvenstveno na mlade koji podimperativom trebaju imati ovakav vid obrazovanjagdje }e u~iti, ali i u~iti kako pitati ako im nije ne{tojasno, kako nau~iti prevenirati rodnu nejednakost,kako djelovati i kako dati konkretan doprinos“,istakla je.

Prevencija nasilja nad ènamaZahvaljuju}i svom trudu i zalaganju postala je

dio tima Instituta te dokazala sebi, ali i ljudima okosebe da je posao mogu}e na}i bez “{tele”.

Bukva je uklju~ena i u svaki Narandàsti dan,projekt kojim Institut ukazuje na rastu}i problemnasilja nad ènama, a koji se obiljeàva svakog25. u mjesecu.

“Kroz Narandàsti dan svaki put saznamne{to novo o predrasudama ili po~etnimpozicijama razmi{ljanja i stavova na{ihgra|ana/ki. KULT mnogo radi na prevenciji nasiljanad ènama u BiH. Umreàvamo se i s drugimomladinskim organizacijama koje rade sli~ne iliiste inicijative te stvaramo saradnju i u cijeloj BiH“,istakla je Bukva te dodala da se `rtva nasilja,rijetko, ali ipak obra}aju za pomo} kojima onipomaù, upu}uju na prave adrese, povezuju sarelevantnim institucijama i rade na njihovojinkluziji u dru{tvo.

Budèt i za potrebe ènaBukva je danas posve}ena rodnopravnom

budètu za mlade – a {ta to zapravo zna~i?Naime, svaka op}ina, odnosno grad ima svoj

budèt, no budètska sredstva naj~e{}e nisu

raspodijeljena na na~in da pokrivaju potrebe imu{karaca i èna te zajednice.

“Prva reakcija na pojam rodno odgovornogbudètiranja ve}inom je - kakve veze rodnaravnopravnost ima sa budètom?’ Me|utim, sobzirom da sam i sama imala sli~ne nedoumice upo~etku, nije mi stran taj osje}aj. Kada se cijeliproces pro|e sve do|e na svoje mjesto, pa je ve}inijasno kako je zaista potreba svakog dru{tva da seprora~unska sredstva vra}aju uvijek na kraju onimaod kojih su i stigla, da je va`no razumjeti kakoprora~uni trebaju biti usmjereni na ljude i njihovepotrebe, pa ~ak i ako to zna~i ve}i anga`man idublje analize“, ispri~ala je Ana Petrovi}, djevojka izop}ine Bilje u Hrvatskoj, koja je bila jedna odu~esnica u inicijativi Rodnopravni budèt.

Istakla je da zajednica u kojoj ona ìvi malobrine o rodnopravnom budètu, ali ona nastojimotivirati mlade ljude u svojoj op}ini, uspostavitisaradnju s lokalnom vlasti i pomo}i u tome darodna ravnopravnost ne bude ne{to {to postojisamo na papiru.

“Va`no je imati na umu kako su projekti krozkoje se poku{ava podi}i razina svijesti o odre|enojtemi u dru{tvu, projekti kojima je potrebno punovi{e vremena. Vrlo ~esto to i nije samo jedanprojekt ve} se dugotrajno, ~ak i godinama, radi nazagovaranju rje{avanja odre|ene problematike,kako bi se osjetili pomaci u razumijevanju iperspektivi pojedinaca“, kazala je, dodav{i dasvojim primjerom nastoji inspirirati ljude oko sebe,ali su i oni njoj nerijetko motivacija.

Put kojim treba krenutiAn|elka Vlaskali} iz Sombora u Srbiji je

tako|er bila jedna od u~esnica inicijativeRodnopravni budèt.

Prije nego {to se uklju~ila u nju, kako jekazala, nije znala ni{ta o rodnom budètiranju.Nakon {to je pro{la obuku, shvatila je da jevrijeme za akciju, jer u njenom rodnom gradurodnopravni budèt ne postoji.

“Na{a lokalna zajednica, kao i ve}ina u regiji, neshvata su{tinu ravnopravnosti. ~ak i ènskaudruènja i komisija za ravnopravnost spolova je vi{eformalno nego su{tinski aktivna. Ne mogu re}i da suse za ovih nekoliko mjeseci desile neke korjenitepromjene, ali smo pokrenule orodnjavanje nekihstrate{kih dokumenata, iznijeli preporuke zapobolj{anje u javnost te sproveli istraìvanje koje jejasno pokazalo gdje smo i kuda treba da idemo te na~emu treba da radimo“, navela je An|elka, dodav{ida su od lokalne vlasti traìli da se promjene pojedinestavke u Lokalnom akcionom planu za mlade koje seodnose na djevojke kako bi i budètska sredstva bilausmjerena u skladu s tim potrebama.

Djevojke iz Novog Sarajeva, Isto~ne Ilidè,Ilidè, Sombora, Subotice, In|ije, BelogManastira, Bilja i \akova, postale su aktivneu~esnice u kreiranju politika i procesu dono{enjaodluka razvojem modela rodno odgovornogbudètiranja i njegovog uklju~ivanja u lokalnupolitiku u svojim zajednicama.

Iz Instituta su istakli da su rodno odgovornoplaniranje i budètiranje odli~an alat zadizajniranje, promoviranje i implementiranjeodgovornih politika u sektoru politike premamladima. �

Gdje je ènama mjesto u budètu?Osnaène omladinske liderke koje znaju svoja prava:Rodnopravnim budètom do ravnopravnosti



S KONJA NA MAGARCA

Nakon istekamandata, direktor DGS-aVinko Duman~i}bit }e savjetnikFahrudinaRadon~i}a Kako nezvani~no saznajemo, direktorGrani~ne policije BiH Vinko Duman~i},kojem je istekao drugi ~etverogodi{njimandat na toj funkciji, mogao bi dobitimjesto savjetnika ministra sigurnostiBiH Fahrudina Radon~i}a. Navodno,mjesto savjetnika Duman~i} je „zaradio“jer je u proteklih osam godina, koliko jebio na mjestu direktora Grani~nepolicije, izlazio u susret ministruRadon~i}u i njegovim poslovnimpartnerima preko „fleksibilnog“pokrivanja dràvne granice. (M.F.)

MINI MARKET

Miroslav Vuji~i}, dugogodi{nji {efkabineta srpskog ~lana Predsjedni{tvaBiH NNeboj{e Radmanovi}a, u novoj segodini na{ao na novom poloàju. Kako jejo{ proljetos objavila „SB“, Vuji~i}a je~ekalo rezervirano stalno radno mjesto uCentralnoj banci BiH. Nekada{nji je

srednjo{kolski profesor istorije izsarajevskog prigradskog naselja Voj -kovi}i, uz pomo} svog {efa i strana~kogkolege Radmanovi}a, od 1. januara {efOdjeljenja za zajedni~ke poslove inabavke u Centralnoj banci BiH.

(S.M.)

MIROSLAVLJEVO EVANÐELJE

Srednjoškolski profesor istorijeiz Vojkovića Miroslav Vujičićimenovan za šefa nabavke u

Centralnoj banci BiH

Odlazak u mirovinu tri zastupnika uParlamentu BiH, PPetra Kuni}a (DNS), BBo{kaTomi}a (SNSD) i BBeriza Belki}a (Stranka zaBiH), dràvni je prora~un ko{tao oko 90.000KM. Nakon {to su ispunili uvjete za odlazak umirovinu, zastupnicima Ku ni}u, Tomi}u iBelki}u je u prosjeku ispla}eno po 30.000maraka otpremnine, na koju su imalizakonsko pravo. No, budu}i da dràvni

zastupnici imaju primanja i privilegije okojima njihovi bira~i mogu samo sanjati, takosu Petar Kuni}, Bo{ko Tomi} i Beriz Belki}iskoristili i druge zakonske mogu}nosti.Uredno su podigli otpre mnine, potom supenzije privremeno „zamrzli“, i nastaviliprimati visoke pla}e u Zastupni~kom domuParlamenta BiH.

(S.M.)

I MIROVINA I HLADOVINA

Vinko Duman~i}

Zastupnici Petar Kunić,Boško Tomić i Beriz Belkić

na ime otpremnina naplatilipo 30 hiljada KM

Petar Kuni} (DNS) Bo{ko Tomi} (SNSD) Beriz Belki} (Stranka za BiH)

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 8.1.2014 23:13 Page 10

PRO ET CONTRA


(DVO)LI^NOST GODINE

Radon~i}ev„Avaz“ proglasioVu~i}a za li~nostgodine, Vu~i}ev„Kurir“ ismi-javao Radon~i}ada bezuspje{nokopira Vu~i}a Beogradski Kurir, list pod izravnomkontrolom trenutno najmo}nijegpoliti~ara Srbije Aleksandra Vu~i}a,objavio je podrugljiv tekst o ministrubezbjednosti BiH FahrudinuRadon~i}u, tvrde}i da ovaj na svena~ine, i gestikulacijom i javnimizjavama, poku{ava kopirati AleksandraVu~i}a. “Ministar bezbednosti BiH FahrudinRadon~i} svojim izjavama i gestiku-lacijom gotovo otvoreno kopiravicepremijera Srbije Aleksandra Vu~i}a.Naime, Radon~i} se najvi{e ’istakao’ usvojim o{trim izjavama kad je re~ oborbi protiv korupcije, pa citira Vu~i}akad god stigne”, pi{e Kurir navode}inekoliko izjava koje je Radon~i} navod-no “pozajmio” od Vu~i}a.Podrugljivi tekst u Kuriru, tvrde upu}eni,prili~no je razbjesnio Radon~i}a, timvi{e {to je upravo po njegovom nalogu,samo nekoliko dana ranije, Dnevni avazproglasio Vu~i}a za inostranu li~nostgodine! Ne prestane li Vu~i}ev Kurir ismijavatiRadon~i}a, Avaz bi naredne godinemogao Vu~i}u dodijeliti titulu “dvoli~nostgodine”! (S.B.)

MINI MARKET

SA[A MAGAZINOVI]

Predsjednikkluba SDP-a uPredstavni~komdomu

DAOHR je samo potvrdio ono {to jedanas svima poznato, a to je da je@ivko Budimir politi~ki avanturistakoji ne mari za posljedice svojihpoteza. Smatram da je ovajposljednji potez vi{estruko {tetan.

DENNIS GRATZ

PredsjednikNa{e stranke

NENe podràvam zato {topreporuka dolazi od institucijeOHR-a koji takvim pona{anjemsudjeluje u produbljavanju krizebudu}i da se radi oneorganiziranim i smi{ljenimpotezima. Mi{ljenja sam danema nikakve strategije uInzkovom reagiranju imaju}i uvidu da je OHR {utio kao zalivenkad se de{avalo sve ono {to je

dovelo do ove krize.

ADIS ARAPOVI]

Menadèr uCCI-ju

NE/DAOHR svojim odlukama ne smijeabolirati niti kamu flir atineznanje, nerad i neodgovornostpoliti~ara u BiH. Sa druge strane,podrà vam OHR-ovu preporukuzato {to je na prvi pogled ovaBudimirova odluka doprinijelaprodubljavanju, a ne sma njiv anjupoliti~ke krize u BiH.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

DAU ovom trenutku politi~kasituacija u Federaciji BiHnesumnjivo je vrlokomplikovana. Podràvampreporuku OHR-a jer odluka@ivka Budimira u ovomtrenutku doprinosi jo{ ve}empoliti~kom haosu u BiH.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta BiH

DAOdluka o smjeni ministraKrajine je, u najmanju ruku,nepromi{ljen potezgospodina Budimira jer }eona dovesti do potpuneblokade Vlade FBiH.

AVDO AVDI]

Urednik naFTV-u

DAU pitanju je ~ista politi~kaodluka i u pitanju su ~istapolitiziranja od stranepredsjednika FBiH i odstrane premijera BiH. Mislimda se radi o ishitrenoj odlucipredsjednika FBiH kojemne smeta ministar finansijave} mu smeta ruka AnteKrajine koja }e stati nastranu SDP-a.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li preporuku OHR-a daBudimir povuče ili izmijeni odluku o

smjeni ministra Krajine?

Priredila: Ma{a ]osi}

Aleksandar Vu~i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 8.1.2014 23:14 Page 11

Sporazum o izgradnji plinskogkoridora „Ju`ni tok“, koji jeformuliran prije dvadesetak danana sjednici Vlade RepublikeSrpske i upu}en Vije}u ministra

BiH na kona~no usvajanje, nesumnjivo }ebiti izvor novog nesporazuma i novenapetosti izme|u dva entiteta unutar BiH,ali i ozbiljnog nesporazuma BiH sevropskom Energetskom zajednicom.Predloèni Sporazum u jednakoj se mjeriti~e dva entiteta, ali je dizajniran isklju~ivoprema interesima Republike Srpske i, {to jejednako va`no, fomuliran je suprotnotemeljnim principima evropske Energetskezajednice kojih se BiH du`na pridràvatikao njena ravnopravna ~lanica.

JAÂNJE RUSKOG MONOPOLAIz predloènog Sporazuma, ~iju smo

kopiju uspjeli dobiti, vidljiva je namjeraRepublike Srpske da preko plinovoda„Ju`ni tok“ dovede Federaciju BiH upodre|en, odnosno zavisan poloàj, kao inamjera da svojim ruskim partnerimadodatno u~vrsti monopolski poloàj naplinskom trì{tu BiH. Prema predloènomSporazumu, ruski Gasprom bi u BiHosnovao dvije entitetske plinske kompanijeu kojima bi imao ve}insko (60-postotno)vlasni{tvo nad plinovodima i 100-procentno vlasni{tvo nad plinom. Pri tomebi kompanija iz Federacije BiH bila udvostruko podre|enom poloàju - premaRepublici Srpskoj, kojoj bi pla}alatransport plina, i prema Ruskoj Federaciji,koja bi kao ve}inski vlasnik plinovoda istoprocentni vlasnik plina imala apsolutnimonopol na trì{tu BiH.

Naravno da su ~elnici Republike Srpskesvjesni ~injenice da Federacija BiH imaposve druge energetske prioritete i da ne}eprihvatiti aran`man koji je stavlja uneravnopravan poloàj, pa su Sporazum o„Ju`nom toku“ ponudili u paketu sarje{avanjem ratnog duga BiH prema Rusijiza potro{eni plin tokom rata, ali irje{avanjem prijeratnog duga Rusije premaBiH nastalog na temelju klirin{kogaranàmana Rusije i biv{e Jugoslavije.Sticajem okolnosti, i dug BiH prema Rusijii dug Rusije prema BiH pribli`no je jednak(oko 105 miliona dolara), pa je Vlada RS-apredloìla rje{enje za koje ranije nije htjelani da ~uje - da se ovo poglavlje zatvori tako{to bi se „prebila“ me|usobna dugovanjadvije dràve. U protivnom, Vlada FBiHmora}e sama izmiriti dug prema Rusiji, dok}e Rusija svoj dug izmiriti premaentitetima!

No, kako smo doznali, ovaj ultimativnizahtjev Vlade RS-a ne}e odvratiti

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

(NE)SPORAZUM OKO „JU@NOG TOKA“

Pi{e: ASIM METILJEVI]„Slobodna Bosna“ došla je u posjed skandaloznogprijedloga Sporazuma o izgradnji plinovoda „Južni

tok“ između BiH i Rusije, koji bi Federaciju BiH doveou vazalni položaj prema Republici Srpskoj, a cijelu

BiH u potpunu ovisnost od ruskog plina

DODIKOV ULTIMATUMFEDERACIJI

12

“Ili prihvatiteJu`ni tok ili sami

izmirite dugprema Rusiji“!

asim:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 22:49 Page 12

Federaciju BiH od toga da slijedi vlastiteenergetske prioritete. A oni su nesumnjivovezani za izgradnju alternativnogplinovoda TAP, kojim bi se smanjilaovisnost BiH od ruskog plina i osiguralatrì{na utakmica izme|u razli~itihdobavlja~a plina.

FEDERACIJA NE ODUSTAJE OD TAP-aOd prije nekoliko mjeseci BiH se i

zvani~no uklju~ila u realizaciju panevrop-skog energetskog projekta pod nazivomTAP (Transjadranski plinovod) kojim }e seprirodni plin iz Azerbejdàna dopremati dotrì{ta Zapadne Evrope. Predsjedni{tvoBiH ve} je ranije prihvatilo Memorandumo razumijevanju izme|u Hrvatske,Albanije, Crne Gore i BiH, kojim se poredostalog predvi|a uspostava posebnogme|udràvnog komiteta zaduènog zakoordinaciju i realizaciju ovog projekta u~etiri navedene dràve.

Energetski projekat TAP zvani~no jenajavljen 2007. godine, kada je {vicars-ka energetska kompanija Swiss EGLGroup predstavila studiju izvodivostikoja je dobila punu podr{ku zvani~nogBrisela i klju~nih dràva preko ~ije teri-torije }e se graditi plinovod -Azerbejdàna, Turske, Gr~ke, Albanije iItalije. Plinovod TAP primarno se gradizbog trì{ta Zapadne Evrope, a njegovaglavna trasa proteè se od Azerbejdàna,preko Turske, Gr~ke i Albanije, pa podnu Jadranskog mora do Italije i daljeprema Zapadnoj Evropi.

Zahvaljuju}i sna`nom anga`manuhrvatske diplomatije, jedan krak plinovodaTAP usmjerit }e se prema trì{tu Balkana -od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske,do BiH.

Zvani~nici Republike Srpske nervoznosu reagirali na ideju da se Federacija BiHuklju~i u izgradnju plinovoda TAP. [tavi{e,u medijima bliskim Miloradu Dodiku,anga`man BiH u ovom projektu okvalifici-ran je kao „namjerna diverzija“ ruskogenergetskog projekta Ju`ni tok, {to je nar-avno ~ista besmislica budu}i da se ova dvaplinovoda me|usobno ne isklju~uju nego se

me|usobno nadopunjuju. Vije}e ministaraBiH ne}e niti moè osporiti pravoRepublici Srpskoj da se uklju~i u izgradnjuplinovoda Ju`ni tok, kao {to nije osporilo nipravo Federaciji BiH da se uklju~i u izgrad-nju plinovoda TAP. Problem je o~ito une~emu drugom: ruski Gasprom procjenju-je da je trì{te RS-a zanemarljivo i da seizgradnja ovog plinovoda ne bi isplatila akose plinom ne bi snabdijevalo i dva putave}e trì{te Federacije BiH.

KONKURENCIJA UMJESTO MONOPOLAPreko alternativnog plinovoda pod

nazivom TAP, dràve Evropske unije po -ku {avaju ostvariti dva cilja: obezbijeditialternativni izvor plina i sniziti cijene ener-genata preko zao{trene trì{ne konkurenci-je. U evropskim dràvama koje imaju samojedan dobavni pravac, me|u koje spada i

BiH, cijena plina je za oko 40 posto vi{a odcijene plina u dràvama koje imaju dva ilivi{e me|usobno neovisnih dobavnih prava-ca.

I ruski projekat „Ju`ni tok“ projektovanje tako da u {irokom luku zaobi|e teritorijUkrajine, s kojom se Rusija stalno sporioko transportnih tro{kova plina. Kako biizbjegla Ukrajinu, Rusija je plinovod„Ju`ni tok“ usmjerila preko Crnog mora,koriste}i teritorijalne vode Turske. Turskaje na to pristala, ali je zauzvrat dobila ruskusuglasnost za izgradnju zasebnog plinovodaiz Azerbejdàna do Turske, pod nazivomTransanadolski plinovod. Nastavak ovogplinovoda iz Turske do Gr~ke, a kasnije i doAlbanije i Italije, nazvan je Transjadranskiplinovod, skra}eno TAP (Trans AdriaticPipeline).

Krak ovog plinovoda za Balkan, podnazivom Jadransko-jonski plinovod, pro-tezao bi se od Albanije, preko Crne Gore iHrvatske do BiH, i kroz njega bi ove ~etiridràve dobivale godi{nje oko 5 milijardikubnih metara plina. Ukupna duìnabalkan skog kraka ovog plinovoda iznosioko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130kilometara. Spojna ta~ka za BiH planiranaje u Plo~ama. Procijenjena ukupna ulagan-ja u izgradnju balkanskog kraka plinovodaTAP kre}u se u rasponu od 230 do maksi-malno 250 miliona eura, pri ~emu bi svakadràva samostalno gradila dionicu plinovo-da preko svoje teritorije. �

13

VLADA FBiH PROTIV RUSKOG MONOPOLA

Sporazum o izgradnji plinovoda „Ju`nitok“, koji je Vlada RS-a uputila Vije}uministara BiH, zenemaruje direktiveevropske Energetske zajednice, premakojima ista kompanija ne moè biti vlasnik

plinovoda i distributer plina. Kako bi sepotaknula trì{na utakmica, vlasnikplinovoda mora biti neovisan oddistributera plina i mora dopustiti da se plindoprema iz razli~itih izvora. �

ZAOBI\ENE EVROPSKE DIREKTIVE

„Južni tok“ nije usklađen s evropskim pravilima

Jedan visoki zvani~nik Vlade FBiHizjavio je za Slobodnu Bosnu da VladaFederacije BiH ne}e prihvatiti Sporazum kojije predloìla Vlada RS-a „jer izgleda da jeSporazum namjerno napisan tako da budeneprihvatljiv Vladi FBiH“. Na{ sagovornik

tvrdi da se Dodik razmetao posve nerealnimobe}anjima oko „Ju`nog toka“, i sada kadase na{ao pred zidom zbog protivljenja Vije}aministara BiH i evropske Energetskezajednice, poku{ava prona}i kakav-takavalibi za vlastiti neuspjeh. �

OLAKO DATA OBE]ANJA

I Dodik je svjestan da od „Južnogtoka“ neće biti ništa

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

JASNA EVROPSKA PRAVILAKao ~lanica evropske Energetske zajednice BiH je du`na slijeditiprincipe ove asocijacije

asim:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 22:50 Page 13



Upravni odbor Agencije za priva ti -zaciju Federacije Bosne iHercegovine (AFP) usvojio jePlan za privatizaciju 2014.godine, koji jo{ uvijek ~eka

zeleno svjetlo Vlade FBiH. SpomenutimPlanom AFP u teku}oj godini planiraprodaju nekoliko preduze}a u kojimafederalna Vlada ima manjinski vlasni~kiudio. Direktor AFP-a [[uhret Fazli}, ina~ebiv{i {ef kabineta HHamdije Lipova~e i jedanod rijetkih kraji{kih SDP-ovaca koji jesvojevremeno podrào ostanak Lipova~e na~elu Kantonalnog odbora SDP-a i koji, posvemu sude}i, bespogovorno izvr{avazadatke rukovodstva svoje partije, izjavioje kako se radi o Energopetrolu, Fabriciduhana Sarajevo (FDS), Bosnalijeku iSarajevo-osiguranju.

Nema nikakve sumnje da je direktor

Fazli} plasiranjem ovakvih informacijazapravo pustio probni balon kako bi ispitaoraspoloènje „partnera“ u vlasti u vezi smogu}om prodajom udjela federalne Vladeu nabrojanim firmama kojima SDP, usaradnji sa „poslovnim“ partnerima, nastojida (za)gospodari, a ~ijom bi se eventualnomprodajom za~epile rupe u budètu FBiH uteku}oj 2014. godini. To im je, po svemusude}i, po{lo za rukom u najprofitabilnijojme|u nabrojanim firmama, Bosnalijeku.

INVESTICIJSKE (G)RUPEPodsje}anja radi, malo poznati inve sti -

cijski fond Haden S.A. iz Luksemburgapreko brokerske ku}e ZZijada Bleki}a,Eurohausa, pro{le godine kupio je 29,6posto Bosnalijeka. S ne{to manje od 30posto vlasni{tva Haden S.A., uz „pla}enu“podr{ku Bosnalijekovog Sindikata, ime no -vao je „svoj“ Nadzorni odbor na ~elu saKonstantinom Zevlovom, a na ~elo firmepostavljen je NNedim Uzunovi}. Slijedilo jeimenovanje jo{ jednog Nadzornog odbora


(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

Agencija za privatizaciju Federacije Bosne iHercegovine (AFP) u ovoj godini planira prodajunekoliko preduzeća u kojima federalna Vlada ima

manjinski vlasnički udio. Riječ je o „Energopetrolu“,„Fabrici duhana Sarajevo“ (FDS), „Bosnalijeku“ i

„Sarajevo-osiguranju“. Prije privatizacije o sudbininabrojanih kompanija će odlučivati nadležna

tužilaštva i sudovi, a tek onda AFP i Vlada FederacijeBiH koja eventualnom prodajom vlasničkih udjela u

nabrojanim firmama namjerava začepiti rupe ubudžetu FBiH u 2014. godini

PRIVATIZIRANJEPRIVATNIH KOMPANIJA

Da li se ve} zna kome }e i po kojoj cijeni Vlada FBiHprodati svoje dionice u “Bosnalijeku“, FDS-u,

“Sarajevo-osiguranju“?

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

KREDITNI ARAN@MANKonstantin Zevlov, predsjednikNadzornog odbora Bosnalijeka,dobio je punomo} od HadenaS.A. da podigne kredit u iznosudo 15 miliona eura

prihvatizacija:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:58 Page 16

na ~elu sa advokatom AAhmedom @ili}em, adirektorska palica Bosnalijeka predata je[efiku Handì}u, ina~e finansijskomdirektoru. Paralelizam u Bosnalijeku trajaoje do kraja novembra pro{le godine kada jeKomisiji za vrijednosne papire FBiH na~elu sa HHasanom ]elamom produènmandat, a obzirom da je spomenutaKomisija registrovala „Hadenov“ Nadzorniodbor i direktora Bosnalijeka, oni su i(ne)zvani~no preuzeli kontrolu nadkompanijom. Uprkos svemu, niko nikadanije dao odgovor na pitanje ko su stvarni

vlasnici najve}eg pojedina~nog dioni~araHadena S.A. Iz dokumentacije koja je uposjedu Slobodne Bosne vidi se da jeinvesticijski fond Haden S.A. registrovan 2.decembra 1996. godine sa glavnicom uiznosu od 30 hiljada eura. Direktor HadenaS.A. je PPascal Hennuy, nastanjen u uliciRoute de Longwy na broju 241, gdje je isjedi{te fonda. Interesantno je da je na istojadresi nastanjen i predsjednik Upravnogodbora Hadena S.A. Francois Differdange.[tavi{e, na istoj adresi, Route de Longwy24, registovana je i kompanija zaduèna za

kontrolu ra~una Hadena S.A., JawerConsulting S.A. Investicijski fond HadenS.A. registrovan je i posluje u skladu saluksembur{kim zakonom, a navodno, prematom zakonu Haden S.A. nije obavezan imatislu`beni pe~at, {to je bio problem prilikomsklapanja ugovora sa Volksbankom ujanuaru pro{le godine. Hadenovu punomo}za potpisivanje ugovora o kreditu saVolksbankom na maksimalni iznos od 15miliona eura dobio je Konstantin Zevlov,ina~e direktor pravnih poslova ruskekompanije Imperija Pharm i aktuelnipredsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka.Konstantin Zevlov potpisao je sazvani~nicima Volksbanke, koju }e kasnijepreuzeti ruska Sberbank, ugovor okreditnom aran`manu vrijedan ~etirimiliona eura. O~ekivano, u ulozi jamcaspomenutog kredita pojavljuje se ruskakompanija Imperia Pharm, a kao osiguranjeKonstantin Zevlov pod zalog stavlja1.298.420 do tada kupljenih dionicaBosnalijeka. Iako nisu bili zavedeni usudskom registru Nedim Uzunovi} kaodirektor Bosnalijeka i AAdmir Ke{o, vr{iteljdu`nosti izvr{nog direktora za marketing iprodaju Bosnalijeka, sa ruskom ImperiaPharmom po~etkom avgusta pro{le godinepotpisali su ugovor o izvozu, distribuciji iprodaju Bosnalijekovih proizvoda naruskom trì{tu u vrijednosti od 11 miliona


VLADA FBiH, MALI VELIKI DIONIÂR

��

Pored direktora Hadena S.A. PascalaHennuya, u poslovnoj dokumentaciji toginvesticionog fonda me|u ~lanovima upraveje i bra~ni par Tom i Roisin Donovan.Supru`nici Donovan nastanjeni su u Dublinu,

glavnom gradu Republike Irske. Bra~ni parTom i Roisin Donovan u periodu od 2004., do2013. godine bili su „direktori“ 168 irskihkompanija od kojih je 115 zatvoreno zbognelikvidnosti, odnosno bankrota. �

DIREKTORI PO ZANIMANJU

Tom i Roisin Donovan, prije imenovanja u upravu „HADEN-a“,bili su direktori u čak 168 irskihkompanija!

TU\E HO]EMO, SVOJEPRODAJEMO

Vlada Federacije BiH vlasnik je20 procenata Bosnalijeka i 40

procenata FDS-a


eura. Lijekovi su izvezeni, a da li }e i kadaImperia Pharm platiti ra~une, ostaje da sevidi. Navodno, Imperia Pharm do sada jeplatila samo jedan ra~un od 800 hiljadaeura. U svakom slu~aju, inspektoriFinansijske policije FBiH po naloguTuìla{tva Kantona Sarajevo provjeravajuposlovanje Bosnalijeka, a poseban akcenatstavljen je upravo na potpisivanje irealizaciju spomenutog, krajnje sumnjivogugovora. Kona~nu ocjenu o (i)legalnostiposlovanja Uzunovi}a i Ke{e, dat }etuìla{tvo Kantona Sarajevo, a do tada

ostaje pitanje kome }e i po kojoj cijeniVlada FBiH kao drugi po veli~ini dioni~arBosnalijeka prodati svojih 20 procenatavlasni{tva u toj kompaniji.

GDJE IMA DIMA, IMA I VATRENi{ta bolja situacija nije ni u FDS-u.

Naime, polovinom pro{le godine SDP je, uzmalu podr{ku Narodne stranke Radom zaboljitak, poku{ao preuzeti kontrolu nadNadzornim odborom FDS-a. Da im je topo{lo za rukom, nema nikakve sumnje da biuprava FDS-a na ~elu sa direktorom

Edinom Mulahasanovi}em bila pometena,a njihova upra`njena mjesta bila bipopunjena partiji odanim kadrovima.Prema (ne)uspjelom izbornom inìnjeringu,u Nadzorni odbor FDS-a trebali su bitiimenovani JJasmin Jaganjac (SDP), IIvicaKnezovi} i AAmir Pa{ali} (NSRB). Takvimizborom Vlada bi kotrolisala tri od pet~lanova Nadzornog odbora, koji bi utakvom sastavu mogao kontrolisati firmu ukojoj je Vlada FBiH manjinski, 40- postotnivlasnik.

Iako je osvojio dovoljan broj glasova naSkup{tini dioni~ara, SDP-ov „operativac“Jasmin Jaganjac ipak nije izabran uNadzorni odbor FDS-a. Naime, premaStatutu FDS-a u Nadzorni odbor ulazi ipredstavnik radnika, odnosno uposlenikaFDS-a, i po tom osnovu mjesto uNadzornom odboru pripalo je [[eftiKurtovi}u. Ovakvim izborom nije biozadovoljan Jasmin Jaganjac, odnosnonjegovi politi~ki „komesari“ pa je ~itavslu~aj zavr{io na Op}inskom sudu Sarajevokoji tek treba da presudi, ili u koristJaganjca ili Kurtovi}a. U me|uvremenu,Nadzorni odbor sa Kurtovi}em imenovao jeizvr{ne direktore FDS-a, a Vlada FBiHOp}inskom sudu u Sarajevu podnijela jetu`bu za odre|ivanje mjere osiguranjatraè}i da budu poni{tene odluke oimenovanjima izvr{nih direktora FDS-aSeada Hadìmusi}a, OOrhana Robovi}a,Mirsada Huseinba{i}a, DDèjne Bajramovi} iEsmira Krni}a, koje su donesene na sjedniciNadzornog odbora FDS-a odrànoj 8.novembra 2013. Tako|er, zastupnici Vladeosporili su izbor KKemala Bekte{evi}a zapredsjednika Nadzornog odbora FDS-a,odnosno [efte Kurtovi}a, koji je u imeradni~kog kapitala imenovan u Nadzorniodbor. I dok se ~eka odluka suda, o kojoj }euveliko ovisiti budu}nost FDS-a, AFPnajavljuje prodaju 40 posto vlasni{tva u tojkompaniji. Ponovo, postavlja se pitanje komei po kojoj cijeni }e se prodati taj paket? �


(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

�

Tuìla{tvo Kantona Sarajevo otvorilo jeistragu u predmetu koji se odnosi nadokapitalizaciju Energopetrola. Istraga jepokrenuta na osnovu izvje{taja Finan sij -ske policije FBiH i prijave grupeEnergopetrolovih dioni~ara, i to nakonsedam godina, koliko je ovaj predmetdràn u ladicama Tuìla{tva KantonaSarajevo. Navodno, istraga je pokrenutaprotiv biv{ih rukovodilaca Vlade FBiH,me|u kojima su biv{i premijer FBiH iministar energije, rudarstva i industrijeNedàd Brankovi} i Vahid He}o, biv{egdirektora AFP-a FBiH Re{ada @uti}a,biv{eg direktora Energopetrola NamikaBu{atli}a te Kaseme ]atovi}, slu`beniceu Vladi FBiH. I dok Kantonalno tuìla{tvoprovodi istragu, hrvatsko-ma|arskikonzorcij INA-MOL tuìo je Vladu Fede -racije BiH po osnovu sudskih sporova kojeje ovaj konzorcij preuzeo doka pita liz acijomEnergopetrola marta 2006. godine, a kojesada mora nadoknaditi aktuelna VladaFBiH. Rije~ je o tu`benom zahtjevu koji

iznosi oko 68 miliona KM, a konzorcij INA-MOL ~ak je pokrenuo i arbitra`ni postupakpred Me|unarodnom trgova~komkomorom u Parizu da bi naplatili ovasredstva. Vi{emilionski tu`beni zahtjevposljedica je katastrofalnog ugovora odokapitalizaciji Energopetrola koji sutada{nje vlasti potpisale 8. marta 2006.godine s INA-MOL-om. Prema jednoj ododredbi ovog ugovora, Vlada FBiH, sbiv{im premijerom, rahmetli AhmetomHadìpa{i}em na ~elu, obavezala se da}e preuzeti sva dugovanja u ovom procesu,uklju~uju}i i potraìvanja radnika koja suiznosila vi{e od 20 miliona KM. U konzorcijuINA-MOL iskoristili su ovu odredbu izugovora da bi potraìvanja radnika usmjerilina Vladu FBiH, iako je konzorcij ve}inskivlasnik s kapitalom od 67 posto, dok nadràvni kapital otpada tek 22 posto.Ukoliko Vlada izgubi spor i bude prisiljenaisplatiti 68 miliona KM, ni prodaja 22 postoEnergopetrola ne}e je spasiti odbankrota. �

SLUÂJ ENERGOPETROL

Katastrofalne posljedice ugovora odokapitalizaciji „Energopetrola“

18

TRILING KRALJEVADirektor AFP-a [uhret Fazli}, premijer Nermin Nik{i} i njegov kom{ija sa Bora~kog jezera, ina~e direktor Bosnalijeka Nedim Uzunovi}


Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Bosna i Hercegovina


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Svim gra|anima pravoslavnevjeroispovijesti sretan Boì}

Svim gra|anima pravoslavnevjeroispovijesti sretan Boì}

Donacija maloprodajna mreà GAZPROMBiH sadrì transkutani bilirubinometar, pacijentmonitor, dva neonatalna aspiratora i dveinfuzione pumpe, i dio je {ire akcije pomo}iporodili{tima u Bosni i Hercegovini, kojoj jeova kompanija doprinijela sa 60.000 KM.

Bolnici u Prijedoru danas je sve~anouru~en i najmoderniji transportni inkubator, odukupno dva koliko je ovoj bolnici doniranotokom trajanja akcije „Bitka za bebe“ u BiH.Njegovu nabavku omogu}ili su gra|ani Bosnei Hercegovine - korisnici usluga kompanijem:tel, slanjem humanitarnih SMS poruka.

U ime porodili{ta, goste je pozdravio drMirko Sovilj, direktor Op{te bolnice:

„Na podru~ju na{e op{tine ìvi preko100.000 ljudi, i ja sam dobio teàkzadatak da vam kaèm ‘hvala’ u ime svihnjih, ali i u ime onih koji }e tek do}i na ovajsvijet, ove i tokom mnogo godina prednama. U te{kim vremenima, va{ gestuliva novu snagu i vjeru u ljudskost - jer

ljudski ìvot je ono {to ste danas za{titili isa~uvali“.

„Ulaganje u novi i zdravi ìvot je na{doprinos kreiranju zdravog okruènja zabudu}e nara{taje. Na{a kompanija je odlu~nada pomogne tamo gdje je pomo} neophodna.Za kratko vrijeme,svjedoci smo rastapoverenja potro{a~a u benzinske staniceGAZPROM. Stoga nam je veoma va`no danas gra|ani prepoznaju ne samo po kvalitetu

goriva i usluge ve} i kao kompaniju koja jedru{tveno odgovorna prema zajednici u kojojposluje.“, rekao je Srdjan Pe{evi}, finansijskidirektor maloprodajne mreè GAZPROM zaBiH.

„Sa 33 inkubatora i drugom opremomukupne vrijednosti od preko 500.000 evra,bi}u toliko neskroman da kaèm da smouradili zaista mnogo, ali do kona~ne pobjede ubici za sve bebe Bosne i Hercegovine moramojo{ mnogo da se borimo. Samo ovomporodili{tu potrebno je jo{ mnogo medicinskeopreme, a da i ne pominjemo urgentnepotrebe porodili{ta u drugim gradovima. Ipak,danas smo videli koliko je mogu}e posti}ikada se udruè privatni sektor i gra|ani.Nadam se da }e ova akcija inspirisati i drugekompanije Bosne i Hercegovine da se ujedineoko na{eg cilja, i da se uklju~e u jedinu bitkukoju zaista vrijedi voditi – a to je bitka za ìvot“,izjavio je Veran Mati}, predsjednik Upravnogodbora Fonda B92. �

„Bitka za bebe“ u Bosni i HercegoviniNova oprema porodili{tu u Prijedoru

Prijedor, 23.. decembar 2013 – Nakon nedavne posjete Kantonalnoj bolnici u Biha}u, „Bitka zabebe“ nastavlja se u porodili{tu Op{te bolnice u Prijedoru, kome su predstavnici maloprodajnamreà GAZPROM BiH i Fonda B92 danas uru~ili vrijednu donaciju u medicinskoj opremi.

Veran Mati}, predsjednik UO Fonda B92,finanijski direktor Gazprom maloprodajnemreže u BiH Sr|an Peševi} i direktor Opštebolnice Prijedor dr.Mirko Sovilj


Predsjednik Federacije BiH @@ivkoBudimir vjerovatno }e podpritiskom javnosti i OHR-aizmijeniti svoju odluku o smjenifederalnog ministra finansija AAnte

Krajine. Odluka }e ostati na snazi, ali }e unovom obrazloènju smjene pisati da jeminisar Krajina duàn obavljati „radneposlove i zadatke“ sve dok ne bude izabrannovi ministar finansija. A kako ne postoji niminimalna {ansa da se federalni rogovi uvre}i sloè oko izbora novog ministra,Krajina }e do kraja mandata raditi posaokoji je radio i prije nego {to je Budimir

povukao ovaj nesumnjivo ishitreni inepromi{ljeni potez.

Nije tajna da je Budimira na ovaj poteznagovorio politi~ki trgovac JJerko Ivankovi}Lijanovi}, kojem nimalo nije odgovarala~injenica da se tokom posljednjih nekolikosedmica ministar Krajina napadno po~eopribliàvati SDP-ovom bloku u federalnojVladi. Lijanovi} je ve} dulje vremenaobilato koristio ravnoteù nemo}i izme|udva zava|ena ministarska tabora, SDA iSDP-a, staju}i poput jezi~ka na vagi ~as najednu, ~as na drugu stranu, {to mu jedonosilo obilje i li~nih i strana~kihprivilegija. No, cijena Lijanovi}evog glasanaglo je pala nakon {to je tabor SDP-a, uzpomo} ministra Krajine, ponovo osigurao

prevlast (9:8) u federalnoj Vladi. Jasno je dakle da je ministar Krajina

smijenjen po nalogu Lijanovi}a, ali nijejasno za{to je predsjednik Federacije BiH@ivko Budmir pristao na poniàvaju}uulogu poslu{nog izvr{ioca Lijanovi}evihnaloga? Nije valjda povjerovao da }ejavnost nasjesti na prozirno obja{njenjekako je Krajinu smijenio „iz principijelnihrazloga“- zato {to je blokirao isplatuinvalidnina u ~etiri op}ine koje su odbileprovesti reviziju. Predsjednik Budimir znada isplatu invalidnina nije blokiraoministar finansija Ante Krajina, negoresorni ministar ZZukan Helez, i da je touradio s punim i moralnim i zakonskimpravom. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Budimir smijenio Krajinu po nalogu Lijanovića

Cijena Lijanovićevog glasa naglo je pala nakon štoje tabor SDP-a, uz pomoć ministra Krajine, ponovo

osigurao prevlast (9:8) u federalnoj Vladi

NEPROMI[LJENA ODLUKASmjenom ministra Krajine Budimir jedodatno produbio krizu vlasti FBiH

Skandal:Skandal.qxd 8.1.2014 22:46 Page 20

Sretan Boì} svim pravoslavnim vjernicima

Sretan Boì} svim pravoslavnim vjernicima

Bosna i Hercegovina


KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša

Bosna i Hercegovina


KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša


Novi generalni direktor tvorniceAluminij d.d. Mostar ne}e bitiizabran do kraja ovoga tjedna,premda je sjednica Nadzornogodbora trebala biti odràna u

utorak, 7. januara. Imenovanje ~etvrtog poredu direktora u posljednje ~etiri godineodgo|eno je jer predstavnici SDP-a iNarodne stranke Radom za boljitak ufederalnoj vlasti nisu postigli dogovor ~iji}e kadar preuzeti rukovo|enje mostarskimkombinatom. Na natje~aj za generalnogdirektora Aluminija, koji je raspisan udecembru pro{le godine, prijavilo se desetkandidata, ali su ~lanovi Nadzornog odborau najuì krug izabrali trojicu: VVjekoslavaDomljana, Milorada Bahilja i DDavora[imi}a. Prva dvojica slove za kadroveNarodne stranke Radom za boljitak, doktre}eg kandidata proteìra federalnipremijer NNermin Nik{i}.

BAHILJ ALKOHOLIÂR, DOMLJAN RATNI ZLOÎNAC

Iako se, do prije samo desetak dana,naga|alo da }e ~lanovi Nadzornog odbora ukona~nici odlu~ivati izme|u sada{njegvr{itelja du`nosti generalnog direktora

Nakon što predstavnici SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak nisu postiglidogovor čiji će kandidat biti izabran za novog generalnog direktora ALUMINIJA,

sjednica Nadzornog odbora mostarske tvornice najavljena za početak tjednanaprasno je otkazana; braća Lijanović traže da za generalnog direktora kompanije

bude izabran njihov MILORAD BAHILJ, federalni premijer NERMIN NIKŠIĆprotežira svog prijatelja DAVORA ŠIMIĆA


STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“

FINANCIJSKA POLICIJA U ALUMINIJU, BIV[I

DIREKTORI U ZAGREBU

Iako su pro{logodi{ni gubici Aluminija prema{ili 200 milijuna KM, od najve}eg hercegova~kog gubita{a

ne odustaju ni SDP ni Lijanovi}i

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

MENAD@MENT NAÊKANJU

Izbor generalnog direktoraAluminija odgo|en je jer pre-

mijer Nermin Nik{i} ivicepremijer Jerko Ivankovi}

Lijanovi} nisu postigli dogovor~iji }e kandidat biti imenovan

aluminij:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:33 Page 22


GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a

��

HERCEGOVA^KI DIV NA KOLJENIMANegativni trend poslovanja Aluminija zapo~eo jeprije ~etiri godine u vrijeme mandata MijeBrajkovi}a, mostarska je tvornica 2013.okon~ala s rekordnim gubitkom


Aluminija profesora Vjekoslava Domljana ifederalnog ministra trgovine MiloradaBahilja, izbor budu}eg direktora Aluminijadodatno je zakomplicirao tre}i kandidatDavor [imi}, ~iji su izgledi naglo porasli.[imi}, nekada{nji hercegova~ki bankar -bio je direktor Hrvatske po{tanske banke iRaiffeisen banke u Mostaru, koji seposljednjih godina oku{ao i kao hotelskimenadèr u Dalmaciji, ima politi~ku ali iprijateljsku podr{ku SDP-ovog premijeraNermina Nik{i}a. Budu}i da VladaFederacije BiH u novom sastavu Nadz orn -og odbora Aluminija, imenovanom po ~et -kom novembra, ima tri ~lana, od kojih sudvojica, profesori MMirko Pulji} (ujedno ipredsjednik NO) i MMehmed Jahi} bez rez -ervno odani premijeru Nik{i}u, dok je tre}i~lan AAnte Penavi} iz Narodne strankeRadom za boljitak, gotovo je posveizvjesno da }e [imi}a podràti predstavnicidràvnog kapitala. Kako, me|utim, i malidioni~ari Aluminija imaju svoja tri ~lana uNadzornom odboru (sedmi je ~lanpredstavnik iz Hrvatske), na njihove jeglasove ra~unao Milorad Bahilj. Federalnije ministar trgovine, ina~e biv{i uposlenikAluminija, posljednjih mjeseci intenzivnoradio na osnivanju novog udruènja malihdioni~ara i lobirao kako bi dobio podr{kunekada{njih radnih kolega. No, nisumirovali ni njegovi politi~ki protivnici -najprije su glasno optuìli Bahilja da jealkoholi~ar, a potom su plasirali spekulacijekako bi u Aluminiju do{lo do pobuneradnika ako bi za novog generalnogdirektora bio postavljen Srbin?!

Kandidatura za direktora Aluminijajednako bi tako mogla skupo ko{tati iVjekoslava Domljana, koji se, barem premapoliti~kim spekulacijama, u me|uvremenurazi{ao i sa Narodnom strankom Radom zaboljitak. Iako je kao profesor ekonomije nasarajevskom Univerzitetu i Sveu~ili{tu uMostaru i ekonomski analiti~ar posljednjihgodina ~esto nastupao u medijima,Domljana je kolega Mehmed Jahi},tako|er profesor Ekonomskog fakulteta uSarajevu, nedavno optuìo da je odgovoranza njegovo ratno stradanje. Navodno jeJahi}, nakon {to je imenovan u Nadzorniodbor Aluminija, otkrio da je Domljannaredio njegovo hap{enje 1993. godine uMostaru. Prema drugoj je verziji MehmedJahi} ~ak prijavio Vjekoslava Domljana daje bio pripadnik zloglasne Ka`njeni~ke(„Tutine“) bojne HVO-a?! Dodajmo tomeda su svi poku{aji da kontaktiramoprofesora Jahi}a ostali bez uspjeha, budu}ida izbjegava kontakt s novinarima.

KAKO JE BRADVICA IZGUBIO PODR[KU HDZ-a

Premda je, prema zvani~nim poka zat e -lji ma, 2013. godinu Aluminij zavr{io s

rekordnim poslovnim gubitkom kojiprema{uje 200 milijuna KM, bitka zakontrolu nad mostarskom tvornicomzapo~ela je jo{ koncem oktobra, kada jeiznu|ena ostavka tada{njeg generalnogdirektora IIve Bradvice. Ranije smo,podsjetimo, pisali da je negativni trendposlovanja Aluminija zapo~eo jo{ 2009.,pred kraj mandata tada{njeg direktora MMijeBrajkovi}a, koji je nakon dugogodi{njihuspje{nih poslovnih rezultata mostarskikombinat ostavio u gubitku od oko 40milijuna KM. Brajkovi}a, koji je nafunkciji direktora bio pune 22 godine,

zamijenio je u prolje}e 2009. IIvo Lasi},dotada{nji direktor Tvornice anoda. I madaje pod njegovom upravom zapo~eooporavak Aluminija, Lasi} se na mjestugeneralnog direktora Aluminija nije dugozadrào. Smijenjen je odlukom ~lanovaNadzornog odbora po~etkom decembra2010., uz formalno obrazloènje da je i podLasi}evom upravom Aluminij nastavioposlovati kao gubita{, da nisu rije{enistrate{ki problemi, ni smanjeni tro{kovi.Ivu Lasi}a je zamijenio Ivo Bradvica,dotada{nji federalni tuìtelj, koji je zageneralnog direktora postavljen uz podr{ku


STRANA^KA BITKA ZA „ALUMINIJ“

�

Me|u deset kandidata koji su konkuriralina funkciju direktora Aluminija bio je i biv{idirektor federalne Regulatorne agencije zaelektri~nu energiju (FERK) Zdenko[imunovi}, koji je s te funkcije smijenjenpo nalogu HDZ-a. Iako je, prema priloènimreferencama, bio me|u najboljim kand id a -tima, [imunovi} nije u{ao u uì izbor,upravo zbog nedostatka politi~ke podr{ke.

Zanimljivo je, me|utim, da je federalnipremijer Nermin Nik{i} i prije vi{e od dvijegodine obe}ao [imunovi}u mjesto izvr{nogdirektora za proizvodnju elektri~ne energijeu Elektroprivredi Hrvatske zajedniceHerceg-Bosne. No, umjesto Zdenka[imunovi}a, premijer Nik{i} je na tu pozicijupostavio svog strana~kog kolegu iz LivnaRoberta Kriàna. �

STRANA^KI KRITERIJI

Iako je prema referencama bio međunajboljim kandidatima, ZdenkoŠimunović nije ušao u uži izbor

PRLJAVA KAMPANJANakon najave da bi Aluminij mogao preuzetiMilorad Bahilj pojavile su se spekulacije opobuni radnika protiv direktora Srbina, drugikandidat Vjekoslav Domljan “optuèn” je zaratne zlo~ine


HDZ-a. Prema tvrdnjama izvora bliskihupravi Aluminija, Bradvica je vrlo brzoizgubio naklonost politi~kih pokrovitelja -navodno je odbio dati milijunsku donacijustranci, nakon ~ega se poku{ao pribliìtiHDZ-u 1990, ali je njegova menadèrskakarijera brzo zavr{ena. Sada ve} biv{idirektor Ivo Bradvica je, prema tvrdnjamanjegovih kolega, jo{ dok je rukovodioAluminijem, kupio stan u Zagrebu, a uglavni grad Hrvatske se navodno preselio idugogodi{nji financijski direktor MMladenGali}. Podsjetimo da u Zagrebu odranijeìvi i dugogodi{nji direktor Mijo Brajkovi}.

Ako je, me|utim, suditi prema prviminformacijama iz izvora bliskih Finan cij -skoj policiji, koja je po nalogu VladeFederacije BiH prije desetak dana zapo~elakontrolu poslovanja, istraga u Aluminiju bimogla potrajati mjesecima. U tom se smisluuveliko spekulira kako je raniji mena -d`ment tvornice laìrao financijska izv -je{}a, da su gubici kompanije preuveli~ani,

dok su istodobno s pojedinim poslovnimpartnerima sklapani krajnje sumnjiviugovori. Kao jedan od primjera navodi sedodjela zemlji{ta Fealu u Donjoj Jasenici,koju je menad`ment Aluminija kompen -zirao vlasni{tvom u toj {irokobrije{kojfirmi.

SUMNJIVI POSLOVNI UGOVORI, OTKAZI I OTPREMNINE

Stanovnici tog mostarskog prigrad -skog naselja se, naime, ve} duè vrijemeàle kako no}u ne mogu zaspati zbogbuke kamiona koji prevoze teret izpogona Aluminija u Feal nakon zavr{etkaradnog vremena. Dodajmo tome kako jefirma Feal, iako njihova proizvodnjagotovo u cijelosti ovisi od Aluminija, zarazliku od mostarske tvornice, pro{lugodinu zavr{ila s milijunskom dobiti.Prema istim izvorima, pod istragom bi semogla na}i i izgradnja pogona Vinarije ukoju je navodno uloèno oko osammilijuna KM, kao i poslovna odluka orasformiranju nekada{njeg pogonaGlinice, te angaìranje gra|evinskih firmiu vlasni{tvu ro|aka i prijatelja biv{egmenadèmenta za izvo|enje radova uAluminiju. Biv{eg su direktora IvuBradvicu radne kolege jo{ ranijeoptuìvale da se nemilosrdno obra ~u na -vao s neistomi{ljenicima, te da su sudsketu`be zbog nezakonitih otkaza nepo -dobnim radnicima skupo stajale tukompaniju. Navodi se, tako|er, da jeBradvicin prethodnik na mjestu gene ral -nog direktora Ivo Lasi} prije neko li komjeseci napustio kompaniju uz otpre m -ninu ve}u od sto tisu}a maraka, koliko jenavodno dobio i VVelimir âvar, biv{iizvr{ni direktor za tehni~ke poslove irazvoj poduze}a. �


GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a

Unato~ katastrofalnim poslovnim poka -za teljima u posljednje dvije godine i~injenici da su gubici tvornice pre{li 200milijuna KM, vode}i menadèri Aluminijame|u najbolje su pla}enim direktorima uBiH. Prema nedavno objavljenim poda -cima Porezne uprave FBiH, biv{i generalnidirektor Aluminija Ivo Bradvica zara|ivao

je izme|u 13.000 i 20.000 KM mjese~no,dok je zarada njegovih najbliìh suradnikaMladena Gali}a i @eljka Borasa bila ne{tove}a od devet tisu}a maraka. Mjese~nazarada ostalih direktora u Aluminiju:Marinka Ivanovi}a, Ivana Grle, AnteRezi}a i Brune âle u prosjeku je iznosilaoko 6.000 KM. �

MENAD@ERSKI UGOVORI

Bivši direktor Bradvica zarađivao20.000 KM, plaće njegovih surad-nika između šest i devet tisuća KM

FINANCIJSKA ISTRAGA Nakon iznu|ene ostavke IveBradvice, federalna Vlada je uMostar poslala Financijskupoliciju



DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Predsjednik RS-a MILORAD DODIK pred sam kraj godine upravu nad BanjomLukom prepustio je IGORU RADOJIČIĆU, koji važi za njegovog najopasnijegunutarstranačkog konkurenta; naša novinarka otkriva zbog čega je Dodik

napravio golemi ustupak Radojičiću, koji ga može koštati liderstva u SNSD-u

Radoji~i} je dobio zadatak da smijeni gradona~elnikaBanje Luke Slobodana Gavranovi}a, koji se otrgao

kontroli obje zava|ene frakcije u SNSD-u

DODIK PREPUSTIO BANJULUKU IGORU RADOJIÎ]U

Foto: Mario Ili~i}

IZNENADNA REHABILITACIJA RADOJIÎ]A I pored toga {to pripada struji Neboj{e Radmanovi}a, IgorRadoji~i} od Dodika dobio banjalu~ki Gradski odbor SNSD-a

dodikovi interesi:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 21:51 Page 26

Iako su samo prije nekoliko mjesecilideri SNSD-a odmahivali glavom nasam spomen mogu}nosti da IIgorRadoji~i} preuzme Gradski odborSNSD-a Banje Luke, pred sami kraj

2013. godine ipak su se “usaglasili” da unajve}em gradu RS-a treba do}i dokadrovskog “osvjeènja”.

Poziciju {efa banjalu~kog SNSD-aRadoji~i} je naslijedio od aktuelnoggradona~elnika Banje Luke SSlobodanaGavranovi}a, a izabrali su ga ~lanovi nov -oi menovanog Gradskog odbora. Radoji~i}je u pobjedni~kom govoru rekao da se radio najve}oj i najtemeljitijoj kadrovskojrekonstrukciji do sada, jer je od 179 ~lano-va GO smijenjeno vi{e od 130. MiloradDodik je nakon izbora procijedio da je uBanjoj Luci zavr{en jedan obiman posao.

ZBOG “TAMARISA”ODLAZI GAVRANOVI]

Od Radoji~i}a Dodik o~ekuje da unajkra}em roku smijeni SlobodanaGavranovi}a. Iako Gavranovi} pripadastruji Radmanovi}a i Radoji~i}a, ve}ina uSNSD-u smatra da se otrgao kontroli,previ{e postao svoj i da “pretjeruje upo{tenju”. Kalkuli{e se da je promjenaGradskog odbora uvod u referendum zasmjenu Slobodana Gavranovi}a.

Dodik je, ina~e, javno demonstrirao danema povjerenje u Gavranovi}a i da gasmatra potro{enim, iako je aktuelnigradona~elnik proteklih godina bio jedanod glavnih operativaca SNSD-a, koji jedonosio veliki broj glasova stranci.Upori{teza smjenu Slobodana Gavranovi}a Dodik jena{ao u padu rejtinga SNSD-a u BanjojLuci.

Zapravo, klju~ni razlog zbog kojegDodik èli smijeniti Gavranovi}a jesteizbacivanje iz poslova njegovog intimusaMilorada Janjetovi}a. Naime, SlobodanGavranovi}, aktuelni gradona~elnik BanjeLuke, ve} mjesecima poku{ava da firmuTamaris, ~iji je vlasnik Janjetovi}, biznis-men vrlo blizak Miloradu Dodiku, izbaci izmilionskih poslova vezanih za odràvanjezelenih povr{ina. Preduze}e Tamaris godi-nama je imalo monopol nad odràvanjemzelenila u Banjoj Luci i godi{nje iz grad-skog budèta dobijalo tri do ~etiri milionaKM. Zbirno se u kasu Tamarisaotkako odràva zelenilo i orezuje drve}eslilo oko 60 miliona maraka. Spekuli{e seda Gavranovi} nastoji da Tamaris potpunoizbaci iz ovog posla i ustupi ga firmama izRS-a koje se tako|er bave ovim poslom, avlasnica jedne od njih je i k}erka SSlobodanaStankovi}a. Koliko su Dodik i Janjetovi}bliski prijatelji, pokazuje i to da {to je

Rasadnik u Mr~evcima u vlasni{tvuMilorada Janjetovi}a omiljeno mjesto zaodmor Milorada Dodika. Aktuelni pred-sjednik RS-a tu dovodi manje ili vi{eekskluzivne goste, a nerijetko mu se desi dau Rasadniku i zano}i. Da to druènje nepodràva Dodikovo najbliè okruènje,znao je i Janjetovi}, ali nije mario za upo-zorenja. Stvar je postala ozbiljna kada jeusred no}i iz Rasadnika odnesen sav novaciz sefa i ukradeno Tamarisovo slu`benovozilo. Janjetovi} je tada bio na putu, a

nakon povratka nije insistirao da se izgred-nici prona|u, uvjeren da iza svega stojiosoba iz Dodikovog bliskog okruènja.

Dodika je do te mjere iritiraloGavranovi}evo samostalno upravljanjegradom, da je otvoreno po~eo da govori dazbog politike aktuelnog gradona~elnikaBanje Luke, SNSD pretrpio rapidan padrejtinga u ovom gradu kojim ina~e suv-ereno vlada vi{e od deset godina.

Prepu{tanje Banje Luke Radoji~i}u nebi ~udilo da izme|u Dodika i Radoji~i}a

ve} duè vrijeme ne plamti sukob. Strasti suse razbukatale nedugo nakon izbora novevlade RS-a, a njena rekonstrukcija je, kakosaznajemo, odlagana upravo zbog toga dane bi do{lo do ozbiljnih sukoba izme|udvije frakcije - Dodikove, s jedne strane, iRadmanovi}eve i Radoji~i}eve, s druge.

Kada je krajem februara pro{le godineRadoji~i} ultimativno od Dodika traìo daAleksandar Dòmbi} ostane premijer,aktuelni predsjednik RS-a njegov zahtjev jekomentarisao podrugljivo. Potom jeRadoji~i} ~ak zaprijetio da }e, ukoliko se

to ne dogodi, napustiti SNSD, ali {efSNSD-a nije previ{e mario za njegovemanevre. No, pokazalo se da Radoji~i}ev iRadmanovi}ev uticaj u stranci nijebezna~ajan.

DVIJE SU SE STRUJE ZAVADILEU vrijeme rekonstrukcije Vlade RS-a

Radmanovi} je sa~uvao svoje kadrove,prije svega ministra energetike @@eljkaKova~evi}a i ministra finansija ZZorana


PAMETNIJI OTPU[TA

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

DODIKOV STRAH OD GUBITKA BANJE LUKE Milorad Dodik smjenjuje vreme{nog gradona~elnika Slobodana Gavranovi}a u banjalu~kiSNSD uvodi nove impulse


Telgetiju, dok je Dodik ve}inu svojihfavorita promijenio. No, smjena vlade RS-anije pro{la bez trvenja, iako je u javnostiostavljen utisak da je sve ura|eno zbogvi{ih interesa. AAleksandar Dòmbi}, koji jepo~eo da pruà otpor Dodikovom domi-nantnom uticaju na Vladu RS-a, oti{ao je naprivremeni odmor koji provodi na imanjukod êlinca, gdje sprema doktorat. Ume|uvremenu Dodik je nastojao daRadoji~i}a {to vi{e marginalizuje.Nezadovoljan {to na kadroviranje nemanikakvog uticaja, Radoji~i} je podnioostavku na mjesto predsjednika SNSD-ovestrana~ke komisije.

Istovremeno, za razliku od umornogNeboj{e Radmanovi}a, koji tek s vremenana vrijeme drì lekcije Dodiku, Radoji~i} jevrijedno radio na terenu. Gotovo svakidrugi dan bio je u unutra{njosti RS-aposje}uju}i fabrike, {kole, op{tine.Radoji~i} u mnogim op{tinskim odborima{irom RS-a ima svoje ljude od povjerenja.Omiljen je naro~ito me|u mla|om parti-jskom populacijom, a u javnosti slovi kaonajmanje kompromitovan kadar SNSD-a.

Podr{ku koju je Radoji~i} zadobiounutar lokalnih organizacija postala je sve{ira, pa je ~ak kod Dodika izazvala strah daSNSD na strana~kim izborima u Radoji~i}une prepozna budu}eg vo|u.

Na{ izvor iz vrha SNSD-a tvrdi da jeDodik iz vi{e krupnih razloga napraviogotovo nevjerovatan zaokret i Radoji~i}uprepustio Banju Luku.

Prije svega, Dodik je ustuknuo preddvojcem Radmanovi}-Radoji~i}, jer je pro-cijenio da mu, pored opozicije koja u RS-usve vi{e ja~a, ne trebaju dodatne turbulenci-je i osipanje u samom rukovodstvu partije.Kako SNSD nema vi{e onu snagu i rejtingkoji je imao prije nekoliko godina, tako niDodik nije u stanju da suvereno uti~e na

prilike u vrhu SNSD-a.Problemi koje Dodik ima u vlastitim

redovima su brojni: od toga kako zadovolji-ti otvorene apetite za vi{im funkcijama, dokompromisa sa Radmanovi}evim taborom.Javna je tajna da je Radmanovi} odavno~ekao ovu priliku i da je izokola pripremaoteren za demonstraciju unutra{njeg nezado-voljstva. Pri~a je krenula iz Hercegovine,gdje su Radmanovi} i Radoji~i} posijalisjeme razdora. Naime, Dodik je prije petmjeseci raspustio Gradski odbor Trebinje, ukojem su Radoji~i}evi kadrovi imalinadmo}nu ve}inu. Dodik je poni{tio prove-dene izbore i uspostavio privremeni grads-ki odbor, a na njegovo ~elo postavio svog~ovjeka MMarka Mitrovi}a.

Nekoliko mjeseci nakon ovog

unutarstrana~kog obra~una uslijedio jezapanjuju}i preokret: Dodik je ispunio sveRadoji~i}eve uslove. Prije svega, promjenucjelokupnog Gradskog odbora u BanjojLuci , a kao minimum zamjenu dvijetre}ine ~lanova tog tijela. U Gradski odborSNSD izabrano je vi{e od 130 potpunonovih ~lanova, od njih ukupno 179, kolikoih ima u tom tijelu.

Da Radoji~i}evo imenovanje mnogimaiz SNSD-a nije bilo po volji govori i to {too ovom doga|aju nije bilo ni rije~i, a nislike, na Radio-televiziji RepublikeSrpske.

Samo dan nakon izbora Radoji~i}a na~elo GO SNSD Banja Luka SSta{a Ko{aracga je na konferenciji za {tampu indirektnooptuìo da ru{i Dodika.

“@ele da diskredituju Dodika, izoluju odostale strana~ke strukture, da ga proglaseovakvim ili onakvim. Poru~ujemo im da tone}e pro}i”, vikao je Ko{arac.

Upu}eni u prilike smatraju da biDodika popustljivost, uzrokovana strahomod mogu}eg gubitka izbora, mogla skupoko{tati jer Radoji~i}ev izbor ne}e donijetipomirenje unutar SNSD-a, ve} }e dodatnoprodubiti napukline u stranci. Za smjenuneprikosnovenog lidera SNSD-a MiloradaDodika zalaè se kompletna frakcija kojupredvode Neboj{a Radmanovi} i IgorRadoji~i}. Da je zahtjev ve}ine ~lanovaSNSD-a ozbiljan, govori i to {to se o njemuotvoreno raspravlja na strana~kim sastanci-ma.

Ina~e, Radoji~i}a bije glas da jeizuzetno sujetan i da prijeti ostavkom ~imga nema u prvom redu nekog va`nijegskupa. Blizak je prijatelj sa ministromTelgetijom. Igorova supruga SSanja


DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

�

Igor Radoji~i} preuzima Banju Luku utrenutku kada grad ima ogromne dugove ibudèt manji za 54 miliona KM. Naposljednjoj sjednici Skup{tine Grada BanjaLuka, krajem novembra, usvojen je Nacrtbudèta za 2014. godinu u iznosu od 126,85 miliona KM. Izvjesno je da ovaj iznosne}e zadovoljiti potrebe Grada, jer jepredvi|eni budèt manji za 54 miliona KMu odnosu na pro{logodi{nji.

Rezultat SNSD-ove vladavine u BanjojLuci oli~en je u 12 godina upra -

vljanja Dragoljuba Davidovi}a, kojeg jenovembru pro{le naslijedio Gavranovi}.Tokom tri Davidovi}eva mandata grad sezaduìo za vi{e od 200 miliona KM. UDavidovi}evoj eri realizovani su brojni gra-diteljski poduhvati u kojima su u~estvovaliSNSD-ovi graditelji. Na gradnji kapitalnihobjekata izvu~eni su milioni maraka izgradskog budèta. Iako danas pere rukeod svega, aktivni sudionik bio je i aktuel-ni gradona~elnik Gavranovi} na pozicijipredsjednika Skup{tine Grada. �

SNSD-OVI GRADITELJI IZVUKLI MILIONE IZ BUD@ETA BANJE LUKE

Igor Radojičić preuzima Banju Lukusa dugovima od 200 miliona KM

Foto: Mario Ili~i}

NA DODIKOVOM ZADATKUIgor Radoji~i} ima zadatak da povrati povjerenje gradskih bira~a u SNSD


Radoji~i} je Tegetlijina pomo}nica u minis-trastvu. Njih dvoje su stari tandem. Radilisu 2000. godine zajedno u Carinama RS-a,a i porodi~ni su prijatelji i zajedno idu naljetovanja.Tegeltijina supruga je tako|epomo}nik ministra, ali trgovine.

RADOJIÎ] UVODI ELITIZAM U SNSDI pored toga {to je dobio funkciju o

kojoj je sanjao, Radoji~i}u, kako tvrdeizvori iz vrha SNSD-a, nimalo ne}e bitilako da ispuni sve obaveze koje se od njega

o~ekuju. Radoji~i} }e prvenstveno imatizadatak da povrati povjerenje gradskihbira~a u SNSD, koji su mu u velikoj mjeriokrenuli le|a. Me|utim, veliko je pitanje dali }e u tome upjeti s obzirom da je zbog eli-tizma koji uvodi u SNSD Radoji~i} manjepopularan u ruralnim mjestima.

Radoji~i} bi trebao, pored ostalog, dastabilizuje i duboko podijeljeni banjalu~kiSNSD. On je ina~e, odmah najavio“kreiranje novih politika te planove zanaredne godine”.

Izvor iz SNSD-a tvrdi da je Banja Lukaza Milorada Dodika od izuzetnog zna~aja,jer je svjestan da bi gubitak Banje Luke,koji je sprije~en u oktobru pro{le godine, akoji moè da se dogodi ve} najesen, zna~ioodlazak SNSD-a u duboku opoziciju.

Nije zanemarljiva ni ~injenica da je@eljka Cvijanovi}, imenovana na mjestopotpredsjednika Gradskog odbora. Ona jetu da bi kontrolisala Radoji~i}a, s kojim jeina~e ve} mjesecima u vrlo zategnutimodnosima. Sukob je nastao kada jeCvijanovi}eva zasjela u Dòmbi}evu pre-mijersku fotelju i zatraìla da direktorijavnih predze}a, fondova, uprava i drugihinstitucija ponude svoje mandate na raspo-laganje. U toj ~istki pometen je veliki brojdirektora koji su bili pod direktnomza{titom klana Radmanovi}-Radoji~i}. �


PAMETNIJI OTPU[TA

DUBOKI RASKOLI U SNSD-u Duboke podjele u SNSD-u Dodik pred izbore poku{ava da izgladi pomirljivom taktikom


Knjiga Poljubac leptira JamesaLyona uzbudljiv je triler o vam-pirima, politi~arima, ljubavi iratovima u brdsko-planinskimuslovima Balkana. Autor, his-

tori~ar i izvrstan poznavalac ovog regiona,vje{to isprepli}e historijske doga|aje izdavne i nedavne pro{losti sa mitovima ilegendama koje ìve i prenose se u pri~amana ovim prostorima ve} stolje}ima.

GROF DRAKULA U SREBRENICILyonova knjiga je potpuna fikcija, ali se

oslanja na stvarne historijske doga|aje.Radnja po~inje 1476. godine kada je grofVlad Drakula, vojvoda Vla{ki, u krvavompohodu osvojio Srebrenicu. (““Iako je Vladobe}ao siguran prolaz, njegovi pla}enici sunapali nenaoruàne turske vojnike i te{konatovarena kola trgovaca i zanatlija.Razdvojili su mu{karce od èna: mu{karcisu nabijani na kolce pored puta u znak upo-zorenja, a ène je dao svojim vojnicima…””)

Nakon opisa ulaska Drakule uSrebrenicu, autor radnju premje{ta napo~etak devedesetih, u u~ionicu profesorapovijesti Balkana MMarka Slatine u LosAngelesu. Tokom uvodnog ~asa, Slatinastudentima govori o Jugoslaviji, povijesnimfaktima, te otvara temu mitova i legendikoje vladaju ovim prostorima. ““Znamo dasu mitovi i legende ~esto zasnovani nastvarnim historijskim doga|ajima koji sunegdje izgubljeni za nas. Ali ako se te pri~enastavljaju do danas, da li je mogu}e dapostoji neka supstanca iza tog mita? Postojili ustvari neka osnova za sve te legende?”,pita se profesor Slatina.

Najbolji student profesora Slatine jemladi Amerikanac SSteven Roberts, koji

kre}e na put ka Balkanu gdje ve} bjesneratovi. ((“Svjedo~io je propasti cijelogjednog dru{tva i svih njegovih normi, i onje osje}ao tamu sa svih strana, tamu koja jenarastala svakog dana.”) Steven dolazi uBeograd kako bi istraìvao balkansku etno-grafiju. Istraìvanje ga vodi do narodnihpredanja i pri~a o vampirima. On u~i davampiri u balkanskim narodnim predanjimanisu nimalo sli~ni onim iz holivudskih fil-mova, ili iz knjige o grofu Drakuli.

“Vampire je te{ko razlikovati od ljudi.Prvo i osnovno, zato {to imaju mo} damijenjaju svoju formu. Iako mogu promi-jeniti svoje tijelo, obi~no se drè ljudskogoblika. Pored toga, popularne su formevelikog vuka ili konja, magarca ili vola.Naravno, mijenjanje forme zahtijevaenergiju i oni zato najvi{e vole ostati u ljud-skom obliku... Pored mijenjanja oblika,narodna predanja vampirima ne dajunikakve specijalne mo}i, niti su nadljudski

jaki ni brzi... Za razliku od holivudskih fil-mova, vampiri se ne pretvaraju u {i{mi{e,nego radije uzimaju oblik leptira... Kada su u

ljudskoj formi, vampiriimaju specifi~nu

pojavu.Po~nimo


ROMAN-RIJEKA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

JAMES LYON je skoro dvadeset godina prisutan na Balkanu, gdje se baviouglavnom dnevnom politikom, ali i historijom, pa i vampirima. Sva ta svoja

interesovanja uspijeva povezati u odličnom trileru Poljubac leptira pišući o vam-pirima koji se hrane krvlju ljudi s ovih prostora od davnina do danas. Knjiga bimogla biti odlična podloga za neki novi filmski hit ili čak seriju u doba kada su

priče o vampirima popularnije nego ikada

BALKANSKI BAL VAMPIRA

Je li prvi genocid u Srebrenicipo~inio grof Drakula u 16. stolje}u?

JAMES LYONPoliti~ki analiti~ar,histori~ar i autorodli~nog romana ovampirima naBalkanu

Foto: Mario Ili~i}

layon:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:52 Page 30

sa licem. Obi~no imaju kozje ili ma~je o~ikoje su crvene. Njihovi zubi su od èljeza itako|er su crveni. Obi~no imaju ù}kastolice i plavkaste usne, posebno odmah nakon{to postanu vampiri. Ali najva`nije, vam-piri nemaju meso. Oni su ustvari velikanapuhana vre}a koè, i dok se hrane oni jo{nabubre. Ako dugo nemaju hranu, mr{ave.Tako da tipi~ni, dobro uhranjen, vampirizgleda napuhano i podbuhlo.”

“To zvu~i kao Milo{evi} i njegova ènaMira Markovi}”, konstatuje jedan od stude-nata u Beogradu kojem Steven pri~a osvom istraìvanju.

Mada ni Steven ni niko od njegovihnovih prijatelja ne vjeruje da vampiristvarno postoje, vrijeme u kojem ìve i ono{to se de{ava dovodi ih u ozbiljne sumnje.“Ne misli{ li nekada da postoje vampiri?[ta sa svim tim izmasakriranim tijelimakoja plutaju rijekama i svim onim {to vidi-mo na televiziji? Uàsne stvari se de{avajuu Hrvatskoj i niko ne èli iskreno govoriti otome. Osje}am se kao da je zlo progutalona{u zemlju i mi ne moèmo uraditi ni{ta,kao da vampiri upravljaju. [ta ako jeMilo{evi} vampir? [ta ako su svi generalivampiri? [ta ako su svi Milo{evi}evi ljudivampiri? [ta ako je predsjednik HrvatskeFranjo Tu|man vampir? [ta ako su ljudi uDB-u vampiri?”, kaè jedna od Stevenovihnovih prijateljica.

“Nisi li vidio sve te crne dìpove ilimuizine zatamnjenih stakala? Da sam javampir, to bi bio idealan na~in da se kre}emokolo na dnevnom svjetlu”, upozorava gajedan profesor.

VAMPIRSKI RAJI dok istraùje, Steven se sve vi{e

zapli}e u svijet balkanskih mitova i legen-di, iz kojeg je te{ko iza}i, te zajed-no sa grupom prijateljaupada u nevolje. Natom putu on otkri-va mnogeistine o

sebi i dragim mu ljudima, od kojih neke nisu tako prijatne. U jednom trenutkuSteven shvata da ““ìvi u vampirskom raju”.

I dok plete pri~e o vampirima, autor nasvodi kroz Milo{evi}evu Srbiju s po~etkadevedesetih, inflaciju, strah, dezertere,ratne zlo~ince, rijeke punetijela, propaganda… te ujednom trenutku kon-statuje kako su ratovinajbolje vrijeme za hranj -e nje vampira.

Knjiga zavr{ava umaju 1992. godine kadagrupa probu|enih vamp -ire kre}e da prona|e svogvo|u — grofa Drakulu kojije nakon pohoda 1476.godine ostao u Srebrenici.“On je sigurno jakogladan… njegov apetiti bimogao privu}i pa`nju nanas”, kaè vampir drugomvampiru. ““Rat je. Nikone}e primijetiti ako nes-tane nekoliko hiljadaljudi.”

Grof Vlad Drakula,vojvoda Vla{ki, poznat u historijskim spisi-ma i kao VVlad Cepe{, proslavio se ponaro~itoj okrutnosti prema protivnicima, a“specijalne metode mu~enja” koje je prim-jenjivao su bile nabijanje protivnika nakolac. Borio se sa Osmanlijama na graniciTransilvanije i Vla{ke. Postoji nekolikoverzija pri~e o njegovoj smrti, ali je najv-jerovatnije da je poginuo u martu 1476.godine u blizini Bukure{ta. Lyon je na{aozapis da je u februaru iste godine Drakulabio u Srebrenici sa svojom vojskom. Zapiseo njegovim pohodima biljeìo je papinskiizaslanik NNiccolo Modrussa, a dijelove tihzapisa Lyon citira u knjizi.

Prvi pisani trag o vampirima datira iz1725. godine. U tom zapisu se spominjevampir koji hara selom Kiseljevom, naobali Dunava. Autor nagla{ava i da se vam-

piri spominju i u Zakoniku cara Du{ana, teu brojnim dokumentima iz doba Austro-Ugarske. Knjiga otkriva i da je rije~ vampirjedina koja je iz slavenskih jezika u{la udruge jezike.

Knjige Poljubac leptira je uzbudljiva izabavna, ~ak i ako nisteljubitelj pri~a o vampiri-ma. Autor vje{to veèhoror pri~e iz balkanskemitologije sa hororima iznedavne pro{losti, kojinaàlost nisu mitovi.Lyon je o~igledno jakodobar poznavalac kakohistorije ovih prostora,tako i onog {to sede{avalo od raspadaJugo slavije naovamo. Tose vidi i u njegovomopisu Beograda iz 1992.godine, ljudi koji se pla{ei svoje sjene, koji neznaju kako se oduprijetionom {to dolazi.

Lyon pretvara u vam-pire sve one stra{ne ljudekoji su obiljeìli

devedesete. Vampir je SSlobodan Milo{evi} injegova èna MMira, vampiri su ~lanoviSrpske akademije nauka (““stara ~udo -vi{ta”), vampiri su pripadnici paravoj nihformacija, vampir je i AArkan (kojeg uvodi uroman kao vampira dje~ijeg lica LLynxa kojipredvodi krvolo~ne horde 1992. godine uosvajanju Vakufgrada, gdje ubijaju i mu~eljude, te plja~kaju njihovi imovi nu i odvozeje u Srbiju).

Knjiga zavr{ava 1992. godine u majusa vampirskim planovima za ulazak uSrebrenicu. Kraj, naàlost, svi znamo, kao{to znamo da za to krvoproli}e nisu krivabi}a iz mitova i legendi kojih se lakorije{iti ubodom glogovog kolca pravo usrce ili sa bijelim lukom, nego pravi ljudikoji mo`da imaju neke vampirskeosobine. �


JAMES LYON, “POLJUBAC LEPTIRA”

James Lyon je balkanolog, histori~ar,koji je dobar dio ìvota proveo na relacijiizme|u BiH, Srbije i Hrvatske. Doktoriraoje modernu povijest Balkana na univerzite-tu u Los Angelesu. Godinama je radio kaopoliti~ki analiti~ar za Me|unarodnu kriznugrupu, te brojne druge organizacije kojedjeluju na Balkanu. Knjiga, koju je Lyonsam izdao, za sada je dostupna samo na

engleskom jeziku i to putem Amazona. Magazin Kirkus Reviews, koji je jedan

od najzna~ajnijih na engleskom jezikukada je rije~ o prikazima knjige, opisujePoljubac leptira kao “vampirski roman za~itaoce koji vrednuju sna`nu mitologijui sofisticirano razumijevanje historije”,te kao “vje{to napisan, autenti~an,fascinantan i inspirativan”. �

JAMES LYON

Ekspert za političare i vampire saBalkana

layon:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:53 Page 31

Uutorak, 31. decembra 2013.godine u saobra}ajnoj nesre}i kodSremske Mitrovice poginuo jeSlobodan Medi} zvani BBoca (47),biv{i komandant paravojne for-

macije “[korpioni”, osu|en za ratni zlo~inpo~injen kod Trnova, u kojem je ubijeno{est Bo{njaka, dje~aka i mladi}a izSrebrenice.

Prema policijskim informacijama, usudaru dva automobila poginuli su iMedi}eva supruga LLjiljana Medi} (45) isin DDraà Medi} (17). Na “Toyotu”, ukojoj je bila porodica Medi}, automo-bilom “Renault” naleteo je Dejan K.(28), koji je u krvi imao 1,9 promilaalkohola. On je u ovoj saobra}ajki

pro{ao samo sa lak{im ogrebotinama.U trenutku nesre}e, Medi} je sluìo

kaznu zatvora od 20 godina u Kazneno-popravnom domu Sremska Mitrovica. Ovajbiv{i komandant srbijanske dràvnezlo~ina~ke formacije [korpioni na{ao se naprivremenoj slobodi tako {to je dobio pravona izlaz iz zatvora za praznike zbog dobrogvladanja. Pretpostavlja se da je Medi} saporodicom krenuo kod prijatelja zaSremsku Mitrovicu na do~ek Nove godine.

MEDI]EVO DOBRO VLADANJEPred Vi{im sudom u Beogradu

Slobodan Medi} osu|en je na 20 godinazatvora, za ratni zlo~in, ubistvo {estoriceBo{njaka u mjestu Godinjske Bare, kodTrnova, u julu 1995. godine. Medi} je nare-dio pripadnicima svog obezbje|enja PPetruPetra{evi}u, Aleksandru Medi}u, Brani -slavu Medi}u, Slobodanu Davidovi}u (osu -

|e nom u Hrvatskoj) i MMiloradu Momi}u dastreljaju {estoricu zarobljenika. Snimakponiàvanja zarobljenika i njihove likvi-dacije, koji je Fondu za humanitarno pravodostavio za{ti}eni svjedok SSlobodanStojanovi}, prikazan je u junu 2005.godine, najprije u Ha{kom tribunalu, u pro-cesu protiv SSlobodana Milo{evi}a, potom iu Srbiji, nakon ~ega su po~iniocipohap{eni. Ubijeni su: Safet Fejzi} (1978),Azmir Alispahi} (1978), Sidik Salki}(1959), Smail Ibrahimovi} (1960), DinoSalihovi} (1979) i Juso Deli} (1970), a srbi-jansko Tuìla{tvo i Sud su sve vrijemevodili proces tako da se prikrije veza Srbijes ovom formacijom.

Na jezivom snimku koji je obi{ao svijetvidi se kako grupa pripadnika “[korpiona”,od kojih neki imaju crvene beretke naglavama, iz kamiona izvodi {estoricuvezanih i prepla{enih mladi}a, te ih uz


SMRT NA DOPUSTU

SLOBODAN MEDIĆ zvani Boca, komandant zloglasnih Škorpiona poginuo je usaobraćajnoj nesreći posljednjeg dana prošle godine zajedno sa suprugom i sinoms kojima je pošao na proslavu Nove godine; naša novinarka otkriva čime je Medić

zaslužio specijalni status u zatvoru i ko je u Srbiji strahovao da ne progovori ozločinima Škorpiona

SMRT SLOBODANA MEDI]A, VO\E[KORPIONA, NARUÊNA IZ DB-a!

Slobodan Medi}, komandant jedice koja je sijala smrt po BiH, specijalni zatvoreni~ki status dobio

je kao zaslu`ni pripadnik rezervnog sastava srbijanske tajne slu`be

Pi{e: MIRHA DEDI]

STRAH DA MEDI] NE PROGOVORI Od Medi}a su u Srbiji strahovali oni koji su ga slali na rati{ta

skorpion:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 21:48 Page 32

pogrdne rije~i i uvrede odvodi u {umu.Neposredno prije ubistva, jedan odzlo~inaca udara nogom u glavu jednogdje~aka i vrije|a ga rije~ima: “[ta se trese{,pizda ti materina.” Zabiljeèno je i: “Vidiovog, ukakio se.” Potom [korpioni ubijajutrojicu navodnih ratnih zarobljenika (`rtvesu u civilu), a snimatelj traì rezervnubateriju. Posljednja dvojica Bo{njaka ubije-na su nakon {to su prenijela le{eve; ~uje se:“Ima li ko da puca? Pazi, nemoj u zid.êkaj, ~ekaj da malo snimim! Ha, stoko.êkaj, imam jo{ tri metka. Ma ~ekaj, ovajjo{ di{e, u pi~ku materinu… ”

Tretman Slobodana Medi}a, person-ifikacije zlo~ina i agresije Srbije naHrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, zapovjed-nika formacije obiljeène i zlo~inima naKosovu, iznenadio je javnost u regionu.Primjera radi, u Bosni i Hercegovini iHrvatskoj osu|enici za sli~na krivi~na djelamogu dobiti ovakve povlastice tek nakonodsluène polovine kazne zatvora.

Nakon saobra}ajke u kojoj je ovaj zlo -~inac izgubio ìvot “na dopustu”, postavljase pitanja kako dobro vladanje treba da imazlo~inac da bi, kao osu|enik na najteùkaznu, imao tretman zatvorenika koji dobi-ja slobodne vikende i odlazi na novo -godi{nje slavlje.

Zbog ovog skandala nije reagovaona~elnik Uprave za izvr{enje krivi~nihsankcija pri Ministarstvu pravde ni ministarpravde Srbije, koji bi ina~e po slovu zakonatrebali prvi da se oglase. Medi}evo“leèrno” robijanje nije htio da komentari{eni upravnik sremskomitrova~kog zatvora.

Me|utim, prema saznanju “SB”, Slo bo -dan Medi} imao je specijalni status zah-valju}i tome {to je bio pripadnik rezervnogsastava Bezbednosno-informativne agenci-je, biv{eg DB-a Srbije. Zapravo Medi},kako tvrdi dobro obavije{teni izvor, nikadanije ni prestao biti saradnik ove slu`be iupravo zbog toga je umjesto maksimalnekazne od 40 godina zatvora dobio 20 godi-na, {to je prema mi{ljenju pravnika ispodsvakog minimuma.

Nakon {to je obavije{ten da jedan odosu|enika u predmetu Suva Reka, koji jeosu|en na maksimalnu kaznu zatvora od 20godina, vikende provodi van zatvora, Fondza humanitarno pravo je u avgustu 2013.godine zahtijevao od Uprave za izvr{enjekrivi~nih sankcija informacije o dodeljivanjuprava na izlaz iz zatvora svim do sadapravosna`no osu|enim za ratne zlo~ine.Uprava je odbila zahtjev FHP-a pozivaju}ise na za{titu podataka o li~nosti osu|enika,uprkos tome {to Zakon o slobodnom pris-tupu informacijama od javnog zna~ajadozvoljava izuzetak od prava na za{titu tihpodataka ukoliko je rije~ o „pojavi odinteresa za javnost“.

Slobodan Medi} zvano Boca je za vri-

jeme “Oluje” u Srem stigao iz Mirkovaca uHrvatskoj, a u selu Stejanovci je kupio ku}usa imanjem u kojoj su mu ìvjeli supruga isin.

Na su|enju za zlo~in u Trnovu, Medi}nije priznao izvr{enje krivi~nog djela.Njegovu krivicu potvrdili su svjedokSlobodan Stojkovi}, koji je prije mjesecdana u senzacionalnoj ispovijesti za“Slobodnu Bosnu” govorio o zlo~inimakoju su po~inili pripadnici ove jedinice naKosovu i BiH, i optuèni Pero Petra{evi}.

Na su|enju za zlo~in u Trnovu jedan odizvr{ilaca, Pero Petra{evi}, priznao jezlo~in i pokajao se zbog njega: “Ubio sam{est Muslimana, kriv sam pred Bogom.Izvr{avao sam nare|enja. Majke, izgovo ri -}u ovu istorijsku re~enicu, zbog koje jemo`da bolje da sam tamo ostao da leìm nalivadi s njima. Ubili smo ih zato {to su biliMuslimani.”

MEDI] POD KOMANDOM DRAGOMIRA MILO[EVI]A

Slobodan Medi} rekao je, izme|u osta-log, negiraju}i svoju umije{anost: “Kon -kret no, da sam znao, taj {to je snimao ne bise ‘leba najeo, ubio bih ga kao zeca’.”Osta}e zapam}eno da je Medi} u sudnicijo{ rekao: “Volim samo tri stvari u ìvotu:pi..u, pu{ku i dràvu.”

U optu`nici protiv Jovice Stani{i}a senavodi da su [korpioni bili specijalnajedinica DB-a koja je po nalogu Stani{i}a iFranka Simatovi}a iz baze u \eletovcima,u Isto~noj Slavoniji, po~etkom jula 1995.upu}ena u Trnovo u Bosni i Hercegovini.

Prvi zadatak ove formacije bio jeobezbje|ivanje naftnih polja u \eletovci-ma. Prvobitni sastav ~inili su uglavnomSrbi iz Hrvatske. Slobodan Medi} do{ao jekasnije iz Mirkovaca.

U BiH prvi teren [korpiona bio je plani-na Plje{evica prema Biha}u, u novembru1994. godine. Drugi teren bio je VelikaKladu{a, u aprilu 1995. godine, gdje su sezadràli petnaest dana i nakon trovanjavodom vratili se u bazu u \eletovcima. Tre}i“izlet” je bio Trnovo i planina Jahorina. Odtrenutka dolaska na trnovsko rati{te [korpi-oni su bili u sastavu Sarajevsko-romanijskogkorpusa Vojske RS-a na ~ijem ~elu je biogeneral DDragomir Milo{evi}.

Dobro upu}eni izvori SB tvrde da jesmrt vo|e [korpiona izreìrana i da iza njestoji BIA.

“Medi} je ubijen po istom receptu kaoi {to se desila Ibarska magistrala, kada jeDB Srbije poku{ala likvidirati Vuka Dra -{kovi}a. Na Medi}a je u vozilu naletiopripadnik BIA-e. ôvjek je pre{ao na nje-govu stranu kolovoza i izazvaosaobra}ajnu nesre}u iz koje bi se Medi}te{ko mogao izvu}i ìv. Medi} je biosaradnik slu`be, me|utim bio je spremanda progovori o nekim stvarima iz ratovau Hrvatskoj, BiH, Kosovu. Prema proc-jeni BIA-e, njegovi iskazi su postali opas-ni naro~ito nakon osloba|aju}ih presudaza Jovicu Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a,koji su ga stvorili. Po mom ubje|enjuMedi} je likvidiran”, tvrdi na{ dobroobavije{ten izvor. �


IZ ZATVORA U SMRT Na vozilo u kojem je bio Slobodan Medi} sasuprugom i sinom naletioje auto kojim je upravljaopripadnik BIA-e

ODLAZAK PRVOG [KORPIONA

skorpion:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 21:49 Page 33

Nepunih mjesec dana prije smrti,34-godi{nja JJasmina Durakovi},novinarka lista Oslobo|enje, saocem FFeridom {etala jesarajevskom ulicom Ferhadija

kada je vidjela {tand na kojem su ~lanoviDonorske mreè BiH organizovalipotpisivanje donorskih kartica. Jasmina jebez razmi{ljanja rekla kako èli doniratiorgane nakon smrti i potpisala karticu, anjeni najbliì tada nisu mogli ni slutiti da }esamo nekoliko sedmica nakon toga uKlini~kom centru Univerziteta u Sarajevupotpisati odobrenje ljekarima da uzmuzdrave Jasminine organe - bubrege, jetru iro`nja~e - za transplantaciju organa.

Jasmina je umrla od posljedica mo`da -nog udara, a zahvaljuju}i njoj, spa{eni suìvoti petoro ljudi. Bila je to do tadanajobimnija kadaveri~na transp lant ac ijaizvedena u BiH nakon rata.

PO HRVATSKOM MODELUU odnosu na evropske zemlje, Bosna i

Hercegovina je danas, naàlost, na samomdnu ljestvice kada je rije~ o transplantacijiorgana.

„Bosna i Hercegovina je prije rata imalasigurno najugledniji transplantacioni centaru biv{oj Jugoslaviji — Institut zatransplantaciju, koji je vodio pokojniprofesor Bo{kovi} i koji je djelovao uokviru Klini~kog centra. To su bilipionirski poduhvati u transplantacijamabubrega, gu{tera~e... Naàlost, nakon ratase pojavio veliki problem i transplantacijese vi{e ovdje fakti~ki uop}e nisu radile.Postojali su pojedini iskoraci da se ne{tonapravi i krenulo je sa transplantacijamabubrega, ro`nja~e, jetre, me|utim, ni{ta izte oblasti nije bilo sistemski ure|eno“, kaèza „SB“ ministar zdravstva Federacije BiHdr. RRusmir Mesihovi}.

Prema Zakonu o zdravstvenoj za{titi2010. godine osnovan je Centar zatransplantaciju pri federalnom Ministarstvuzdravstva. Centar je trenutno u fazipopunjavanja kadrovima, a u Ministarstvuo~ekuju da }e prve konkretne rezultateimati ve} u narednih {est mjeseci.

„Na{ mentor i supervizor cijelogprojekta je Ministarstvo zdravlja RepublikeHrvatske, odnosno njihov Centar zatransplantaciju koji vodi dr. Mirela Bu{i}.Pore|enja radi, Hrvatska je do prije petgodina bila na samom dnu u Evropi kada jerije~ o transplantaciji organa, a sada su prviu svijetu. Mi sada poku{avamo ‘kopirati‘njihov sistem i primijeniti ga ovdje u BiH.Nedavno nam je u posjeti bio predsjednikTransplantacijskog stru~nog dru{tva, prof.


ZDRAVSTVENI SISTEM

U Bosni i Hercegovini uskoro će početi sa radomCentar za transplantaciju organa pri Ministarstvu

zdravstva Federacije BiH, koji će pacijentima na lista-ma čekanja omogućiti lakše dobijanje novih organa; oCentru, ali i brojnim problemima zbog kojih je našadržava još uvijek na dnu ljestvice u Evropi kada je

riječ o ovoj oblasti, za „SB“ govori federalni ministarzdravstva dr. RUSMIR MESIHOVIĆ

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

34

CENTAR ZA TRANSPLANTACIJU

KONA^NO U BiH

rusmir mesihovic:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:30 Page 34

dr. Francis Delmonico, koji je tako|er daopodr{ku za po~etak rada Centra zatransplantaciju“, kaè ministar Mesihovi}.

Pokretanje Centra za transplantacijuzahtijevalo je dono{enje izmjena i dopunaZakona o transplantaciji organa i tkiva usvrhu lije~enja, a to je ujedno i zahtjevanlogisti~ki poduhvat. Nakon godina stag na -cije u ovoj oblasti, pacijenti koji ~ekaju natransplantacije kona~no }e od ove godinesistemski biti uvedeni u registar i krozsaradnju sa medicinarima iz Hrvatske, mo}ilak{e da dobiju nove organe.

Prema vaè}em Zakonu o transplan -taciji organa i tkiva u svrhu lije~enja, uBosni i Hercegovini trenutno je na snazitakozvani informirani pristanak, kojipodrazumijeva da se organi i tkiva s umrleosobe mogu uzimati samo ukoliko se taosoba za ìvota pismeno izjasnila da èli

darovati organe nakon smrti. S drugestrane, postoji i model koji se danasprimjenjuje u ve}ini evropskih zemalja, tzv.pretpostavljeni pristanak koji predvi|a da jedozvoljeno uzeti organe za transplantacijuod umrle osobe ukoliko se ona za ìvotanije izjasnila druga~ije u pismenoj formi. Uoba slu~aja, me|utim, neophodna jesaglasnost porodice umrlog kako bi seorgani mogli iskoristiti za transplantaciju.Razlika je jedino u tome {to pretpostavljenipristanak u psiholo{kom smislu daje boljeefekte u pristupu porodicama umrlih osoba.

Vlada Federacije BiH u proteklomperiodu usvojila je sve potrebne izmjene idopune Zakona o transplantaciji organa itkiva u svrhu lije~enja izuzev pretpo -stavljenog pristanka, ~ije su uvo|enjeinicirali ~lanovi Udruènja dijaliziranihpacijenata Zeni~ko-dobojskog kantona.

Kako saznajemo, protiv ove izmjeneZakona izri~ito su bili zastupnici SDA ufederalnom Parlamentu, dok su zastupniciSaveza za bolju budu}nost bili uzdràni.

„Naàlost, kod nas jo{ uvijek postoje teretrogradne struje, kako u zdravstvu tako ime|u ljudima koji podiù ruke i donosezakone u Parlamentu. Volio bih vjerovatida je takav negativan stav posljedicanjihovog neznanja i neupu}enosti o ovojoblasti, a ne nekakvih politi~kih igara“,kaè dr. Mesihovi}.

U Federaciji BiH trenutno je na listama~ekanja za transplantacije bubrega 210pacijenata, pet ~eka na transplantaciju srca,10 jetre i 30 ro`nja~e. Za rad Centra zatransplantaciju kompanija BH Telecomdonirala je server koji }e obuhvatiti podatkeo svim pacijentima na listama ~ekanja zarazli~ite organe u Federaciji. Premaparametrima svakog od pacijenata,kompjuterski }e se odre|ivati prioriteti zatransplantacije, jednako kao u Hrvatskoj iostalim zemljama koje imaju ure|enu tuoblast. Ministarstvo odbrane BiH stavi}e naraspolaganje helikopter koji }e bitidostupan 24 sata za transport organa, afederalno Ministarstvo unutra{njih poslovai MUP Republike Srpske omogu}it }enajbrì mogu}i transport organa kopnenimputem, obja{njava Mesihovi}.

Jedan od klju~nih problema je u tome{to Bosna i Hercegovina jo{ uvijek nezadovoljava uvjete za ~lanstvo u Evropskojdonorskoj organizaciji Eurotransplant. Dabi dràva pristupila Eurotransplantu,potrebno je donijeti krovni zakon otransplantaciji organa na nivou oba entiteta.


IZME\U HUMANOSTI I POLITIKE

��

Politi~ari iz RS-a i pojedini zastupnici u federalnomParlamentu rade sve kako bi onemogu}ili spa{avanje

ìvota stotina pacijenata u BiH!

210 pacijenata u FBiH~eka na transplantacijububrega

5 pacijenata ~eka natransplantaciju srca

10 pacijenata ~eka natransplantaciju jetre

30 pacijenata ~eka natransplantaciju ro`nja~e

BiH JE JO[ DALEKO OD ^LANSTVA U “EUROTRANSPLANTU”Potrebno je donijeti krovni zakon o transplantaciji, kaè ministar Mesihovi}


A Bosna i Hercegovina, naàlost, nema niMinistarstvo zdravstva na dràvnom nivou.

„U Republici Srpskoj jednostavnoodbijaju osnivanje krovne organizacije, ajedino na taj na~in dràva moè u}idirektno u Eurotransplant“, kaè ministarMesihovi}. „„Ali u Federaciji ima dva i pomiliona ljudi prema kojima smo miodgovorni i ne moèmo zbog nekakvihpolitikantstava ljudima onemogu}iti trans -

plan tacije organa. Zbog toga smo krajempro{le godine i potpisali Protokol o saradnjiu podru~ju pribavljanja i presa|ivanjaljudskih organa u svrhu lije~enja saMinistarstvom zdravlja Republike Hrva -tske, tako da }e na{i pacijenti koji ~ekaju natransplantacije jetre i srca, kao i djeca kojatrebaju bubrege, biti uvr{teni na liste~ekanja u Hrvatskoj i na taj na~in posrednou}i u Eurotransplant. Moram jo{ jednom

naglasiti: nadam se da }e se me|u mojimkolegama iz Republike Srpske malo po bolj -{ati svijest o ovom pitanju i da }emo nakoncu uspjeti zajedno da uredimo cijeluovu oblast na dràvnom nivou. Na jetri,srcu i bubrezima ne pi{e ko je koje vjere,niti ljude kojima ìvot zavisi od tih organato zanima. Ovo je pitanje koje se isklju~ivoti~e pobolj{anja zdravlja pacijenata inapretka medicine u BiH i mislim da

ZDRAVSTVENI SISTEM

[ta je donacija organa?Donacija organa je darovanjeorgana nakon smrti osobama~iji ìvot ovisi o presa|ivanju.

Kako se moè biti siguran daje osoba zaista mrtva?Organi i tkiva se uzimaju usvrhu lije~enja presa|ivanjemsamo od umrle osobe. Smrtutvr|uje tim doktora koji supotpuno odvojeni od timadoktora koji radetransplantacije. Ve}inadavalaca organa su osobeumrle zbog te{ke povredeglave ili mo`danog krvarenja.Tada se utvr|uje mo`danasmrt.

Koji organi i tkiva se mogupresa|ivati?Bubrezi, srce, jetra, plu}a,gu{tera~a, tanko crijevo,ro`nja~e, sr~ani zalisci, kosti,tetive, koà. Reproduktivniorgani i tkiva se ne uzimaju odmrtvih osoba.

Da li }e doktori pustiti neko-ga da umre ako znaju da jeta osoba mogu}i davalacorgana?Ne. Doktori moraju u~initi sveda sa~uvaju ìvot i zdravljebolesnika. To je njihova prva inajva`nija du`nost. Ako,uprkos tome, bolesnik umre,tek tada se razmatra darivanjeorgana.

Ko }e dobiti organ(e) koje jadarujem?Va{ organ ili tkivo }e dobitionaj bolesnik s liste ~ekanja zatransplantaciju u kojeg seutvrdi najbolja tkivnapodudarnost s va{im organom.Prioritet pri dodjeli organaimaju bolesnici kojima jepresa|ivanje hitno.

Mogu li se darivati organi itkiva za vrijeme ìvota?Da, ukoliko se time ninajmanje ne naru{avazdravlje davaoca. Naj~e{}e seza ìvota daruje bubreg jer se

moè normalno ìvjeti i sjednim zdravim bubregom. Bh.zakon dozvoljava darivanjeorgana za ìvota samo~lanovima porodice. Rijetko sedoga|a da se od ìvogdavaoca uzima dio jetre, plu}aili crijeva.

Da li se davalac organa testi-ra na zarazne bolesti?Da. Krv mogu}eg davaoca setestira na viruse kao {to suHIV ili hepatitis.

Moè li davalac biti mla|i od16 godina?Da, ako je izrazio/la takvu èljuza ìvota i ako se roditelji ilistaratelji slaù s tim.

Moè li se biti davalacorgana ako osoba nije pot-puno zdrava?Da, izuzev ako darujete organza ìvota. Odluku o tomedonosi doktor nakon uvida uva{u istoriju bolesti.

Mogu li stariji ljudi bitidavaoci organa?Da. U slu~ajevima darivanjaro`nja~e i nekih drugih tkiva,godine nisu va`ne. Za drugeorgane to zavisi od fizi~kogstanja.

Da li se religija protivi dari-vanju organa?Ne. Sve velike svjetske religijepodràvaju darivanje organa.Ako imate ikakvih sumnji u to,razgovarajte s va{im vjerskimvo|ama.

Moè li se darivati samojedan organ ili tkivo?Da. Vi moète napisati na

donorskoj kartici koji organ ilitkivo èlite darovati.

Mogu li davaoci organaodlu~ivati o tome ko }edobiti njihove organe ilitkiva?Ne. Darivanje organa se neprihvata ako je uvjetovano timeko treba da dobije organe.

Da li darivanje organaodga|a sahranu?Ne. Kada rodbina prihvatidarivanje organa, operacija seu~ini {to je mogu}e prije i cijeliproces se zavr{i za oko 12 sati.

Da li organ koji je darovan zatransplantaciju moè da sekoristi za medicinskaistraìvanja?Ne. Ako se darovani organ nemoè presaditi iz bilo kojihrazloga, mora se dobitiposebna dozvola za njegovoiskori{tavanje u svrhuistraìvanja. Darovanje tijelaposlije smrti u svrhuistraìvanja podlijeè drugimzakonima.

Da li porodica davaoca znako je bio primalac organa ilitkiva?Ne. Takve informacije se nedaju ukoliko to nije posebnaèlja porodice davaoca iprimaoca organa.

Da li se neko ko je potpisaodonorsku karticu moè pre-domisliti?Da. Takva osoba moèpromijeniti svoju odluku bilokada. Tada treba uni{titidonorsku karticu i to saop{titirodbini i prijateljima. (Vi{e o darivanju organa ipotpisivanju donorskih karticamoète saznati na web sajtuDonorske mreè KS www. dm -bih.org)

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORIO DONIRANJU ORGANA

36 SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.


politici tu zaista nema mjesta. Ako smomogli osnovati Agenciju za lijekove nadràvnom nivou, onda valjda moèmo iagenciju za transplant organa“, isti~eMesihovi}.

U pro{loj godini u Federaciji BiHura|eno je oko 20 kadaveri~nih trans plant -acija. Po broju obavljenih transplantacijagodi{nje u BiH prednja~i UKC Tuzla, aslijede Sarajevo i Mostar. Za razliku odFederacije gdje se rade kadaveri~netransplantacije, u Banjoj Luci se takvizahvati za sada obavljaju isklju~ivouzimanjem organa od ìvih donora.

Samo dijaliza za jednog bubre`nogbolesnika dràvu godi{nje ko{ta izme|u 30i 45.000 KM. Prema podacima Udruènjaljekara za nefrologiju, dijalizu i trans plant -aciju bubrega u BiH, godine 2002. nadijalizi je u na{oj zemlji bio ukupno 1.531pacijenat, a deset godina kasnije, krajem2012. taj broj iznosio je 2.900 pacijenata.Lije~enje bolesnika u dijaliznim centrimafinansiraju fondovi zdravstvenogosiguranja, tako da bi smanjenje brojapacijenata na dijalizi automatski zna~ilo ivelike u{tede za dràvu.

„U Hrvatskoj se sada zahvaljuju}iprogramu transplantacije drasti~no smanjiobroj pacijenata na dijalizi i mi èlimoposti}i isto. Me|unarodna finansijskakorporacija IFC, koja djeluje u okviruSvjetske banke, napravila je analizudijaliznih centara u Federaciji i preporukaje da dràva poku{a u}i u javno-privatnopartnerstvo sa tim centrima, prvenstvenozbog ve} dotrajalih aparata“, obja{njava dr.Mesihovi}.

DONORSKA MRE@A I EDUKACIJA LJEKARA

Na nivou Kantona Sarajevo od 2007.godine djeluje neprofitabilna organizacijaDonorska mreà, ~iji je primarni ciljedukacija stanovni{tva BiH o potrebidarivanja organa i tkiva u svrhu lije~enjapresa|ivanjem. Mreù vodi profesorica dr.Halima Resi}, a do sada je putem oveorganizacije u Kantonu potpisano vi{e oddevet hiljada kartica potencijalnih donoraorgana. Me|utim, Donorska mreà kaoNVO i dalje zvani~no nije dio zdravstvenogsistema.

„Svakako planiramo intenzivirati tusaradnju, ali Donorska mreà ne moèfunkcionisati kao nevladina organizacija,nego mora biti u sistemu dràve“, kaèministar Mesihovi}. „„Tako|er, ne èlimoda Donorska mreà bude samo na nivouKantona Sarajevo, nego da obuhvatimo svekantone i planiramo uskoro pokrenuti cijelutu pri~u.“

Zadr{ka porodica prema doniranjuorgana nakon smrti njihovih najbliìhsrodnika ~esto je vezana i za religijska

pitanja. Me|utim, treba re}i da se nijednavjerska zajednica, odnosno institucija uBosni i Hercegovini ne protivi darivanju i

transplantaciji organa. Druga bitnaprepreka koju treba savladati kako bi sesvijest bh. gra|ana o potrebi darivanjaorgana pobolj{ala je pitanje utvr|ivanjamo`dane smrti, {to svakako predstavljajednu od najteìh dijagnoza u medicini.^lanovi porodica nerijetko se nadajumedicinskom „~udu“ kada su u pitanjunjihovi bli`nji, koji se na ìvotu odràvajusamo uz pomo} aparata. Budu}i Centar zatransplantaciju u BiH ima}e certificiranitim doktora koji mogu proglasiti mo`danusmrt pacijenta. Pri tome, kako isti~e dr.Mesihovi}, koordinatori za utvr|ivanjemo`dane smrti ne mogu biti isti ljudi kojipregovaraju sa porodicom o transplantacijiorgana.

Prema Mesihovi}evim rije~ima, Centarza transplantaciju mogao bi imati ostvarenerealne rezultate ve} u narednih pola godine.U Tuzli }e se ve}inom obavljati trans plant -acije jetre, u Sarajevu bubrega, a sada seintenzivno radi na edukaciji ljekara koji }evoditi transplantacijske timove.

„Dvojica na{ih ljekara su nedavnoboravili na Univerzitetskom medicinskomcentru u Merilendu, koji je me|u petvode}ih klinika u SAD-u, na edukaciji zapretransplant i posttransplant program jetrei hirurgiju. Sada {aljemo slijede}ih dvoje“,govori Mesihovi}.

Teoretski, jedna mo`dano umrla osobamoè spasiti ~ak dvanaest ìvota. Uprkosbrojnim (politi~kim) opstrukcijama ineslaganjima koja i dalje postoje, kao inedovoljno razvijenoj svijesti stanov -ni{tva, Bosna i Hercegovina je skorimpo~etkom rada Centra za transplantacijuipak napravila zna~ajan iskorak u ovojoblasti. �

37

IZME\U HUMANOSTI I POLITIKE

�

20 kadaveri~nih transplantacija ura|eno jeu pro{loj godini u FBiH

blizu 3.000 bh. pacijenata je na dijalizi

izme|u 30 i 45.000 KMgodi{nje iznose tro{kovidijalize za jednog pacijenta


MALI HEROJTrogodi{njem Adonisu Ortizu iz Tampenedavno je presa|eno pet organa


Kada je VVedran Mileti} (16) iz selaGojevi}i kod Fojnice u srednjojBosni na internetu vidio origami,. drevnu japansku vje{tinu savi-janja papira, zaljubio se na prvi

pogled. Kada je vidio da postoji i 3D origa-mi, oprobao i vidio da mu ide — bila je toljubav koja traje od njegovog sedmograzreda osnovne {kole, pa do danas kadapoha|a drugi razred Srednje {kole “IvanGoran Kova~i}” u Fojnici, komercijalnismjer.

“Klasi~ni origami se sastoji od pravljenjaoblika od jednog lista papira i vje{tina jestara hiljadama godina, dok je 3D origaminovija vje{tina i, najkra}e opisano, sastojise od pravljenja sloènih oblika od manjihtrokuti}a bez kori{tenja ljepila ili bilo kojegdrugog materijala”, poja{njava nam str-pljivi tinejdèr Vedran vje{tinu koju je,kaè, proteklih nekoliko godina doveo dosavr{enstva. Sve je nau~io preko interneta.

Demonstrira nam kako od papiradimenzija 7x3,5 centimetra izra|uje troku-ti}e koje stavlja u kutiju i koji su mu posli-je, poput lego kockica, “materijal” zaizradu raznih figurica. Pokazuje nam panduza ~iju izradu mu je trebalo 700 do 800takvih trokuti}a, tu su figurice iz AngryBirdsa, nekoliko manjih labudova, i “zvi-jezda” Vedranove ku}ne postavke: megala -bud teàk nekoliko kilograma. Tvrdi da seradi o zasigurno najve}oj originalnoj origa-mi figuri na Balkanu, a mo`da i {ire.

ZMAJ OD PAPIRA“Sigurno nema ve}e na Balkanu, jer

naprimjer u BiH, koliko znam, ovim se bavijo{ jedan moj prijatelj, i jedan mladi} izZenice. Labuda sam radio dvije-tri sed-mice, i trebalo mi je oko 2.000 trokuti}a

koje sam svakodnevno izra|ivao”, pri~aVedran i ponosno pokazuje papirnatoremek-djelo. Labuda nema namjeru proda-vati, a naredni izazov u koji se planiraupustiti je izrada velikog zmaja za kojeg }emu trebati najmanje 5.000 trokuti}a.

Kaè kako samo sastavljanje figure,koju unaprijed osmisli, nije toliko te{ko,koliko je vremena i strpljenja potrebno zatrokuti}e.

“Zato ih stalno pravim, navikao sam se imogu ih izra|ivati bez gledanja. Trokuti}epravim dok hodam, kad idem autobusom do{kole i svakodnevno vozarim po sat vremena,dok gledam neki film na tv-u... Stalno”, otkri-va nam tajnu Vedran. Dok razgovaramo,primje}ujemo da nesvjesno uzima papire imota trokuti}e. Smotao ih je najmanje 10.


SAM SVOJ MAJSTOR

Tekst i foto: ALMIR PANJETA

Osim po fojničkom krompiru, Fojnica bi zahvaljujući Vedranu Miletiću moglapostati poznata i po fojničkom origamiju. Posjetili smo Vedranovu malu radionicuu kojoj nastaju fantastične papirnate 3D origami figure u koje ovaj tinejdžer ulaže

sate i sate strpljivog rada. Sastavni dio njegovih figura su papirnati trokutići, aVedran ih slaže dok gleda TV, šeta, ide u školu...

FOJNIČKI ORIGAMI

“Labuda sam radio dvije-tri sedmice, i trebalo mi je oko2.000 trokuti}a koje sam svakodnevno izra|ivao“

PAPIRNATI FAVORITVedran Mileti} sate provodi u izradi hiljadatrokuti}a od kojih poslije nastaju ~udesnepapirnate figure

PANJETA:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 19:48 Page 38

U planu mu je da svoje radove predstavina izlo`bi, ali kaè da nikako ne moè daprikupi dovoljno:

“Kad god prikupim, neko od prijateljado|e, ne{to im se svidi pa poklonim, nekeprodam preko interneta, za nove treba vre-mena.... Ali, ne namjeravam odustati,moram osmisliti koncept i uraditi izlo`bunamjenski. Do tada planiram svoje radoveponuditi i na e-bayu, pa }u vidjeti kakva jepotra`nja”, poja{njava nam Vedran. Kaèda se u BiH i regiji 3D origami ne cijeniprevi{e, pa radove koje bi u inostranstvumogao prodati i za nekoliko stotina eura,ovdje proda za 10 do 50 eura:

ORIGAMI ZASTAVA BiH“Sve manje ljudi se bavi origamijem, pa

~ak i u Japanu. Jako je trì{te figuricama uVelikoj Britaniji, ali mislim da oni traèprevi{e novca, po nekoliko hiljada eura, i tuisto vidim {ansu jer ne mislim svoj trud pro-davati u bescjenje, ali ne elim ni precijeniti.”

Kaè da mu tu i tamo neko i naru~i fig-ure, a me|u ve}im radovima je i velika zas-tava BiH koju je radio po narud`bi.

“Studentima iz Sarajeva je trebalazastava, imali su neku priredbu, neznam ta~no {ta, ali su saznali za mojuvje{tinu, kontaktirali me i ja sam im

izradio zastavu”, prisje}a se Vedran. Osim origamija i 3D origamija, Vedran

se interesira i za vje{tinu kirigami:“To su figurice koje se ‘otvaraju’, poput

onih 3D slikovnica, samo malo sloènije.”Kad ne slaè figurice, Vedran se bavi

‘street workoutom’, a igrao je nogomet koji

mu je, zbog problema sa sinusima, lije~nikzabranio. Kaè da ljudi koji se baveorigamijem nema puno, jer i oni koji po~nubrzo odustanu.

“Mene ve} prili~no dugo drì, i sumnjamda }e me popustiti. Nastavi}u”, zaklju~ujeVedran. �


JAPAN U FOJNICI

VEDRANOVA RADIONICAPonosan na velikog labuda, izradi}e jo{ ve}eg zmaja

PANJETA:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 19:48 Page 39

Na prvom mjestu rang listenajbogatijih Slovenaca, kojuobjavljuje slovena~ka revijaManager, i ove godine, ve} tre}ugodinu zaredom, nalazi se SSandi

ê{ko, osniva~ i vlasnik 60% dionicaStudija Moderna, vode}e firme u oblastidirektnog marketinga u isto~noj i srednjojEvropi, koja je prisutna na ogromnomprostoru, od ê{ke na zapadu do Rusije naistoku, Turske na jugu i balti~kih zemaljana sjeveru. Prije ê{ka ~etiri godinenajbogatiji Slovenac bio je MMirko Tu{,vlasnik lanca supermarketa i operateramobilne telefonije Tu{ Mobil. Vrijednostê{kove imovine revija Manager pro cje -njuje na oko 460 miliona eura. U odnosu napro{lu godinu ovo predstavlja pove}anje od12%. Sam ê{ko ne smatra da je bogat uklasi~nom smislu i kaè da svaki zanatlijaima vi{e „ke{a“ od njega, ~iji novac jevezan u brojnim projektima {irom svijeta.„[to vi{e raste{, vi{e ti novaca treba.“obja{njava ê{ko u rijetkim medijskimistupima.

Nakon obe}avaju}e karijere u biv{ojslovena~koj, kasnije i u jugoslovenskojomladinskoj organizaciji i nakon tri godineprovedene u Beogradu, ê{ko se krajemosamdesetih godina pro{log vijeka vratio u

Sloveniju i u potpunosti se posvetioprivatnom biznisu. Danas je sjedi{tenjegove firme doslovno u kompjuteru.Firma nema klasi~nu (infra)strukturu, anema ni klasi~ne administracije. Sve se

doga|a u digitalnoj mreì. Poslovni model iorganizovanost Studija Moderna danas seizu~ava na presti`nim svjetskim univer zite -tima, Harvardu, Stenfordu i na brojnimdrugim poslovnim {kolama.

Uprkos uspjehu u nemilosrdnom svijetuglobalnog biznisa, ê{ko je ostao vezan zalijevu politi~ku opciju u Sloveniji, pa idanas podràva Socijaldemokratskustranku i pojavljuje se na njenimpredizbornim skupovima, iako upoliti~kom ìvotu ne u~estvuje aktivno.

FENOMEN „STUDIO MEDERNA“� Ve} tre}u godinu zaredom

slovena~ka revija Manager progla{ava Vasza najbogatijeg Slovenca. I u stabilnijimekonomskim uslovima nije lako tolikovremena opstati na vrhu. Da li to zna~i da jeva{ poslovni model neosjetljiv na globalnuekonomsku i finansijsku krizu?

Na{ poslovni model je izuzetno osjetljivna krize i na sve mogu}e promjene. StudioModerna je u krizi od samog osnivanja ineprestano se prilago|ava promjenama, zarazliku od ve}ine drugih preduze}a, koja supoku{avala da prilagode kupce svojimproizvodima. Sada, kada proizvoda imavi{e nego previ{e, preduze}a moraju da seprilago|avaju kupcu. Mi smo to “trenirali”od samog po~etka, zato danas imamoodre|enu konkurentnu prednost.

� Va{e bogatstvo proizilazi izve}inskog vlasni{tva u Studiju Moderna.


MODERNA VREMENA

Razgovarala: SENIHA MUHAREMIVUKAS (Ljubljana)

Vlasnik firme „Studio Moderna“, koja širom svijeta zapošljava 7 hiljada radnika, najbogatiji biznismen u regiji, čija se imovina procjenjuje na pola

milijarde eura, u jednom od rijetkih intervjua govorio je za „SB“ o planetarnomuspjehu svog poslovnog modela

INTERVIEW

Tajna na{eg uspjeha: stalno,bezuvjetno prilago|avanje i

pribliàvanje kupcu

IMPOZANTNE BROJKE:Studijo Moderna danas jekolektiv koji broji 7.000zaposlenih i posluje počitavom svijetu. Na trži šti -ma istočne Evrope imamovlastitu trgovačku mrežu,dok drugdje poslujemopreko vlastitih preduzećaili uvoznika ��

Sandi Češko Slovenački kralj “Kosmodiska”, “Dormea”...

sandi:INTERVJU - osnova.qxd 8.1.2014 20:45 Page 40


NAJBOGATIJI SLOVENAC ZA „SB“

ORIGINALNA POSLOVNA FILOZOFIJAPoslovni model i organizovanost ê{kove firmeStudijo Moderna danas se izu~ava napresti`nim svjetskim univer zite tima


Kako biste u nekoliko rije~i opisali {todanas zna~i Studio Moderna?

Za mnoge u svijetu Studio Modernapredstavlja fenomen, ili barem iznena|enje.Mi smo brzo rastu}e preduze}e, usmjerenoka kupcima i inovacijama, ~iji se uspjehbazira isklju~ivo na nematerijalnim ulaga -nji ma (intangible assets).

� Kako je sve po~elo? [ta je dugoro~nonajvi{e doprinijelo Va{em uspjehu?

Po~elo je sa Kosmodiskom. Najva`nijaza uspjeh je orijentacija ka perfekcionizmui, naravno, prema kupcu. Uvijek smo in ve -s t i rali u znanje i inovativnost i uspje{noizbjegavali investicije namijenjene prestiù.

PRILAGO\AVANJE KUPCU� Prije nego {to ste postali uspe{an

preduzetnik, bili ste aktivni u politici. Da lisu Vam iskustva i veze koje ste zadobili upolitici na bilo koji na~in pomogli upreduzetni~koj karijeri?

Iskustva u politici bila su veomazna~ajna {kola, prije svega {kola preìv lja -va nja, savladavanja kompleksnosti djelo -vanja u nepredvidivom i brzo promje -nljivom svijetu, a najvi{e je bila {kola radasa ljudima. Jedina politi~ka veza, koju sam uìvotu iskoristio, bila je 1988. godine, kadasam predsjednika Ku~ana zamolio da otvorikompjutersko preduze}e Oria, koje samosnovao sa prijateljima. Po~eli smo sajednim zaposlenim, to nisam bio ja, i nudilismo obrazovne kurseve za kompjutere.

� [ta je temelj Va{eg poslovnogmodela? Kako se on sa godinama mijenjao?

Prednost na{eg modela je u sposobnostiprilago|avanja potrebama kupaca. Tokom1992. godine po~eli smo kao preduze}ekoje je prodavalo jedan proizvod na jednomtrì{tu, 1996. godine, ulaskom u televizijskuprodaju, postali smo trgovac koji prodajeproizvode drugih preduze}a, zatim smo2000. godine po~eli da eksperimenti{emo i

sa prodajom brendova (IBM kompjutera zadoma}instva), a 2002. godine smo sesna`no orijentisali na vlastite brendove(najprije Dormeo, zatim Delimano,Wellneo itd). Nakon 2005. godineintenzivno smo po~eli da djelujemo povi{ekanalnom distribucionom modelu.Dakle, svakih nekoliko godina izvodimoradikalne zaokrete. Danas smo kolektiv kojibroji 7.000 zaposlenih i posluje po ~itavomsvijetu. Na trì{tima isto~ne Evrope imamovlastitu trgova~ku mreù, dok drugdjeposlujemo na razli~ite na~ine, prekovlastitih preduze}a ili uvoznika.

� Va{ Studio Moderna nema klasi~nustrukturu niti klasi~nu administraciju.Jednom ste izjavili da je sjedi{te Va{eg

� Gdje je Studio Moderna udana{njoj Bosni i Hercegovini, {taèlite da postignete i s kojim sepreprekama susre}ete?

Studio Moderna je jako dobropozicioniran na trì{tu BiH i prepoznatljiv jeprije svega po brendovima Dormeo iDelimano. Sad imamo 170 zaposlenih, a unaredne dvije godine planiramo dapove}amo njihov broj barem na 200. U 2013.godini imali smo vi{e sna`nih kampanja, aposebno smo ponosni na dru{tveno

odgovornu kampanju, u kojoj smo uspostavilisaradnju sa lokalnim proizvo|a~ima zdravehrane, koji su na taj na~in pridobili novekupce. U poslovanju u BiH nemamo ve}ihprepreka. Najve}i problem za naspredstavlja neefikasno djelovanje pravnedràve u oblasti za{tite intelektualne svojine.Na trì{tu se, naime, pojavljuju mnogapreduze}a koja nude kopije na{ih proizvoda.Ubudu}e }emo na{im kupcima u BiHponuditi jo{ vi{e zanimljivih i kvalitetnih novihproizvodnih programa. �


MODERNA VREMENA

�

PLANOVI ZA BIH

Zdrava hrana je velika šansa

42

PRILAGODLJIV POSLOVNI MODEL: Studio Moderna je u krizi od samog osnivanja ineprestano se prilagođava promjenama, za razliku odvećine drugih preduzeća, koja su pokušavala da prilagode kupce svojim proizvodima

ISTAKNUTO MJESTO U POSLOVNOM I POLITI^KOM SVIJETUSandi ê{ko ~lan je Clintonove Globalne inicijative isavjeta guvernera Ameri~ke privredne komore u Slovenijite Savjeta Ekonomskog fakulteta u Ljubljani


preduze}a u kompjuteru. A gde }e biti zapet godina?

U oblaku, elektronskom, svakako.

� Kako ocjenjujete perspektivu Va{egpreduze}a u svjetlu nesigurnog oporavkaekonomija dràva ~lanica EU-a nakonprivredne i finansijske krize u Evropi?

Nesigurnost }e nas pratiti jo{ dugo, bezobzira na to da li }emo razrije{iti trenutnefinansijske probleme, budu}i da se svijetmijenja u temeljima, a sada smo tek napo~etku tih procesa. Morat }emo da seprilago|avamo tim promjenama.

� Kakvi su Va{i poslovni planovi uregionu jugoisto~ne Evrope? Kakoocjenjujete privredne potencijale togregiona?

Nemamo neke posebne planove pove -zane isklju~ivo sa jugoisto~nom Evropom.@elim da se u tom regionu pojavi jo{ vi{epreduze}a, od kojih bi mogli da kupujemorobu i usluge i tako jo{ vi{e doprinesemoekonomskom ja~anju regiona. Ljudskipotencijal je tu odli~an i mogli bismo daiskoristimo mnogo vi{e prilika. �

43

NAJBOGATIJI SLOVENAC ZA „SB“

Studio Moderna Sandi ê{ko jeosnovao 1992. godine u Sloveniji. Prvitrì{ni uspeh doìvio je prodajom naprave zaublaàvanje bolova u le|ima, zvaneKosmodisk, u dràvama nastalim nateritoriju biv{e Jugoslavije. Danas je StudioModerna jedna od vode}ih svjetskih firmi uoblasti direktnog marketinga, prisutna u 21dràvi centralne i isto~ne Evrope. Uposljednje vrijeme – bez obzira na krizu -agresivno se {iri na SAD, Japan, Koreju,Australiju, Italiju i Francusku. Preko svojemultikanalne mreè za direktnu prodaju,koja uklju~uje oko 130 kontaktnih internetnihstranica, preko 220 prodavnica, 22 pozivnacentra, 6 vlastitih TV kanala sa preko 300sati TV oglasa dnevno, Studio Modernadistribuira vi{e od 5.000 proizvoda - kakovlastite brendove, tako i kvalitetne proizvodedrugih proizvo|a~a. Pored Kosmodiska,kojih je do sada prodano preko 2 milionakomada, Studio Moderna je razvio i sljede}ebrendove: Dormeo – leàjevi i drugiproizvodi i oprema za spava}e sobe, Bigfish– biciklli na sklapanje, Delimano – serijaekolo{kog posu|a, LiveActive – oprema zafitnes, Wellneo – dodaci ishrani, eko i bio

hrana. Od 1994. godine Studio Modernaizdaje magazin VIVA, koji promovi{e zdravna~in ìvota, a preko besplatne telefonskelinije Viva Doctor’s Line {ezdesetakvrhunskih ljekara specijalista odgovara napitanja ~italaca.

Danas Sandi ê{ko, koji je preduzet -ni~ku karijeru zapo~eo krajem osamdesetihgodina pro{log vijeka osnivanjemkompjuterske firme Oria, jednog od prvihprivatnih preduze}a u Sloveniji, vaì zajednog od najuspje{nijih poslovnih ljudi uSloveniji i izuzetnog poslovnog inovatora.Njegove modele, koje je sa svojim sarad -nicima razvio i implementirao u poslovnomokruènju, koriste mnoge globalne multina -cionalne firme. Bio je ~lan nadzornih odborabrojnih firmi u Sloveniji, izme|u ostalih iTelekoma Slovenije, a bio je i neposrednoizabran u prvi Dràvni savjet (gornji domslovenskog parlamenta). ^lan je ClintonoveGlobalne inicijative i savjeta guverneraAmeri~ke privredne komore u Sloveniji teSavjeta Ekonomskog fakulteta u Ljubljani.Sa porodicom ìvi u Izlakama blizuTrbovlja i veoma rijetko se pojavljuje ujavnosti. �

IMPERIJA Ê[KO

Preko svoje mreže za direktnu prodaju Studio Moderna distribuiraviše od 5.000 proizvoda


RAZNOVRSNA PONUDAStudijo Moderna razvio je brojnebrendove, jedan od njih je Bigfish,bicikl na sklapanje


Pro{le je nedjelje na ve}ini va`nijihstadiona u svijetu uprili~enaminuta {utnje za jednog odnajboljih igra~a koji su igralinogomet. Oti{ao je EEusebio Da

Silva Fereira, kojeg na{e generacije, ro|eneu {ezdesetim, sedamdesetim i osamdesetimnisu mogle zapamtiti, ali o kojem oniiskusniji tvrde ovo: Kad u pedesetim go din -a ma pro{log stolje}a kaè{ ‘nogomet’,mora{ re}i DDi Stefano i PPuskas. “A u{ezdesetim, PPele?”, pita i pravi se pametanradoznali jedanaestogodi{nji dje~ak usarajevskom A{ikovcu. “Pele i EEusebio”,ispravlja ga o~ev drug, a on se bori sa snom,do neba zahvalan {to mu dozvoljavaju dasjedi do kasno u no} i upija njihove pri~e.O tome kako su @eljini igra~i “preba~eni” uTorpedo, o tome kako je najbolji igra~ zaDrugog svjetskog rata bio DDèvdet “Dete”Mustagrudi}, kojem se u Zagrebu gdje ga jeuzeo Gra|anski gubi svaki trag, jer su gausta{e odvele u, najvjerovatnije, Gradi{kuzbog toga {to je {urovao s komunistima. Otome kako se FFranco Lovri} zabavljao takoda puca penale da lopta jedva pre|e golliniju, i u{eta se u mreù. Ili da nikada, alistvarno nikada, svijet nije vidio golmanakakav je (bio) LLav Ja{in.

DOVI\ENTO NASCIMENTODakle, Pele je Pele. A ko je (bio)

Eusebio? Afrikanac, ro|en u Mozambiku,~iji se glavni grad tada zvao LorenzoMarques, imenom pustolovnog more plo -vca koji se iskrcao na jugoisto~nu ObaluAfrike. Jedan od ljudi za stolom s po~etkaove pri~e, nakon 2. svjetskog rata izSarajeva je htio pobje}i upravo tamo, utoplu klimu i u naru~je jedrim, mlije~nim,zdravim crnim ènama. Ali, o njemunekada kasnije. Sada o Eusebiju.

Florentino Perez, komandant Reala ijedan od (finansijskih) arhitekata modernogfudbala, ispratio je Eusebija ovim rije~ima:“Ono {to danas jeste, najja~i i najuz bud lji -viji sport, fudbal duguje velikanima poputEusebija, spremnim na ~udesne stvari. Naterenu je bio nezaustavljiv, ali Eusebio jebio vi{e od velikog igra~a. Bio je model zauzor i izvrsna ljudska li~nost poznata posvojoj poniznosti. Sje}am se njegovograzgovora s prijateljem Alfredom diStefanom, kad mu je Eusebio, bez ikakvogustezanja rekao da je najbolji svih vremena.Njih su dvojica oboàvali i po{tovali jedandrugog, bili su nadahnuti jedan drugim,ìvjeli su i disali fudbal, i dijelili ljubavprema igri. Za odlaskom jednog odnajve}ih igra~a u istoriji ne àli samoPortugal.”

Perez je samo politi~ar. A {ta kaù~injenice: 64 utakmice za Portugal i~etrdeset jedan gol, i to kako je jednom samrekao ““bez Andorra, Linchensteina” (iostalih lavora, za nabijanje gol razlike i listestrijelaca), nego sve velikim reprez ent -acijama. Za Benficu, u petnaest godina 301nastup i 317 golova. Treba li dalje? I ima lidalje? Ima. Eusebio ima dvije pobjede naddvojicom najve}ih na najve}imtakmi~enjima. Di Stefana je “uzeo” kaodvadesetogodi{nji klinac u jednom odnajve}ih finala u historiji, 1962. godine. Naamsterdamskoj Olympiji. Benfica - Real5:3. Pelea, ~etiri godine kasnije, nanajbrutalnijem Svjetskom prvenstvu upovijesti, u Engleskoj 1966. godine. Istina,Edsona su tada iznijeli sa terena jer ga je uutakmici s Bugarskom polomio NNajdanov,pa su Portugalci LLopes i CColuna “samo”zavr{ili zapo~eto na Evertonovom -Goodison Parku. Ipak, tre}a kuglaEusebija, i “dovi|ento Nascimento”.

U trideset i tre}oj godini stigao se izabaviti, odlaskom u Sjevernu Amerikugdje tada po~inje fudbalska pomama:nakon eksperimenata u Bostonu i

Monterreyju odlazi u (Croatia) MetroStarse iz Toronta, gdje ga ~eka 1.000 dolarapo utakmici i ekipa najsli~nija Skubi -dubi}ima iz crtanog filma Smje hotresnaolimpijada. Sve sam go u radni~kim eki -pama prekaljeni velemajstor, vo|enOsijekovim magi~nim dvojcem “Ivica”Grnjom - Luka~evi}em, uz terenskog


IN MEMORIAM

Pi{e: AHMED BURI]

Za odlaskom jednog od najvećih igrača u istoriji ne žali samo Portugal, već čitavfudbalski svijet - dakle, čitav svijet; preminuo je EUSEBIO DA SILVA FEREIRA,

jedan od najboljih igrača svih vremena

REQUIEM ZA CRNU PANTERU

ADEUS, DEUS!

Eusebiov ìvot je, doista, bio boànski

eusebio:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 19:51 Page 44

radnika WWolfganga Suhnholza i BrazilcaFerreiru. I opet ga sudbina vodi na Pelea.Njujor{ki Cosmos je tada angaìrao velikogBrazilca i svu silu popularnih igra~a na

izmaku karijera: CChinagliu iz Lazija,Vladislava Bogi}evi}a, nesta{nog de~kayu-fudbala, ~ak i BBeckenbauera, za soccershow u Velikoj Jabuci. Sam Franz je

jednom rekao: ““Ponekad u svla~ionicimislim da sam u Hollywoodu.” I {ta? Ni{ta.Prvak te sezone su postali Metrostarsi saEusebijom, koji na po~etku takmi~enja nisuimali kancelariju i telefon. Tako je CrnaPerla ponovo ostavio Pelea kratkih rukava.

MALE BILJE[KEI tako, jedan po jedan, odlaze legende...

Mislim, sa onog stola magi~nih pri~a onogometu, kosmosu i ostalim stvarima imajo{ samo jedan preìvjeli i svijet ide dalje.Ostaju neke male bilje{ke, poput ove, nekasje}anja za koja valjda mare samo oni kojise sje}aju ovom vremenu nebitnih detalja,kakav je recimo da su BBaku Sli{kovi}a, kadse pojavio na Veleòvom treningu i nakonnekoliko mjeseci po~eo razvijati svojtalent, stariji poznavaoci odmah prozvaliEusebio. Adeus Deus, pozdrav majstore,nema nijedne ankete koja te ne stavlja unajboljih deset igra~a svih vremena. Tvojìvot je, doista, bio boànski. �


EUSEBIO DA SILVA FEREIRA (1942. - 2014.)

Eusebio je govorio da ga boleusporedbe sa Christianom Ronaldom.“Njemu je trebalo 106 utakmica dapostigne onoliko koliko sam ja dao u 60utakmica. A ja nisam igrao protiv,naprimjer, Liechensteina i Azerbejdàna.Nije nas mogu}e porediti.” �

BEZ NERVOZE

Nemogućeusporedbe

“WEMBLEY”,1966. GODINESlavni portugalski fudbaler briljirao je naSvjetskom prvenstvuu Engleskoj

SVE ZA LOPTUEusebio, kralj fudbala iz Afrike

BOLJI OD, SKORO, SVIHEusebio Da Silva Fereira, velemajstor

eusebio:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 19:52 Page 45

Samo pet dana prije nego {to jenapunio 45. godinu ìvota, na{aose na ivici smrti. MMichaelSchumacher, sedmostruki svjetski{ampion Formule 1, zadobio je

te{ke povrede mozga dok se na francuskimAlpama skijao u dru{tvu svog ~etrnae stogo -di{njeg sina. @ivot mu je, za sada, spasilakaciga koju je nosio na glavi, me|utim, onaga nije za{titila od ozbiljnih povreda glave.I skoro dvije sedmice nakon operativnogzahvata, Michael Schumacher je ukriti~nom stanju. I dalje se nalazi uvje{ta~koj komi.

“[UMI - UZ TEBE SMO!”Mnogi su godinama tvrdili da sport

kojim se bavio Michael Schumacher i nemaba{ mnogo veze sa - sportom. Onimpravim. Govorilo se da {teti ekologiji, danema budu}nosti i da je besmislen. Te{kenesre}e i smrti voza~a jednostavno su i{leuz ovaj sport i nikoga nisu uzbu|ivale. ASchumacher je tu sliku promjenio.Posljednji voza~ Formule 1 koji je svojustrast platio smr}u bio je Brazilac AAyrtonSenna u maju 1994. godine. Schumacher setada nalazio na po~etku svoje karijere.Odmah je reagovao. Postao je predsjedniksindikata voza~a, zaloìo se za ve}ubezbjednost trka}ih automobila i staza. Nijemu bila va`na slava, glamur i spektakl ukojima uìvaju njegove kolege. Ne! Ucentru njegove pa`nje bila je zaista samovo`nja bolida. Za njega je Formula bilajedna vrsta laboratorije za motore, gume,mjenja~e i kva~ila. Sport, koji je prijeSchumacherovog doba vaìo kao besmisleni neperspektivan, na vrhuncu njegove slave

zadobio je veliki respekt. Ovaj pogledponovo se promijenio nakon okon~anjaSchumacherove karijere. Danas on vaì zapreskupu manifestaciju prekrivenu pla{tomkorupcijskih afera i malverzacija. Me|utim,Michael Schumacher je ostao ikonaFormule 1. Potvr|uju to i njegovi brojnioboàvaoci iz cijeloga svijeta koji se ugrupama okupljaju ispred bolnice ufrancuskom Grenobleu, u kojoj jeSchumacher smje{ten. Poru~uju: “Mi,oboàvaoci Ferrarija, smo kao bra}a. Mismo jedini. I zato smo ovdje: da mupomognemo u njegovoj borbi za ìvot.”

I preko socijalnih mreà Schuma -cherovi prijatelji, kolege i oboàvaoci non-stop {alju rije~i podr{ke. Najmla|i {ampionFormule 1 Sebastian Vettel je izjavio:“[okiran sam i nadam se da }e {to prije

ozdraviti.” Vijest o Schumacherovojnesre}i i daljem razvoju situacijesvakodnevno je punila i glavne rubrikenjema~kih i svjetskih medija: televizije,radija, {tampe i internet portala. U Indiji jena dan nesre}e ~ak prekinut dnevniprogram. Pisani mediji iz Njema~ke, Kipra,Rusije, Italije, [vajcarske, Austrije su naprvim stranicama svakodnevno izvje{tavalio Schumacherovom stanju, dok sutelevizijske i radijske ku}e emitovalepriloge sa detaljnim informacijama irazvojem situacije. Iz bolnice u Grenobleuuìvo su izvje{tavali i brojni dopisnici.Izvje{taji novinara i{li su u svim pravcima,propra}eni su naga|anjima, tvrdnjama(koje su kasnije morale biti demantovane),jer doktori nisu èljeli da daju bilo kakveprognoze. Medijska senzacija je dostigla


“SLUÂJ SCHUMACHER“

Pi{e: SELMA FILIPOVI] (Bonn) Foto: MARIO ILIÎ] i ARHIV SB

Njemački sportski šampion MICHAEL SCHUMACHER, veliki prijatelj Bosne iHercegovine i svih njenih građana, u francuskom Grenobleu bori se za vlastiti

život nakon što se teško povrijedio na skijanju; milioni ŠUMIJEVIH fanova širomsvijeta nadaju se da će njihova ikona i iz ove borbe još jednom izaći kao

pobjednik, o čemu i piše naša saradnica iz Njemačke

HEROJ ULICE

Michael Schumacher u Sarajevu je boravio 1996. i1997. kako bi u bolnici “Ko{evo“ posjetio ranjenu djecu

NOVA GORICA, MAJ 2003. GODINEMichael Schumacher nakon humanitarne utakmice na kojoj je za djecu BiH prikupljeno 100.000 KM

shumi:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:29 Page 46

svoj vrhunac tim vi{e jer se Schumacherovanesre}a desila izme|u boì}nih i novogo di -{njih praznika, u periodu kada novinarinemaju o ~emu da izvje{tavaju. Bilo je ionih koji su prili~no kriti~no gledali nazna~aj koji se ovom doga|aju pridavao.Tako se, naprimjer, u belgijskom listu DeMorgan moglo pro~itati sljede}e: MichaelSchumacher se bori za svoj ìvot. “Alitvrdnja da je cijeli svijet zbog toga ostaobez daha je jedna mala la`. [umi je veli~inau cirkusu Formule 1, ali nije najve}imiljenik: prevelik je perfekcionista,prehrabar je i prevelik je Nijemac.”Reakcije javnosti su podijeljene kada jerije~ o “slu~aju Schumacher”. Komentari semogu pratiti putem razli~itih socijalnihmreà i online portala. Jedni {alju rije~ipodr{ke, a drugi su iznervirani preko -mjernom medijskom pa`njom koja se dajeovom doga|aju.

OPASAN @IVOTNI STILOglasila se i njema~ka kancelarka

Angela Merkel. Izjavila je da su njene misliu klinici u Grenobleu. ““Kao i milioniNijemaca, i ~lanovi vlade su bili pogo|enikada su saznali za te{ku nesre}u MichaelaSchumachera. Nadamo se da }e se uskorooporaviti”, poru~ila je Merkelova, koja je isama na kros-kantri skijanju u [vajcarskoj

povrijedila karlicu. Njen glasnogovornikobjasnio je da je rije~ o nepotpunomprelomu lijevog zadnjeg karli~nog prstena.Kancelarka bi u naredne tri sedmice moralada miruje, ne bi smjela da leti i zbog toga jeotkazala sve sastanke u tom periodu. Zasada nema detalja kako je do{lo do povrede.Me|utim, najtira`niji njema~ki list Bild jeobjavio jedan ~lanak u kome se navodi da suskije Angele Merkel zastarjele. Kancelarkaje, navodno, nosila model skija koji jeproizveden od 1992. do 1995. godine.

I tokom svoje karijere voza~a bolidaFormule 1, Schumacher je doìvljavaote{ke nesre}e. On nije bio zaljubljenik samou brzu vo`nju sportskim automobilima, onje i na motorima uvijek traìo nove izazove.Tako je u jednoj nesre}i u februaru 2009. u[paniji zadobio prelom u predjelu vrata. Ali[umi, kako ga Nijemci od milja zovu, bioje svjestan da je njegov ìvotni stil veomaopasan. U njegovom posljednjem intervjuukoji je dao dvanaest dana prije kobnog padaprokomentarisao je: ““Ja ìvim po principusudbine. Ne mogu, a da ne ~inim nekestvari samo zato {to bi ne{to moglo da sedesi.” Kao da je slutio neko zlo, izjavio je isljede}e: ““Ako se ne{to desi, onda je tomo`da moja sudbina. To ne mora da se desina trka}oj stazi.” Michael Schumacher jeskijao izvan regularnih skija{kih staza. To

nije zabranjeno, ali je uvijek povezano sarizicima poput skrivenih prepreka, kamenjaili stijena, {to se navodno dogodilo i njemusamom. Drvo izvan regularnih staza bilo jekobno za MMichaela Kennedyja, ne}akanekada{njeg ameri~kog predsjednika, ali iza SSonnyja Bona, ameri~kog pjeva~a ibiv{eg supruga pjeva~ice CCher. Osim toga,izvan regularnih staza prijeti i velikaopasnost od lavina. Nju je zanemario iholandski princ JJohan Friso. Uprkosdobrom poznavanju terena, iznenadila ga jelavina. Pao je u komu iz koje se nikada vi{enije probudio. Umro je nakon godinu i po,u svojoj 44. godini.

Michael Schumacher jedan je odnajboljih voza~a u istoriji Formule 1,osvojio je sedam {ampionskih titula.Milioni fanova su njegove pobjede pratili udirektnim prenosima na televiziji, ali i nasamim trkali{tima. Sada se nadaju da }enjihova ikona i iz ove borbe jo{ jednomiza}i kao pobjednik.

Da je veliki ~ovjek, potvr|uje i~injenica da je u na{u dràvu do{ao dvaputa: 1996. i 1997., kako bi posjetio ranjenudjecu u bolnici Ko{evo u Sarajevu. Prijeskoro jedanaest godina igrao je uslovena~koj Novoj Gorici u humanitarnojutakmici za pomo} djeci u Bosni iHercegovini. �


SLUTNJE, ZEBNJE, NADE

IKONA “FERRARIJA”Milioni fanova širom svijeta Šumiju žele što brži oporavak

shumi:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:29 Page 47

Svijet u kojem ìvimo u dobroj jemjeri izgubio tajne: skoro sve jevidljivo i dostupno - od podatakatajnih slu`bi do puta na Mjesec -{to s jedne strane nesumnjivo

govori o progresu, ali s druge “logikom”instant “uspjeha” relativizira i u drugi planstavlja one ljude koji se cijeli ìvot negdje uti{ini i skromnosti bave bitnim stvarima.

Jer, svuda je okolo mno{tvo onih koji sepredstavljaju ili bivaju predstavljeniumjetnicima, a doista malo onih iz ~ijepojave i energije sija sv(j)et(l)ost talenta.Takav je ]]amil Metiljevi} (1952.), ~ovjekkoji izra|uje sazove i svira i pjevatradicionalnu muziku na jedinstven na~in.

Sre}a s velikim kulturama, izme|uostalog, leì i u tome da ne moraju ~ekatijednu ili vi{e decenija da se pojavikvalitetan album. Ma {ta to zna~ilo: u ovomslu~aju zna~i da je posljednji sazlijskialbum za koji se moè kazati da jekulturolo{ka referenca i ~injenica iza{ao


BOSANSKO BOGATSTVO

Zabiljeìo: AHMED BURI]Foto: IMRANA KAPETANOVI]

ĆAMIL METILJEVIĆ, interpretator, muzičar i graditelj sazova, jedinstven je i pomnogočemu autentičan umjetnik u Bosni i Hercegovini; ipak, tek za nekoliko

dana objaviće svoj prvi CD, a o razlozima “čekanja” i još mnogočemu iz antologijesevdaha možete saznati iz teksta našeg saradnika

]amil Metiljevi}: “Sve manje seima kome i govoriti i svirati“

ŠTA BI MOJE SRCE ZNALO, DA TE NIJE SEVDISALO

JEDNOSTAVAN I PROSTODU[AN]amil Metiljevi}, umjetnik na sazu i sa sazom

camil metiljevic:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 19:42 Page 48

prije vi{e od deset godina (EEmina Ze~aj &Mehmed Gribaj~evi}, produkcija Gramo -fon). Kad smo kod sre}e i nesre}e, u malimkulturama postoji jo{ i ta nesre}a spore|enjima, jer tradicionalisti uvijeksmatraju da je “prije uvijek bilo bolje”, papore|enje novih izvo|a~a sa onim starimauvijek ide na {tetu ovih prvih, ali nemanikakve sumnje da se ]amilovi zvuci saza iglasa mogu usporediti s nekim odnajpoznatijih izvo|a~a ove muzike kod nas.

A kako to obi~no biva, istinski velikanitoga tipa su jednostavni, prostodu{ni, i(pre)skromni. Dijalog s njima je uvijekpoduka, oboga}ivanje i usvajanje ogro m -nog znanja, tako da nije preostalo ni{tanego slu{ati. I s po{tovanjem zabiljeìti ono{to ]amil Metiljevi} ima re}i. Uz, ljubav,naravno.

NAÎNI SVIRANJA, RAZLIKE, DAMAR:Kao {to se svaki instrument razli~ito svira,tako se i ljudi razlikuju po na~inu sviranja.Evo, recimo, govorili smo o MMuhameduBorogovcu i HHimzi Tuli}u, obojica lijeposviraju, ali su nebo i zemlja. Muhamed imajednu damarli svirku, kod njega ti ~uje{ne{to sasvim drugo od Himze, koji istolijepo svira, ali po{iroko, mo`da primje re -nije poravnim pjesmama. Tako ti je recimoi sa DDamirom (Imamovi}em, op.prir.), on usebi ima ne{to od dede, ili pradede, injegova je muzika druga~ija, recimo, odnjegovog oca NNedàda, iako su otac i sin.Sve ima svoju dra`, a meni je najdraè kadse sudare bas i zil, dvije vrste ìca na sazu,pa se onda dva bisera naprave. Sluh, tajBoìji dar, zapravo, odre|uje kvalitet ne~ij -eg sviranja. Ja slu{am snimke drugih jer mije tu|a emocija va`na, jer tu|e emocije jaho}u da razotkrijem. Svaki sazlija ima svojdamar, to se ne moè nau~iti, to se moèsamo tesati. Neko svira jasno, neko prljavo,

neko ritmi~ki, neko vi{e poravno. Za meneje najbolji onaj sazlija koji svira “rodno”.To zna~i da svira sve ìce, jer ne bi na sazubilo sedam ìca, da sve ne treba da se ~uje.Ako ~ujemo samo dvije, zna~i da jesiroma{no.

SAZ, PRIRODA, ZVUK, PINK, PUNK:Svako ima svoju teoriju o sazu, i mo`da inije moje da to pri~am, ali ima ne{tonevidljivo {to cijeli ìvot ispitujem. I ti~e se“struje” koju svaki instrument ima. Jer, {taje svrha svega? Kod saza se tu radi odrhtanju gornje plo~e, koju priti{}u ìcezajedno s kobilicom. Jer, cijeli tajinstrument - i kutla (tijelo), i poklopac idaska, sve je to rezonator, i tu se doga|a taenergija. To drhti i ta vibracija sigurno radi,ona stvara tu energiju, koju okom nevidimo, ali je ~ujemo. [to instrument imavi{e “struje” u sebi, bolji je i to je ono {to gana kraju odre|uje. Jer, moèmo mipogledati saz, pa re}i: vidi ga imaproporcije, lijep je, dobro ura|en, lakiran,fino stoji u ruci. Ali, ako nema te energije,“struje” u njemu, on ne valja. I ja volimovako teoretisati, ali najdraè mi je kad

napravim saz. Pri~am s ljudima, zanima me{ta misle: kaè mi recimo ~ovjek da jekupio saz negdje u sjevernoj Bosni, i da jedobar kad se ozvu~i, a kad ovako svira dase i ne ~uje ba{ dobro. E, onda se ja pitam -“{ta je taj ~ovjek napravio ako mu seprirodno ne ~uje saz?” I onda on meni omasama, kako treba ozvu~iti da ~uje {tovi{e ljudi, a ja se tu ne slaèm. Mase nek’uìvaju na Pinku, na Panku, {ta ja znam.Saz traì diskreciju, ne moè on gdje jepuno svijeta. Saz je za mindera. A kad sepravi, valja odabrati dobar materijal, paraditi na njemu. Sve ~e{}e nekako izgubimvolju da radim na sazu, a onda ljudi ovakodo|u ili pustim neki snimak, pa ~ujem kadiza|u biseri iz njega, i to me vozi da daljepravim saz. Kod nas se znalo dogoditi i toda starije sazlije nisu htjele pokazatimla|ima kako se svira, {to nije u redu. Pa iKur’an kaè - “kazuj, podu~avaj”, kodmene moè do}i svako ko èli da svira sazili pjeva, pa je li bolje da tako provodimovrijeme, ili da pri~amo o Sulejmanu, ili ostrankama. Stotine detalja u~estvuju uzvuku: na{e je drvo najbolje za instrumentejer raste na kamenu, na visini, onda su igodovi na njemu zgusnuti, ono ima ~vrstinuod koje se moè graditi - od javora, odduda, od oraha, od tre{nje... Uz svepo{tovanje, ne moè{ od drveta u Vojvodinipraviti saz, to ovdje raste.

PRVI INSTRUMENTI, IZRADA, UÊ NJE:Ne moè se ba{ potpuno svjesno razvitisviranje i pjevanje uz saz. Ide{ za ne~im {toti je uro|eno, prati{ ono {to je u tebi i ondadonosi{ tu pjesmu. Sje}am se, bio samdijete, ne znam koliko godina sam ta~noimao, i s malog tranzistora ~uo sam jednupjesmu, mislim da je bila iz sjeverne Bosne,i plakao sam. Oni razli~ito svode pjesme nakraju od nas ovdje u sarajevskoj kotlini. Ionda sam sve traìo ima li negdje neki saz.Kad bih oti|i na âr{iju, bila tamo kafanaDibek, nema je vi{e, ja odem pa gledam sazstoji na zidu obje{en, onda me malo onizagledaju iz kafane, pitaju “mali, {ta tiho}e{?”, a ja gledam saz. Ponekad bi neko izasviraj, i jednom ja odem tamo pred


KULTUROLO[KE ÎNJENICE I REFERENCE

��

“Sevdalinka je na{e blago, to je meniprvo i najva`nije. Samo, ovo nigdje nasvijetu nema. I sad ima{ sjevernu Bosnu, jato tako zovem, oni su impulsivniji, kucaju,udaraju, sviraju malo impulsivnije, i svaka im~ast. Zna{ kako, |e najvi{e ima sazlija, tu sui najbolji: ima Salih Sal~o Mujezinovi}, imaHalid Musi}, Borogovac kojeg smospominjali, koji naàlost nije vi{e me|u

nama, od kojeg sam istina ~uo samo dva-trisnimka koja su sjajna, ali mi u jednomsmislu fali {arolikosti, zna{ u tri razli~itepjesme svira otprilike isto, iako ima lijepusvirku. Kao {to je Muhamed Pa{i} Ma{uraimao ~isto}u u pjevanju koja je neponovljiva.Kod nas u sarajevskoj kotlini se svira malodruga~ije, malo smirenije, ali opet mi se ~inida Sarajevo nekako spava sto godina.” �

OVO NIGDJE NA SVIJETU...

Nema najboljeg, ali Sarajevo spava

NA MLADIMA SVIJET OSTAJE“Volio bih prenijeti i svira~ko i graditeljsko znanje mla|ima”


kafanu, kad nema saza na zidu. Pitam “gdjeje”, a neko odgovori “oti{‘o za Njema~ku”.A ja tuàn, nemam vi{e gdje slu{ati.Me|utim, malo nakon toga neko izkom{iluka donese neki saz, skoro savpolomljen. I ja polako sjednem, uzmemne{to alata, malo-pomalo, i popravim ga.Svira. I onda po~nem u~iti, pojavila seHami}eva mala plo~a Na hastalu gorisvije}a, to je jednostavno za skinuti isvirati. Puno mi je pomoglo slu{anjenjegovih snimaka, a onda su se pojavili iMuhamed Pa{i} Ma{ura sa SSelimomSalihovi}em, i HHa{im Muharemovi},objavili su plo~e, ja sam ih sve imao, slu{aobih i svirao to {to ~ujem. Za pjesme, nisamba{ bio ne{to, ali bih kompoziciju odmahzapamtio, recimo bilo mi je dovoljno dajednom ~ujem neku [[abanovu i da jeodmah znam napamet. A sad nije tako.Dobro, ne moè vje~no trajati. A usput senekako i potrefilo da mi babo iz Turskedonese saz. A nisam mu ni{ta rekao. Negoon valjda vidio za {ta se ja zanimam. I ondaje to krenulo, prvi sam saz napravio odjednog duda. Poslije ~ujem da su oborilijedan platan negdje na Ilidì, izrezali ga navelike komade i meni pripadne jedan od tihvelikih }utuka, polako sam ga tesao, dubio,radio i napravio. Na tom sazu je snimljenamala kaseta Emine Ze~aj, na kojoj sampratio njezino pjevanje.

DILEME, STIL, UZORI: Nastojim da neosvajam glasom saz, da ne vrisnem inadja~am. Vi kaète za Hami}a da je bioodli~an sazlija, i ja se, uglavnom, slaèm:donio bi svaku pjesmu kako treba, iznosioba{ sve, emotivno je pjevao, bio je dobarizvo|a~, ali sam se uvijek pitao za{to nijeimao odgovaraju}i instrument. Na nekina~in mi je bio uzor, ali nisam siguran da jeon, rahmet mu du{i, poznavao unutra{njiraspon saza. Dodu{e, tada se mo`da imoglo jedino u Turskoj naru~iti dobar saz,ali svejedno kad danas poslu{ate te snimke,previ{e je metalnog u njima, kao da je sazod lima. A u Turskoj, to je drugo, kad jevelika dràva i kultura, onda ima sve iudaraljke, i duva~i, i ovo i ono. I kad tusvira{ saz, onda gleda{ da se uklopi{. A ovajna{, naj~e{}e svira sam. Ovaj oblik, kaosuza, on je idealan za Bosnu. Nama bolje netreba.

U DOMOVINI BLUESA: I{ao sam uAmeriku sa Eminom Ze~aj, davno je tobilo, u okviru proslave 200 godinaDeklaracije nezavisnosti, ali vi{e su sepokazivale no{nje i scenografija nego {to jebilo same svirke. Mislim, Emina lijepopjeva, ali {ta to zna~i nekom Amerikancu,slabo {ta. Obi{li smo dosta mjesta, od NewYorka, preko Chicaga do Californije.Lijepo je putovati, ali {ta kad ja u Americi

sanjam kako radim na zemlji, plastimsijeno. Cijeli sam ìvot radio razne poslove,napravio sam i dvanaest ~esmi, gradio,zidao, radio u polju, a uz to ovo, muzika ipravljenje sazova mi do|u kao hobi. I sadkad vi do|ete pa kaète da sam pjesmu Japogledah preko kola otpjevao dobro, ja sesje}am kako sam na televiziji gledaoZekerijaha \ezi}a, kako {eta po mostu i

pjeva sevdah. E sad, za tu pjesmu, a i ina~etreba biti iskren: ja nisam znao njezin tekst,donio mi ga je Damir, ali kao da je melodijabila negdje u meni, a ne znam ni to otkudmi, to je ènska pjesma, a melodija mizvu~i malo nekako srbijanski, ba{ kao {tonekad kad ~ujem nekog od pjeva~a naGrandu ~ujem kako pjeva ne{to {to je na{e,bosansko bogatstvo. Ili, kad ve} spo -minjemo pjesme koje sam snimio da kaèmza pjesmu [ta bi bilo. Vrijedi joj tekst svegane~ijeg. [ta bi bilo s |uzel |ulom/da munije biser rose/{ta bi dragom alkam ~elo/damu nije kesten kose/{ta bi bile usnebujne/da im nije alem sjaja/{ta bi bila/ljubav prava/ da joj nije uzdisaja/{ta bi samnom bilo draga/da te nisam upoznao/{tabi moje srce znalo/da te nije sevdisalo.Volio bih sresti onoga ko je to prvi putzapisao, pa mu stisnuti ruku i kao onajRadosav iz serije \ekna jo{ nije umrla a ka’}e ne znamo i re}i: “E, svaka je tebe ~ast zama{tu, prijatelju.” (Autor teksta jeMustafa Sadikovi}, op.prir.)

SEVDAH, PRO[LOST, BUDU]NOST:Volio bih prenijeti i svira~ko i graditeljskoznanje mla|ima, mislio sam recimopredloìti ovdje u {koli da drìm nekupoduku djeci, ali s druge strane strah me jeda me ne odbiju, ko sam ja, a on je ipakprofesor muzike, ào bi mi bilo da se tatradicija izgubi. Ali, sve manje se ima komei govoriti i svirati. A ko god svira i pjeva, i{ta god, dobro je, jer zlo ne misli, je li tako?Zar ne bi bilo dobro da postoji i udruènjesazlija, jer nema tu puno ljudi koji se timebave a to je vrijednost, bogatstvo. Ali, opet,razmi{ljam {ta ja da se petljam, neki tamosa sela, kako ja njima na Muzi~kojakademiji da kaèm, re}i }e ma, bjeì… [tose mene ti~e, ja mislim da sazlija i ne trebada bude zvijezda. I kad budete ovo pisali, jabih najmanje da to bude o meni, neka budeo sevdahu, o svirci, o sazu…

Nije bilo druge, nego poslu{ati. Saèljom da jo{ bude i ]amila, i svirke, ipri~e. Za dobro svih nas. �


BOSANSKO BOGATSTVO

�

Prvi (!?) solo album ]amila Metiljevi}aje pred izlaskom a zva}e se jednostavno:]amil Metiljevi}: Umjetnost saza, kojiobjavljuje ku}a ITM (Izdanja tradicionalnemuzike). Album je producirao DamirImamovi}, a tonsko snimanje i obraduzvuka potpisao je Dobrivoje Miljanovi}.

Tu su i fotografije Imrane Kapetanovi}, isve skupa tvori cjelinu u kojoj }e ljubiteljisevdaha prona}i nekoliko spektakularnihkomada od kojih svakako treba izdvojiti Japogledah preko kola, [ta bi bila, Dunjalu~egolem ti si... Ukratko, umjetnost, zanat iljubav, sve na jednom mjestu. �

SVE NA JEDNOM MJESTU

(Visoki) CD, Umjetnost i (zanat) saza

IZ DUBINE DUŠE: “Ideš zanečim što ti je urođeno,pratiš ono što je u tebi i ondadonosiš tu pjesmu. Sjećamse, bio sam dijete, ne znamkoliko godina sam tačnoimao, i s malog tranzistoračuo sam jednu pjesmu, mis-lim da je bila iz sjeverneBosne, i plakao sam”


Zdravko ôli} jedan je od najve}ihpjeva~a s na{ih prostora! Snaganjegovoga glasa, raspon, volu -men, boja, naprosto su oduvijekulijevali straho po{to vanje prema

tom iznimnom umjetniku i ~ovjeku. I uprivatnom ìvotu ôla je pravi gospodin,velikodu{an, laf.

KRATKI SPOJZa po~etke njegove glazbene karijere i

njegove najve}e albume: April, Ti i ja, Akopri|e{ bliè, Zbog tebe, Malo poja~aj radio,[ta mi radi{, zaklju~no s albumom Ti si miu krvi iz 1984. ogromne zasluge imao jeKornelije Bata Kova~. Primjera radi, ôlaje album Malo poja~aj radio snimio uLondonu 1981., a na albumu su, uznezaobilazne Kornelija Kova~a i GGoranaBregovi}a, duboki trag svojim stihovima iaran`manima ostavili pokojni DDu{koTrifunovi} i \\or|e Novkovi}, uz svesrdnupomo} \\or|a Bala{evi}a i MMarine Tuca -kovi}. Dovoljno je samo spomenutinakladu ve}u od 300 tisu}a nosa~a zvuka isve je tu jasno. Sve ovo spominjemo kakobismo mogli doku~iti gdje i kada je nastaokratki spoj, gdje je nestao ôla uz ~ijepjesme su odrastale i stasavale generacije, izbog ~ega se dogodio rapidan pad ukvaliteti koji se iz albuma u album od 1997.do danas intenzivno produbljuje.

Jo{ jedan eklatantan primjer sveganavedenog je i novi dugosviraju}i albumpod nazivom Vatra i barut, koji je ôlaobjavio prije nekoliko dana. “Jesi li ~uonovu ôlinu stvar, Sarajevo se zove, zvu~iko Sinan Saki} iz 85.?», priupita menedavno kolega. Nakon {to pogledahvideouradak za istu pjesmu, zgroènneartikuliranim zvucima, poku{at }u vasdetaljno upoznati s ôlinim najnovijimstudijskim uratkom. Album Vatra i barutsadrì dvanaest pjesama, a otvara ga Esma.Pjesma po~inje disco uvodom nalik naprodukciju iz 1987., nakon kojeg o~ekujeteda zapjeva SSamantha Fox, ili da, recimo,Sabrina Salerno zapjeva Boys, Boys, Boys.No, umjesto prsatih pjeva~ica sograni~enim rokom trajanja, ôla jezapjevao stihove: “Otvorim prozore skorosvaki put, ~ujem neko lijepo pjeva dok jemjesec ùt/Uvijek se ponovi, uvijek se zna,ko da neko plete note od jave i sna/Kakva jeto pjesma {to se ~uje svud, a sa neba

mjese~ina obasjava put/ Kakva je to pjesma{to se ~uje svud, to je pjeva Esma, zbog njeja sam lud...», i tako unedogled.

FINANCIJSKI INTERESINaslovna pjesma Vatra i barut ne

odstupa ni milimetra od zadanih parametara,nevjerojatnim stihovima: “Pozvoni mi upola {est i reci mi radosnu vijest/Da si jo{sama ko ja i da ti se ne spava, stavi mi srce nadlan, vrelo se zaledilo al‘ ne{to je za tebe tuipak prezimilo...», dok posebnu pozornost nasebe skre}e infantilni refren koji glasi: “Oe,oe, o, bom bom, bom, ko da me udari grom,oe, oe, o, vatra i barut smo.» Posebnu

pozornost valja obratiti na stihove pjesmeSarajevo, koji kaù: “Pro{ao sam polasvijeta, vidio sam svaki put/Nema vo}a,nema cvije}a da postoji uzalud/Pitao samgdje da idem, vodila me sudbina, rekli su migledaj tamo, sjaji me|u brdima.../Sarajevo,Sarajevo, ooooo, Sarajevo... O neka, neka,sipaj meke, one jake nisu neke, neka, neka,sipaj meke sutra }emo vadit fleke...» Kada bidijete u osnovnoj {koli napisalo sli~nupjesmu, siguran sam da ne bi dobiloprolaznu ocjenu. [to bi rekli, ni{ta nisa~im.

Me|u ostatkom prosje~nih pjesama salbuma Vatra i barut jedina koja moè dobitiprolaznu ocjenu je pjesma Zar se nismoshvatili. To je zbilja jedina pjesma naalbumu koja nije napisana, uglazbljena iotpjevana na silu. Jo{ jedan u nizuispodprosje~nih albuma legendarnog pje -va~a Zdravka ôli}a, Vatra i barut zatvarabalada Samo pri~aj. Na àlost, u svimposlovima, pa i u glazbi, najva`niji je novac.Ono {to se ~ini da je osnovni problem i kodôle je da se okruìo ljudima koji mupodilaze i ne èle mu re}i kada ne{to nevalja, isklju~ivo iz osobnih ili financijskihinteresa. ôla je definitivno pjeva~ kojegkrasi iznimno kvalitetan glas i osobnost kadaje popularna glazbe u pitanju, i stoga jeprava {teta {to svoju energiju bespotrebnotro{i na nekvalitetne, amaterske tekstove ijo{ lo{ije aran`mane. �


Pi{e: MARIO ILIÎ]

ZDRAVKO ČOLIĆ objavio je novi album, a bolje da nije; VATRU I BARUTanalizira naš rock kritičar

VATRA I BARUT - PUCANJ U PRAZNO!

IMA LI [TA PAMETNO?Zdravko ôli} objavio je jo{ jedan potpuno beskoristan album

LO[I PARAMETRI

vatra i barut:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:26 Page 51

Muharem Vojnikovi} Muha,muzi~ar i jo{ sva{ta ne{topored toga, ponovo je upogonu. Njegov mjuzikl DJ[ampinjon: Vrh svijeta

premijerno }e biti izveden 17. januara uBosanskom kulturnom centru u Sarajevu.Iskreno, najjednostavnije nam je bilo daMuhu na po~etku na{eg razgovora pitamo{ta je to DJ [ampinjon: Vrh svijeta, osim{to je mjuzikl za djecu i odrasle, uglavnomroditelje, i koliko je, uop{te, nastajao i unjegovoj glavi ali i na papiru: “Davno sampo~eo da pravim pjesme o mojimimaginarnim likovima: Vodocijep, Smj e -{no hrk, Toplorog, a onda su se te pjesmepretvorile u pri~u i odjednom mi se sveotvorilo”, odgovara Vojnikovi}.

NOVI HORIZONTI“Pri~u, tj. scenario sam pisao u vi{e

slojeva, tako da je to jedna pri~a za djecu, uisto vrijeme skroz druga za odrasle. Da bise na ne~emu radilo vi{e od pet godina,zaista se mora u to vjerovati. Trebalo je nesamo napraviti pjesme nego ih i snimiti, nesamo napisati scenario nego ga i realizovati

sa glumcima, postaviti osnove za koreo -grafiju, kostime, scenografiju, vizuelniidentitet, na}i ljude koji razmi{ljaju kao i ti,i koji èle i znaju da sve to razrade donajsitnijih detalja. Ima tu jo{ puno toga, kaorazglas, svjetlo, video klip DJ [ampinjon -Stari Voz koji smo nedavno objavili, zatimmnogobrojni gosti, u~esnici. Najbolje je dado|ete i vidite, a nadam se da }ete se dobroi nasmijati”, obja{njava na{ sagovornik.

Na “jelovniku” postoji jo{ jednoimbecilno pitanje koje novinari obi~nopostavljaju u ovakvim situacijama, pa }u ija: je li sve spremno za premijeru uBosanskom kulturnom centru u Sarajevu,17. januara? “Mogu ti re}i da si me vi{enamu~io sa prvim pitanjem. Probe smopo~eli jo{ u junu i {to se ti~e samog igranjapredstave moè se re}i da je sve spremno.Ekipa je vi{e nego motivisana i jako


MUHIN SMISAO @IVOTA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: DADO VERON, PRIVATNI ARHIVMUHAREMA VOJNIKOVI]A

Prvi autorski bosansko-hercegovački mjuzikl itrenutno jedini naBalkanu namijenjen idjeci, DJ ŠAMPINJON:VRH SVIJETA, premijernoće biti izveden 17. janu-ara u Sarajevu; njegovautor MUHAREMVOJNIKOVIĆ “SlobodnojBosni” otkriva osnovnedetalje i sekvence iz, vele upućeni, budućegteatarskog hita

Muharem Vojnikovi}: “Scenario sam pisao u vi{e slojeva, tako da je to jedna pri~a za djecu, u isto vrijeme

skroz druga za odrasle“

MJUZIKL JESTIHU DRUG

sampion:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:24 Page 52

talentovana, tako da smo hirur{ki preciznou{li u svaki segment; pjevanje, gluma,koreografija, ples, akrobacija, itd. Sve ovovrijeme, otkako sam po~eo da realizujemmjuzikl u Sarajevu, a sa probama smopo~eli jo{ u junu pro{le godine, pratila meje sre}a da upoznajem divne i talentovaneljude. Prva osoba je bila TTina Dervi{evi},koja tuma~i glavni lik - DJ [ampinjon, a naprijedlog AAlme Ferovi}, zatim EElmirKrivali}, kojeg mi je Tina preporu~ila.Ina~e, za njega }e se tek ~uti. Dakle, sre}ame prati sve do danas, kada ~itava ekipabroji ~etrdesetak ljudi, koji su aktivni uprojektu.

Prije nekoliko dana pridruìla nam seMirela Lakovi}, koja tuma~i dvije zna~ajneuloge i ne mogu se na~uditi kojom brzinomse uklopila u ekipu i savladala sveelemente”, isti~e Muha.

Saètak imamo: Lord od Patlidànijeprekida koncert koji je tek po~eo isaop{tava da nema vi{e vode, te da su DJ injegov najbolji prijatelj Sarfo jedini kojimogu osloboditi svjetski izvor vodeza~epljen od stra{nih sila mraka - takopo~inje uzbudljivo putovanje prema Vrhusvijeta na kojem sre}u p~elu koja ne moè


“DJ [AMPINJON” KRÎ PUT

��

53

IZNIMAN TALENATMuharem Vojnikovi} Muha

GLAVNI GLUMCI U mjuziklu DJ [ampinjon:Vrh svijeta, pored Muhe,igraju i Tina Dervi{evi} iElmir Krivali}


da pravi med jer cvije}e nema polena,medvjeda koji je na prosja~kom {tapu,vozovi stoje, sve je stalo, a Vodocijep je naZavodu za zapo{ljavanje jer mu jezanimanje ‘za{titnik voda i rijeka’ pa nemaposla... Pa nas onda interesuje i koja je bilanjegova ideja vodilja, inicijalna kapislakoja ga je naprosto pokrenula danezaustavljivo krene u realizaciju ovogprojekta: “Prvo, kao {to rekoh, inspiracijakoja mi nije dala mira a onda isto tako ièlja da se u ovoj na{oj Bosni pojavi ne{toza djecu {to }e ih u~initi sretnijim, otvoritinove horizonte, jer se u tim godinamaformiraju glavne osobine i jako je bitno {tagledaju i {ta slu{aju u ovom vremenu iprostoru. Naprosto, vrlo je malo pozitivnihedukativnih stvari koje im se nude.”

“NISAM SE VRATIO PRAZNIH RUKU”@ivot je lijep (La vie est belle) je

Vojnikovi}eva muzi~ka komedija, pre -mijer no izvedena 2007. u pari{kom teatruAdyar. Ima li ta inscenacija kakve veze sa[ampinjonom svijeta? “Kad malo boljerazmislim, ni{ta nije slu~ajno”, kaè Muha,koji je dvanaest godina bio stanovnikPariza. Nismo, valjda, jedini koji su gaupitali: Pa, za{to se vratio? Jazukvratolomnog jezika {to ga nau~i...: “Svi kojisu oti{li, ili barem velika ve}ina njih,sanjaju da se jednog dana vrate u svoj rodnikraj. Ja sam, eto, pripremio ovaj mjuzikl inisam do{ao praznih ruku. Moram priznatida sam osjetio veliku dobrodo{licu ipodr{ku i jako mi je drago zbog toga. Ina~e,sad sam otprilike pola vremena u Parizu apola u Sarajevu, {to sam oduvijek i sanjaokako napustih glavni grad na{e dràve.” A,da li je nekada u snu, mo`da, do{ao doodgovora na pitanje: Koliko je ova na{asredina zrela za mjuzikle? Dodu{e, ne{to ihnije ni bilo do sada, ali je Muha,pretpostavljamo, vjerovatno prethodnihmjeseci na svoj na~in opipavao puls svojihsugra|ana. “Mjuzikl je najkomplikovanija

forma teatra i rijetki su upravo zbog toga,ali i dobro posje}eni. Ovo je prvi autorskibosanskohercegova~ki mjuzikl, ako samdobro obavije{ten, i trenutno jedini naBalkanu namijenjen i djeci. Siguran sam da}e ovaj na{ na}i svoje mjesto na ovimprostorima”, tvrdi Vojnikovi}.

U press materijalu koji sam dobilipro~itasmo da nakon sarajevske galapremijere 17. januara, i tri reprize, 18., 24. i25. ovog mjeseca, slijedi turneja {irom BiHu trajanju od godinu dana, a cilj je da prvidoma}i mjuzikl namijenjen djeci iroditeljima vidi oko ~etrdeset hiljadamali{ana u na{oj zemlji. Nije li pomaloprevelik zalogaj, pogotovo u mjesecimakoje ne zovemo ljetnim? Jer, znamo damnoga mjesta nemaju sale... “Dobropitanje, a odgovor se djelimi~no krije i upitanju. Godina dana podrazumijeva iljetnje periode i festivale, itd. To je ono {tosmo planirali i za sada ve} imamodvadesetak dogovorenih nastupa u martu”,veli autor mjuzikla DJ [ampinjon: Vrh

svijeta. Pitali smo i glumca BBorisa Lera upro{lom broju, a on igra izme|u ostalog usarajevskom Pozori{tu mladih, a sada }emoi Muharema Vojnikovi}a: Koliko je tajsvijet dje~ije ma{te, benignosti i naivnosti,zapravo, izvor inspiracije i bijeg u ne{to {tose ne zove - realnost? “Veliko pitanje je {taje realnost. Kada neko kaè da je ovaj ìvot- teàk, kazna, prokletstvo i tako osje}a,onda je to realnost za tu osobu, a kada nekokaè da je ìvot - poklon i najve}i dar iakoima i te{kih trenutaka i tako osje}a, onda jeto realnost za tu drugu osobu. Mislim da jevrlo realno i potrebno osje}ati dijete u sebii ispoljiti dar koji ti je dat i ne pustiti ga dauvene. Tu se negdje krije i odgovor osamom smislu ìvota.”

Na dje~ijoj sceni Sarajevskog ratnogteatra Sartr~i}i 3. januara premijerno jeizvedena predstava Vje{tice, autoriceAlmire Drino, za koju je Vojnikovi}napisao muziku... “Velika mi je ~ast {tosam radio sa Almirom, koja me je i prvapozvala u Sarajevo da radim muziku, i etotako sam i do{ao na ideju da postavim svojmjuzikl. Koliko znam, ova predstava seplanira dugo izvoditi i èlim joj velikiuspjeh”, govori on. A, djeca su - djeca,svugdje ista. No, jesu li u nekim sredinamamanje vedra, a u nekim sa vi{e iskrica uo~ima? “E, ovo ti je do sada najteè pitanjei toliko je te{ko da {ta god kaèm... Voliobih da je moja k}erka u Sarajevu, ali mi jedrago {to je u Parizu. Haj‘mo na sljede}epitanje”. Ho}e li u bliòj perspektivi bitiobjavljen soundtrack iz DJ [ampinjona?“Soundtrack planiramo objaviti u martu.Ve} smo zavr{ili nekoliko pjesama saatraktivnim gostima, koji }e nam biti igosti na premijeri u BKC-u, ali o tom -potom, neka to bude iznena|enje.”

Sudbina njegovog Muha Benda je da umaju ponovo startuju... Ako nekoga i tozanima. �


MUHIN SMISAO @IVOTA

�

Glumci: MUHAREM VOJNIKOVI]MUHA, TINA DERVI[EVI], ELMIRKRIVALI] (uz specijalne goste)Kostimografija: SANJA D@EBASupervizor: MATEJ [KORJAKVokal trener: Prof. ALMA FEROVI]Saradnik za koreografiju i scenski pokret:JOVANA MILOSAVLJEVI]

Vizuelni identitet: MIRZA PA[ALI],“PassLine” Mix mastering: ALANOMEROVI] Fotografija: DADO VERONKoproducenti: NEDIM VILOGORAC za

“PassLine”, SABINA [ABI] i NIHADKRE[EVLJAKOVI] za SARTR

“Posebnu zahvalnost dugujemnepoznatoj dobroj sili koja nas je sveujedinila i spojila. Ekipa je zaista sjajna iako po~nem da izdvajam... Izdvojit }u,ustvari, samo jedno ime, a to je mojprijatelj Matej [korjak, koji mi jepomogao i u Parizu kada sam postavljaosvoj prvi mjuzikl i koji je supervizorprojekta, te dolazi na premijeru”, nijezaboravio Muha izgovoriti.

[AMPINJONSKI TIM

Zahvalnost nepoznatoj dobroj sili

54



Rejhana je Bi{}anka kojastudira gitaru u Americi.Raspust provodi u rod-

nom gradu, gdje je njen bratNedàd doìvio te{koobja{njivu nesre}u: sam senao~igled prijatelja bacio saKapele, napola dovr{ene zgradeu kojoj se okupljaju i gluharemladi. Pored brata osobenjaka iblago klimakteri~ne majke,Rejhaninu porodicu ~ini jo{jedan fantom, otac KKemal, kojije u ratu ubijen podnerazja{njenim okolnostima.Boravak u Biha}u Rejhanakoristi za uspostavljanje neka-da{njih porodi~nih i pri-jateljskih veza, ali i za poku{ajrje{avanja misterije o~evognavodnog samoubistva.Nepoznata osoba joj se po~injejavljati e-mailom sa navodnimpodacima o o~evoj smrti, ali odRejhane o~ekuje u~e{}e u igri,tobo`njoj detektivskoj istrazi ukojoj }e mlada muzi~arkanalaziti komadi}e slagalice isama ih uklapati u cjelinu.Rje{avanje misterije je ujedno ipoku{aj saznavanja kakav jeotac zapravo bio, upoznavanjete osobe zauvijek otu|ene izporodi~nog ìvota.“ôvjek iz podruma” je drugiroman NNihada Hasanovi}a i pomnogo ~emu se izdvaja odsavremene bh. knjièvne pro-dukcije. Hasanovi}evi likovi sustudenti, umjetnici, ljudiistan~anog senzibiliteta koji saposebnom lucidno{}u vide idoìvljavaju {izofrenu bosan-sku stvarnost. Oni studiraju,rade i ìve kre}u}i se neprekid-no izme|u domovine iinostran stva, njihove biografijejesu isprekidane, ali upravozato one dobro oslikavajuìvote ve}ine Bosanaca iHercegovaca. To su kompjuter-

ski programeri koji rade kaodomari u New Yorku poputlika ZZuhera ili slikari koji kaoLu (skra}eno od Lutvin mali)konobari{u na kruzerima.Prebivali{te im je planeta, a uìzavi~aj Bosanska krajina, tafantazmagori~na regija puna imrakova i ~uda. Rezigniranekosmopolite koji na Bosnunisu osu|eni, ali jesu za njusudbinski vezani, oni se posveprirodno kre}u svijetom, negube}i nikad svoju pripadnost,ali nikad je i ne imaju}i dokraja. Rat je kod Hasanovi}autkan u ìvote likova, ali nijeprimarna tema. Traume, krivi -ce i tuge taloè se jednako i umirnodopskim ìvotima. Autorposeè i za fantastikom, acyber prostor je, ~ini se, noviautenti~ni habitat njegovih~udnih usamljenih jaha~a. Iakozadràva duboki interes zaBosnu, Hasanovi} nas sa jed-nakim osje}ajem bezdomostivodi po svijetu a njegovijunaci su svugdje na sli~an

na~in posmatra~i sa distance.Ljudski ìvoti kriju neobi~netajne, a potraga za odgovorima,sugeri{e nam autor, nekad

postaje svrha sama sebi.Zagledani u pro{lo i(ne)obja{njivo, bjesomu~nopratimo tragove, propu{taju}isada{njost. Underground je uovoj knjizi fizi~ka i psihi~kakategorija, mjesto na{ih ìvota,na kojem su drage uspomenerame uz rame sa utvarama. Bosna iz Hasanovi}evogromana jedna je od mogu}ih ipostoje}ih, ali su specifi~ni finihumor i suptilnost s kojomautor zapaà proturje~jadana{njeg bh. dru{tva. Tromahipertrofirana birokratija,korupcija i masovna kupovinadiploma dio su ovda{njegìvota jednako kao i briljantnitalentovani ljudi koji ostvarujunesvakida{nje uspjehe ilinaprosto ìve takozvane nor-malne ìvote. Izuzetnost kaoponornica kola zemljom ukojoj zanati nestaju a sportististagniraju jer zbog viznogreìma ili pomanjkanja novcane mogu na takmi~enja uinostra stvo.Jedna ilustracija suptilnosti sakojom Hasanovi} pi{e je prizordje~aka u parku zabavljenogklackalicom kojoj je jedan krakotpiljen. Ova metafora sveop{teosaka}enosti, oplja~kanosti ali inasu{ne potrebe za igrom jed-nako je mra~na, koliko i pjes-ni~ki ta~na.Hasanovi} se prema jeziku itekstu odnosi odgovorno, aopet ma{tovito (forumska deba-ta je tako za~as nabrekla nadvadesetak stranica, narkoman-ski veterani su toliko vremenaprovodili u Kapeli da je bu| sazidova pre{la na njihovalica…). Iako smje{tena uaktuelni bh. kontekst, zbivanjau ovom romanu se odvijaju i naglobalnoj pozornici, a opisanapotreba za osvjetljivanjem tam-nih mjesta iz sopstvenog ìvotauniverzalna je koliko i uzalud-na. ôvjek iz podruma ipaknije defetisti~ko odustajanje odpotrage za odgovorima, negovi{e podsjetnik o va`nostipostavljanja pravih pitanja. �


Pi{e: ADISA BA[I]

Hasanovi}evim likovima cyber prostor je prirodni habitat a Bosanska krajina uì zavi~aj pun i mrakova i ~uda

Nihad Hasanovi} ro|en je1974. godine u Biha}u.Autor je drama Podignivisoko baklju i Zaista, zatimzbirke kratkih pri~a Kad sunarodi nestali i romana Oro{tilju i raznim smetnjama.Prevodi sa francuskog,engleskog i {panskog.

O AUTORU

Roman Nihada Hasanovića “Čovjek iz podruma”(Buybook, Sarajevo, 2013.)

KNJIGA MJESECA

Svijet ispod površine

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 8.1.2014 20:22 Page 56


GEORG BÜCHNERSabrana djela

Povodom 200.godi{njice ro|enjavelikog njema~kogknjièvnika GeorgaBüchnera u posljed-njim danima proteklegodine izdava~ka ku}aVrijeme iz Zeniceobjavila je njegovaSabrana djela. Pored

drama Dantonova smrt, Leonce i Lena,Woyzeck, u knjizi su se na{lo iBüchnerovo pristupno predavanje nauniverzitetu u Zürichu, zatim izbor izpisama, politi~ki pamflet… Autor pred-govora je akademik DèvadKarahasan. Cijena je 25 KM.

MILJENKO JERGOVI]Rod

Roman MiljenkaJergovi}a Rod(Fraktura, Zagreb,2013.) je mje{avinafikcionalnih i nefik-cionalnih dijelova,dokumenata, skica,pripovjednog teksta.Potka romana jeautobiografska, acentralna figura jeKarlo Stubler,

pi{~ev pradjed, dunavski [vaba ièljezni~ar poslan u Bosnu za koju }egeneracije njegovih potomaka ostativezane…Cijena je 69 KM.

SHMULEY BOTEACHKo{er seks

Ameri~ki rabinShmuleyBoteach autor jeme|unarodnogbestselera Ko{erseks: recept zastrast i prisnost(Profil/ @idovskavjerska zajednicaBet Israel,Zagreb, 2013.).

Teza ove knjige je da u hiperseksualiz -ira noj kulturi, seks brzo postajeisprazan i dosadan, a da ko{er sekspredstavlja mnogo dublje duhovno iemotivno iskustvo jer je u njegovojosnovi prisnost s drugim toplim i ìvimljudskim bi}em. Cijena je 25 KM.

NOVI ROMAN ZADIE SMITH

Kad je životuspio?Kad razmi{ljamo o smrti, mi zapravo mis-limo o ta~ki koja }e zaokruìti na{ ìvot. Otome {ta se u ìvotu mora ostvariti. [tata~no treba da stane u jedan ìvot koji bise mogao nazvati uspjelim, to je temanovog romana Zadie Smith London NW.

007 NAPUNIO 60

Rođendanslavnog agentaIako se uglavnom zna da je idejni tvoracJamesa Bonda britanski knjièvnik IanFleming, malo ko danas ~ita neki od nje-govih 12 romana o slavnom tajnom agentu007. Danas je Bond poznat uglavnom izekranizacija romana koje je napisaoFleming ili neko od pisaca zaduènih zanastavke. Jubilarni 60. ro|endan popu-larnog junaka izdava~ima diljem svijeta jeprilika za promovisanje novih izdanjaFlemingovih romana.

KRISTEVA U ODBRANU MAJÎNSTVA

Propitivanje uloge majkeBugarsko-francuska filozofkinja Julija Kristeva unedavnom intervjuu povodom izlaska svoje noveknjige upozorila je da humanisti~ka Evropa danasvi{e nema filozofiju maj~instva: “Majke suprepu{tene supermarketima i pedijatrima na milosti nemilost, one su svedene na privredne subjekte,ciljnu grupu za dje~ije proizvode. Zanemaruje se~injenica da su majke subjekti sa svojim strahovi-ma i brigama, sa kulturnim zna~ajem, one su tekoje se brinu o najosjetljivijem stanovni{tvu.”

IZ KNJI@EVNOG SVIJETAVRIJEME KNJIGE

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon)

1. Cameron Diaz: The Boody Book2. Dona Tartt: The Goldfinch3. Markus Zusak: The Book Thief4. Veronica Roth: Divergent

5. Daniel J. Siegel: Brainstorm

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Knjižara Buybook, Sarajevo)

1. Aleksandar Hemon: Knjiga mojih ivota2. Dario Dàmonja: Ako ti jave da sam pao3. Karim Zaimovi}: Tajna dèma od malina4. Miljenko Jergovi}: Rod5. Elif [afak: 40 pravila ljubavi

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 8.1.2014 20:23 Page 57


KULT MARKETJOHN NEWMAN

TributePonekad,barem kadaje glazba upitanju,morateposlu{ati imla|e.Posebicekada vam nanekog

glazbenika ukaè k}erka-tinejdèrica.Stoga obratite pozornost na mladogengleskog glazbenika Johna Newmana,koji je nedavno objavio svoj prvi studijskialbum pod nazivom Tribute, koji sadrìjedanaest kompozicija.

LOLITA

Lipstick popînjenica jekakoregionalnaindie rockscenadoìvljavabolje dane.Sve je vi{ebandova izokru`ja koji

gaje indie rock i pop zvuk. Jedan odtakvih je i koprivni~ki sastav Lolita, koji jenedavno objavio i studijski prvijenac podnazivom Lipstick pop. Album sadrì svegaosam pjesama, a mogu}e ga je besplatnoskinuti na slu`benoj stranici banda.

DIVLJE JAGODE

Biodinami~kaljubav

Divlje jagode- to sam ja.Tako jeglasio naslovjednog odintervjuaosniva~aDivljih jagodaSeadaLipova~e.Band je

tijekom karijere promijenio tucetpjeva~a koji su defilirali kao na traci,a jedina konstanta bio je i ostaoZele. Biha}ki heavy metalci osnovanisu 1978., a album Biodinami~kaljubav njihov je jedanaesti studijskialbum.

Eric Clapton je jedinstven glazbenik.Jedini je u Rock and roll ku}u slavnih u{aotri puta i to kao solo izvo|a~, te kao ~lanbandova Yarbirds i Cream. Ovaj legendarniumjetnik oduvijek je bio ispred svogvremena. Od po~etka glazbene karijerestremio je kao specifi~nom rock soundu, neodmi~u}i se od svoga “najboljeg prijatelja”Fendera Stratocastera.

înjenica je kako je Clapton tijekomkarijere najvi{e pozornosti posve}ivaobluesu, ali se nije ustru~avao koketirati sreggae zvukom. Sjetimo se samo genijalnepjesme velikog BBoba Marleya I Shot theSherif, koju je upravo Clapton u~iniosvevremenskim hitom, ili psihodeli~nihzvukova iz perioda grupe Cream kada jeskupa s GGingerom Bakerom i JJackomBruceom “odgrmio” Sunshine of YourLove. Upravo snimci iz razdoblja izme|u1974. i 1975. ~ine kompilacijski albumGive Me Strength: The 1974/1975Recordings.

Rije~ je o dvostrukom nosa~u zvuka kojisadrì 36 kompozicija. Na prvom CD-una{le su se pjesme: Motherless Children,Give Me Strength, Get Ready..., ali i velikihitovi I Shot the Sheriff i veli~anstvenaPlease Be With Me. Dok su na drugomdisku, uz ostale, mjesto na{le nezaobilaznaKnockin‘ On The Heaven‘s Door, FoolsLike Me i The Sky Is Crying. Dakle,kompilacija nudi najbolje s albuma 461Ocean Boulevard iz 1974. i There‘s One inEvery Crowd iz 1975. godine. To su,

dakako, povratni~ki albumi, nakon hero in -skog pakla u koji je Eric Clapton upaonakon iznimno uspje{nog istoimenogprvijenca iz 1970. godine.

Na Claptonovom povratni~kom kon cer -tu, pak, a nakon te heroinske epizode, uRainbow Theatreu u Londonu, uz izvrsniprate}i Traffic Band, zna~ajan doprinos napozornici dali su dana{nji gitarist RollingStonesa Ronnie Wood i pokojni gitarist RRicGrech. Album Give Me Strength: The1974/1975 Recordings, prava je glazbenaposlastica za sve fanove ovog glazbenika,ali i za sve one koji èle ~uti ~vrste rockzvuke koji su inspirirali mnoge dana{njegeneracije. (M. Ili~i})

MUZIKA

Album “Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings”,Erica Claptona

Oda jednom vremenu

TOP LISTA (izbor najve}ih hitova iz “Top 40”

BH radija 1 u 2013. godini)

1. Erlend Oye: La prima estate2. Battlebox: Battlebox3. Daft Punk ft. Pharell Williams:

Get Lucky4. Mayer Hawthorne: The stars are ours5. Sticky Fingers: Clouds and cream6. Franz Ferdinand: Love illumination7. John Newman: Cheating8. Deap Vally: Baby I can hell9. Wankelmut & Emma Louise:

My head is a jungle10. Fred V and Grafix: Goggles

ROCK ANTOLOGIJAVeliki Eric Clapton rane radove objedinio je albumom Give Me Strength: The 1974/1975 Recordings

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 8.1.2014 19:59 Page 58

Good Vibrations je irski film iz 2013.godine. Scenario za film napisali su CColinCarberry i GGlenn Patterson, a reìseri suLisa Barros D‘Sa i GGlenn Leyburn. Ovoostvarenje u fokusu pri~e ima ìvot TerrijaHooleya. On je bio vlasnik prodavaoniceplo~a i instrumenata na punk rock sceni uBelfastu kada se ona tek razvijala.

Richard Dormer tuma~i glavnu ulogu,buntovnika i ljubitelja glazbe ‘70-ih godina uBelfastu, u vrijeme kada su se krvavi obra~unide{avali u tom gradu. Kako su njegoviprijatelji odabrali strane, on ostaje usamljen,djeluje tako {to otvara prodavaonicu plo~a namjestu gdje je najvi{e sukoba i naziva ju GoodVibrations. Uz pomo} underground punkscene nastoji promijeniti nabolje svoj voljenigrad, unato~ ismijavanju i kritici teignoriranju. Naizgled, ne ~ini mnogo... Ali,zapravo, ~ini strahovito mnogo, dugoro~nodobronamjerno i plemenito. On ne dopu{ta daga se stra{i, da mu se name}e da radi ono {todrugi misli da bi trebalo, a on ne prihva}a, pazato dobiva maltretiranje i batine. Ohrabrujemlade na akciju, pa se tako zbliàva spunkerima u nastojanju da se stvori pitomijaìvotna zajednica u kojoj se ne}e mrziti iubijati zbog razli~itosti.

Glazba u filmu je plod rada grupa kojesu nastale od strane Good VibrationsLabela, poput Rudi (punk rock power popband iz Belfasta), The Outcasts (punk rockband iz Belfasta), The Undertones (punkrock new wave band osnovan u Derryju),Stiff Little Fingers, a mogu se ~uti u filmu iThe Shangri-Las, Small Faces, DDavidBowie, HHank Williams... Film raduje, aglavni karakter inspirira i ohrabruje.

U vremenu “turbo giga ultra mega vrh”sva~ega, underground punk (pacifisti~kiorijentiran) iznimno je bitan, kao i ljudi koji}e odvojiti dio sebe za druge. Film je osvojionagradu na Karlovy Vary Film Festivalu.Good Vibrations je “palachovska” pri~a oopstojnosti i potrebi dijela prostora za svojìvot, stavove, ideje. Ovo je film protivzatucanih, o individualcu koji odbija stati naovu ili na onu stranu, koji odbijakonformizam mase (u kojoj “smrdi al‘ jetoplo”), o onom koji je iznad svega toga.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Good Vibrations” (Velika Britanija, Irska, 2013.); režija: Lisa Barros D’Sa i Glenn Leyburn


KULT MARKETBEZ ALATA I ZANATA

GiovanniAlbanese

GiovanniAlbanese autorje ovogsuvremenogtalijanskog filmaiz 2010. godine.

S Fabiom Bonifacciejm napisao je iscenario. Kriza je. Nagra|ivaniproizvo|a~ tjestenine zatvara starutvornicu sa èljom da otvori novu,mehaniziranu. Radnici ostaju bez posla.Tu su i vrijedne umjetnine koje sesmje{taju u staru tvornicu. Radnicidobijaju posao. Oni ~uvaju umjetni~kadjela. Ocjena: 4

DRVENA KAMERA

Ntschavheni Wa Luruli

Ntschavheni WaLuruli je reìser, aYves Buclet i PeterSpeyer su napisaliscenario za filmDrvena kamera, kojistiè iz Ju`noafri~keRepublike.êtrnaestogodi{njaci,

prijatelji, Madiba i Sipho, igraju}i se uztra~nice pronalaze mrtvaca u ~ijemkoferu su pi{tolj i kamera. Jednogzanima pi{tolj, drugog kamera. Jedanse kasnije predaje kriminalu, dok drugiskriva kameru u la`nu, drvenu, te takosnima svoju obitelj i raznolike zanimljivestvari. Drvena kamera je 2004. naBerlinskom film festivalu bio najbolji filmza mlade, a dobio je i Kristalnogmedvjeda. Ocjena: 4

PONI@ENI

Jesper JargilPonièni jedokumentarnifilm JesperaJargila iz 1998.godine.Dokumentaracse bavi

procesom rada na snimanju filma Idiotireìsera Larsa von Triera. Iznimnozanimljiv film koji prikazuje Trierov rad sglumcima. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Hobit: Smaugova pusto{(Peter Jackson)

2. Snje`no kraljevstvo(Chris Buck, Jennifer Lee)

3. Voditelj uzvra}a udarac(Adam McKay)

4. Ameri~ki varalice (David O. Russell)5. Vuk s Wall Streeta (Martin Scorsese)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorksAnimation)

2. [trumpfovi 2(Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg, Seth

Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open

Road Films)

Irske “Vibracije”

FILM PROTIV ZATUCANIHRichard Dormer tuma~i glavnu ulogu, buntovnika i ljubitelja glazbe

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 8.1.2014 19:59 Page 59


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOU utorak, 7. januara, navr{ilo se tridesetgodina od smrti akademskog slikara, borcai revolucionara Ismeta Mujezinovi}a.“Uposlenici Me|unarodne galerije portretaTuzla su polaganjem cvije}a odali po~astistaknutom bosanskohercegova~komslikaru”, pi{e na tuzlarijama.

Istog dana navr{ilo se i {esnaest godina odsmrti jednog od dvabosanskohercegova~ka nobelovca,Vladimira Preloga. Svjetsku slavu inajva`niju od svih nagrada zasluìo je naosnovu vlastitih istraìvanja iz oblastiorganske hemije. Vladimir Prelog ro|en jeu Sarajevu, 23. jula 1906. godine.

Od 9. januara Pozori{te mladih Tuzla iUdruènje Mladi Tuzle organizova}e javneprezentacije rada svih polaznika koji sutokom 2013. poha|ali neki od studijaedukacije. “Tako }e se u periodu od 9. do12. januara na sceni Teatra Kabare publicipredstaviti 140 djece i mladih koji su tokom2013. godine poha|ali Dramski, Pjeva~ki iliBaletni studio za djecu i mlade”,obavje{tavaju, tako|e, na tuzlarijama.

“Dom mladih/Centar Skenderija predstavljanastavak promocije sarajevske rock sceneu Amfiteatru Doma mladih. Projekat serealizira u saradnji sa sarajevskimmuzi~kim grupama koje koriste prostorijeza vje`banje u Domu mladih”. Tako }e, uAmfiteatru, u subotu 11. januara nastupitigrupe Bluesmen in black, Par godina zanas i SPUK. Svirka po~inje u 21 sat, a ulazje besplatan.

U Domu kulture u Lukavcu 15. januara }ena “repertoaru” ponovo biti Komedija snogu. Od 18 sati na sceni }e stajati, ipri~ati o sebi i o svijetu koji ih okruùje,sedam stand up komi~ara iz regije. Plavo-ùte boje brani}e Adi Fejzi} i NivesBuzaljko iz Mostara te Sarajlija AlanDardagan iz Sarajeva.

A upravo do 15. januara je validan javnipoziv umjetnicima da predloè plakat zaovogodi{nju 30. Sarajevsku zimu. IzDirekcije ovog festivala saop{tavaju daplakat treba sadràvati informaciju da seSZ odràva od 7. februara do 21. martapod motom Mir umjetnost sloboda, “saobaveznim za{titnim znakom festivala -pahuljicom Sarajevske zime.

Od po~etka ove godine Crnu Ovcu}ete mo}i ~itati na istoimenom webportalu. Dakle, nema vi{e printa, {tonam je ào, ali {ta se tu moè kad sefinansijski ni{ta ne moè.

“Crnu Ovcu, bosanskohercegova~ki

vodi~ za urbanu kulturu i umjetnost,osmislilo je i osnovalo Udruènjegra|ana Evropske konekcije iz BanjeLuke. Kroz 46 izdanja i TV serijal ovajvodi~ je izgradio ime kao zna~ajanmedij za promociju kreativaca u BiH iregionu, i pomogao razvoju kreativneindustrije na prostorima na{e dràve”,kaè DDenis Hadì} Gigo, urednik CrneOvce:

“Prate}i savremene tendencije,printano izdanje smo potpuno ‘okre -nuli’ internetu. Koli~inom sadràja webportal uveliko nadilazi printano izdanjei zato se nadamo da }emo kroz portaljo{ kvalitetnije nastaviti filozofiju CrneOvce. Na{ cilj je da kroz zabavan iinteraktivan kanal promovi{emo,edukujemo i inform i{e mo o zani mlji -vim li~nostima, proje ktima, tende n -cijama i doga|ajima iz polja urbanekulture i umjetnosti.”

Portal je “pogurala” AgencijaInfinity Marketing Solutions d.o.o. izSarajeva.

DENIS HADŽIĆ GIGO,urednik web portala “Crna Ovca”

Filozofija “Crne Ovce”

TAIDA JAŠAREVIĆ, sarajevska likovna umjetnica

TAIDA JA[AREVI]“Tri ciklusa je simboli~an naziv zatri serijala grafika nastalih u periodu od 2007. do 2012. godine”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 8.1.2014 19:33 Page 60


� U ~etvrtak, 9. januara, u Sarajevu }epremijerno biti prikazan film êfuri raus,za koji ste, prema Va{em istoimenomromanu, napisali scenarij, a potom ga ireìrali. Nego, ko to kaè da u Ljubljani,koja je mjesto radnje, ali i generalno uSloveniji, ne vole ~efure?, Pa taj film je dosada gledalo vi{e od 55.000 gledalaca!

Odnos Slovenije prema ~efurima jekompleksan, na neki na~in {izofren. Negovori o tome samo uspjeh moga filma,nego i mnoge druge stvari. Ljubljana jegrad u kojem gradona~elnik ZZoran Jankovi}gradi dàmiju, dok kipove postavljajuro|eni Bosanci, JJakov Brdar i MMirsadBegi}. U zadnjih desetak godina recimosamo su ro|eni Sarajlije, BBranko \uri},Slobodan Maksimovi} i MMiroslav Mandi}reìrali ~etiri slovenska filma, dok u istovrijeme visoki politi~ki du`nosnici govore oljudima na -i}, o nepismenim trenirka{ima,o ~efurima. Rekao bih da se u su{tini stvarikre}u u pozitivnom pravcu i u Sloveniji,usprkos te{koj krizi, nema vidljivog porastanacionalisti~kog radikalizma, no to nislu~ajno ne zna~i da je sve bajno.

� Kako su Slovenci zadovoljniulogama na{ih glumaca: EmiraHadìhafizbegovi}a, Medihe Musliovi},Moamera Kasumovi}a, Milana Pavlovi}a iMustafe Nadarevi}a?

Ono {to bez daljnjega svi priznajuovome filmu su odli~ni glumci. Tu nemapodijeljenih mi{ljenja i o tome svjedo~e idvije gluma~ke nagrade koje je ovaj filmdosad osvojio. IIvan Pa{ali}, DDinoHajderovi} i JJernej Kogov{ek zajedno suosvojili nagradu za najbolju sporednu uloguna Festivalu u Portoroù, dok je EEmirHadìhafizbegovi} osvojio glavnugluma~ku nagradu na presti`nom Festivaluu njema~kom Cottbusu. Naàlost, slovenskapublika ne poznaje tako dobro bosanskeglumce, pa je mnogo gledalaca u ovomfilmu otkrivalo toplu vodu i iznenadilo segluma~kom kvalitetom pojedinih akterafilma. [to opet govori o tome da se timglumcima de{ava jedna velika nepravda, ato je da njihovo veliko gluma~ko umije}ezbog krute realnosti filmskoga svijeta ~estone bude prepoznato u me|unarodnomprostoru i primjereno nagra|eno. �

GORAN VOJNOVIĆ, pisac i reditelj iz Ljubljane

U sarajevskom CollegiumuArtisticumu 16. januara }e

biti otvorena izlo`ba: Triciklusa: Grafike 2007 - 2012,autorice TTaide Ja{arevi}. Dobro,znamo {ta su to grafike, ali {ta sutri ciklusa? ““Tri ciklusa jesimboli~an naziv za tri serijalagrafika nastalih u periodu od2007. do 2012. godine. Oviserijali su bili predstavljeni krozzasebne samostalne izlo`be u Tokiju, Yokohami i Niigati, alitako|er izlagani na vi{e od pedeset internacionalnih izlo`biselektivnog karaktera. Po{to je ovo moja prva samostalna izlo`bau Sarajevu nakon deset godina, èljela sam da sarajevskoj publicipredstavim dio radova nastalih u razli~itim fazama tokomproteklih godina. Tri ciklusa predstavljaju zasebne tematskecjeline i obuhvataju tri istraìva~ka polja u okviru kojihpreispitujem grafi~ku umjetnost”, obja{njava Taida Ja{arevi}.

Izlagala je Taida, kaù - uspje{no, u mnogim uglovima oveplanete, ali kada bi je neko zamolio da odabere Top 3, kako biizgledala ta mini lista, pitamo je: ““Prije svega, ako kaù onda nelaù, ha, ha, ha... Te{ko mi je izdvojiti neku izlo`bu, jer je ve}ina

izlo`bi na kojima sam izlagala bilaselektivnog karaktera, tako dasvaki put kada va{i radovi pro|uselekciju i u|u u uì krug od 10-20posto od ukupnog broja prija v lje -nih radova, osjetite jednu velikusre}u i ponos da je internacionalniìri prepoznao va{ rad i kvalitet.Jedna od izlo`bi koju bih mogla daizdvojim je izlo`ba grafike uInternational Print Centeru u New

Yorku, na kojoj sam izlagala 2011., gdje su moji radovi biliuvr{teni u izlo`bu savremene grafike, koja se odràva tri do ~etiriputa godi{nje u ovom centru, a me|u izlaga~ima su se mogla na}ineka od najpoznatijih imena savremene umjetnosti. Druga jeizlo`ba pod nazivom Age of Print, koja se odràla 2012. uKanagawi u Japanu. To je izlo`ba savremene japanske grafikena kojoj sam bila izabrana kao jedan od ~etrnaest izlaga~a. Zamene je to bilo jedno veliko priznanje, imaju}i u vidu da jegrafika jako popularna u Japanu i da se izu~ava na oko 98univerziteta {irom zemlje. Tre}a izlo`ba bi bila Internacionalnotrijenale grafike u Krakowu 2012., na kojoj sam tako|er bila ijedan od laureata.” �

Glumcima iz BiH de{ava se velika nepravda!

Preispitivanje grafi~ke umjetnosti

Foto: Milutin Stoj~evi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 8.1.2014 19:33 Page 61


1. Ko je, ili {ta, najbolji ~ovjekovprijatelj: pas ili knjiga?Imao sam psa u JNA, zvao se PPak, bio jedobar drug, borac i starje{ina. Knjiga nijeprijatelj, ona je sagovornik, nekadpopustljiv i ugodan a ~esto neprijatan inaporan.

19. Tange ili badi}? Tange nikada nisam obukao {to nezna~i da ne}u. Badi} je udoban.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? “Mir kolibama, rat pala~ama!”

5. [ta ne morate imati u friìderu?Tikvice, karfiol, prasu i sli~an hipsteraj.

7. [ta obaveznonosite na plaù? Gumenogkrokodila i sveostalo {tonalaè protokol.

2. Je li teè ~itati ili pisati?Ja vi{e volim ~itati.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu?Kako kad. Ko i svi.

10. Jeste li meteoropata? Nema {ta nisam u zadnje vrijeme.

18. Osoba koja Vam ide na ganglije?Ima ih puno. Ne znam umi{ljam li, ali iz TV-aiska~u. Samo je Animal Planet bezbjedan.

20. A begova ili {kembe ~orba? Na ovom svijetu mahmuran~ovjek vi{e nema gdje ~estitopa~e da pojede.

6. Koga biste poveli napusto ostrvo?Familiju, prijatelje,kom{iluk... Djecu ipenzionere, obavezno,da di{u morski zrak!

8. Da niste to {tojeste, {ta biste bili?Prestao sam takofantazirati jo{ uosnovnoj {koli.Napisao sam da mije idol WWinnetou, au~iteljica meubijedila da }esvima biti mnogoljep{e ako za idolaizaberem IIvu LoluRibara.

by DINO BAJRAMOVIC

9. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Dee DeeRamone.

16. Opi{ite Faruka [ehi}a u tri rije~i? Jako dobar pisac.

11. Koliko ima istine uizreci: “Ako i jesmo bra}a,kese nam nisu sestre?”Nema istine. I odvratna je taizreka.

13. [ta obla~ite kada èliteizgledati moderno?Ve} godinama u sve~animprilikama obla~im istu ko{ulju.Vjerujem da vi{e nije moderna.

15. Da imate 15minuta vlasti, {tane biste u~inili? Za tako kratko

vrijeme ne bih ni povjerovao dasam odjednom postao vlastodràc.Ili se kaè vlastodrà~?

17. S kim bistevoljeli otplesatitango? S nekim ko znakako se to radi. I koje tolerantan.

12. Da li je {utnja zlato?

Nije. Dodu{e, nema puno

pameti ni u galami.

SELVEDIN AVDIĆ, književnik i novinar:

“U prošlom životu bio

sam Dee Dee Ramone”

Foto: Milutin Stoj~evi}

3. Da li ste kao mali sanjali da

}ete biti direktor, ne~ega?

Bio sam obi~no dijete, sanjao

sam da letim i padam.

14. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup? Lijep i pametan. I zdrav.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 8.1.2014 19:53 Page 62

KLIN ÔRBA

Nemogu}e je utje{iti nas, negda{nju djecu socija li -zma, u haosu i bijedi kapitalizma. Sve nam se otelo;svaki zalogaj, svaki dah. I {to je najgore: svaki plan.

A plan je, sjetit }ete se, bazna komponenta socijalizma. Uona vremena, nikad ni{ta nije bilo nasumi~no, spontano,prepu{teno samo sebi. Imao si plan, imao si cilj, imao sismisao u svakom svom danu. Nove godine, pih!, zar sumogle po~eti bez ozbiljno zacrtanih i na papir ba~enihciljeva, bez da i pomisli{ da je tvoj osnovni cilj pukopreìvljavanje. Nipo{to! Sve je bilo usmjereno katemeljnom na~elu perspektive: stvaranje nove vrijednosti.Pritom se obavezno planiralo pove}anje produktivnosti,ekonomi~nosti, rentabilnosti, stope upo{ljavanja, {tednje,i ~ega sve ne.

Nekad smo se kolektivno upu{tali u plan petoljetka.Davno biv{a vremena. Ko je danas u stanju planiratii osmisliti pet narednih sati ovog ~emera od ìvota,

a kamoli pet dugih godina? Ej, pet godina! Ko ìv, komrtav. Pogledajte samo djecu koja se sad ra|aju. Sve jevi{e beba koje boluju od nekih rijetkih, nepoznatih, time ineizlje~ivih bolesti. Voljela bih da mogu uro|enimoptimizmom poraziti nesretno vrijeme u kojem ìvimo.Ali ne mogu. Nisam u stanju sa~initi ni svoj vlastiti planza novonastalu godinu. Ispostavi se da je svaki planiranikorak matematika s bezbroj nepoznatih.

Ali, krenimo ipak od dràve. Kao polaznu osnovuuzmimo da nam se na politi~ko-ekonomskoj sceni,iznenada, nekim ~udom, pojavio neki novi AAnte

Markovi}. I gle ~uda, sva se dràva reformira ba{ u ovojgodini. Prvo se napravi ~istka na najkrupnijiminvesticijama, a time i s najve}om korupcijom. Saizgradnje autoputa i zaobilaznice oko Sarajeva zauvijekse istjeraju sumnjivi Slovenci i jo{ sumnjiviji Turci, aprije svih nesporno sumnjivi korumpirani Bosanci iHercegovci koji su upravljali ovim investicijama. Potomse kao izvo|a~i radova angaìraju sve prijavljene doma}etvrtke, podijele im se dionice i probni rok od, recimo, polagodine. Ko u tom roku pokaè najbolje rezultate, postajeglavni izvo|a~ do okon~anja posla, pod onim uvjetimakoje je sam zadao u probnom poku{aju. Zdravstvenim sedjelatnicima uvedu penali za svaki slu~aj invaliditeta ili

smrtnog ishoda, pa ti, brale, gledaj kako }e{ sa svakimdjetetom postupiti kao sa svojim ro|enim, i kako }e{svakog starca pripaziti kao svog roditelja. Dràvna seadministracija pod hitno barem prepolovi, tako {to seprvo otpuste svi koji imaju makar jednog i najudaljenijegro|aka ili kuma na bilo kojoj razini vlasti iliadministracije, skupa s njima. Univerzitetskimprofesorima se naloì da iz vlastitog dèpa financirajuobnavljanje godine studentima koji su pali iz njihovogpredmeta. Neka na|u na~in da ih nau~e umjesto {topostiù rekorde nedolaska na vlastita predavanja za kojasu pla}eni, a potom obaraju studente koji se nisu pojavilina tom jednom jedinom ~asu na koji su oni do{li. Umjestoobaveznog potpisa studentu da je prisustvovaopredavanjima, uvesti obavezu da studenti, svi do jednog,potpisuju profesoru da je drào nastavu, i samo u tomslu~aju ovaj moè naplatiti svoj rad. Napokon, politi~ari.Cijele godine rade uz prosje~nu pla}u u svom kantonu,entitetu, dràvi, da bi koncem godine, ovisno orezultatima, primili nagradu ili otkaz.

Znam ve}, ~ujem vas kako kaète: Sve je to utopija,san dokone doma}ice. Pa {ta?! Moram se ne~imutje{iti, makar u ma{ti. Dotuìlo mi je lagati i sebi i

drugima. Pozovu me prijatelji na Boì}, a ja, sva ve}pretvorena u kalkulator, ra~unam: na drugoj su op}ini,taksi tamo i ovamo, skromni dar njima i njihovoj djeci;dok se okrene{ ode stoja. Nemam vremena, velim. [to bihja nekoga pozvala na ve~ericu, opet, dok se okrene{ odestoja. Frizeraj preska~em, nabijem kapu na izrastak dopola glave. Jednu sam knjigu napisala u pro{loj godini. Uovoj bih se mo`da mogla napeti pa napisati i dvije. Ali~emu i kome? Ne}e mi ni ona pro{logodi{nja uskorougledati svjetlo dana, a ako i ugleda, slabo }u hajrovati.Tako, zavu~em se u ku}u, {utim. Slabo ikoga i telefonomnazovem. [tedim. Rernu ne uklju~ujem, meso nekupujem. Pred spavanje se nakljukam jeftinomtjesteninom, a ujutro stojim pred ogledalom i pitam se: od~ega si ti tako debela?! Sve su to niskobudètne utje{nekalorije, veli mi moja slika. Za razliku od visoko bu dè -tnih dru{tvenih, ove ti se lijepe direktno u mozak. U tvojprazni, neutje{ni, debeli mozak pred kojim ovo malo du{edrhti i pi{ti kao vrbova svirala. �

Ali, krenimo ipak od države. Kao polaznu osnovu uzmimo da nam sena političko-ekonomskoj sceni, iznenada, nekim čudom, pojavio nekinovi Ante Marković. I gle čuda, sva se država reformira baš u ovojgodini. Prvo se napravi čistka na najkrupnijim investicijama, a timei s najvećom korupcijom

UTJEHU, DAJTE MI UTJEHUPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 8.1.2014 20:06 Page 63


Stiè Kia Optima Hybrid: “Guinnessova” rekorderka!

Prema posljednjim istraìvanjima trì{taautomobila gotovo 90% potencijalnihkupaca kada kupuje automobil prvo

postavlja univerzalno pitanje: A koliko autotro{i? I ostale karakteristike automobila subitne, udobnost, oprema, izgled, boja, ali jenekako pitanje potro{nje goriva postalouvrijeèno. Istina, kupcima dubljeg dèpamo`da nije u prvom planu, ali ovo pitanjezasigurno je stavka koja prilikom kupnjeostavlja najva`niji dojam. Nije isto ako zadionicu puta koju prelazite svakodnevnotrebate izdvojiti desetak konvertibilnihmaraka vi{e ili manje. A pred nama je upravomodel koji je u{ao, vjerovali ili ne, uGuinnessovu knjigu rekorda kao modelautomobila s najmanjom potro{njom nasvijetu, Kia Optima Hybrid. Kao {to samoime kaè rije~ je automobilu s hibridnimpogonom, to jest kombinaciji elektromotora ibenzinskog agregata. Hibridna Kia Optimaoborila je Guinnessov svjetski rekord upotro{nji goriva. Vozilo je ra|eno zaameri~ko trì{te, te su i svi testovi napravljeni

na ameri~kom tlu. Hibridna Optima za vo`njukroz 48 ameri~kih dràva u prosjeku je tro{ilasamo 3,64 l/100 km. Dva voza~a zaprije|enih 12.712 km u 14 dana potro{ili susamo pet i pol punih spremnika za gorivo.Sav pogonski sklop u suradnji s 40 KS (30kW) elektri~nim motorom postiè konkretnih140 kW (190 KS) i maksimalnih 265 Nmokretnog momenta.

U gradskoj vo`nji Optimu Hybrid pokre}evrlo “ìvahni” elektromotor s ~ak 205 Nmokretnog momenta, koji pomo}u elektri~neenergije pohranjene u baterijama pokre}eOptimu do 100 km/h. Kod sna`nijegubrzanja i brè vo`nje automatski se aktivira2,0-litarski benzinski motor. Tijekom vo`njedjeluje jedan, ili oba motora, a svaprebacivanja s jednog na drugi pogon zavoza~a i suputnike su gotovo neprimjetni.Tehni~ki vrlo napredan pogonski sustavnevjerojatna je kombinacija {tedljivosti ivisokih performansi. Uz to ne trebazaboraviti da je hibridna Kia i sportskalimuzina. Sigurnost je jedna od najva`nijih

stavki, kojoj su inènjeri iz Kia Motorsaposvetili pozornost. Upravo zbog toga KiaOptima Hybrid opremljena je brojnimsigurnosnim dodacima, me|u kojima su:{est sigurnosnih zra~nih jastuka, sustavdinami~ne vozne stabilnosti ili sustav zaautomatsko otklju~avanje vozila u slu~ajusudara. Sigurnosni aspekt zaokruùje vrlo~vrsta i dodatno oja~ana karoserija naklju~nim mjestima.

Profinjeno dizajnirana unutra{njost ssredi{njom konzolom blago usmjerenomprema voza~u i izobiljem prostora za petputnika odu{evit }e poklonike kompaktklase. Ovoga puta Kia je u serijsku opremusvoga hibridnog modela uvrstila elektri~nopodesiva ko`na prednja sjedala, paljenjemotora na tipku i vrhunski audio sustav sa{est zvu~nika i navigacijskim ure|ajem seuropskom kartografijom. Za posebanugo|aj u hladnim zimskim danima OptimaHybrid opremljena je i elektri~no grijanimupravlja~kim obru~em, a za handsfreetelefoniranje tu je i neizbje`ni Bluetooth.Posebne pohvale idu dizajnerima iz KiaMotorsa, koji se mogu di~iti brojnimosvojenim me|unarodnim dizajnerskimnagradama za cijeli hibridni sustav. Tu sujedinstveni sportski lijevani naplaci,spu{teno podvozje i dora|ena karoserijskaaerodinamika koji plijene pozornostpotencijalnih kupaca. Ne treba zaboraviti nitisedmogodi{nje jamstvo ~iji je predvodnikupravo Kia Motors. Tvrtka za baterije nudijamstvo kao i za cijelo vozilo - sedam dugihi bezbri`nih godina. Optima je zato jedinihibridni automobil na svijetu s jedinstvenimsedmogodi{njim jamstvom. I za kraj, iakojo{ uvijek nema cjenovnika za europskotrì{te, podatak kako je Kia Optima Hybridna ameri~kom trì{tu, ovisno od opreme,stajala izme|u 25 i 32 tisu}e dolara. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 8.1.2014 19:51 Page 64





Documents

Slobodna Bosna 896-Signed