Slobodna Bosna 557

PONOVNA PRIVATIZACIJA ALUMINIJA U MOSTARU: VLADA FBiH U AKCIJI

JEZIKOSLOVACFRANJOTU\MAN

LIKVIDACIJE NA PALAMA ABDULAH SIDRAN - KRITIÂRIMA

RITAMKRVAVIHZLOÎNA

RAT U BiHbio je dogovoren

Kako je oslobo|en Mom~ilo Mandi}

Svjedo~enje predratnog ministra policije BiH

Alije Delimustafi}a

2 Omot.qxd 7/18/2007 2:41 PM Page 2

SLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]

Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Adresaêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raif feisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK

3060510000025213

140-101-00006860-17

Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003

e-mail: [email protected]

557Sadràj

NU@NO POJA[NJENJE: Abdulah Sidran odgovara kriti~arima koji su ga optuìli “damrzi sve {to je hrvatsko”

06 PRIVATIZACIJSKI [OK [ta }e biti s telekomimai Aluminijskim kombinatom

Federalna vlada odlu~ila u paketu prodati BH Telecom i Eronet teponi{titi privatizaciju Aluminijskogkombinata Mostar; na{ novinar je doznao pozadinu ovih krupnih odlukakoje }e narednih mjeseci potresatiekonomsko-politi~ku scenu BiH

18 TE[KI PORAZTU@ITELJSTVA BiHKako je Mom~ilo Mandi}amnestiran od ratnihzlo~ina

Sud BiH ove je nedjelje “u nedostatkuvaljanih dokaza” oslobodio od optu`biza ratne zlo~ine MOMÎLAMANDI]A, predratnog policajca iratnog ministra pravde u Karadì}evoj(para)dràvi; na{a novinarka istraìlaje jo{ jedan te{ak poraz i kapitulacijuTuìteljstva pred ratnim zlo~in(c)ima

24 TA^KA NA PLJA^KUNastavlja se istragaprotiv Bi~ak~i}a iôvi}a

Tuìla{tvo BiH ve} mjesecima vodiistragu protiv Edhema Bi~ak~i}a iDragana ôvi}a zbog nezakonitekupovine stanova zaslu`nim pojedinci-ma; na{ novinar do{ao je do novih infor-macija o ovom slu~aju koji bi uskoromogao rezultirati podizanjem optu`nicaprotiv biv{eg federalnog premijeraBi~ak~i}a i njegovog zamjenika ôvi}a

30 PRIVATIZACIJSKISKANDALZenicu potresa afera“Kamberovi}”

Federalni MUP provodi istragu protivzeni~kog na~elnika i ~lana SaboraIslamske zajednice HuseinaSmajlovi}a zbog sumnje da jezloupotrijebio slu`beni poloàj iovlasti; na{ novinar doznao je zbog~ega se federalni MUP zanima zazeni~kog na~elnika

44 LAJÂKOV TIM ZA BIHSavjetnici, suradnicislova~kog diplomate

Novi visoki predstavnik me|unarodne zajednice u Bosni iHercegovini, slova~ki diplomataMIROSLAV LAJÂK u Sarajevo jestigao sa vlastitim ekspertskimtimom; na{a novinarka istraìla jebiografije najbliìh Laj~akovihsuradnika

49 ABDULAH SIDRAN,KRITIÂRIMAO jeziku da vam pojem

Najve}i ìvi bosanskohercegova~kipjesnik nakon {to je javno kazao da se na Federalnoj televiziji govori “prousta{kim jezikom” doìvio je te{ke napade, uvrede, {ikaniranja odstrane akademske javnosti; AkademikSidran u ekskluzivnom tekstu za “SB”odgovara svojim kriti~arima i dubinskianalizira fenomen jezi~ke politike una{oj dràvi

Foto: Milutin Stoj~evi}

sadrzaj.qxd 7/19/2007 5:53 AM Page 1

Nisam primijetio bilo kakvujavnu uzrujanost nad notornom,a pri tom nepogre{ivom i alar-mantnom ~injenicom koju samprije nekog vremena na ovim

stupcima istresao; stoga je red i obi~aj daje ponovim: Haris Silajdì} je bio oficijel-ni prevoditelj Saveznog sekretarijata na-rodne odbrane SFR Jugoslavije! Kada je,recimo, dràvni ministar odbrane NikolaLjubi~i} razgovarao u Libiji sa lideromtog dàmahirijskog dràvnog provizoriju-ma Gadafijem u ~etiri oka, slu`beni pre-voditelj je bio Haris Silajdì}. Li~no sumi lakeji okupljeni oko SlobodanaMilo{evi}a potvrdili da je NikolaLjubi~i}, Brozov potr~ko, bio strateg pro-jekta Velike Srbije u sklopu kojeg je tre-balo razmontirati postoje}e srpsko(komunisti~ko) naslije|e; deklasirana jeobitelj Stamboli} (najprije politi~ki, apotom i doslovno - krvni~ki), e da bi seotvorio prostor za novoga srpskog Vo`da - Milo{evi}a.Ko i{taho}eda zna,jasnomu je daSlobodan

Milo{evi} nije bio mogu} bez podr{kegenerala Ljubi~i}a, ~lana Predsjedni{tvaSFRJ (taj je srpski Jaruzelski obesmislio ina misteriozan na~in kontrolirao zlosret-nu Jovanku Budisavljevi}-BBroz).

Ima se tu jo{ {to{ta dodati, ali zado-voljimo se, za sada, ~injenicom da jeHaris Silajdì} bio najpovjerljiviji pre-voditelj Titovog uniformiranog JudeNikole Ljubi~i}a.

Prvi posao koji je Haris Silajdì}dobio u svojoj ~etrdeset i bogtepi-ta kojoj godini plodnog ìvotabilo je projicirano i sigurnosnonedvosmisleno namje{tenje za {efa

kabineta tada{njeg reisu-l-uleme, makedon-skog ajatolaha Jakuba Selimoskog. Kako je ina ~iju inicijativu Selimoski tokom rata uSarajevu detroniziran, mo`da nekom drugomprilikom objasnim, ako me neko bude pitao;klasi~na je plja~ka bila posrijedi: sad-zasad }u se zadràti na sjednici SaboraIslamske zajednice u Beogradu iz 1986. godine kada jezlo~ina~ka, bezbo`naPartija, Savez komu-nista, sa svojim sig-urnosnim instru-m e n t a r i j e modlu~ila da islams-ki poglavar mora

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 19. 7. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

BEOGRADSKA [APUSA DRUGE STRANE JKoliko ima Silajdì}a u Dodiku

Prvi posao koji je Haris Silajdì} dobio u svojoj ~etrdeset i

bogtepita kojoj godini plodnog ìvota bilo je

projicirano i sigurnosno nedvosmisleno

namje{tenje za {efakabineta tada{njeg

reisu-l-uleme, makedon-skog ajatolaha JakubaSelimoskog. Kako je i

na ~iju inicijativuSelimoski tokom rata u

Sarajevu detroniziran,mo`da nekom drugomprilikom objasnim, ako

me neko bude pitao;klasi~na je plja~ka

bila posrijedi

BEOGRADSKI RUKOPIS:Milorad Dodik i Haris Silajdì}

iluzije.qxd 7/19/2007 5:22 AM Page 4

biti neki ”kadar iz Bosne” i nabasala nastanovitog Muji}a iz Doboja. MakedonacJakub Selimoski je na fatalnu sjednicudo{ao u automobilu makedonske Slu`bedràvne bezbjednosti i uz pratnju adek-vatnog bezbjednjaka prihvatio dogo-voreni poraz, ali uz uvjet da on budesljede}i reis i da on formira vlastiti kabi-net. I tako je i bilo - nesretni reis Muji} (sakojim se, uzgred, umalo nisam orodiojedne kobne ve~eri u Gra~anici!) prepus-tio je tron Selimoskom. Ovaj, je,Selimoski, opet, ispunio svoja predizbor-na obe}anja: za {efa kabineta imenovaoje, razlo`no, nedovoljno afirmiranognau~nika Harisa Silajdì}a!

Ne vjerujem da sam ba{ ne{tova`no otkrio ovim brzopotez-nim podsje}anjem na biografijuzlosretnog Harisa Silajdì}a.Njegova bi biografija bila za-

nimljiva tek kada bi se faktografski moglaizvesti do kraja. Ovako, kada smoosu|eni da ìvimo sa liderom kojeg biskandinavski filmadìja pijanac-genijeAki Kaurismaki glatko nazvao ”~o-vjekom bez identiteta”, stvari stoje malosloènije.

U svakoj dramatur{ki solidno orga-niziranoj pri~i ovdje bi trebao biti kraj.Me|utim, ova rubrika nije smi{ljena da bibila dramatur{ki precizna, nego prijesvega da bi bila ta~na. Pri~a jednomMilorad Dodik kako je bio zate~en kadaga je na nekoj nogometnoj utakmici uBeogradu, obu~enog u jeftinu trenerku,zasrela/presrela lokalna policija i odveladirektno u kabinet Slobodana Milo{evi}a,gdje je imao ~ast upoznati Vojislava[e{elja.

Sad se o~ekuje finale ovoga teksta, afinala nema, naàlost. Samo mi ostajedilema da li je Dodik dok su ga namr-go|eni policajci vodili kod Milo{evi}anegdje usput sreo Silajdì}a kojeg je pri-jateljski, na tradicionalnu ”kahvu”, poz-vao Nikola Ljubi~i}?!

19. 7. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

APUTANJA NE JASTUKAodiku i obrnuto?

ÊTVRTAK, 12. JULINe valja, ni{ta ne valja medijski sukob NENADA MARKOVI]A, selektora

ko{arka{ke reprezentacije BiH, i objektivno najboljeg ko{arka{a ro|enog uBiH DAMIRA MR[I]A. Nenu Markovi}a poznajem i drag mi je, Damira Mr{i}anikad vidio, a i on mi je drag. Zato mi se njihov otvoreni medijski sukob podkoù podvukao - nikakvog razloga za sukob nema. Da je Damir htio bitikurvin sin, mnogo bi mu to bilo profitabilnije prije 10 godina - tada je odlu~io“postiti tri godine” da bi stekao “zakonski osnov” za igranje u reprezentaci-ji BiH. Zeznulo ga to {to je kao klinac-izbjeglica igrao za juniore Hrvatske.

Neno Markovi} je tradicionalno nervozan i ne konta rezon tuzlanskih sporta{a: Damir Mr{i}, Mirza

Deliba{i}, Razija Mujanovi}, Svjetlana Kiti} ... uvijek su bili na ovoj, svjetlijoj, strani BiH!

PETAK, 13. JULIDobar prijatelj mi umro jutros. Pitam mu sina {ta je bilo, on veli:

“Babo zaboravio disati”! Allah rahmetile!

SUBOTA, 14. JULIBAKIR ALISPAHI], glavni operativac izetbegovi}evsko-binladenovskog

teroristi~kog kampa na Pogorelici, magistrirao na Fakultetu politi~kihnauka na temu “svjetskog terorizma”. Mentor mu je bio jadni i ubogi Nijaz

Durakovi}, profesor istog fakulteta koji je kod polaznika teroristi~kogkursa na Pogorelici bio “razmatran” i “razra|ivan” kao potencijalna metaza likvidaciju. Nesretni Durakovi}, ~lan ratnog Predsjedni{tva BiH, mi jetokom rata objasnio zbog ~ega je podrào Alispahi}a, kriminalca, narko-di-

lera, ubicu, notornog kriminalca, na ~elu RMUP-a BiH: “Zna{ da je on imao svoje snajperiste po

gradu; mogao me ubiti kad god mu se prohtije; ali nije”! Magistarski rad Bakira Alispahi}a oterorizmu je vjerovatno relevantan: ba{ kao i knjiga “Kako sam ubio oca!” onog ubice {to je osu|enna milion godina robije. Iz prve ruke je najautenti~nije!

NEDJELJA, 15. JULIDakako, sve raspoloìve novine kupim, i ponovo se obeshrabrim:

“Oslobo|enje” danima ima lijevu marginu na pola centimetra adesnu oho-ho, ~etiri puta {iru. U istoj sam se {tampariji sa razboritim i poslu vi~nim ljudima sati-ma borio (i izborio) da moja knjiga u svakom elementu izgleda grafi~ki dostojanstveno, ~isto,odgovorno. Barem formalno. O “Oslobo|enju”, o~ito, niko ne vodi ra~una.

PONEDJELJAK, 16. JULIBrazil je potukao Argentinu u zavr{nici Ju`noameri~kog nogometnog

prvenstva. Nema u ekipi Brazila najve}ih majstora, Ronaldinha,

Ronalda, Kake, Adriana - Argentina manje-vi{e kompletna, me|utim“karioke” samljeli “gau~ose”. U ~emu je tajna ve~era{nje - jutro{nje utak-mice, jer neka tajna mora postojati. Selektor Brazila je Carlos Dunga i,koliko se ja razumijem, on je svoje igra~e nau~io brutalnoj, ultimativnojtu~i. Malog argentinskog genija Messija Brazilci su polomili dvadesetak

puta i to na bezopasnih 40-50 metara od svoga gola. Naàlost, to je tako, nogomet je, kao i svedrugo, postao ogromna, nemilosrdna tu~a. Kad je to zaklju~io plemeniti igra~, danas selektorBrazila, Dunga, moramo se i mi tom standardu pokoriti.

SRIJEDA, 18. JULINe prestaju me pitati za koga navijam. Pitaju pitari, pitaju i oni sa

Grbavice. Ne navijam ni za koga - samo mi, brate, lijepo vidjeti semafor nakojem stoji da je tim iz BiH nekoga dobio 6:0 na strani. To {to privatno volimtrenera “Sarajeva” Husrefa Musemi}a ni{ta ne treba niti mora zna~iti.

UTORAK, 17. JULITranzicija ~ini ~uda i nikad prosje~ni um ne}e uspjeti savladati njene zakonitosti.

Radnici “Mittal Steela” u Zenici, recimo, najavljuju generalni {trajk jer ne mogu, na-ravno, ìvjeti od plate koja iznosi, u prosjeku, 500 maraka. Istodobno poslodavci izuspje{ne firme “Mittal Steel” koju je Haris Silajdì} besplatno prodao Kuvaj}anima,a ovi jo{ besplatnije preprodali prepredenim mittalovcima, tvrde kako je proizvodnjaèljeza u Zenici jo{ malo pa na nivou predratnih vrhunskih rezultata. I {ta je u tomnelogi~no? Ako je ta~no da su koli~ine proizvedenog ~elika u Zenici vrlo blizu predratnim dostignu}ima,ostaje sporno kako je od istih rezultata u sferi sirovina i polusirovina prije 20 godina komotno ìvjelo 20hiljada ljudi, a danas se svega dvije i po hiljade tje{i sa po 500 maraka. Usput sam provjerio cijenu ~elikanekad i sad - Silajdì}ev “Mittal Steel” prodaje ~elik dva puta skuplje nego komunisti~ka “@eljezara”!?

SEDAM DANA & LJUDI

iluzije.qxd 7/19/2007 5:22 AM Page 5

PRIVATIZACIJSKI [OK


Romanov blokirao p

Novcem od prodaje telekom operaNovcem od prodaje telekom operat

SPORAN ARAN@MAN RANIJEG KABINETA:Sporazum o privatizaciji Aluminijskog kombinata potpisan je u mandatu premijera Ahmeta Hadìpa{i}a

Asim.qxd 7/19/2007 2:23 AM Page 6

Dvije krupne ekonomske odlukekoje }e Vlada Federacije donijetiu narednih nekoliko sedmicanesumnjivo }e obojiti cijelu fe-deralnu ekonomsko-politi~ku

scenu. U Vladi Federacije BiH SlobodnojBosni je potvr|eno da je donesena odlukao istovremenoj prodaji dva ve}inskidràvna telekom operatera - BHTelecoma i Eroneta - a novac od njihoveprodaje najve}im dijelom bit }e utro{enna uùrbanu izgradnju autoceste 5c.

I druga va`na odluka ti~e se privati-zacije, no sa sasvim drugim predznakom.Naime, tender za prodaju Aluminijskogkombinata Mostar Vlada Federacije BiHnajvjerovatnije }e poni{titi prvenstvenozbog sudske prijetnje rusko-litvanskogtajkuna Vladimira Romanova ~ija je kom-panija UBIG eliminirana iz natjecanja zapreuzimanje Aluminijskog kombinataMostar. Osim sudske prijetnje Romanova,uo~ene su i neke druge vrlo ozbiljne ma-njkavosti u tenderskom postupku zbogkojih }e federalna Vlada prekinuti privati-zaciju mostarskog Kombinata. O detalji-ma ne{to kasnije.

[TA SUGERIRADELOITTE

Politi~ka saglasnost na odluku o pro-daji dva telekom operatera u ve}inskomvlasni{tvu Vlade Federacije BiH, kakosmo doznali, donesena je puno ranije ucentralama vladaju}ih politi~kih partija,no s provedbom odluke Vlada je oklije-vala o~ekuju}i ekspertne preporuke kon-sultantske ku}e Deloitte iz Zagreba kojoj

je federalni kabinet Nedàda Brankovi}apovjerio zadatak procjene trì{ne vrijed-nosti BH Telecoma te izbor najpovoljnijihmodela njegove privatizacije. Zagreba~kaanaliza kasnila je dvije sedmice a kada senapokon pojavila, izazvala je golemorazo~arenje federalnih ~elnika, budu}i danije ponudila nijedan konkretan odgovorna postavljena pitanja niti je razrije{ilaijednu od ranijih dilema. Sedam dana kas-nije Deloitte je dopunio analizu, no ni udopunjenoj analizi nisu ponu|eni precizniodgovori. Umjesto toga, Deloitte na~elnosugerira federalnoj Vladi da pokrene pro-ces privatizacije telekom-operatera pre-pu{taju}i joj da sama izabere najpovoljni-ji model izme|u nekoliko razli~itihrje{enja.

Istovremeno s prispje}em Deloittoveanalize, koja se prvenstveno odnosila naBH Telecom, oglasila se i uprava Eronetasugeriraju}i Vladi da istovremeno priva-tizira oba telekom operatera. Kako jeEronet u manjinskom vlasni{tvu Deut-sche Telekoma, ova je sugestija protu-ma~ena kao nedvosmislen signal Nije-maca da su zainteresirani za preuzimanjeve}inskog vlasni{tva u Eronetu, a mogu}e~ak i u BH Telecomu, nakon ~ega bipreuzeli lidersku poziciju na telekomtrì{tu Balkana.

PROFIT OD CESTARINEOdluku o prodaji dva telekom opera-

tera Vlada Federacije BiH temelji naprili~no sna`nim ekonomskim argumenti-ma. Naime, ukupni neto profit dva fedeal-na telekom operatera godi{nje iznosi oko200 miliona KM, ali pribli`no tolikonovca Vlada Federacije BiH bi ubirala iod eksploatacije federalnog dijela auto-ceste! Prodajom dva telekom operatera,Vlada FBiH ne bi ostala bez dosada{njih

[ta }e biti s telekomima i Aluminijskim kombinatom


Federalna vlada odlu~ila u paketu prodati BHTelecom i Eronet te poni{titi privatizaciju

Aluminijskog kombinata Mostar; na{ novinar je doznaopozadinu ovih krupnih odluka koje }e narednih

mjeseci potresati ekonomsko-politi~ku scenu BiH

o prodaju Aluminija

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

peratera gradit }e se autocesta 5cperatera gradit }e se autocesta 5c

Asim.qxd 7/19/2007 2:24 AM Page 7

prihoda, samo bi njihov izvor bio prem-je{ten - iz telekoma u cestarinu. Osimtoga, ubrzana izgradnja autoceste sna`nobi potaknula razvoj gra|evinarstva te

industrije gra|evinskog materijala, apovoljno bi uticala na ~itav niz drugihindustrijskih grana, osobito turizma,prometa itd.

Osim toga, postoje neki i sasvimspecifi~ni telekomunikacijski razlozizbog kojih se privatizacija BH Telecoma iEroneta ne bi smjela dalje odlagati.Nakon liberalizacije trì{ta i pojave novihtehnolo{kih rje{enja koja nude privatni,alternativni telekom-operateri (prim-jerice, komunikacija preko interneta)sasvim je jasno da je zlatna era telekomoperatera nepovratno pro{la i da se tajbiznis nalazi na silaznoj putanji. Svestru~ne analize govore da je trì{na vri-

jednost BH Telecoma i Eroneta danaspuno ve}a nego {to }e biti za pet ili desetgodina kada }e trì{na konkurencijaneminovno dovesti do znatnog obaranja

cijena telekom usluga zbog ~ega }e i prof-iti operatera biti osjetno manji.

Prema gruboj procjeni, trì{na vrijed-nost dva federalna telekom operateratrenutno iznosi najmanje 4 a najvi{e 5milijardi KM, a pribli`no toliko procje-njuje se i vrijednost radove na federalnomdijelu autoceste 5c.

Kako smo doznali, Vlada FederacijeBiH priprema poseban zakon kojim }e seprecizirati najbitniji elementi privatizacijedva telekoma ~ija }e se prva verzijapojaviti na prvom jesenjem zasjedanjufederalnog parlamenta. Prema utvr|enojdinamici, svi formalni uvjeti za privati-zaciju dva telekoma (izbor konsultanta,

raspisivanje tendera) bit }e ispunjeni dokraja godine a novi vlasnik BH Telecomai Eroneta trebao bi biti poznat najkasnijeu martu naredne godine.

UBIG ZAPRIJETIOSUDOM

Nasuprot tome, privatizacija Alu-minijskog kombinata Mostar te~e usasvim suprotnom smjeru, s ogromnimizgledima da se okon~a potpunimfijaskom. Kako smo rekli, litvanska kom-panija UBIG u vlasni{tvu VladimiraRomanova ve} je uputila àlbu federal-nom Ministarstvu industrije, energije irudarstva, u kojoj iznosi ~itav niz argu-mentiranih pritu`bi na povredu tenderske

procedure. Prema pri-li~no uvjerljivoj

analizi priloè-noj uz àlbu,UBIGje nepra-vedno elimini-ran iz daljnjegnatjecanja za

Aluminijski kom-binat, iako je

njegova

PRIVATIZACIJSKI [OK


Vlada Federacije BiH razmatra neko-liko modela prodaje dràvnog kapitala udva telekom operatera. Prema jednomod modela, na tenderu bi se oglasilapaketna prodaja ve}inskog kapitala - 51posto - dok bi se istovremeno prekoSarajevske ili neke inostrane berzeponudili paketi od po 10 do 15 postodionica, pri ~emu bi Vlada trajnozadràla 26 posto dionica.

Prema drugom modelu, prodaja BHTelecoma i Eroneta odvijala bi se u tri faze,po uzoru na prodaju Hrvatskog telecoma. Uprvoj fazi prodali bi se paketi od po 20 postodionica, u drugoj fazi paketi od po 31 postodionica a u tre}oj i posljednjoj fazi paketi odpo 23 posto dionica. I u tom bi slu~aju Vladatrajno zadràla 26 posto dionica.

Prema na{im saznanjima, prvi privati-zacijski model ima ve}i broj pristalica.

DVA MODELA PRODAJE

Vlada u telekomimazadràva 26 posto dionica

Tender za prodaju Aluminijskog kombinata Vlada FBiH najvjerovatnije }e poni{t

DVA TELEKOMA ZA AUTOCESTU: Trì{na vrijednost BH

ROMANOV NE ODUSTAJE OD ALUMINIJSKOGKOMBINATA: Vlasnik UBIG-a Vladimir Romanov

za{titu prava potraìt }e sudskim putem

Asim.qxd 7/19/2007 2:24 AM Page 8

ponuda po ve}ini elemenata (ponu|enojcijeni, broju zaposlenih, visini investi-cionog ulaganja) bila me|u dvije najbolje- ako ne i najbolja. Uprkos tome, UBIG jeeliminiran iz drugog kruga i to isklju~ivona insistiranje tri ~lana tenderske komisi-je imenovanih u ime mostarskogKombinata.

U àlbi koju je UBIG dostavioposredstvom advokatske kancelarijeBranka Mari}a iz Sarajeva navedeno jedesetak argumenata kojima se potkreplju-je tvrdnja da je UBIG nepravedno eli-miniran zbog ~ega }e za{titu svojih pravapotraìti u redovnoj sudskoj proceduri.Pravnici Vlade Federacije BiH tvrde da su{anse UBIG-a u eventualnom sudskomsporu sasvim realne, tim prije {to se cijeliproces privatizacije Aluminijskog kombi-nata ne temelji na privatizacijskim zako-nima nego na politi~kom sporazumupostignutom izme|u Vlade i Aluminij-skog kombinata.

Razlozi za eliminiranje UBIG-a izdrugog privatizacijskog kruga u po~etkusu bili nejasni, no nakon {to su se trimostarska ~lana komisije usprotivilaodluci o pove}anju po~etne cijene zaAluminijski kombinat, postalo je jasno daje UBIG eliminiran u dogovoru s nekomod ostalih kompanija - najvjerovatnijeGlencorom. Naime, u neformalnim raz-govorima predstavnici UBIG-a otkrili suspremnost da za preuzimanje Alu-minijskog kombinata ponude jako puno -~ak duplo vi{e od po~etne cijene - daklepreko 400 miliona KM! A kako smo rekli,trojici ~lanova komisije imenovanih uime Aluminijskog kombinata bilo je“previ{e” da se po~etna cijena sa 150podigne na oko 200 miliona KM!

ÎJI JE “NIÎJI” KAPITALâk i pod pretpostavkom da UBIG u

me|uvremenu odustane od tu`be koju jeve} najavio, a zbog koje bi federalna

Vlada po sili zakona morala obustavitiprivatizaciju, daljni nastavak privatizacijebio bi neizvjestan zbog problema sknjiènjem tzv. nenominiranog kapitala.Naime, 44 posto kapitala koji je u skladus politi~kim sporazumom pripao Alu-minijskom kombinatu formalno se tretirakao nenominirani kapital. Problem jeme|utim {to se takva vrsta kapitala nigdjene spominje u privatizacijskim zakonimai {to formalno-pravno takav kapital nijemogu}e uknjiìti na novog vlasnika a dase istovremeno stari vlasnik ne isknjiì.Jednostavno, prodaja nenominiranog ka-pitala pravno je neprovodiva i ve} je todovoljan razlog da Vlada FBiH odustaneod ovako zami{ljene privatizacije Alu-minijskog kombinata Mostar.

Naposlijetku, postoji i tre}i razlogzbog kojeg Vlada FBiH namjerava zaus-taviti privatizaciju mostarskog Kombi-nata. Naime, Vlada Federacije BiH ne-davno je u parlamentarnu proceduru pusti-la Zakon o reviziji privatizacije koji bi setrebao usvojiti do po~etka jeseni. Na udarutog zakona na}i }e se ve}ina do sada pri-vatiziranih kompanija u kojim }e seprvenstveno provjeravati forrmalno-prav-na utemeljenost provedene privatizacije.Ali, ako federalna Vlada dopusti da seAluminijski kombinat privatizira mimozakona, odnosno na temelju posebnogpoliti~kog sporazuma, kojim }e se argu-mentima suprotstaviti svim drugim kom-panijma koje }e s jednakim pravom zahti-jevati izuze}e i primjenu posebne privati-zacijske procedure, kao u slu~ajuAluminijskog kombinata Mostar.

[ta }e biti s telekomima i Aluminijskim kombinatom


Iz utrke za preuzimanje Aluminijskogkombinata Mostar UBIG je eliminiran zbogtoga {to se ne bavi proizvodnjom aluminija,a {to je bio jedan od kriterija za sudjelova-nje na tenderu.

U svojoj àlbi upu}enoj Vladi FBiH UBIGpak navodi slu`benu klasifikaciju djelatnos-

ti u FBiH u kojoj se izri~ito navodi da se uproizvodnju aluminija ubraja i “proizvodnjaglinice - aluminijskog oksida”. Tako|er,UBIG navodi podatak da se identi~na klasi-fikacija djelatnosti primjenjuje i u susjednojHrvatskoj, ali i u slu`benim dokumentimaEvropske unije.

ZA[TO JE ELIMINIRAN UBIG

UBIG (ni)je proizvo|a~aluminija

e poni{titi zbog sudske prijetnje rusko-litvanskog tajkuna Vladimira Romanova

vrijednost BH Telecoma i Eroneta pribli`no je jednaka investicionoj vrijednosti federalnog dijela koridora 5C

Asim.qxd 7/19/2007 2:25 AM Page 9

MINI MARKET

”

”

Ja pristajem da Srbi i Bo{njaci imaju svoju multietni~ku federalnu jedinicu

VINKO ZORI], dopredsjednik HDZ-a 1990.

U (PRI)ZNANJU JE SPAS

Enes [akrak, osu|en na desetogodi{nji zatvor zbogzlo~ina u Grabovici, upisao

sarajevski Fakultet politi~kih nauka

Sarajevski Fakultet politi~kih nauka, koji je prije nekoliko sed-mica bio u sredi{tu afere oko izdavanja “brzih” diploma pripadnici-ma Oruànih snaga BiH, mogao bi opet dospjeti u sredi{te zani-manja javnosti kao vjerovatno jedina visoko{kolska institucija u

ovom dijelu Evrope u kojoj studira osu|eni ratni zlo~inac. Fakultetpoliti~kih nauka, naime, nedavno je upisao Enes [akrak, neka-da{nji pripadnik Armije BiH, koji sluì desetogodi{nju kaznu zatvorazbog ratnog zlo~ina u selu Grabovica kod Jablanice. Tokom su|enja[akrak je priznao da je devetog septembra 1993. godine, kao pri-padnik Devete motorizovane brigade, ubio majku i k}erku Ljubicu

(37) i Mladenku (3) Zadro. Pripadnici Armije BiH u Grabovici suubili 33 mje{tanina, a novope~eni student [akrak na su|enju je priz-nao zlo~in i kazao: “Ne znam za{to sam sve to u~inio. @elim

sebi olak{ati du{u pred Bogom i èlim da se sazna istina o

Grabovici.” (N.H.)

U IME SINA I OCA I MAJKU

Savjetnik Harisa Silajdì}a DamirArnaut svoju majku Mirsadu

Arnaut predloìo za konzula BiHu Va{ingtonu a oca Bori{u

Arnauta za ambasadora BiH u Beogradu!

Novi ambasador BiH u Beogradu bit }e Bori{a Arnaut, aktuel-ni {ef Odsjeka za vizno-paso{ke poslove u MIP-u BiH. Predsjedni{tvoBIH Arnauta je izabralo “jednoglasno” - jednim glasom i tobo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva Harisa Silajdì}a koji je ne{toranije, tako|er jednoglasno, imenovao Mirsadu Arnaut, raniju


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

VEZANJE ROGOMisija Mirosla

SVI PREMIJERI NA JEDNOM MJESTU: Nikola [piri}, Milorad Dodik i Nedàd Brankovi}

RELAKSIRANJE NESLAGANJA:Dodik i Brankovi}

mm10-11.qxd 7/19/2007 6:11 AM Page 10

suprugu Bori{e Arnauta, za generalnog konzula BiH u Va{ingtonu!Kako Slobodna Bosna doznaje, najve}e zasluge za imenovanje

Mirsade, a potom i Bori{e Arnauta ima njihov sin Damir Arnaut, kojiod prije nekoliko mjeseci radi u Predsjedni{tvu BiH kao savjetnikHarisa Silajdì}a!

SIT GLADNOM NE VJERUJE

U ljekarskim krugovima Sarajevapronose se glasine kako je {ef

Ko{evske klinike FarisGavrankapetanovi} ugradiobalon u èludac koji stvara

osje}aj sitostiU sarajevskim ljekarskim kru-

govima posljednjih se dananaga|a kako je direktor Ko{evskeklinike Faris Gavrankapetanovi}

podvrgnut manjoj hirur{koj inter-venciji - ugradnji intragasti~nogbalona koji stvara osje}aj sitosti.Ova metoda primjenjuje se kodpretilnih osoba koje nikako neuspijevaju na neki drugi na~instaviti pod kontrolu svoj apetit.Navodno je ugradnja balona uèludac Farisa Gavrankapetano-vi}a protekla bez ikakvih komp-

likacija ako se ne ra~unaju izvjesne komplikacije nastale predoperaciju kada je bilo potrebno utvrditi veli~inu balona. S obziromna fizi~ku konstituciju, Farisu Gavrankapetanovi}u propisan jenajve}i (XXL) balon! A kako takvih balona nije bilo, neko je u {alipredloìo da mu se u èludac ugradi fudbalska du{ica!

”

”

Puni smo verbalne, a malo konkretne ljubavi prema Mostaru

LJUBO BE[LI], gradona~elnik Mostara


Bori{a Arnaut

FarisGavrankapetanovi}

OGOVA U VRE]I

oslava Laj~aka

OZBILJAN MORINTORING: Miroslav Laj~ak, {ef OHR-a u BiH

mm10-11.qxd 7/19/2007 6:12 AM Page 11

MINI MARKET

”

”

Neki ljudi se hvale da su va`ne li~nosti, jer impremijer Juri{i} popravlja zubeZVONKO JURI[I], premijer

Zapadnohercegova~kog kantona

CARL DEBILDT

[vedska {tampa iznosi kompromitiraju}e detalje o ratnoj ulozi Carla Bildta i

njegovoj neuspjeloj odbranireìma Slobodana Milo{evi}a [vedska {tampa je, na dvanaestu godi{njicu masakra u

Srebrenici, objavila do sada nepoznate detalje o lobiranju Carla

Bildta, aktuelnog {vedskog premijera, u to vrijeme specijalnog iza-slanika za biv{u Jugoslaviju, o po~etku pregovora sa Slobodanom

Milo{evi}em o prekidu rata u BiH. Bildt je, naime, nakon {to su

propali pregovara~ki poku{aji ameri~kog diplomate Roberta

Frasera, kao glavni pregovara~ EU sam otputovao u Beograd kakobi nagovorio Milo{evi}a da potpi{e Mirovni sporazum. Kako tvrdi{vedska {tampa, takav je potez napravljen kako bi srpske snage uBiH imale dovoljno vremena da prije planiranih zra~nih napada NATOsnaga osvoje Srebrenicu. U danu kada je Bildt sjeo pregovarati sMilo{evi}em, na vidjelo su iza{li prvi detalji o stravi~nim razmjera-ma masakra u Srebrenici, a nakon {to su Mladi}eve snage u{le ugrad, Milo{evi} je Bildtu kazao da tek sada mogu po~eti pregovaratio detaljima. U Londonu se 21. jula nije znalo sve {ta se de{ava uSrebrenici, ali i ono {to se znalo bilo je dovoljno da se u tomtrenutku prekinu svi pregovori s Milo{evi}em. Me|utim, Bildt je insi-stirao da se njegov dogovor provede u djelo i protivio se svakojvojnoj akciji protiv bosanskih Srba koje su zagovarale Engleska,Francuska i SAD. Kona~an razlaz izme|u Bildta i ameri~ke diplo-matije uslijedio je nakon masakra na sarajevskoj pijaci Markale,kada je zvani~ni Washington odlu~io bombardirati srpske poloàjeoko Sarajeva, a Richard Holbrooke preuzeo mjesto glavnog prego-vara~a. Bildt nije skrivao svoje razo~aranje jer je smatrao kako sumu Amerikanci oduzeli glavnu ulogu nakon {to su tenkovima u{li uBiH. Vojnu akciju NATO-a u Bosni i tada je a i sada smatraosuvi{nom. (N.H.)

Premda je ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi}, i prijenego {to je raspisao natje~aj za izbor direktora Dràvne agenci-je za istrage i za{titu (SIPA-e) izjavio kako na tu du`nost trebabiti izabran bo{nja~ki kadar, u Ministarstvu sigurnosti, a ni uVije}u ministara, jo{ uvijek nije dogovorena nacionalna raspod-jela rukovodnih mjesta u svim sigurnosnim slu`bama. Sadovi}je, podsjetimo, nedavno kazao da, budu}i da se na poziciji direk-tora Grani~ne policije BiH nalazi Hrvat ( Vinko Duman~i}), da jeprvi ~ovjek Slu`be za poslove sa strancima Srbin (DraganMekti}), kao i direktor INTERPOL-a za BiH ( Brane Pe}anac),dràvnom policijom treba rukovoditi Bo{njak.

Me|utim, osim {to je svojim neodmjerenim izjavama svimpotencijalnim kandidatima srpske i hrvatske nacionalnosti(ne)izravno poru~io kako se uop}e ne trebaju javljati na natje~ajza izbor direktora SIPA-e, ministar Sadovi} je, kako se ~ini,posve “zaboravio” da sve dràvne sigurnosne slu`be ne djelujuisklju~ivo pri Ministarstvu sigurnosti BiH. U tom je smislu, aprije nego {to je zapo~eo s licitiranjem na nacionalnoj osnovi,neki od mnogobrojnih Sadovi}evih savjetnika ministra morao“podsjetiti” da se na du`nosti direktora Obavje{tajno-sigurnosneslu`be BiH (OSA-e) nalazi bo{nja~ki kadar Almir Dùvo, kao ida su dràvni ministar obrane (Selmo Cikoti}) i zapovjednikOruànih snaga BiH ( Sifet Podì}), tako|er, bo{nja~ke nacional-nosti. Da stvar bude jo{ gora, Tarik Sadovi} je, kada se ve} pri-hvatio “brojanja”, morao spomenuti i samog sebe, budu}i da jeprilikom ranijih nacionalnih podjela funkcija u sigurnosnomsektoru koje su dogovarane na me|ustrana~kim sastancima, uistu “kvotu” ubrajana i du`nost ministra sigurnosti.

“S obzirom da se uskoro o~ekuje nastavak pregovora o refor-mi policije, moje je mi{ljenje da bi se nacionalna raspodjelafunkcija trebala dogovarati u istom paketu. Kada je izbor novog


TARIKOVI LISK

Ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi}SIPA-e èli imenovati Seada Lisaka, s

POLICIJSKI PAKET: Mijo Kre{i}sugerira da se nacionalnaraspodjela funkcija dogovori uokviru reforme policije

CarlBildt

mm12-13.qxd 7/19/2007 2:09 AM Page 12

ODE IVAN PREKO SEDLA

Kako bi izbjegao odlazak uzatvor, biv{i direktor FOSS-a

Ivan Vuk{i} iz Ljubu{kog preselio u Jablanicu

Biv{i direktor Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be Ivan

Vuk{i} koji je jo{ u februaru 2005., presudom Vrhovnog sudaFederacije BiH, osu|en na osmomjese~nu zatvorsku kaznu,ponovno je na{ao na~ina da izbjegne odlazak u zatvor. Nakon {to jevi{e od dvije godine, uz pomo} svojih prijatelja lije~nika, dostavljaola`ne nalaze o navodnim zdravstvenim tegobama, zbog ~ega jepredsjednik Op}inskog suda u Ljubu{kom Marin Zadri} naloìopokretanje istrage, Vuk{i} je nedavno zatraìo da se ovaj Sud pro-glasi “nenadle`nim”. U najnovijem je zahtjevu Ivan Vuk{i} naveo davi{e ne ìvi u Ljubu{kom nego u Jablanici, {to, opet, zna~i da }e onjegovom upu}ivanju na izdràvanje zatvorske kazne ubudu}eodlu~ivati Op}inski sud u Konjicu.

I mada je, dakle, “preselio” u Jablanicu, Ivan Vuk{i} uLjubu{kom jo{ ima privatno poduze}e MIV&MM ~ije se sjedi{tenalazi u Centru II, odnosno na adresi gdje je, doskora, i on sam bioprijavljen. Nominalno se Vuk{i}eva tvrtka bavi financijskimzakupom (leasingom) i posredovanjem, zastupanjem, otkupom inaplatom potraìvanja, ili, prevedeno na razumljiv jezik, utjeriva-njem dugova?! Prema podacima iz registra bh. poduze}a, Vuk{i}evaprivatna tvrtka nema nijednog zaposlenog radnika, a kao kontaktosoba naveden je @eljko Jandri}, nekada{nji na~elnik Odjela zatajno pra}enje i snimanje u federalnoj tajnoj slu`bi koji je, svoje-dobno, bio jedan od klju~nih aktera afere “dràvni udar”, kada jenezakonito prislu{kivano vi{e politi~ara, policajaca i novinara.

(S.M.)

”

”

Ako gra|ani kaù da ne radim dobro, onda je to po{teno

SAMIR SILAJD@I], premijer Kantona Sarajevo


direktora SIPA-ee posrijedi, smatram da je najva`nije izabratikandidata koji ima najbolje stru~ne i moralne kvalitete, odnosno,koji }e zadovoljiti sve kriterije, posebice ako se zna na{e opred-jeljenje kada se radi o daljem razvijanju te Agencije”, kaè zaSlobodnu Bosnu dràvni doministar sigurnosti Mijo Kre{i}. Zarazliku od ministra sigurnosti Sadovi}a, njegov zamjenik Kre{i}nije èlio komentirati koje bi nacionalnosti trebao biti budu}idirektor SIPA-e, napominju}i kako se o tom pitanju u Vije}uministara BiH, niti u Ministarstvu sigurnosti, nije raspravljalo.

Natje~aj za izbor direktora SIPA-e ministar Tarik Sadovi}raspisao je sa gotovo pet mjeseci zaka{njenja. Budu}i da se kan-didati mogu prijavljivati u narednih 15 dana i da tek treba ime-novati ~lanove Komisije za izbor direktora SIPA-e, izvjesno jekako cijela procedura ne}e biti zavr{ena prije septembra. No,~injenica da }e najva`nija policijska agencija u BiH barem polagodine raditi bez direktora, dràvnog ministra sigurnosti uop}ene zabrinjava. Sadovi}eva je jedina briga kako da na mjestodirektora SIPA-e u naredne ~etiri godine postavi Seada Lisaka,ranijeg zamjenika direktora SIPA-e koji je, nakon ostavkeSredoja Novi}a, preuzeo du`nost njegovog privremenog nasljed-nika. (S. Mijatovi})

KOVI LISKALUCI

Sadovi} po svaku cijenu za direktorasaka, sada{njeg v.d. direktora SIPA-e

NACIJA ISPREDSTRUKE:

Tarik Sadovi} zagovarada ~elnik SIPA-e bude

bo{nja~ke nacionalnosti

IvanVuk{i}

mm12-13.qxd 7/19/2007 2:10 AM Page 13

ROMEO ZELENIKADopredsjednik Mladeì HDZ-a BiH

Mislim da je sada{nji ustavno-pravni poloàj bh. Hrvata neodrìv.Smatram da se Ustav mora mijenjati,posebno Ustav u Federaciji, jer ve}inaHrvata ìvi u FBiH, a u RS ih nemanikako. Hrvati moraju imati svojujedinicu, ne}u re}i tre}i entitet, ali seBiH mora podijeliti na regije, koje nebi bile uspostavljene na nacionalnojosnovi, nego na nekoj kulturnoj ipovijesnoj osnovi. Mislim da se treba

rije{iti ustavno pitanje u BiH, a samim tim i hrvatsko pitanje.

Mislim da ovakav ustavni poredaknije odrìv i ja sigurno dijelim mi{ljenjeo tomu sa ve}inom bh. Hrvata. Punotoga ukazuje na neravnopravnosthrvatskog naroda u BiH i u tom kontek-stu treba vrlo oprezno pristupiti ustav-nim promjenama i ja o~ekujem odhrvatskih politi~kih lidera da se uozbiljei iskristaliziraju nekakav stav o tome ida jasno i glasno kaù {to je to ciljhrvatske politike kada je u pitanju

budu}nost Hrvata u BiH.

PERO RAI^Dopredsjednik HSS-a BiH

MARIO VRANKI]Glavni i odgovrni urednik HTV Oscar C

Smatram da je sada{nja pozicijaHrvata u BiH neodrìva. Ne mogu ujednoj dràvi postojati tri konstitutivnanaroda i dvije federalne jedinice. To jeosnovni problem. Zna~i, ili ne smijebiti nijedne federalne jedinice ili semora uvesti neko drugo rje{enje, aovdje ne mislim na tri entiteta.Smatram da je to osnovni problem zabh. Hrvate pored drugih mnogobrojnihproblema.


MINI MARKET

”

”

George Bush je jako mio ~ovjek za druènjeBISERA TURKOVI],

ambasadorica BiH u SAD-u

GR^KA MITOLOGIJA

Zastupnik SNSD-a u Narodnoj skup{tini

RS Sini{a Dodik zastupa interese gr~ke kompanije

“Domotechniki”Prije ravno dvije

godine tada{nji domi-nistar civilnih poslovaBiH Zoran Te{anovi} izamjenik ministra va-njskih poslova Gr~keEvripidis Stylianidis

ozvani~ili su pred no-vinarima po~etakobnove Zgrade zajed-ni~kih institucija BiH uSarajevu, projekta vri-jednog gotovo 16 mili-juna KM.Rekonstrukcija Zgradezajedni~kih institucijazapo~ela je, me|utim,

s vi{emjese~nim zaka{njenjem, nakon brojnih kontroverzi oko iz-bora izvo|a~a radova, budu}i da je posao ustupljen gr~koj tvrtkiDomotechniki S.A., iako je ponuda sarajevskog poduze}aUnioninvest bila povoljnija za ~ak dva i pol milijuna eura.Podsjetimo, tako|er, da je u to vrijeme najagilniji promotorgra|evinske kompanije iz Soluna bio dràvni doministar ZoranTe{anovi} koji je odlukom Vije}a ministara imenovan zanacionalnog koordinatora projekta Gr~kog plana za obnovu irekonstrukciju u BiH (HiPERB).

No, kako je Zoran Te{anovi}, u me|uvremenu, ostao bez poli-ti~kog utjecaja (i funkcije), a Grci nastavili svoje graditeljskeposlove u BiH, sve su prilike kako su predstavnici Domotechnikiana{li nove “poslovne partnere”. Ovoga puta na lokalnoj razini,budu}i da }e ista tvrtka uskoro po~eti izgradnju ~etiri poslovno-stambena objekta na podru~ju op}ine Isto~no Novo Sarajevo.

Prvi tender za prodaju zemlji{ta za izgradnju poslovno-stam-benih objekata op}ina Isto~no Novo Sarajevo raspisala je koncemmarta ove godine. Na natje~aj za prodaju zemlji{ta u Bloku 1 javilose osam ponu|a~a, a posao je dodijeljen gra|evinskom poduze}uUnigrad iz Isto~nog Sarajeva ~iji su predstavnici dali najboljuponudu - 42 KM po kvadratnom metru. Istodobno se za prodajulokacija u Bloku 5 natjecalo pet tvrtki, da bi na koncu kao najpo-voljnija bila odabrana ponuda tvrtke Marvel (iz Isto~nog Sarajeva)koja je za zemlji{te platila 85 maraka po kvadratnom metru. Tre}itender za prodaju zemlji{ta u Bloku 2 progla{en je neuspjelim jernije bilo zainteresiranih kupaca, navodno zbog neatraktivnostilokacije.

No, dva mjeseca kasnije, na ponovljenom tenderu za prodajuzemlji{ta u Bloku 2 pojavili su se predstavnici pet poduze}a,uklju~uju}i i upravnog direktora Domotechnikia Apostolosa

Alexopoulosa ~ija je ponuda ocijenjena najboljom, iako su Grci zazemlji{te platili svega 24 KM po kvadratnom metru. Zanimljivo jetako|er da se Alexopoulos na tender pojavio u dru{tvu mladog

PRO ETCONTRA

NE

NE

NE

SMATRATE LI DA JE SAPOLO@AJ HRVATA U BiH

ZoranTe{anovi}

MINImarket-ANKETA1415.qxd 7/19/2007 12:18 AM Page 14

zastupnika SNSD-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Sini{e

Dodika koji je, prema tvrdnjama ~lanova Komisije za prodaju, nad-metanju prisustvovao kao “fizi~ko lice”?! Dakako, nimalo slu~ajno,budu}i da je glavni SNSD-ov kadrovik u Isto~nom Sarajevuotvoreno lobirao za gr~ku tvrtku. Nekoliko dana kasnije, kada suop}inske vlasti “otkrile” da je naziv gr~ke tvrtke razli~ito napisanna nekoliko dokumenata, mla|ani Dodik je osobno intervenirao uispostavi Republi~ke uprave za geodetske i imovinsko-pravneposlove u Isto~nom Novom Sarajevu, kako bi predstavnicimaDomotechnikia bilo omogu}eno da {to prije zaklju~e kupoprodajniugovor.

(S.M.)

IDE MILE SA JO[ JEDNIM DUGOM

Jo{ jedno istraìvanje agencije “Stratedìk

marketing” naru~io je i platioSNSD Milorada Dodika

Bo{njaci su razo~arani politikom Harisa Silajdì}a i zbog togamu masovno okre}u le|a. Nasuprot tome, politi~ki rejting Milorada

Dodika me|u Srbima ne prestaje rasti i danas bi dobio neuporedi-vo vi{e glasova nego oktobra protekle godine na op}im parlamen-

tarnim izborima. Tako otprilike glasi skrivena politi~ka porukaupakovana u najnovije istraìvanje javnog mnijenja koje je provelabanjalu~ka agencija Stratedìk marketing.

U ve}ini banjalu~kih glasila rezultati ovog istraìvanja tretiranisu kao prvorazredna medijska senzacija, no u Sarajevu su potpunopre{u}eni zbog rasprostranjenog uvjerenja da su rezultati istra-ìvanja pode{eni i uskla|eni s politi~kim interesima MiloradaDodika. Procurila je naime vijest da je re~eno istraìvanje naru~io iplatio SNSD Milorada Dodika zbog ~ega se “Stratedìk marketing”kod provo|enja istraìvanja strogo pridràvao metodolo{kog pos-tupka poznatog kao “veì konja |e ti aga kaè”.

(A.M.)

Smatram da sada{nji ustavno-pravnipoloàj Hrvata u BiH nije odrìv, jerHrvati nisu jednakopravni sa ostalimkonstitutivnim narodima u ovoj dràvi.To se moè dokazati na mnogobrojnimprimjerima. Recimo, ako je jedan narodjednakopravan i konstitutivan, kakopi{e u Ustavu, trebao bi imati pravo nasvoj tv kanal, a Hrvati u BiH to nemaju.ak je i Ustavni sud rekao da suo{te}eni nacionalni interesi Hrvata

glede tog zakona o javnom RTV servisu. To je samo jedan primjer.Hrvati moraju biti ravnopravan narod u BiH.

VLASTIMIR MIJOVI]Glavni i odgovorni urednik Oslobo|enja

Objektivno lo{ poloàj u kojem senalaze Hrvati u BiH moè dugo potra-jati, ali im za utjehu moè posluìti~injenica da ni drugim narodima nijebolje. Sve to traje ve} dvanaest poratnihgodina, pa moè da traje jo{ najmanjetoliko. Sudbina Hrvata u BiH je uhrvatskim rukama. U onim krajevimaBiH u kojima su oni povla{teni, treba dase odreknu privilegija, pa }e i tamo gdjesu Hrvati u manjini njihov poloàj

postati bolji. Ovo po automatizmu vrijedi i za Srbe i Bo{njake ikao princip jedino moè da iskr~i put ka kona~nom odrìvomrje{enju ukupnog nacionalnog pitanja u BiH.

SLAVI[A [U]URZastupnik u Predstavni~kom

domu Parlamenta FBiHJa mislim da je generalno ustavno-

pravni poloàj svih gra|ana u BiHneodrìv i smatram da Hrvati nisu unekom specijalno podre|enom poloàjukada je rije~ o tome. Kako nikom u ovojdràvi nije dobro, tako ni Hrvatima nijedobro. Da bi se rije{ila takva situacija,smatram da je potrebno otvoriti sasvimnovi dijalog koji se ne}e zasnivati naovom dosada{njem parcijalnom modeluda se o svakom posebno govori, jer

nijedan narod u BiH nije u adekvatnoj ustavno-pravnoj poziciji.

”

”

Ja nisam debelokoàc i nakratko me pogodio naslov ’Kako}e nas na{ idiot uni{titi kroz reforme’

PADDY ASHDOWN, biv{i visoki predstavnik u BiH


JE SADA[NJI USTAVNO-PRAVNIA U BiH ODR@IV?

NE

NE/DA

NE/DA

ANTO MARINÈI]Spisatelj

Milorad Dodik i Haris Silajdì}

MINImarket-ANKETA1415.qxd 7/19/2007 12:19 AM Page 15


Oglasi.qxd 7/19/2007 2:27 AM Page 16



TE[KI PORAZ TU@ITELJSTVA BiH


Mom~ilo Mandi}Mom~ilo Mandi}

Sud BiH ove je nedjelje “u nedostatku valjanih dokaza” oslobodio od optu`bi zaratne zlo~ine MOMÎLA MANDI]A, predratnog policajca i ratnog ministra pravde

u Kardì}evoj (para)dràvi; na{a novinarka istraìla je jo{ jedan te{ak poraz ikapitulaciju Tuìteljstva pred ratnim zlo~in(c)ima

Ministar policije BiH Alija Delimustafi} kazao da je podjela policMinistar policije BiH Alija Delimustafi} kazao da je podjela polic

NEUKI SEOSKI TU@ITEBALKANSKOG [AR

OPTU@ENI

Momo.qxd 7/19/2007 4:23 AM Page 18

Prijeratni pomo}nik ministraunutarnjih poslova RepublikeBiH i prvi ratni ministar pravdeu Vladi Republike SrpskeMom~ilo Mandi} oslobo|en je

u srijedu (18. jula) po svim to~kamaoptu`nice koja ga je teretila da je po~iniote{ka kaznena djela ratnog zlo~ina protivcivilnog stanovni{tva i zlo~ina protiv~ovje~nosti! Nakon vi{e od 200 satisu|enja, iskaza pedesetak svjedoka i pre-gledanih na stotine pisanih dokumenata,tro~lano Vije}e Suda BiH kojim je pred-sjedavao sudac Davorin Juki} zaklju~iloje kako tuìtelj Behaija Krnji} u proteklihgodinu dana (Sud je potvrdio optu`nicu17. jula 2006.) nije uspio dokazati nitijednu klju~nu optu`bu protiv Mandi}a.lanovi su Sudskog vije}a, pored toga,ustvrdili da je Tuìteljstvo propustilooptuìti Mom~ila Mandi}a za “udruènizlo~ina~ki poduhvat”, odnosno, pro{iritioptu`nicu na druge institucije RepublikeSrpske - Ministarstvo obrane i MUP, te dase dokazi koje je tuìtelj priloìo za tra-janja sudskog procesa mogu podvesti pod“pasivne izvje{taje” na temelju kojih nijebilo mogu}e precizno utvrditi odgovornostoptuènoga. U najkra}em, ~itaju}i obrazloènje osloba|aju}e presudeMandi}u, predsjedavaju}i je sudac Juki}odrào “pravnu lekciju” tuìtelju Krnji}ukoji je, potom, ùrno napustio sudnicu,izbjegav{i svaki kontakt s novinarima.

VERZIJE I DIVERZIJEPrema prvoj verziji optu`nice

Mom~ilu Mandi}u se stavljalo na teret daje 6. aprila 1992., u svojstvu pomo}nika

ministra policije tzv.Srpske RepublikeBiH (?) rukovodionapadom naCentar za obukukadrovatada{njegRepubli~kogMUP-a usarajevskomnaseljuVraca. Nakon{to su uzodgovaraju}upomo} JNAsrpski policajcizauzeli Centar,kompletanrukovodni kadarbo{nja~ke i hrvatskenacionalnosti sprove-den je u prostorijeMjesne zajednice naVracama gdje suislje|ivani. U optu`nici se,nadalje, navodi da je jednaskupina zato~enika kasnijepreba~ena na Pale, da suu zatvoru fizi~ki

Kako je Mom~ilo Mandi} amnestiran od ratnih zlo~ina


Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

AlijaDelimustafi}

AlijaDelimustafi}

la policije bila dio politi~kog dogovora Izetbegovi}a i Karadì}a!a policije bila dio politi~kog dogovora Izetbegovi}a i Karadì}a!

ITELJ KRNJI] PROTIVARMERA MANDI]A

KLJU^NI SVJEDOK

Momo.qxd 7/19/2007 4:23 AM Page 19

zlostavljani sve do 10. aprila ‘92., kada surazmijenjeni. “Rukovode}i napadom isudjeluju}i u istom, optuèni je planirao,pokrenuo, naredio i pomagao u ~injenjuprotuzakonitog zatvaranja i ne~ovje~nogpostupanja prema civilnim osobama”,stoji, izme|u ostalog, u prvoj to~kioptu`nice koja je, i to poslije vi{e prigovoraMandi}evog odvjetni~kog tima, izmijenjenatek sredinom maja ove godine. Tada jetuìtelj Behaija Krnji} zvani~no zatraìoda se promijeni datum napada na Centarza obuku kadrova MUP-a na Vracama(napad je, naime, izvr{en 5. a ne 6. aprila),kao i zvani~na funkcija Mom~ilaMandi}a koji u to vrijeme (a ni poslije)nije bio pomo}nik ministra policije RS,ve} MUP-a Republike BiH. (Brojnimdiletantskim propustima Behaije Krnji}a,biv{eg ùpanijskog tuìtelja iz Travnika,svakako treba dodati i navode izoptu`nice da je Mandi} “srednjegimovnog stanja?!”) Uz ove, optu`nica jeteretila Mandi}a da je kao ministar pravdeRS bio isklju~ivo odgovoran zafunkcioniranje svih kazneno-popravnihorganizacija na podru~ju RepublikeSrpske, te da je bio izravno nadre|enupravnicima i drugom zatvorskomosoblju u zatvorima - logorima “Kula” i

Planjina ku}a pored Sarajeva i u KPDomu u Fo~i. “Na taj na~in je optuèniplanirao i naredio progon nesrpskogcivilnog stanovni{tva na politi~koj,nacionalnoj, etni~koj i vjerskoj osnovi

(ubijanje, ne~ovje~no postupanje, pro-tupravno zatvaranje). Kao nadre|ena iodgovorna osoba, optuèni je propustioda preuzme nu`ne i razumne mjere uspre~avanju ~injenja navedenih djela”,tvrdio je tuìtelj Behaija Krnji} koji je usvojoj zavr{noj rije~i traìo da seMom~ilo Mandi} osudi na dugogodi{njukaznu zatvora.

Osim zbog ~injenice da je Mom~iloMandi}, barem za sada, najvi{e rangiranipoliti~ki du`nosnik koji je na Sudu BiHprocesuiran zbog kaznenog djela ratnogzlo~ina, su|enje prvom ministru pravde uVladi Republike Srpske ostat }ezapam}eno i po cijeloj plejadi svjedokakoji su pro{li kroz sudnicu; od ratnihzato~enika srpskih logora i nekada{njihpolicajaca, do biv{eg ministra policije,odvjetnika, pa ~ak i jednog dràvnogsuca. No, kada se rezimiraju iskazi svihsvjedoka, posve je jasno da su pridono{enju kona~ne sudske odluke “pre-sudili” iskazi nekada{njeg ministra polici-je RBiH Alije Delimustafi}a, pravnaekspertiza koju je na traènje ~lanovaSudskog vije}a uradio profesor ZoranPaji} i presude Ha{kog tribunala u pro-cesima protiv ratnog upravnika KP Domau Fo~i Milorada Krnojelca (osu|enog na15 godina zatvora) i zapovjednikaSarajevsko-romanijskog korpusa VRSgenerala Stanislava Gali}a (u Haaguosu|en na doìvotnu robiju). U tom smis-lu valja napomenuti da je Sud BiH kaodokaze prihvatio ~injenice utvr|ene uha{kim presudama ovoj dvojici ratnihzlo~inaca, a prema kojima su srpski logoriu Fo~i i Sarajevu bili pod ingerencijomVojske i Ministarstva obrane RS, odnosnotada{njih ratnih povjerenstava. U presudiSudskog vije}a se, tako|er, navodi da izsadràja transkripta razgovora koji su 25.maja ‘92. vodili Mom~ilo Mandi} i odb-jegli ha{ki optuènik Ratko Mladi} jasnoproizilazi “podre|enost civilnih vlasti uodnosu na superiorni poloàj vojnihvlasti.”

[TA KA@U SVJEDOCIZa razliku od biv{eg direktora Centra

za obuku kadrova na Vracama HuseinaBali}a i njegovog kolege DèvadaTermiza koji su, kao svjedoci Tuìteljst-va, tvrdili da je Mom~ilo Mandi} 5. apri-la predvodio napad srpskih snaga,tada{nji je ministar policije u svom svje-do~enju iznio {okantne detalje odoga|ajima u prolje}e 1992. Delimustafi}je, naime, izjavio da je postojao ranijisporazum (nagodba) prema kojem je srp-ski dio Specijalne policijske postrojbeMUP-a trebao ostati u dijelu Centra zaobuku kadrova na Vracama, dok je za nji-hove bo{nja~ke i hrvatske kolege planiran



OPTU@NICA: “Rukovode}inapadom i sudjeluju}i uistom, optuèni je planirao,pokrenuo, naredio i pomagaou ~injenju protuzakonitogzatvaranja i ne~ovje~nog pos-tupanja prema civilnimosobama”, stoji, izme|uostalog, u prvoj to~kioptu`nice koja je, i to poslijevi{e prigovora Mandi}evogodvjetni~kog tima, izmijenjena tek sredinommaja ove godine

PRAVOSU\E BEZ PRAVOG ODGOVORA: Sudije Suda BiH Salem

Miso i Davor Juki} u dru{tvu sa {efomKantonalne kriminalisti~ke policije

Predragom Kurte{om

Momo.qxd 7/19/2007 4:24 AM Page 20

premje{taj u objekat Doma policije u stro-gom centru Sarajevu! (Ra~una se kako jeDelimustafi}evo svjedo~enje bilo presud-no da Sud odbaci prvu to~ku optu`nice oMandi}evoj odgovornosti za napad napolicijsku akademiju na Vracama.) Drugisvjedok Mandi}eve obrane MalkoKoroman, kojeg je rat zatekao na du`nostina~elnika Stanice javne bezbjednosti naPalama, tvrdio je na su|enju da su u prolje}e 1992. u svim policijskim upravamau Sarajevu po~eli otpu{tati srpske policajce,a da je, istodobno, po~elo i naoruàvanjeMuslimana. U takvoj su se situaciji, premaKoromanovom tuma~enju, i Srbi po~eliisto pona{ati, uz napomenu kako jeotpu{tanje Muslimana bilo neka vrsta“drugarskog dogovora”?! “Mandi} je inzi-stirao da na mjesto komandira Stanice naPalama zaposlim Muslimana, ali ja tonisam mogao”, kazao je Malko Koroman.[to se pak ti~e dijela optu`nice u kojem senavodi da je skupina zarobljenika iz Centraza obuku kadrova na Vracama, nakon {tosu srpske policijske snage zauzele tajobjekat, odvedena na Pale i tamopretu~ena, Koroman je izjavio kako mu jepoznato da su ti ljudi odvedeni u “nekusalu”, nagla{avaju}i da su zato~enici bili“u nadle`nosti Vojske”. Jednako je takoovaj svjedok negirao da su du`nosniciMinistarstva pravde mogli utjecati nadoga|aje u zatvoru “Kula”. “Vi{e sam jamogao uraditi”, pohvalio se Koroman.

Dana{nji sudac Suda BiH @arkoRadovanovi} koji je, tako|er, svjedo~io u

korist obrane, rekao je da je u prvimmjesecima rata Momo Mandi} mnogimkolegama, sucima i tuìteljima, podijelio“odvjetni~ke iskaznice” kako bi se lak{emogli kretati po sarajevskom naseljuGrbavica. “Nemam rije~i kako da zahvalimMandi}u. îm sam ~uo da je uhap{en,javio sam se da svjedo~im za njega”,kazao je posljednji svjedok obrane, sara-jevski odvjetnik E{ref Graci}, koji je tvr-dio da mu je Mandi} pomogao da u ljeto‘92. zajedno s obitelji iza|e iz Sarajeva.Na popisu Mandi}evih svjedoka na{li suse i njegov ratni zamjenik SlobodanAvlija{, biv{i upravnici zatvora “Kula”

Ratko Lalovi} i Soniboj [kiljevi},upravnik logora Planjina ku}a BranoVla~o, komandir straè u KP Domu Fo~aMitar Ra{evi} koji su, dakako, svjedo~iliu njegovu korist. S druge strane svjedociTuìteljstva: Eset Mura~evi}, EnverDurmo, Taib \ogo, Ahmed Hido, AdemRe{idovi}, Suad Masnopita, Alija Ja{artvrdili su kako je ratni ministar pravdeposje}ivao logore na “Kuli”, odnosno, uPlanjinoj ku}i. Problem je, me|utim, {tosu nakon iskaza svjedoka Tuìteljstvasvjedo~ili drugi zato~enici u istim logori-ma, koji su, opet, tvrdili kako Mandi}anikada nisu vidjeli?!

Kako je Mom~ilo Mandi} amnestiran od ratnih zlo~ina

Odvjetnik Refik Serdarevi},

koji je zajedno s Milanom Vujinom

i Slavi{om Prodanovi}em branioMom~ila Mandi}a, upozorio je~lanove Sudskog vije}a da je njegovklijent bio izloèn stalnim pritiscimaagenata britanske obavje{tajneslu`be MI6 i biv{eg direktora polici-je MUP-a RS Dragana Andana.Potvr|uju}i ranije pisanje SlobodneBosne, Serdarevi} je kazao kako suu jesen 2005., netom nakon {to jeMandi} uhap{en, britanskiobavje{tajci i policajac Andan odMandi}a traìli podatke o jata~kojmreì ratnog zlo~inca Radovana

Karadì}a. Mandi}ev je odvjetnikjo{ dodao kako je njegovom branjeniku jasno re~eno da }e, ako nebude sura|ivao, biti osu|en na vi{egodi{nju zatvorsku kaznu zbogkriminala, te da }e protiv njega biti podignuta i optu`nica za ratnizlo~in. Prvostupanjskom presudom Suda BiH Mom~ilo Mandi} je kon-cem oktobra 2006. osu|en na devet godina zatvora zbog financijskih

malverzacija u Privrednoj banci Srpsko Sarajevo, ali mu je kazna,odlukom Apelacijskog vije}a, u martu 2007. smanjena na pet godina.Trenuta~no se nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Isto~nomSarajevu, gdje su, nakon njegovog dolaska, znatno poo{trenazatvorska pravila.

MRE@A PODR[KE

Mandi} }e odgovarati samo za privredni kriminal


PRAVNI SAVJETNIK PADDYJA ASHDOWNA I“NEZAVISNI” ISTRA@IVAÔDBRANE MOMÎLAMANDI]A: Zoran Paji}

DOKAZANI KRIMINAL: Me|unarodna prisilna upraviteljica Mandi}evih banaka Toby Robinson

BOSANSKO-BRITANSKI [PIJUN PAJI]

Momo.qxd 7/19/2007 4:24 AM Page 21

Na poziv ~lanova Sudskog vije}a usvojstvu svjedoka-eksperta, na su|enjuMom~ilu Mandi}u pojavio se i biv{i prvi“reformator” pravosu|a, pravni savjetnik{efa OHR-a Paddyja Ashdowna ZoranPaji}. Paji}, koji je u sudnici Dràvnogsuda predstavljen kao ekspert za me|unarodnopravo (navodno je u Sarajevo do{ao izLondona), trebao je dati stru~no mi{ljenjeo Mandi}evoj odgovornosti. No, natemelju dokaza koje su mu predo~ilituìtelj Behaija Krnji} i Mandi}ev odvjetni~ki tim, Paji} je ustvrdio kako odgovornost nad zato~enicima u zatvorima“Kula”, Planjina ku}a i u Fo~i “nije bila upotpunosti u nadle`nosti ministra pravde”,napominju}i da su se ingerencije razli~itihinstitucija ~esto preklapale. Obja{njavaju}ikako je iz priloène dokumentacije jasnoda su zatvori bili i u nadle`nosti MUP-a iMinistarstva obrane, odnosno, da je Vojska“iznajmila” dio prostorija, Paji} jezaklju~io kako smatra da Ministarstvopravde nije imalo ovlasti nad zarob-ljenicima. [to se, pak, ti~e Mandi}eveodgovornosti, on je, prema Paji}evomtuma~enju, bio visokopozicioniranidu`nosnik Vlade RS, ali se, istodobno, uradnim tijelima Skup{tine nigdje nijespominjao i rijetko je potpisivao zvani~nedokumente Ministarstva pravde. Kasnije jeMandi} svjedo~io da je ostavku na mjesto

ministra pravde podnio jo{ u augustu1992., ali je tada{nja srpska Skup{tina nijeusvojila. Zvani~no je Mom~ilo Mandi}ministarske du`nosti razrije{en 24. novem-bra ‘92., kada je imenovan za direktoraBiroa Republike Srpske u Beogradu.



U svom zavr{nom obra}anju ~lanovimaSudskog vije}a koje je trajalo puna tri sataMom~ilo Mandi} je, izme|u ostalog,optuìo Milenka Tepav~evi}a, ratnogna~elnika Stanice javne bezbjednosti (srpski) Novi Grad, da je u maju ’92. sprije~io razmjenu 38 Bo{njaka koji suzarobljeni u Kasindolskoj ulici u Sarajevu,nakon ~ega im se izgubio svaki trag.Napominju}i kako je Sudu dostavio pismeni dopis (koji je SB, svojedobno, prvaobjavila) u kojem sada{nji slu`benik SIPA-ezaduèn za osiguranje svih dràvnih institucija predlaè da sezato~enike ne treba razmjenjivati, Mandi} jekazao da Tepav~evi} nikada nije procesuiran jerima za{titu nekih osoba upravosudnim organima.Premda nije imenovao nakoga misli, nezvani~no

doznajemo da se radi o Tepav~evi}evomsestri}u Ljubi Badnjaru, koji je u augustupro{le godine smijenjen (formalno je sampodnio ostavku) s du`nosti direktoraKazneno-popravnog zavoda u Isto~nomSarajevu. Badnjar je, naime, prije nego {toje imenovan za upravnika zatvora, radiokao tuìtelj u Kantonalnom tuìteljstvu uSarajevu koje je godinama, ali bez ikakvihrezultata, istraìvalo ratnu pro{lost njegovogujaka Tepav~evi}a. Ljubo Badnjar trenuta~no radi kao pravni suradnik u Tuìteljstvu BiH?!

MANDI] OPTU@UJE

Za pokolj Bo{njaka odgovoran je du`nosnik

SIPA-e Milenko Tepav~evi}

NAJVA@NIJI SVJEDOCI ZLOÎNA: Dràvni ministar Sredoje Novi} i pomo}nik i drugi ~ovjek obavje{tajne zajednice BiH Risto Zari}

MANDI] - MLADI]: U presudi Sudskog vije}a se,tako|er, navodi da iz sadràja transkripta razgovorakoji su 25. maja ’92. vodili Mom~ilo Mandi} i odbjegli ha{ki optuènik Ratko Mladi} jasnoproizilazi “podre|enost civilnih vlasti u odnosu nasuperiorni poloàj vojnih vlasti.”

NOVI]-ZARI]

JO[ UVIJEK SE NISU OGLASILIOKO ZLOÎNA U ZATVORU KULA: Klju~ni akter bio je Milenko Tepav~evi}, visokopozicionirani slu`benik SIP-e

Momo.qxd 7/19/2007 4:24 AM Page 22



Po~etkom jula 2007. godine uTuìla{tvu BiH odràn je sas-tanak tuìoca Drewa Engela,{efa Posebnog odjela za organi-zovani kriminal i korupciju, sa

istra`nim organima koji vode istragu okupovini i renoviranju stanova i ku}a“zaslu`nih” pojedinaca parama poreskihobveznika Federacije BiH. Prema do sadautvr|enim ~injenicama, premijer EdhemBi~ak~i} i njegov zamjenik Dragan ôvi}tokom 1999. i 2000. godine iz takozvanihsredstava teku}ih budètskih rezervi izd-vojili su oko 8 miliona KM za rje{avanjestambenih pitanja djelatnika u tijelimazakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti

TA^KA NA PLJA^KU


Tuìla{tvo BiH ve} mjesecima vodi istragu

protiv Edhema Bi~ak~i}a iDragana ôvi}a zbog nezakonite kupovinestanova zaslu`nim

pojedincima; na{ novinardo{ao je do novih

informacija o ovom slu~ajukoji bi uskoro mogaorezultirati podizanjem

optu`nica protiv biv{egfederalnog premijeraBi~ak~i}a i njegovog

zamjenika ôvi}a

Tuìlac Drew Engel izdao nalog za izuzimanje kompletne doTuìlac Drew Engel izdao nalog za izuzimanje kompletne do

Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

BIÂKÎ] I ÔVI] SVKOLEGAMA PODIJELI

STANOVI DIJELJENI I N.N. OSOBAMA: Biv{i federalni premijer Edhem Bi~ak~i}preko 600.000 KM potro{io je na kupovinustanova N.N. osobama

Pljacka.qxd 7/19/2007 4:53 AM Page 24

dràve BiH i Federacije BiH. Barem takostoji u odlukama koje su potpisaliBi~ak~i} i ovi}, a koje nisu zavedene uprotokol, niti je o njima bilo razgovora naoficijelnim sjednicama tada{nje federalneVlade.

KO SU “ZASLU@NI”POJEDINCI

Bi~ak~i} i ovi} su se me|usobnodogovorili da parama poreskih obveznikarije{e stambena pitanja svojih kolega ikolegica, prijatelja, pa i rodbine. Cijelaoperacija izvedena je, kako rekosmo,1999. i 2000. godine, a prema do sadaprikupljenoj dokumentaciji, na kupovinustanova i ku}a, te adaptacije, potro{eno je8 miliona KM. Navodno, sumnja se da jeiznos daleko ve}i pa je tuìlac Engel, naspomenutom sastanku, izdao nalog zaizuzimanje kompletne dokumentacijeVlade Federacije BiH koja se odnosi narje{avanje stambenih pitanja privilego-vanih pojedinaca.

Slobodna Bosna ve} je pisala o tomekoga je tada{nji dvojac bez kormilaraBi~ak~i}-ovi} stambeno “pripazio”.Podsjetimo, pored sada{njeg federalnogpremijera Nedàda Brankovi}a, na spiskuonih kojima je federalna Vlada kupilastanove nalazi se i supruga ministra va-njskih poslova Svena Alkalaja AzraGradin~i}-AAlkalaj. “Federalni” standobili su i biv{i drugi ~ovjek Ministarstvavanjskih poslova BiH Husein @ivalj tebra}a Boò i Mariofil Ljubi}. Biv{i sekre-tar Vlade FBiH Adnan Be{lagi} tako|e jejedan iz kaste povla{tenih koji je odFederalne vlade dobio ogroman novac zarje{avanje stambenog pitanja, a Vlada jeplatila i renoviranje stana njegove majkeAsime Be{lagi}(!?) . Lista politi~ara idràvnih ~inovnika kojima je VladaFederacije velikodu{no pomogla daprona|u krov nad glavom ogromna je: nanjemu su i Amor Ma{ovi}, Enver Kreso,[ahbaz Dìhanovi}, Milka ôvi}...

Nastavlja se istraga protiv Bi~ak~i}a i ôvi}a


etne dokumentacije Vlade Federacije BiH o dodjeli stanovaetne dokumentacije Vlade Federacije BiH o dodjeli stanova

SVOJIM STRANA^KIMELILI 10 MILIONA KM

TAJNABUD@ETSKIH

REZERVI: Najve}ibroj nezakonito

kupljenih stanovabiv{i dopremijer

Vlade FBiH Draganôvi} platio je iz

budètskih rezervi


TA^KA NA PLJA^KU


POTRAGA ZA 8 MILIONA KM:Prema do sada prikupljenojdokumentaciji, na kupovinustanova i ku}a, te adaptacije,potro{eno je 8 miliona KM.Sumnja se da je iznos dalekove}i pa je tuìlac Engel izdaonalog za izuzimanje kompletnedokumentacije koja se odnosina rje{avanje stambenih pitanjaprivilegovanih pojedinaca

KROV ZA LJUBI]E: Bra}i Boì i Mariofilu Ljubi}u stan je kupio nekada{nji prijatelj, asada{nji rival Dragan ôvi}

DVA STANA Osavjetnik Alijerenovirao je tu


No, u me|uvremenu je revidiranspisak sretnika koji su na ra~un poreskihobveznika rije{ili svoje stambene muke.Tako su se na revidiranom spisku, koji jeu posjedu “Slobodne Bosne”, na{le 72osobe, ra~unaju}i i one koje se jo{ uvijekvode pod oznakom N.N., odnosno osobe~iji se identitet tek treba utvrditi, a kojimaje Vlada, iz ko zna kojih razloga i pobuda,iza{la u susret prilikom rje{avanja nji-hovih stambenih problema.

TU@ILA[TVO PRO[IRILO SPISAK

Sude}i prema do sada utvr|enim~injenicama, Bi~ak~i} je imao posebansenzibilitet kad su u pitanju generaliArmije BiH. Tako je pored generalaSakiba Mahmuljina, kojem je Vlada

Nastavlja se istraga protiv Bi~ak~i}a i ôvi}a


Na spisku stanova koji su kupljeniparama poreskih obveznika nalazi se isedam N.N. lica kojima su ti stanovidodijeljeni. Ukupan iznos za kupovinustanova N.N. licima prema{uje sumu od

665 hiljada KM. Novac za renoviranjestanova i ku}a, prema istom spisku,dobilo je ~ak 21 N.N. lice, a ukupaniznos tako podijeljenih para prelazi iznosod 678 hiljada KM.

MISTERIJA KOJA TRAJE

Tuìla{tvo jo{ istraùje kosu N.N. lica koja su dobila

novac od Bi~ak~i}eveVlade za rje{avanjestambenih pitanja

DVA STANA O DR@AVNOM TRO[KU: Nekada{njisavjetnik Alije Izetbegovi}a dràvnim parama renovirao je tu|i stan koji je morao napustiti

KU]A ZA GENERALA: Armijskom generalu Atifu Dudakovi}u Vlada FBiH kupila je ku}u vrijednu 250 hiljada KM


isplatila 250 hiljada KM, jo{ jedanproslavljeni ratni komandant od VladeFBiH dobio novac za rje{avanje stam-benog pitanja. Generalu AtifuDudakovi}u kupljena je ku}a u uliciMarija Mikuli}a koja je pla}ena tako|e250 hiljada KM, a general Dudakovi}ku}u je privatizirao plativ{i je 5.780 KMu gotovini i oko 60 hiljada KM u certi-fikatima.

Prvi ministar odbrane u VladiRepublike BiH Jerko Doko, koji je kao ive}ina nas, (ne)spreman do~ekao april1992. godine, davno je donio odluku da sevi{e nikada ne vrati u BiH i Sarajevo.Sukladno tome, Doko je odlu~io prodatisvoj stan u ulici Stjepana Radi}a, a za 150hiljada KM prodao ga je nikom drugomdo Vladi FBiH. Nedugo nakon toga u ististan uselio se bra~ni par Zorica i Zoran]ori}. Podsjetimo, Zoran ]ori} je od1996. do 2001. godine obna{ao du`nostpomo}nika federalnog ministra finansijaza porezni sistem, a kasnije za bankarskisistem. Biv{em ôvi}evom zamjeniku uMinistarstvu finansija MehmeduAlijagi}u kupljen je stan u ulici Hamdijeêmerli}a vrijedan 162 hiljade KM,koliko je vrijedio i stan kupljen Medihi

Ba{i} u ulici Obala Kulina bana. Do stanaje do{ao i Stipo Vujovi}, biv{i direktorCarinske uprave FBiH, kojem je uMostaru u ulici Kralja Zvonimira kupljenstan vrijedan 150 hiljada KM. Stan uMostaru u ulici akademika Ivana Zovke za137 hiljada KM kupljen je i biv{em mi-nistru bez portfelja Nikoli Antunovi}u.

Seni Uzunovi}, koja je nedavno imenovanaza tuìoca pri Tuìla{tvu BiH, 2000. godinekupljen je stan u Sarajevu u Zagreba~kojulici vrijedan 121 hiljadu KM.

Pored kupovine stanova, Vlada FBiHpodijelila je preko 1,2 miliona KM zarenoviranje ku}a i stanova. Prvi na ovomspisku je Mirza Hajri}, biv{i savjetnikAlije Izetbegovi}a, direktor FIPA-e iaktuelni djelatnik Svjetske banke, koji jeu dva navrata dobio novac za renoviranjestana u ukupnom iznosu od 70 hiljadaKM. Mirzu Hajri}a slijedi biv{ipomo}nik ministra finansija u VladiFBiH Mirsad Sirbubalo kojem je za re-noviranje ku}e u sarajevskom naseljuGrbavica ispla}eno 80 hiljada KM.Biv{em zamjeniku direktora Carinskeuprave FBiH Fuadu Kasumovi}u,sada{njem pomo}niku ministra za va-njsku trgovinu pri Vije}u ministara BiH,ispla}eno je 55 hiljada KM, a biv{emministru poljoprivrede u Vladi FBiHAhmedu Smaji}u za renoviranje stananjegovih roditelja ispla}eno je 38 hiljadaKM. Muhamedu Ceri ispla}eno je 36 hi-ljada KM za renoviranje ku}e-vikendiceu Podora{cu, a biv{oj djelatnici min-istarstva prostornog ure|enja FatimiRep~i} ispla}eno je 46 hiljada KM. Naspisku pojedinaca koji su dobili pare zarenoviranje i adaptaciju stanova i ku}ana{li su se i Dèvad Halilovi} (10.000KM), Nafija Valjevac (14.000 KM),Nijaz [abanovi} (18.000 KM), KemalHadìmahovi} (20.000 KM), Emina Zec(12.000 KM), Alica P{under (11.000KM), Meho Fo~o (6.000 KM), RusmirKonjicija (14.000 KM), Stjepan Kljui}(13.000 KM), Asim Omani} (21.000KM), Muris Bukva (25.000 KM), MiraBradara (29.000 KM), Mirsad ]eman(10.000 KM) i Miroslav Arapovi}(16.000 KM).

TA^KA NA PLJA^KU


Iako je izvje{taj o realizaciji budètaza 1999. i 2000. godinu pro{ao redovuparlamentarnu proceduru, federalnimzastupnicma promakla je ~injenica da jeu tom periodu nezakonito potro{enopreko osam miliona KM. Ovaj iznos bio jeskriven u rubrici “budètske rezerve” i urubrici “ostali tro{kovi”, a zastupnici senisu dosjetili zatraìti precizni izvje{taj outro{enom novcu iz ovih rubrika.

Tako|er, simptomati~na je praksasvih dosada{njih federalnih vlada kojesu sredstva ostvarena iznajmljivanjemdràvnih objekata knjiìle u tzv. podbi-lansi {to zna~i da se tako ostvarenasredstva uop}e nisu knjiìla u rubricivladinih prihoda. Rije~ je ina~e o milion-skim iznosima o ~ijem je utro{kuodlu~ivala uska grupa najvi{ih federalnihfunkcionera.

POVR[NOST FEDERALNIH ZASTUPNIKA

Federalni zastupnici nisuotkrili milione potro{ene

mimo zakona

PRIVATNI STAN ADAPTIRAN DR@AVNIM PARAMA: Na dugom spisku onih kojima je dràva adaptirala privatne stanove nalazi se iStjepan Kljui} nekada{nji ~lan Predsjedni{tva BiH




PRIVATIZACIJSKI SKANDAL


POLICIJA ZAVR[AVA ISTZENI^KO KANTONAL

Husein Smajlovi} izgradnju Poslovno-sportskostrana~kom kolegi Salku Dànanovi}u a onda iz

OP]INSKI NOVAC U PRIVATNIMINVESTICIJAMA: UmjestoDànanovi}a izgradnju sportskedvorane finansira Op}ina Zenica

Adnan.qxd 7/19/2007 5:51 AM Page 30

Prema izvoru iz Tuìla{tva Zeni~ko-dobojskog kantona,inspektori Federalnog MUP-aza nekoliko sedmica }eTuìla{tvu dostaviti izvje{taj na

osnovu kojeg }e ovo tuìla{tvo otvoritikrivi~nu istragu protiv Huseina Smaj-lovi}a, na~elnika Op}ine Zenica i ~lanaSabora IZBiH. Zeni~ki na~elnik se sumnji~ida je zloupotrijebio slu`beni poloàj i ovlasti prilikom izbora najboljegponu|a~a za izgradnju Poslovno-sport-

skog centra Kamberovi} te da je prekodeset hiljada kvadratnih metaraop}inskog zemlji{ta u Kamberovi} poljupreveo u privatno vlasni{tvo firmeDànanovi} d.o.o. Zenica, ~iji je vlasnikHusejnovi}ev strana~ki kolega iz SDASalko Dànanovi}.

NAÊLNIK I [EF STRANKE

Izgradnja objekta PSC “Kamberovi}”obustavljena je krajem osamdesetih godi-

na pro{log vijeka. Nedovr{ena gra|evinaje dva desetlje}a sluìla kao smetlji{te iokupljali{te zeni~kih narkomana. U aprilu2005. na tenderu za dobijanje gra|evin-skih poslova za zavr{etak PSC“Kamberovi}”, koji je raspisala Op}inaZenica, bitka se vodila izme|uTrgova~kog preduze}a “Dànanovi}” iinvestitora iz Saudijske Arabije Shidditraiding, koju u BiH zastupa nekada{njikomandant 7. muslimanske brigade [erifPatkovi}.

Zenicu potresa afera “Kamberovi}”


Federalni MUP provodi istragu protiv zeni~kog na~elnika i ~lana Sabora Islamske zajednice Huseina Smajlovi}a zbog sumnje da je zloupotrijebio

slu`beni poloàj i ovlasti; na{ novinar doznao je zbog ~ega se federalni MUP zanima za zeni~kog na~elnika

Pi{e

Adnan Buturovi}[email protected]

STRAGU, NA POTEZU JENALNO TU@ILA[TVO

rtskog centra “Kamberovi}” namjestio svomnda izgradnju finansirao iz op}inskog budèta?!

U CENTRU KORUPCIJSKOG SKANDALA: Na~elnik Op}ineZenica Husein Smajlovi}

NOVI GAZDA KAMBEROVI]A:Vlasnik Agrokora Ivica Todori}

iznajmio je Dànanovi}eveobjekte na petnaest godina


U to vrijeme Salko Dànanovi} je bio{ef Kluba zastupnika SDA u Op}inskomvije}u Zenica, ali je prilikom glasanjaOp}inskog vije}a za prihvatanje najboljegponu|a~a iza{ao iz sale. Iako je bilo o~itoda se radi o ud`beni~kom primjeru suko-ba interesa prema kojem vije}nik svojojfirmi daje posao vrijedan oko stotinu miliona KM, vije}nike SDA su podràlivije}nici HDZ-a, a samo su vije}niciSDP-a nemo}no upozoravali da se radi obesprizornoj i nezakonitoj prodajidràvnog vlasni{tva.

Ono {to je izglasalo Op}insko vije}eZenica na~elnik Smajlovi} je u imeOp}ine potpisao u formi ugovora. Premaugovoru, Dànanovi} je trebao za okosedam miliona KM kupiti kompletanobjekat, a te pare uplatiti kao gra|evinskurentu tokom finansiranja izgradnjesportske dvorane sa {est hiljada sjede}ihmjesta. Ono {to sada istraùje FMUP jesteprojektna dokumentacija koja je izuzetaprije desetak dana. Iz ove dokumentacijese ustvari jedino i moè pratiti ulaganjenovca u pojedine faze gradnje.

No, nakon {to su po~eli prvi radovi,ispostavilo se da Dànanovi} nema para,pa se na~elnik Smajlovi} opet dao u pot-pisivanje “papira” kojima je posloveizgradnje sportske dvorane sa {est hiljadasjede}ih mjesta finansirano iz op}inskogbudèta.

Svoju politi~ku mo} na~elnikSmajlovi} je od pobjede na op}inskimizborima crpio iz svog ~lanstva u SaboruIslamske zajednice i svoje bliskosti sa rei-som Mustafom Ceri}em. Valjda se tako imoglo dogoditi da trgova~ka firma“Dànanovi} d.o.o.” koja uop}e nijeimala ni novac, ni gra|evinske ma{ine,dobije posao vrijedan desetine milionaKM?!

Bliskost na~elnika Huseina Smaj-lovi}a i Salke Dànanovi}a jo{ }e se vi{epotvrditi u januaru 2006. kada jeDànanovi} izabran za predsjednikaUprave FK êlik, a Smajlovi} nekolikomjeseci kasnije postao ~lan uprave kluba.

OPERACIJATODORI]

Me|utim, u drugoj polovici pro{legodine, firma “Dànanovi}” je ipak usp-jela osigurati bankovnu garanciju zaizgradnju poslovno-sportskog kompleksau Kamberovi} polju, i to dizanjem kreditakod Hypo Alpe Adria bank koji iznosioko 80 miliona KM.

Prema ugovoru izme|u Dànanovi}a iHypo Alpe Adrie, “PSC Kamberovi}” sene moè prodati dok se kredit sa kamatomu potpunosti ne vrati. No, Dànanovi}nije tu stao, ve} je objekat pod hipotekom,u maju ove godine, iznajmio Ivici

Todori}u, vlasniku hrvatskog trgova~koglanca Konzum.

Iako je “bitka” za prodajne pros-tore firme “Dànanovi}” vo|enaizme|u “Konzuma” i Merkatora, kaopobjednik je iza{ao Todori}. Premaugovoru izme|u Dànanovi}a iTodori}a, “Konzum” je na petnaestgodina unajmio deset maloprodajnihcentara u Zenici, Maglaju i Bugojnu,plus 6.500 m2 prodajnog prostora uPSC “Kamberovi}”.

Zbog izuzimanja projektne doku-mentacije od strane inspektora FMUP-areagirao je i na~elnik Smajlovi} na sjedni-

ci Op}inskog vije}a. “Sa Zenice se trebaskinuti vaga, te da se jasno vidi ko je zaovaj grad a ko protiv. Ovo je pitanje nakojem }e pasti na~elnik ili pojedinci ine~iji politi~ki interesi. Ne}u prejudiciratirezultate rada nadle`nih institucijatuìla{tva i FMUP-aa, ali neko }e kada ovosve pro|e biti kriv. Stvari u Zenici ne}evi{e biti kakve su bile”, rekao jeSmajlovi}.

Objekat SPC “Kamberovi}” bi trebaobiti otvoren po~etkom oktobra, dok sepo~etak krivi~ne istrage Tuìla{tva uZenici o~ekuje po~etkom septembra ovegodine.

PRIVATIZACIJSKI SKANDAL


No, nije samo slu~aj prodaje SPC“Kamberovi}” primjer (ne)zakonitih privati-zacijskih poslova. Poduzetnik iz @ep~a Ivica

]uri}, vlasnik firme NBI ]uri}, kupio jezgradu i zemlji{te hotela Metalurg kada seovo poduze}e nalazilo u ste~ajnom postup-ku. Nakon pompezne prezentacije projektainvestiranja i izgradnje ovog objekta, probi-jeni su svi rokovi u okviru kojih je Metalurgtrebao biti otvoren. Kako ]uri} o~ito nemanovca za nastavak radova, sredstva navod-no poku{ava prikupiti prodajom neposto-je}ih poslovnih prostora zainteresiranim

poduzetnicima. Po{to poslovni prostori nisuni izgra|eni, a mnoge firme iz ZDK iSrednjobosanskog kantona su ve} uplatili]uri}u novac, sada ve}ina njih traè novacnazad. No, ]uri} ne da novac ve} tvrdi da}e sa Hypo Alpe Adriom potpisati ugovor okreditiranju poslovnih prostora. Me|utim,kako doznajemo, ni banka ne èli kreditiratigradnju koja ne postoji. Zeni~ane ovo pod-sje}a na “projekat” Belvedere kada su pro-dani stanovi, a temelji za stambeni objekatnikada nisu iskopani, {to i danas izazivasudske rasprave i obra~une po ulicama.

NEUSPJE[NA PRODAJA HOTELA METALURG

Poduzetnik iz @ep~a Ivica]uri} koji je kupio hotel“Metalurg” nema para

da ga dovr{i

INVESTITOR BEZ NOVCA: VlasnikMetalurga Ivica ]uri} nema novca zadovr{etak rekonstrukcije Metalurga



POKOLJ NA PALAMA


Ubijeni Mladen êha “proslavio”ranio do tada neprikosnovenog

Jo{ jedno svirepo (dvostruko) ubistvo koje se ovenedjelje desilo u Isto~nom Sarajevu jezivo je

svjedo~anstvo o bezakonju koje vlada u “boljemdijelu BiH”, kako tvrdi premijer RS Milorad

Dodik: na{a novinarka istraìla je okolnosti podkojim su ubijeni ozlogla{eni “èstoki momak”MLADEN ÊHA i njegova prijateljica, dràvna

slu`benica MARIJANA KOVAÊVI]

PALE POLIGON U

@RTVE TSr|an Kneèvi}

Ljubi{a Savi} Mauzer

Ubistva.qxd 7/19/2007 6:50 AM Page 34

Rutinsko dvostruko ubistvo


vio” se kada je na Sokocu te{ko enog kriminalca RATU SPAI]A!

U@ASA I STRAVE

E TERORA

Milorad Todorovi} Rato Spai}


Usrijedu, 18. jula, na obroncimaTrebevi}a svitala je zora, bilo jeoko pet ~asova ujutro, kada jepatrola saobra}ajne policije naputu prema Jahorini, na

Osmicama, prona{la beìvotna tijelamu{karca i ène ustrijeljenih u automo-bilu. Vozilo - {koda fabia - bilo jeizre{etano mecima iz automatskognaoruànja koji su pokosili voza~a i nje-govu pratilju, a zatim pomjereno nekolikostotina metara dalje do teritorijeFederacije. Uvi|aj je izvr{io tuìlacOkru`nog tuìla{tva u Isto~nom SarajevuStanko Nuji} koji je konstatovao da su

`rtve 38-godi{nji Mladen êha, rodom izSarajeva, nastanjen na Sokocu, i 28-godi{nja Marijana Kova~evi} sa Pala.Nedaleko odatle, u blizini bob staze naTrebevi}u prona|en je zapaljeni automo-bil koji su koristile ubice kao i automatskapu{ka, oru`je kojim je izvr{eno ubistvo.

DIJETE IZ UGLEDNEFAMILIJE

Ubijeni êha u policijskim dosijeimaposljednjih godina je redovito “tretiran”ili kao izvr{ilac ili kao osumnji~eni unajteìm zlo~inima. Njegova prijateljicaMarijana Kova~evi} bila je zaposlena uCentralnoj banci, kao sekretarica zam-jenika guvernera Ljubi{e Vladu{i}a.Vladu{i}, ina~e sestri} Mom~ila Kraji-{nika, doveo je Marijanu sa sobom prvogradnog dana u Centralnoj banci. Pokojna

Marijana prethodno je radila u Kome-serijatu za izbjeglice Vlade RS; prije rataìvjela je na Grbavici.

Mladen êha poti~e iz imu}ne sara-jevske obitelji koja je prije rata ìvjela naVracama i dràla mesarsku radnju. OtacTomo i majka Pejka te{ko su sticali novackoji je njihov sin nemilice tro{io.Roditelji, sada naseljeni u Tivtu gdje drèmesarske radnje, obezbijedili su sinaMladena - kupili su mu stan na Sokocugdje je ìvio sa suprugom i dvoje djece, teposlovni prostor koji je izdao sportskojkladionici. Mladen je zvani~no bio vlas-nik videoteke a za dodatne novce sepotrudio iznajmljuju}i obiteljsku ku}usagra|enu na Jahorini. Nezvani~no, bio jeuklju~en u poslove sa ukradenim automo-bilima i povezan sa narko-lancem uRepublici Srpskoj. “Bio je u sva|i sa

POKOLJ NA PALAMA


Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]

PA@LJIVO ODABRANE @RTVE: Ubijeni êha u policijskim dosijeima posljednjih godina je redovito“tretiran” ili kao izvr{ilac ili kao osumnji~eni u najteìm zlo~inima. Njegova prijateljicaMarijana Kova~evi} bila je zaposlena u Centralnoj banci

TU@NA SVAKODNEVNICA:Obra~uni sa krvavim epilogomne prestaju na Palama ve} odDaytona do danas


svakim i sijao strah na Sokocu”, kaè zana{ list policijski slu`benik koji ga jedobro poznavao.

Mladen êha je bio dobro poznatpoliciji kao izvr{ilac vi{e krivi~nih djela,a privo|en je i saslu{avan nekoliko putakada su se na podru~ju Isto~nog Sarajevadesila ubistva. Kao jedan od osum-nji~enih, priveden je nakon ubistva RateSpai}a koje se dogodilo 4. marta pro{legodine u restoranu Ribnjak u Lukavici.

Prije rata Spai} je bio “opasni sarajevskimomak”, u ratu “srpski patriota”, da biposlije rata postao uspje{an i uticajanbiznismen, vlasnik privatne tvrtke RMGsa Pala. Zbog optu`bi da je pomagaojata~ku mreù ratnog zlo~inca RadovanaKaradì}a, Spai} se 2004. godine na{aona listi osoba kojima je zabranjen ulazaku zemlje Evropske unije. Nepoznati ubicaustrijelio ga je iz automatske pu{ke krozprozor restorana nanijev{i pri tome oz-

ljede i drugima koji su sjedili za njegovimstolom. U restoranu Ribnjak se te ve~eripojavio i Dejan Vukovi} zvani SuperBeba, prokazan kao kradljivac automobi-la s debelim policijskim dosjeom. Vu-kovi} je tokom istrage saslu{an jer sesumnjalo da je te no}i imao zadatak“osmotriti teren” prije dolaska ubica.Saslu{an je i \or|e @drale koji je ranijeosumnji~en za ubistvo Spai}evog prijatel-ja Milorada Todorovi}a na Palama, a ve}

Rutinsko dvostruko ubistvo


Neefikasnost MUP-a Republike Srpske u rje{avanju svirepihzlo~ina na prostorima Isto~nog Sarajeva prisilila je Tuìla{tvo BiH dapo~etkom godine krene u obimnu akciju istrage kojoj je glavni ciljrasvjetljavanje zlo~ina i njihovih naredbodavaca. Istragu vodi dràvnituìlac Boò Mihajlovi} sa timom koji ~ini nekoliko inspektora sara-jevskog kantonalnog MUP-a kao i Centra javne bezbjednosti Isto~noSarajevo. Iz krugova bliskih Tuìla{tvu BiH saznajemo da su neki odslu~ajeva veoma blizu rje{enju, ostalo je tek potvrditi nalaze istragaforenzi~kim dokazima kako bi bili ~vrst temelj za pokretanje sudskogpostupka.

Policija Republike Srpske u proteklih devet godina nije rije{ila nitijedan slu~aj ubistva na ovim prostorima, ~ak ni kada su likvidiranenjihove kolege, zamjenik na~elnika CJB Sr|an Kneèvi} (ubijen 8.augusta 1998. na Palama), na~elnik Uprave policije za kadroveLjubi{a Savi} Mauzer (likvidiran u Bijeljini 7. juna 2000) i na~elnikCJB Isto~no Sarajevo @eljko Markovi} (smrtno stradao 24. septem-bra 2002.)

Sada su pod istragom dràvnog tuìla{tva kao i slu~ajevi ubistvabra~nog para @eljka i Mikice Todorovi} (ubijeni 2. jula 2004. naPalama), @eljkovog brata Milorada Todorovi}a (ustrijeljenog 18.novembra 2005. na Vracama), te njihovog prijatelja Momira Andri}a

(usmr}en 11. januara 2005. na Palama). Obuhva}en je i slu~aj gene-ralnog direktora Srpskog osiguravaju}eg dru{tva Jahorina Riste

Jugovi}a koji je 10. marta 2002. likvidiran ispred porodi~ne ku}e naPalama.

Mada se o motivima ovih ubistava jo{ uvijek naga|a, izvjesno jeda imaju nekoliko zajedni~kih karakteristika. Osim identi~nogrukopisa koji upu}uje kako je svaki zlo~in djelo vrhunski obu~enihprofesionalaca, odabir `rtava, bez obzira kojem miljeu da su pri-padale (policijsko-politi~kom, poslovnom ili kriminalnom), upu}ujekako su nalogodavci ubistava èljeli odaslati poruku da niko nijenedodirljiv. Jednako je tako o~igledno da bi serija krvavih obra~unadavno bila rasvijetljena da istrage u svakom pojedina~nom slu~ajunisu obustavljene sa najvi{eg politi~kog nivoa.

Risto Jugovi} je nekoliko dana prije nego }e biti izre{etan hicima,tvrdio za ~elnike SDS-a, na ~elu sa Mirkom [arovi}em, da mu rade oglavi. Isto je ponavljao i Ljubi{a Savi} Mauzer, ali i Rato Spai} i njegovprijatelj Milorad Todorovi} koji su isticali da su na meti dvojice nefor-malnih {efova Isto~nog Sarajeva Mirka [arovi}a i Milovana Bjelice. Ponjihovim rije~ima, neprijateljstvo je zapo~elo kada su Spai} iTodorovi}, obojica dobrog imovnog stanja, odbili pla}ati “reket”lokalnoj SDS-ovskoj vrhu{ki.

Todorovi}, vlasnik tvrtke Ananas sa Palama, likvidiran je u griluDva bora u sarajevskom naselju Vraca. Tada su ubijeni i njegovi pri-jatelji Esad [enderovi} iz Sarajeva i Radomir Jankovi} sa Pala, dokje poznanik Murat Komarica ranjen u ruku. Ubice su se dovezle uukradenom Audiju na kojem su bile, tako|e ukradene, registarsketablice ruske ambasade. Ukradeni automobil prona|en je dan kasni-

je na podru~ju Trebevi}a, a sve je ukazivalo da je ubica angaìran ujednoj od susjednih zemalja i da su mu “asistirali” doma}i kriminalci.Istraga koju su sarajevski policajci vodili nakon ubistva MiloradaTodorovi}a bila je limitarana entitetskom granicom, pukim slu~ajemlikvidiran je na podru~ju Sarajevskog kantona, a svi dokazi upu}ivalisu da nalogodavci ìve u Republici Srpskoj. Kako suradnja sa kolega-ma u CJB Isto~no Sarajevo nije dala nikakve rezultate ni u ovom, ni udrugim slu~ajevima, istragu o obra~unima u ovom dijelu RS preuzeloje Tuìla{tvo BiH jer je bilo jasno da se ne radi o pojedina~nim ubistvi-ma nego o dobro organiziranom kriminalu.

JEZIVA STATISTIKA SA PALA

Nijedan ubica nije uhap{en

STOP NASILJU I ZLOÎNIMA: Boò Mihajlovi},tuìlac BiH, na ~elu je tima koji mjesecima radi na rasvjetljavanju monstruoznih likvidacija u Isto~nom Sarajevu


je zbog ubistva bio osu|en na osmogo-di{nju kaznu zatvora. Oslobo|en je nakon~etiri godine pomilovanjem tada{njegpredsjednika Republike Srpske Mirka[arovi}a.

Tada je kao jedan od glavnih osum-nji~enih priveden Mladen êha. On je ve}jednom poku{ao ubiti Ratu Spai}a:, 20.maja 2003. godine na Sokocu êha jeSpai}u izre{etao noge. êha je tada bio udru{tvu Ognjena Ora{anina, a napad sedesio u glavnoj ulici na Sokocu, usreddana i pred brojnim o~evicima. Pro{li suneka`njeno, budu}i da su svjedoci koji suih u prvim razgovorima s policajcimaidentificirali, kasnije promijenili iskaz.Spai} je nakon ranjavanja traìo da gaodvezu u Klini~ki centar na Ko{evu, a neu bolnicu Kasindol u Isto~nom Sarajevu,jer se pla{io da bi ga tamo moglidokraj~iti. Desetak dana prije nego }e bitiubijen, Spai} je dobio poziv iz Okru`nogtuìla{tva u Isto~nom Sarajevu kako bi, satrogodi{njim zaka{njenjem, svjedo~io osvome sukobu sa êhom.

Mnogi sagovornici nemo} policijskihi sudskih organa prema ovom prob-lemati~nom mladi}u obja{njavaju ~injeni-com da je êha godinama kao sjena pra-tio najva`nijeg sokola~kog mo}nikaMilovana Cicka Bjelicu i uìvao njegovuza{titu. “êha nikada nije bio mojtjelohranitelj, meni to nije trebalo, {titiosam se sam”, kaè za na{ list Bjelica priz-naju}i tek da ga je dobro poznavao i da suponekad znali popiti pi}e zajedno.Otkriva i da “êha na Sokocu nikada nijenapravio ~ak ni saobra}ajni prekr{aj,

volio je lov i ribolov”. “Sam je to traìo.Sludio je jadne roditelje svojimbudala{tinama”, kaè porodi~ni prijateljkoji ga poznaje od malih nogu.

UBISTVA PO NARUD@BI

Ubistvo Mladena êhe i njegovepratilje Marijane Kova~evi} tako jeupisano kao jo{ jedno u nizunerazja{njenih ubistava na podru~juIsto~nog Sarajeva. Po na~inu izvr{enjaono je nesumnjivo djelo profesionalnihubica koji su u klasi~noj sa~eku{i iz auto-mobila u pokretu presreli `rtve i brutalnoih likvidirali. U pitanju je mafija{kiobra~un, odmazda nekoga kome se êhazamjerio ili umije{ao u poslovnearan`mane. Uobi~ajena praksa u ovakvimobra~unama bila je da su ubice iznajmlji-vane i dolazile iz Srbije gdje su seekspresno vra}ali nakon izvr{enih ubista-va uz svu logisti~ku pomo} naru~ilacakoji su pri tome imali savr{eno izgra|enalibi ili ~vrste veze u policijskim struktu-rama.

POKOLJ NA PALAMA


U MUP-u Republike Srpske vjeruju da binekoliko slu~ajeva iz prethodnih godinamoglo biti rije{eno tokom istrage o ubistvuSr|ana \uri}a, vlasnika diskoteke Enigmana Palama koji je ubijen 6. februara ovegodine. Ubijen je na isti na~in kao i Mladenêha, a vozilo koje su ubice koristile tako|eje prona|eno zapaljeno na putu premaJahorini. Istragu vodi Specijalno tuìla{tvo

RS koje je izdalo nalog da se pritvorePredrag Domazetovi} i njegov ujakSlobodan Jankovi} sa Pala kao organiza-tori ovog ubistva. Kako je Domazetovi}uposlenik bosanskog konzulata u Njema~kojsa jakim vezama u SDS-ovskoj politi~kojstrukturi, tako je i ovo ubistvo dobilo poli-ti~ku pozadinu i vjeruje se da bi moglo bitiklju~ za rje{avanje nekih ranijih ubistava.

POLICIJA U AKTIVNOJ DEFANZIVI

Sve se zna, niko nije uhap{en

ÊHA JE BIO UZORAN MOMAK,ALI NE I MOJ TJELOHRANITELJ:Milovan Cicko Bjelica




Rusko-britanski “spor” koji jedoveo do protjerivanja ru-skih diplomata iz Londonaprvi je ozbiljan test za~e t rdese tdvogodi{n jeg

Davida Milibanda, najmla|eg britan-skog ministra vanjskih poslova uposljednjih 30 godina.

Novi {ef britanske diplomacije,kojeg njegovi suradnici smatraju sja-jnim intelektualcem, godinama jeradio s Tonyjem Blairom, najprije kaonjegov savjetnik, a kasnije, u izbornojkampanji laburista 1997. godine, bioje zaduèn za program reformi zemlje. Ubritansku vladu Miliband ulazi 2002.godine kao dràvni tajnik u min-istarstvu obrazovanja, dvije godinekasnije postaje dràvni tajnik. Njegovprvi ozbiljan zadatak nakon dolaskana ~elo ministarstva vanjskih poslovajeste da zauzme ~vr{}i stav premaKremlju, ali da pri tome bude vrloobziran zbog britanskih poslovnihinteresa u Rusiji.

Britansko-ruski odnosi su dospjelina najniì nivo u posljednjih petnaestgodina nakon {to je Moskva odbilaVelikoj Britaniji izru~iti AndrejaLugovoja, kojeg su britanski tuìteljioptuìli za ubojstvo biv{eg ruskogagenta Aleksandra Litvinenka. Mili-band je po~etkom sedmice najavio da}e Velika Britanija protjerati ~etiridiplomata iz ruskog veleposlanstva uLondonu kao odgovor na odbijanjeMoskve da izru~i glavnog osu-mnji~enika za ubojstvo AleksandraLitvinenka, a suradnja Rusije iBritanije dovedena je u pitanje “namnogim nivoima”. Tako ne{to nije sedogodilo od 1996. godine, kad jeMoskva protjerala devet britanskihdiplomata optuìv{i ih za {pijunaù.Za sada su suspendirani i pregovori saRusijom o viznim olak{icama, a izLondona poru~uju da Rusija “nijeshvatila ozbiljnost s kojom Britanijapristupa ubojstvu Litvinenka”.

Moskva je, podsjetimo, nedavno odbi-la izru~iti Lugovoja, uz obrazloènjeda ustav Rusije zabranjuje slanjeruskih dràvljana na su|enja u inos-transtvo. Ruski ustav, naime, isklju~ujemogu}nost izru~enja njezinog dràvljananekoj tre}oj dràvi.

Glasnogovornik ruskog ministarstvavanjskih poslova Mihail Kamjinizjavio je da Velika Britanija ugroàvanjihove bilateralne odnose. “Neshva}am stav britanske vlade. Ona jespremna `rtvovati na{e trgovinskeodnose zbog jednog ~ovjeka”, dodaoje on.

Ruske sudske vlasti predloìle suBritancima da }e, ako dobiju dokaze,voditi sudski proces AndrejuLugovoju u Rusij i . Britanskotuìteljstvo je, me|utim, odbilo tumogu}nost ocijeniv{i da ta ponuda nenudi jamstva za nepristran i pravi~an

EVROPA, ODMAH


EVROPSKA OBRAMBENA

POLITIKA

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy

pozvao je na stvaranje zajedni~ke evropskeobrambene politike tokom odràvanja vojneparade u Parizu kojom se obiljeàva DanBastille. Sarkozy je u pro{lu subotu predvodioparadu europskih vojnih snaga na ChampsElyseesu, {to je bilo prvi put da su vojne jediniceiz drugih zemalja ~lanica EU-a, uklju~uju}i i 30vojnika njema~kog Bundeswehra, pozvane naovu tradicionalnu paradu.

MOLDAVCI @ELERUMUNSKO

DR@AVLJANSTVO Du`nosnici EU pozvali su Rumuniju da

prestane davati dràvljanstvo gra|animaMoldavije, najsiroma{nje evropske dràve.Kalman Mizsei, {ef ureda EU u Ki{injevu, rekaoje za medije da je Bruxelles zatraìo odBukure{ta da odustane od te prakse koja kr{ipovelju EU, dodaju}i da EU o~ekuje da Rumunijarazmotri taj dio zakona o dràvljanstvu jer

Prvo pravo isku{enje za ~etrdesetdvogodi{njeg Davida Miposlova u posljednjih 30 godina, bit }e rje

Milibandov zadatak je da zauzme a da pri tome ne ugrozi britanske

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

NicolasSarkozy

O[TAR KURSPREMA RUSIJI:Britanskiministar vanjskihposlova DavidMiliband odKremlja traìizru~enje osumnji~enikaza ubojstvoLitvinenka

Evropa.qxd 7/17/2007 8:13 PM Page 40

proces. Sa druge strane, AndrejLugovoj odbacio je sve optu`be te{kooptuìv{i britansku tajnu slu`bu MI5za ubojstvo Litvinenka. Pored slu~ajaLitvinenko, kamen spoticanja uodnosima dviju zemalja je i to {toLondon odbija Moskvi izru~iti BorisaBerezovskog koji ìvi u egzilu uVelikoj Britaniji, zemlji koja mu jepruìla politi~ki azil. Ruska je vlada uvi{e navrata traìla izru~enjeBerezovskog, koji je i slu`benooptuèn za “poku{aj dràvnog udara”.

Prije nekoliko mjeseci, BBC jeobjavio da su ruski tajni agentiaktivni na tlu Velike Britanije u istojmjeri kao i za vrijeme hladnog rata.Prema njihovim izvorima, britanskeprotuobavje{tajne slu`be identifici-rale su preko 30 ruskih agenata kojipoku{avaju do}i do povjerljivihinformacija. Oni prikupljaju informa-

cije o vojnoj opremi, znanstvenimtehno log i j ama i r j e {en j ima ,unutra{njim politi~kim doga|anjima io ruskim disidentima koji ìve u tojzemlji poput Borisa Brezovskog iliubijenog Aleksandera Litvinenka.

Sa druge strane, pro{le godineagenti FSB-a uhapsile su nekolikoruskih dràvljana zbog navodnog{pijuniranja za Britance. Ruska poli-cija je medijima kao dokaz pokazalakamen u koji je bio ugra|en elektron-ski ure|aj pomo}u kojeg su beì~norazmjenjivali podatke. Britanci suodbacili da su u to bili uklju~eni ioptuìli ruske vlasti za konstruiranjedokaza. Procjene ruskih stru~njaka zaobavje{tajne poslove, ina~e, kaù dazapadne zemlje ne {pijuniraju kako biugrozili rusku sigurnost, nego kako biuticali na dono{enje odluka u tojzemlji.

EVROPA, ODMAH


Moldavci postaju}i dràvljani Rumunjske postajui gra|ani EU. Ako zakon ostane nepromijenjen,desetine hiljada Moldavaca mogli bi zatraìti idobiti rumunsko dràvljanstvo.

RUSKO POVLAÊNJEIZ SPORAZUMA O

NAORU@ANJURusija je na pet mjeseci suspendirala svoje

~lanstvo u Sporazumu o ograni~enju konven-cionalnih vojnih snaga u Evropi. Slu`beni razlogtakve radikalne odluke je ~injenica da zemljeZapadne Evrope nisu ratificirale izmijenjenitekst tog Sporazuma iz 1999. godine pa Rusijasmatra da je time naru{ena ravnoteà unaoruànju u Evropi. Ipak, analiti~ari smatrajuda je pravi razlog istupanja Rusije iz togSporazuma ameri~ka odluka da na podru~juPoljske i ê{ke postavi proturaketni {tit. NajavaRusije da }e se povu}i iz Sporazuma o konven-cionalnim snagama u Evropi (CFE) je taktika za pos-tizanje njegove revizije i kako bi se na{tetiloameri~kom proturaketnom {titu, pi{e ruska {tampa.

SLOVA^KA PRIMA RADNIKE

SA KOSOVA Iako Slova~ka ima najve}u nezaposlenost u

EU, problem joj je na}i kvalificirane radnike,posebno u autoindustriji u ekspanziji, a to nam-jerava rije{iti “uvozom” radnika s Kosova. Prvih200 radnika }e u slova~ku elektronsku i auto-mobilsku industriju sti}i narednog mjeseca, naosnovi memoranduma koji omogu}uje njihovozapo{ljavanje, a koji su potpisali kosovski ministarrada i socijalnih pitanja Ibrahim Selmanaj ipredstavnik slova~ke agencije za zapo{ljavanje ipersonalne usluge Trankvalder. Za 700 radnihmjesta u slova~kim tvornicama prijavilo se vi{eod pet hiljada kandidata sa zavr{enom srednjom{kolom tehni~kog ili strojarskog smjera.

Davida Milibanda, najmla|eg britanskog ministra vanjskih bit }e rje{avanje problema sa Moskvom

uzme ~vr{}i stav prema Kremlju,tanske poslovne interese u Rusiji

Evropa.qxd 7/17/2007 8:13 PM Page 41

Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Konsolidacija nacionalnog avioprijevoznika Rat za naftn

Direktor BH Airlinesa, jedine vazduhoplovne kompani-je u BiH, Nudèim Re~ica otkrio je nedavno da }e kom-panija kojoj je na ~elu uskoro potraìti strate{kog partnera.U~init }e to putem ciljanog poziva a ne javnog natje~aja.Neki kontaki su ve} ostvareni s kompanijama iz Italije,Malezije i Turske, ali poziv }e se ciljano poslati jo{ nekimkompanijama iz Evrope za koje se pretpostavlja da bi moglebiti zainteresirane za partnerstvo s BH Airlinesom.

Definitivno je jasno da BH Airlines ne moè samostalnoposlovati bez gubitaka, kao uostalom ni puno sna`nije kom-panije iz regije poput JAT-a i Croatie Airlines koje, iakoneuporedivo sna`nije od BH Airlinesa, tako|er posluju sgubicima. Pro{lu poslovnu godinu Croatia Airlines zavr{ilaje s gubitkom od preko 10 miliona eura, dok se akumuliranigubici JAT-a procjenjuju na preko 20 miliona eura. Kako segubici ovih kompanija pokrivaju iz dràvnog budèta, svesu u~estaliji zahtjevi da se kompanije prodaju ili da se pakudruè s nekim sna`nijim evropskih avioprijevoznikom.

Kako smo doznali, Vlada Federacije BiH ne pomi{lja naprodaju kompanije nego je isklju~ivo zainteresirana zastrate{ko povezivanje u kojem bi BH Airlines djelimi~no

zadrào poslovni subjektivitet. To je mogu}e ostvariti prekoosnivanja sasvim nove kompanije u kojoj bi BH Airlinesimao 50 posto vlasni~kog udjela, odnosno jednako kao istrate{ki pertner. BH Airlines odràva stalne linije sNjema~kom, [vicarskom, Turskom i Makedonijom. Iako jeu protekloj godini broj prevezenih putnika pove}an za 17posto, to je jo{ uvijek daleko ispod optimalnog broja koji bikompaniji obezbijedio poslovanje bez gubitaka.

Istovremeno s aktivnostima na konsolidiranju BHAirlinesa, Vije}e ministara BiH priprema teren za preuzi-manje pune kontrole nad svojim zra~nim prostorom. BiHnaime kontrolira samo donje nebo dok srednje i gornje neboiznad BiH kontroliraju Hrvatska i Srbija zbog ~ega BiHgodi{nje gubi ogromna sredstva - ~ak dvadesetak milionaKM! [panska kompanija Ingra pobijedila je na me|unarod-nom tenderu kojim je Direkcija za civilnu avijaciju oglasilanabavku opreme potrebne za potpunu kontrolu zra~nogprostora.Tender je vrijedan 14 miliona KM a {panska Ingra}e radarsku opremu instalirati najkasnije do kraja godinekako bi kontrola zra~nog prostora zapo~ela po~etkom 2008.godine.

BH AIRLINES U POTRAZI ZA PARTNEROM

SPAS U SPAJANJU:BH Airlines traì

strate{kog partnera

Biznis.qxd 7/17/2007 7:32 PM Page 42


Iako nam se mo`da u~ini kako danas svaki stanovnik BiH ima mobitel, stvarnost jedruk~ija: broj mobitela u BiH jo{ je uvijek duplo manji od ukupnog broja stanovnika.Prema pokazateljima s kraja 2006. godine, penetracija mobitela dostigla je “samo” 50posto i trenutno je me|u najniòj u cijeloj regiji. Naprimjer, penetracija mobitela uSloveniji iznosi 92 posto, u Hrvatskoj 78 posto a u Bugarskoj 59 posto. Ovaj podatak,posmatran iz perspektive potencijalnog investitora, izgleda sasvim druk~ije: otkriva datrì{te BiH ni izdaleka nije zasi}eno i da ostavlja veliki prostor za rast. Ta ~injenicaizravno uti~e na trì{ni rast vrijednosti dva dràvna telekom operatera - BH Telekoma iEroneta - ~ija se djelimi~na privatizacija najavljuje do sredine naredne godine.

MOBITEL IMA SVAKI DRUGI GRA\ANIN BiH

Rat za naftno trì{te evropskog jugoistoka Rekordan rast deviznih rezervi BiH Penetracija mobitela u dràvama regiona

MOL ODBIO PRVINAPAD OMV-a

Suvlasnik sarajevskog Energopetrola,ma|arska kompanija MOL, i sama sena{la na meti krupnije ribe iz regije - aus-trijskog OMV-a koji je za operacijupreuzimanja naftnog trì{ta regijeobezbijedio fond od preko 13 milijardieura! Prvi nalet OMV-a uspje{no je odbi-jen a ponuda OMV-a za preuzimanje uMOL-u je ocijenjena kao “jednostrana ineprijateljska”. No, na sjednici upraveMOL-a od p r i j e neko l iko danazaklju~eno i je to da ponuda OMV-a “nijezadovoljavaju}a” {to bi se moglo protu-ma~iti da je MOL spreman prodati kom-paniju, ali pod povoljnijim uvjetima odponu|enih.

Napad OMV-a odbijen je tako {to jeMOL sam otkupio ne{to dionica kom-panije ali ipak nedovoljno pa }e timsmjerom nastaviti i narednih mjeseci. Zatu operaciju MOL-u je potreban svje`novac i to najmanje dvije milijarde eurakoje upravo poku{ava namaknuti kredit-nim zaduìvanjem. Do prije mjesec danaOMV je u MOL-u mao oko 12 postodionica a nakon operacija na berzi vlas-ni~ki udio OMV-a u MOL-u popeo se na18 posto. Iza agresivnih poslovnih plano-va OMV-a nesumnjivo stoji jedan odnajve}ih suvlasnika OMV-a InternationalPetroleum Investemenst Companny izAbu Dhabija koji je jo{ 2005. godine oduprave OMV-a zahtijevao sna`nije {irenjena t r` i { tu evropskog jugois toka .Paralelno s otkupom MOL-ovih dionicauprava OMV-a zatraìla je suglasnost ipodr{ku uprave MOL-a, ali umjestoo~ekivanog pristanka ma|arska kompani-ja povukla je rizi~ni potez daljnjegzaduìvanja kako bi odbranila nezavis-nost. Problem je me|utim {to je ma|arskiMOL od ranije optere}en visokim kreditima i {to novo zaduìvanje moèbiti vrlo rizi~no za razvoj kompanije.

To se najprije moglo odraziti na uspo-ravanje razvoja i modernizacije sara-jevskog Energopetrola za {ta su MOL iINA obe}ali izdvojiti 75 miliona eura.Iako je od preuzimanja Energopetrolapro{lo desetak mjeseci, investicije umodernizaciju Energopetrola jo{ se ni nenaziru pa je samo pitanje dana kada }eVlada Federacije BiH zatraìti izvje{taj oizvr{enju obaveza preuzetih kupoproda-jnim ugovorom.

DEVIZNE REZERVE BiH PREMA[ILE 6 MILIJARDI KM

Prema posljednjem izvje{taju Centralne banke BiH, u prvih {est mjeseciove godine devizne rezerve BiH rasle su brè nego i u jednom ranijem raz-doblju, ako se izuzme karatki period zamjene evropskih valuta u euro s kraja2001. i po~etka 2002. godine. Naime, u {est mjeseci ove gdoine devizne rezerve BiH porasle su za punih 700 miliona KM, pa su ukupne devizne rezerve prema{ile iznos od 6 milijardi KM. Istina, rast deviznih rezervi bio jeo~ekivan, no prognoze su govorile da }e nivo od 6 milijardi KM biti dostignutkrajem godine ili, u najboljem slu~aju, koncem devetog mjeseca a nikakokrajem juna.

U saop}enju Centralne banke BiH navodi se nekoliko razloga koji sudoveli do rekordnog porasta deviznih rezervi. Na prvom mjestu se isti~esnaàn rast turizma, zatim tradicionalno visok priliv deviza od gra|ana BiHkoji ìve u inostranstvu te, naposlijetku, priliv sred-stava ostvaren prodajom dràvnih kompanija.

Prije ravno deset godina, kada je likvidi-rana Narodna banka BiH i formiranaCentralna banka BiH, ukupnedevizne rezerve dràve iznosile susamo 120 miliona KM! Timdeviznim rezervama tada se pokri-la konvertibilnost nekada{njeg BHdinara koji je po~etkom 1998.godine zamijenjen u konvertibilnumarku u iznosu 1:1. Ve} do krajaprve godine funkcioniranja kon-vertibilne marke devizne rezervesu narasle na oko 300 miliona KM,{to zna~i da su u posljednjih devetgodina uve}ane za 20 puta!

Biznis.qxd 7/17/2007 7:33 PM Page 43

LAJÂKOV TIM ZA BiH


MIROSLAVLAJÂK

Visoki predstavnikme|unarodne

zajednice u BiH

JOSEFPANDUR

Ma|arskidiplomata

kojem je u BiHpripao najteì

zadatak -reforma policije

ROMANHLOBEN

Slova~ki diplomatape~e zanat

u BiH

RAFFI GREGORIANZamjenik Visokog

predstavnika,najva`niji ameri~ki

diplomata u BiH

[ef Laj~akovog operativnog tima je biv{i amba[ef Laj~akovog operativnog tima je biv{i amba

CHRISBENNETTDirektor komu-

nikacija u OHR-u,vi{egodi{nji politi~ki

analiti~ar i jedan od najboljih poznavatelja prilika u BiH

Savjetnici.qxd 7/18/2007 9:31 PM Page 44

Dolaskom novog visokog pred-stavnika u BiH, u OHR su stiglii novi visokorangirani stranislu`benici, ljudi koji }e tokomnjegovog mandata najbliè

sura|ivati sa {efom OHR-a. Iako se ujavnosti (medijima) vrlo rijetko eksponi-raju, ~lanovi njegovog kabineta (front-officea) kao najbliì savjetnici visokogpredstavnika zna~ajno uti~u na potezekoje ovaj Ured povla~i, te u~estvuju nasvim va`nim sastancima koji se ovdjevode sa doma}im politi~arima.

REFORMA OHR-aKao i njegovi prethodnici, novi visoki

predstavnik Miroslav Laj~ak svoj je man-dat na ~elu OHR-a zapo~eo sa ljudimakoji do tada nisu radili u Uredu visokogpredstavnika. No, i jednom va`nom

promjenom. Naime, u proteklih pet man-data visokog predstavnika OHR je uvijekimao dva zamjenika, do sada su na ovufunkciju imenovani po jedan Evropljanini Amerikanac. Ovu je praksu Laj~akodlu~io prekinuti, smatraju}i da za timvi{e nema potrebe - dosada{nji (evropski)zamjenik {efa OHR-a Nizozemac PeterBas-BBacker se povukao, a dio ekipe iznjegovog ureda je preraspore|en po

drugim odjelima. U OHR-u je ostao agilniAmerikanac Raffi Gregorian. Novi {efnjegovog kabineta je Kana|anin DonMcGillivray, sa kojim je Gregorian svojevre-meno sura|ivao na reformi odbrane u BiH.Gregorian, koji se smatra vrlo sposobnimi vje{tim diplomatom, jedan od najboljihkoje je OHR ikada imao, rastrgan jeizme|u obaveza koje ima kao supervizorza Br~ko i kao zamjenik visokog pred-stavnika. Prije nego {to je imenovan zasupervizora za Br~ko i zamjenika visokogpredstavnika, Gregorian je bio vi{i civilnislu`benik u sjedi{tu NATO-a u Sarajevuzaduèn za reformu odbrane i radio je kaopoliti~ki savjetnik komandanta NATO-a.Tokom 2005. godine radio je kao kopred-sjedavaju}i Komisije za reformu odbraneu Bosni i Hercegovini ispred NATO-a, ana ovu poziciju ga je krajem 2004. godineimenovao Paddy Ashdown. Prije slu`beu sjedi{tu NATO-a u Sarajevu, Gregorianje (od novembra 2001. godine do decem-bra 2004. godine) vodio Odjeljenje zaBiH u State Departmentu, a prije toga

Savjetnici, suradnici slova~kog diplomate


Novi visoki predstavnik me|unarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, slova~kidiplomata MIROSLAV LAJÂK u Sarajevo je stigao sa vlastitim ekspertskimtimom; na{a novinarka istraìla je biografije najbliìh Laj~akovih suradnika

ambasador Ma|arske u Srbiji JOSEF PANDUR!ambasador Ma|arske u Srbiji JOSEF PANDUR!

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

LAJÂKOV TIM ZA POBJEDENajva`niji Laj~akov suradnik je

ameri~ki diplomata Raffi Gregorian

IZA KULISA OHR-a: U kabinetvisokog predstavnika stiglasu nova ~etiri savjetnika.Najva`niji Laj~akov savjetnikje Josef Pandur, dosada{njima|arski ambasador u Srbiji,koji se nedavno i doselio u Sarajevo


Gregorian je u ameri~kom Ministarstvuodbrane bio vi{i savjetnik u Me|ure-sornoj radnoj grupi za vojnu stabilizacijuna Balkanu, gdje je radio na programuOpremi i obu~i za Vojsku Federacije.

Kao svoje najbliè saradnike, slova~kidiplomata je izabrao ljude koje od ranijedobro poznaje i imaju iskustva u radu naBalkanu.

Uo~i dolaska na du`nost u Sarajevo,Laj~ak je govorio o tome kako su proble-mi sa kojima se suo~ava BiH mnogo bliìnjemu jer su sli~ni onima kroz koje jepro{la njegova zemlja. “Mislim da je tojedna dodatna prednost koju èlim daiskoristim ovdje u svom mandatu”, kazaoje. O~ito da je ovo imao u vidu i kada jeodlu~ivao o tome koga }e pozvati u svojtim u OHR-u - svi koji su do{li s njim uSarajevo poznaju dobro ovda{nje prilike i

LAJÂKOV TIM ZA BiH


Kao svoje najbliè saradnike, slova~ki diplomata je izabrao ljude koj

OHR NEKAD I SAD: Miroslav Laj~ak, novi visoki predstavnik, u dru{tvu sa svojim prethodnikom Nijemcem Schwarz-Schillingom i novim starim zamjenikom Raffijem Gregorianom

ODLUÂN UDARAC: Samo sedam dana nakon dolaska nadu`nost u OHR Miroslav Laj~ak donio je prve va`ne odluke


govore jezike u regiji. U kabinet visokogpredstavnika stigla su nova ~etiri savjetni-ka. Najva`niji Laj~akov savjetnik je JosefPandur, dosada{nji ma|arski ambasador uSrbiji, koji se nedavno i doselio uSarajevo. Ovaj ma|arski diplomata jeprije dolaska u Sarajevo desetak godinaproveo u Beogradu, prvo kao diplomata uambasadi, a zatim kao ambasador.Odli~an je poznavalac prilika u regiji,govori te~no na{ jezik, u~estvao je, reci-mo, i u kreiranju Zakona o referendumu uCrnoj Gori. Prije dolaska u Srbiju, radioje u ma|arskom Ministarstvu inostranihposlova, kao zamjenik direktora zaJugoisto~nu Evropu. Pored Pandura, zajednog od Laj~akovih savjetnika imeno-van je Roman Hloben, mladi slova~kidiplomata koji je prethodno godinu danaproveo na Kosovu. Prije Kosova tri

godine je radio u Ambasadi Slova~ke uBeogradu kao tre}i sekretar. Tre}iLaj~akov savjetnik je Britanac MatthewLawson, koji je od 2005. godine vodioUred Ambasade Velike Britanije u BanjojLuci, zemlje koja u pravilu uvijek imasvog ~ovjeka na nekoj od va`nijih pozici-ja u vrhu OHR-a. Lawson, ~ija je suprugaporijeklom sa ovih prostora, tako|erte~no govori bosanski/srpski/hrvatski,dobro je poznat ovda{njim politi~arima,posebno u Republici Srpskoj.

BRITANSKI UTJECAJOvaj britanski diplomata, koji je done-

davno ostajao u javnosti neprimije}en,uvijek u sjeni ambasadora svoje zemlje uBiH Matthewa Rycrofta, vi{e nego dobropoznaje ovda{nje prilike. Sistemati~an je idetaljan analiti~ar, tako su ga opisali ljudi

koji ga poznaju iz Banje Luke. Na molbuSB da ga fotografiramo nije se htio odaz-vati, smatraju}i da bi se prethodno trebaoprvo uvjeriti u kojem se kontekstu uop}espominje u novinama(?!).

etvrti ~lan Laj~akovog kabineta jeSarajlija i pari{ki |ak Drino Gali~i},dosada{nji pravni savjetnik u kancelar-iji OEBS-a u Podgorici. [to se ti~epoliti~kog i pravnog odjela (kao iodjela za medije koji vodi ChrisBennett, ovda{njoj javnosti poznat jo{iz postratnog perioda kao politi~kianaliti~ar Me|unarodne krizne grupe -ICG), nije do{lo do bilo kakvih promjena.Pravni odjel }e i u ovom mandatu voditi Belgijanac Eduard D’Aoust,veteran misije OSCE-a u BiH izdevedesetih, a politi~ki kao i do sadaBoris Ruge.

Savjetnici, suradnici slova~kog diplomate


Dvojica slova~kih diploma-ta, od kojih je jedan bioangaìran od strane Evropskeunije u vrijeme kada je njen iza-slanik u ovoj zemlji bio MiroslavLaj~ak, proteklih su dana bili ucentru pa`nje crnogorskejavnosti. Rije~ je, naime, obiv{em predsjednikuRepubli~ke referendumskekomisije, diplomati i pjesnikuFranti{eku Lipki. Crnogorskinedjeljnik Monitor prvi jeobjavio da je Lipka osniva~ iizvr{ni direktor preduze}aSlovemont, dru{tva saograni~enom odgovorno{}u zaproizvodnju i promet roba iusluga, eksport-import, Budva.Ova firma prijavljena je naSvetom Stefanu, a njen jeortak, navodno, biv{i slova~kipremijer Josef Morav~ik.

Tamo{njoj (prosrpskoj) opozicijiovaj podatak je posluìo kako biponovo po~ela govoriti da jerezultat referenduma koji jepro{le godine donio Crnoj Gorinezavisnost bio namje{ten. Srpska narodna stranka (SNS) i Demokratskasrpska stranka optuìle su nekada{njeg predsjednika Referendumskekomisije Franti{eka Lipku da se vratio u Crnu Goru kako bi “pokupioplodove rada” i naplatio referendumsku odluku. DSS je odluku Lipke oregistrovanju privatne firme u Crnoj Gori nazvao ispostavljanjem

postreferendumske fakture crnogorskim vlastima. “Nakon {to je

rasturio zajedni~ku dràvu, red je bio da se vrati i pogleda da li

su svi dokazi sa mjesta zlo~ina uklonjeni i da ispostavi svoju

postreferendumsku fakturu - firmu Slovmonte, registrovanu na

Svetom Stefanu”, kazao je portparol DSS-a Matija Nikoli}.

LAJÈAK U CRNOJ GORI

Koliko ko{ta nezavisnost?

ude koje od ranije dobro poznaje i imaju iskustva u radu na Balkanu

SLOVA^KI DIPLOMATI U CRNOGORSKOJMISIJI: Franti{ek Lipka, nekada{njipredsjednik referendumske komisije uCrnoj Gori, u razgovoru sa MiroslavomLaj~akom i Milanom Ro}enom,crnogorskim ministrom vanjskih poslova


Za sve {ta mi se doga|a, uvijeksam sklon sam sebe da krivim.Jesam, stvarno, javno izgovo-rio re~enicu: “Na Federalnojteleviziji govore prousta{kim

jezikom. Oni misle da je to hrvatski, ato sa hrvatskim jezikom nikakve vezenema.” Dakle, bio je to novinski inter-vju, i ja tako kazao. Kad bih danas utome {togod mijenjao, umjesto prous-ta{ki, kazao bih usta{oidni, ilitu|manovski, ali ta naknadna interven-cija ne bi bitno promijenila smisaoonoga {ta sam rekao, i htio re}i. -Ostajem dakle pri tome. Ako treba,mogu i ponoviti. I neka se smatra dasam ponovio.

Na takvu jednu ozbiljnu tvrdnju,ozbiljna bi novina barem dvojicu-tro-jicu ozbiljnih lingvista priupitala {tao tome misle. Ali, jedna sarajevskatjedna novina koja za sebe misli dajeste ozbiljna, u ovome je primjerupostupila neozbiljno, proglasiv{i me“mrziteljem Hrvata”, odnosno oso-bom koja:

ABDULAH SIDRAN, KRITI ARIMA


Najve}i ìvi bosansko--hercegova~ki pjesniknakon {to je javno kazaoda se na Federalnoj televiziji govori “prousta{kim jezikom”doìvio je te{ke napade,uvrede, {ikaniranja odstrane akademske javnosti; Akademik Sidranu ekskluzivnom tekstu za“SB” odgovara svojimkriti~arima i dubinski analizira fenomen jezi~kepolitike u na{oj dràvi

Za{to se na FTV-u Marti}a

Pi{e

Abdulah Sidran

ABDULAH SIDRANABDULAH SIDRAN

NU@NO POJA[NJENJE:Abdulah Sidran odgovarakriti~arima koji su gaoptuìli “da mrzi sve {toje Hrvatsko”

Sidran.qxd 7/18/2007 9:17 PM Page 48

“Hrvate koji rade na Federalnojteleviziji, samo zbog toga {to govoresvojim hrvatskim jezikom - pprogla{avausta{ama!” Naravno da ni{ta takvo, nitii{ta tome sli~no nisam ni kazao ninapisao. Dalo bi se od ovoga lijepu{egu napraviti: svaki je dobronamjeran~italac tu re~enicu shvatio mojimpoku{ajem da za{titim stvarni hrvatskijezik od agresije tu|manovskog “novo-govora”, za kojega oni, takvi kakvi su,neuki i nepismeni, u svojim poli-tikantskim mozgi}ima misle da je -hrvatski. A zlo~esti ~italac i ne prim-je}uje kako - dok na mene bacaprete{ku optu`bu i odvratnu klevetu -zapravo iskazuje svoj politi~ki stavprema kojemu izme|u Hrvata i usta{a,izme|u hrvatskoga jez ika itu|manovskog novogovora stoji znakjednakosti.

[ta je stvarna tema, {ta u njoj meritum?

Jezik na Federalnoj televiziji, jezik una{im medijima uop}e. Neka ostanesasvim postrani njegov, jezi~ki,pravopisni aspekt: ima li iko ko se nijeosvjedo~io i zgrozio nad haosom irugobno{}u prakse u kojoj na istojstranici novine nalazimo (a i touglavnom naopako i nepravilno!) i eti-molo{ko i fonetsko pisanje stranih imenai pojmova, i cirkuse koji nastaju ~im seimenica iz nominativa premetne u nekidrugi pade`. Neka to ostane postrani.

Kakva je na{a medijskajezi~ka stvarnost?

Kakav jezik na{a djeca - htjela-nehtjela - iz medija u~e i preuzimaju? Dali je jezi~ko ~istunstvo svojstvo, dioprirode, bosanskoga jezika i bosansko--hercegova~kih govora? Nije, niti jebilo. Drugi neka rade kako god ho}e, alije nama, ovdje, oduvijek bila prihvatlji-va i draga mogu}nost da kazujemokako nam se kad svidi, i hljeb i kruh, ivalovi i talasi itd. Kad sam jedared

nekome morao obja{njavati za{to su mipotrebni (a ne potrebiti! jer taj oblikzna~i ne{to sasvim drugo: biti u potrebi,biti siroma{an) i kako ho}u i valove italase, pitao sam ga: a {ta rade valovi?Talasaju se. A moè{ li re}i da se talasivalovaju? Kad sam opet, u drugoj prili-ci, jednom na{em borcu za ~istunstvobosanskoga jezika - u raspravi oglagolima na irati, ovati, isati - u kojojje on istovremeno insistirao na reafir-maciji turcizama i na obliku irati -kazao: “Pa ho}emo li onda eglenirati?”~ovjek je ostao, {tono kaù - paf!Nikakav dakle jezi~ki purizam ne stojiu prirodi bosanskog jezika! (Ili, kome jedraè: bosanskohercegova~kih govora!)Nego je stvar sasvim suprotna: osnovnaje njegova oznaka - otvorenost, apsolut-na otvorenost. U skladu sa razumom.

A {ta se doga|a u praksi Federalnetelevizije? Poreda}u nasumice jezi~keoblike koje svakodnevno slu{amo, i uznjih, u zagradi, navesti njihove izupotrebe prognane sinonime: izaslanst-vo (delegacija), izvije{}e (izvje{taj),preteìto (prete`no), biti }e (bit }e, ilibi}e), u svezi (u vezi), tijekom (tokom),natjecatelj (takmi~ar), gledatelj(gledalac), du`nosnik (funkcioner), - soblikom “du`nosnik” naveliko se zaje-bava i zagreba~ka kulturna ~ar{ija! -u~inkovito (efikasno), povjerenstvo(komisija) - a naro~ito je “lijepo” kad serekne: “povjerenstvo za vra}anje pov-jerenja” - prora~un (budèt), prosvjed(protest), potpora (podr{ka), nazo~iti(prisustvovati), o~evid (uvi|aj), zale|e(ofsajd), veleposlanstvo (ambasada),pozornost (pa`nja), ùrno (hitno) -

zamislite da u uho, sviknuto na“Hitnu”, po~nemo utjerivati termin“@urna pomo}” - ophodnja (patrola),uporaba, zlouporaba (upotreba,zloupotreba)… Niti jedan od navedenihprimjera (“sam po sebi”) nije sporan.Ali je sporno, sporno i nedopustivo to{to su iz javne upotrebe, u praksi FTV,prognani, kao nedopu{teni, sinonimi.Nedopustiva je ta i takva njihova, ve}obavljena eliminacija! Zar se smije zaboraviti kako je, recimo, u odli~noghrvatskoga pisca Ante Kova~i}a,zapisana re~enica: “A onda je majka nastol iznijela hljeb kruha!” Neka bude{ta god - ali u duhu bosanskoga jezika igovora ne postoji - eliminacija! Svenam treba. Ko nam uzme kruh, uzeonam je i hljeb. Zamislite samo kakav bise ozbiljan tekst mogao napisati odubletu grad i tu~a! I jedan i drugi oblikimaju svoja, druk~ije akcentirana, para-lelna zna~enja. Ima li iko da se bavi

O jeziku da vam pojem


rti}a ne zove Oùjaki}em?!

AN: Jezik za zube AN:

Ljepotica jezikai zvijer politike Ljepotica jezikai zvijer politike VJETROMETINA: Kad samjedared nekome moraoobja{njavati za{to su mipotrebni (a ne potrebiti! jertaj oblik zna~i ne{to sasvimdrugo: biti u potrebi, bitisiroma{an) i kako ho}u i valove i talase, pitao samga: a {ta rade valovi?Talasaju se. A moè{ li re}ida se talasi valovaju?


knjièvno{}u i jezikom a da mu nijedraà imenica prisega i glagol prisezatiod uvrijeènog zakletva i zaklinjati?

Sedamdesetih godina pro{loga stolje}a izvanredno vaàn tekst (studiju!)o manipulaciji jezikom objavio je, u~asopisu “@ivot”, veliki hrvatski ibosanski knjièvnik, pokojni VitomirLuki}. Matematski je dokazao -temeljitom analizom bosanskohercego-va~ke {tampe/tiska izme|u dvaSvjetska rata - kako je, tokom nekolikodecenija, tanjugizacijom, ura|ena,obavljena, srbizacija ovda{njeg na{egjezika i govora. Znam, i veoma dobropamtim, svako slovo toga teksta. Kakobi meni, kako bi ikome ko o tome i{tazna, moglo naumpasti da ikome, akamoli Hrvatima, osporava pravo nanjihov jezik?

Ali, kako stoje stvari sa hrvatskim,ili bilo kojim jezikom, na FTV? Tamo,recimo, ima jedan de~ko, uzelo ga zaspikera, ~ita~a vijesti, obuklo ga,u{minkalo, moderne cvikere mu metlo(sasvim nepotrebne, nego zbog imagea,da “bolje” izgleda) - e, {ta se s timde~kom, ni krivim ni du`nim, doga|a?Rabi tu|manov{tinu bez grje{ke a ~itatine zna! Toliko ne zna ~itati kao danikad u ìvotu ba{ ni{ta nije pro~itaoprije nego {to ga je metlo tu, da radiposao ~itanja. Uspio je taj de~ko (poimenu, ne moè se znati koje jenacionalnosti, po imenu, u Bosni, ko setako zove moè biti i Hrvat i Srbin iBo{njak, i {ta god ho}e), uspio je,tokom sedam dana - dok je trajao onajstrah od pti~je gripe - uspio je ba{ svakiput pogre{no pro~itati rije~ uzorci, negoje, po triput nadan, sedam dana zare-dom, kazivao kako }e “uzroci”oboljelih pti~jih primjeraka i}i naekspertizu u London. Pa gdje je tu neko,iko, netko, itko, da ga opomene, pou~i,kazni, otjera ili nagradi, da {ta bilouradi kako s na{e FTV ne bismo slu{aliidiotizme? Zatim: ve}ina njih, na FTV,àlosnih, koji, eto, misle da branevlastito pravo na vlastiti jezik, pojmanemaju o akcentima! O elementarnimakcentima, a da se ne govori o akcen-tuaciji re~enice! Hajde-de, moglo bi sekojiput otrpjeti kad onaj dio musliman-skog religijskog obreda {to se zovenamaz - s akcentom na prvom, aduìnom na drugome “a” , izgovore kaonamaz - ne{to {to se po ne~emu maè -ali kako se pomiriti s time da ne znajupravilno izgovoriti niti imena na{ihgradova, niti ijedno muslimansko li~noime? Bi}u strpljiv, mo`da nau~e. Ate{ko da }e ikada i{ta valjano nau~itikad im je uzor po~iv{i doktor i generalkoji rije~ muslimani nije umio izgovoriti

druk~ije nego s akcentom na LI:musLImani. A rije~ je o jeziku, o kvazihrvatskom jeziku {to ga nesmiljenorabi “na{a”, ovda{nja FTV.

Jeste smije{na, ali nije ni malohumorna digresija {to slijedi. - Dok ovopi{em nije mi priruci knjiga DarkaHudelista - biografija Franje Tu|mana -ali }u se potruditi, pa kad zatreba citiratiovo {to sad prepri~avam, ne bi li kako -

ako ve} do sada nije - postalo sasvim ibjelodano i jasno i ~isto o ~emu sam jagovorio, i kakva je razlika u momepoimanju jezika, hrvatstva i usta{tva, ipoimanju istoga” sa strane tjednika kojime progla{ava “hrvato`derom”.

- Biljeì Darko Hudelist kako jedoktor historijskih nauka FranjoTu|man, skupljaju}i novac za svojbudu}i poduhvat, boravio u Torontu,kod tamo{nje hrvatske emigracije.Donio im, u rukopisu, ne bi li je objavili, pa ostavio da je pro~itaju, dokon jo{ malo po Kanadi proputuje, svojupodebelu knjigu, sada ve} slavnoganaslova: Bespu}a povijesne zbiljnosti.Kad se vratio, zatekla ga mrka, zabrinutalica. Ne{to {utnje, ne{to neugodnognaka{ljavanja, dok jedan od tamo{njihvo|a ne re~e ovako: “Je l’ te, gospondoktore, da vi mo`da ovu knjigu nistenapisali na engleskom, pa onda dali daje na hrvatski prevede netko tko nikakone poznaje na{ lijepi hrvatski jezik?”Zgrabio Franjo rukopis sa stola, i {utke,brzom brzinom, turio u akn-ta{nu. -Mada, poslije, u objavljenoj knjizi, nislovca nije promijenio. Ako umije

ABDULAH SIDRAN, KRITI ARIMA


TU\MANOV[TINA: A te{ko da}e ikada i{ta valjano nau~itikad im je uzor po~iv{i doktori general koji rije~ muslimaninije umio izgovoriti druk~ijenego s akcentom na LI:musLImani. A rije~ je ojeziku, o kvazihrvatskomjeziku {to ga nesmiljeno rabi“na{a”, ovda{nja FTV

JAKO UPORI[TE TU\MANOVOGNOVOGOVORA: Federalna televizija


stvoriti Dràvu, za{to ne bi umiostvarati i - jezik?

Pa`nja/pozornost:Ovda{nja javnost ne zna da se u

Hrvatskoj priprema Zakon, i postojiop}a saglasnost da bude usvojen, premakojemu bi “hrvatski jezik” kao nastavnipredmet bio obavezan i na svim posto-je}im fakultetima, u cijelom trajanjustudija. Treba da ga, dakle, u~e i budu}iagronomi, kemi~ari, filozofi, medici-nari… svi, bez iznimke. - Treba li ovomekomentar ? - U cijeloj Bosni i u cijelojHercegovini - jezik se nau~i iz materinihusta. [to se vi{e {koluje{, vi{e ti gakvare. O tome, o tome sam govorio!

Bosanskohercegova~ka djeca odli~noznaju, a ja ne znam ni kako se pi{e, ono {toizgovaraju: stajling, bekstejd`, filing…itd. a ja stalno mislim na to kako im seuni{tava osje}anje, i znanje, materinskogajezika i govora. Neka me zlo~esto bi}etuma~i kako god ho}e, ali ja pitam: imaju lina{a djeca ikakvu za{titu od takvog,sveprisutnog, uni{tavanja njihove - bosan-skohercegova~ke, bosanske, pa i bo{nja~ke- lijepe posebnosti? Lijepe posebnosti, da.

Crtani filmovi? Reklame? Kasete,CD-eovi, DVD-iovi? Filmske sinhro-nizacije i titlovi? Kompjuterski progra-mi, u njima internet - ima li i{ta od toga,u Federaciji BiH, ikako, a da je i po~emu bosansko? - Nema tu, osim naBosni, ni na kome nikakve krivnje. Alisu nam i ra~unarski programi - hrvatski.Ispravlja mi, podvla~i crvenom linijom,prepravlja, moj kompjuter, automatski,svaku rije~ koju napi{em onako kako senjemu “ne svi|a”. Za ilustraciju, o tomeima sprda~ina, objavljena u hrvatskomtisku: neko se prezivao Marti}, a kom-pjuterski program u nekoj dràvnojustanovi prepravio na - Oùjaki}!Problem: mart i oùjak! Zar nije jasnoda je to idiotizam protiv kojega seborim?

- Za{to bi meni bio nedrag hrvatskijezik? Za{to bi meni, kao pjesniku,ikakav jezik bio mrzak? Zar imaljep{eg jezika - kako god ga imenovali izvali - od onoga kojim govore i pi{ubosanski franjevci? Jeste, volim lijepjezik, volim ljepotu jezika. @ivim odjezika, ne dam da ga se unakaàva.Uàsava me, naprimjer, ~injenica da susportski novinari uspjeli promijenitismisao jednoga glagola, pa umjestopobijedili, kaù slavili. Mogli bi, damrvu pameti imaju, znati da se pobjeda,eventualno, slavi poslije, u nekomrestoranu, ili u klupskim prostorijama.Ili se ne slavi nikako. [ta ima da slavi“Real Madrid” kad nakanta “Vrba-nju{u”? Atentiraju, unakazuju, na{jezik, i jedan crkveno-obredni terminpretvaraju u jezi~ku stvarnost svakod-nevnog sportskog izvje{tavanja. (Onjima, sportskim novinarima, valjalobi, kao o opasnim jezi~kim {teto~i-nama, uraditi zaseban tekst.)

Pa`nja/pozornost:Nedavno je u Hrvatskoj ~asopis

“Jezik” raspisao natje~aj za nove,hrvatske rije~i, umjesto, u natje~aju

navedenih stranih rije~i: internet, leè}ipolicajac, bingo-dobitak, kontejner. Uprvi mah, mislio sam: glupost. Jeziksam sebe stvara itd. Me|utim, mnogomi se svidjelo kad objavi{e rezultate:odabrali tri rije~i, a prvu, prvona-gra|enu (3.000 kuna), hvalim - umjestoleè}i policajac, kaziva}e se: uspornik!Krasno. Ta~no i krasno. Za{to bi ikome,a pogotovo meni, pjesniku AbdulahuSidranu, smetalo ne{to u jeziku lijepo?- Mada i o tome natje~aju, ju~er, uZagrebu, izi|e sasvim sprdaju}i komen-tar ~uvenoga Denisa Kulji{a, podnaslovom: Bacimo uspornik, svemre`jei velezgoditnjak ravno u sme}njak!(Svemre`je je dakle internet, velez-goditnjak je dakle ne{to kao bingo, asme}njak treba da odmijeni rije~ konte-jner.) Pa neka! Ali, i ovaj sme}njak mise svi|a, ~ak mislim da bismo se lako ibrzo na tu rije~ sviknuli. Pa je, mo`da, izavoljeli.

Dakle: jezi~ka praksa na FTV! To je tema.

Misle li oni uop}e i{ta, i misle liuop}e o tome kome se obra}aju? Koim, i u kojim omjerima, pla}azakonom ure|enu, ali sasvim pro-tivustavnu “taksu” na posjedovanjetv-prijemnika? Od ~ije takse, od~ijega novca ìve, oni, na FTV? Kakose svojim bosanskohercegova~kimgledaocima i pretplatnicima moguobra}ati nerazumljivim i, priznajem,za mene pokatkad iritantnim -tu|manovskim novogovorom? Kakoonda, svakodnevno, trpjeti kuknjavuovda{njih “du`nosnika” o ugroènostihrvatskoga jezika u Federaciji BiH?Na koju se “ugroènost” misli?Hrvatski jezik ugroàvaju oni koji gaunakazuju. Ako se misli da hrvatskijezik mora mal~ice mir isat i“usta{icom”, kao {to njome “tukne”Tu|manova jezi~ka stupidarija, ili da,ne daj Boè, samo uz takav “miris”moè biti validan hrvatski jezik uBiH, onda su stvari mnogo àlosnijenego {to sam mislio da jesu.

Na polici, pri ruci, lijevo od mogakompjutera - “ra~unara” na kojemunikad ni{ta nisam ra~unao - stoji, udvanaest tomova, “Hrvatski enciklope-dijski rje~nik”, s “Pravopisnimpriru~nikom”, i dvije knjige, iz istogakompleta, “Informati~kog enciklopedi-jskog rje~nika”. Meni dosta, i dovoljnoi dobro i pametno. Za moga ìvota, {tose mene ti~e, bosanski lingvisti nemoraju ni{ta uraditi.

O jeziku da vam pojem


[TA DJECA ZNAJU: Neka mezlo~esto bi}e tuma~i kakogod ho}e, ali ja pitam: imajuli na{a djeca ikakvu za{tituod takvog, sveprisutnog,uni{tavanja njihove - bosan-skohercegova~ke, bosanske,pa i bo{nja~ke - lijepe posebnosti?


Kemalistkinja sam, jer da nije bilo MustafaKemala, ja ne bih bila postala JA.Mîna Urgan (1916-2000), Profesor Univerziteta uIstanbulu, u~enica Lea Spitzera i Ericha Auerbacha.

Emancipacija turske ène je, vjerovatno civilizacijskinajzna~ajnije i najuspje{nije - pravo re}i trajno,dostignu}e kemalizma. Ni najzadrtiji antikemalisti i nemogu i ne èle da poni{te to Pa{ino postignu}e. Ipak,mora se re}i da kemalizam nije otvorio pitanje emanci-

pacije turske ène, jer je isto bilo na tapetu, barem {to se intelek-tualnog diskursa ti~e, jo{ u drugoj polovini XIX vijeka te u vre-menima iza mladoturske revolucije 1908. godine. Vodilje takvogdiskursa bili su i i vijesnici turskog feminizma poput spisateljicâFatme Âliye i Halide Edib Adivar ~iji izvanredni roman Rabija(orig. Sinekli Bakkal) daje ìvu sliku istanbulskog dru{tva podAbdulhamidom II (1876-1908) i prepreka na koje je samostalna,misle}a i nadarena èna nailazila u tom dru{tvu. (Postoji vi{enego odli~an prevod tog romana, iz pera rahmetli ProfesoraHamid-eefendije Hadìbegi}a, jednog od posljednjih na{ih istan-bulskih ~elebija, pravnika, orijentaliste, histori~ara i turkologasvjetskog glasa, vode}eg stru~njaka na globusu za pitanje onogtako ~esto pominjanog, a sasvim krivo razumljenog, hara~a).Pomenutim kasnoosmanskim feministkinjama pridruìli su se ineki radikalni zastupnici emancipacije ène me|u kasnoosman-skim intelektualcima-mu{karcima. Me|utim, kemalizam je,barem {to se Balkana i Bliskog te Srednjeg Istoka ti~e, pred-stavljao istinsku revoluciju u gledanju na “ènsko pitanje” jer suu kemalizmu i dràva i dru{tvo dijelili poglede. Ovo je veomazna~ajna pojava, kada se sagleda u pore|enju s drugim jednimislamskim dru{tvom reformisti~kog diriìzma: Iranom Pahlavîja.

@ENA U KEMALOVOJ TURSKOJ IIRANU PAHLAVIJA

@ena je u Iranu Pahlavîja mogla usvojiti evropski life style i bitihaute couture praznoglava lutkica kao Soraja i Farah Diba, ène[aha M. Reze Pahlavîja. Ali, to je bilo najvi{e {to joj je dato dapostigne. Kolikogod to bilo paradoksalno, i kolikogod se estradnaliberalka Azar Nafîsî trudila da dokaè suprotno, tek je humajni-jevski Iran u pravoj mjeri otvorio vrata visokog {kolstva i javnogivota iranskoj èni. Pokrivena ona jeste, ali to ne zna~i da je i uklonjena

iz dru{tva. Republikanski kemalizam, za razliku od monarhisti~kihpahlavizma te egipatskog vafdizma, odista je k srcu bio uzeo ènskopitanje. U Turskoj je nastala, ili isfabrikovana kako to ho}e dana{njeturske radikalne feministkinje i islamski integristi te Orhan Pamuk snjima u paketu, ~itava jedna visokoobrazovana ènska elita. To subile ène od javnog zna~aja. Te visokoobrazovane ène od javnogzna~aja i upliva te djelanja u Turskoj su poznate kao “republikanskeène” (Cumhuriyet kadin/lar/i) ili “atatürkovske k}eri” (Atatürkkiz/lar/i). Me|u njima je bilo i ima Profesorâ Univerziteta, ljekarâ,muzi~arâ, knjièvnikâ, inènjerâ, politi~arâ, sudijâ, advokatâ,poslovnih ljudi itd., itd., itd... Dru{tveni upliv nekih od tih ènaneproporcionalno je visok u odnosu na njihovu stvarnu politi~ku i

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


SJAJ I BIJEDA @

Kemalizam je predstavljao istinsku revoKemalizam je predstavljao istinsku revo

Na{ suradnik pi{e o memoarima svjetski poznate turske intelektualke i

javne radnice Nermin Abadan-Unat,porijeklom Bosanke, te o njenoj

odbrani kemalizma i kemalisti~kogrje{enja ènskog pitanja

Pi{e

Nenad Filipovi}

ATATURK I NJEGOVA @ENALATIFE-HANUMA: Nikada nijekomentarisala svoj nesretnibrak i razvod

Bebi.qxd 7/18/2007 9:40 PM Page 52

ekonomsku snagu. Tako je klasi~ni filolog, u~enica romanistaSpitzera i klasi~ara Rohdea, pisac, prevodilac, ljevi~ar Azra Erhatsvojim literarnim i kulturno-filozofskim konceptima putovanje uplavo (mavi yolculuk) te anadolski humanizam pripomogla kul-turnom samoizma{tavanju ve}ine univerzitetski obrazovanih Turaka- a ne samo spisatelja! - od {ezdesetih godina naovamo. (Mavi yol-culuk je u{ao i na TV i u svakodnevni govorni jezik, pa je ve} postaotoliko izraubovan, da istanbulska zlatna mlade` svoje sexom, droga-ma, pi}em i MTV-ovskim kultom lijepog tijela definisane avionskevikend izlete do Bodruma, Herodotovog Halikarnasa, naziva puto-vanjem u plavo od ~ega se stara dama, jedan od najsuptilnijih ~ita~aHomera u svjetskim klasi~nim studijama, u mezaru prevr}e). Nauka

je ve} prepoznala fenomen “republikanske ène”. (Vid. E. Glassen,“Töchter der Republik...”, JTS, 26/1, 2002, Festschrift BarbaraFlemming, pp. 239-64).

FENOMEN “REPUBLIKANSKE @ENE” Devedesetih godina XX vijeka, “republikanska èna” se je

na{la pod udarom udruène kritike radikalnih feministkinja teislamskih integrista, osobito integristkinja. Za radikalne femi-nistkinje “republikanska èna” nije èna jer je svoj ènski iden-titet podredila polno (upravo tako, a ne rodno jer kolikogod diho-tomija gender/sex bila smislena u engleskom jeziku, u na{em jebesmislena) nesenzitivnom nacionalisti~kom kemalizmu.Umjesto da sluì èni, “republikanska èna” sluì kemalizmu tj.turskoj naciji-dràvi. Za islamske integriste, “republikanskaèna” je doprinijela, i izravno i neizravno, razvjen~anju Turske iTuraka od osmansko-islamskog sloja njihovog identiteta {to jecjelokupnu naciju-dràvu i njenu kulturu dovelo u }or-sokak.Savez izme|u radikalnih feministkinja i islamskih integristafunkcioni{e na isti na~in kao i savez izme|u islamskih integristai proponenata civilnog dru{tva, kao {to je slu~aj sa Pamukovomkonstantnom podr{kom integristima glede prava ènâ da najavnom mjestu i u javnoj funkciji mogu nastupiti sa islamskipokrivenom glavom. Pored ideologije ljudskih prava i civilnogdru{tva, svi se oni pozivaju na jednu zabrinjavaju}e ogoljenupostmodernisti~ki intoniranu kritiku Prosvjetiteljstva, sa ritual-nim invokacijama Horkheimer-AAdornovih postavki o dijalekticiProsvjetiteljstva, a da istoimenu knjigu nisu ni vidjeli, a {to nijesamo turski slu~aj, nego se sli~ne stvari primje}uju i u Parizu i uSarajevu i u Berkeleyju i u Abidànu i u Singapuru... Ta je ide-ologija bastardna, ali je upravo zato sociolo{ki interesantna.

Raspre oko “republikanske ène” ponukale su neke odposljednjih dama kemalizma da se stave u odbranu te ideologije.Na razli~ite na~ine: nau~nom produkcijom, memoarima, novin-skom publicistikom, predavanjima, ~ak i ekscesima. Nedavno je92-godi{nji sumerolog svjetskog glasa, Muazzez Ilmiye Cig, izve-dena privatnom tu`bom pred sud za uvrede Islama. U jednoj odsvojih knjiga, vreme{ni je filolog napisala da islamsko oglavljeima svoj formalni uzor u protokolu tzv. “hramovne prostitucije” uSumeru. Stara gospo|a je proces dobila, a turska dràva, sudstvoi javnost istakli su da sloboda nauke treba biti temeljni princip ipravo oko koga nema pogodbe. Erdoganova vlada se u aferidràla veoma mudro. Zapanjuje, s druge strane, koliko je malopozornosti ovaj slu~aj izazvao na Zapadu, me|u profesionalnimnarika~ama nad Orhanom Pamukom. Isto vrijedi i za balkanske tebosanske, internetom hranjene, klonove tih narika~a.

Ponesenu odbranu i kemalizma i “republikanske ène” nudiautobiografija koju je pod nazivom Prate}i pje{~ani sat, 1996.godine, objavila Nermin Abadan-UUnat, pravnik, sociolog, poli-tolog, politi~ar, javni radnik, publicista bosanskog porijekla.(Vid. N. Abadan-Unat, Kum saatini izlerken, /Istanbul: IletisimYayinlari/, 1996.) Kako se radi o djelu koje ne pruà uvid samo

Turska republikanska èna


DA @ENSKE EMANCIPACIJE

revoluciju u gledanju na ènsko pitanjerevoluciju u gledanju na ènsko pitanje

ATATURK, NJEGOVA @ENA I PRIJATELJI NA JEDNOJ VRTNOJZABAVI: Bio je osjetljiv prema

ènskoj djeci i usvojio je tri djevoj~ice

Bebi.qxd 7/18/2007 9:40 PM Page 53

u odnos kemalizma i ènskog pitanja, nego nam daje jedinstvenuvid u problem identiteta, nudim ovaj zapis kao prijedlog na{imizdava~ima ne bi li se potrudili oko prevoda ovog nesvakida{njeg{tiva. Sarajevo je puno odli~nih prevodilaca s turskog jezika.Jedna izuzetna osoba i sjajan stru~njak, danas vode}i lingvisti~kiturkolog u zemljama ex-Jugoslavije, obijala je vrata sarajevskihizdava~a, i 1997. i 1999. godine, nude}i prevode Pamuka, za kojeti isti izdava~i ne samo da nisu imali interesovanja, nego su zlura-do komentarisali: “Ho}e cura da objavi nekog Tur~ina! Zamisli Tito!”. Kad se tako gleda na tursku knjièvnost u Sarajevu, onda nijeni ~udo da se prevodi moraju kupovati po Zagrebu i Beogradu, tepodvrgavati kozmeti~koj bosnizaciji/bo{njakizaciji.

IZME\U JEZIKA I GRADOVANermin Abadan-Unat je ro|ena u Be~u 1921. godine. Otac joj

se zvao Mustafa Sulejmanovi} i bio je grosista - veletrgovacsuhim vo}em (rezakije-gro`|ice, suhe smokve, lje{nici, orasi,suhe {ljive). Njegova porodica - roditelji, bra}a, sestre - ve} prije1921. godine doseljava u veliku trgova~ku egejsku, svjetsku imediteransku luku Smirnu - Izmir. (Jo{ od 1908. godine,Osmanlije su planski potpomagali naseljavanje balkanskih mus-limanskih migranata u Smirnu i njenu okolinu). U Sarajevu subra}a Muj-aaga i Hamd-aaga Sulejmanovi}i godinama vodili firmukoja se bavila ìveòm i tzv. kolonijalnom robom-kafom, ~ajem,za~inima itd. (Vid. A. Nametak, Sarajevski nekrologij, /Sarajevo:Dani/, 2004, pp. 108-09). O~ito je rije~ o istom klanu.Veletrgovci suhim vo}em, osobito {ljivom i orahom, bili su me|uprvim imenima i bosanskog i bo{nja~kog kapitalizma. MajkaNermin Abadan bila je Njemica iz danas poljskog Szczeczina(njem. Stettin), dijete zemljoposjedni~ke porodice. Za Mustafu seudala kao udovica jednog ma|arskog Barona, s kojim je imalajednu }erku i koji je, po svoj prilici, bio austro-ugarski oficir.O~ito je da je Mustafinom trgova~kom snobizmu imponovalo dase oèni Evropljankom, Baronesom pride. Ali, sa Baronesom,veletrgovac je dobio, u paketu, i Baronesine poroke od kojih jenajgori bio kocka. I dok je Bosan~eros putovao poslom,Baronesa, odnosno Mustafa-efendin’ca, no}i je provodila uOperi, da bi jutra do~ekala zabavljena karten-partijama.Djevoj~ica je - kada nije bila sama - ostajala u dru{tvu i na briziguvernantama te ostaloj posluzi. Ako bi i bila s majkom, to je bilojedino i za kratko tokom ve~ere - a majka ~esto nije ve~erala uku}i - da bi je roditeljka dopratila do u krevet i veoma kratko tekrajnje formalno joj poèljela laku no}. [est godina izaNermininog ro|enja, 1927. godine, na o~evu inicijativu, porodi-ca se seli u Istanbul i ìvi u jednom rasko{nom modernom stanu.Dijete dobiva francusku guvernantu i odli~no savladava taj jezik,ali turski ne zna ni beknuti. Nerminina bosanska nena iz Izmiraposjetila ih je samo jednom, ali razgovarati nisu mogli jerNermin nije znala ni turski ni bosanski. Godine 1930, porodica seseli u jedan konak-palatu u tada pomodnom i ekskluzivnom kvar-tu Harbiye. ]erku {alju u obli`nju elitnu djevoja~ku {kolu Na{aGospa Sionska (Notre Dame de Sion) koju vode francuskeduvne. [kola je slavna, i dan-danas, i po svome kvalitetu i po nerazumnoj strogosti u disciplini, koja grani~i sa sadizmom teostavlja na svakoj djevojci koja je kro~ila u Gospu Sionsku lakouo~ljiv biljeg. O tome je, u jednoj od svojih prelijepih kratkihpri~a, pisao odli~ni, ali u nas gotovo nepoznati turski pisacHaldun Taner. No sva se ta, spolja gledano, velikoburùjska idilasru{ila ve} u februaru sljede}e, 1931. godine.

Mustafa Sulejmanovi} je toga mjeseca po~inio samoubistvo.[ta ga je nagnalo na to? Bilo je to vrijeme svjetske ekonomskekrize koja je posebno pogodila Austriju i Njema~ku, zemlje sakojima je Mustafa prete`no poslovao. Tako su i njegovi poslovipo{li lo{e. Ali, ~ini se da to nije sve. Autorica, bez imalo èlje zalakiranjem, pi{e kako se njena majka nesmanjeno odavala kocki.

A kocka strahovito brzo uni{tava porodice i stvara dugove.Daleko brè nego alkohol. Istanbul je u to doba, kada je opijumkona~no kriminalizovan - a {to je prema brojnim istraìva~imabila jedna od najfatalnijih gre{aka kemalizma - doìvio pravibum droge: ne samo opijuma, nego i kokaina te morfijuma.Glavni rastura~i ovih “modernijih” i “zapadnijih” droga su biliosirotjeli Bijeli Rusi. Cijene su sko~ile u nebo, pojavila se narko-mafija, nastao je Pono}ni Ekspres. No, Nermin Abadan ne pruàni{ta {to bi nas navodilo da zaklju~imo da je njena majka posta-la pomodna charleston-narkomanka, ali iz drugih izvora znamoda su kockarski istanbulski saloni bili, izme|u ostalog, i punidroge. Sumnja ostaje, ali je nemogu}e dokazati je. O~eva smrt sekrila od djeteta, no bistra curica je ubrzo shvatila da otac ne}edo}i ku}i. Do{lo je do konflikta izme|u Baronese i izmirskihSulejmanovi}a. Izmirci su traìli nasljedstvo i starateljstvo naddjevoj~icom, a Baronesa je rasprodala svo poku}stvo i, sa djete-tom, propala u crnu zemlju. Tek se kasnije saznalo da su seNermin i Baronesa nastanili u Budimpe{ti kod djevoj~icinepolusestre Marthe.

Od svoje desete pa do petnaeste godine, Nermin je ìvjela uBudimpe{ti gdje je nau~ila ma|arski i engleski jezik. Baronesaje uvijek morala ìvjeti s tu|e grba~e, pa se i u Budimpe{tinavalila na kosti i nov~anik Marthine. Martha je irgetila u jed-

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


Istini za volju, treba napisati da su ène bile i me|u prvim inajprodubljenijim kriti~arima kemalizma, te revolucije koju jeBernard Lewis efektno opisao kao “nametnutu odozgo u ime nar-oda i prizivaju}i dobrobit naroda, a protiv volje naroda”. Halide

Edib Adivar nije samo ismijavala opsjednutost novope~enih turskihnacionalistkinja Kemalovom nesvakida{nje zgodnom i potpunoneturskom figurom (visok stas, odsustvo `lipavog trbuha, akva-marinske o~i, svijetlosme|a kosa, prelijepe dugoprste {ake)napisav{i za Pa{u da je to “~ovjek sa {akama jedne glumice ~ija

je ljubi~asto-bijela pandà uvijek mogla da drì ìvote i javnu

pozornost na svom elegantnom dlanu” {to je Mount Everestzlobe izraèn literarno nezaboravnom slikom, nego je i veoma rano- ve} 1928. godine! - dubokoumnom analizom osu|ivala kemalisti~kitotalitarni diriìzam, etni~ku isklju~ivost, kulturni prekid sa osman-sko-islamskom ba{tinom. (Vid. H. Edib, The Turkish ordeal, /NewYork-London: The Century Co./, 1928, pp. 298 et passim). Velikaspisateljica i odlu~na islamska integristkinja Sâmiha Ayverdi - na{iwanna be intelektualni vo|i lokalnih fudosa i mudòsa trebali bi~itati djela Sâmihe Hanimefendi te Egip}anke i majstoriceha{ekovski bolnog humora Sâfînâz Kâzim, e da shvate da se i utom ideolo{kom taboru moraju stvarati djela od vrijednosti da bi tedrugi i primijetili i po{tovali! - dala je prvu sveobuhvatnu kritiku kulturne cenzure i provalije koje je kemalizam naturio Turskoj,Turcima i Istanbulu kao duhovnoj prijestonici zemlje i nacije, da biSâmihine ideje doìvjele postmodernim àrgonom filovanu te zahtjevima zapadnog trì{ta prilago|enu preradu u prozamaOrhana Pamuka. (Vid. S. Ayverdi, Ibrahim Efendi konagi, /Istanbul:Baha Matbaasi/, 1964. Sve Pamukove postavke u kulturnoj kriticikemalizma, od romana Dèvdet-beg i njegovi sinovi pa do memoarske knjige Istanbul, ve} se nalaze u Ayverdijeve, ali je njenoime, siptomati~no, odsutno iz spomenutih memoara, u kojima sena{iroko divani o nekim drugim velikim piscima, no kojima Pamukdaleko manje duguje no ovoj staroj dami iz svijeta bliskog Sarajuposljednjih Sultanâ).

@ENE-INTELEKTUALKE I KEMALIZAM

Prvi i najefektnijikriti~ari

Bebi.qxd 7/18/2007 9:45 PM Page 54

nom od brojnih tamo{njih filmskih studija. (Tridesete godine XXvijeka predstavljale su prvi boom ma|arske kinematografije, oso-bito B-produkcije, i Ma|arska je u to doba bila regionalna kino-sila). Pored majke, Martha je izdràvala i polusestru koja je bilau internatu - njema~koj privatnoj {koli. Baronesa i Martha suìvjele po hotelima i iznajmljenim sobama te malim stanovima.U njema~koj {koli, Nermin je srela svoj prvi uzor: u~iteljicuFrojlajn Hilde. Ta je èna bila sve ono {to Baronesa nije bila:samostalna, vrijedna, skromna, patriotkinja. Veoma iskreno,Nermin pi{e kako je njen uzor bila jedna odu{evljena nacistkinjakoja joj je rastuma~ila “visoke vrijednosti nacionalne pripadnos-ti i dràvljanstva”. Djevojka apsolutno nije bila ustanju da uo~i rugobu nacizma. Ali, Frojlajn Hildejoj je utuvila u glavu da èna ne samo moè, negomora biti {kolovana, vrijedna, zdravog tijela,radno sposobna i finansijski nezavisna. Na zagovorFrojlajn Hilde, Nermin je primljena u Njema~kuGimnaziju u Budimpe{ti, za koju }e napisati da je bila odli~na {kola, ali duboko zaraèna nacizmom.

NERMIN BIRA TURSKU Nova katastrofa bila je na pomolu. Martha joj

je saop{tila da industrija slabo stoji te da sumaj~ini dugovi stalni te da vi{e nije u stanju dapla}a gimnaziju za Nermin. Zabezeknuli su kadaim je Nermin rekla kako èli da ide u Tursku, alini majka ni polusestra se nisu tome protivili, poduslovom da njeno izdràvanje preuzmu izmirskiSulejmanovi}i. Iako nije znala ni rije~i turskog,Nermin je ve} bila gorljivi nacionalista. Posebnose odu{evila dràvom garantovanim besplatnimobrazovanjem i otvaranjem javne arene èni. Toje za nju bilo pet kopalja iznad tada{njeg poloàjasrednjoevropske ène. Pri tome, glavni izvornjenih informacija i hranitelj njenih ma{tarija bilesu odu{evljene reportaè o turskom eksperimentupo velikoj evropskoj {tampi. Nermin je kona~nobila na~isto ko je i {ta je: Turkinja. Pisala je uIzmir, vapiju}i za podr{kom njenim planovima.Odgovora nije bilo. Ali, petnaestogodi{njakinjaèljezne volje se nije dala zaustaviti. Oti{la jepred turskog ambasadora, koji je morao bitifasciniran njenim perfektnim znanjem ~etirijustranih jezika, ali sigurno i poti{ten sa njenog nez-nanja turskog. Na stranom jeziku saop{tila mu je:bez Turske mi ìvota nema. To djevoj~inoodu{evljenje ipak je moglo samo polaskatiambasadoru, koji je, ispostavilo se, bio poznanik njene porodice.Krajem 1936. godine, ambasador joj je uru~io turski paso{, kartuOrijent-Ekspresa, ne{to putnog tro{ka. Napisa}e Nermin da ju jemajka koju nikad vi{e nije vidjela, ispratila do kupea.

U Izmiru, me|u Sulejmanovi}ima, shvatila je Nermin da uTurskoj nije sve ba{ onako kako pi{e u reportaàma velikihevropskih novina. Sulejmanovi}i je nisu dobro do~ekali. Bojalisu se i njene pozapadnja~enosti te mogu}mosti da preko djevo-jke, na mala vrata, u familiju ponovo nahrupi kvarna Baronesa.Iritiralo ih je da djevojka ni habera nema o Islamu i da ne govorini rije~i turskog. Nisu primijetili, a samim tim nisu mogli nicijeniti njenu àrku èlju da nau~i turski jezik. Sulejmanovi}i suse ~udili da djevojka ne misli na udaju kao na rje{enje svoga stanja.Sirota ona: pobjegla od Baronese da bi nai{la na o~eve sestre,tako|e Baronese, koje se, istini za volju, ne kockaju, ali, i poputnjene majke, smatraju da èna na put izlazi kad se muù natovari.Ali, uspjela je Nermin da nau~i turski jezik; da, donekle, osvoji

simpatije amidìne koji se nije protivio njenom odlasku u gim-naziju. Gimnazija je bila besplatna, ali se internat morao pla}ati.Djevojka je internat pla}ala zaradom kao prevodilac na poz-natom izmirskom velesajmu (Fuar). U gimnaziji su se oko njejatile brojne prijateljice od kojih je i do savr{enstva te svjetlosnombrzinom pokupila turski jezik, a drugarice joj su ostale fasciniraneNermininom poliglotijom i njenom èljeznom voljom. Opismasovne histerije koja je, 1938. godine, na vijest o Kemalovojsmrti, zavladala gimnazijom, Izmirom i Turskom ostaje me|unezaboravnim stranicama ovih memoara.

Nermin je prava studirala u Istanbulu od 1940. do 1944.godine. I na studijama isklju~ivo se sama ispoma-gala, a kasnije je dobila Fullbrightovu stipendiju ioti{la na usavr{avanje u SAD. I prema sulej-manovi}kim kriterijima bila je uspje{na èna: dvaputa se udavala, i to iz ljubavi, a za ugledne ljude.Sinu je dala ime Mustafa Kemal, prema OcuNacije. Radila je u {tampi, na univerzitetu,dràvnoj upravi, bila narodni poslanik. Neko ju jeopisao kao osobu u kojoj se sjedinjuje lukavostro|enog real-politi~ara i zanos romanti~nog idealista.Kao velika salonska dama, sposobna da bezgre{ke simultano vodi konferansu na tri svjetskajezika (njema~ki, francuski, engleski) i da pi{e ina njema~kom i na engleskom jeziku bez ikakvihproblema, bila je idealan emisar i turske dràve iturskog dru{tva i ona je u toj ulozi uìvala, a danikada nije kompromitovala svoju struku. Ostalaje nepokolebljivom kemalistkinjom. Ono {tofascinira u njenim memoarima jeste koliko su i timemoari i autori~in ìvot potvrda skorim spozna-jama vi{estruke fluidnosti identiteta, te saznanji-ma o ulozi izbora u identitarnom procesu. Ti uvididefinitivno obaraju komunitaristi~ku postavku dase identitet dobiva, naslje|uje i otkriva, a da se nebira; da je isti ne{to stati~no i reificirano, jedno iodijelito te ne{to {to se s drugima ne dijeli; ne{toreligijski, etni~ki i rasno predodre|eno. (Vid. A.Sen, “The Indian Identity”, The ArgumentativeIndian, /New York: Farrar, Strauss & Giroux/,2005, pp. 334-56, 390-91, poseb. pp. 349-52,356). Svi tzv. objektivni faktori bili su protiv togada Nermin postane Turkinja, ali se ona samoiz-ma{tala kao takva, i to prije zahvaljuju}i socijal-nom i psiholo{kom momentu, nego bilo kakvimkulturnim, vjerskim, etni~kim, rasnim datostima ikonstantama.

Ipak, Nermin Abadan-Unat dovoljno jepametna èna da zna da se ènska emancipacija skupo pla}a teda nema stvarne ènske emancipacije, kao {to nema ni stvarneljudske emancipacije. Jo{ 1914. godine, Isidora Sekuli}, ta“umna èna” (Milorad Ekme~i}), dama-intelektualka koju su,u velikom vremenskom luku, iz ~iste zavisti i od jo{ ve}epakosti gazili najliberalniji srpski duhovi - od Jovana Skerli}apreko Aleksandra Beli}a i Stanislava Vinavera do Milovana\ilasa - napisala je ovo: “...To je tako... potvrda vi{e na{emli~nom mi{ljenju: da nam je, nama ènama, uteha odemancipacije u tome {to }emo malo promeniti vrstu i na~inrobovanja...”. (Vid. I. Sekuli}, Pisma iz Norve{ke, ed. M.Leskovac, /Novi Sad: Matica Srpska/, 1961, pp. 229-30).Nermin bi se sloìla sa Isidorom, ubije|en sam! I jo{ ne{to: daje Nermin, 1936. godine, umjesto Sulejmanovi}ima u Izmir,oti{la Sulejmanovi}ima u Sarajevo, nisam siguran da bi joj daloda i veliku maturu poloì, a kamoli da ide na Univerzu, da pi{eknjige i da radi!

Turska republikanska èna


NERMIN ABADAN-UNAT:Pionirka turske soci-ologije, porijeklom izSarajeva, ro|ena u Be~u,{kolovana u Budimpe{ti iIstanbulu

INTELEKTUALKA IAKTIVISTA: Neko ju jeopisao kao osobu ukojoj se sjedinjujelukavost ro|enogreal-politi~arai zanos romanti~nogidealista

Bebi.qxd 7/18/2007 9:46 PM Page 55

MRAK FRAJER


Studiraju}i sam otkrio da je najva`nija stvar za

Sedin Dervi{i} Sedin Dervi{i}

SCHWARZENEGGEIZ JAJCASCHWARZENEGGEIZ JAJCA

TRIJUMF UNJEMA^KOJ IODMOR UJAJCU: SedinDervi{i}

Sedin.qxd 7/18/2007 5:31 PM Page 56

Sedin Dervi{i}, 30-godi{njimladi} iz Jajca, ve} dvijegodine nosi titulu najljep{egra|enog mu{karca na svijetu- vlasnik je presti`ne nagrade

Mister Universe, svjetski prvak u fitnessu, sportu koji je u proteklih dese-tak godina osvojio najprije SjedinjeneAmeri~ke Dràve, a zatim i sveevropske zemlje. Ovih dana Dervi{i} jenakratko posjetio rodno Jajce, gdje smos njim razgovarali.

OD JAJCA DONJEMA^KE

Sedinova je ìvotna pri~a sli~namnogima koji su u ratu izbjegli iz BiH.U Njema~ku je oti{ao prije ~etrnaestgodina. Nekoliko je mjeseci prije togasa porodicom proveo u izbjegli~komkampu u Hrvatskoj. Odatle su Dervi{i}ioti{li na zapad, a kada su se otac, majkai brat 1994. godine vratili u Bosnu,Sedin je odlu~io ostati sam ìvjeti uNjema~koj. U toj je zemlji, kao tine-jdèr, radio kao konobar, no u slobodnoje vrijeme uvijek trenirao sport koji ga

je o~arao jo{ kao dje~aka, zalu|enogakcionim filmovima. Karate je bio iostao Sedinova prva ljubav, ali se uNjema~koj po~eo baviti i boksom ikickboxom. Tada nije znao ni{ta ni o fit-nessu niti o bodybuildingu, no nanagovor prijatelja s kojim je vje`bao uteretani odlu~io se prijaviti za dràvnonjema~ko takmi~enje za Mister Fitness .“Zajedno smo vje`bali i on mi je kazaokako je moje tijelo pravilno i lijepogra|eno i da bi se trebao prijaviti jerimam dobre {anse na takmi~enju”, pri~anam Sedin. Tada, me|utim, nije znaokako su se ostali takmaci na prvenstvuspremali dva-tri mjeseca kako bi sprem-no do~ekali izbor za najljep{e mu{kotijelo Njema~ke. Sedin je na sebi radiokao i obi~no, bez ikakvih posebnihpriprema, stoga je iznena|enje biloogromno kada je, na prvom prvenstvuna kojem je u~estvovao, osvojio drugomjesto u Njema~koj. Iz tih dana datira injegova zalu|enost fitnessom, zbogkojeg je i upisao poseban fakultet izavr{io ga kako bi stekao zvanje trenerai mogao raditi kao privatni trener, ali istru~njak za kondiciju sportista. Godinudana kasnije, nakon detaljnih priprema,koje su uklju~ivale i poseban reìmishrane, Sedin je postao MisterNjema~ke, zatim je osvojio ~etvrtomjesto na Svjetskom prvenstvu, da bi sekona~no, 2005. godine, okitio i

Sedin Dervi{i}, Mister World Fitness 2005


var za dobar izgled zdrava i kvalitetna ishrana!

Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

GERGER

SEDIN DERVI[I] kao dje~ak je 1992. godine protjeran iz rodnog Jajca; 15 godina kasnije postao je najve}anjema~ka i svjetska zvijezda fitnessa i slu`beno progla{en najbolje gra|enim mu{karcem na svijetu


naslovom prvaka svijeta u fitnessu.“Mnogi ljudi misle da sam ja prvak ubodybuildingu, no to ne treba mije{ati safitnessom”, poja{njava nam Sedin. “U fit-nessu se ocjenjuje estetika, ljepota i razvi-jenost tijela, dok je u bodybuildingu va`nami{i}avost. Ta se vrsta sporta ve} polakogasi, ljudi su se bodybuildingom po~elibaviti u vrijeme kada je taj sport populariziraoArnold Schwarzenegger, no sada se vi{epa`nje posve}uje zdravlju i ljepoti tijela,tako da je fitness preuzeo primat.”

ISHRANA JE KLJU^ZDRAVLJA

Kako bi se spremio za nastup naSvjetskom prvenstvu, Sedin je mjesecimaradio svakodnevno, dva ili tri sata u tere-tani, no tvrdi da je ishrana va`niji dio nas-tupa, te da bi svakom ko se èli takmi~itina fitness prvenstvu, ali i povesti vi{era~una o svom zdravlju, stru~njak moraoodrediti reìm ishrane. “Kada sam po~eostudirati, najve}i dio studija bio jeposve}en pravilnoj ishrani. Danas radimkao privatni trener i moj je posao da prvo

odredim pravilnu ishranu klijentu, a tekonda vje`be kojima }e on pobolj{ati svojezdravlje, smr{ati ili uve}ati muskulaturu.”

Za prvenstvo se spremao deset sedmi-ca i na njemu je dobio najvi{e mogu}eocjene, a naslov Mister Universe otvoriomu je vrata u Njema~koj, pa je danas nje-gova satnica za sve koji su zainteresiranivje`bati sa njim od pedeset do stotinu eura.“Radim sa klijentima dva puta dnevno izanimljivo je da moje grupe broje i do~etrdeset polaznika, dok moje kolege rade

sa maksimalno desetak klijenata.Jednostavno, ljudi èle raditi sa nekim koje bio prvak svijeta, tako da u posljednjedvije godine posla imam preko glave.”

Kada su njegovi obroci u pitanju,tokom priprema Sedin je do u gram mje-rio svaku vrstu hrane koja mu je bila najelovniku, imao je malu vagu kojom jemjerio, recimo, teìnu krompira koji jenamjeravao skuhati, pa ako bi bio teì oddeset grama, rezao bi ga na komade kakobi dostigao èljenu teìnu. Svakoga dana,prije prvenstva, Sedin bi jeo obrok koji sesastojao od 300 grama ribe, pola kilogramapiletine, pola kilograma povr}a i ne{tovo}a. Kaè kako je za zdravlje najva`nijejesti povr}e u neograni~enim koli~inama,a tokom priprema, tek bi se jednomsedmi~no nagradio ~okoladom ilikola~em. “Problem je bio u tome {to bizbog jedne ~okoladice, koja ima 500kalorija, morao tr~ati sat i pol kako bi temasno}e izbacio iz sebe. Zbog toga se vi{ei ne sje}am kada sam pojeo ne{to slatko.”

VRATIT ]U SE U BiHU Saarbruckenu, u kojem ìvi

posljednjih godina, Sedin je voditelj cen-tra koji je dio njema~kog lanca teretana.No, mnogo vremena provede rade}i i kaoprivatni trener, uglavnom sa bogatim iuspje{nim njema~kim poslovnim ljudimakoji, rade}i petnaestak sati dnevno, nema-ju vremena posvetiti se vlastitomzdravlju. Naslov svjetskog prvakapove}ao je i zanimanje njema~kih medija,pa je Sedin u proteklih godinu danasnimio i nekoliko zapaènih reklama,kako za tamo{nje televizije, tako i zamodne kataloge. Ipak, nakon {to se saljetnjeg odmora u Jajcu vrati u Njema~ku,planira se preseliti u Munchen ili Koln.Jednostavno, ta su dva grada mnogo ve}ai bogatija od Saarbruckena u kojem jestekao svjetsku slavu, stoga èli iskoristitipozive i unov~iti svoje znanje iz fitnessa,organske hrane i zdravog na~ina ìvota.Jednoga dana, kaè, planira vratiti se uBiH i u rodnom Jajcu ili Sarajevu otvoritisvoj studio, no svjestan je da se to ne}edesiti brzo. “@elim se vratiti ovdje, jervidim da ima ljudi koje zanima zdravahrana, zdrav na~in ìvota, ali razumijemda }e u Bosni to i}i te{ko. Jednostavno,nemam obraza sada ljudima pri~ati {ta jezdravo jesti a {ta ne, kada sam svjestan daovdje ima mnogo gladnih ljudi kojima jenajve}a briga bilo kako prehranitiporodicu. Tek kada se pobolj{a standardna{ih ljudi, mo}i }u ovdje zapo~eti svojbussines, no na{i ljudi moraju biti svjesnida se hranimo iznimno nekvalitetno ikoliko su god u mogu}nosti da povedura~una o svome zdravlju i na~inuishrane.”

MRAK FRAJER


ISKU[ENJA SLATKI[A:“Problem je bio u tome {to bizbog jedne ~okoladice, kojaima 500 kalorija, morao tr~atisat i pol kako bi te masno}eizbacio iz sebe. Zbog toga sevi{e i ne sje}am kada sampojeo ne{to slatko.”

SVJETSKA FOTO-MODEL KARIJERA:Bosanski ljepotan angaìran je u brojnimreklamnim kampanjama


Oglasi.qxd 7/18/2007 5:34 PM Page 59

Sve je po~elo kao igra starih prijateljakoji su dane kratili u novotravni~komkafi}u Blondi. Tema razgovora, kao i

svakoga dana, bile su gitare. Fender,

Gibson ... koja je bolja, koja daje kvalitetni-ji zvuk. Mirza Kova~evi}, inìnjer i direk-tor lokalne BNT Hidraulike , kazao je kakovjeruje da je u stanju napraviti elektri~nugitaru. Otac mu je bio stolar i u mladostije svoju vje{tinu prenio na njega.

SAVR[ENI OBLIK FENDERA

Prijatelji su se smijali, a kada je pri~apostala ozbiljna, jedan mu je ponudio

opkladu i kazao: “Ako je ti napravi{, ja }utog Fendera pojesti za doru~ak!”

Pet godina kasnije, iza MirzeKova~evi}a je tridesetak ru~no ura|enihFendera, uglavnom modela Telecaster, alii nekoliko Gibsona , vjerovatno najkvalitet-nijih elektri~nih gitara na svijetu, na koji-ma sviraju neki od najpoznatijihmuzi~ara. Nacrt za svoju prvu gitarunapravio je u Travniku, kod AsimaSefi}a, koji je svirao u lokalnom bendu

MALA RADIONICA TAJNI


Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

ÛDESNE GITARE IZ NOVOG TR

MIRZA KOVAÊVI], inìnjer iz Novog Travnika,prije nekoliko godina je iz opklade s prijateljemodlu~io poku{ati napraviti “Fender Stratocaster”,danas je njegova radionica u Novom Travniku jedino mjesto na Balkanu na kojem nastaju skupocjene, ru~no ra|ene gitare

Mirza Kova~evi} jedini na Balkanu ru~no pravi ~uMirza Kova~evi} jedini na Balkanu ru~no pravi ~u

Gitare.qxd 7/18/2007 5:27 PM Page 60

Veziri. “Kada sam do{ao do njih, jer jeAsim bio jedini za kojeg sam znao da imaFendera, atmosfera je bila malo ~udna,svi su bili zakop~ani i hladni premameni”, sje}a se Mirza Kova~evi}.“Napravio sam nacrte, uzeo mjere i zah-valio sam im se. Kada sam nekolikomjeseci kasnije do{ao ponovo do njih, sagotovim vratom i tijelom, kazali su mi dasu me tada ~udno primili jer su mislili dasam poludio. Vjerovali su da niko ne

moè ru~no, bez iskustva i u obi~nojradionici, napraviti Fendera. Ali eto,pokazalo se da nisu bili upravu.” ZaMirzu je Fenderov Telecaster savr{enimuzi~ki instrument, stoga je sve svojeslobodno vrijeme provodio u radionici, nebi li dobio oblik tijela gitare kakav jeèlio. No, po~eci su bili te{ki, a najteè odsvega bilo je dokopati se kvalitetnogdrveta. “Za drvene dijelove gitare

najva`nije je prona}i kvalitetno jasenovoili javorovo drvo”, pri~a nam Mirza,pokazuju}i nam prostoriju koju nazivaDrvoteka, mjesto na kojem se ~uvajudrveni dijelovi. “Kada na|em trupac,odreèm ga i ostavim da se su{i. Sve totraje, ovisno od drveta, izme|u ~etiri i {estgodina. Kada drvo bude spremno, ondami treba otprilike pola godine rada dazavr{im gitaru. Naravno, sve moè trajati

“Fender Stratocaster” Made in BiH


Vi{e od pet desetlje}a Fenderovi muzi~kiinstrumenti su imali veliki uticaj na na~in nakoji muzi~ari komponiraju, slu{aju i sviraju.Najve}i problem kod izrade prvih elektri~nihgitara javio se ’30-ih godina pro{log stolje}a.Problem je bio u tome {to te gitare nisu bileod punog tijela kao {to su danas, nego suimale zvu~nu kutiju kao i akusti~ne, te sutako stvarale puno jeke koja bi “zamu}ivala”svirane note kada bi se gitara svirala navisokoj glasno}i. U Kaliforniji je ìvio izumiteljLeo Fender koji je prvi po~eo izra|ivati prvaelektroni~ka poja~ala za instrumente saugra|enim kontrolama za ton. To mu nijebilo dosta, nego je Fender èlio stvoriti bolju,“elektrificiranu” gitaru. Prekretnica ustvaranju dogodila mu se 1951. godine, kadaje predstavio model gitare Broadcaster. To jebio prototip gitare koja }e kasnije, zbogpravnih problema sa firmom Gretch, bitipreimenovana u legendarni Telecaster. To jebila prva elektri~na gitara “{panskog” tipaod punog tijela koja je krenula u komercijal-nu proizvodnju. Vrlo brzo nakon toga usli-jedile su revolucionarne Precision bas iStratocaster gitare, te Bassman, prvo baspoja~alo na svijetu. Te inovacije su promije-nile na~in na koji slu{amo muziku iomogu}ile svira~ima da stvaraju zvukovekoje su do tada samo mogli ~uti u svojojglavi. Tako|er su pomogle da se, pod utica-jem bluesa, razvije nova vrsta muzike koja }ese uskoro ~uti iz svakog radija u SjedinjenimDràvama - Rock And Roll. Neki od najpoz-natijih gitarista koji su koristili Fendere suYngwie J. Malmsteen, Ritchie Blackmore

(Depp Purple i Rainbow), Eric Clapton

(Cream i Yardbirds), Rory Gallagher, Mark

Knopfler (Dire Straits), Chris Impellitteri

(osniva~ Schrapnell records), Jeff Beck,Stevie Ray Vaughan, Buddy Holly, Adrian

Smith i Dave Murray (Iron Maiden), Bob

Dylan, David Gilmoure (Pink Floyd), John

Frusciante (Red Hot Chili Peppers)...

POLA STOLJE]A GENIJALNOG IZUMA

Na “Telecasteru” su se proslavili Knopfler,Clapton, Malmsteen,

Vaughn...

G TRAVNIKA

avi ~uvene “Fendere”, najbolje gitare dana{njice! avi ~uvene “Fendere”, najbolje gitare dana{njice!

VIRTUOZINAFENDERU:MarkKnopfler,EricClapton,YngwieMalmsteen


i duè, ovisno o narud`bi i èljamakupca.” Sve ostalo neophodno za gitaru,dakle ìce, metalne dijelove i magnete,Mirza dobavlja iz Sjedinjenih Dràva, iztakozvanih Fender Custom Shopova, pro-davnica specijaliziranih za originalnedijelove.

MIRZIN BLUES NA GIBSONU

Mirza Kova~evi} je ponosan na to{to su poznati muzi~ari, probaju}i nje-gove gitare, ustvrdili kako su me|unajboljima na kojima su ikada svirali.“Jednom mi je prilikom Zele Lipova~akazao kako je u Njema~koj probaopedesetak gitara i ni jedna mu nije odgo-varala. Kada se vratio, probao je moje trii bio prezadovoljan. Ja Zeleta izuzetnocijenim, no ono {to on svira nije mojamuzika. Ljubitelj sam bluesa i muzike iz‘70-iih godina i mene odu{evljavaju nekiod nama malo poznatih gitarista, ali imajstori kakvi su Clapton ili Vaughn.”Svoje ru~no ra|ene MK gitare Mirzadanas pravi sam, tek ponekad mu uposljednje vrijeme pomaè prijatelj izSarajeva koji kod njega u~i zanat. Kaèkako je razo~aran {to niko od mladih uNovom Travniku i okolici ne èli da sebavi ovim poslom, stoga }e vjerovatnojo{ godinama, ako ga posluì zdravlje,biti jedini koji u regiji pravi ove, natrì{tu iznimno cijenjene gitare. Na-rud`bi ima svakodnevno, dijelom zbog

toga {to njegove gitare nisu skupe, aponajvi{e zbog toga {to je ovakav, ru~nora|en Fender Telecaster vredniji odtakozvanog, fabri~kog uratka. “Hvalabogu, imam dobar posao, direktor samfirme u kojoj radi vi{e od stotinu radnikai zara|ujem dovoljno da bih se gitaramabavio iz ljubavi, a ne iz nu`de”, kaènam Mirza. “Cijena gitare je dovoljna dase pokriju tro{kovi materijala i ne plani-ram ih praviti kako bih zara|ivao na

njima. Nadam se da }e tako biti i kadaodem u penziju.” U posljednje vrijemebavi se modifikacijama na Gibsonu,kojeg, za razliku od fabri~kih uradaka,izra|uje od razli~itih dijelova drveta.“Gibson se decenijama pravi iz jednogdijela, od mahagonija. Ja sam ga modifi-cirao, tako da danas meni bolje izgledasa licem od mahagonija, a pozadinom odjasena. No, o ukusima se ne raspravlja,pa tako znam mnogo ljudi kojima je

Gibson vrhunac umije}a kada je u pitanjuizrada gitara”, kaè nam Mirza, ponosnonam pokazuju}i prvu gitaru koju jenapravio. Ona i danas, pet godina nakonprvog nacrta, visi na zidu, u sredi{tu nje-gove radionice, i jedina je koju vjerovat-no nikada ne}e nikome prodati. A i svogprijatelja Edu, koji nije vjerovao uumje{nost Mirzinih ruku, ve} odavno nepita ho}e li je i kada “pojesti zadoru~ak”.

MALA RADIONICA TAJNI


U proteklih pet godina Mirza Kova~evi}

je nekoliko svojih ru~no ra|enih gitara poklo-nio nekolicini najboljih gitarista sa prostoranekada{nje Jugoslavije. Za Mirzu jeMiodrag Bata Kosti} iz Yu Grupe najk-valitetniji gitarista svih vremena na podru~jubiv{e dràve, te kaè kako ga je oduvijekfascinirao zvuk i ton njegove gitare. “Mo`da

ja grije{im, ali mislim da neko ko nije

dobar ~ovjek ne moè dobro svirati. A

Bata je prekrasna osoba i vjerovatno zato

njegova gitara ima prekrasan zvuk”, kaèMirza Kova~evi}. Njegove gitare u svojojkolekciji imaju i Vlatko Stefanovski,Vedran Boì}, Dado Topi}, Sead Zele

Lipova~a, Muris Varaji}, a Mirza i danasàli zbog toga {to pokojni Bodo Kova~evi}

nije do~ekao dan kada }e zasvirati na nje-govom Telecasteru. “Upoznali smo se

nekoliko mjeseci prije njegove smrti.

Tada smo se dogovorili da mu napravim

gitaru. Obojica smo bili presretni {to }e

zasvirati na bosanskom Fenderu.

Naàlost, nije nam se dalo, napustio nas

je mjesec dana prije nego {to sam

zavr{io njegovu gitaru”, pri~a nam MirzaKova~evi}. Kada su ex-jugoslovenski gitaristiu pitanju, na Fenderu sviraju Goran

Bregovi}, Husein Hasanefendi}, Radomir

Mihajlovi} To~ak, Ljubi{a Raci}, Nedim

Babovi}, Vlatko Stefanovski, Hamo

Salihbegovi}... “Ipak, za mene je Mark

Knopfler najve}i gitarista svih vremena”,pri~a nam Mirza Kova~evi}. “Poku{at }u

nekako stupiti u kontakt s njim, jer mi je

ìvotna èlja napraviti i pokloniti mu

moju gitaru.”

PRVI BOSANSKI GIBSON

@al za Bodom Kova~evi}em

FENDER TELECASTER:Veliki gitarista Indexa,

Bodo Kova~evi}, nijedoìvio da zasvira na

Mirzinoj gitari

DRVOTEKA MIRZE KOVAÊVI]A: Nakon {to posebno odabrana vrsta javora u “drvoteci” odleì {est godina, Mirzi Kova~evi}upotrebno je jo{ {est mjeseci mukotrpnog rada da bi stvorio, sa originalnim dijelovima iz SAD, jedini “Fender” sa Balkana


Oglasi.qxd 7/18/2007 5:35 PM Page 63

Prema zvani~nim podacima grad-skih struktura iz 2002., uNovom Sadu ìvi 330.000 sta-novnika. A prema podacimaSlobodne Bosne od prije neko-

liko dana, u ovom gradu egzistira ~ak 180demo bendova, plus grupe koje su ve}odavno etablirane na prostoru biv{eJugoslavije, kao {to su Obojeni program,Atheist Rap, Ritam nereda...

KRALJICA MARIJANije ni ~udo, i ne samo zbog ovog

podatka, {to ba{ Novi Sad, a ne Beograd,Zagreb, a o Sarajevu da i ne govorimo, ima

jedan od najve}ih i najzna~ajnijih muzi~kihOpen Air festivala u Evropi - Exit.

Prvog dana februara 1748. Novi Saddobija status Slobodnog kraljevskoggrada, ediktom koji je potpisala ~e{ka,ugarska, dalmatinsko-hrvatsko-slavonskakraljica i austrijska nadvojvotkinja MarijaTerezija. Ove godine, osmi put, Exit jeodràn na Petrovaradinskoj tvr|avi,zaostav{tini spomenute gospo|e, koja je,te 1748., status Slobodnog kraljevskoggrada bogatim gra|anima Racke varo{iprodala za 80.000 rajnskih forinti.

Organizatori su prije otvaranjaFestivala, koji je odràn od 12. do 15.jula, objavili da }e ovogodi{njem Exituprisustvovati 160.000 posjetilaca. Me-|utim, u ~etvrtak, prvog dana Exita, ve}na samim prilazima glavnoj festivalskojpozornici, na kojoj je svirao Robert Plant,

bilo je jasno da }e kona~na cifra Exit pos-jeta biti puno ve}a. Jer, kapacitet MainStagea je 35.000 posjetilaca, ali to jesamo jedna od ukupno dvadeset i petpozornica, koje su za ~etiri dana pohodiliEvropljani. Samo je 10.000 dràvljanaVelike Britanije evidentirano na raznimnovosadskim destinacijama, i to je sig-urno fascinantan podatak i za organiza-tore ve}ih muzi~kih festivala kao {to suma|arski Sziget ili danski Roskilde. Predzaklju~enje ovog broja Slobodne Bosneobjavljeno je da je Exitu ove godine pris-ustvovalo skoro 200.000 ljudi.

Vi{e od ~etiri stotine izvo|a~a nas-tupilo je na ovogodi{njem Exitu. Nekegrupe u Novi Sad su pristigle i udeseto~lanim postavama, pa je ukupanbroj muzi~ara sigurno dvostruko ve}i. Naglavnoj pozornici najve}e zvijezde, uz

EXIT 07


Ovogodi{nji EXIT, najve}i Open Air muzi~ki festival u ovom dijelu Evrope, odràn je u Novom Sadu od 12. do 15. jula; na Petrovaradinskoj tvr|avi su,

uz brojne zvijezde svjetske muzi~ke scene, nastupile i bosanskohercegova~kegrupe DUBIOZA KOLEKTIV, DEFENCE i DUB REBELLION, te

EDO MAAJKA i DJ-evi CHOOLA i DJOHA

Pi{e

Dino Bajramovi}[email protected]

MUZIÂRI IZ BiH I OVE GODINEODU[EVILI POSJETIOCE EXITA

êtiri stotine izvo|a~a i 200.000 posjetilaca pohodilo

VELIÂNSTVENA MUZI^KA PARADA: Vi{e od ~etiri stotine izvo|a~a nastupilo je na ovogodi{njem Exitu; neke grupe uNovi Sad su pristigle i u deseto~lanim postavama, pa je ukupan broj muzi~ara sigurno dvostruko ve}i

Exit.qxd 7/18/2007 2:58 PM Page 64

spomenutog Planta, bili su bendovi TheProdigy i Beastie Boysi, te Lauryn Hill iSnoop Dogg. Tog 14. jula, program nacentralnoj bini otvorila je zeni~ko-sara-jevsko-mostarska grupa Dubioza kolek-tiv. Termin u 19 sati i nije ba{ omiljenegzitovcima, pa je i onih dvije hiljadeposjetilaca {to je pratilo izvanredan na-stup Dubioze zna~ajna brojka. Ipak,najva`nije za ovu grupu, ali i za komplet-nu bosanskohercegova~ku muzi~ku scenu

jeste da su dobili priliku nastupiti napozornici na kojoj su prethodnih godinasvirali, izme|u ostalih, Tricky, Moloko,Stereo MC’s, Massive Attack, CypressHill, Iggy Pop, White Stripes, Slayer,Fatboy Slim, Franz Ferdinand, The Cult,Morrissey, Pet Shop Boys, Billy Idol.

ZATI[JE PRED BURUIzuzetno kvalitetan program organiza-

tori su pripremili na Fusion Stageu. Na toj

pozornici nastupili su KUD Idijoti, engleskiPeter & The Test Tube Babies, potomHladno pivo, Deca lo{ih muzi~ara, Majke, alii na{i izvo|a~i. Drugog dana Festivala sviraoje tuzlanski Defence, a posljednjeg danaExita Edo Maajka. Pretpro{le godine EdoMaajka je nastupio na Main Stageu i tada,ba{ kao i u nedjelju nave~e, 15. jula, imaoodli~an nastup. Organizatori Exita pozvali suEdu Maajku da nastupi i prije Red Hot ChiliPeppersa u In|iji, pa je sigurno da je ovajraper iz Br~kog favorit egzitovaca i u nared-nim godinama. I tuzlanska reggae skupinaDefence itekako je zadovoljila apetite pub-like na Fusion Stageu. Svirali su 13. jula, tesu i u Novom Sadu predstavili svoj prvijenacBaga Music. Tako|er, 13. jula, na pozorniciFuture Shock, svirao je br~anski DubRebellion, a dan kasnije u MTV Areni i sara-jevski DJ-evi Choola i Djoha.

“Bez obzira na sve, moram priznati daExit nikada nije imao lo{iji program. Ali,ovo je mo`da zati{je pred buru, valjda }eslede}e godine biti bolje”, kazao nam jeIgor Todorovi}, nekada{nji pjeva~ novo-sadske grupe No Speed Limit. Beogradskirock kriti~ar i radijski voditelj @ikicaSimi} kazao je da “Robert Plant nijedo{ao u Srbiju kako bi ovoj dràvi pomo-gao ulazak u Evropsku uniju, ve} jednos-tavno zato {to je njegov menadèr dogov-orio nastup za organizatorima Exita”.Dakle, koncerte velikih svjetskih zvijezdai njihov dolazak u va{ grad ne treba mist-ifikovati. Dovoljno je da platite traèniiznos i do}i }e vam bilo ko, bilo kad i bilogdje. Mogu}e da je neki od ~lanova RedHot Chili Peppersa nikad nisu ni ~uli zaglavni grad Srbije, a ipak su 26. juna ovagodine svirali na ledini u In|iji. I ovajkoncert organizovao je Exit, a oni izgledamogu sve.

Spektakl na Petrovaradinskoj tvr|avi


hodilo je EXIT i Petrovaradinsku tvr|avu u Novom Sadu

U organizaciji Exita tokom godinezaposleno je tridestak ljudi. A za ~etiri danatrajanja Festivala ove godine bilo je 1.500uposlenih. “Festival se”, po izvje{taju polici-je, “zavr{io bez teìh slu~ajeva reme}enja

javnog reda i mira i bez zabeleènih teìh

krivi~nih dela, a za ~etiri no}i Exita slo-

bode je li{eno 108 ljudi, od ~ega su 102

strani dràvljani, zbog posjedovanja

nedozvoljenih supstanci”.

BEZ TE@IH KRIVI^NIH DJELA

Tokom “Exita” uhap{enoje 108 osoba

ZVIJEZDEEXITA: The

Prodigy, Lauryn Hill i Beastie Boysi

DUBIOZA KOLEKTIV: Zeni~ko-sarajevsko-mostarski bendsvirao je na glavnoj pozornici Exita

prije Lauryn Hill i Snoop Dogga

Exit.qxd 7/18/2007 2:58 PM Page 65

Kr{enje zakona je, po svemu sude}i, najus-pje{nija privredna grana na Balkanu,ujedno i djelatnost u kojoj u~estvuje

najve}i procenat stanovni{tva. Prihodi koji seostvaruju na taj na~in nisu ni oporezovani, takoda je izvjesno kako je biti onaj ko kr{i zakonnajunosniji zanat ovda{nji. Zakoni su ovdjeprakti~no virtuelni. Vaè samo za neke ljude, uprincipu one sirote, i samo pod izvjesnim okol-nostima.

[to se crnogorskog dru{tva ti~e, principkr{enja zakona i pravila je tako temeljno ukori-jenjen, pa ih, iako ih svakodnevno sre}emo,vi{e i ne prepoznajemo. Kr{enje pravila postaloje pravilo. Na toj ta~ki nestaje sama su{tina civ-ilizacije. Ili se ukazuju obrisi ne~eg drugog, {tosociolozi nazivaju “plja~ka{kom kulturom”.

ujem se gotovo svakodnevno sa ljudima izSarajeva, i svi mi oni govore kako sam sretan{to ìvim na moru. Kao vru}e je, ali sre}om tuje more, tu je osvjeènje. Kada tokom jula iavgusta ~ujem rije~ “more”, ne pomislim naosvjeènje. Pomislim na Indiju, hiljade kupa~au prljavoj vodi, pomislim na kugu i koleru. Jerna to ljeti li~e ovda{nje plaè, na kojima se ovihdana tiska pola Kosova.

Ja, sretnik sa mora, budim se oko pet. Do{est punim ba~ve i zalivam limunove ipomorandè u vrtu. @ena pere su|e i ~isti ku}u.Ve} oko sedam, nestaje vode. Do}i }e tek okojedan ujutro. Ulcinj ima dovoljno vode, aligadovi i imbecili iz Javnog komunalnog pre-duze}a grad ve} decenijama drè u stanjunesta{ice. Jedne godine im ne rade pumpe, kojenisu popravili na vrijeme. Druge, te pumpe neuklju~uju, da bi pla}ali manji ra~un za struju.Tre}e, pumpe gase zato da bi namjerno izazvalinesta{icu, jer je tada{nji direktor Komunalnogpokrenuo privatni biznis: prodaju agregata zavodu. Pa izaziva nesta{icu vode da bi gra|anepodstakao da kupuju agregate kod njega.

OK, shvatili ste: vode nema. Struje imapovremeno, ali je sasvim uobi~ajena stvar da~itav grad ostane u mraku. Da tama obavijezube koji se zarivaju u kuvane kukuruze; rukekoje drè hamburgere u kojima je samljevenosve osim mesa; dekoltee koji gone napovra}anje, jer su vlasnice izloènih poprsjaizgorjele na suncu i njihove grudi sada kraseopekotine plus beskona~nog stepena.

Kada nestane vode, kolima se spu{tamo ugrad, u jutarnju nabavku. Jer rano jutro jedinoje doba dana kada se kroz grad uop{te i ikakomoè pro}i. itavim putem do prodavnice pro-lazimo kraj nepropisno parkiranih kola,zaklju~no sa automobilima koji su parkirani nakru`nom toku saobra}aja u, nazovimo to tako,centru Ulcinja. Na terasi poslati~arnice sa pre-divnim pogledom na to bezakonje sjede ikafeni{u dva policajca, koji time jama~no kr{eneka, ako ne sva, od pravila slu`be.

U prodavnici, ve} na prvi pogled, kr{e svezamislive sanitarne zakone, jer se gajbe sahljebom vuku po podu, a povr}e je izloèno natrotoaru, na pola metra od auspuha tu parki-ranih vozila. Na boci coca-cole od dva litrapi{e da ko{ta 1.09, ali je vje{ti trgovcinapla}uju 1.20. Napokon, nakon {to smokupili hljeb oboga}en ~itavom paletom naucipoznatih bakterija, nakon {to smo bezo~nooplja~kani, nije nam dat ni ra~un. Time jeprekr{en jo{ jedan propis i okon~ana obi~na,svakodnevna kupovina.

Ovo je hobsovska dùngla, u kojoj koli~inamo}i koju pojedinac posjeduje odre|ujestepen u kojem mu je dozvoljeno kr{iti

zakon: slabi ga kr{e pomalo, a za najja~ezakona nema, {to u krajnjem pove}ava njihovumo}.

Ali vjerovatno ni{ta tako uspje{no ne ods-likava op{tenarodni konsenzus o vladavinibezakonja kao prizor sa na{ih puteva, na koji-ma voza~i ablenduju jedan drugome u znakupozorenja da policija poku{ava da radi svojposao. Na to mi je skrenuo pa`nju jedan tekstAleksandra Hemona, ako se ne varam. Koji sehemijski procesi odvijaju u glavama ljudi kojina policiju upozoravaju manijake koji voze200 na sat u naseljenom mjestu i jo{ vjerujukako su postupili po{teno i korektno? Je li iztih mozgova odstranjeno svako sje}anje naprincip dru{tvene odgovornosti? Tako perverz-na solidarnost u bahatosti i bezakonju, uo~avase jo{ samo kod osoba zaraènih virusom bjes-nila i Romerovih zombija.

Jedan od razloga za{to se nadam da nikadane}u imati vlast leì u ~injenici da bi se svimoji poku{aji da stvari popravim zavr{ilemasovnim strijeljanjima. To smo, uostalom,

Balkanska rapsodija


OP[TENARODNI KONSENZUSPerverzna solidarnost ubahatosti i bezakonju

Pi{e

Andrej Nikolaidis

Jedno odnajtvr|ih

uvjerenja kojeimam jeste

beskompromisnoprotivljenje

smrtnoj kazni.Ali sa druge

strane, ne mogua da ne pomislimkako bi makar

pola godinekaznene politike

poput onekineske rije{iloglavninu stvari

zbog kojih ~ovjekovdje ne moèpristojno ìvjeti

Andrej.qxd 7/18/2007 9:47 PM Page 66

ve} mnogo puta vidjeli: uvjerenje da sesvijet moè u~initi boljim mjestom, ijo{ da se to moè u~initi brzo, po pravilu zavr{avaju zlo~inom.

Kinezi, me|utim, ne odustaju od, datako kaèm, energi~nih mjera zavo|enjareda. Kina je, tako, nedavno pogubilabiv{eg visokog dràvnog funkcionerakoji je bio optuèn da je izvr{io pronevjerutokom distribucije hrane i lijekova, kojamu je bila povjerena. Kina je jedna odonih zemalja u kojima optuèn obi~nozna~i i osu|en. A najljupkije od svihzemalja su one u kojima osu|en zna~i ipogubljen. Kina, kako stoji u vijesti koju

je prenio Yahoo News , godi{nje izvr{ivi{e pogubljenja nego sve ostale nacijezajedno.

Institucija koju je vodio nesretni ipogubljeni Zheng Xiaoyu je u perio-du izme|u 1998. i 2005. odobrila

upotrebu {est lijekova za koje seispostavilo da su - la`ni. Proizvo|a~ilijekova koristili su la`nu dokumentaci-ju da bi dobili dozvolu za proizvodnju idistribuciju. Jedan od la`nih antibiotikaprouzrokovao je smrt 10 ljudi. Zhengje, navodno, od tih kompanija primiogotovo milion dolara u novcu i pokloni-

ma. Vlast je pogubljenje propratilasaop{tenjem u kojem je re~eno da su“nekolicina korumpiranih slu`benikasramota za ~itav sistem i da je skandalkoji su izazvali otkrio ozbiljne prob-leme”.

ovjek ne moè biti pametan. Jednood najtvr|ih uvjerenja koje imam jestebeskompromisno protivljenje smrtnojkazni. Ideja da ne{to tako monstruoznokao dràva ima pravo da vr{i odmazdui oduzima ljudske ìvote kod meneizaziva fizi~ku slabost i nekontrolisanbijes. Ali sa druge strane, ne mogu a dane pomislim kako bi makar pola godinekaznene politike poput one kineskerije{ilo glavninu stvari zbog kojih~ovjek ovdje ne moè pristojno ìvjeti.Ne bi bilo lo{e da neko postrijelja na{eposlanike u dràvnim Parlamentima, daza muda objesi predsjednike dràvnih ientitetskih vlada, da na elektri~noj stoli-ci sprì pokojeg korumpiranog {efapolicije ili ministra. Ne{to mi govori dabi nakon toga stvari ovdje funkcionisalebolje i da bismo ìvjeli lak{e.

Naravno, mi smo humanisti i grozi-mo se tako primitivnih sredstava. Stoga}emo nastaviti da dostojanstveno trpimoda nas najgori od najgorih plja~kaju,ubijaju, unesre}uju i jebu u (to je ve}problemati~no) zdrav mozak.


A u Singapuru je jedan sudija ka`njenjer je srezao preo{tru kaznu. Naloìo je da~ovjeka osam puta udare palicom postra`njici. Tamo{nji zakon pak kaè da je zasporno (ne)djelo po prknu mogao dobitisamo pet puta. Majka ka`njenoga sada oddràve traì dva miliona dolara od{tete.

Jedan pogre{an udarac dràve poprknu gra|anina u Singapuru, dakle, ko{tane{to manje od 700.000 dolara. U CrnojGori, sudovi ìvote ljudi koji su ubijeni zato{to ih je crnogorska policija namjestila nano` Karadì}evim etni~kim ~ista~ima,procjenjuju na 20-30 hiljada eura.

PREO[TRA KAZNA

Udarac po prknu za 700.000 dolara

Ilust

raci

ja: B

RANC

AGLI

ONI

Balkanska rapsodija

Andrej.qxd 7/18/2007 9:48 PM Page 67

KNJI@EVNA KRITIKA: Humoristi~ki romanOzrena Kebe “Kako je lijepa moja

Vectra” (Naklada ZORO,Sarajevo/Zagreb, 2007.)

ZAPISI JEDNOGFETI[ISTE

Pi{e: Adisa ê~o

Bh. knjièvnost odavno nije imala odvratniji lik od OsmanaK: ego i falocentri~an, primitivan i izda{no maljav, Osman K. setrka na semaforima, zanemaruje svoju a zavodi ènu svog najboljegdruga i opsesivno se klanja njenom veli~anstvu Opel Vectri.Smisao Osmanovog postojanja je u poniàvanju po{tivalaca VWvozila i u stalnomnapredovanju nadru{tvenoj ljestvi-ci koje se mjerisamo i jedino bro-jem konjskihsnaga i bogat-stvom dodatneopreme.

Svaki izlazakna ulicu, svakouklju~ivanje usaobra}aj bilo kaopje{aka ili voza~a,pokazuje da susvuda oko naspomahnitalikreteniporeme}enog sis-tema vrijednostikoji sve svojefizi~ke i psihi~nenedostatke kom-penziraju dobroula{tenim limenimsredstvima zaprevoènje. OzrenKebo je odli~nodijagnosticirao iduhovito ilustrovaoproblem “osmanizacije“ bh. dru{tva. Osman K. moè biti iintelektualac i poljoprivrednik, i Bo{njak i Hrvat i Srbin i Ostali,Osman K. moè biti mu{karac, ali moè biti i èna. Biti OsmanK. zna~i prihvatiti jednoumlje, bespogovorno slijediti ideologiju,neprekidno oduzimati prvenstvo svim ostalim u~esnicima u sao-bra}aju i ìvotu. Osman K. je ono najgore u nama (Svi smo miOsman!), a prepoznati ga, priznati njegovo prisustvo i smijati muse, dobar je put ka ozdravljenju.

Lik Osmana je dobro zami{ljen i izgra|en bez pukotina, alijednoglasje u romanu na momente dovodi do prezasi}enosti njegovim gadostima. U Vectri nedostaje jedan ~vrst ogledalskilik (prijatelj Marinko je imao taj potencijal) koji bi dobio malovi{e prostora i koji bi ~itaocu omogu}io predah uo~i novihOsmanovih eskapada.

Kebin humoristi~ki roman nudi laganu zabavu za ljetne dane,a izvor posebnog zadovoljstva je sam kraj, kada se Osmanu ipakpomrse ra~uni. Jo{ da knjiga nije upakovana u deprimiraju}emaslinasto mrljave korice, mogla bi se reklamirati kao apsolutnifavorit za plaè ovog ljeta.


KULT MARKET

”

”

Moj otac je jedva ~ekao da odrastem inapokon ga je Bog pomilovao

BEBI DOL, pjeva~ica

J. M. COETZEEElizabeth Costello

J. M. Coetzee je ju`noafri~ki pisackoji je u karijeri primio veliki broj nagra-da, pa i Nobelovu. I glavna junakinja nje-govog romana Elizabeth Costello (V.B.Z.,Zagreb, 2007.) je spisateljica koja svakomalo dobiva presti`ne nagrade. Ali zarazliku od svog tvorca, Elizabeth upornoide po prijemima, prima nagrade i drì

prikladne govore, a da ve} godinama nije napisala ni slova. Jednogdana joj i za govore nestaje ideja i ona shvata da vi{e ni o ~emunema ni{ta re}i. Cijena je 30 KM.

ALIX GIROD DE L’AINS druge strane kreveta

Ariane i Hugo su deset godina ubraku. Ona prodaje biùteriju po ku}ama,on je {ef u gra|evinskoj firmi. Rutina ihubija, osje}aju se “kao hr~ak na to~ku” ijednog dana odlu~e da zamijene iden-titete, radna mjesta, kreditne kartice,ku}ne poslove. Da bi spasili svoj brak, onpo~inje obilaziti ku}e u kojima ga

do~ekuju polugole doma}ice, a ona po~inje graditi autoritet u firmipunoj grubih grdosija. Cijena je 14 KM.

ZOE BARNESUpravo vjen~ani

Emma i Joe, glavni likovi ljubi}aUpravo vjen~ani (Mo} knjige, Beograd,2007.), vole se jo{ od srednje {kole i dan njihovog vjen~anja je za Emmuispunjenje svih snova. Nakon {to medenimjesec pro|e, oni se moraju navi}i dapo prvi put ìve zajedno, prihvatiti svojenove uloge i iza}i na kraj sa okolinom

koja se ve} nakon nekoliko sedmica po~inje raspitivati “za prinovu”. Cijena je 15 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. J. K. Rowling: Harry Potter and the Deathly Hallows2. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns3. Conn Iggulden: The Dangerous Book for Boys4. Stephenie Meyer: Eclipse5. James Patterson: The Quickie

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Online knjiàra knjiga.ba):

1. Tony Buzan: Brzo ~itanje2. Sidney Sheldon: Boji{ li se mraka3. Nenad Desimirovi}: Kompjuterske tajne4. Christopher S. Kilham: Pet tibetanaca5. Alija Laki{i}: Bosanski kuhar

VRIJEME KNJIGE

U SVIMA ÛÎ OSMAN: Osman K.moè biti i intelektualac ipoljoprivrednik, i Bo{njak i Hrvat iSrbin i Ostali, Osman K. moè bitimu{karac, ali moè biti i èna

KULTmarket1.qxd 7/18/2007 7:15 PM Page 68

KINO KRITIKA: “12:08 isto~no odBukure{ta” (Rumunija; 2005.) u reìjiCorneliua Porumboiua; uloge: Mircea

Andreescu, Teodor Corban, Ion Sapdaru

MALA STORIJA OVELIKIM STVARIMA

Pi{e: Damir Nemir Jane~ek

Plejada sjajnih artefakata uokvirenih u formu filma dolazi uposljednje vrijeme iz isto~ne Europe. Ovogodi{nji pobjednikCannes Film Festivala je samo dokaz da to {to stvaraju umjetniciiz isto~ne Europe nisu incidenti nego proizvod kreativnog iangaìranog umjetni~kog djelovanja. Sa istoka tako stiè i 12:08isto~no od Bukure{ta. Dobitnika nagrade Camera d’Or za prvidugometra`ni igrani film, mladog rumunjskog reìsera CorneliuaPorumboiua, imali smo priliku vidjeti pro{le godine na Sarajevo

Film Festivalu na gala projekciji izvan konkurencije, a od prijenekoliko dana je u redovnoj distribuciji u sarajevskom kinuMeeting Point.

Radnja filma 12:08 isto~no od Bukure{ta smje{tena je u maliprovincijski grad isto~no od Bukure{ta 16 godina nakon 22.decembra 1989. godine kada je diktator Nicolae Ceausescu sasuprugom Elenom helikopterom pobjegao iz predsjedni~kepala~e. Lokalna televizijska stanica pozvala je dva gosta: pen-zionera, koji se povremeno pojavljuje kao Djeda Mraz za djecu izsusjedstva, i nastavnika historije, alkoholi~ara, da sa publikompodijele trenutke revolucionarne slave jer su navodno upali ugradsku vije}nicu uzvikuju}i: “Dolje Ceausescu!” Me|utim, gle-datelji koji se javljaju u program opovrgavaju njihove tvrdnje.Osnovna pitanja koje voditelj postavlja su: “Gdje ste bili kada serevolucija de{avala? Da li se moè re}i da je i njihov mali gradu~estvovao u revoluciji, odnosno u de{avanjima prije bijegaCeausescua?”

Corneliu Porumboiu ro|en je 1975. u Rumuniji, a 2003.diplomirao je dramu i film na Univerzitetu u Bukure{tu. 12:08isto~no od Bukure{ta njegov je prvi dugometra`ni igrani film.Nakon {to usvojite ovaj film, s nestrpljenjem }ete o~ekivatimaestralan rumunjski film 4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana koji jepobijedio na Cannesu ove godine, a prikazan je na netomzavr{enom Vukovar Film Festivalu .


PRIÂ O OZDRAVLJENJUDonne Dewey

Dokumentarac koji je1997. dobio Oscara, prvije takav film koji je dos-tupan potpuno besplat-no! U sije~nju 1997. timfilma{a i kirurga volon-tera zaputio se u vijet-namsku provinciju AnGiang. Pet medicinskih

sestara, ~etiri anesteziologa i tri plasti~na kirurga iz Interplasta,prve me|unarodne humanitarne organizacije koja nudi besplatneoperacije za stanovnike, uglavnom djecu iz zemalja u razvoju, do{lisu na dva tjedna volontirati i operirati 110 djece s uro|enim mana-ma i ozljedama.

@IVOT DRUGIHFlorian Henckel von Donnersmarck

Dobitnik Oscara zanajbolji strani film. Divanantirepresivni i antifa{isti~kifilm. Film koji slavi pisanurije~ i slobodu. Pri~a kojapruà prijekopotrebnu naduu promjenu na bolje. UNjema~koj su na ovaj filmorganizirano i{li u~enici iz

{kola, ali i ljudi iz parlamenta. Kod nas ga distributer Blitz film ivideo nije niti distribuirao!

DEKALOGKrzysztof

Kieslowski

Kroz kreativno ispri~anih deset pri~a,od kojih je svaka vezana za jednu oddeset Boìjih zapovijedi, kroz deset TV fil-mova mag reìje Kieslowski nas {amaraemocijama. Nepotrebno o tome je pri~ati.To treba gledati.

”

”

Svi se otimaju za moje albumeALDIN KURI]

AL’ DINO, pjeva~

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Veliki film (Jason Friedberg, Aaron Seltzer)

2. La Vie en rose - Edith Piaf (Olivier Dahan)

3. 9. satnija (Fyodor Bondarchuk)

4. Unutarnje carstvo (David Lynch)

5. Vjetar koji povija je~am (Ken Loach)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Simpatija za g|u Osvetnicu (Chan-wook Park, Discovery) 2. Banket (Xiaogang Feng, Blitz) 3. Trzalica sudbine (Liam Lynch, Continental)4. Sve dàba (Antonio Nui}, Continental)5. Tanka crvena linija (Terrence Malick, Continental)

KU]NO KINO

ODLIÂN FILM CORNELIUA PORUMBOIUA: Radnja filma12:08 isto~no od Bukure{ta smje{tena je u mali provincijski grad isto~no od Bukure{ta 16 godina nakon22. decembra 1989. godine kada je diktator NicolaeCeausescu sa suprugom Elenom helikopterom pobjegao iz predsjedni~ke pala~e


MUZIKA: “Uncle Disfunctional” novi studijski album grupe “Happy Mondays”

MADCHESTERUNITED

Pi{e: Dino Bajramovi}

Nakon petnaest godina novi album objavila je man~esterskagrupa Happy Mondays . Na CD-u Uncle Disfunctional objavljenoje jedanaest pjesama, a album je na hrvatsko trì{te plasiraladiskografska ku}a Menart iz Zagreba.

Nastupni album Happy Mondays promovisali su 1987., iostao je, uglavnom, upam}en posvom besmisleno dugom nazivu:Squirrel And G-Man TwentyFour Hour Party People PlasticFace Cant Smile (Whgite Out) .Ipak, ve} naredne godine snima-ju Bummed, po ocjeni kriti~ara,njihovo najbolje ostvarenje, saWrote For Luck kao vode}ompjesmom. Ako je Bummed

najboljialbum, onda jeKinky Afro ,uz Step On,najve}i hitMondaysa .Ova pjesmaobjavljena jena njihovomtre}em studijs-kom albumuPills’N’ThrillsAndBellyaches iz1990. godine.

Uz StoneRoses, HappyMondaysi bilisu lideriman~esterskescene kasnihosamdesetih, a

pokret koji su predvodili nazvali su Madchester. Poredkvalitetnog rock, house and soul muzi~kog izraàja, koji bipo~esto “ukrasili” psihodelijom, Mondaysi su, naàlost, umedijima tretirani i zbog velikih problema nastalih neumjerenimkonzumiranjem narkotika. [to je 1992. prouzrokovalo i raspadbenda. Ali, na sre}u, lider Happy Mondaysa Shaun Ryder jepreìvio, pa }e nas i dalje uveseljavati svojim nekonvecional-nim pristupom i autenti~nim stilom pjevanja.

A na Uncle Disfunctionalu ni{ta novo. Jednostavno,Mondaysi su nastavili tamo gdje su stali prije petnaest godina. Prvi singl Jellybean vrati}e u sje}anja one stareMondayse . [teta {to nisu nastavili “putovati” istim kolosijekomna cijelom albumu, jer bi u tom slu~aju ovaj CD u njihovoj kompletnoj diskografiji bio uz ono najbolje, a to jeBummed.

Ipak, najva`nije je da se Happy Mondays probudio izkome u koju je zapao prije petnaest godina. Nadamo se da }enas uskoro obradovati nastupom u bliòj okolini, ~isto davidimo da li je Shaun Ryder jo{ uvijek u formi.


KULT MARKET

”

”

Kao i svakom egocentri~nom umjetniku, kad ~ujemrije~ Nela prvo mi padne na pamet moje ime

NELA \ENISIJEVI], glumica

SILVIO MIRO[NIÊNKOEdo Maajka - Sevdah o rodama

(dokumentarni film)

Na predstoje}em, 9.Motovun Film Festivalupremijerno }e bitiprikazan dokumentarnifilm Edo Maajka - Sevdaho rodama. Film o najve}ojbalkanskoj hip hop zvijezdiEdi Maajki reìrao je

Silvio Miro{ni~enko, a producent je Hrvatska radio-televizija.

FOO FIGHTERSExhoes, Silence, Patience And Grace

Grupa FooFighters novi studijski albumExhoes, Silence,Patience And Gracepromovisa}e 25.septembra ovegodine. Producentalbuma, na koji }e

biti uvr{teno jedanaest pjesama, je Gil Norton, koji je producirao iThe Colour And The Shape iz 1997. godine. Ovaj album reizdan jeprije nekoliko dana.

APOCALYPTICAWorlds Collide

Tako|e u septembru,novi studijski albumobjavi}e finskaApocalyptica. CD jenaslovljen Worlds Collide,a prvi singl, I’m Not Jesus,bi}e promovisan krajemaugusta. Worlds Collide }ena svjetsko trì{te bitiplasiran sa etiketom disko-

grafske ku}e G.U.N. Records. Gosti na albumu su Corey Taylor,Cristina Scabbia, Dave Lombardo...

TOP LISTA (Rolling Stone)

1. Velvet Revolver: The Last Fight2. Art Brut: Direct Hit3. Ben Harper: In The Colors4. Gogol Bordello: Wonderlust King5. Rooney: When Did Your Heart Go Missing6. The Smashing Pumpkins: Tarantula7. Lily Allen: Knock ‘Em Out8. Spoon: Don’t Make Me A Target9. Fields: Song For The Fields10. Kelly Rowland feat. Eve: Like This

MUZI^KI IZLOG

POVRATAK OTPISANIH: Velikaniman~esterske rock scene HappyMondays objavili su prvi album nakon petnaest godina


NAUKA I EKOLOGIJA: Pogled u pro{lost ljudske vrste

USPRAVAN HODPi{e: Vedrana Maglajlija

David Raichlen, asistent antropologije na Univerzitetu uArizoni, Michael Sockol sa Univerziteta u Kaliforniji i HermanPontzer sa Va{ingtonskog univerziteta napravili su studiju sanovom teorijom za{to ljudi hodaju uspravno, koju su objavili podnazivom Porijeklo ljudskog bipedalizma. Bipedalizam, odnosnouspravan hod na dvije noge, ozna~ava osnovnu razliku izme|u~ovjeka i majmuna i smatra se definiraju}om karakteristikomljudskih predaka. Postojala je hipoteza da bi manje tro{enjeenergije pri uspravnom hodanju moglo dovesti do evolutivnihnapredaka tako {to bi se smanjila potreba za hranom.

“Ve} desetinama godina mnogi nau~nici raspravljaju u ulozienergije u evoluciji bipedalizma”, rekao je Raichlen. Najve}iproblem u ovoj studiji o bipedalizmu predstavljala je ~injenica dapostoji tek nekolicina podataka vezanih za uspravan hod.Me|utim, istraìva~i su skupili metaboli~ke, kinemati~ke ikineti~ke podatke rade}i sa pet ~impanzi i ~etiri odrasla ~ovjekadok hodaju na pokretnoj traci, a ~impanze su bile istrenirane dahodaju i ~etverono{ke i bipedalno.Eksperiment je pokazao da ~impanze hodaju}i “na sve ~etiri”tro{e mnogo vi{e energije nego ljudi koji hodaju uspravno na

dvije noge. Ljudi dok hodaju na dvije noge koriste samojednu ~etvrtinu energije koju ~impanze koriste za hodanje na~etiri noge. “Pomo}u biomehani~kih modeliranja povezali smotro{enje energije kod ~impanza sa njihovom anatomijom”, rekaoje Raichlen. Biomehani~ka modeliranja otkrila su da se vi{eenergije tro{i kod manjih koraka ili aktivnijom mi{i}nom masom.U svakom slu~aju, ~impanze sa najduìm koracima bile su naje-fikasnije u uspravnom hodanju.

“Ono {to nam omogu}uju ovi podaci jeste da pogledamo upro{lost ljudske vrste”, rekao je Raichlen za medije: “Mi, a imnogi ostali istraìva~i i nau~nici, smatramo da adaptacijekod prvih ljudskih predaka, odnosno ~ovjekovo uspravljanje,govori da je energija igrala jako veliku ulogu u evoluciji~ovjeka”.


NESPOSOBNAGENERACIJA

Ja od ro|endana, pado ro|endana

Prema rezultatima istraìvanjaobjavljenim u irskom ~asopisu

Puzzler Brain Trainer, naglo {irenje upotrebe mobitela i drugih pri-jenosnih ure|aja u koje se pohranjuju li~ni podaci, stvorilo je novugeneraciju nesposobnu da zapamti jednostavne stvari. êtvrtinaod tri hiljade ispitanih izjavila je da se ne moè sjetiti vlastitogbroja fiksnog telefona, a dvije tre}ine nije se moglo sjetitiro|endana vi{e od troje prijatelja ili ~lanova porodice. Mla|i od 30sjetili su se manje ro|endana i brojeva nego oni stariji od 50 godi-na, pokazalo je istraìvanje.

ZLATNA MASKADolina tra~kih kraljeva

Arheolozi u Bugarskoj prona{li su zlat-nu masku koja datira iz 4. stolje}a prijenove ere, objavili su mediji u Sofiji. Maska

je, kako arheolozi pretpostavljaju, pripadala jednom od vladaraTra~anskog kraljevstva koje se prostiralo na podru~ju dana{njeBugarske, Rumunije, Gr~ke i Turske. Prona|ena maska datira izZlatnog doba tra~ke dràve i kulture od 6. do 3. st. prije nove ere.To je ve} druga zlatna maska prona|ena u preteklih nekoliko godi-na u regiji koja se po~inje nazivati “dolinom tra~kih kraljeva”.

HIPOTEZE O ASTMISeoska djeca

otpornija od gradske

Velika njema~ka studija koja je obuh-vatila 40 hiljada djece potvrdila je uvjerenjeda su seoska djeca otpornija na astmu odgradske djece. Istraìvanje je prvi dio pro-jekta tokom kojeg }e nau~nici provjeritihipoteze da se seoska djeca susre}u s vi{e

bakterija na koje se prilago|ava njihov imunitet. Sljede}i korak,kako najavljuju nau~nici, bi}e otkrivanje za{titnih faktora na selukoji spre~avaju pojavu astme. Brojni nau~nici vjeruju da se oboljenje moè izbje}i izlaganjem njihovim uzro~nicima u ranojdobi ìvota.

SLU[AJ VAMO...Kineski duh kolektivizma

Studija koja je objavljena uposljednjem izdanju ~asopisaPsychological Science pokazala jeda se Kinezi me|usobno boljerazumiju nego Amerikanci.Nau~nici sa Univerziteta uChicagu smatraju da je u zapad-nim dru{tvima, u kojima se gaji

individualizam, ljudima teè razumjeti tu|e mi{ljenje, za razliku odkineskog dru{tva u kojem se gaji duh kolektivizma. Razlike ovihkultura na podru~ju komunikacije analizirane su pomo}u eksperi-mentalne igre u kojoj su sudjelovale dvije grupe od 20Amerikanaca i 20 Kineza.

”

”

Ljepotu {kolovanja obi~no spoznamo kada ostarimo

BORIS RE@AK, pjeva~

NOVA OTKRI]A

PORIJEKLOLJUDSKOGBIPEDALIZMA:Ljudi dok hoda-ju na dvijenoge koristesamo jednu~etvrtinuenergije koju~impanzekoriste zahodanje na~etiri noge


SPORT: BH. kolonija u Hoffenheimu

NJEMA^KONOGOMETNO ÈUDO

Pi{e: Nedim Hasi}

Nogometni reprezentativac BiH Vedad Ibi{evi} potpisao jepro{le sedmice ugovor s Hoffenheimom, ekipom koja setakmi~i u drugoj njema~koj Bundesligi. Hoffenheim }e idu}esezone glavnog konkurenta za ulazak u prvu Bundesligu imatiupravo u biv{em Ibi{evi}evom klubu Alemaniji iz Aachena.Ibi{evi} je potpisao ugovor na tri godine, a trenerHoffenheima Jan Schindelmeiser kazao je kako su Vedadaposmatrali dugo i da je sretan {to je dobio igra~a kakav je onjer mu namjerava dati glavnu ulogu u napadu tima. U pro{lojsezoni Ibi{evi} je nastupao za Aachen i postigao {est golova.U svojoj karijeri igrao je za St. Louis University , Paris St.Germain i Dijon. Tako }e Ibi{evi} poja~ati bh. koloniju uHoffenheimu, koju ve} ~ine Mirnes Me{i} i biv{i U-21reprezentativac Sejad Salihovi}. Hoffenheim je danas najzanimljivija njema~ka nogometna pri~a. Od po~etka ‘90-ihdo danas Hoffenheim se iz osme probio u drugu njema~ku

ligu, a kraj njihovih ambicija i dalje se ne nazire. U tome ihuveliko potpomaè 67-godi{nji njema~ki milijarder DietmarHopp, koji je kao mladi} igrao za taj klub, a kad se obogatio,odlu~io je postati njegov mecena. Gradi} Hoffenheim senalazi na jugu Njema~ke, blizu Mannheima i ima ne{to vi{eod tri hiljade stanovnika. Glavni sponzor kluba je jedan odnajbogatijih Nijemaca Dietmar Hopp (67), koji je suosniva~mo}ne softverske kompanije SAP. Pro{le godine u klub jedoveo iskusnog trenera Ralfa Rangnicka, koji je prije togavodio Hannover, Stuttgart i Schalke. Tada su u klub stigli iigra~i sa bundesliga{kim iskustvom poput Selima Tabera(Kaiserslautern), Francisca Copada (Eintracht Frankfurt), kodnas poznatijeg kao zeta Hasana Salihamidì}a ili Hrvata bh.korijena Tomislava Mari}a (Wolfsburg ). Njema~ki novinarizovu ga seoskim klubom, no, Hoffenheim se u proteklojsezoni probio u Drugu ligu, a plan je da u idu}ih pet godinaizbore nastup u Bundesligi. Mecena Dietmar Hopp ve} jepo~eo izgradnju stadiona za 30 hiljada gledatelja, koji }eko{tati 40 miliona eura i sanja o tome kada }e kod njih u sko-roj budu}nosti gostovati Bayern , Schalke 04, Werder Bremeni drugi bundesliga{ki velikani.


KULT MARKET

”

”

Interes Davida i Victorie Beckhamje cijeli svijet

LEJLA DAMAD@I], manekenka

AUTOMOBILI[koda Fabia

Combi

Karavanska verzija noveFabije bit }e premijernoprikazana javnosti na Salonu

automobila u Frankfurtu ove jeseni. Prema do sada dostupniminformacijama, u novu [kodu Fabiju Combi trebali bi se ugra|ivatii novi motori, dizela{ 2.0 TDI najve}e snage 140 KS i benzinac 1.4TSI najve}e snage od ~ak 170 KS.

MOTOCIKLIMalaguti

Phantom F12 R

Malaguti je podmladio svojskuter niskog obujma i predstavioga u dvije atraktivne uzvedbe -Capirex i Tribal. Phantom F12 RCapirex stvoren je kao plod saradnjes Ducatijem. Tako je nova verzijaPhantoma postala replika Ducatija

Desmosedici GP7 u vlasni{tvu Lorisa Capirossija. Phantom Tribalje pak, za razliku od Capirexa, skuter street stila koji karakterizira-ju njegove grafike. Urbani izgled upotpunjen tribal grafikom pravoje osvjeènje u moru identi~nih vozila na dva to~ka.

DESIGNAlfa Romeo

149

Alfa otkriva prvezvani~ne slike i detaljesvog novog hatchbacka -149. U prodaju }e krenuti

po~etkom 2009. kao direktan rival Audiju Audi A3. Bazna verzija}e imati 120 KS, dok }e GTA sa pogonom na sva ~etiri to~ka razvi-jati 265 KS i stati rame uz rame sa novom Subaru Imprezom Sti iMitsubishi Lancer Ralliartom. Prije nego {to 149 stigne, italijanskamarka }e lansirati novog malog hatchbacka u ljeto 2008. Junior,~ija }e duìna biti oko ~etiri metra, bit }e takmac Miniju. Dva novapredstavnika Alfe }e biti ispra}ena pu{tanjem na trì{te luksuznogmodela 169 u ljeto 2009., a zatim i nove 159 u jesen iste godine.SUV pod imenom CXover dolazi 2010.

FAN SHOPLamborghini

Gallardo

U Padovi je prodanLamborghini Gallardo koji jeposebno prera|en, budu}i

vlasnik je pri narud`bi zahtijevao da se karoserija oboji u specijal-nu plavu boju sa krovom obojenim u bojama trikolora, odnosno unacionalne boje zastave Italije. U unutra{njosti sve je presvu~enoplavom alcantarom. Vlasnik ovog Gallarda je nogometni fanatikkoji nije {tedio novca da svoj novi skupocjeni automobil u~iniposebnim i jo{ skupljim. Za ovakav prera|eni automobil platio je~ak 230.000 eura.

PETA BRZINA

BH. NOGOMETNA KOLONIJA: Njema~kimilijarder Dietmar Hopp u svom }eklubu u narednoj sezoni imati tri

nogometa{a iz BiH sa kojima planira pohod na Bundesligu


MADE IN BiH: Veliki uspjehInterreligijskog zbora iz Sarajeva na “Festivalu evropske zborske

glazbe” u Rimu

“PONTANIMA” NEEVROPSKOM VRHU

Pi{e: Dino Bajramovi}

Jo{ jedno veliko priznanje uuru~eno je ~lanovimaInterreligijskog zbora Pontanima iz Sarajeva. Na Festivaluevropske zborske glazbe, koji je od 10. do 15. jula odràn uRimu, Pontanima je dobila Zlatnu plaketu za suvremenu duhovnuglazbu i Srebrenu plaketu u otvorenoj kategoriji. OrganizatoriFestivala, u okviru svjetske asocijacije zborova Musica mundi,bili su Interkultur iz Njema~ke i Pontifikalni institut za svetuglazbu Rimske muzi~ke akademije. Pontanima je jedini zbor kojise na Festivalu evropske zborske glazbe natjecao u dvije kate-gorije, a ovaj zbor se plasirao i pozvan je na Olimpijadu zborskeglazbe, najve}em svjetskom susretu zborova koji }e se narednegodine odràti u Grazu. “Na Festivalu evropske zborske glazbe, Pontanima je premijernoizvela Aleluju Andrija Pavli~a. ^lanovi ìrija su bili odu{evljeni iizjavili su da je to ne{to najljep{e {to su ikada ~uli. Ovo je jedanod najja~ih festivala zborske glazbe u Europi i mogu slobodnore}i da je pro{ao u znaku zborova iz Bosne i Hercegovine iHrvatske. [teta {to su kriteriji svedeni samo na tehniku pjevanja,a taj segment je Komorni zbor Ivan Filipovi} iz Zagreba, dobit-

nik Grand Prixa, doveo do savr{enstva. A, da su kriteriji bili iumjetni~ki dojam, te komunikacijska priop}ivost, tada biPontanima uistinu bila na samome vrhu. Uostalom, Pontanima ijeste zbor mirovne misije i me|uvjerskog razumijevanja, ali pozi-tivno je da odmjerimo snage i sa najboljim europskim zborovimaiz Rusije, Ukrajine, Njema~ke, Hrvatske, Italije. Svi èle surad-nju s nama i odu{evljavaju se na{im pristupom glazbi” kaè fraIvo Markovi}, ravnatelj Interreligijske slu`be O~i u o~i.

Dirigent zbora Josip Katavi} kazao je da je Pontanima ostvar-ila veliki uspjeh, kao i da je zbor pokazao da kvalitetom, a oso-bito op}im umjetni~kim dojmom i sugestivnom izvedbom, spadau sam vrh evropske horske muzike.


Na 15. festivalu festivala koji je odrànu St. Petersburgu dugometra`ni igrani filmGo West reditelja Ahmeda Imamovi}a

osvojio je nagradu Bronzani grifon. GoWest je osvojio i Nagradu publike na festi-valu Mostra Lambda u Barceloni.Podsje}amo, Go West je premijernoprikazan u augustu 2005. godine.

Jo{ jednu nagradu osvojio je i filmArmin, hrvatskog reditelja Ognjena

Svili~i}a, u kojem glavne uloge tuma~eEmir Hadìhafizbegovi} i Armin

Omerovi}. Rije~ je o jednoj od tri nagradekoje dodjeljuje ìri studenata filmske umjet-nosti festivala Pariz Cinema. Svili~i}ev film

prikazan je 18. jula i na Filmskom festivalu u Puli.

Nakon Mostara, Sanskog Mosta,Travnika, Zenice i Fo~e, izlo`ba Liceljudskih prava otvorena je, 16. jula, i uGora`du. Lice ljudskih prava naziv jeizlo`be fotografija koja }e biti postavljena upetnaest bh. gradova, a uklju~uje temevezane za ljudska prava: od prava na

hranu, do prava na religiju i ideologiju, prava na ìvot, rad, obrazo-vanje...

U okviru Mostarskog ljetnog festivala,koji je organizovala Gradska upravaMostara, i ove godine odràne su 32.[anti}eve ve~eri poezije. Predstavili su se,izme|u ostalih, mostarski pjesnici: Veselin

Gatalo, Senka Ma{i}, Goran Karanovi},Ivo Kre{i}, Adnan Dòlota, Mili Tiro,

Samra Me|edovi}. Veselinu Gatalu je SPKD Prosvjeta uru~ilo[anti}evu nagradu za zbirku poezije Doba mesinganih perli.

Ambasada Kraljevine [panije u BiHu~estvuje na Art simpoziju Jahorina, kojise u hotelu Bistrica odràva do 24. jula.[panski umjetnik koji u~estvuje na ovogodi{njim likovnim susretima naJahorini je mladi slikar i skulptor Pablo

Puyol Cuesta, osvaja~ brojnih nagrada,me|u kojima je i presti`na BMW nagrada za slikarstvo.

U okviru 3. FIS Festa, udruènjeRepublika N.M.E. }e u ~etvrtak, 19. jula, u23.15 sati, organizovati party pod nazivom16:9. U okviru ovog doga|aja bi}e predstavljena nova i planirana izdanja~lanova Republika N.M.E. sa inostranimizdava~ima.

”

”

Kad je policija zaustavila moje auto, pretpostavljamda je mislila da }e prona}i nuklearni otpad

JELENA KARLEU[A, pjeva~ica

BH. INFO

Pablo Puyol

Cuesta-autoportret

Veselin Gatalo

Gora`de

Scena iz filma

Go West

Fra Ivo Markovi}

KVALITET, UMJETNI^KI DOJAM, SUGESTIVNA IZVEDBA:Interreligijski zbor Pontanima



Ovogodi{nji, {esti filmski festival Dokufest u Prizrenu bi}e odrànod 6. do 12. augusta. Za Dokufest su ove godine pristigle prijave zavi{e od 700 filmova iz cijelog svijeta, a 105 }e ih biti prikazano usedam dana trajanja Festivala.

“Filmovi }e biti prikazani u dva otvorena kina (tokom ve~eri)

i u Domu kulture (tokom dana). Filmovi su podijeljeni u sljede}e

kategorije: Internacionalni dugometra`ni dokumentarni filmovi,

Internacionalni kratkometra`ni dokumentarni filmovi, Balkanska

konkurencija, Kratkometra`ni igrani filmovi, Animacije, View

from the world - internacionalni dokumentarni filmovi van

konkurencije, Nacionalna kompeticija (kosovski/albanski filmovi),

DokuKids - filmovi za djecu, Made in Austria - specijalni program

austrijskih filmova, te retrospektiva filmova Nicholasa Philiberta.

Program jo{ nije definitivan, a zvani~ne podatke objavi}emo na

na{oj oficijelnoj internet stranici, najkasnije do 25. jula”,

obja{njava Eroll Shporta, koordinator Dokufesta.Prvi Dokufest odràn je po~etkom septembra 2002. i trajao je tri

dana. Danas vaì za jedan od najboljih festivala dokumentarnog filma uregionu i traja}e sedam dana. “Ima}emo pet ìrija. Za interna-

cionalne dokumentarce pet ~lanova, za nacionalne filmove tri

~lana, za balkanske filmove tri ~lana kao i za kraktometra`ne, te

za DokuKids pet ~lanova. O~ekujemo stotinjak gostiju, filmskih

autora, ~lanova ìrija... Organizova}emo i filmske radionice, a

Produkcija Falku{a iz Sarajeva i Bosanski

kulturni centar Sarajevo najavili su svjetsku pre-

mijeru muzi~ko-scenskog spektakla Sarajevo-

Waterdance.

Sarajevo-Waterdance je ne{to izme|u irskogRiverdancea i Anadolske vatre, ali na bosanski na~in.Mi smo probrali ono najbolje iz na{eg folklora, aonda sam ja napisao scenarij, koji sam proslijedioVladi Podanyju. I onda je on za {est mjeseci kom-ponovao izvrsnu muziku. Tada smo odabrali trideseti pet mladih plesa~a, manje-vi{e prvaka u raznimplesa~kim disciplinama, da bi balerina Belma ê~o

potom osmislila koreografiju. Intenzivne probe trajalesu dva mjeseca i sada smo pred premijerom, koja }ebiti odràna 24. jula. Zapravo, to }e biti ~etiri premi-jere, jer }e Sarajevo-Waterdance u Sarajevu biti izve-den i 25., 26. i 27. jula. Plesa~i }e svojim plesom“ispri~ati” pri~u o vodi, u vezi sa vodom i uop{te oljepotama ove zemlje i dobroti ovih ljudi. Pri~a o sev-dalinki na plesni na~in, ispri~ana je tako da je mogurazumjeti svi ljudu na ovoj planeti.

Planirate li turneju Sarajevo-

Waterdancea?

Ovaj projekat smo i napravili da bismo reprezen-tirali grad Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu u inos-transtvu, a da nas ljudi razumiju. Turneju }emoplanirati nakon sarajevskih premijera.

NED@AD ÂMD@I], autor i producent muzi~ko-scenskog projekta “Sarajevo-Waterdance”

IRSKI “RIVERDANCE” I “ANADOLSKA VATRA” NA BOSANSKI NAÎN

U ETIRU PROGRAM OVOGODI[NJEG “DOKUFEST

EROLL SHPORTA, koordinator“Dokufesta” u Prizrenu

EROLL SHPORTA: “Filmovi na ovogodi{njem Dokufestu }e biti prikazani u dva otvorena kina - tokomve~eri i u Domu kulture - tokom dana”

oko NOVI.qxd 7/18/2007 6:51 PM Page 74

IVICA [ARI], operski pjeva~

U SKOPLJU MI NUDEPUNU SARADNJU ZANAREDNU SEZONU

Na festivalu Ohridsko ljeto

gostujete sa predstavom

Rigoletto.

Da, i meni je ~ast pjevati na fes-tivalu koji ima tako dugu tradicijukao {to to ima Ohridsko ljeto. Upredstavi Rigoletto pjevam kao gostu Makedonskom narodnom teatru izSkoplja. A i drugi solisti angaìrani uovom projektu su, da tako kaèm,internacionalni gosti. Rigoletto }e na Ohridskom ljetu biti izveden21. jula. Pjevaju}i u toj predstavi ve} sam nastupio u Skoplju, nafestivalu Majske operske ve~eri. I tada sam dobio poziv naOhridsko ljeto.

Gdje }ete jo{ gostovati pjevaju}i u Rigolettu?

Ova sezona je zavr{ena. Kakvi su planovi Makedonskog naro-dnog teatra sa Rigolettom za narednu sezonu, to zaista neznam. Mada su mi u Skoplju ponudili punu saradnju za narednusezonu, ali ne znam koliko }e mi vrijeme dozvoliti da budemangaìran u Makedoniji. I jedva ~ekam sarajevsku premijeruRigoletta, u novembru, u produkciji Sarajevske opere. Jer,Rigoletto “nije bio u Sarajevu” ve} dvadeset godina.

Vlado Kero{evi} ro|en je 1955. u Husinu. Srednju {kolu zavr{ioje u Tuzli, a diplomirao je na Odseku za glumu Fakulteta dramskihumetnosti u Beogradu, 1978. godine.

Od 1979. do 2003. bio je u stalnom anga`manu u Narodnompozori{tu Tuzla. Nekada{nji prvak ansambla tuzlanskog Pozori{taodigrao je vi{e od 75 premijera i 2.500 repriznih predstava. Glumioje, izme|u ostalog, u filmovima Stanica obi~nih vozova i Remake, uTV serijama Osma ofanziva, Koè, Brisani prostor, u TV filmovimaHusinska buna i Krivda.

Profesor je glume i dekan Akademije dramskih umjetnosti uTuzli. Godine 2001. osnovao je Teatar Kabare Tuzla, kao novieksperimentalni teatar, u kojem angaùje, uglavnom, studenteAkademije dramskih umjetnosti u Tuzli.

Vlado Kero{evi} je za gluma~ki, rediteljski i pedago{ki anga`man,do sada, nagra|en sedamnaest puta stru~no-umjetni~kim nagradamai dru{tvenim priznanjima. @ivi i radi u Tuzli.


VLADO KERO[EVI]glumac

Godina 1981. i dvadeset i {est godina poslije

NEKAD I SAD

predava~i }e biti umjetnici iz Evrope. Kao i svake druge

godine, postavi}emo izlo`bu DokuPhoto, sa fotografijama

svjetski poznatih fotografa”, najavljuje Eroll Shporta.

IRI OKAKUFESTA” UVRSTILI SMO 105 FILMOVA

Razgovarao: Dino Bajramovi}

Otvoreno kino u Prizrenu

oko NOVI.qxd 7/18/2007 6:52 PM Page 75

Nedavno sam na jednom okruglom stolupredloìo da penzioneri Bo{njaci primajuve}e penzije od Hrvata i Srba, barem u

kantonima gdje je na{ narod u ve}ini, kao {toje sarajevski, zeni~ki, gora`danski, a moè ibiha}ki. Za veliko ~udo, niko me nije podrào,mo`da na{i ljudi smatraju da sam uranio, jo{nije vrijeme da se pripomogne na{em naroduna takav na~in. Slijedom ovog mog prijedlogave} izvjesno vrijeme na televiziji Adila

Kulenovi}a 99 paradiraju samo velikiBo{njaci, pa ko se nije tamo uslikao ne moèra~unati da je ponos svoga naroda. Eto, neki seiskazuju kako treba, a ima ih puno koji ne{tomute oko zajedni{tva i multinacionalnosti.

Ne moè na{ narod da ~eka dok mu isprednosa drugi uzimaju Ravnu Romaniju i brdovituzapadnu Hercegovinu, koje su u povijesti bilevlasni{tvo na{ih aga i begova. Zar bi se u nasrazvila kultura i umjetnost tako zna~ajno dageneracije nisu tokom stolje}a pjevale ilahije ikaside, a sve pripomognute glazbenim genijemusa|enim u svaku na{u naprednu ku}u. Trebanjegovati autenti~nu na{u duhovnost, a ne pre-pustiti se da nam nekakvi hri{}ani i kr{}aniname}u svoje vrijednosti. I u smrti, kad na{~ovjek ode Allahu na ispovijed, na ahiret, trebada bude na okupu, pa ga turiti u mezar poredponosa na{eg naroda Alije Izetbegovi}a, kao{to su metnuli ]elu.

Dok se ova druga dva naroda ~vrsto drèza ruke, na{i ho}e da svi mi igramo uistom kolu. Samo se osvrnimo kroz

istoriju, pa }e nam biti jasno koliko je na{bo{nja~ki narod propatio, a naro~ito onda kadase jo{ tako nije zvao. Zato je potrebno {to sevi{e osvr tati, samo upr tim pogledom upro{lost moèmo i}i u svjetliju budu}nost. Inije najbitnije boriti se za na{e muslimanskepenzionere, kao {to sam ja poku{ao, nego jeva`nije obratiti pa`nju na mladu generaciju,gdje je god mogu}e pretvoriti osnovnu {kolu umejtef. Kada se katoli~ka djeca krizmaju svakidan, a pravoslavni svaki drugi dan pale svije}eu slavu onih silnih svojih svetaca, {to i mi nebismo svaku na{u manifestaciju kultivisalina{im znamenjem. Tako za Sarajevo FilmFestival umjesto crvenog prostrti zeleni tepih,{to da nas taj }ilim podsje}a na komuniste.

Pod budnom paskom Denisa Zvizdi}a svajavna preduze}a su u rukama na{ih ljudi,ne}emo valjda prepustiti Vlasima da nam

rukovode na{im ìlama kucavicama. Treba ispi-tati kako je mogu}e da za dekana Fakultetapo l i t i ~k ih nauka bude i zabran Mirko

Pejanovi}, kad mi imamo jo{ sposobnijih ljudi,poput Ismeta Grbe, koji na{im vojnim rodolju-bima prodaje diplome. Ina~e je potrebnopodràti sve na{e napredne pojedince, metnutiih {to vi{e za savjetnike. Kako je bilo mogu}ed a i s p u s t i m o A l m u ^ a r d ` i } , ko j a ko dLijanovi}a u Parlamentu glumi {utljivuBo{njakinju, pokazuju}i na taj na~in kako suna{e ène mutave.

M i smo Mostar prepustili Hrvatima, aisto je tako i s Travnikom, kao i saGornjim Vakufom. To su u~inili na{i

nespretnjakovi}i, koji nisu slu{ali {ta im govoreimami, pa su popustili pred latinskim {peku-lacijama. Stoga je veoma va`no ko daje ritam uborbi za na{e o~uvanje i treba slu{ati samoone kao {to je na{ Bakir Izetbegovi}, koji znakome treba izdati dozvolu za gradnju, a komeiza}i u susret oko prenamjene placa u pros-tornim planovima. Hrvati grade po zapadnojHercegovini, sve blista, a na{i razgra|ujusokake po Sarajevu, nakanjuju se da ih ve} jed-nom srede.

Dobro napreduje gradnja dàmija poRepublici Srpskoj, ali to jo{ nije dovoljno. Mitamo nemamo dovoljno boraca, kao {to je bioTarik Sadovi}, me|utim, on pre{ao da kaoarhitekta gradi bezbjednost na ~elu dràve. TajSadovi} toliko prezire Srbe da je pobjegao izsvog Trebinja, prepu{taju}i pravoslavcima datako zavode svoj red. Mogu}e da je to put kakotreba ignorisati Srbe, pa su tako nekiSrebreni~ani predvo|eni esdepeovcemHakijom Meholji}em napustili svoj grad,naseljavaju}i Vogo{}u, tako prepu{taju}ionima {to su zapo~eli u ratu da zavr{e posao umiru. I na tom primjeru se treba u~iti, {to uve-liko ~ini na{a sarajevska kantonalna vlast.

Pritije{njeni sa svih strana mi Bo{njacite{ko di{emo. Na{ opstanak samo zavisi koliko}emo biti jedinstveni, a ne da se upisujemo ukojekakve gra|anske stranke. Ako se paknekome svi|a gra|anska opcija, eto muStranke za BiH i njenog vo|e, svi su oni naplatformi gra|anske bo{nja~ke Bosne iHercegovine. Pa }emo preko te platforme do}ido svog zasluènog poloàja, nadam seleè}eg ili sjede}eg u fotelji. Tako je to, mojummete!

Zapisi iz mrtvog doma


ZELENI TEPIHPi{e

Sead Fetahagi}

Pritije{njeni sa svihstrana mi Bo{njacite{ko di{emo. Na{

opstanak samo zavisi koliko }emo

biti jedinstveni, a neda se upisujemo

u kojekakvegra|anske stranke.Ako se pak nekome

svi|a gra|anskaopcija, eto mu

Stranke za BiH injenog vo|e, svi su

oni na platformigra|anske bo{nja~keBosne i Hercegovine

Sead.qxd 7/17/2007 4:59 PM Page 76

Izmir Hadìavdi} - Uredni{tvu

Moj honorar je po{tenozara|en(“Plja~ka{ka nezaja`ljivost federalnih~inovinika”, SB, 555)

U “Slobodnoj Bosni” broj 555 od 05. 07. 2007. godine, uz~lanak Va{eg novinara gospodina Asima Metiljevi}a“Plja~ka{ka nezaja`ljivost federalnih ~inovnika”, objavljena je i“rang lista” 20 dràvnih slu`benika (sudija i profesora) sanajvi{im honorarima ostvarenim u 2006. godini.

Kako sam nezasluèno svrstan na 15. mjesto va{e liste, pri~emu je nezasluèno izostalo nekoliko imena (boldirana) saznatno vi{im honorarima, to Vas u skladu sa Zakonom oinformiranju molim da objavite ta~nu informaciju (“rang listu”)na osnovu Izvje{taja o ukupnim (pojedina~nim) naknadamaispla}enim ~lanovima komisija osnovanih od strane VladeFederacije BiH i rukovoditelja federalnih organa dràvne slu`beza period 01. 01.- 331.12.2006. godine (u prilogu) koji jesa~inilo, na 163 stranice, Federalno ministarstvo finansija kaoodgovor na delegatsko pitanje gospodina Svetozara Pudari}apostavljeno u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kakoslijedi:

U vrijeme svakovrsne bijede i siroma{tva sigurno je kako seniko normalan ne moè osje}ati prijatno nakon konstatacijaizre~enih u ~lanku gospodina Metiljevi}a, pa sam slobodanovom prilikom iznijeti i nekoliko ~injenica u vezi sa mojim,vjerujem, po{teno zara|enim honorarom:

- Nakon konkursa za izbor u Komisiju za polaganje Stru~nogupravnog ispita raspisanog od strane Federalnog ministarstvapravde 2005. godine, u kome su postavljeni veoma strogi ibrojni uvjeti, izabran sam za ~lana te Komisije 14. 09 2005.g.na period od dvije godine. Komisija ima 25 ~lanova i u nju seimenuju lica iz reda diplomiranih pravnika koji su se istakliu radu na normativno-pravnim, upravnim i drugim stru~nimposlovima.

- Kandidati koji odlu~e da polaù Stru~ni upravni ispit samisnose tro{kove polaganja ovog ispita u koje ulazi i honorar~lanova Komisije tako da taj honorar, u su{tini, ne predstavljabudètski tro{ak i teret poreskim obveznicima.

- Stru~ni upravni ispit (usmeni dio) polaè se poslije radnogvremena i moj honorar rezultat je nekoliko stotina sati prove-denih u radu Komisije 2006. godine.

- Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o na~inu obrazo-vanja i visini naknade za rad stru~nih komisija...(“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 39/04) kojom jeutvrdila da za u~e{}e u radu komisija njenim ~lanovimapripada naknada u visini prosje~ne mjese~ne neto pla}e pozaposlenom u Federaciji Bosne i Hercegovine za proteklimjesec u odnosu na mjesec za koji se obra~un naknadevr{i, a najvi{e do dvostrukog iznosa prosje~ne mjese~neispla}ene neto pla}e po zaposlenom u Federaciji (~lan V IVI Odluke).

Honorar koji sam dobio 2006. godine u skladu je sa navede-nom Odlukom Vlade Federacije.

- Od zara|enih honorara redovno izdvajam dio novca zastipendiranje siroma{nih u~enika ({to se moè provjeriti uustanovi u kojoj sam zaposlen), a ~esto i u druge humanitarnesvrhe.

- Svaka zara|ena marka u navedenoj Komisiji uredno je unijetau moju poresku prijavu za 2006. godinu.

Ukoliko je mogu}e, bio bih Vam zahvalan, gospodineAvdi}u, ako ovaj tekst objavite bez skra}ivanja.

Uz najbolje èlje u budu}em radu srda~no Vas pozdravljam.

Sarajevo, 16. juli 2007. godineSekretar Doma narodaParlamenta Federacije BiH

Izmir Hadìavdi}

Prilog:

Izvje{taja o ukupnim (pojedina~nim) naknadama ispla}enim~lanovima komisija osnovanih od strane Vlade Federacije BiH irukovoditelja federalnih organa dràvne slu`be za period 01.01.- 31.12. 2006. godine

Reagiranja


reag.qxd 7/18/2007 4:14 PM Page 77

Odluka o na~inu obrazovanja i visini naknade za radstru~nih komisija... (“Slu`bene novine Federacije BiH”,br.39/04)

Odgovor Federalnog ministarstva finansija na delegatskopitanje gospodina Svetozara Pudari}a br. 08-02-4201/07 od 29.06. 2007. godine

* * *

A.Z. Begovi} - Uredni{tvu

Vrijeme je da prestanemo biti taoci “terorista“(“Terorizam i renesansa“, SB, 553)

U broju 553 va{eg ~asopisa u ~lanku o “Terorizam i rene-sansa” va{ novinar Adnan Buturovi} sa mnogo strastiraspravlja o prijedlozima za novi zakon o strancima. S obziromda se na stotine hiljada gra|ana ove zemlje okoristilo zakonimadrugih zemalja o strancima, red je da ne{to kaèmo i o sli~nimzakonima drugih zemalja, po{to vidim da va{ novinar nemapojma o ~emu pi{e. Prvo treba svi zajedni~ki da priznamo danije bilo tolerantnih zakona za strance u zapadnim zemljama,pogotovo ovaj o azilu ili o spajanju porodica, vjerovatno biveliki broj prognanih gra|ana BiH ostao u njoj na milost i

nemilost rata. U ve}ini zapadnih zemalja ako imate novca dakupite nekretnine i pla}ate poreze dobi}ete boravi{nu dozvolu, anekretnine moè kupiti svako (ne kao u Hrvatskoj ili ovdje). [tose ti~e porodice, ako je va{e dijete, èna ili mu` dràvljaninneke zapadne zemlje, automatski }ete dobiti i vi boravi{nudozvolu. A nakon odre|enog vremena (kra}eg nego u na{imzemljama) dobivate zbog braka i dràvljanstvo ako nistedokazani razbojnik. Nije logi~no da jednom gra|aninu ovezemlje bude uskra}eno pravo da ìvi sa svojim ocem(osim ako je u zatvoru).

Mislim da je vrijeme da prestanemo da budemo taoci tzv.“terorista” (koje ve} odavno ima svaka zemlja Evropske unije),i da zbog njih pravimo staljinisti~ke zakone. Ako su krivi, nekaih pohapse i neka im se sudi, a po ovome {to vidim uglavnomsmetaju njihova ubje|enja i pona{anja. U svakoj demokratskojzemlji svaki je gra|anin nevin dok se ne dokaè suprotno, itoleri{u se fanatici svih vrsta (naravno uz diskretnu policijskukontrolu) dok po{tuju zakone doti~ne zemlje.

[to se mene li~no ti~e, pravi teroristi ove zemlje su oni kojisu organizirali logore, poklali i pobili tolike ljude i istjerali nasiz na{ih ku}a a danas se slobodno {etaju po svojim mjestimai vi{e ih niko ni ne traì, o njima se vi{e ne pi{e dok smo semi pretvorili u pse goni~e bjelosvjetskih terorista (i bez AbuHamze) i doma}ih fundamentalista koje bismo rado poslali i uGuantanamo, mada i pored odra|ene zada}e nemamo pristupnigdje na zapad sa na{im paso{ima (kao ni jedna muslimanskazemlja), niti }e nam ga dati dok god bude prisutan Islam u BiH.

S po{tovanjem,A.Z. Begovi}, [panija

Reagiranja


reag.qxd 7/18/2007 4:14 PM Page 78

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:68501600000168 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE:RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da

po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR

Polugodi{nja: 80 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 260 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 130 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 400 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 200 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate

tekstove objavljene u na{em listu.

Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom

broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete

va{u poruku koja ne smije biti duà od 160 slova.

Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod

teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je

S B K 5 — — — — — — — — — — — — — — — — — — - (tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadràva pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadràja.

Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Oglas.qxd 6/5/2007 2:04 PM Page 79

4 Omot.qxd 7/18/2007 2:43 PM Page 80

Documents

Slobodna Bosna 557