Slika Zdravlja ZD Zupanija

Slika zdravlja Zadarske županije

Rujan, 2007.

Slika zdravlja Zadarske županije 2

Sadržaj:

Uvod ..................................................................................................................................5

I FAKTORI UTJECAJA NA ZDRAVLJE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

1. Osnovni podaci o županiji

1.1. Zemljopisno-klimatska obilježja ............................................................................6

1.2. Administrativni ustroj.............................................................................................7

1.3. Demografska obilježja............................................................................................9

1.3.1. Stanovništvo-spolna, dobna i nacionalna struktura, vitalni indeks ..................9

1.3.2. Obrazovna struktura .......................................................................................13

1.3.3. Obiteljska struktura- kućanstva, sklapanje brakova, .....................................15

1.4. Domovinski rat i utjecaj na zdravlje.....................................................................18

2. Socijalno-ekonomska obilježja

2.1. Zaposlenost/nezaposlenost .................................................................................19

2.2. Umirovljenici......................................................................................................23

2.3. Osobe s invaliditetom .........................................................................................23

2.4. Korisnici i oblici socijalne skrbi ........................................................................26

2.5. Pokazatelji socijalne isključenosti ......................................................................30

3. Ekološka obilježja

3.1. Stanje okoliša (zrak, more, plaže, otpadne vode) ..............................................32

3.2. Vodoopskrba-stanje crpilišta ............................................................................38

3.3. Gospodarenje otpadom......................................................................................40

4. Institucionalna obilježja zajednice

4.1. Obrazovni sustav ...................................................................................................40

4.2. Zdravstveni sustav .................................................................................................42

4.3. Sustav socijalne skrbi ............................................................................................44

4.3.1. Ustanove i korisnici institucionalne skrbi .....................................................44

4.3.2. Oblici i korisnici izvaninstitucionalne skrbi..................................................45


4.4. Civilno društvo .....................................................................................................46

4.5. Mediji…………………………………………………………………………….49

II STANJE ZDRAVLJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

1. Zdravstveno statistički pokazatelji

1.1. Dojenačka i perinatalna smrtnost ......................................................................50

1.2. Vodeći uzroci smrtnosti.....................................................................................51

1.3. Incidencija raka ................................................................................................56

1.4. Zloćudne novotvorine........................................................................................58

1.5. Standardizirane stope smrtnosti.........................................................................60

1.6. Nasilne smrti u Zadarskoj županiji....................................................................63

1.7. Prometne nesreće u Zadarskoj županiji .............................................................65

1.8. Potencijalno izgubljene godine života u ZŽ......................................................67

1.9. Najučestalije prijavljene zarazne bolesti ...........................................................69

2.0. Epidemije...........................................................................................................71

2.1. Tuberkuloza .......................................................................................................71

2.2. Hepatitis.............................................................................................................72

2.3. Procijepljenost ...................................................................................................73

2.4. Ovisnost o drogama...........................................................................................74

2.5. Pokazatelji rada u djelatnosti opće medicine.....................................................80

2.6. Pokazatelji rada u zdravstvenoj zaštiti dojenčadi i predškolske djece ..............85

2.7. Pokazatelji rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena .....................................87

2.8. Djelatnost Hitne medicinske pomoći.................................................................89

2.9. Patronažna djelatnost.........................................................................................91

3.0. Zdravstvena njega u kući...................................................................................92

3.1 Specijalističko-konzilijarna djelatnost................................................................93

3.2. Bolnička djelatnost ............................................................................................95

III UTVRĐIVANJE JAVNOZDRAVSTVENIH PRIORITETA U ZŽ

1. Ispitivanje zajednice ....................................................................................................99

1.1. Proces istraživanja (metodologija i rezultati) .......................................................99

2. Utvrđivanje javnozdravstvenih problema u ZŽ (metodologija i rezultati)................107


3. Odabir javnozdravstvenih prioriteta u Županiji (metodologija i rezultati) ...............109

4. Javnozdravstveni prioriteti u ZŽ................................................................................109

IV ZAKLJUČNE NAPOMENE....................................................................................109

V SURADNICI .............................................................................................................110

VI ŽUPANIJSKI TIM ZA ZDRAVLJE .......................................................................112

VII LITERATURA I IZVORI PODATAKA................................................................113


Uvod

Zadarska županija konstituirana je 16. travnja 1993. godine kao jedna od 21 jedinice

područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj. Temeljnim aktom, Statutom

Zadarske županije propisani su poslovi od područnog (regionalnog) značaja koje Županija

obavlja unutar samoupravnog djelokruga rada.

Poštujući pravo svojih građana da žive u estetskom i ekološki kvalitetnom okruženju kojeg

čine biološko, fizičko i socijalno blagostanje, te želeći ih potaknuti na aktivnu participaciju

u stvaranju istog, Zadarska županija u prosincu 2006. godine donosi odluku o prihvaćanju

politike zdravlja kroz program Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u zajednici čime se

pridružuje globalnoj akciji brige za zdravlje u 21. stoljeću.

Shvaćajući zdravlje kao stanje potpunoga fizičkog, duševnog i socijalnog blagostanja a ne

samo odsustvo bolesti ili slabosti, a uživanje najvišega mogućeg standarda zdravlja kao

temeljnog prava svakog ljudskog bića, bez obzira na rasu, religiju, političko uvjerenje,

gospodarski ili društveni status Zadarska županija prihvaća i obvezu poticanja svih

društvenih aktera na stvaranje uvjeta koji će doprinositi razvoju zdravlja.

Cilj prihvaćanja politike zdravlja na razini Županije je osigurati zdrava mjesta za život u

svakom naselju, na radnom mjestu, u školi, svagdje gdje stanovnici Zadarske županije žive

i rade. U suradnji Škole narodnog zdravlja A. Štampar i Upravnog odjela za zdravstvo i

socijalnu skrb Zadarske županije početkom 2007. godine pristupa se prikupljanju podataka

o stanju zdravlja u Zadarskoj županiji (Slika zdravlja Zadarske županije) koji će biti temelj

za izradu prvog Strateškog plana za zdravlje stanovnika Zadarske županije.

Slikom zdravlja Zadarske županije obuhvaćeni su svi podaci do kojih je Županijski tim za

zdravlje mogao doći u razdoblju siječanj-rujan 2007. godine, a koje je tim smatrao

relevantnim za zdravlje.

Prikupljeni pokazatelji zdravlja razvrstani su u tri cjeline, prvi cjelinu čine podaci kojima

su obuhvaćeni faktori koji utječu na zdravlje, (zemljopisno-klimatska obilježja,

administrativni ustroj zajednice, demografska obilježja, socijalno-ekonomska obilježja,

ekološka obilježja i stanje okoliša, institucionalna obilježja zajednice i civilno društvo),

drugu cjelinu čine zdravstveno-statistički pokazatelji zdravlja u Zadarskoj županiji, u trećoj

cjelini prikazan je proces utvrđivanja javnozdravstvenih prioriteta u Zadarskoj županiji.

Posebnost ovog dokumenta čine dobrovoljna angažiranosti svih članova tima i velika

količina utrošenog slobodnog vremena u prikupljanju i odabiru podataka koja se odvijala

istovremeno s edukacijom koju su članovi tima prolazili vođenom od strane stručnog tima


Škole narodnog zdravlja A. Štampar i koordinatoricom Hrvatske mreže Zdravih gradova

dr.sc. Selmom Šogorić.

I FAKTORI UTJECAJA NA ZDRAVLJE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

1. Osnovni podaci o županiji

1.1. Zemljopisno-klimatska obilježja

Županija, kao oblik teritorijalno-političke izgradnje Hrvatske države u razvijenijem smislu

pojavljuje se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog

na krvnom srodstvu. Otada do danas, županije su gotovo stalan način ustrojavanja

državnog života Hrvata, premda se njihov broj i veličina, prava i obveze te način

upravljanja mijenjao tijekom povijesti.

Novim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH (od 30. siječnja 1997.),

status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima.

Tako danas Hrvatska ima 122 grada i 416 općina.

Zadarska županija je jedna od 20 županija u RH, s površinom

kopna od 3.643 km² (6,4% državnog teritorija), površinom

morskog dijela 3.845 km², (11,6 % hrvatskog mora) s

površinom otoka od 587,6 km², populacijom od 162.045

stanovnika (3,65% ukupnog st. RH), te prostornom gustoćom

naseljenosti od 44,5 st./km², jedna je od prostorno većih i

rjeđe naseljenih županija u državi. Središte i najveći grad je

Zadar, veličinom peti grad u RH. Do 1997. Zadarska županija se zvala Zadarsko-Kninska.

Ukidanjem te upravne jedinice znatno su izmijenjene županijske granice. Zadarska

županija je vraćena u prirodni obuhvat Zadarske regije, s tim da joj je pridodan i dio Južne

Like ( općina Gračac).

Geografski je položena tako da zahvaća primorje sjeverne Dalmacije te zaleđe Ravnih

Kotara i Bukovice. Od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske je oštro odvojena visokim

masivom Velebita, što je stoljećima određivalo njezin razvoj. Danas je to znatno

promijenjeno probijanjem tunela Sveti Rok. Ima ključni geoprometni položaj u

povezivanju sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Preko njenog teritorija prolazi autocesta

Zagreb-Split, a u planu je i izgradnja jadranske željezničke pruge. Područje današnje


Zadarske županije predstavlja jezgru nastanka Hrvatske države. Tu je pronađen natpis s

najstarijim spomenom hrvatskog imena ( Šopot kod Benkovca ).

Zadarska županija obuhvaća vrlo razvedenu obalu s brojnim otocima (uključujući i dio

Kornata), pitomo zaleđe Ravnih kotara i donji hrbat Velebita s duboko usječenim klancima

Velike i Male Paklenice. Na Dugom otoku, u parku prirode Telašćica, nalazi se najviša

hrid na Jadranu (Grpašćak, 150 m), a u krškom reljefu česti su speleološki oblici

(Cerovačke pećine). Morski akvatorij obuhvaća Zadarski, Pašmanski, Srednji i Velebitski

kanal te zatvorene akvatorije "najmanjih mora na svijetu", Novigradskog i Karinskog.

Krka i Zrmanja najvažnije su rijeke, a tu je i najveće prirodno jezero u Hrvatskoj-Vransko

jezero.

Na SZ graniči s Ličko-senjskom županijom, na JI sa Šibensko-kninskom županijom, na JZ

ima morsku granicu s Italijom, a na SI kopnenu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Reljefna karta Zadarske županije

1.2. Administrativni ustroj

Administrativno je Zadarska županija podijeljena na 34 jedinice lokalne samouprave: 6

gradova (Zadar, Biograd n/m, Benkovac, Pag, Nin i Obrovac), 28 općina i 221 registrirano

naselje.

Iz dostupnih podataka uočljiva je velika „raspršenost“ stanovništva na relativno velik broj

naselja, među kojima je veliki broj njih na izvjesnom putu demografskog iščeznuća


(u prvom redu ona na najslabije naseljenom području Gračaca, Benkovca, Obrovca, te

manjih, udaljenijih otoka). Konkretnije, iz dostupnih podataka je vidljivo da je među 28

općina, njih 14 sa manje od 2.000 stanovnika (od čega 5 sa manje od 1.000 stanovnika), a

njih 19 sa manje od 3.000 stanovnika.

Klima

Kao posljedicu velike reljefne raznolikosti, te morskog utjecaja modificiranog brdsko-

planinskim „barijerama“, na području ZŽ nalazimo više tipova klime, uključujući:

mediteransku, submediteransku, kontinentalnu i planinsku. Primorje obilježavaju topla,

suha ljeta i blage kišovite zime mediteranske klime. Hladnije zime i veća temperaturna

kolebanja obilježja su submediteranske klime na području Bukovice, Zagore i Ravnih

kotara, a oštre snježne zime i ugodna ljeta s toplim danima i hladnim noćima, te znatnih

temperaturnih kolebanja, opisuju kontinentalnu, odnosno planinsku klimu Like i

planinskog područja.

Tipični vjetrovi Županije su bura (pogotovo na području Paga, Velebitskog kanala,

Virskog mora) i jugo. Često puše i levant, neugodan, hladan vjetar istočnjak, a za ljeto su

karakteristična etezijska strujanja na obali (maestral), koja ublažavaju ljetne sparine.

Količina oborina, određena nadmorskom visinom, utjecajem mora i sl. raste od područja

južnijih otoka s 800–900 mm/god. (Tajerske Sestrice, Pašman, Dugi otok), preko Ravnih

kotara i sjevernijih otoka s 900–1.100 mm/god. do 1.200–2.300 mm/god. u Lici i

planinskom području. Minimum oborine obilježava ljetno, a maksimum kasno-jesensko

razdoblje. Snijeg je česta pojava u Lici i planinama, dok ga uz obalu i na otocima

uglavnom nema. Prosječna godišnja relativna vlaga zraka (mjereno u razdoblju od 1949.–

1988. god.) je za primorski dio oko 71,5%, za ličko-pounski dio oko 79%, a za Ravne

kotare (Smilčić, Benkovac) od 66–72%. Visoka vlaga zraka uobičajena je za razdoblje od

listopada do veljače, a niska vlaga zraka za razdoblje od lipnja do kolovoza.

U primorju je više vedrih (115–118) nego oblačnih (84–90) dana. U kontinentalnom dijelu,

situacija je obrnuta–npr. 126 oblačnih i 96 vedrih dana u Gračacu.


1.3. Demografska obilježja

1.3.1. Stanovništvo-spolna, dobna, i nacionalna struktura

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Zadarska županija ima 162.045 stanovnika

(44,4 stan./km2), od čega 61,77% živi u gradovima (6 gradova) i 38,22% u općinama (28

općina). Broj stanovnika je za 24,55% manji nego 1991. godine (214.777 stanovnika).

Struktura stanovnika prema spolu i dobi

Prema spolnoj strukturi u Županiji ima osoba muškog spola 79.641 (49,14%) i osoba

ženskog spola 82.404 (50,85%). Žene prevladavaju u dobi iznad 65 godina.

22540(21,7%)15079 (19,0%)

21333 (20,5%) 14417 (17,6%)

72767 (69,9%)

53676 (67,8%)

68400 (65,7%)

52472 (64,1%)

8812 (8,5%)10442 (13,2%)

14314 (13,7%)14988 (18,3%)

0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000 80000

m

ž

m

ž

m

ž

0-14

g.

15-6

4 g.

65 g

. i v

iše

Struktura stanovništva po dobi i spolu u Zadarskoj županiji, popis 1991. i 2001. godine

2001.

1991.

Udio osoba starijih od 65 godina u Zadarskoj županiji u 2001. godini je 15,69% (u

Hrvatskoj 15,63%), što naše pučanstvo svrstava u staro pučanstvo. U 1991. godini je bio

10,76%.

Najveći postotak stanovništva starijeg od 65 godina i više u odnosu na postotak u Županiji

u 2001. godini ima općina Sali (33,57%), od gradova, Pag sa (20,43%) a sam grad Zadar sa

(13,48%). Najmanji udio starijih osoba imaju općina Bibinje (10,27%), od gradova

Biograd n/m (12,34%). Udio starijeg stanovništva je u neprestanom rastu. Ovakva


struktura stanovništva odražava se na vrstu bolesti i strukturu uzroka smrti stanovništva,

što zahtijeva drugačiju zdravstvenu i socijalnu skrb. Prosječna starost stanovništva je 38,9

godina i malo je niža od državnog prosjeka od 39,3 godina, kao što je i indeks starenja od

86,0 također je nešto niži od RH koji iznosi 90,7, što znači da Županija ne stari brže od

ostatka Hrvatske. Županija ima i iznad prosječnu zastupljenost stanovnika u dobnoj skupini

od 0-14 godina, dok u ostalim skupinama prati nacionalnu strukturu.

Prostorna gustoća naseljenosti značajno varira, no prosjek od 44,5 st./km² za cijelu ZŽ,

značajno je niži od već relativno niskog (u usporedbi s EU) RH prosjeka od 78,40 st./km².

Izvjesno najznačajnija recentna demografska promjena je pad broja stanovnika izazvan

posljednjim ratnim zbivanjima, u kojima je ZŽ bila jedno od najpogođenijih područja u

RH. Konkretno, u prosjeku na području ZŽ 2001. godine živi za ¼ manje stanovnika nego

1991. godine a promjene su još i značajno veće u pojedinim najpogođenijim područjima,

što okvirno uključuje područja Ravnih kotara (s Benkovcem), Bukovice (s Obrovcem) i

Ličko-pounskog prostora (s Gračacom). Iako su procesi poslijeratne obnove i povratka

raseljenog stanovništva u tijeku, pa i intenzivirani posljednjih godina (zbog čega podatke iz

popisa stanovništva iz 2001. treba uzeti uz određene ograde), proces normalizacije života i

demografskog oporavka navedenih područja izrazito je spor, i izvjesno ne u potpunosti

reverzibilan.

Osim navedenog, ratom prouzročenog demografskog „šoka“, za demografsku sliku ZŽ

najznačajniji su duže vrijeme prisutni trendovi:

1) stihijske urbanizacije (kvalitetna urbana mreža obilježena je hijerarhijskim odnosom u

kojem bi naselja nižeg reda trebala imati polovicu stanovništva naselja višeg reda, dok u

ZŽ u Zadru živi 43% stanovništva ZŽ, a sljedeće naselje po veličini je Biograd n/m koji je

preko 13 puta manji!) i zbog toga neuravnotežene mreže naselja;

2) litoralizacije (premještanje stanovništva iz unutrašnjosti na obalna područja na kojemu

trenutno živi preko 80% stanovništva ZŽ. U razdoblju 1981.-1991. broj stanovnika

narastao je za oko 20%;

3) depopulacije i postupnog gašenja manjih naselja na udaljenijim (vanjskim) otocima (svi

osim Paga, Vira, Pašmana i Ugljana), te u području Bukovice i Ličko-pounskom prostoru.

Demografska kretanja od 2001. godine pokazuju da Zadarska županija dijeli s ostalim

hrvatskim županijama generalni negativni demografski trend, ali ne i intenzitet koji on im

u većini ostalih županija. U ovom smislu ispred nje su u promatranom razdoblju bolje

stajale jedino Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.


Nacionalna struktura

Nacionalnu strukturu po popisu stanovništva iz 2001. godine u Zadarskoj županiji čine:

Hrvati-151.188 (93,3%); Srbi-5.716 (3,53%); Albanci-629 (0,39%); Slovenci-267 (0,16%);

Bošnjaci-266 (0,16%), Ostali-3.982 (2,46%).

93,3

3,53 0,39 0,16 0,16 2,46

0102030405060708090

100

post

otak

(%)

151.188 5.716 629 267 266 3.982

Hrvati Srbi Albanci Slovenci Bošnjaci Ostali

Nacionala struktura stanovništva u Zadarskoj županiji, popis 2001.godine

Natalitet, mortalitet i prirodni prirast

U Zadarskoj županiji prirodni prirast (broj živorođenih na broj umrlih) ima trend pada,

iako spadamo u rijetke županije u Hrvatskoj koje imaju pozitivan prirodni prirast (uz

Zadarsku županiju jedino Splitsko-dalmatinska županija ima pozitivan prirodni prirast).

Tako vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih) u Zadarskoj županiji u 2005. godini

iznosi 104,5; u Splitsko-dalmatinskoj županiji 109,6; a za Hrvatsku iznosi 82,7.


Prirodno kretanje stanovništva u Zadarskoj županiji od 1992. do 2005. godine

500

1000

1500

2000

2500

1992

,

1993

,

1994

,

1995

,

1996

,

1997

,

1998

,

1999

,

2000

,

2001

,

2002

,

2003

,

2004

,

2005

,

broj

rođe

nih

- um

rlih

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

vita

lni i

ndex

Živorođenih Umrli Vitalni index(Živorođeni na 100 umrlih)

Po popisu iz 2001. godine u Zadarskoj županiji

- stopa živorođenih na 1 000 stanovnika iznosila je 10,09;

- stopa umrlih na 1 000 stanovnika iznosila je 9,14;

- stopa prirodnog prirasta na 1 000 stanovnika iznosila je 0,95.

Pri tom valja istaknuti pojedine gradove i općine koje imaju izrazito negativnu stopu

prirodnog prirasta:

• Općina Sali -18,68/1 000

• Općina Kukljica -7,69/1 000

• Općina Preko -8,52/1 000

• Općina Starigrad -6,34/1 000

• Grad Pag -5,98/1 000

• Općina Privlaka -5,91/1 000.

Pojedine općine tradicionalno imaju viši stopu prirodnog prirasta kao što su:

• Općina Bibinje 7,90/1 000

• Općina Jasenice 6,77/1 000

• Općina Sukošan 5,68/1 000

• Općina Pakoštane 5,15/1 000

• Općina Posedarje 4,84/1 000.


Prema istom popisu 2001. godine izdvajaju se dvije općine s visokom stopom prirodnog

prirasta:

• Općina Lišane Ostrovičke s 11,78/1 000

• Općina Tkon s 11,32/1 000.

U Zadarskoj županiji u 2005. godini

- stopa živorođenih iznosila je 11,58/1 000 stanovnika (u Hrvatskoj 9,6/1 000);

- stopa umrlih u Zadarskoj županiji iznosila je 10,13/1 000 (u Hrvatskoj 11,7/1 000);

- stopa prirodnog prirasta u Zadarskoj županiji iznosila je 0,45/1 000

(u Hrvatskoj -2,1/1 000).

1.3.2. Obrazovna struktura

Obrazovna struktura stanovništva u Zadarskoj županiji po popisu 2001.godine

19,70%47,90%

15,54%

5,12%1,09%6,67%

3,98%

bez škole nez.OŠ zavr.OŠ zavr.SŠ VŠ VSS ostalo

Tablica sadrži usporedne podatke o razini obrazovanja u Zadarskoj županiji, gdje su kao

referentni podaci uzeti RH prosjek, Grad Zagreb, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i

Splitsko-dalmatinska županija (županije u čijim su središtima najveći gradovi i najveća

sveučilišta u RH).


Obrazovna struktura [%] stanovništva ZŽ starijeg od 15 godina prema popisu stan.iz 2001. god.

Bez škole

1-3 razr.OŠ

4-7 raz.OŠ

Osnovna škola

Zanat, KV,VKV

Srednja škola

Gimnazija VŠS VSS Mr.sc. Dr.Sc.

RH 2,9 4,5 11,2 21,8 27,2 15 4,8 4,1 7,3 0,3 0,2 ZŽ 5,1 6,5 9,1 19,7 28,4 14,7 4,8 4 6,4 0,2 0,1

Zagreb 1,1 2,2 5,3 16,3 24,8 18,9 8,3 5,8 15 1 0,7 SDŽ 3,5 4,9 7,6 17,8 29,8 17,1 5,2 5 8 0,3 0,17 PGŽ 1,1 3 7,4 18,5 30,8 18,1 5,3 5,3 9,3 0,35 0,22 OBŽ 3 4,3 13 25,5 25,7 14,6 4,2 3 6 0,2 0,1

Okvirno govoreći, usporedba pokazuje da je usprkos činjenici da je Zadar grad s iznimnom

kulturnom tradicijom, te sjedište najstarijeg sveučilišta na području RH (osnovano 1396.

godine), obrazovna struktura u ZŽ značajno lošija čak i od RH prosjeka, koji sam po sebi

nije impresivan u usporedbi sa EU standardima. Ovakvo stanje dugoročno svakako

predstavlja razvojno ograničenje Županije, odnosno aspekt koji zahtijeva unapređenje. No,

loša ocjena se može donekle ublažiti komentarom da u kategoriju „bez škole“ uglavnom

ulazi starije stanovništvo, te je realno očekivati pozitivne trendove kao rezultat

uspostavljenog sustava obaveznog školstva.

Zadarska županija ima 37 osnovnih, 21 srednju školu i Sveučilište. Osnovni problem

školstva na svim razinama (vrtići osnovno i srednje obrazovanje) je nedostatak prostora,

osoblja i specijaliziranih obrazovnih programa koji bi odgovorili potrebama. Problem je

očitiji na otocima i u zaleđu, naročito u područjima koji su za vrijeme rata bili okupirani.

Promjene u demografskoj strukturi također su pridonijele ovom problemu.

Srednjoškolsko obrazovanje u gradu Zadru programski pokriva sve vitalne interese

zadarskih srednjoškolaca, dok bi izvangradsko trebalo razvijati i profilirati prema

specijalnim programima specifičnim za pojedine prostore.

U Zadru je 2002. godine osnovano Sveučilište s 21 odjelom. Njegovo osnivanje je

nastavak duge akademske tradicije te predstavlja veliki potencijal ovog područja. Glavni

izazovi za Sveučilište trenutno su implementacija Bolonjskog procesa, kao i stvaranje

povoljnih uvjeta studiranja za studente.


1.3.3. Obiteljska struktura

Sklopljeni i razvedeni brakovi

U 2005. godini u Zadarskoj županiji je zabilježeno 923 sklopljenih brakova, što je za

2,44% više nego u 1997. godini (901).

U Hrvatskoj je broj sklopljenih brakova u 2005. godini (22.138) za 9,70 % manji u odnosu

na 1997. godinu (24.157).

Broj razvedenih brakova u 2005. godini u Zadarskoj županiji je 146 što je za 53,68% više

nego 1997. godine (95).

U Hrvatskoj je broj razvedenih brakova u 2005. godini (3.899) za 25,24 % veći nego 1997.

godine (4.883).

Broj razvedenih brakova na 1.000 sklopljenih brakova u Zadarskoj županiji u 1997. godini

iznosi 105,4 (u Hrvatskoj 159,0), a u 2005. godini broj razvedenih brakova na 1.000

sklopljenih brakova je 158,2 (u Hrvatskoj 220,6).

Sklopljeni i razvedeni brakovi u Zadarskoj županiji od 1997. do 2005.g.

901 876 898 881845810 820

846 923

146

1171001131069795 103 100

105,4 117,6 118,3 119,8129,3

125,8 118,2

132,8

158,2

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

bra

kova

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

180,0

sklopljeni brakovi razvedeni brakovi razvedeni /1000 sklopljenih


Kućanstva

Prema popisu iz 2001. godine u Zadarskoj županiji zabilježeno je 52.359 kućanstava od

toga 41.944 obiteljskih kućanstava i 10.415 neobiteljskih kućanstava.

11.738

9.549

11.577

9.080 9.604

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

broj

kuć

anst

ava

obiteljska 2člana

obiteljska 3člana

obiteljska 4člana

obiteljska 5 iviše članova

samačka

Kućanstva prema broju članova u Zadarskoj županiji, prema popisu 2001.godine

U strukturi kućanstava prema broju članova, vodeća su obiteljska kućanstva sa 2 člana

(11.738), zatim sijede obiteljska kućanstva sa po 4 člana (11.577), te samačka neobiteljska

kućanstva (9.604). Ovakva struktura kućanstava s velikim brojem samačkih i dvočlanih

kućanstava a manjim brojem četveročlanih kućanstava, upućuje na depopulaciju Županije.

U kategoriji uže obitelji, broj bračnih parova bez djece je (12.116), te broj bračnih parova

sa djecom je (27.369). Broj samohranih roditelja s djecom je (5.602), od čega je broj

samohranih majki (4.594), te očeva (1.008).


Pri tome posebnu kategoriju čine samohrani roditelji s troje i više djece (266 majki i 89

očeva s troje djece, 40 majki i 19 očeva s četvero djece, 6 majki i 3 oca s petero djece).

Ova kategorija roditelja svakako zahtijeva posebnu pažnju i pomoć društva

45.087

12.116

27.369

4.5941.008

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

ukupno bračni par bezdjece

bračni par sdjecom

majka sdjecom

otac s djecom

Uža obitelj prema tipu obitelji i broju djece u Zadarskoj županiji, popis 2001.godine

Nasilničko ponašanje u obitelji

U periodu od 2001. do 2005. godine po podacima PU zadarske, zbog većeg prijavljivanja

osoba zlostavljača bilježi se veći broj zlostavljanih osoba. Među zlostavljanim osobama

ukupno za ovaj period evidentira se 139 zlostavljanih žena i 34 zlostavljena djeteta.


19 2114 17 17

3341

46

97 98

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

broj

oso

ba (u

kupn

o)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Kazneno djelo Nasilničog ponašanja u obitelji, na području PU zadarske od 2001.do 2005.godine

Prijavljene osobe Zlostavljane osobe

1.4. Domovinski rat-neprocijenjen utjecaj na zdravlje

U bivšoj državi Zadar je bio grad s najviše vojske po glavi stanovnika, sa tri vojne

akademije i po broju vojnih učilišta.

Od 16. rujna 1991. godine, kada je u Zadru označena prva zračna opasnost, pa do 7.

kolovoza 1995. godine kada je oglašen prestanak opće opasnosti, Zadar je bio razaran

vojnim napadima iz zraka, te s kopna i mora.

Njima su ranjene brojne obitelji, uništeni domovi, stambene i javne zgrade, privredne i

kulturne vrijednosti. Deseci škola bile su mete bacača i haubica, u razdoblju od 1991.-

1994. oštećena su ili potpuno uništena 43 odgojno obrazovna objekta, 5 predškolskih

ustanova teško je oštećeno, 33 osnovne škole od čega 10 potpuno uništeno, a pet srednjih

škola pretrpjelo je ozbiljna oštećenja. Uništen je bibliotečni školski fond s više od 35.000

knjiga. Od ukupno 113 župa u Zadarskoj nadbiskupiji u razdoblju od 1991.-1992. godine

27 ih je bilo okupirano, a u Zadar se slila rijeka od 25. 000 protjeranih ljudi. Početkom rata

u Bosni i Hercegovini njima su se pridružili i izbjeglice s tog područja pa je Zadar u to

vrijeme bio jedno od najvećih prognaničkih stjecišta u Hrvatskoj.

Od oglašavanja pa do opoziva uzbune poginulo je 305 civila, a nekoliko ih je tisuća

ranjeno.


U tom razdoblju Zadar je bio bez struje neprekidno više od dva mjeseca, a s prekidima

(dužim ili kraćim) moglo bi se reći sve do uspostavljanja otočne elektroenergetske veze

koncem srpnja 1994. godine.

Organiziranje zdravstvene i socijalne zaštite u tom razdoblju svakako je bio najzahtjevniji

poduhvat ta dva sustava, a koliko su bili uspješni govori i podatak kako u tom razdoblju

nije bilo niti jedne epidemije, a cjelokupnom stanovništvu bila je dostupna kompletna

zdravstvena zaštita (izuzev hemodijalize u jednom razdoblju 1992.) tijekom Domovinskog

rata. U organizaciji zdravstvene zaštite korišten je ešalonski pristup koji je bio jedinstven

primjer u svijetu jer su vrhunski zdravstveni stručnjaci i zdravstveni djelatnici iz civilnog

sustava zdravstva preuzeli funkciju vojnog saniteta koji je u potpunosti pripadao federalnoj

armiji. Organizacija rada u zdravstvenim i socijalnim ustanovama u tom razdoblju bila je

izrazito otežana zbog odljeva dijela djelatnika na agresorsku stranu ili u treće zemlje.

Domovinski rat (1991.-1995.) doveo je do depopulacije zaleđa Županije, osobito područja

koja su bila okupirana, deseci sela bila su u potpunosti razorena, a projekti obnove

razorenih naselja odigrali su ključnu ulogu u povratku stanovništva. Na nacionalnoj razini

u razdoblju 1995.–2003. bilo je 315.102 povratnika u RH, a u Zadarskoj županiji 37.325

povratnika, što čini oko 11,6%. od ukupnog broja povratnika. Direktne posljedice

Domovinskog rata na zdravlje stanovništva Zadarske županije su trenutno neprocjenjive i

svakako zahtijevaju poseban osvrt.

2. Socijalno-ekonomska obilježja

2.1. Zaposlenost/nezaposlenost

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (Priopćenja) u 2005. godini zabilježeno je

41.001 zaposlena osoba u Zadarskoj županiji što čini 27% više zaposlenih u odnosu na

1997. godinu. (Potrebno je istaknuti da se broj zaposlenih odnosi na zaposlene osobe kod

pravnih osoba i zaposlene u obrtu i djelatnosti slobodnih profesija).

Broj nezaposlenih u 2005. godini je bio (11.361), što je 26,6% manje nego u 1997.godini.

U poslijeratnim godinama uočava se blagi pad nezaposlenosti kod muškaraca i žena.


Kretanje broja zaposlenih ( pravne osobe, obrtnici, djelatnici slobodnih profesija) i nezaposlenih osoba u Zadarskoj županiji od

1997. do 2005.godine.

0

10000

20000

30000

40000

50000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

zaposleni nezaposleni

Kretanje broja nezaposlenih osoba u Zadarskoj županiji od 1997.do 2005.godine

0

5000

10000

15000

20000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

ukupno žene muškarci

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Zadarskoj županiji zabilježeno je 47.132

zaposlene osobe ili 72,3% radnoaktivnog stanovništva Županije. Iste godine u Hrvatskoj

zaposleno je 79,6% radnoaktivnog stanovništa. Od ukupnog broja radnoaktivnih

muškaraca zaposleno je 74.2% (80,3% u Hrvatskoj), te 69,7% radnoaktivnih žena (78,7%

u Hrvatskoj).


Iste godine u našoj Županiji su zabilježene 18.022 nezaposlene osobe ili 27,7%

radnoaktivnog stanovništva (20,4% u Hrvatskoj). Nezaposleno je 9.904 (25,8%)

radnoaktivnih muškaraca (19,7% u Hrvatskoj), te 8.118 (30,3%) žena radnoaktivne dobi

(21,3% u Hrvatskoj).

Na 2,6 zaposlene osobe 1 osoba je nezaposlena, dok u Hrvatskoj na 1 nezaposlenu dolazi

3,9 zaposlenih. 36% nezaposlenih čine mlađi od 29 godina (20% u dobi od 20-24 g. te 16%

u dobi od 25-29 g).

Broj nezaposlenih osoba i njihov udio u radnoaktivnom stanovništvu u Zadarskoj županiji i Hrvatskoj prema popisu 2001.godine

Zadarska županija Hrvatska

Nezaposlene osobe

broj nezaposlenih

% u broju radnoaktivnog stanovništva

broj nezaposlenih

% u broju radnoaktivnog stanovništva

Svega 18.022 27,7% 398.976 20,4% Muškarci 9.904 25,8% 214.083 19,7% Žene 8.118 30,3% 184.893 21,3%

Broj zaposlenih osoba i njihov udio u radnoaktivnom stanovništvu u Zadarskoj županiji i Hrvatskoj prema popisu 2001.godine

Zadarska županija Hrvatska

Zaposlene osobe broj zaposlenih % u broju

radnoaktivnog stanovništva

broj zaposlenih % broju u

radnoaktivnog stanovništva

Svega 47.132 72,3% 1.553.643 79,6% Muškarci 28.439 74,2% 871.054 80,3% Žene 18.693 69,7% 682.589 78,7%


Broj nezaposlenih u Zadarskoj županiji prema popisu 2001.godine, prema dobnim skupinama

30-34 g.13%

25-29 g.16%

20-24 g.20%

35-39 g.12%

40-44 g.10%

15-19 g.9%

45-49 g.9%

50-54 g.7%

55-59 g.3%

60-64 g.1%

Prosječne neto plaće isplaćene u Zadarskoj županiji od 1999. do 2005. godine su nešto

manje od prosječnih plaća u Hrvatskoj.

2990 2999

4327 4352

0

1000

2000

3000

4000

5000

neto

plaća

u k

unam

a

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Prosječna neto plaća u Zadarskoj županiji i Hrvatskoj od 1999.do 2005.godine

Zadarska županija Republika Hrvatska


2.2. Umirovljenici

U 2001. godini 33.760 osoba ili 20,8% stanovnika naše Županije bili su umirovljenici, od

čega je 16.975 muškaraca (50,2%) i 16.785 žena (49,7%). Na jednog umirovljenika dolazi

1,4 zaposlena osoba (u Hrvatskoj 1,6 zaposlena osoba/1 umirovljenika).

U 2005. godini udio umirovljenika u ukupnom broju stanovništva čini 21,2% ili 34.400

umirovljenika, od toga je u starosnoj mirovini 19.300 osoba, u invalidskoj mirovini 7.700

osoba te je 7.400 osoba korisnika obiteljske mirovine. Prosječna mirovina u Zadarskoj

županiji je 1.990,00 kuna.

2.3. Osobe s invaliditetom

Po popisu stanovništva iz 2001. godine Zadarska županija bilježi 14.327 invalidnih osoba

što iznosi 8,84 % od ukupnog broja stanovnika Zadarske županije. Od čega 60,53 %

(8.673) čine muškarci, a 39,46 % (5.654) čine žene.

Ako gledamo fizičku pokretljivost, najveći broj invalidnih osoba je sasvim pokretan 75%

(10.693), dok je 21% (3.040) osoba koje su trajno ograničeno pokretane uz pomoć štapa,

štaka ili hodalice. Svega 1% (200) invalidnih osoba je trajno ograničeno pokretano uz

pomoć invalidskih kolica, a 3 % (394) ih je trajno nepokretno.

Od ukupnog broj invalidnih osoba u Zadarskoj županiji (14.372) njih 36,88 % (5.285) čine

osobe starije od 65 godina. Od ukupnog broja trajno nepokretnih osoba (398), njih 71 %

(280) je starije od 65 godina.


Fizička pokretljivost invalidnih osoba u Zadarskoj županiji po popisu iz 2001. godine (N 14 327)

200 (1%)

3.040 (21%)

394 (3%)

10.693 (75%)

sasvim pokretantrajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalicetrajno ograničeno pokretan uz pomoć invalidskih kolicatrajno nepokretan

Najveći broj invalidnih osoba po uzroku invalidnosti su invalidi zbog bolesti 42,97%

(6.156), od čega 44,52% (2.741) su muškarci, a 55,47% (3.415) žene, dakle nema bitne

razlike u spolnoj raspodjeli.

Invalidi rada čine 25,96% (3.719) invalidnih osoba od čega 66,17 % (2.461) otpada na

muškarce, a 33,82 % (1.258) čine žene, dakle znatno veći broj muškaraca što se može

objasniti vrstom poslova koje muškarci rade.

Broj osoba s invaliditetom kojima je uzrok invalidnosti Domovinski rat i njegove

posljedice je

2.072 (14,46%) od čega ih je 86,53 % (1.793) sasvim pokretno; 12,30% (255) trajno

ograničeno pokretan uz pomoć štapa, štaka ili hodalice; 0,62 % (13) ih je trajno ograničeno

pokretno uz pomoć invalidskih kolica, a 0,53 % (11) ih je trajno nepokretno. Od ukupnog

broja invalidnih osoba zbog Domovinskog rata i njegovih posljedica 92,56% (1.918) čine

muškarci.

Od ukupnog broja invalidnih osoba zbog prometnih nesreća (503): 71,96% (362) ih je

sasvim pokretno; 21,66% (109) ih je trajno ograničeno pokretan uz pomoć štapa,


štaka ili hodalice; 2,38% (12) ih je trajno ograničeno pokretno uz pomoć invalidskih

kolica; a 4% (20 ) ih je trajno nepokretno. Od ukupno stradalih u prometnim nesrećama

(503) njih 69,38% (349) čine muškarci.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

broj

inva

lidni

h os

oba

od rođenja(4,51%)

Drugi svj. rati njegoveposljedice(4,47 %)

Domovinskirat i njegoveposljedice(14,46%)

invalid rada(25,96 %)

bolest(42,97%)

prometnanesreća(3,51%)

ostalo(4,13%)

Invalidi u Zadarskoj županiji po uzroku invalidnosti po popisu 2001.godine (N - 14 327)

ukupno muški ženski


2.4. Korisnici socijalne skrbi

Ukupan broj korisnika usluga socijalne skrbi u Županiji teško je utvrditi obzirom da ne

postoji tako strukturirana evidencija. Koristeći postojeće podatke za 2006. godinu

prikazani su korisnici novčanih pomoći, materijalnih i nematerijalnih pomoći te važnijih

oblika prava iz sustava socijalne skrbi reguliranih Zakonom o socijalnoj skrbi, Obiteljskim

zakonom i Zakonom o sudovima za mladež.

U tabeli su prikazani osnovni i najčešće priznavani oblici novčanih naknada. Evidentan je

veliki broj (u porastu) korisnika doplatka za pomoć i njegu, koji čine 1,92% populacije

Zadarske županije. U porastu je, nominalno i broj jednokratnih pomoći.

Približno je podjednak omjer radno sposobnih i radno nesposobnih korisnika pomoći za

uzdržavanje. Osnovica za izračun novčanih naknada iznosi 400,00 kuna i nije se mijenjala

od 2002. godine.

Pomoć za uzdržavanje za radno sposobnu osobu iznosi 400,00 kuna, za radno nesposobnu

600,00, a za četveročlanu obitelj 1.360,00 kuna.

Doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu iznosi 400,00, a u smanjenom 280,00 kuna.

Osobna invalidnina iznosi 1.000,00 kuna.

Visina i učestalost jednokratnih pomoći ovisi o težini nepovoljne situacije u kojoj se našao

pojedinac ili obitelj, ali kao jedini oblik novčane naknade, ovisi i o diskrecionoj ocjeni

socijalnog radnika.

Korisnici novčanih pomoći

Oblici novč. pomoći Zadar Biograd Benkovac Ukupno Pomoć za uzdr. 1662 146 386 2194 Doplatak za pom. i njegu 2316 326 474 3116 Osobne invalidnine 439 42 70 551 JNP 2476 326 767 3567


Novčane naknade (za grijanje, struju, vodu, stanovanje i sl.) građani ostvaruju i preko

Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Zadra kao i lokalne samouprave u

ostalim gradovima i općinama Zadarske županije.

Oblik pomoći njege u kući provodi se unazad nekoliko godina i razvija se iako su potrebe

znatno veće od raspoloživih mogućnosti, posebno na područjima s većim brojem starijeg

stanovništva (otoci, zaleđe, Lika). Broj korisnika pučke kuhinje u Županiji je sve veći. Ovi

se podaci odnose samo na korisnike za koje prehranu financira sustav socijalne skrbi.

Prema broju usluga savjetovanja moglo bi se reći da je više od 5% stanovništva Županije

koristilo tijekom godine takvu uslugu u centrima za socijalnu skrb.

Korisnici ostalih oblika prava i pomoći

Ostali oblici prava i pomoći Zadar Biograd Benkovac Ukupno Pomoć i njega u kući 2 0 8 10 Pravo rod. djeteta s težim smetnjama u razvoju 86 10 6 102

Pučka kuhinja 180 0 31 211 Osposoblj. za samostalan život i rad 58 10 7 75

Savjetovanje 8.878 1.332 1.800 12.010


Korisnici skrbi izvan vl. obitelji Zadar Biograd Benkovac Ukupno

Dom za djecu bez odg. rod. skrbi 19 7 4 30

Dom za tjelesno ili ment. oštećenu djecu 130 14 24 168

Dom za djecu i mladež s PUP-om 8 0 4 12

Dom za stare i nemoćne 98 1 17 116 Dom za psih. bolesne odrasle osobe 57 8 23 88

Dom za djecu i odrasle osobe ovisnike o alkoholu i drogama

12 1 0 13

Dom za djecu i odrasle osobe žrtve obiteljskog nasilja

5 0 0 5

Udomiteljske obitelji 55 11 12 78 Ukupno 384 42 84 510

Prema procjeni, ne vodi se točna evidencija, oko polovice svih korisnika smješteno je u

ustanove izvan Zadarske županije. Posebno nedostaju smještajni kapaciteti i programi za

tjelesno ili mentalno oštećene osobe. Udomiteljstvo kao prihvatljiviji oblik skrbi izvan

vlastite obitelji nerazvijen je, gotovo zanemariv u Zadarskoj županiji, kao uostalom u

priobalju uopće.

Obiteljsko pravna zaštita Zadar Biograd Benkovac Ukupno Posredovanje prije rastave braka 98 20 6 124 Mjera nadzora nad rod. skrbi 159 16 20 195 Prijavljeno slučaja grubog zanem. roditeljskih dužnosti i prava 124 3 6 133

Prijavljeno slučaja zlorabe rod. dužnosti 136 0 1 137

Prijavljeno slučaja zlostavljanje djece 60 9 7 76

Osobe pod skrbništvom 327 43 60 430 Skrbništvo za poseban slučaj 399 32 24 455


Od 01.01.2006. godine sudovi su preuzeli u cijelosti donošenje odluka u obiteljsko pravnoj

zaštiti temeljem Obiteljskog zakona. Centri i nadalje provode postupke posredovanja prije

rastave braka. Provode stručnu obradu i daju prijedloge sudu o povjeri djece i kontaktiranju

djece s roditeljima. Nasilje u obitelji i nasilje nad djecom u porastu su vjerojatno i stoga što

je i struka (institucije) i javnost više senzibilizirana na te probleme. Nedostaje stručnjaka u

savjetovališnom radu, obiteljski centri i veća uključenost civilnog sektora.

Pri Centru za socijalnu skrb Zadar djeluje Prvostupanjsko tijelo vještačenja za cijelu

Županiju. PTV utvrđuje vrstu i stupanj oštećenja te postojanje potrebe za tuđom njegom i

pomoći. U 2006. godini veliki je broj osoba (686) pokrenulo postupak vještačenja radi

ostvarivanja nekog od prava iz sustava socijalne skrbi. U istoj godini okončano je 463

postupka ili 68%, što ukazuje na relativnu dugotrajnost postupka. Razlog tome je prije

svega nedostatnost i nedostupnost zdravstvenih usluga za žitelje otoka, zaleđa i Like.

Ovom tabelom nisu obuhvaćene sve invalidne osobe (invalidi rada, invalidi rata i invalidi

koji ostvaruju prava po nekoj drugoj osnovi). Tjelesno ili mentalno oštećene osobe

navedene u tabeli koristile su neki od oblika pomoći ili usluga iz sustava socijalne skrbi

putem centara za socijalnu skrb.

Djeca i mladež s PUP-om (poremećajem u ponašanju)

Zadar Biograd Benkovac Ukupno

Evidencija djece i mladeži s PUP-om 466 67 62 595 Evidencija djece i mladeži s problemom ovisnosti 277 7 0 384

Mlt. i ml.pnt. počinitelji kazn. djela 253 28 41 322

Mlt. i ml.pnt. počinitelji prekršaja 141 23 4 168

Broj poduzetih mjera tijekom 2006. 366 0 4 370 Socijalne ankete za odrasle osobe upućene na izdržavanje kazne 78 10 6 94


Podaci iz tabele odnose se samo na djecu, maloljetnike i mlađe punoljetnike koji su

tijekom 2006. godine bili u tretmanu centara za socijalnu skrb.

Podaci se odnose na tretman djece i mladeži te mlađih punoljetnih osoba primjenom

prekršajnih sankcija, odgojnih mjera slijedom Zakona o sudovima za mladež i Obiteljskog

zakona.

Stručni timovi primjenom zakonskih odredbi rade na primarnoj i sekundarnoj prevenciji

poremećaja u ponašanju kako bi predloženim mjerama utjecali na odgoj, zaštitu interesa i

prava djece i mladež te jačanje osobne i građanske odgovornosti roditelja. Posebni napori

se ulažu u otkrivanje potencijalno problematične (rizične) populacije djece i mladeži

ovisnika o alkoholu i drogama.

Zamjetno je povećanje zahtjeva škola za ažurnim postupanjem kod djece koja u ranoj

adolescentnoj dobi manifestiraju teže oblike poremećaja u ponašanju (visokorizična

populacija učenika) uz jasna sociopatološka obilježja njihovih obitelji (PTSP, alkoholizam,

psihičke bolesti, siromaštvo…). Ove pojavnosti nameću formiranje stručno-

savjetovališnog centra na razini Županije.

2.5. Pokazatelji socijalne isključenosti i kvalitete života

UNDP je u Hrvatskoj 2006. godine proveo istraživanje o kvalitetu života i riziku od

socijalne isključenosti na nacionalnoj razini, provedena anketa temeljena je na prvom EU

istraživanju o kvaliteti života koje je provedeno 2003. godine te je na taj način omogućena

usporedivost Hrvatske sa članicama EU. Prema trima dimenzijama socijalne isključenosti

(ekonomska-dohodak manji od 60% prosječnog dohotka; radno–nezaposleni i odsutnost

socijalne participacije odnosno tercijarnog socijalibiteta kao što je sudjelovanje u radu

dobrovoljnih, humanitarnih, religijskih i političkih organizacija). Rezultati pokazuju kako

se jedan od deset građana RH smatra socijalno isključenim (11,5%). To je otprilike isti broj

građana (11%) koji su ocijenjeni siromašnim u ocjeni životnog standarda Svjetske banke

za 2006. godinu. Međutim, 20% građana Hrvatske se osjeća socijalno isključenima što je u

neposrednoj vezi s obrazovanjem, spolom i životnim okruženjem. U Zadarskoj županiji

smatra se isključenim 13,9% ispitanika što je negdje na sredini ljestvice u odnosu na druge

županije.


Svaki peti građanin RH nezadovoljan je svojim obrazovanjem (17,5%). U Zadarskoj

županiji udio ispitanika koji je nezadovoljan svojim obrazovanje je 19,6%.

Zadovoljstvo životnim standardom izrazilo je 16,5 % ispitanika u Zadarskoj županiji,

najmanje je životnim standardom zadovoljno 7,9% stanovništva Bjelovarsko-bilogorske

županije, a najviše su zadovoljni stanovnici Istarske županije, 35,2%. U prosjeku je 23,3%

stanovništva RH zadovoljno životnim standardom.

Sukladno tome 39,5% kućanstava Zadarske županije svoje potrebe zadovoljavaju uz

poteškoće ili velike poteškoće dok kućanstva iz 15 županija imaju manje poteškoće u

zadovoljavanju svojih potreba od kućanstava Zadarske županije.

Što se tiče neposredne okoline dvije trećine (65,1%) ispitanika u RH izjavili su kako ne

postoje pritužbe na kvalitetu okoline (zrak, voda). Stanovnici Zadarske i Bjelovarsko-

bilogorske županije izražavaju veće nezadovoljstvo kvalitetom zdravstvenih usluga od

ostalih županija u RH, gotovo polovina stanovnika RH (43,1%) iskazuje nepovjerenje u

sposobnost zdravstvenog sustava da im pomogne u slučaju potrebe, broj onih koji nemaju

povjerenja u sustav socijalne skrbi još je veći (54,6%).

Po subjektivnoj procjeni zadovoljstva i sreće po županijama stanovnici Zadarske županije

su na sredini ljestvice.

Više od polovice hrvatskih građana smatra kako je u današnje vrijeme potrebno raditi

stvari koje nisu ispravne ukoliko se želi napredovati u životu te kako je u životu važnija

sreća od napornog rada, četvrtina je pesimistična u vezi budućnosti , a svaki peti građanin

osjeća se isključenim iz društva. Prema mišljenju građana najveća napetost vlada između

siromašnih i bogatih, te između uprave i radnika, dok tenzije na spolnoj razini vidi mali

broj ispitanika.


3. Ekološka obilježja

3.1. Stanje okoliša (zrak, more, plaže, otpadne vode)

Zrak

Zavod za javno zdravstvo Zadar ispituje kakvoću zraka na tri mjerne postaje na području

grada Zadra, i to:

Mjerna postaja 1. - Gaženica; “Maraska”d.d., Biogradska cesta

(stambeno industrijsko područje grada)

Mjerna postaja 2. - Puntamika; Mjesni odbor Puntamika, Ulica A.G.Matoša

(područje obiteljskih kuća s vrtovima, srednje gustine naseljenosti)

Mjerna postaja 3. - Poluotok; Trg P. Zoranića

(gusto naseljeni stambeni prostor grada)

Određuju se područja kakvoće zraka prema stupnju onečišćenosti:

-s obzirom na onečišćenost sumpor-dioksidom

-s obzirom na onečišćenost dimom

-s obzirom na onečišćenost ukupnom taložnom tvari

– prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene

granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar,

– druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične

vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne

vrijednosti (TV) niti za jednu onečišćujuću tvar,

– treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak, prekoračene su tolerantne

vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari.

Sumarni podaci koncentracije sumporova dioksida (μg/m3) u zraku tijekom 2005. godine

Lokacija mjerne

Karakter

Sumporov dioksid

postaje (ulica) područja N

C

C50

Cm

CM

C95

C98

Postaja 1 365 40 36 3 78 68 70 Postaja 2 365 38 36 2 74 67 70 Postaja 3 365 38 36 6 74 65 68


Sumarni podaci koncentracije dima (μg/m3) u zraku tijekom 2005. godine

Lokacija mjerne

Karakter

Dim

postaje (ulica) područja N

C

C50

Cm

CM

C95

C98

Postaja 1 365 10 10 5 16 14 15 Postaja 2 361 10 11 5 15 13 14 Postaja 3 365 10 11 5 17 14 14

Sumarni podaci i ocjena količine ukupne taložne tvari [mg/(m2d)] tijekom 2005. godine

Broj mjeseci

Lokacija

Karakter

C

C

sa C veće postaje

područja

N

C

CM

veće od

veće od

od GV za

PV

GV

1 mjesec

(200)

(350)

(650)

Postaja 1

12 108 132

Postaja 2

12 101 130

Postaja 3

12 96 115

Kategorizacija gradskog područja s obzirom na stupanj onečišćenja zraka tijekom 2005. godine.

Mjerna

I kategorija

II kategorija

III kategorija

Kritični

postaja

C<PV

PV<C< GV

C>GV

pokazatelj

Postaja 1

Sumporov Postaja 2

dioksid

Postaja 3

Postaja 1

Dim

Postaja 2

Postaja 3

Postaja 1

Ukupna Postaja 2

taložna tvar

Postaja 3

Oznake i kratice upotrijebljene u tablicama: C- srednja 24-satna koncentracija za navedeno razdoblje C50- medijan ili centralna vrijednost, tj. vrijednost od koje je 50% rezultata manje ili veće CM- najveća 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju Cm- najmanja 24-satna koncentracija u navedenom razdoblju C95- koncentracija od koje je 95% izmjerenih vrijednosti niže C98- koncentracija od koje je 98% izmjerenih vrijednosti niže PV- preporučene vrijednosti GV- granične vrijednosti


More-plaže

U 2005. godini program ispitivanja kakvoće mora na morskim plažama se provodi na 79

točaka, odnosno na šest točaka više nego protekle godine. Na grafikonu se vidi trend rasta

broja ispitivanih točaka koje ulaze u program ispitivanja od 1997. godine.

7463

49 53 55 5972 73 79

0

20

40

60

80

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

Trend rasta broja ispitivanih točaka u periodu od 1997.-2005.g.

broj ispitivanih točaka

Program ispitivanja je financiran iz županijskog proračuna, proračuna jedinica lokalne

samouprave, turističkih zajednica i privatnih turističkih poduzeća prema slijedu:

Zadarska županija 52 točke

Grad Zadar 8 točaka

Grad Nin 4 točke

Grad Biograd 2 točke

Grad Pag 1 točka

Turistička zajednica Zadarske županije 3 točke

Turistička zajednica Op. Sv. Filip i Jakov 1 točka

Turistička zajednica mjesta Zaton 1 točka

Turistička zajednica grada Zadra 1 točka

Turistička zajednica Općine Vir 1 točka

Općina Kolan 1 točka

Općina Povljana 1 točka

Borik d.d. 2 točke

Hoteli Pag d.o.o. 1 točka


Na plažama koje su uključene u projekt Plava zastava ili to namjeravaju biti, ispitivanja su

se vršila 12 puta u sezoni kupanja. Plaže koje imaju Plavu zastavu u Zadarskoj županiji su:

Plaža Turističkog naselja Zaton, Zaton

Plaža hotelskog kompleksa Borik, Zadar

Plaža Prosika, Pag

Plaža Dražica, Biograd

Prema podacima, priobalno more u Zadarskoj županiji u 43,03 % ispitanih točaka

ocjenjeno je kao more visoke kakvoće (I kategorija), u 53,16 % ispitanih točaka kao more

podobno za kupanje (II kategorija), u 3,79 % ispitanih točaka kao more pod utjecajem

povremenih onečišćenja (III kategorija).

Jače zagađeno more (IV kategorija) nije zabilježeno na niti jednoj točki.

Konačna ocjena kakvoće mora na morskim plažama u Zadarskoj županiji za 2005.g.

0%

53,16%

3,79%

43,03%

More visoke kakvoće I

More podobno za kupanjeIIMore pod utjecajempovremenih onečišćenja IIIJače zagađeno more IV

U periodu od 2000. do 2005. godine javlja se pozitivan trend rasta broja ispitivanih točaka.

U tom periodu jače zagađeno more (IV kategorija) nije zabilježeno na niti jednoj točki.

Točke na kojima se more ocjenjuje kao more pod utjecajem povremenih onečišćenja (III

kategorija) izostaju u 2003. i 2004. godini i javlja se u 2005. godini. U posljednje dvije

godine javlja se podjednaki broj točaka koji se ocjenjuje kao more visoke kakvoće (I

kategorija) i more podobno za kupanje (II kategorija). Zanimljive su 2002. i 2003. godina

gdje je prisutan izrazito veliki broj točaka s morem podobnim za kupanje, a izrazito nizak

broj točaka s morem visoke kakvoće. Vrijednosti su prikazane u korelaciji s brojem

uzoraka za pojedinu godinu.


Kakvoća mora na plažama Zadarske županije u periodu od 2000.- 2005.g.

28,3 27,27

3,3811,11

47,95 43,03

60,38 65,45

89,83 88,89

52,05 53,16

11,32 7,27 6,770 0 3,79

0 0 0 0 0 0

53 55 5972 73

79

0

20

40

60

80

100

2000

2001

2002

2003

2004

2005

I II III IV broj točaka

Otpadne vode

Postojeće stanje sustava odvodnje u Zadarskoj županiji

Na području Zadarske županije djeluje 5 većih trgovačkih društava koja su registrirana za

obavljanje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Udio stanovništva koji je spojen na

sustav javne odvodnje (43%) znatno je niži u odnosu na udio stanovništva koji je spojen na

vodoopskrbni sustav (98%). Samo manji dio otpadnih voda prolazi kroz sekundarnu

(biološku) obradu, dok se većina obrađuje samo mehanički.

Sustav komunalne odvodnje postoji uglavnom u priobalnom području gdje se prikupljene

otpadne vode kroz mješovitu kanalizacijsku mrežu (prikupljene komunalne, industrijske i

oborinske vode) ispuštaju bilo izravno, bilo preko jednostavnih taložnica, kroz kraći ili

dulji podmorski ispust u more.

U naseljima u kojima postoji, kanalizacijska mreža je uglavnom skup parcijalnih rješenja

za pojedine gradske četvrti i turističke komplekse, različite starosti i različite okolišne

prihvatljivosti. Neadekvatnost postojećeg sustava je posljedica starih rješenja izvedenih u

obliku izravnih najčešće prekratkih podmorskih ispusta, male dubine na kojima se nalaze

krajevi podmorskih ispusta, bez taložnica.


Rezultati ispitivanja otpadnih voda u 2005.godini BROJ UZORAKA 490 NE ODGOVARA UZORAKA 144

PARAMETRI BROJ

NEISPRAVNIH UZORAKA

%

Suspendirane tvari 92 18,8 pH-vrijednost 18 3,5 Ukupne masnoće 33 6,7 Mineralna ulja 9 1,8 KPKCr 95 19,4 BPK5 137 28 Detergenti – anionski 83 16,9 Dušik – ukupni 53 10,8 Fosfati – ukupni 92 18,8

Planirani sustavi odvodnje na području Zadarske županije

Jedan od strateških razvojnih projekata Županije je izgradnja sustava javne odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda radi zaštite priobalnog mora. U većini gradova i općina

postoje prihvaćeni planovi i projekti s potrebnom dokumentacijom koji predviđaju

izvođenje radova po fazama, a obuhvaćeni su Projektom Jadran. Projekt Jadran dogovorile

su još 2004. godine Vlada RH, Hrvatske vode i Svjetska banka za obnovu i razvitak, koja

kreditira cijeli posao, s najvažnijim ciljem–očuvati more u cijeloj njegovoj dužini i dubini

od onečišćenja s kopna, ponajprije otpadnim vodama gradova i općina.

Do kraja 2007. godine izgraditi će se 2003 m podmorskog ispusta na lokaciji Gaženica i

time će biti završena I faza Jadranskog projekta. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda II

stupnja Centar biti će izgrađen do studenog 2008. godine. Planirani sustavi odvodnje i

uređaja za pročišćavanje prema ekvivalentu stanovnika na području Zadarske županije

definirani su županijskom cjelovitom studijom.


3.2. Vodoopskrba-stanje crpilišta

Vodoopskrba na području Zadarske županije osniva se na većim i manjim komunalnim

vodovodnim sustavima, cisternama i bunarima. Na području Županije postoji 5 javnih

vodoopskrbnih poduzeća koja upravljaju s 11 javnih vodoopskrbnih sustava.

1. JP Vodovod sjeverne Dalmacije upravlja sa sustavom Regionalnog vodovoda koji

predstavlja kombinaciju regionalnog sustava (vodozahvati na Zrmanji) s vodozahvatima u

Bokanjačkom blatu, Ninu i Poličniku, i lokalnih sustava s manjim zahvatima (Novigrad,

Starigrad i Žman na Dugom otoku). S regionalnog se vodovoda za potrebe naselja dijela

Zadarske županije odvajaju podsustavi za Obrovac i Benkovac, te podsustavi

podvelebitskog, istočnog, sjevernog, zapadnog i otočnog pravca.

2. JP Komunalac Biograd n/m vrši distribuciju vode iz grupnog vodovoda gradu Biogradu i

općinama Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Pašman i Tkon. Koristi 2 kaptirana izvora Kakma i

Biba.

3. Komunalno poduzeće Komunalac Benkovac upravlja s dva sustava, Polački bazen koji

zahvaća vodu s izvora Kakma i bazen Benkovac-Stankovci koji preuzima vodu iz

regionalnog vodoopskrbnog sustava Zadar.

4. Komunalno društvo Pag veći dio vode preuzima iz vodovoda Senj-južni ogranak, a

manji dio (u ljetnom periodu oko 15 dana) crpi iz lokalnog vodovoda Velo Blato.

Komunalno društvo Povljana crpi vodu iz bušotina Dole.

5. Komunalni odjel općine Gračac upravlja s 4 vodovodna sustava (Gračac, Srb, Mazin i

Bruvno).


1402

505

892

199113 73 33 38

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600br

oj u

zora

ka

Voda zapiće

Ispitivanjemreže(atesti)

Površinskevode

Voda zarekreaciju

Ostale vode

Rezulati zdrastvene kontrole voda u Zadarskoj županiji u 2005.godini

Ukupnouzoraka

Ukupnoneispravnihuzoraka

Od ukupno ispitanih uzoraka vode za piće nije odgovaralo 36,02 %, od toga kemijski

8,8 %, a mikrobiološki 32,7 %. Većina neispravnih uzoraka vode za piće potječe iz

objekata bez kontinuirane dezinfekcije.

Javni vodovod-nakon prerade nije odgovaralo ukupno 16,14 % (kemijski 6,57 % i

mikrobiološki 11,87 %).

Uzroci fizikalno-kemijske neispravnosti su uglavnom mutnoća i povećana koncentracija

klorida. Na području otoka Paga su vode s povećanom koncentracijom klorida. Voda iz

Zrmanje je nakon obilnih kiša mutna. Veći broj uzoraka je bio bakteriološki neispravan

zbog većeg broja kolonija na 22 i 37ºC, koliformnih bakterija i Pseudomonasa.

Ostali javni vodoopskrbni objekti su školske i mjesne cisterne i bunari. Veliki broj uzoraka

je bio mikrobiološki neispravan (70,3 %) što ukazuje na loše higijenske uvjete i

neadekvatno održavanje (nebriga) navedenih objekata.

Individualni vodoopskrbni objekti 70,7 % uzoraka je bilo mikrobiološki neispravno.


3.3. Gospodarenje otpadom

Cjelokupni sustav gospodarenja otpadom za područje Zadarske županije još uvijek nije

uspostavljen. Procijenjena količina u 2001. godini, na temelju broja stanovnika od 162.045

iznosi 36.487 t/godišnje (0.23 t/st./god.), od čega u gradovima (Zadar, Biograd n/m, Nin,

Pag, Benkovac, Obrovac) nastaje 22.766 t/god. odnosno 62.4%, dok u općinama nastaje

13.721 t/god. odnosno 37.6%. Nema podataka o količinama tehnološkog otpada. Od

ukupno procijenjenog komunalnog otpada organizirano se sakuplja oko 75%, a ostatak

od 25% se neorganizirano odlaže na smetlišta u blizini naselja. Količina otpada se stalno

povećava u prosjeku 6% godišnje, a u ljetnim mjesecima i do 20%.

Sve 34 jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji, imaju komunalni sustav

gospodarenja otpadom u mjestu sa skupljanjem otpada. Pokrivenost sakupljanja se

općenito čini visokom jer većina gradova i općina pružaju usluge 90-100% građana prema

osnovnim dobivenim podacima.

U Zadarskoj županiji djeluju 23 komunalna poduzeća (definirana kao zasebna poduzeća i

Odjel za komunalne radove) a samo u dvama slučajevima je usluga sakupljanja otpada.

Gospodarenje otpadom u Županiji je u lošem stanju i trenutna odlagališta ne zadovoljavaju

propisane EU standarde te je nužna njihova što hitnija sanacija i zatvaranje te uspostava i

izgradnja Centra za gospodarenje otpadom Zadarske županije.

4. Institucionalna obilježja zajednice

4.1. Obrazovni sustav

U Zadarskoj županiji djeluje 38 predškolskih ustanova s 3.379 djece, od toga u Gradu

Zadru 16 dječjih vrtića s 2.118 djece, ostali gradovi i općine 22 vrtića s 1.261 djetetom.

Zadarska županija broji 37 osnovnih škola sa 16.006 djece, od toga Grad Zadar 10 škola sa

7.809 djece, ostali gradovi i općine 27 škola sa 8.197 djece.

U sustavu osnovnoškolskog obrazovanja djeluje jedna privatna škola i jedna škola za odgoj

i školovanje učenika s većim teškoćama u razvoju.

Od 37 osnovnih škola u tri smjene rade 3 škole, u dvije smjene radi 18 škola, a u jednoj

smjeni radi 16 škola ili 43,2%.


Gotovo sve osnovne škole imaju pedagoge kao stručne suradnike ili članove stručnog tima,

dok 4 osnovne škole nemaju stručnu službu u smislu pedagoga ili psihologa kao stručnog

suradnika.

Samo privatna osnovna škola ima cjelodnevni boravak za sve učenike, dok još dvije škole

imaju produženi boravak za ograničen broj učenika prvog i drugog razreda.

Oko 22% (3.525 djece putnika) osnovnoškolaca udaljeno je 3 i više kilometara od škole i

putuju organiziranim prijevozom čije troškove snosi lokalna i regionalna samouprava iz

proračunskih sredstava.

Od ukupno 37 škola njih 25 ima dvoranu za tjelesni i zdravstvenu kulturu, a 85 i vanjske

športske terene (broj vanjskih športskih terena veći je od broja škola jer obuhvaćaju i

područne škole koje su dio osnovne mreže osnovnoškolske djelatnosti) što otežava

provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture.

Od 16.006 osnovnoškolaca njih 2.700 ili 16,8% imaju mogućnost korištenja nekih od

oblika organizirane prehrane (zajutrak, topli obrok, ručak, mliječni obrok).

Srednjoškolski sustav odgoja i obrazovanja sastoji se od 21 srednje škole i 7.650 učenika,

od toga Grad Zadar 16 škola sa 6.743 djece te pet ostalih gradova i općina Gračac 5 škola i

1.031 učenik.

Od ukupnog broja škola njih 14 ili 66% radi u dvije smjene, ostalih 7 radi u 1 smjeni.

U samo tri škole radi stručni tim kojeg čine pedagog i psiholog, u ostalih 18 škola radi po

jedan stručni suradnik (uglavnom pedagozi, 3 škole rade samo s psihologom kao stručnim

suradnikom, izuzetak je glazbena škola koja po strukturi nema stručne suradnike) iako se

nastava odvija u dvije smjene.

Od ukupno 21 škole 7 škola imaju samo dvoranu za tjelesne aktivnosti, 4 škole imaju i

dvoranu i igralište, 3 škole imaju samo vanjsko igralište, 4 škole imaju samo igrališta koja

dijele s drugim školama u blizini. Dvije škole nemaju dvorane niti igrališta.

Od Programa prevencije neprihvatljivih oblika ponašanja među djecom i mladima koji

provode škole najbrojnije su aktivnosti vezane za slijedeće cjeline:

• Prevencija ovisnosti

• Prevencija nasilja među djecom i obiteljskog nasilja

• Prevencija trgovine ljudima

• Program dječjih prava

• Program humanitarne vrednote.


Programi se međusobno ne isključuju, već se prožimaju i nadopunjuju i sastavni su dio

godišnjeg plana i programa rada škola.

No, nisu sve škole jednakomjerno uključene u sve aktivnosti i ne postoji jedinstvena baza

podataka na temelju koje bi se mogao evaluirati ukupan rad školskog sustava u okvirima

određenih nacionalnih i međunarodnih programa.

Visokoškolsko obrazovanje čini Sveučilište u Zadru s ukupno 4.313 studenata.

Smještajni kapaciteti za učenike i studente vrlo su ograničeni, u Zadru usluge smještaja

učenicima i studentima pružaju Đački dom sa smještajnim kapacitetom za 300 osoba, od

čega su njih 101 studenti, te Studentski dom sa smještajnim kapacitetom za 70 osoba.

4.2. Zdravstveni sustav

Broj djelatnika u zdravstvu na području Županije u 2006. godini bio je 2.694, od toga broj

zdravstvenih djelatnika je bio 2.054, a administrativno-tehničkih 640.

U Zadarskoj županiji djeluju slijedeće zdravstvene ustanove, poliklinike i ordinacije:

1. Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije- Službe: Mikrobiologija i

parazitologija; Epidemiologija s ispostavama u Biogradu n/m, Benkovcu, Pagu i

Obrovcu; Školska medicina; Socijalna medicina; Zdravstvena ekologija; Prevencija

i izvanbolničko liječenje ovisnosti; Zajednički poslovi.

2. Dom zdravlja Zadarske županije, s radnim jedinicama u Zadru, Biogradu n/m,

Benkovcu, Gračacu, Pagu i Obrovcu.

3. Bolnice: Opća bolnica Zadar, Ortopedska bolnica Biograd n/m, Psihijatrijska

bolnica Ugljan.

4. Ljekarna Zadar sa 6 ljekarničkih jedinica: Centar, Donat, Varoš, Voštarnica, Jadran,

Preko.

5. Privatne ljekarne i ljekarničke jedinice (ugovorne sa HZZO-om), 8 ustanova sa 31

ljekarničkom jedinicom, (svoj prostor), i 8 ljekarničkih jedinica (svoj prostor).

Ukupno 45 ljekarnički jedinica (Ljekarna Zadar sa privatnim ustanovama i

ljekarničkim jedinicama 6+ 31 +8).

6. Poliklinike bez ugovora sa HZZO-om: «Analiza»; «Axon»; «Crvelin»; «Lozo»;

«Sanus»; «Sunce»; «Exacta».

7. Privatne specijalističke ordinacije bez ugovora sa HZZO-om, na području Zadarske

županije ih je ukupno 7.

8. Patronaža, imaju ugovor sa HZZO-om (DZ), 31 VŠŠ, 3 SSS.


9. Kućna njega, 4 ustanove za zdravstvenu njegu (ugovor sa HZZO-om, svoj prostor),

2 privatne prakse zdravstvene njege (ugovor sa HZZO-om, svoj prostor), jedna

privatna praksa zdravstvene njege ( ugovor sa HZZO-om u prostoru DZ).

10. Primarna zdravstvena zaštita-Opća medicina; 78 ordinacija s ugovorom s HZZO-

om (od čega 11 u sastavu DZ a 67 u zakupu prostora DZ); 14 ordinacija s

ugovorom s HZZO-om; 2 ordinacije bez ugovora s HZZO-om.

11. Dojenčad i predškolska djeca, 5 ordinacija s ugovorom s HZZO-om, (zakup DZ.), 4

ordinacije s HZZO-om, (svoj prostor).

12. Zaštita žena, 4 ordinacije u Domu zdravlja ,4 ordinacija s ugovorom s HZZO-om,

(u zakupu DZ.), 2 ordinacije sa ugovorom sa HZZO-om, (vlastiti prostor), jedna

ordinacija bez ugovora sa HZZO-om. U Gračac i Obrovac dolaze specijalisti

ginekolozi 1 iz OB Zadar, 1 iz privatne ginekološke ordinacije (ugovor sa HZZO-

om).

13. Medicina rada, 1 ordinacija bez ugovora sa HZZO-om ( svoj prostor), 2 ordinacije

bez ugovora sa HZZO-om (prostor DZ.).

14. Školska medicina, služba je pri ZZJZ i ima 6 spec. školske medicine i jednog

liječnika opće medicine, 5 ordinacija sa ugovorom sa HZZO-om, (prostorije škole),

2 ordinacije sa ugovorom sa HZZO-om (prostor DZ.).

15. Hitna medicinska pomoć 7 timova, hitnoća kroz smjenski rad. Hitna medicinska

pomoć organizira se kroz Službu hitne medicinske pomoći (pri DZ.), kao dežurstvo

i pripravnost (ugovorni liječnici na terenu). Služba hitne medicinske pomoći pri

Domu zdravlja ima 7 ugovornih timova. Dežurstvo je organizirano u Posedarju,

Preku, Ninu,te radne jedinice-Biograd n/m, Benkovac, i Pag ( prostorije DZ.

hitnoću obavljaju kroz dežurstvo liječnici obiteljske medicine). Pripravnost u

Obrovcu, Gračacu, Silbi, Istu Ižu, Božavi, Sali-Žmanu, hitnu intervenciju obavljaju

ugovorni timovi liječnika obiteljske medicine.


16. Djelatnost za zaštitu i liječenje usta i zubi.

viši zubar

stomatolozi

spec. dječje i

preventivne

stomatologije

specijalist oralni

kirurgije

spec. za ortodonci

ju

protetičari

ugovor s HZZO-

om

1 (amb.Stankovci)

72 4 1 2

bez ugovora

sa HZZO-

om

38 1 1

55 stomatologa koristi prostore

DZ (53 ima ugovor sa

HZZO-om, 2 još u skolopu Doma

zdravlja

ukupno 1 110 4 1 3 1

Napomena: Zadarska županija ima samo jednu stomatološku polikliniku, „NIKA“stomatološka poliklinika za ortodonciju i protetiku . U Županiji radi 11 zubotehničara u zakupu ( 8 u Zadru u grupnom zakupu, te po 1 u Biogradu n/m, Benkovcu i Pagu). Podatke o privatnim zubotehničkim laboratorijima nemamo.

4.3. Sustav socijalne skrbi

Sustav socijalne skrbi u Zadarskoj županiji broji 13 pružatelja usluga i dva ekipirana

upravna odjela u Gradu Zadru i Zadarskoj županiji. U ostalim jedinicama lokalne

samouprave poslovi socijalne skrbi ustrojeni su zajedno s ostalim društvenim

djelatnostima. Ukupan broj zaposlenih je 414. Struktura zaposlenih uključuje različite

profesionalce: socijalni radnici (46); pravnici (15); psiholozi(15); defektolozi (18); liječnik

(1); odgajatelj (3); ostalo VSS (17); terapeuti (14); medicinske sestre (45); njegovateljice

(79); administrativno osoblje (18); osoblje u računovodstvu (28); pomoćno-tehničko

osoblje (116).

4.3.1. Ustanove i korisnici institucionalne skrbi

Na području Zadarske županije razvijena je mreža centara socijalne skrbi koju čine:

Centar za socijalnu skrb Zadar s podružnicama Gračac, Obrovac, Pag,

te Centar za socijalnu skrb Benkovac i Centar za socijalnu skrb Biograd n/m.


Domovi socijalne skrbi za starije:

Dom za starije i nemoćne osobe Zadar sa smještajnim kapacitetom od 331 osobe, Dom za

psihički bolesne odrasle osobe sv.Frane Zadar sa smještajnim kapacitetom za 64 osobe,

Dom za psihički bolesne odrasle osobe Zemunik sa smještajnim kapacitetom od 150 osoba

te domovi „Lavita“ u mjestu Crno sa 42 mjesta, obiteljski dom Kukljica s 20 mjesta te

obiteljski dom Starigrad s 19 mjesta.

Dom za odgoj djece i mladeži Zadar ima smještajni kapacitet za 30 osoba.

Centar za rehabilitaciju sv. Filip i Jakov ima smještajni kapacitet za 70 korisnika.

U domove za starije i nemoćne smješteno je 1,62% populacije, a tendencija je pojačati

izvaninstitucionlanu skrb, a institucionalnom skrbi obuhvatiti ne više od 3% populacije

starije od 65 godina u Zadarskoj županiji.

4.3.2. Oblici i korisnici izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi

Osim gore navedenih državnih ustanova, na području Županije, usluge socijalne skrbi

pružaju i vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe, udomiteljske obitelji, obiteljski

domovi, fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost.

Crveni križ i Caritas Zadarske nadbiskupije ističu se brojnim programima s područja

socijalne skrbi. Tijekom 2007. godine na inicijativu udruge „Duga“ otvoreno je Sklonište

za žrtve obiteljskog nasilja sa smještanim kapacitetom za 11 osoba što je relativno malo jer

već postoji lista čekanja za taj oblik skrbi.

Službom kućne njege Doma sv. Frane obuhvaćeno je 60 korisnika, novoosnovani boravak

za psihički bolesne odrasle osobe ima mogućnosti skrbi o 14 korisnika za poludnevni

(osmosatni) boravak. Ista ustanova dobila je darovnicu za provođenje programa «Halo

pomoć», kojom bi trebalo biti obuhvaćeno 50 osoba koje bi bile u stalnoj komunikacijskoj

vezi sa stručnim djelatnikom u ustanovi.

Dnevni boravak za djecu sa smetnjama u razvoju „Sunce“ ima mogućnost poludnevnog

boravka za 20 djece s posebnim potrebama.

Služba kućne njege za područje Ravnih kotara koju provodi Dom za psihički bolesne

odrasle osobe Zemunik Donji u tom obliku skrbi vodi brigu o 200 korisnika iz ruralnih

područja ZŽ.


Obiteljsko savjetovalište Caritas provodi osam programa kojim je tijekom godine

obuhvaćeno i do 100 korisnika

Savjetovalište za mlade u sklopu Dom za odgoj djece i mladeži nudi mogućnost provedbe

različitih programa kojima je godišnje također obuhvaćeno oko stotinjak korisnika.

4.5. Civilno društvo

Udruge građana u Zadarskoj županiji (po glavnim grupama djelatnosti)

Unutar Registra udruga RH središnjeg ureda za upravu definirano je dvadeset grupa

djelatnosti unutar kojih je registrirano ukupno 32.669 udruga.

Glavne grupe djelatnosti su: športske-11.729; kulturne-4.357; gospodarske-3.441;

tehničke-2.997; socijalne-1.239; zdravstvene-885; humanitarne-811; udruge Domovinskog

rata-807; okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji-786; hobističke-569; ekološke-508;

nacionalne -437; prosvjetne-413; okupljanje i zaštita žena-382; znanstvene-373; zaštita

prava-347; etničke-302; duhovne-245; informacijske-119; te područje ostalih djelatnosti-

1.802 registrirane udruge.

Glavne grupe djelatnosti podijeljene su na podgrupe djelatnost, a svaka Županija unutar

svojih ureda državne uprave vodi registar udruga.

U registru udruga Zadarske županije registrirano je ukupno 954 udruge.

Najbrojnije su udruge iz područja sportsko-rekreativnih aktivnosti, gotovo 50% (45,2%),

kao i u Hrvatskoj u cjelini, iz područja zaštite žena Zadarska županija također prati

zastupljenost na razini Hrvatske od 1,1% udruga u odnosu na ukupan broj udruga. U

ostalim grupama djelatnosti udruga Zadarska županija ne prati trend zastupljenosti udruga

u Hrvatskoj. Primjerice, dok je u Hrvatskoj zastupljenost udruga svrstanih u područje

zaštite djece mladeži i obitelji 2,4%, u Zadarskoj županiji je 1,9% u odnosu na ukupan broj

udruga iz područja socijalne djelatnosti u Hrvatskoj je zastupljenost 3,7%, a u ZŽ 2,3%.


Udruge građana u Zadarskoj županiji po glavnim grupama i podgrupama djelatnost

Glavne grupe i podgrupe djelatnosti udruga Broj udr. ovisnosti 5 preventivna 1 strukovna 4

Zdravstvena (15 udruga)

ostalo 5 umirovljenici 7 okupljanje i zaštita hendik. invalidnih osoba 9 psihosocijalne - sindikalne - sudionici NOR-a 2 strukovne 3

Socijalna (22 udruge)

ostalo 8 borilački sportovi 33 konjičke - strukovne 7 sport na tlu 252 sport na vodi 99 sport u zraku 3 športske djelat. invalida 5

Športska (432 udruge)

ostale šport. djelatnosti 33 strukovne 1 okupljanje studenata 5 Prosvjetna (7 udruga) ostale prosv.djelatnosti 1 okupljanje i zaštita djece 4 okupljanje i zaštita mladeži 5 okupljanje izviđača 1 okupljanje mladeži 7 zaštita obitelji 2

Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji (19 udruga)

ostala zaštita djece i mladeži - okupljanje žena 9 zaštita žena 1 strukovne -

Okupljanje i zaštita žena (11 udruga)

ostale djelatnosti okupljanja i zaštite žena 1 bez suglasnosti Min. rada i soc skrbi 7 uz suglasnost Min. rada i soc skrbi 5

Humanitarne udruge (19 udruga)

ostale humanitarne djelatnosti 7 društ. humanisti. 1 prirodna 1 strukovna 7 tehnička -

Znanstvena, Djelatnost (9 udruga), Itd.

ostale znans. djelatnosti -


Uključenost civilnog društva u rješavanje javne problematike može se pratiti preko

Programa koji su provođeni uz novčanu potporu iz sredstava županijskog i gradskog

proračuna.

Već dugi niz godina Grad Zadar i Zadarska županija se koriste modelom javnih natječaja

za dodjelu proračunskih sredstava u svrhu organiziranog aktiviranja građana u život

zajednice.

Iz uvida u zastupljenost udruga koje svoju djelatnost obavljaju uz potporu programima iz

proračunskih sredstava vidljivo je kako niti 10% udruga ZŽ koristi tu mogućnost

financiranja što može biti pokazatelj nepoznavanja metodologije pisanja programa ili

nemotiviranosti pojedinaca koji dugi niz godina volonterski obavljaju te aktivnosti. Vrlo

mali broj udruga ima stalne zaposlenike.

Korisnici sredstava iz državnog proračuna ili sredstava međunarodnih programa još su

neznatniji.

Civilni sektor u ZŽ predstavlja relativno dobar potencijal za suradnju i aktiviranje

zajednice u rješavanju problematike iz svih područja, ali bi trebalo poraditi na motivaciji

udruga u korištenju raznolikijih izvora financiranja i strateškog povezivanja i planiranja u

provedbi pojedinih programa.


4.5. Mediji Novinari, kao profesionalna skupina , u današnje vrijeme imaju neprikosnovenu moć

kreiranja javnog mišljenja i svakako su jedan od važnijih faktora koji utječu na stvaranje

okružja za prihvaćanje zdravijih oblika ponašanja u zajednici.

Posljednjih 15-tak godina Zadar je doživio svojevrstan medijski boom, danas u Zadru

postoje brojni mediji: dvije lokalne televizije- GTV Gradska televizija i TV VOX ; četiri

gradske radio postaje- Radio 057, Novi Radio, Radio Centar te Radio Zadar. Radio Zadar

je jedan od sedam centara Hrvatskog radija koji djeluje od 1968. godine te osim 24-satnog

emitiranja vlastitog programa svojim prilozima sudjeluje i u kreiranju 1. i 2. programa

Hrvatskog radija. Na širem području Zadarske županije djeluju i tri lokalne radio postaje:

Radio Biograd, Radio Benkovac i Radio Pag.

U Zadru izlaze i četiri tiskovine: dnevna novina Zadarski list i tri tjednika: Zadarski

Regional, Hrvatski list i Narodni list.

U Zadru djeluju dopisništva svih značajnijih hrvatskih dnevnih novina: Slobodne

Dalmacije, Večernjeg lista, Jutarnjeg lista i Vjesnika; zatim dopisništva državne agencije

HINA i katoličke agencije IKA-e.

U sklopu HRT u Zadru djeluje i zadarski HTV studio. Ovakav razvoj i brojnost medija ne

treba čuditi jer je Zadar još početkom 19. stoljeća imao šest tiskara , u tom razdoblju

izlazilo je gotovo 40 različitih novina i časopisa. Povijest hrvatskog novinarstva vezana je

upravo za Zadar, točnije u Zadru su 12.07. 1806. godine tiskane prve novine na hrvatskom

jeziku- Kraljski Dalmatin, 1844. Zora Dalmatinska, 1862. godine počinje izlaziti Narodni

list koji se tiska sve do današnjih dana i najstarija su novina na području srednjoistočne

Europe.

U kontekstu strateškog planiranja za zdravlje u Zadarskoj županiji može se ustvrditi kako

Zadarska županija raspolaže kvalitetnim i brojnim medijskim resursima čija uključenost u

rješavanje javnozdravstvene problematike može značajno doprinijeti rješavanju iste.

Tijekom utvrđivanja javnozdravstvenih problema i definiranja prioriteta svi nabrojani

mediji su kontinuirano pratili razvoj projekta Rukovođenje i upravljanje za zdravlje u

zajednici te značajno doprinijeli da projekt postane prepoznatljiv i dobije podršku javnosti

u Zadarskoj županiji.


II STANJE ZDRAVLJA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

1. Zdravstveno statistički pokazatelji

1.1. Dojenačka i perinatalna smrtnost u 2005. godini

Smrtnost dojenčadi i perinatalna smrtnost izvrstan su pokazatelj zdravstvene skrbi, ali i

socijalno gospodarskih prilika.

Na prikazanom grafikonu je vidljiv kontinuirani pad smrtnosti dojenčadi u Zadarskoj

županiji osobito izražen od 2003. do 2005. godine. Uglavnom se radilo o smrtima

povezanim sa prirođenim srčanim malformacijama te prirođenim poremećajima

metabolizma.

Stope smrtnosti dojenčadi u Zadarskoj županiji i u Republici Hrvatskoj od 1991.–2005.

godine (Smrtnost dojenčadi = broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih).

Stope perinatalnog mortaliteta u Zadarskoj županiji i u Republici Hrvatskoj od 1993.

2005. godine Perinatalni mortalitet =(mrtvorođeni + umrli do 6 dana)/rođeni x 1.000).


1.2. Vodeći uzroci smrtnosti

U 2005. godini od ukupno 1.714 umrlih u Zadarskoj županiji, 80,7% (1.384) osoba su bile

starije od 65 godina.

Vodeći uzrok smrtnosti u Zadarskoj županiji, kao i u razvijenim zemljama svijeta, su

bolesti cirkulacijskog sustava IX skupina bolesti, od kojih je umrlo 782 osobe, te je njihov

udio među ukupno umrlima u 2005. godini iznosio (45,62%). Na drugom mjestu su

zloćudne novotvorine II skupina bolesti, od kojih je umrlo 440 osoba što čini (25,67%) od

svih umrlih, slijede bolesti dišnog sustava X skupina, od kojih je umrlo 137 osoba (7,99%),

bolesti probavnog sustava XI skupina, od kojih je umrlo 106 osoba (6.18%), te ozljede,

otrovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka XIX skupina, od kojih je umrlo 98 osoba, te

je njihov udio među ukupno umrlima iznosio (5,71%).

Vodeći uzroci smrti po pojedinim skupinama bolesti, te njihov udio u ukupnom broju umrlih u Zadarskoj županiji u 2005.godini

25,7%

6,2%

5,7%

45,6%

8,6%

8,0%

IX. Bolesti cirkulacijskog sustava II. NovotvorineX. Bolesti dišnog sustava XI. Bolesti probavnog sustavaXIX. Ozljede trovanja i ostale posljedice vanjskih uzroka Ostalo


Rang ljestvica te udio deset vodećih uzroka smrti u Zadarskoj županiji u 2005.godini.

MKB

ŠIFRA DIJAGNOZA BROJ %

I 64 Inzult nespecificiran kao krvarenje ili infarkt 209 12,19

I25 Kronična ishemična bolest srca 168 9,80

I21 Akutni infarkt miokarda 139 8,11

C34 Zloćudna novotvorina dušnica ( bronha) i pluća 95 5,54

J18 Pneumonija nespecificiranog uzročnika 80 4,67

I50 Insuficijencija srca 74 4,32

C18 Zloćudna novotvorina debelog crijeva 44 2,57

E14 Dijabetes melitus neovisan o inzulinu 37 2,16

I69 Posljedice cerebrovaskularne bolesti 35 2,04

J44 Druga kronična opstruktivna plućna bolest 35 2,04

Ukupno prvih 10 uzroka smrti 916 53,44

Ukupno umrli 1.714 100,00

Vodeći uzroci smrti po spolu

Ishemične bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti (bolesti cirkulacijskog sustava) vodeći

su uzrok smrti kod oba spola, kod muškaraca na trećem je mjestu rak pluća, a kod žena rak

dojke.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

broj

um

rlih

muški ženski

Neki vodeći uzroci smrti po spolu u Zadarskoj županiji u 2005.g.

I20-I25 ishemijska bolest srca

I60-I69 cerebrovaskularnebolestiC34 rak bronha

C18-21 rak debelog i završnogcrijevaC50 rak dojke


Uzroci smrti po dobi

U Zadarskoj županiji u dobi od 0–14 godina umrlo je 10 djece, muške djece (5), i ženske

djece (5). U dojenačkoj dobi (< 1 god.) umrla su 4 djeteta. Jedno dijete umrlo je zbog

poremećaja metabolizma aminokiselina, jedno zbog komplikacija posteljice, pupkovine i

ovojnica, zatim zbog prirođene malformacije pulmonalnih i trikuspidalnih valvula, te zbog

konvulzije. U dobi do 4 godine umrlo je dvoje djece, jedno sa dijagnozom Downovog

sindroma, a drugo zbog stranog tijela u dišnom sustavu. U dobi 5-9 godina umrlo je dvoje

djece, jedno dijete je umrlo zbog zloćudne novotvorine mozga, a drugo dijete zbog

limfatične leukemije. U dobi 10-14 godina umrlo je dvoje djece, jedno dijete zbog sepse, a

drugo dijete zbog prirođene malformacije velikih arterija.

U dobi 15–29 godina umrle su 23 osobe, od kojih 19 osoba muškog spola i 4 osobe

ženskog spola, i to najčešće zbog ozljeda (19 osoba) uslijed: prometnih nezgoda 12 osoba,

samoubojstva 3 osobe i drugih vanjskih uzroka slučajnih ozljeda 4 osobe.

0

100

200

300

400

500

600

broj

um

rlih

0 g. 1 -14 g. 15-29 30-44 45-59 60-74 75+

dob

Umrli po dobi i spolu u Zadarskoj županiji u 2005.g.

muški

ženski


U dobi 30–44 godina umrlo je 48 osoba, (39 osoba muškog spola i 9 osoba ženskog spola).

U ovoj dobi najviše muškaraca je umrlo zbog ozljeda (14) i to zbog prometnih nezgoda i

samoubojstava, zloćudnih novotvorina (8) i bolesti probavnog sustava (5), najviše zbog

bolesti jetre. Kod žena, 8 osoba umrlo je zbog zloćudnih novotvorina (3 zbog raka dojke),

te 1 osoba zbog prometne nezgode.

05

101520253035404550

broj

um

rlih


Vodeći uzroci smrti u dobi 30-44 godina u Zadarskoj županiji u 2005.g.

ukupno

novotvorine

ozljede

bolestiprob.sustava

U dobi 45–59 godina ukupno je umrlo 133 osobe, (99 muškaraca i 34 žene). Kod

muškaraca vodeći je uzrok smrti I21-akutni infarkt miokarda (16 osoba), slijedi C34–

zloćudna novotvorina bronha i pluća (12 osoba), te X60–X84–samoubojstva (6 osoba), i

K74–fibroza i ciroza jetre (4 osobe). Kod žena ove dobi podjednaki je broj žena (3 osobe)

umrlo zbog I21-akutnog infarkta miokarda, X60–X84-samoubojstva, C50-zloćudne

novotvorine dojke, te K74-fibroze i ciroze

02468

101214161820

broj

um

rlih



akutni infarkt

rak pluća

samoubojstva

fibroza i ciroza jetre

rak dojke


U dobi 60–74 godine u 2005.godini umrlo je 559 osoba, (364 muškarca i 195 žena).

Vodeći uzroci smrti kod muškaraca su C34–zloćudna novotvorina bronha i pluća

(49 osoba), I21–akutni infarkt miokarda (41 osoba), I64–inzult nespecificirani

(28 osoba), K74–fibroza i ciroza jetre (20 osoba) i I25–kronična ishemična bolest srca

(19 osoba). Kod žena ove dobi vodeći uzroci smrti su I64–inzult nespecificirani

(20 osoba), I25–akutni infarkt miokarda (16 osoba), I25–kronična ishemična bolest srca

(11 osoba), C50–rak dojke ( 8 osoba ) i K74–fibroza i ciroza jetre (8 osoba).

0

10

20

30

40

50

60

broj

um

rlih



akutni infarktmiokardarak pluća

inzult nesp.

kron.ish.bolest srca

fibroza i ciroza jetre

rak dojke

U dobi 75 i više godina u 2005. godini umrla je 941 osoba, (359 muškaraca i 582 žene).

Vodeći uzroci smrti kod muškaraca su I25–kronična ishemična bolest srca (48 osoba),

I64–inzult nespecificiran (44 osobe), I21–akutni infarkt miokarda (28 osoba),

J18–pneumonija nespecificiranog uzročnika (25 osoba), I50–insuficijencija srca (21

osoba), C34–zloćudna novotvorina bronha i pluća (17 osoba), C18-zloćudna novotvorina

debelog crijeva (11 osoba ). Kod žena ove dobi vodeći uzroci smrti su I64–inzult

nespecificirani (112 osoba), I25–kronična ishemična bolest srca (89 osoba), I50–

insuficijencija srca (40 osoba), I21–akutni infarkt miokarda (32 osobe), J18–pneumonija

nespecificiranog uzročnika (30 osoba), C18–zloćudna novotvorina debelog crijeva (14

osoba), C34–zloćudna novotvorina bronha i pluća (9 osoba).


0

20

40

60

80

100

120

140

160br

oj u

mrli

h


Vodeći uzroci smrti u dobi 75 i više godina u Zadarskoj županiji u 2005.g.

inzilt nesp.

kron.ish.bolest srca

insuficijencija srca

akutni infarkt miokarda

pnemonija

rak pluća

rak debelog crijeva

1.3. Incidencija raka u Zadarskoj županiji

Prema podacima Državnog registra za rak ukupno je 2005. godine u Zadarskoj županiji

bilo registrirano 732 novooboljele osobe od različitih sijela malignih bolesti (osim raka

kože), 392 muške osobe i 340 ženskih osoba.

Najučestalija sijela kod žena-novooboljelih

• rak dojke (85-25,0%)

• rak debelog crijeva-kolona (43-12,6%)

• rak dušnica (bronha) i pluća (29–8,5%)

• rak trupa (korpusa) maternice (24-7,0%)

• rak jajnika (16-4,7%)

Najučestalija sijela kod muškaraca–novooboljelih

• rak dušnica (bronha) i pluća (75-19,1%)

• rak prostate (59-15,0%)

• rak debelog crijeva-kolona (40-10,2%)

• rak mokraćnog mjehura (24-6,1%)

• rak želuca (22-5,6%)


U promatranom razdoblju od 1997. do 2005. godine kod žena u Zadarskoj županiji

prisutan je izrazit porast grube stope incidencije raka dojke, porast incidencije raka trupa

maternice (korpusa), i porast incidencije raka debelog crijeva (kolona) u 2005. godini

Grube stope incdencije najčešćih sijela raka kod žena u Zadarskoj županiji od 1997. do 2005. godine

0

20

40

60

80

100

120

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

stop

a na

/cru

de ra

te p

er 1

00.0

00

dojka

jajnika (ovarij)

trup maternice(korpus)debelo crijevo-kolontraheja, bronhii pluća

Grube stope incidencije raka u Zadarskoj županiji ukupno i prema spolu od 1997.- 2005.godine

451,7492,2

412,6

0

100

200

300

400

500

600

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

stop

a na

/cru

de ra

te p

er 1

00.0

00

UKUPNO MUŠKI ŽENSKI


U promatranom razdoblju od 1997. do 2005. godine kod muškaraca u Zadarskoj županiji

prisutan je izrazit porast grupe stope incidencije raka traheje, (bronha) i pluća, te prostate.

Grube stope incidencije najčešćiš sijela raka kod muškaraca u Zadarskoj županiji od 1997. do 2005.godine

0

20

40

60

80

100

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

stop

a na

/cru

de ra

te p

er 1

00.0

00

traheja, bronhii plućaprostata

želudac

mokraćnimjehurdebelocrijevo-kolon

1.4. Zloćudne novotvorine

Rak je drugi vodeći uzrok smrti u Republici Hrvatskoj i u Zadarskoj županiji. Kao što je

ranije navedeno, 2005. godine umrlo je od različitih sijela raka 440 žitelja Zadarske

županije, od kojih su bile 271 osoba muškog spola i 169 osoba ženskog spola. Gruba stopa

smrtnosti za muškarce iznosila je 340,27/100.000, za žene 205,08/100.000, a ukupna stopa

271,52/100.000 stanovnika.

Pet najčešćih sijela raka po smrtnosti među muškarcima čine: bronhi i pluća (29,52%),

prostata (9,23%), debelo crijevo-kolon (8,12%), želudac (6,64%) te debelo crijevo-rektum

(4,8%). Među umrlim osobama ženskog spola pet najučestalijih sijela raka čine: dojka

(14,20%), debelo crijevo-kolon (13,02%), rak bronha i pluća (8,88%), gušterača (5,92%), i

debelo crijevo-rektum (5,92%).


80

25 22 18 13

113

0

20

40

60

80

100

120

broj

um

rlih

Pet vodećih zloćudnih novotvorina kao uzroka smrti kod osoba muškog spola u Zadarskoj županiji u 2005.g.

Zloćudna novotvorinadušnica (bronha) i pluća

Zloćudna novotvorinakestenjače (prostate)

Zloćudna novotvorinadebelog crijeva (kolona)

Zloćudna novotvorinaželuca

Zloćudna novotvorinazavršnog debelog crijeva(rektuma)Ostalo

24 2215

10 10

88

0

10

20

30

4050

60

70

80

90

broj

um

rlih

Pet vodećih zloćudnih novotvorina kao uzroka smrti kod osoba ženskog spola u Zadarskoj županiji u 2005.godini

Zloćudna novotvorina dojke

Zloćudna novotvorinadebelog crijeva (kolona)

Zloćudna novotvorinadušnica (bronha) i pluća

Zloćudna novotvorinagušterače

Zloćudna novotvorinazavršnog debelog crijeva(rektuma)Ostalo


0 20 40 60 80 100 120

broj umrlih

0-29

30-39

40-49

50-59

60-69

70-79

80 i više

dob

Dobna i spolna struktura umrlih od svih sijela raka u Zadarskoj županiji u 2005.godini

Ženski

Muški

1.5. Standardizirane stope smrtnosti

Zdravstveni pokazatelji koje smo odabrali za usporedbu iz HFA programa su

standardizirane stope smrtnosti od određenih bolesti, koje su među vodećim uzrocima

smrti naše populacije, a iz razloga jer su podaci vitalne statistike najkvalitetniji rutinski

prikupljeni podaci.

Dobno standardizirane stope smrtnosti su stope izračunate na apstraktno europsko

stanovništvo. To nam omogućuje uspoređivanje s drugim državama s različitim dobnim

sastavom pučanstva, te tako isključujemo utjecaj dobne strukture populacije na pojavnost

određenih uzroka smrti.

Za usporedbu s našim stopama smrtnosti odabrali smo stope Hrvatske, Austrije, Češke

Republike i Europsku Regiju.


Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca, za dob 0-64 g. što uključuje i

infarkt miokarda, pokazuju trend porasta umiranja od ovih bolesti u Zadarskoj županiji, od

2000. godine te u 2005. godini blagi pad.

Standardizirane stope smrtnosti od ishemične bolesti srca za dob od 0-64 g./100.000 stanovnika (te dobi)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

ZadarskažupanijaHrvatska

Austrija

ČeškaRepublikaEuropska regija

Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za dob od 0-64 godine u

Zadarskoj županiji pokazuju skokove porasta i pada ali ispod hrvatskih i stopa Europske

regije, ali iznad stopa Austrije.

Standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti za dob od 0-64 g./100.000 stanovnika (te dobi)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.


Austrija



Standardizirane stope smrtnosti od raka traheje, bronha i pluća za dob od 0-64 godine su

niže od Hrvatske, te stopa Europske regije, osim u 2003. godini kada se izjednačavaju sa

stopama Europske regije.

Standardizirane stope smrtnosti od raka traheje, bronha i pluća, za dob od 0-64 g./100.000 stanovnika (te dobi)

0

510

15

20

2530

35

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.


Austrija


Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke kod žena u dobi od 0-64 godine su iza 2001.

godine u padu i ispod su hrvatskih stopa i stopa Europske regije.

Standardizirane stope smrtnosti od raka dojke za dob 0-64 g./100.000 stanovnika (te dobi)

0

5

10

15

20

25

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.


Austrija



1.6. Nasilne smrti u Zadarskoj županiji u 2005. g.

Nasilnih smrti u Zadarskoj županiji u 2005. godini bilo je ukupno 98 od čega 66,33 % (65)

kod muškaraca, a 33,67 % (33) kod žena.

Od toga nesretni slučajevi čine 76,53 % ( 75), samoubojstva čine 21,42 % (21), te ubojstva

1,02 % (1).

Od svih nesretnih slučajeva 61,33 % (46) otpada na muškarce a 38,66 % (29) otpada na

žene. Od svih samoubojstava (21); 80,95 % (17) su muškarci a 19,04 % (4) su žene.

75

46

29

2117

4 1 1 0 1 1 0

0

10

20

30

40

50

60

70

80

broj

sm

rtno

str

adal

ih

nesretni slučajevi samoubojstva ubojstva posljedice ratanakon obustaveneprijateljstva

Nasilne smrti u Zadarskoj županiji u 2005.g.

ukupno m ž

U nesretnim slučajevima najvećim dijelom su zastupljene prometne nesreće 34,67% (26)

(standardizirana stopa smrtnosti 14,64/100 000 a u Hrvatskoj je stopa 12,69/100 000. Od

čega češće umiru muškarci 76,92% (20), a 23,08 % (6) žene.

Padovi su zastupljeni u nesretnim slučajevima 25,33% od čega umiru češće žene 57,89%

(11), a muškarci 42,11% (8).


26

20

6

19

8

11

3 21

9

5 42 2

0

16

9

7

0

5

10

15

20

25

30br

oj s

mrt

no s

trad

alih

nesreće priprijevozu

padovi utapanja ugušenja otrovanja ostalo

Nesretni slučajevi u Zadarskoj županiji u 2005.g.

Ukupno m ž

Ako pogledamo usporedbu s prosjekom za Hrvatsku, ali i s drugim državama vidimo da

Zadarska županija ima veće standardizirane stope smrtnosti za prometne nesreće na

100.000 stanovnika.

12,811,8

13,8

21,7

11,8 11,712,7

14,6

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

2004. 2005.

Standardizirane stope smrtnosti za prometne nesreće (na 100 000 stanovnika)

Slovenija

EU regija

Hrvatska

Zadarska županija


1.7. Prometne nesreće u Zadarskoj županiji

Prometne nesreće u Zadarskoj županiji bilježe po broju stradalih blagi silazni pad, no po

broju smrtno stradalih bilježe znatan porast. Naročito zabrinjava broj smrtno stradali

mlađih od 30 godina.

25

11

31

12

32

16

40

12

0

5

10

15

20

25

30

35

40

broj

sm

rtno

str

adal

ih

2003. 2004. 2005. 2006.

Smrtno stradali u prometnim nesrećama u Zadarskoj županiji

ukupno smrtno stradali mladi do 30 godina smrtno stradali

1

7

3

1

6

5

1

9

6

5

3

4

0

2

4

6

8

10

12

14

16

broj

sm

rtno

str

adal

ih

2003. 2004. 2005. 2006.

Mladi do 30 godina starosti smrtno stradali u prometnim nesrećama u Zadarskoj županiji

0-18 g. 18-24 g. 24-30 g.


Broj ozlijeđenih u prometnim nesrećama bilježi blagi pad, a vodeće okolnosti koje su

prethodile prometnim nesrećama su nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na

cesti.

0

200

400

600

800

1000

1200

broj

ozl

jeđe

nih

2003. 2004. 2005. 2006.

Ozljeđeni u prometnim nesrećama u Zadarskoj županiji

teže ozljeđeni lakše ozljeđeni

0

500

1000

1500

2000

2500

broj

oko

lnos

ti

2003. 2004. 2005. 2006.

Najčešće okolnosti koje su prethodile prometnim nesrećama u Zadarskoj županiji

Vožnja na nedozvoljenojudaljenosti

Nepropisna brzina

Nepoštivanje prednostiprolaza

Brzina neprimjerena uvjetimana cesti

U cijeloj Hrvatskoj u odnosu na 2006. godinu uočljiv je porast prometnih nesreća koje su

uzrokovali mladi vozači pod utjecajem alkohola od 28,2%, kao i porast prometnih nesreća

uzrokovanih od vozača bez položenog vozačkog ispita od 24,0%.


1.8. Potencijalno izgubljene godine života osoba starih između 1 i 75 godina u Zadarskoj

županiji

Potencijalno izgubljene godine života odnose se na podatak o ukupno izgubljenim

godinama života zbog prerane smrti stanovništva nastale zbog određenih uzroka smrti.

Preranom smrću smatra se smrt koja se dogodila prije određene starosne dobi (npr. prije

75. godine ili očekivanog trajanja života). Očekivano trajanje života za Hrvatsku za 2001.

godinu za oba spola je 74,65, a za Zadarsku županiju 2001. godine 77,72.

Stopa potencijalno izgubljenih godina života pokazuje broj izgubljenih

godina života na 100.000 stanovnika.

Potencijalno izgubljene godine života osoba starih između 1 i 75 godina u Zadarskoj županiji u 2005. godini

Skupine bolesti po MKB X

Potencijalno izgubljene godine života u godinama

Stopa poten. izg. god. života na 100 000 stanovnika

I Zarazne i parazitarne bolesti 103,00 67,83II Novotvorine 3 526,00 2 321,95III Bolesti krvi i krvotvornog sustava 51,00 33,58IV Endokrine bolesti 133,50 87,91V Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja 239,50 157,72VI Bolesti živčanog sustava 68,50 45,11VII Bolesti oka i očnih adneksa VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka IX Bolesti cirkulacijskog sustava 2 480,50 1 633,47X Bolesti dišnog sustava 505,50 332,88XI Bolesti probavnog sustava 842,00 554,48XII Bolesti kože i potkožnog tkiva 5,50 3,62XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava 5,50 3,62XIV Bolesti genitourinarnog sustava 69,50 45,77XV Trudnoća, porođaj i babinje XVI Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju XVII Prirođene malformacije 180,50 118,86XVIII Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi 42,00 42,00XIX Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka 2 219,00 1 461,26

Ukupno: 10 471,50 6 910,06


U 2004. godini u Zadarskoj županiji ukupan broj potencijalno izgubljenih godina života

osoba starih između 1 i 75 godina je iznosio 10.349,50, a stopa na 100.000 stanovnika broj

te iste godine je iznosila 6.815,38 (u Hrvatskoj je stopa na 100.000 stanovnika u 2004.

godini iznosila 7.224,74).

U 2005. godini ukupan broj potencijalno izgubljenih godina je iznosio 10.471,50, a stopa

je bila 6.910,06/100.000.

Najveći postotak potencijalno izgubljenih godina života otpada na Novotvorine (II)

33,67% (3.526), zatim na Bolesti cirkulacijskog sustava (IX) 23,69% (2.480,5), te na

Ozljede otrovanja i druge vanjske uzroke (XIX) 21,19% (2.219).

Pri tom valja napomenuti iznimno veliki broj potencijalno izgubljenih godina života zbog

ishemijskih bolesti srca 15,13% (1.584) godina što čini više od polovine svih Bolesti

cirkulacijskog sustava (IX), te zbog prometnih nesreća 10,64% (1.114) godina što iznosi

polovinu svih Ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka (XIX).

Iako prometne nesreće u ukupnom broju umrlih u Zadarskoj županiji u 2005. godini čine

svega 1,51% umrlih, po broju potencijalno izgubljenih godina života čine 10,64% svih

izgubljenih godina života, što ukazuje na veliki broj mladih smrtno stradalih.

Zabrinjavajući je porast izgubljenih godina života od novotvorina u 2005. godini što znači

da od novotvorina umiru sve mlađi ljudi.

Stope potencijalno izgubljenih godina života u Zadarskoj županiji po rangu su vrlo slične

stopama za Hrvatsku.


I Zarazne i parazitarne bolesti XI Bolesti probavnog sustava

II Novotvorine XII Bolesti kože i potkožnog tkiva

III Bolesti krvi i krvotvornog sustava XIII Bolesti mišićno-koštanog sustava

IV Endokrine bolesti XIV Bolesti genitourinarnog sustava

V Duševni poremećaji i por. ponašanja XV Trudnoća, porođaj i babinje

VI Bolesti živčanog sustava XVI Određena stanja nastala u perinat. razd.

VII Bolesti oka i očnih adneksa XVII Prirođene malformacije

VIII Bolesti uha i mastoidnog nastavka XVIII Simptomi, znakovi i abnor. klinički i lab. nalazi

IX Bolesti cirkulacijskog sustava XIX Ozljede, otrovanja i posljedice vanjskih uzroka

X Bolesti dišnog sustava XXI Čimbenici koji utječu na stanja zdravlja

1.9. Najučestalije prijavljene zarazne bolesti

Najučestalije prijavljene zarazne bolesti (osim Influenze 3.812) su bile: Varicella (622),

Pneumonia-bronchopneumonia (228), Angina streptococcica (223), Enterocolitis (183),

Salmonelloses (127) i Herpes zoster (90).

Analizirajući podatke o prijavama vidi se da je ukupan broj prijava u 2005. godini

(5.511) veći od broja prijava u 2004. (4.095). Međutim treba istaknuti da je taj broj prijava

veći zbog većeg broja prijava oboljelih od Influenze (u 2005.–3.812, u 2004.–1.706), dok

je broj prijava oboljelih od ostalih zaraznih bolesti manji.

Primjećen je nedostatak prijavljivanja oboljelih od klamidijaze i ostalih spolno prenosivih

bolesti, iako istih ima što pokazuju pozitivni nalazi mikrobioloških uzoraka obrađenih u

ZZJZ Zadar.

Potencijalno izgubljene godine života osoba starih između 1 i 75 godina u Zadarskoj Županiji u 2004. i 2005. godini

0 500 1000 1500 2000 2500 3000 3500 4000

I II

III

IV

V

VI

VII

VIII IX X

XI XII

XIII XIV XV

XVI XVII

XVIII XIX

MKB X

Broj izgubljenih godina

Izgubljene godine 2004.Izgubljene godine 2005.


Devet najučestalijih prijavljenih zaraznih bolesti u Zadarskoj županiji u 2005.g.

622

228

223

183

127

90

39

37

30

100 200 300 400 500 600 700

Varicella

Pneumonia-bronchop.

Angina streptococcia

Enterocolitis

Salmonelloses

Herpes zoster

Scarlatina

Nosilaštvo HCV

TBC activa

broj prijavljenih

Deset najučestalijih prijavljenih zaraznih bolesti u Zadarskoj županiji

Broj prijavljenih zaraznih bolesti Naziv bolesti 2002.g. 2003.g. 2004.g. 2005.g. Influenza 910 5406 1706 3812 Varicella 957 446 1157 622 Pneumonia-bronchop. 121 149 323 228

Angina streptococcia 275 246 204 223

Entercolitis 371 220 223 183

Salmonellosis 141 165 88 127

Herpes zoster 62 59 100 90

Scarlatina 77 90 47 39

Nosilaštvo HCV 65 54 60 37

TBC activa 44 48 32 30


2.0. Epidemije

Tijekom 2005. god. prijavljeno je 6 epidemija zaraznih bolesti, s ukupno 76 oboljelih

osoba. Uzročnici prijavljenih epidemija su:

• Salmonella enteritidis, 36 oboljelih

• Staphylococcus aureus (stafilokokna toksoinfekcija), 19 oboljelih

• Toxiinfectio alimentaris, 17 oboljelih

• Micetizam, 4 oboljela.

2.1. Tuberkuloza

U 2005. godini broj novooboljelih od

tuberkuloze je 29+1 recidiv, dakle incidencija

je 18,51 na 100.000 stanovnika, (za Hrvatsku je

25,8) što ukazuje na silazni trend novooboljelih

od tuberkuloze u Zadarskoj županiji nakon

ratnih zbivanja u Hrvatskoj. Iz tablice se vidi

da obolijeva uglavnom radno aktivno

stanovništvo.

Broj novootkriveni oboljelih od

tubekuloze u 2005. u Zadarskoj županiji

Spol Dobne

skupine M Ž Ukupno

0-4 0

5-9 0

10-14 1 1

15-19 0

20-24 2 1 3

25-29 1 2 3

30-34 3 3

35-39 3 1 4

40-44 1 2 3

45-49 1 1 2

50-54 1 1

55-59 1 2 3

60-64 0

65-69 2 2 4

70 i više 1 recidiv 2 2

Ukupno

16+1

recidiv 13

29+1

recidiv


Incidencija tuberkuloze u Zadarskoj županiji

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.inci

denc

ija n

a 10

0 00

0 st

anov

nika

2.2. Hepatitisi

Hepatitis B bilježi blagi kontinuirani pad kako u obolijevanju tako i u nosilaštvu HBsAg.

Brojke bi se trebale sve više smanjivati jer je uvedeno obavezno cijepljenje protiv

hepatitisa B u šestom razredu osnovne škole, što je bilo neophodno zbog njegove

mogućnosti prenošenja seksualnim putem.

Broj ukupno prijavljenih

oboljelih u Zadarskoj županiji

od 1996. do 2005.g.

Hepatitis virosa B 72

Hepatitis virosa C 42

Nosilaštvo HBs Ag 229

Nosilaštvo HCV 686

Nosilaštvo HBs Ag+HCV 30

Povećanjem broja ovisnika u Zadarskoj županiji porastao je broj oboljelih od Hepatitisa C,

ali i broj osoba koji su nosioci virusa hepatitisa C, a sami trenutno nemaju kliničke

simptome bolesti.


Incidencija oboljelih od Hepatitisa B i C u Zadarskoj županiji

0,001,002,003,004,005,006,007,008,009,00

10,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.inci

denc

ija n

a 10

0000

sta

novn

ika

Hepatitis B incidencija Hepatitis C incidencija

2.3. Procijepljenost

Analiza rezultata procijepljenosti za 2005. godinu u Zadarskoj županiji pokazuje da je

zadana razina od 90% procijepljenosti pređena kod svih predviđenih cjepiva, pa tako je i

kod morbila pređen zadani prag od 95% što je veća procijepljenost od hrvatskog prosjeka.

Incidencija nosilaštva HBsAg, HCV i HBsAg+HCV u Zadarskoj županiji

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

inci

denc

ija n

a 10

0000

sta

novn

ika

Nosilaštvo HBs Ag Nosilaštvo HCV Nosil. HBs Ag+HCV


Obvezatna cijepljenja u Zadarskoj županiji u 2005. godini.

CIJEPLJENJE Predviđeno Cijepljeno %

DI-TE-PER

primovakcinacija 1 726 1 704 98,7

revakcinacija 2 846 2 767 97,2

ANA-DI-TE 5 680 5 535 97,5

POLIO


revakcinacija 5 284 5 177 98,0

MO-PA-RU


HEPATITS B 1 943 1 915 98,6

2.4. Ovisnost o drogama

U Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti do 2005. godine registrirano je

1.232 osobe sa područja Zadarske županije.

Godišnje se na liječničke preglede javi oko 1/3 registriranih osoba.

Ako područje Županije podijelimo na područje otoka, priobalje, neposredno zaleđe i na

kontinentalni „lički“ dio možemo zaključiti da je 95% registriranih ovisnika iz dva dijela

Županije, dok je svega oko 5 % pacijenata iz zaleđa i kontinentalnog dijela što vjerojatno

nije proporcionalno stanju ovisnosti o opojnim drogama na tim područjima.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zadarska županija je na visokom

drugom mjestu po stopi liječenih osoba zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u 2005.

godini, (465/100 000 stanovnika u dobi od 14 do 64 godine), iza Istarske županije.Ta je

stopa daleko iznad ukupne stope za Hrvatsku koja iznosi 224/100 000 stanovnika.

Ako uzmemo samo opijatni tip ovisnosti onda je Zadarska Županija također na drugom

mjestu u Hrvatskoj, također sa stopom daleko iznad Hrvatske stope i iznosi 452/100 000

stanovnika.


Služba za prevenciju Zavoda je sa ukupnim brojem od 517 ukupno liječenih osoba

sudjelovala sa udjelom od 10 % ukupno liječenih osoba u Hrvatskoj.

Najveći broj pacijenata uzima supstitucijsku terapiju i liječi se metadonom, dok je oko

15 % pacijenata liječeno buprenorfinom.

Prikaz ukupno liječenih osoba i osoba po glavnom sredstvu uživanja u Službi

(u apsolutnim brojevima)

VRSTA GLAVNOG SREDSTVA UŽIVANJA

GODINA UKUPNO

LIJEČENI HEROIN METADON KANABI

NOIDI KOKAIN

OSTALI

PSIHOSTIMULA

NSI

2002. 367 364 0 3 0 0

2003. 224 218 1 0 2 1

2004. 488 474 2 2 2 0

2005. 517 500 5 2 5 3

Vidljivo je da broj korisnika naših zdravstvenih usluga tijekom proteklih godina rastao.

Najveći broj osoba su bili ovisnici o heroinu. Svakako da je to još nedovoljno, obzirom da

se prema poznatoj literaturi na liječenje prosječno javlja oko 1/4 do 1/3 stvarnog broja

ovisnika na jednom području te se dob početka konzumiranja opojnih droga pomiče u sve

ranijem uzrastu, pa tako danas imamo opijatne ovisnike koji su prvi put probali neku od

opojnih droga još u završnim razredima osnovne škole, najčešće marihuanu, mada po

prosječnoj dobi prvog uzimanja to je u prvim razredima srednje škole.


Prosječna dob prvog uzimanja opojnog sredstva, javljanja na liječenje i

trajanje redovitog uzimanja droge

PROSJEČNE DOBI:

prvog

uzim.

Uopće

prvog i.v.

uzimanja

prvog

javljanja

na liječenje

prvog

uzim.

gl.

sredstva

prosj.

trajanje

redov.

uzim.

MUŠKARCI 16 g. 21 g. 27 g. 20 g. 5 g.

ŽENE 17 g,. 21 g. 26 g. 20 g. 4 g.

Kroz promatrano razdoblje samo se jedna osoba podvrgla liječenju po uputi odgojno-

obrazovne ustanove koju pohađa tj.za vrijeme školovanja.

Najveći broj osoba pristupilo je liječenju nakon što je proteklo već 9 i više godina od prvog

uzimanja opojnog sredstva i nakon što su već duže vrijeme postali redovni korisnici, u

90 % slučajeva heroina.

Budući je samo manji broj onih koji nisu imali počinjena kaznena ili prekršajna djela u

bliskoj ili daljnjoj prošlosti možemo smatrati da je i taj čimbenik uvelike djelovao na

stvaranje odluke o početku liječenja.

Novoregistrirani ovisnici po spolu i sredstvu

GODINA MUŠKI ŽENE UKUPNO OPIJATI NEOPIJATI

2002. 88 19 107 105 2 2003. 64 18 82 80 2 2004. 58 15 73 64 9 2005. 46 16 62 52 10

Do 2005. godine primjećuje se smanjivanje broja novoregistriranih ovisnika muškog spola,

dok je broj žena također u laganom padu, no ako se uzme u omjeru onda imamo 2002.

omjer M:Ž 4,6:1, dok je u 2005. bio nešto manji od 3:1.


Ovo trenutno stanje približavanje omjera može biti rezultat trenutnog slučajnog nalaza, ali

može biti i pokazateljem sve manje konzumacije droga kod ženskog djela stanovništva, no

za dobivanje točnih podataka potrebno bi bilo provesti aktivno istraživanje te i dalje kroz

godine pratiti ovaj parametar.

Novoregistrirani ovisnici po dobi (u vrijeme registracije)

GODINA DOB 2002. 2003. 2004. 2005.

0 - 14 0 0 0 0

15 - 19 2 2 4 7

20 - 24 15 23 30 18

25 - 29 38 23 19 21

30 - 34 24 18 14 8

35 - 39 13 8 4 6

40 - 44 10 8 1 1

045 - 49 5 0 1 1

50 + 0 0 0 0

UKUPNO 107 82 73 62

Analizom prvog sporednog sredstva uživanja, osim najzastupljenije marihuane, od 2004.

godine sve češće se spominje kokain, kako kod „starih“ ovisnika o heroinu tako i kod

novoregistriranih. Kod novoregistriranih zamjetno je češće uzimanje exstasy-a ( MDMA) i

speeda (amfetamina).

Oko 65 % novoregistriranih uživatelja opojnih droga su u trenutku registracije

neudato / neoženjeno, dok ih 20 % živi u braku, a 7 % živi u izvanbračnoj zajednici,

28% osoba ima djecu. Najčešće imaju završenu srednju školu (70 %). Oko 80%

novoregistriranih pacijenata izjavljuje kako potječe iz obitelji čiji su roditelji u braku.


Prikaz postotka novoregistriranih heroinskih ovisnika koji dogu uzimaju intavenoznim putem po godinama

65

66

67

68

69

70

71

72

73

74

2002. 2003. 2004. 2005.

post

otak

uzimaju intravenskim putem

Iako se ne primjećuje intenzivniji pad uživaoca opojnih droga, tijekom svakodnevnog rada

sa ovisnicima dobijemo podatak da se heroin sve češće uzima ušmrkavanjem, no iz ovog

grafikona možemo zaključiti da se ovisnici većinom javljaju na liječenje nakon što pređu

na intravensko uzimanje heroina, dok „stari“ ovisnici sve češće za vrijeme recidiva heroin

uzimaju ušmrkavanjem. Također sve manji broj ovisnika koji droge i dalje uzimaju

intravenskim putem sve češće koristi vlastiti, čisti pribor. Takva promjena ponašanja bi

trebala uvelike doprinijeti smanjivanju incidencije oboljevanja od krvlju prenosivih bolesti,

a naročito Hepatitisa C (oko 55% intravenskih uživaoca droga pregledanih u zadnjih 5

godina).

Za infekciju HIV-om možemo reći da se nije niti raširila u populaciji ovisnika Zadarske

županije jer do sada imamo registrirano svega 1 osobu koja je inficirana virusom HIV-a.

Broj umrlih ovisnika

GODINA 2002. 2003. 2004. 2005.

UMRLI 10 5 11 8

Smrti naših ovisnika najčešće su uzrokovane predoziranjem opijatima (13 osoba),

prometnim nesrećama, suicidom ili od posljedica infekcije Hepatitis C virusom.


Prema vrsti najčešćih kaznenih djela zbog kojeg su prijavljeni i osuđeni maloljetnici, u

vremenu od 2000. do 2005. godine, na prvom mjestu su teška krađa, zatim zlouporaba

opojnih droga, što svakako zahtjeva pozornost svih struktura društva.

143

36

278

64

14 4

158

81

0

50

100

150

200

250

300

broj

oso

ba (u

kupn

o)

krađa teška krađa razbojništvo zlouporabaopojnih droga

Prijavljeni i osuđeni maloljetnici prema vrsti najčešćih kaznenih djela od 2000. do 2005.godine

prijavljeni osuđeni

U razdoblju od 2000. do 2005. godine od velikog broja prijavljenih maloljetnika, manji

broj ih se osuđuje, što upućuje na to da je i jedan od razloga taj, da pravosuđe u velikom

broju slučajeva poseže za drugim oblicima pravosudnih mjera, s ciljem podizanja kvalitete

i životnih navika tih mladih ljudi.


Prijavljene i osuđene maloljetne osobe (Državno odvjetništvo i Sud u Zadru) od 2000. do 2005.godine

122

193151 150 138

141

37

9268 61 48 38

0

50

100

150

200

250

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

oso

ba

prijavljene osuđene

2.5. Pokazatelji rada u djelatnosti opće medicine

U 2005. godini djelatnost opće medicine u Zadarskoj županiji vršilo je 95 timova u kojima

je zaposleno 96 liječnika od čega samo 37 specijalista (što je nedostatno), 1 viša

medicinska sestra i 93 medicinske sestre (SSS). Oni su skrbili o 157.083 osiguranih osoba,

u prosjeku 1.636 osiguranika po timu.

Od ukupno zabilježenih bolesti i stanja (327.418), najčešće bolesti evidentirane u

djelatnosti opće medicine su Bolesti dišnog sustava (X) 23,9% (75.855) od čega 66,2 %

(50.242) svih bolesti dišnog sustava čine akutne respiratorne bolesti gornjeg dišnog sustava

(prehlade).

Potom slijede Bolesti cirkulacijskog sustava (IX), s udjelom od 12,9 % (40.850). Od svih

cirkulacijskih bolesti 59,9 % (24.507) čine hipertenzivne bolesti. Na trećem mjestu su

Bolesti mišićno koštanog sustava (XIII)10,4% (33.003). Najčešće bolesti mišićno koštanog

sustava zbog kojih su se stanovnici županije javljali svojim liječnicima su bolesti

intervertebralnih diskova i ostale dorzopatije s udjelom od 50,8% (16.786).


0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

%

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI XVII XVIII XIX XXI

Bolesti i stanja po skupinama bolesti (MKB X) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji u 2005.god.(N-317 314)











U djelatnosti opće medicine u 2005. godini obavljeno je 670.904 pregleda od čega 97,67%

(655 287) čine pregledi u ordinaciji, a svega 2,33 % (15 617) čine pregledi u kući.

Pregledi u ordinaciji bilježe blagi pad, pa tako broj pregleda po 1 osobi 2000. godine u

općoj praksi je 4,56 pregleda po 1 osobi, a 2005. godine 4,27 pregleda po 1 osobi.


Broj pregleda u ordinaciji po 1 osobi u skrbi (ukupno) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od 2000.do2005.g.

4,27

4,864,674,56 4,51

5,25

3,50

3,70

3,90

4,10

4,30

4,50

4,70

4,90

5,10

5,30

5,50

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a po

oso

bi

Najveći broj pregleda po 1 osobi je u dobnim skupinama 0-6 godina (5,0 pregleda po

osobi), te skupina 65 i više godina (6,8 pregleda po osobi).

Broj pregleda u ordinaciji na 1 osobu u skrbi (po dobnim skupinama) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. god.

5,0

3,6

6,86,0

5,0

5,76,36,6

3,03,0 3,3 3,1 3,0 2,9

5,0

3,9 3,8 4,2 4,3

7,1 6,7 6,9 7,46,8

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a na

1 o

sobu

0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65 i više g.

Osobito valja napomenuti da se u posljednjih nekoliko godina broj pregleda u kući u

djelatnosti opće medicine kontinuirano smanjuje, što ne bi trebalo s obzirom na porast

broja starijih i nepokretnih osoba u ukupnoj populaciji.


U 2005. god zabilježeno je 15.617 kućnih posjeta što je za 1,5 % manje nego 2000. godine

kada je zabilježeno 15.855 kućnih posjeta.

Broj pregleda u kući na 100 osoba u skrbi (ukupno) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. god.

9,97

11,57

9,79

10,96

12,58

12,04

7,00

8,00

9,00

10,00

11,00

12,00

13,00

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a na

100

oso

ba

Broj pregleda u kući na 100 osoba u skrbi (po dobnim skupinama) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. god.

13,3

7,14,1 2,6

4,9 4,64,9

36,0

10,89,7

4,64,7 4,61,4

6,4 3,74,4

4,4

6,1

32,5

39,5

34,2

37,2

36,9

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a na

100

oso

ba

0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65 i više g.

Ovako malen broj kućnih posjeta nameće pitanje kvalitete zdravstvene zaštite naročito

starijih osoba.

U 2005. godini zabilježeno je 231.361 upućivanja na specijalističke preglede, 44,03 % više

u odnosu na 2000. godinu kada je zabilježeno 160.629 upućivanja na specijalističke

preglede.


Upućivanje pacijenata na specijalističko konzilijarne preglede je kontinuirano u porastu a

osobito u dobnoj skupini 65 i više godina dok je upućivanje na specijalističke preglede

drugih dobnih skupina u padu. Nešto manji pad upućivanja (ukupno) bilježi se u 2005.

godini.

Upućivanje na specijalističke preglede na 100 osoba u skrbi (ukupno) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. god

164

147

131

134

123

154

100

110

120

130

140

150

160

170

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

upu

ćiva

nja

na 1

00 o

soba

Broj upućivanja na specijalističke preglede na 100 osoba u skrbi (po dobnim skupinama) u djelatnosti opće medicine u Zadarskoj županiji od

2000. do 2005. god.

86

126125 134

227

81154

89

148

70 7775 85 95

98120 127

158149189226

204

178

238

0

50

100

150

200

250

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.broj

upu

ćiva

nja

na 1

00 o

soba

0-6 g. 7-19 g. 20-64 g. 65 i više g.


2.6. Pokazatelji rada u zdravstvenoj zaštiti dojenčadi i predškolske djece

O zdravlju dojenčadi i male djece na području Zadarske županije u 2005. godini skrbilo je

9 pedijatara, a u razdoblju od 2000. do 2005. godine zabilježeno je:

• pad broja pregleda u ordinaciji za 17,8% (74.561 pregled u ordinaciji u 2005.

godini u odnosu na 90.704 u 2000. godini)

• pad broja pregleda u kući za 77,8% (112 pregleda u kući u 2005. godini u odnosu

na 505 pregleda u 2000. godini.

• pad broja upućivanja na specijalistički pregled za 26,1% (6.918 upućivanja

specijalisti u 2005. godini u odnosu na 9.367 u 2000. godini)

• udio preventivnih pregleda u ukupnim pregledima obavljenim u ordinacijama za

zaštitu zdravlja djece je 19,7% u 2005. godini (hrvatski prosjek je 19,2%),

• prosječno je obavljeno 4,5 preventivna posjeta po dojenčetu u 2005. godini (u

Hrvatskoj 5,5) te preventivnih posjeta po malom djetetu 1,0 (u Hrvatskoj 1,1)

• u 2005. godini u ordinacijama za zaštitu zdravlja djece prosječno su obavljena 0,8

sistematskih pregleda po 1 malom djetetu (u dobi od 1-6 godina), što je puno manje

od standarda (prema standardu potrebna su 2 sistematska pregleda po malom

djetetu, jedan nakon 2. i jedan nakon 4. godine života, uz kontrolne preglede prije

cijepljenja i docjepljivanja), a hrvatski prosjek je 0,6/1 malo dijete u 2005.godini.

Broj preventivnih pregleda dojenčadi i male djece na 100 ukupnih pregleda u ordinaciji u Zadarskoj županiji od 2000.do 2005.g.

21,5

32,7

21,8

27,829,0

30,3

9,912,013,016,415,016,2

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

pedijatri

obiteljskamedicina


Broj preventivnih posjeta i sistematskih pregleda po 1 dojenčetu u skrbi u Zadarskoj županiji od 2000.do 2005.g.

4,2

2,2

3,0

1,6

2,2

0,2 0,2

3,2 3,1

3,43,2

3,7

1,6

1,52,82,7

3,4 3,5

0,6 0,4 0,4

1,8

0,4

1,3

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pos

jeta

i pr

egle

da /

1 do

jenč

e preventivi posjetipedijatri

sistematskipregledi pedijatri

preventivi posjetiobiteljska medicina

sistematskipregledi obiteljskamedicina

Brj preventivnih posjeta i sistematskih pregleda po 1 malom djetetu u dobi od 1-6 godina u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005.godine.

0,9

0,70,7

0,5

0,1

1,01,20,90,90,9

0,8

0,50,4

0,7 0,80,8

0,20,20,3

0,40,2 0,1

0,10,10,0

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pos

jeta

i pr

egle

da/1

mao

dije

te

preventivi posjetipedijatri

sistematskipregledi pedijatri

preventivi posjetiobiteljska medicina

sistematskipregledi obiteljskamedicina


2.7. Pokazatelji rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žena

Primarnu zdravstvenu zaštitu žena u Zadarskoj županiji u 2005. godini pružalo je 11

timova ginekologa. Indikatori rada timova u zdravstvenoj zaštiti žena pokazuju:

• pad broja pregleda u ordinaciji (79,9 pregleda/100 žena u 2005. godini u odnosu na

82,1 u 2000. godini)

• pad preventivnih pregleda (26,7 preventivna pregleda/100 žena u skrbi u 2005.

godini u odnosu na 33,7 u 2000. godini)

• pad broja PAPA-testova (23,4 PAPA testa/100 žena u 2005. godini u odnosu na

24,3 u 2000. godini)

• pad broja liječničkog pregleda dojki (6,8 pregleda dojki/100 žena u skrbi u 2005.

godini u odnosu na 8,4 u 2000. godini)

• svaka trudnica je prosječno pregledana 9,3 puta u 2005. godini (u Hrvatskoj 7 puta)

• za žene fertilne dobi (od 15-49 godina) u 2005. godini porastao je broj preventivnih

pregleda, pregleda dojki i broj PAPA testova u odnosu na 2000. godinu:

o 396,5 preventivna pregleda (sistematski, kontrolni i ciljani preventivni

pregledi) /1.000 žena fertilne dobi (u Hrvatskoj 427,5)

o 313,5 PAPA-testa/1.000 žena fertilne dobi u 2005. godini (u Hrvatskoj

405,6)

o 91,2 pregleda dojki kod ginekologa/1.000 žena fertilne dobi u 2005. godini

(u Hrvatskoj 119,9).


Pokazatelji korištenja zdravstvene zaštite žena (ukupno sve ambulante) u Zadarskoj županiji od 2000.do 2005.godine/100 žena u skrbi

103,6

6,8

82,1

93,5 93,9

80,4 79,9

33,7 34,4 32,9 30,3 33,926,7

23,424,3 26,2 25,4 24,5 24,2

8,4 7,3 7,1 8,3 7,40

20

40

60

80

100

120

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

kurativnipregledipreventivnipreglediPAPA-test

pregled dojki

Preventivni pregledi na 1.000 žena fertilne dobi u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. godine

361,0 357,9420,9 425,5

396,5

345,9

87,0 67,9 80,7 98,3 93,8 91,2

350,7

268,3299,7

231,9310,8 313,5

0

100

200

300

400

500

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

na 1

.000

žen

a fe

rtiln

e do

bi u

skr

bi

preventivnipregledi

pregleddojki

PAPA test


2.8. Djelatnost hitne medicinske pomoći

Hitna medicinska pomoći se pruža kroz djelatnost timova Hitne medicinske pomoći u

sklopu Doma zdravlja Zadar za područje grada, a za ostali dio županije se pruža kroz

dežurstva i pripravnosti liječnika privatnih ordinacija opće medicine na područjima njihova

djelovanja. Tako na području Zadarske županije djeluje 41 tim od čega 7 timova koji

djeluju u sklopu Hitne medicinske pomoći Doma zdravlja dok ostalih 34 tima koji pružaju

hitnu medicinsku pomoć na području Zadarske županije su liječnici iz privatnih ordinacija

opće medicine što nije najbolje rješenje za ovakav vid zdravstvene zaštite.

U 2005. godini zabilježeno je 87.008 intervencija što je za 65,61 % više u odnosu na 1997.

godinu kad su zabilježene 52.537 intervencije.

Najveći broj intervencija je obavljen u ordinaciji Hitne medicinske pomoći što ukazuje na

iznimno veliki broj intervencija koje nisu hitne, te se ovaj broj drastično povećava

odlaskom liječnika opće prakse u zakup (1999. i 2000. godine), dok broj intervencija na

terenu i u kući bilježi blagi kontinuirani porast.

Djelatnost hitne medicinske pomoći u Zadarskoj županiji od 1997. do 2005. god.

0

10000

2000030000

40000

50000

60000

7000080000

90000

100000

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

inte

rven

cija

u ordinaciji u kući bolesnika na terenu ukupno


Od ukupnog broja intervencija u kući (7.883) u 2005. godini 65,54 % (4.773) otpada na

dobnu skupinu 65 i više godina. To ukazuje na nedostatan broj kućnih posjeta u djelatnosti

opće medicine pa se kućne posjete za ovu dobnu skupinu obavljaju kroz djelatnost hitne

pomoći što je znatno skuplje, jer hitna pomoć u ovom slučaju obavlja djelatnost kojoj nije

namijenjena.

Od ukupnog broja obavljenih sanitetskih prijevoza (6.461) u 2005. godini 73,64% (4.758)

ih je obavljeno za dobnu skupinu 65 i više godina.

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

%


Bolesti i stanja po skupinama bolesti (MKB X) u djelatnosti hitne medicinske pomoći u Zadarskoj županiji u 2005. god. (N-67 775)

Najveći broj bolesti zbog kojih se pacijenti javljaju na Hitnu medicinsku pomoć su Bolesti

dišnog sustava (X) 22,42 % (15 195) od čega 69,81 % (10 608) čine akutne respiratorne

infekcije gornjeg dišnog sustava (prehlade).

Potom slijede Ozljede, otrovanja i druge posljedice vanjskih uzroka (XIX) s udjelom od

18,74% (12 698), zatim slijede Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski

nalazi(XVIII) s 9,34% (6 327), a tek na četvrtom mjestu su Bolesti cirkulacijskog sustava

(IX) s udjelom od 7,91% (5 363).


2.9. Patronažna djelatnost

U patronažnoj djelatnosti u Zadarskoj županiji u 2005. godini djeluju 32 zdravstvena

djelatnika od čega 26 djelatnika s VSS te 6 djelatnika SSS. U 2005.g. ukupno je

zabilježeno 45.089 posjeta što je za 6,38 % više nego 2000. god. kada je zabilježeno

42.383 posjeta. Najveći broj posjeta zabilježen je u posjetima kroničnom bolesniku 63,66%

(28.705); zatim posjete rodiljama 12,83% (5.789), te posjete novorođenčetu 12,43%

(5.609).

Patronažna djelatnost u Zadarskoj županiji od 2000. do 2005. god.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

Trud

nici

Rodi

ljiO

stalim

žen

ama

Novo

rođe

nčet

uDo

jenč

etu

Školi

Mal

om d

jete

tuO

stalo

j dje

ci

Zbog

soc

ijaln

ih pr

ilika

Zbog

hig

ijens

kih p

rilika

Kron

ičnom

bole

sniku

Osta

lima

broj

pos

jeta

2000.

2001.

2002.

2003.

2004.

2005.


3.0. Zdravstvena njega u kući

Posljednjih nekoliko godina bilježi se porast broja ustanova koje provode zdravstvenu

njegu u kući, a tim i broj djelatnika, te broj posjeta. Ukupni broj posjeta u 2005. godini je

87.986 što je za 310,02 % više nego 2001. godine kada je broj posjeta iznosio 21.443. U

2005. godini 84 82% (74.637) posjeta se odnosi na posjete kroničnim bolesnicima.

Zdravstvena njega u kući u Zadarskoj županiji

Broj

ustanova

Broj

djelatnika

Posjete

kroničnim

bolesnicima

Ukupno

posjeta

2001. 3 21 21 443 21 443

2002. 4 27 32 047 35 177

2003. 5 49 59 196 60 305

2004. 6 53 64 616 76 656

2005. 6 53 74 637 87 986

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

broj

pos

jeta

2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Zdravstvena njega u kući u Zadarskoj županiji od 2001. do 2005. god.

posjete kroničnim bolesnicima ukupno posjeta


3.1. Specijalističko konzilijarna zaštita

Specijalističko konzilijarna zaštita u Zadarskoj županiji se pruža kroz specijalističko

konzilijarne djelatnosti Opće bolnice Zadar, a od 2001. godine se pruža i kroz djelatnost

privatnih specijalističkih ambulanti sa ili bez ugovora s HZZO. U 2005. godini u

specijalističko konzilijarnoj zaštiti izvršeno je 259.286 pregleda što čini 1,6 pregleda po

osobi u Zadarskoj županiji.

Pregledi u specijlističko konzilijarnoj djelatnosti u Zadarskoj županiji

140000

160000

180000

200000

220000

240000

260000

280000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a

Iz godine u godinu se bilježi porast upućivanja na specijalističke preglede. Ako

usporedimo ukupan broj pregleda u Općoj bolnici Zadar 1999. godine (17.5909), a

2005.godine (249.773) vidi se porast upućivanja na preglede za 42 %.

Najveći porast bilježi se u upućivanju u:

ambulantu za zarazne bolesti 114% (1999.g.-1.221; 2005.g.-2.616),

ambulantu za mentalnu higijenu 58 % (1999.g.-9.694; 2005.g.-15.629),

ambulante za zaštitu zdravlja dojenčadi i male djece 54% (1999.g.-6.183; 2005.g.- 9.493),

ambulante za kirurške bolesti s povećanjem od 49% (1999.g.-2.863; 2005.g.- 42.685),

ambulante urologije 41% (1999.g-6.649; 2005.g.-9.353),

ambulante za rehabilitaciju 39% (1999.g.-16.092; 2005.g.-22.365),

ambulante za bolesti uha, grla i nosa 33% (1999.g.-11.971; 2005.g.-15.931)


internističke ambulante za 30% (1999.g.-41.465; 2005.g.-53.807).

Bilježi se i enorman porast izvršenih usluga u specijalističko konzilijarnoj djelatnosti Opće

bolnice Zadar posljednjih pet godina, a najveći postotak otpada na laboratorijsku

dijagnostiku.

Primjera radi u 2005. godini u Općoj bolnici Zadar od svih izvršenih usluga ( 2 583 277) u

specijalističko konzilijarnoj djelatnosti 47,96 % (1 239 124) otpada na laboratorijsku

dijagnostiku, što je još jedan pokazatelj pretjeranog upućivanja pacijenata u laboratorij

Pregledi i usluge u specijalističko konzilijarnoj djelatnosti u Općoj bolnici Zadar

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

broj

pre

gled

a i u

slug

a

pregledi usluge

U 2000. godini odnos ukupnog broja pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i broja

pregleda u specijalističko konzilijatnoj zaštiti je 3,94, dok u 2005. godini na jedan pregled

u specijalističko konzilijarnoj zaštiti dolaze 3,05 pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.


3.2. Bolnička djelatnost

Na području Zadarske županije djeluju tri bolnice od čega jedna opća bolnica kojoj

gravitira stanovništvo županije te dvije specijalne bolnice.

Naziv ustanove

Opća

bolnica

Zadar

Psihijatrijska

bolnica

Ugljan

Specijalna bolnica za

ortopediju Biograd

n/m

Broj kreveta 459 483 150

Broj doktora medicine 140 17 20

Broj kreveta po doktoru 3,28 28,14 7,5

Broj ispisanih bolesnika 20 840 735 2734

Broj dana bolničkog liječenja 131 015 160 982 47 734

Godišnja iskorištenost kreveta 78,20% 91,30% 87,20%

Prosječan broj dana liječenja 6,3 219,02 17,46

Broj umrlih bolesnika 692 34 35

% umrlih bolesnika 3,33 4,63 1,28

Hospitalizacije u Općoj bolnici Zadar

Najveći broj hospitalizacija u Općoj bolnici Zadar u 2005. godini je zbog bolesti

cirkulacijskog sustava (IX) 12,3 0%; zatim slijede hospitalizacije zbog novotvorina (II)

11,94 %; pa hosptalizacije zbog bolesti probavnog trakta 11,20%; potom hospitalizacije

zbog bolesti dišnog trakta 10,07 %. Bolesti genitourinarnog sustava (XIV) su zastupljene

sa 10,06%, zatim hospitalizacije zbog povreda otrovanja i posljedica vanjskih uzroka

(XIX) 8,56%, ozljede, čimbenici koji utječu na stanja zdravlja (XXI) 7,22%, zarazne

bolesti (I) 6,34% itd.


0,00

2,00

4,00

6,00

8,00

10,00

12,00

14,00

%


Hospitalizacije po skupinama bolesti (MKB X) u Općoj bolnici Zadar u 2005.g. (N-17 142)











U Hrvatskoj populacija starija od 65 godina čini 32,40 % u ukupnom broju hospitalizacija.

U Općoj bolnici Zadar ta ista populacija čini 32% svih hospitalizacija, te se tu uklapamo u

hrvatski prosjek.

No po broju bolno-opskrbnih dana populacija 65 i više godina čini 34,31 % u ukupnom

broju bolno-opskrbnih dana u Hrvatskoj, dok u Općoj bolnici Zadar čini 43% od svih

bolno opskrbnih dana. To ukazuje na produženi boravak starijih od 65 godina u Općoj

bolnici Zadar u odnosu na prosjek u Hrvatskoj.


Hospitalizacije po dobnim skupinama u Općoj bolnici Zadar u 2006.g.

(N-19 540)

0-64 g68%

65-74 g.17%

75-84 g.12%

85 i više3%

0-64 g

65-74 g.

75-84 g.

85 i više

Bolno opskrbni dani po dobnim skupinama u Općoj bolnici Zadar u 2006.g.

57%( 77 293) 43%

(59 130)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

Bo dani 0-64 g. Bo dani 65 i više godina

%

Razlog ovakvom odstupanju od hrvatskog prosjeka je socijalno-medicinski. Naime

smještajnih kapaciteti u Zadarskoj županiji za starije i nemoćne osobe, a isto tako za

terminalne bolesnike su nedostatni.

Udio starijih od 65 godina u dobnoj strukturi grada Zadra, se kontinuirano povećava, što se

vidi iz grafikona. U 1981. godini stanovništvo starije od 65 godina je činilo 5,68% (3.432)

stanovništva grada, 1991.godine 7,58% (5.788) 2001. godine već čini 12,66% (8.804).


Stanovništvo 65 i više godina u gradu Zadru

8 804 (12,66%)

5 788 (7,58%)

3 432 (5,68%)3 656

2 3841 372

5 148

2 060

3 404

0

2000

4000

6000

8000

10000

1981. 1991. 2001.

godina popisa

broj

sta

novn

ika

svmž

III UTVRĐIVANJE JAVNOZDRAVSTVENIH PRIORITETA U ZADARSKOJ

ŽUPANIJI

U razdoblju od veljače do svibnja 2007. godine u Zadarskoj županiji pristupilo se

utvrđivanja javnozdravstvenih prioriteta.

Utvrđivanje javnozdravstvenih prioriteta provedeno je u tri ciklusa, a obavljalo se

paralelno s edukacijskim ciklusima koje su prolazi članovi Županijskog tima za zdravlje.

Prvi ciklus obuhvaćao je ispitivanje i prikupljanje podataka o stanju zdravlja u Zadarskoj

županiji (ispitivanje zajednice, društveno-institucionalni okvir zdravlja, zdravstveno-

statističkih pokazatelji zdravlja u Zadarskoj županiji).

Drugi ciklus je obuhvaćao utvrđivanje javnozdravstvenih problema.

Treći ciklus obuhvaćao je odabir javnozdravstvenih prioriteta.


1. Ispitivanje zajednice

1.1. Proces istraživanja (metodologija i rezultati)

Za potrebe istraživanja kreiran je polu strukturirani upitnik sa slijedećim pitanjima:

Koji su po Vama, presudni faktori koji utječu na zdravlje?

Što mislite da je potrebno promijeniti u Vašim svakodnevnim navikama kako biste bili

zdraviji?

Što Vama i Vašoj obitelji nedostaje za kvalitetniji i zdraviji život?

Što biste istakli kao najznačajnije probleme u Vašem gradu, općini, mjestu?

Kada biste bili gradonačelnik Vašeg grada ili načelnik Vaše općine, što biste najprije

promijenili vezano za zdraviji i kvalitetniji život?

Uzorak i način izbora ispitanika

Županijski tim je za potrebe ovog istraživanja izvršio odabir ispitanika utemeljen na

društvenoj raznolikosti stanovništava iz perspektive primatelja i pružatelja usluga iz javnog

sektora, odnosno zdravstvenih i socijalnih usluga. Definirano je ukupno 12 ciljnih skupina

za koje se pretpostavilo kako najbolje predstavljaju raznolikost stanovništva u kontekstu

primatelja ili pružatelja javnih i /ili zdravstvenih i socijalnih usluga u bilo kojem obliku:

1. Nezaposleni

2. Branitelji s PTSP-om

3. Osobe s invaliditetom

4. Bolesnici hospitalizirani u Općoj bolnici Zadar

5. Zaposleni

6. Korisnici socijalne skrbi

7. Mladi (srednjoškolska i studentska populacija)

8. Starija populacija (iznad 65 godina)

9. Predstavnici lokalne samouprave

10. Zdravstveni i socijalni djelatnici

11. Odgajatelji i nastavnici u predškolskim i školskim ustanovama

12. Mediji


Ciljne skupine Otoci Zadar i priobalje Zaleđe Kontinenta

lni dio Ukupno

Nezaposleni 4 20 4 2 30 Branitelji s PTSP-om 5 11 9 3 28 Osobe s invaliditetom- 4 14 5 2 25 Bolesnici hospitalizirani u Općoj bolnici Zadar 2 16 3 21

Zaposleni 1 33 4 2 40 Korisnici socijalne skrbi 4 15 4 2 25 Mladi (srednjoškolska i studentska populacija) 10 6 14 10 40

Starija populacija (iznad 65 godina) 5 21 3 4 33

Predstavnici lokalne samouprave 3 3 6

Zdravstveni i socijalni djelatnici 20 2 1 23

Odgajatelji i nastavnici u predškolskim i školskim ustanovama

5 12 8 5 30

Mediji 9 9 Ukupno: 40 180 59 31 310 Ukupan broj ispitanika kretao se do 40 po svakoj skupini (primatelja i pružatelja usluga)

što je ukupno činilo 310 ispitanika.

Provedba ispitivanja

Za potrebe ispitivanja zajednice Zadarska županija podijeljena je u četiri teritorijalne

jedinice: otoci, Zadar i priobalje, zaleđe i kontinentalni dio. Ispitivanje je provođeno

tijekom veljače i ožujka 2007. godine, a provodili su ga svi članovi Županijskog tima. Za

obradu podataka zadužena su dva člana tima, sociolozi.

Na ista pitanja odgovarali su i primatelji i pružatelji usluga.

Obrada podataka obavljena je korištenjem MS Ofice Excel tablica, a analiza rezultata

metodom rangiranja (od najvećeg ka najmanjem) i interpretacije brojčano najčešće

navedenih pojmova u upitnicima.

Na taj način nastala je lista od 10 javnozdravstvenih problema za koje su pripadnici

zajednice smatrali kako su važni i kako treba nešto učiniti na tom području.

Odgovori na prva tri pitanja u upitniku su objedinjeni su za sve ispitanike i rangirani po

najčešćem broju navođenja, a odgovori na druga dva pitanja rangirani su po najčešćem

broju navođenja za svaku skupinu ispitanika zasebno.


Rezultati:

Pitanje 1: Faktori presudni za zdravlje ?

Najčešće navođeni odgovori: zdrava prehrana, psihička stabilnost, tjelesna aktivnost,

fizička okolina, ekonomska situacija, zaposlenost, ovisnost o pušenju, uvjeti rada,

naslijeđe, zdravstvena zaštita. Nije bilo značajne razlike po odgovorima vezano za

teritorijalni status ispitanika osim naglašavanja nedostane prometne povezanosti s

gradovima kod ispitanika s otoka, zaleđa i kontinentalnog dijela Županije.

Zdrav. zaštita

Naslijeđe

Uvjeti rada

Pušenje

Ekonomska situacija

Fizička okolina

Tjelesna aktivnost

Psih. stabilnost

Zaposlenost

Zdrava prehrana

Faktori presudni za zdravlje ?


Pitanje 2: Promjene u svakodnevnim navikama?

Svi ispitanici bili su svjesni potrebe za promjenom određenih navika, najčešće su navodili

tjelesnu aktivnost, odnosno neaktivnost, prehranu, ovisnost o pušenju, psihičku stabilnost,

san i odmor, ovisnost o alkoholu, druženje, radna sredina, slobodno vrijeme, briga o sebi

itd.

Briga o sebi

Slobodno vrijeme

Radna sredina

Druženje

Ovisnost o alkoholu

San i odmor

Psih. stabilnost

Ovisnost o pušenju

Prehrana

Tjelesna aktivnost

Promjene u svakodnevnim

navikama?


Pitanje 3: Kvalitetniji i zdraviji život obitelji?

Ispitanici su uglavnom navodili ono što su željeli promijeniti u svojim navikama: više

tjelesne aktivnosti, više sna i odmora, više slobodnog vremena, boravak izvan zatvorenih

prostora, manje pušenja, manje alkohola, manje opojnih droga, kvalitetnija prehrana, više

brige o zdravlju, psihička stabilnost.

Pitanje 4 i 5: Najistaknutiji problemi u zajednici i potrebe za promjenom (četvrto i peto

pitanje)?

Skupina nezaposlenih:

Nije bilo značajne razlike u odgovorima između ispitanika na određenom teritoriju, a

odgovori su grupirani i rangirani od najvećeg broja navođenja ka najmanjem: ekonomska

situacija, nezaposlenost, tjelesna aktivnost, ovisnost o drogama, prometna povezanost i

sigurnost, organizacija zdravstvene zaštite, kriminal i korupcija, međuljudski odnosi,

alkoholizam, pušenje.

Skupina mladih (srednjoškolska i studentska populacija):


odgovori su također grupirani rangirani od najvećeg ka najmanjem po broju navođenja:

uvjeti za bavljenje sportom, prehrana, ovisnost o pušenju, ovisnost o drogama, organizacija

Druženje

Psih. stabilnost

Više brige o zdravlju

Bolja prehrana Manje

opoj. droga

Manje pušenja

Bor. izvan zatv.pro.

Više slo. vremena

Više sna i odmora

Više tjelesne aktivnosti

Kvalitetniji i zdraviji život

obitelji


zdravstvene zaštite, ekološka svijest, ekonomska situacija, nezaposlenost, neuređene škole,

ignoriranje mladih.

Skupina branitelja oboljelih od PTSP-a

Problematika nezaposlenosti, organizacija zdravstvene zaštite, komunalne usluge,

urbanizam, kulturna i obrazovna ponuda, nezainteresiranost zajednice za mlade,

ekonomski uvjeti, kriminal i korupcija, međuljudski odnosi, loš odnos prema braniteljima

neki su od najčešće navedenih pojmova.

Skupina osoba s invaliditetom


odgovori su grupirani i rangirani od najvećeg ka najmanjem po broju navođenja: građanska

svijest, uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom, zaposlenost, prilagođenost i sigurnost

okoline, organizacija zdravstvene zaštite, nedostatak zelenih površina, sadržaji za srednju

dob, međuljudski odnosi, rad javnih ustanova i službi, mogućnost obrazovanja i

zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Skupina bolesnika hospitaliziranih u Općoj bolnici Zadar

Problematika nezaposlenosti, tjelesna aktivnost, lokalna vlast, ekonomska situacija, uvjeti

za sportske aktivnosti i rekreaciju, komunalne usluge, uvjeti rada, nedovoljno zelenih

površina, vodoopskrba, kvaliteta zdravstvenih djelatnika neki su od problema unutar kojih

treba učiniti neke promjene i poboljšanja.

Skupina zaposlenih

Uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom, nedostatak zelenih površina, organizacija

zdravstvene zaštite, promet, psihička stabilnost, dječji vrtići i jaslice, građanska svijest,

sadržaji za srednju dob, prostorno planiranje.

Skupina korisnika socijalne skrbi

Organizacija zdravstvene zaštite, uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom, ovisnost o

drogama, domovi za stare i nemoćne, nezaposlenost, nedostataka zelenih površina, promet,

prostorno planiranje, ovisnost o alkoholu, sporost administracije u rješavanju socijalnih

prava neki su od najčešće navedenih pojmova iz ove skupine ispitanika.


Skupina ispitanika starijih od 65 godina

Sadržaji za stariju dob, međugeneracijska solidarnost, organizacija zdravstvene zaštite,

komunalne usluge, slobodno vrijeme, nedostatak zelenih površina, ovisnost o drogama,

prometna kultura i sigurnost, domovi za stare i nemoćne, nezaposlenost, nedostupnost

zdravstvene zaštite.

Skupina predstavnika lokalne samouprave

Nezaposlenost, ovisnost o drogama, domovi za stare i nemoćne, prostorno planiranje,

ovisnost o alkoholu, uvjeti stanovanja, nasilje u obitelji, programi za promociju zdravlja,

zdravstveni timovi tijekom sezone, sadržaji za stariju dob najčešće su navedeni pojmovi

koje su istaknuli predstavnici lokalne samouprave.

Skupina zdravstvenih i socijalnih djelatnika

Organizacija zdravstvene zaštite, ovisnost o drogama, ustanove i sadržaji za stare i

nemoćne, uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom, ekonomska situacija, bolesti,

preventivna zdravstvena zaštita, ovisnost o alkoholu, kriminal i korupcija, nedovoljno

zdravstvenih djelatnika problematika je koju su najčešće navodili zdravstveni i socijalni

djelatnici.

Skupina odgajatelja nastavnika u predškolskim i školskim ustanovama

Uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom, nezaposlenost, ekonomska situacija i male

plaće, dječji vrtići i jaslice, prostor i sadržaji za mlade, škole, ovisnost o drogama, uvjeti

stanovanja, organizacija zdravstvene zaštite, prehrana neki su od najčešće navedenih

problema na koje zajednica treba reagirati.

Skupina ispitanika zaposlenih u medijima

Ukupno 9 ispitanika, svi su zaposleni u lokalnim medijima, a odgovori su također rangirani

od najvećeg ka najmanjem po broju navođenja: nezaposlenost, uvjeti za bavljenje sportom

i rekreacijom, ekonomska situacija, nedostatak dječjih vrtića i jaslica, škole, sadržaji za

djecu i mlade, ovisnost o drogama, organizacija zdravstvene zaštite, komunalne usluge,

sadržaji za stariju dob.


Slika 4. Najistaknutiji problemi u zajednici i potrebe za promjenom (četvrto i peto pitanje)?

Fleksibilno radno vrijeme Manje

ovisnika o drogama

Više zdrav. timova tijekom sezone

Bolja prevencija bolesti

Sigurniji uvjeti rada

Više kulturnih sadržaja za srednju dob

Više zdravstvenih radnika

Više zdrav. preventivnih programa

Okolina bez arh.barijera

Brža administrac Mogućnost

obra. i zapošlj. osoba s invaliditetom

Više Zelenih površina

Bolji odnos prema braniteljima

Veće kazne za prometne prekršaje

Sigurnije prometnice

Humanije prostorno planiranje

Više usluga za stare i nemoćn Manje

alkohola

Manje nasilja u obitelji

Bolja veza s otocima

Biciklističke staze

Više igrališta za djecu Više prostora

i sadržaja za mlade

Jeftiniji sportski sadržaji

Manje kriminala I korupcije

Bolji uvjeti za sport i rekreacij

Više dječjih vrtića

Učestaliji gradski prijevoz za zaleđe

Uređenije škole


Nakon rangiranja svih odgovora dobivenih ispitivanjem zajednice kao najčešće navedeni

problemi u zajednici i područja u kojima bi trebalo doći do poboljšanja navedeni su:

1. Nezaposlenost

2. Uvjeti za bavljenje sportom i rekreacijom

3. Organizacija zdravstvene zaštite

4. Ekonomska situacija

5. Ovisnost o drogama

6. Nedovoljno zelenih površina

7. Građanska svijest

8. Prometna povezanost i sigurnost prometnica

9. Dječji vrtići i jaslice

10. Smještaj starijih u ustanove soc. skrbi

2. Utvrđivanje javnozdravstvenih problema u ZŽ

Metodologija i rezultati

U prikupljanju podataka korištena je deskriptivno-statistička analiza demografskih

obilježja stanovništva, socijalno-ekonomskih i ekoloških obilježja, institucionalnih

obilježja uključujući obrazovni, zdravstveni i socijalni sustav te organiziranost civilnog

društva. U prikupljanju i odabiru značajnih podataka uz članove Županijskog tima

sudjelovali su djelatnici socijalnih ustanova, Zavoda za javno zdravstvo, zdravstvenih

ustanova, predstavnici udruga građana, djelatnici Županije Zadarske, posebno Upravnog

odjela za zdravstvo i socijalnu skrb u koji su se slijevali svi podaci potrebni za izradu

Županijske slike zdravlja.

Zdravstveno-statistički pokazatelji zdravlja uključivali su prikupljanje i obradu relevantnih

zdravstvenih pokazatelja te standardiziranje pojedinih stopa kako bi se mogla izvršiti

usporedba sa stanjem u RH i EU.

Nakon što je u ožujku 2007. završen prvi ciklus koji je obuhvaćao prikupljanje podataka u

svrhu utvrđivanja javnozdravstvenih problema započeo je drugi ciklus utvrđivanja

javnozdravstvenih problema na osnovu raspoloživih podataka i spoznaja stečenih tijekom

drugog edukacijskog ciklusa članova Županijskog tima.


Za obradu i procjenu prikupljenih podataka (rezultati ispitivanja građana, društveno-

institucionalni okvir i resursi zdravlja, zdravstveno-statistički pokazatelji zdravlja) korišten

je Osnovni sistem rangiranja prioriteta (OSRP metoda).

Ta metoda uključuje određivanje čimbenika koje treba uzeti u obzir prilikom odabira

prioriteta, svrstavanje čimbenika u međuovisne grupe, modificiranje čimbenika prema

potrebama, pojedinačno ocjenjivanje čimbenika. Korištenjem PEARL faktora utvrđivalo se

područje odgovornosti za pojedini prioritet, ekonomska izvedivost, prihvatljivost, postojeći

resursi te legalnost programa.

Kao druga metoda korištena je anketa, odnosno javno rangiranja ponuđenih prioriteta kroz

organiziranje konsenzus-konferencije.

Kod odabira ispitanika, odnosno sudionika javne konferencije vodilo se računa da budu

zastupljene sve komponente-političke, izvršne, tehničke, zajednica. Za potrebe ovog

ispitivanja pripremljena je javna prezentacija Županijske slike zdravlja i anketni listić

kojeg su ispitanici trebali ispuniti nakon prezentacije. U anketnom listiću trebali su od

deset navedenih javnozdravstvenih problema odabrati pet najznačajnijih označavajući ih

brojkama od 1-5 gdje je jedan značilo „najvažniji“, odnosno najznačajniji.

Ispitanici, odnosno sudionici javne konferencije odabirani su sukladno sastavu

Županijskog tima (zastupljenost svih struktura). Od 110 pozvanih odazvalo se 45

sudionika, odnosno 40%.

Rezultati:

Rangiranje ponuđenih odgovora gotovo se u potpunosti podudaralo s rangiranjem koje je

obavio Županijski tim koristeći se OSRP i PEARL metodom.

Od deset navedenih javnozdravstvenih problema odabrano je pet prioriteta:

1. Posljedice konzumiranje droga

2. Kardiovaskularne bolesti

3. Nasilnička ponašanja

4. Briga o starijima

5. Ca – dojke


3. Odabir javnozdravstvenih prioriteta u Županiji

Metodologija i rezultati

Zadnji ciklus obuhvaćao je odabir javnozdravstvenih prioriteta oko kojih je postignut

konsenzus tijekom drugog ciklusa koji je obuhvaćao stručnu procjenu i ispitivanje

zajednice.

Županijski tim je temeljem glasovanja svih članova donio odluku o promjeni petog

prioriteta Ca dojke. Uvidom u dodatno prikupljene podatke utvrđeno je kako je ZZJZ

Zadar izradio i provodi Županijski plan ranog otkrivanja raka dojke od početka

2005.godine, a koji je prihvaćen od Županijskog poglavarstva za 2006. i 2007. godinu te se

nadamo prihvaćanju istog i dalje. Uz to se provodi i Nacionalni program ranog otkrivanja

raka dojke za žene u dobi od 50-69 godina od rujna 2006. godine. Za peti prioritet

odabrana je sportsko rekreacijska problematika.

4. Javnozdravstveni prioriteti u Zadarskoj županiji

Nakon svih provedenih ispitivanja i rangiranja odabrano je pet javnozdravstvenih

prioriteta, čiji redni broj odgovara rangu važnosti koju pojedini prioritet ima

1. Problematika ovisnosti

2. Kardiovaskularne bolesti

3. Briga o starijima i nemoćnima

4. Nasilje u zajednici

5. Sportsko-rekreacijska problematika

IV ZAKLJUČNE NAPOMENE

U utvrđivanju stanja zdravlja građana, javnozdravstvenih problema i prioriteta Zadarske

županije sudjelovalo je oko 400 građana, uključujući i članove Županijskog tima te

djelatnike Zavoda za javno zdravstvo i djelatnike Županije Zadarske.


Županijski tim prošao je 128 sati zajedničke edukacije kroz četiri edukacijska ciklusa u

četiri mjeseca, utrošeno je ukupno 16 radnih dana po članu tima (12 članova) odnosno, 192

radna dana.

Zadarska županija osigurala je organizacijsku i medijsku podršku za 12 sastanaka

Županijskog tima (pozivi, radni materijali i priopćenja za medije na papiru i elektronskom

obliku).

Za prikupljanje i obradu podataka tijekom šest mjeseci u prosjeku je utrošeno 160 sati rada

svakog člana tima što ukupno iznosi 1 920 sati, ili 240 radnih dana (za potrebe praćenja

utrošene satnice i aktivnosti kreirana je posebna tablica).

„Slika zdravlja Zadarske županije„ sa navedenim podacima temeljni je dokument za izradu

Strateškog plana za zdravlje na kojemu će raditi članovi Županijskog tima za zdravlje

zajedno s ekspertnim skupinama stručnjaka odabranih za područje određene problematike.

Svi podaci navedeni u ovom dokumentu i aktivnosti Županijskog tima za zdravlje

prezentirani su u razdoblju od siječnja do rujna 2007. godine široj javnosti kroz radio-

emisije, novinske članke ili radionice u organizaciji suradnih institucija/udruga.

V SURADNICI

U utvrđivanju javnozdravstvene problematike i odabiru javnozdravstvenih prioriteta

dugujemo zahvalnost svima koji su sudjelovali u istraživanju i utvrđivanju problematike te

onima koji su sudjelovali u javnoj raspravi tijekom koje su se utvrdili javnozdravstveni

prioriteti u ZŽ:

1. Udruga tjelesnih invalida Grada Zadra

2. Udruga invalida rada

3. Udruga osoba s mentalnom retardacijom Svjetlo

4. Udruga slabovidnih i slijepih osoba

5. Prirodoslovna-grafička škola

6. Medicinska škola A. Kuzmanića

7. Z.U. Ljekarna Zadar

8. Grad Zadar

9. Grad Biograd

10. Udruga za promicanje kvalitete življenja

11. Psihijatrijska bolnica Ugljan


12. Općina Vrsi

13. Srednja škola Biograd

14. Općina Stankovci

15. ZZJZ, Služba za izvanbolničko liječenje ovisnosti

16. Udruga socijalnih radnika, CZSS Zadar

17. Udruga“Nada“

18. Općina Kukljica

19. Zadarski list

20. HRT Radio Zadar

21. Radio 057

22. Večernji list

23. Vihor-udruga za terapijsko jahanje

24. U.O. za zdravstvo i socijalnu skrb, Grad Zadar

25. Udruga „Duga“ Zadar

26. Općina Kolan

27. Dječji vrtić Latica

28. Gimnazija Vladimir Nazor, Zadar

29. Srednja škola Obrovac

30. Grad Nin

31. Zadarska privatna gimnazija

32. Ekonmska-birotehnička tragovačka škola Zadar

33. Općina Gračac

34. Udruga osoba oštećena sluha Zadar

35. Ured državne uprave Zadarske županije

36. Općina Poličnik

37. Udruga Porat

38. Dom za psihički bolesne osobe Zemunik

39. Centar za socijalnu skrb , Benkovac

40. Caritas Zadarske nadbiskupije

41. PU Zadarska

42. VOX TV

43. Zadarska dijabetička udruga

44. Općina Sali


VI ČLANOVI ŽUPANIJSKOG TIMA ZA ZDRAVLJE

Stipe Zrilić-diplomirani pravnik, koordinator tima, po funkciji zamjenik župana Zadarske

županije, u timu je predstavnik političke komponente oblikovanja zdravstvene politike.

Mladen Mavar-psiholog, magistrirao iz područja psihologije, od 2006. godine

postdiplomant je doktorskog studija pedagogije, u timu je predstavnik izvršne vlasti kao

županijski poglavar za zdravstvo.

Josip Kraljić-liječnik-spec. Medicine rada, na funkciji pročelnika odjela za zdravstvo i

socijalnu skrbi Zadarske županije, predstavnik je tehničke komponente oblikovanja

zdravstvene politike.

Maja Pletikosa-dipl. socijalna radnica, ravnateljica ustanove socijalne skrb, u županijskom

timu predstavnik tehničke komponente oblikovanja zdravstvene politike.

Renata Bek-liječnica, specijalist Psihijatrije, magistrirala iz područja medicine, ravnateljica

Doma zdravlja Zadar, u županijskom timu predstavnik tehničke komponente oblikovanja

zdravstvene politike.

Ana Petrić-liječnica, djelatnica Zavoda za javno zdravstvo ZŽ ,od 2006. godine polaznica

specijalističkog studija iz Javnog zdravstva, u županijskom timu predstavnik tehničke

komponente oblikovanja zdravstvene politike.

Ljilja Balorda-liječnica djelatnica Zavoda za javno zdravstvo ZŽ, od 2006. godine

polaznica specijalističkog studija iz Javnog zdravstva, u županijskom timu predstavnik

tehničke komponente oblikovanja zdravstvene politike.

Jelena Ćosić-Dukić-sociologinja, zaposlenica Zavoda za javno zdravstvo, u timu je

predstavnik tehničke komponente oblikovanja zdravstvene politike.


Dario Nakić-liječnik, specijalist Interne medicine, magistrirao iz područja medicine,

zamjenik ravnatelja Opće bolnice Zadar, u timu je predstavnik tehničke komponente

oblikovanja zdravstvene politike.

Tomislav Orović-dipl. socijalni radnik, dipl. defektolog, ravnatelj Centra za socijalnu skrb

ZŽ, u timu je predstavnik tehničke komponente oblikovanja zdravstvene politike.

Suzana Dražić-dipl. katehist, novinarka HRT- Radio Zadra, u timu je predstavnik medija

ZŽ.

Franka Krajnović-medicinska sestra, profesorica pedagogije i sociologije, zaposlena u

Općoj bolnici Zadar na odsjeku za hemodijalizu, od 2006. godine postdiplomantica je

doktorskog studija pedagogije, dio je tima kao predstavnik civilnog društva Zadarske

županije.

Anđelka Gverić-liječnica, specijalistica epidemiologije, voditeljica Službe za socijalnu

medicinu ZZJZ Zadar, u timu je predstavnik tehničke komponente oblikovanja zdravstvene

politike.

Autorsko pravo:

Nakon usvajanja na Županijskoj skupštini ovo je javni dokument. Dopušteno je kopiranje i

umnožavanje dokumenta u tiskanom i digitalnom obliku uz uvjet da je naveden izvor

dokumenta i jasno označena sva odstupanja od izvornika kao i autori dodanih i/ili

promijenjenih dijelova teksta.

VI KORIŠTENA LITERATURA I IZVORI PODATAKA

Hrvatska mreža Zdravih gradova

Hrvatski časopis za javno zdravstvo

Epoha Zdravlje-časopis Hrvatske mreže zdravih gradova

Statut Zadarske županije

Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša Zadarske županije

Program ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP): Izvješće o društvenom razvoju, Hrvatska

2006.

Grad Zadar (1995.) Anni di sofferenze-godine stradanja, Zadar 1991.-1994.


Regionalni operativni programa 2007.-2010. ZŽ

Državni zavod za statistiku

Odjel za kadrovske i opće poslove O.B. Zadar, odsjek socijalnog rada

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Registar za rak-HZJZ

Gospodarska komora Zadarske županije

Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zadar

Ured državne uprave u Zadarskoj županiji: Služba za gospodarstvo. Odsjek za statistiku

Ured državne uprave u Zadarskoj županiji: Registar udruga

Ured državne uprave u Zadarskoj županiji: Služba za društvene djelatnosti

MUP RH

Policijska uprava Zadarska

Ministarstvo branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti

Documents

Slika Zdravlja ZD Zupanija