SKUPŠTINE Priznanja za poslovni uspjeh i doprinos ...zacorda.hr/wp-content/uploads/2017/06/zupanijskakronika87.pdf · me, raspisali smo i natječaj za izradu Studije izvodljivosti

SPELEOLOGIJA Str. 30

POLJOPRIVREDA

INFRASTRUKTURA Str. 7

Romini Zadravec titula najuzornije seoske žene

Naknada za korištenje kabelske kanalizacije

Odali počast poginulim hrvatskim braniteljima

Str. 16-17

PISAROVINA Str. 22

Broj 87 • srpanj 2015. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Završilo uređenje Otruševačke špilje

SVEČANA SJEDNICA

ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Priznanja za poslovni uspjeh i doprinos promociji županije

Str. 8-15

egida

2 3 BROJ 87 | SRPANJ 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2015. | BROJ 87

Prema ukupnim prihodima poduzetnika u 2014., Zagrebačka županija je druga županija u RH

skupština

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VII Broj: 87, srpanj 2015.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

iMpREssuM

RIJEČ UREDNIKA skupština

ČLANOVI ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE PRIHVATILI REBALANS PRORAČUNA ZA 2015. KOJIM SU PRIHODI POVEĆANI ZA 7,8 MILIJUNA KUNA

Zagrebačka županija je jedna od svega tri županije u RH koje u državni proračun uplaćuju više nego što iz njega, kroz razne

potpore, dobivaju natrag

Rebalansom proračuna, usvojenim veći-nom glasova, planirani prihodi Zagre-bačke županije u 2015. povećavaju se

za 2,56 posto, odnosno za 7,8 milijuna kuna. No, ne radi se o povećanju s osnove izvornih poreznih prihoda, definiranih zakonom, već s osnove dodatnih prihoda, poput sredstava Fonda solidarnosti EU za elementarne nepo-gode (poplave u 2014.), europskoga Socijal-nog fonda za projekt asistenata u nastavi, ali i dobroga poslovanja Županijskih cesta d.o.o., čija se lanjska dobit od 1,8 milijuna kuna pre-nosi u proračun osnivača (Zagrebačke župani-je). Također, Županiji su doznačena i decen-tralizirana sredstva Fonda za zaštitu okoliša, za projekte realizirane u 2014., kao i novac za subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca tijekom prošle godine. Istovremeno, 'brišu' se planirani prihodi koje, rekao je župan Stjepan Kožić, Županija neće moći ostvariti. Radi se, uz ostalo, o sredstvima za plaće djelatnika u Odjelu za graditeljstvo, što je trebalo osigurati resorno ministarstvo, ali nije, prihodu od le-galizacije, koji se neće realizirati u prvobitno planiranom iznosu, kao i prihodu koji je prvot-no bio planiran u suradnji s Fondom za zaštitu

okoliša, ali je potom Fond određene projekte energetske učinkovitosti počeo izravno finan-cirati. Povećavaju su i određeni rashodi, poput rashoda za kapitalnu gradnju u školstvu (za 4 milijuna kuna), a uvode se i novi projekti, po-put širokopojasnog interneta (za ovu namjenu osigurano je 1,46 milijuna kuna).

- Kada se ujednače novi prihodi, prihodi koje 'skidamo', projekti koje uvodimo i pro-jekti koji se na drugačiji način strukturiraju, dolazimo do povećanja proračuna s 305,8 milijuna na 313,6 milijuna kuna - pojasnio je župan. Govorio je i o poslovanju poduzetnika s područja županije u 2014., što je, rekao je, izuzetno bitno i za punjenje proračuna.

- Prema ukupnim prihodima poduzetnika, Zagrebačka županija je, ne računajući Grad Zagreb, druga županija u RH, odmah iza

Splitsko-dalmatinske županije. Poduzetnici su u 2014., u odnosu na 2013., imali povećanje dobiti za 24,5 posto te smanjenje gubitka za 22,5 posto. Povećan je i broj zaposlenih kod poduzetnika. Izvoz je povećan za 17,5 posto, što je u odnosu na državni prosjek od 9,5 posto gotovo duplo. Sve to govori da su poduzetnici u 2014. kvalitetnije funkcionirali. Vjerujem da su tome pridonijele i naše mjere koje provodi-

Poduzetnici s područja županije imali su u 2014., u odnosu na prethodnu godinu, povećanje

dobiti za 24,5 posto, smanjenje gubitka za 22,5 posto, dok je izvoz

povećan za 17,5 posto

Županija će, obvezao se župan, osigurati sredstva za sufinanciranje

nabave udžbenika učenicima osnovnih škola koji su članovi kućanstva korisnika zajamčene minimalne naknade, odnosno

korisnika pomoći za uzdržavanje

Skupština je donijela zaključak o sklapanju sporazuma o partnerstvu u provedbi projekta „Izrada Studije izvodljivosti za projekt Gre-enway - državna glavna biciklistička ruta br. 2“. Izrada ove studije sufinancirana je sredstvima Operativnog programa „Promet 2007.-2013.“. Donesen je i zaključak o sklapanju sporazu-ma s Gradom Zagrebom o primjeni Odluke o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak, Žitnjak, Petruševec, Zapruđe i Mala Mlaka na dijelu Zagrebačke županije. Osim toga, članovi Skup-štine imenovali su i suce porotnike te suce porotnike za mladež Općinskoga i Županijskog suda u Velikoj Gorici.

Članovi Skupštine primili su na znanje izvješće o lanjskome radu i poslovanju Regionalne ra-zvojne agencije Zagrebačke županije, te izvješća uprava o stanju trgovačkog društva Gospoda-renje otpadom Zagrebačke županije, trgovačkog društva Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije, trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije i trgovačkog društva Dis-tributivni centar za voće i povrće u 2014. godini. Sva trgovačka društva poslovala su pozitivno, a najveću dobit nakon oporezivanja, u iznosu od 1,8 milijuna kuna, ostvarilo je trgovačko društvo Županijske ceste Zagrebačke županije.

ZAŠTITA IZVORIŠTA

IZVJEŠĆA O RADU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA

osnovnih škola koji su članovi kućanstva kori-snika zajamčene minimalne naknade, odnosno korisnika pomoći za uzdržavanje. Rekla je da u ove kategorije ulazi 628 učenika. Iako župan, kao predlagatelj izmjena i dopuna proračuna, nije prihvatio amandman, zbog, pojasnio je, njegove nedorečenosti, obvezao se da će Žu-panija za ovu namjenu osigurati minimalno 400.000 kuna.

mo kroz proračun - rekao je župan. Vijećnica SDP-a Ivana Posavec Krivec, u

ime Kluba vijećnika ove oporbene stranke, tijekom rasprave je podnijela usmeni aman-dman kojim je tražila da Županija, prateći odluku Vlade RH, osigura, preraspodjelom sredstava unutar proračuna, 400.000 kuna za sufinanciranje nabave udžbenika i pripadaju-ćih dodatnih nastavnih sredstava učenicima

nastavak na str. 4

Poštovani čitatelji, usred ljetnih vrućina, točnije 17. srpnja, obilježen je Dan Za-grebačke županije. Na svečanoj sjednici Županijske skupštine, zaslužnim građanima, tvrtka-ma i udrugama, dodijeljena su javna priznanja. Dva tjedna prije svečane, održana je i redovi-ta sjednica Županijske skupštine. Na njoj su, između ostalog, razmatrani izvještaji o proš-logodišnjem poslovanju trgovačkih društava kojima je osnivač ili većinski vlasnik Zagrebač-ka županija. Pohvalno je što su sva trgovačka društva u prethodnoj godini poslovala pozitiv-no. Prihvaćen je i rebalans županijskoga prora-čuna, koji sada iznosi 313,6 milijuna kuna i veći je za 2,56 posto u odnosu na proračun done-sen krajem 2014. godine. U sklopu provedbe projekta „Jačanje izvoznih kapaciteta MSP/poduzetnika Zagrebačke žu-panije“ upriličen je poslovni susret predstavni-ka tvrtki Zagrebačke županije s potencijalnim uvoznicima hrvatskih proizvoda u Frankfurtu. U Jastrebarskom je održana manifestacija „Po-slovni uzlet“, namijenjena malim i srednjim poduzetnicima. Specijalna bolnica „Naftalan“ potpisala je s INA-om ugovor o daljnjoj ispo-ruci naftenske nafte iz koje se dobiva ljekovito ulje (naftalan) koje se koristi u terapiji kožnih bolesti. Predstavljanjem Studije izvodljivosti, završe-na je prva faza projekta Greenway - gradnja biciklističke staze uz rijeku Savu, od granice sa Slovenijom do Lijevog Dubrovčaka. Hrvat-ska obrtnička komora, pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kita-rović, proslavila je svoj dan. Na svečanosti su uručena najviša komorska priznanja, a među nagrađenima je i velikogorički obrtnik Vlado Mikulčić. U Jastrebarskom je tradicionalno obilježen Dan Vladka Mačeka, u Samoboru je proglašena naj-uzornija seoska žena Zagrebačke županije, a svoj dan proslavili su Preseka, Farkaševac, Du-bravica i Brckovljani. Dragi čitatelji, uz ove ljetne novosti iz Zagrebač-ke županije, lijepo vas pozdravlja

vaš urednik Zlatko Herček, dipl.oec.

5ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2015. | BROJ 874 BROJ 87 | SRPANJ 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA

skupština skupština

Marija Ledinski Anić (HSS)Već smo više puta na sjednicama Skupšti-ne razgovarali o potrebi povećanja broja timova hitne medicinske pomoći na po-dručju Zagrebačke županije. Ima li kakvih pomaka? Pomaka ima utoliko što smo uspjeli ugo-voriti dodatni tim na punktu Bregana tije-kom turističke sezone, dok u smislu povećanja broja osnovnih timo-va pomaka nema. Napravili smo analizu naših potreba, dostavili je u Ministarstvo te su predstavnici Županije, na čelu sa županom, održali 28. svibnja sastanak s ministrom zdravlja. Ministru smo iznijeli pro-blem broja timova i naš zahtjev za njihovim povećanjem, koji je defi-nitivno opravdan, jer ne radi se ni o kakvom nadstandardu. Također, 13. svibnja sam uputio dopis kojim sam tražio dodatne timove tije-kom turističke sezone, jer su ih svi drugi dobivali; 19. svibnja je do-nesena odluka HZZO-a kojom mi nismo bili obuhvaćeni; 28. svibnja smo imali sastanak u Ministarstvu, gdje smo iznijeli naše zahtjeve, a 16. lipnja je stigao dopis iz Ministarstva da nam je odobren dodatni tim. Formirali smo ga 17. lipnja i počeli raditi na Bregani. Dakle, mali smo pomak napravili, ali osnovno nismo uspjeli. / mr. Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije /

Brigitte Berulec (HSS)Koji se preventivni pregledi, odnosno li-ječničke usluge mogu obaviti u županij-skim ljekarnama? Po uzoru na neke europske zemlje, Ljekar-ne Zagrebačke županije žele značajnije pri-donijeti zdravlju zajednice. Ljekarnici u našoj ustanovi svakodnevno provode ljekarničku skrb u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih učinaka. Osigurava-njem potrebne opreme, u svim ljekarničkim jedinicama svakodnev-no se provodi mjerenje tlaka, težine, obujma struka, zatim mjerenje glukoze i kolesterola, te se na taj način obavlja procjena metabo-ličkog sindroma. U suradnji s predstavnicima proizvođača dodata-ka prehrani organiziramo mjerenje vitaminsko-mineralnog statusa, organiziramo i preventivne preglede stopala, kože, venske cirkulaci-je... Od 2013. provodimo projekt „Prestanak pušenja“, a u 2014. smo pokrenuli projekt „Mršavimo zajedno zdravo“. Trenutno pripremamo priručnik o zdravoj prehrani trudnica i djece, a pružamo i mogućnost individualnog savjetovanja o odgovornom liječenju tijekom trud-noće i dojenja. Proizvodnjom kozmetike „Dr. Stribor“ nudimo rješe-nja koja proizlaze iz ljekarničke struke s daškom prirode kojoj se že-limo vratiti. Izdajemo i besplatni edukativni časopis „Krug zdravlja“, a starijoj i teško pokretnoj populaciji omogućujemo dostavu lijeka u kuću. Sve ovo financiramo iz vlastitih prihoda, a ljekarnici to obič-no odrađuju volonterski. / Zvjezdana Dobrinčić, ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije d.o.o. /

Boško Pribičević (SDP)Prije dva mjeseca župan i predsjednik Skupštine imali su čvrsti stav oko kon-cepta zbrinjavanja otpada u županiji. Što se poduzelo u zadnja dva mjeseca, kakav je sada koncept? Jeste li svjesni da sva-ko odugovlačenje znači skuplje smeće za građane županije? Poznato vam je što smo sve do sada radili. Obavili smo sve pripre-me, raspisali smo i natječaj za izradu Studije izvodljivosti za Županij-ski centar za gospodarenje otpadom, no u međuvremenu je došlo do izmjena i dopuna Plana gospodarenja otpada u RH. Njima je rečeno da se za Centar za gospodarenje otpadom Tarno i Centar za gospoda-renje otpadom grada Zagreba treba izraditi zajednička studija izvod-ljivosti koja će reći na koji način će se zbrinjavati otpad grada Zagre-ba, Zagrebačke i dijela Sisačko-moslavačke županije. To je nešto što, očito, podrazumijeva regionalni centar, a za što mi, kao Županija, ne-mamo podlogu. Ovoga trenutka vodimo razgovore s Gradom Zagre-bom. Na jednom od njih, na kojemu je bio i ministar zaštite okoli-ša, rečeno je da bi postupak izrade Studije izvodljivosti trebao voditi Grad Zagreb. To znači da ni me možemo definirati dinamiku njezine izrade. U međuvremenu je Grad Ivanić-Grad, na sjednici Gradskoga vijeća, donio odluku kojom raskida sporazum sa Županijom o gradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Tarnom. Grad Ivanić-Grad ne želi da Tarno postane centar zbrinjavanja otpada za prostor širi od Zagrebačke županije. / župan mr. sc. Stjepan Kožić /

VIJEĆNIČKA PITANJA Miljenko Pavlaković (HDZ)Je li se Distributivni centar za voće i povr-će prijavio na natječaje koji se nude kroz mjere Programa ruralnog razvoja kako bi mogao povući sredstva iz strukturnih fondova EU? Distributivni centar nije gubio vrijeme! Zajedno s PZ „Zagrebački voćnjaci“ i PZ „Me-đimurski voćnjaci“, uključujući i Proizvođačku organizaciju, prijavio se krajem siječnja za sredstva u sklopu Mjere 4.1. koja bi koristio za gradnju ULO hladnjače i njezino opremanje te nabavu transportnih sredstava i transportne linije. Vrijednost prijavljenog projekta je 26 milijuna kuna, a s obzirom na strukturu prijavitelja, očekivani povrat je do 90 posto. Dokumentacija je prošla prvi krug, vjerujem da ćemo uspjeti ostvariti ova sredstva. / mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo /

Željko Pankretić (HSS)Prošle godine započelo se s projektom re-konstrukcije, odnosno modernizacije jav-ne rasvjete na području županije, čime bi se u konačnici smanjili troškovi električ-ne energije i samoga održavanja rasvje-te. Je li projekt prošao na natječaju Eu-ropske banke? Riječ je o ESCO projektu u koji se, uz Zagrebačku, uključila i Kra-pinsko-zagorska županija. Objedinjeni projekt smo početkom ove godine prijavili na natječaj Europske investicijske banke, odnosno fond ELENA, s ciljem dobivanja sredstva za sufinanciranje projek-tne dokumentacije za rekonstrukciju javne rasvjete. Projekt je pri-hvaćen! Ukupna vrijednost je 790.000 eura, od čega na Zagrebačku županiju otpada 520.000 eura. Od tog iznosa Zagrebačka županija je dužna osigurati deset posto, odnosno 52.000 eura. Sada slijedi pot-pisivanje ugovora s Europskom investicijskom bankom te energet-ski pregledi javne rasvjete u jedinicama lokalne samouprave. Sama rekonstrukcija, po ESCO modelu, planira se izvesti uz pomoć struk-turnih fondova EU. Za područje Zagrebačke županije očekivana vri-jednost projekta je 14,5 milijuna eura. Postoji obveza da se nakon izrade projektne dokumentacije rekonstrukcija mora izvesti u roku od tri godine. / Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo /

Krunoslav Vidić (SDP)Kada će općine koje su svoje projekte aplicirale na Upravni odjel za poljoprivre-du, a temeljem javnog poziva za sufinan-ciranje izgradnje i uređenje infrastruktu-re u ruralnom prostoru, biti informirane jesu li im projekti odobreni? Dolazi sezo-na godišnjih odmora, postoji bojazan da bi se projekti mogli naći u vremenskom škripcu. Odluka o dodjeli sredstava bit će donesena ovih dana. Iskoristit ću priliku pa reći da će vrlo brzo, kroz nekoliko dana, biti raspoređena većina sredstava koja je Županija predvidjela u ovoj godinu za jedi-nice lokalne samouprave. Radi se o sredstvima koja je Županija na-mijenila jedinicama lokalne samouprave i kroz Odjel za gospodar-stvo, za gospodarske zone, i kroz Odjel za komunalnu infrastrukturu. / zamjenik župana Damir Tomljenović /

Denis Tovernić (HNS)Nakon potrošenih pola milijuna kuna i šest godina, konačno je dovršena sva do-kumentacija za školsku sportsku dvoranu u Posavskim Bregima. No, sada je grad-nja prolongirana i ide se u novo planira-nje. Je li tome razlog što Grad Ivanić-Grad nije osigurao potrebna sredstva? Činjenica je da se projekt počeo raditi prije šest godina, da je su-glasnost na idejno rješenje izdana još 2010. i da su tada zbog ogra-ničene veličine parcele napravljeni kompromisi, kojima je predvi-đena i gradnja podruma. Do trenutka izrade glavnog projekta ne znamo koliko će neka investicija koštati, možemo samo procjenji-vati. Kada smo dobili kompletnu vrijednost ove investicije, shvati-li smo da je ona preskupa. Pokušali smo naći rješenje u dogovoru s Gradom. U samom susjedstvu parcele škole postoji gradska zemlja te smo dogovorili s Gradom da ćemo ići na promjenu projektne do-kumentacije, odnosno na proširenje sportske dvorane na gradsku zemlju, a u cilju uštede sredstava. To je razlog prolongiranje pro-jekta. / Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehnič-ku kulturu /

Mirela Katalenac (SDP)Planira li se u skorije vrijeme rekonstruk-cija županijske prometnice koja počinje u Hagnju, ide preko Dubrave, Kloštra Iva-nića, Ivanić-Grada na drugu obalu Save i prolazi kroz Veleševec, Orle, Bukevje, sve do Novog Čiča? Ova prometnica datira iz sedamdesetih godina prošloga stoljeća i nikada nije bila rekonstruirana. Naš temeljni prihod je naknada koja se plaća pri registraciji motor-nih vozila, a ona nije povećana od 2002. godine. Cijelo vrijeme našega poslovanja najveći dio sredstava trošimo na redovito održavanje, čime postižemo nekakav minimum sigurnosti prometa. Vrlo malo smo in-vestirali u ozbiljna građenja, eventualno nešto malo u rekonstrukcije. I ove smo godine planirali 12,5 milijuna kuna upravo za ovu svrhu - re-konstrukciju prometnica, dio i u općinama Orle, Kloštar Ivanić i Dubra-va, odnosno na području Ivanić-Grada, ali, nažalost, pravilnikom koji nam je Ministarstvo prometa dostavilo u lipnju prihodi nam se sma-njuju za dodatnih 10 milijuna kuna. Kako ne možemo smanjivati sred-stva redovitoga održavanja, jer ona su ionako minimalna, sve ono što smo dogovorili s gradovima i općinama sada 'pada u vodu'. Situacija je takva da upitnim postaje i minimum redovitog održavanja. Ako se pri-hodi značajnije ne uspiju povećati, upitno je kako dalje funkcionirati. /Zdenko Majzec, ravnatelj Županijske uprave za ceste / Osim što se visina naknade koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila nije mijenjala od 2002., ono što je također bitno su i sredstva koja ŽUC dobiva iz cijene litre benzina (60 lipa iz litre). Ona su na razini države, za sve županijske uprave za ceste, iznosila oko 240 milijuna kuna, a onda je država prošle godine 'uzela' 120 miliju-na kuna, a ove godine dodatnih 100 milijuna. U razgovoru s resornim ministrom rekli smo da u tom slučaju ŽUC-eve treba ukinuti, jer oni neće imati svoju svrhu, neće moći ispuniti osnovnu zadaću. Razmatra-mo mogućnost da unutar vlastitoga proračuna pokušamo dio sredsta-va usmjeriti ka ŽUC-u, no to su relativno skromni iznosi i njima značaj-nije nećemo moći poboljšati stanje županijskih i lokalnih cesta. Druga mogućnost koju razmatramo je podizanje kredita, jedan smo podigli prije osam-devet godina i značajno popravili kvalitetu prometnica, no sljedećih sedam godina vraćanje kredita je usporavalo nova ulaganja. I treći način je da vidimo što je moguće kroz fondove Europske uni-je, a mislim da je to manje moguće s obzirom na razvijenost Zagre-bačke županije. Uspoređujući naše županijske i lokalne prometnice s prometnicama u nekim drugim županijama, može se reći da je sta-nje naših prometnica značajnije loše. Očito neke druge institucije nisu bile prisutne na prostoru naše županije. / župan mr. sc. Stjepan Kožić /

Mario Cvitan (HSU) Što se do kraja godine planira učiniti po pitanju adaptacije Doma za starije i ne-moćne u Ivanić-Gradu, a u cilju poveća-nja smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe na području županije? Prijedlogom rebalansa, u proračunu, na poziciji kapitalnih projekata, i dalje osta-je milijun kuna za ovu namjenu. Trenutno se radi studija izvodljivosti. Činjenica je da Ministarstvo regionalnog razvoja ovaj projekt više ne financira. Što smo uložili, uložili smo. Razgovaramo s Gradom, pregovaramo s potencijalnim investitorima, pa ćemo vidjeti u kojem će se smjeru dalje ići. Nada-mo se naći neke mogućnosti financiranja da taj prostor privedemo svrsi. / zamjenik župana Rudolf Vujević /

Vlado Horina (HSS)Na koji način Zagrebačka županija poma-že svojim poljoprivrednicima da iskoriste dostupna sredstva iz Programa ruralnog razvoja RH i, naravno, unaprijede svoju proizvodnju? Pomozimo si sami, pa će nam i drugi po-moći. Tom logikom je Zagrebačka županija, preko Upravnog odjela za poljoprivredu, osigurala sredstva za pro-jektno-tehničku dokumentaciju za projekte poljoprivrednih gospo-darstava, dakle za sve koji se nalaze u Upisniku. Prema Zakonu o po-ljoprivredi, to su obrti, OPG-i, firme i zadruge. Projektno-tehničku dokumentaciju, odnosno izradu geodetskih, tehničkih i tehnoloških elaborata, kao i izradu poslovnih planova sufinanciramo s 40 posto vrijednosti ulaganja, odnosno maksimalno sa 75.000 kuna. Do sada su nam pristigla tri zahtjeva. Radi se o vrlo velikim investicijama. / mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvi-tak i šumarstvo /

Stjepan Klak (HSS)Kada će biti završeni radovi na magistral-nom cjevovodu od Sesvetskog Kraljevca do Ivanić-Grada? U kojoj fazi je gradnja precrpne stanice u Ivanić-Gradu? Precrpna stanica i magistralni cjevovod su sastavni dio istog projekta, bez obzira što su za njih formalno izdane dvije građevinske dozvole. Precrpna stanica je dovedena do faze 99 posto gotovosti, a cjevovod je u fazi gotovosti oko 90 posto. Vjerujem da ćemo do kraja godine područje Ivanić-Grada, Kloštra Ivanića i Križa spojiti na vodo-opskrbni sustav grada Zagreba, za prvu ruku, a u drugoj fazi na vo-docrpilište Kosnica, koje je u našem vlasništvu. U tijeku su i razgo-vori s Gradom Zagrebom oko cijene vode. / Tomislav Masten, direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije d.o.o. /

Ivana Posavec Krivec (SDP)U veljači ove godine u Upravnom odjelu za fondove EU, regionalnu i međunarod-nu suradnju održan je sastanak na inicija-tivu Šumarskog, Građevinskog i Arhitek-tonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je, temeljem zaključka, Za-grebačka županija u ožujku zaprimila po-ziv za partnerstvo u realizaciji projekta Drvno-tehnološkog cen-tra inovacija, na parceli županije u poduzetničkoj zoni u općini Križ. S obzirom da nakon tih početnih razgovora nema nika-kvog pisanog traga, niti sporazuma, a Županija je iskazala na-mjeru da sudjeluje u ovako vrijednom projektu koji dolazi od akademske zajednice, moje je pitanje gdje je problem, ima li ga zapravo i hoće li Zagrebačka županija pristupiti partnerstvu s navedenim institucijama i osigurati mogućnost, uz pomoć fon-dova EU, za realizaciju ovog projekta? Natječaj za sredstva EU fondova je otvoren, potrebno je u ovom trenutku milijun kuna sufinanciranja od strane Zagrebačke županije. / vijećnica će do-biti pisani odgovor /

Dragutin Filipović (DPS) Koji je status škole u Stupniku? Je li 'pod' Zagrebom ili Županijom? Nema je nigdje u našim programima. Prošli tjedan smo imali sastanak s Opći-nom Stupnik, no problem je što je osnivač te škole Grad Zagreb. U dogovoru s Općinom zatražili smo sastanak u Odjelu za školstvo Grada Zagreba kako bismo krenuli u rješavanje ovoga problema. Jednostavno, bez Grada Zagreba to ne možemo riješiti. / zamjenik župana Rudolf Vujević /

Marica Jančić (HDZ)Kada će biti raspisan poziv za sufinancira-nje programa javnih potreba u kulturi Za-grebačke županije za 2016. godinu? Dosad smo imali praksu objaviti javni po-ziv krajem srpnja i on je bio otvoren do kraja rujna. Međutim, s obzirom da je praksa po-kazala da tijekom ljeta prijave ne stižu, ove smo godine odlučili da javni poziv za programe ustanova u kultu-ri objavimo početkom rujna. Takvu praksu ima i Ministarstvo kul-ture. Javni poziv za udruge u kulturi morat ćemo uskladiti s Ured-bom Vlade RH. / Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu /

Dražen Bastalić (SDP)Razmišlja li se o izradi cjelovitoga do-kumenta o stanju prometnica, odnosno kompletne prometne infrastrukture na području županije, s jasno definiranim rokovima obnove i izvorima financiranja? Bilo bi dobro o tome raspraviti. Slažem se. Podržavamo prijedlog. Isto tako, problem županije je i javni prijevoz. Stoga se trenutno radi Master plan prometa, a što je preduvjet za daljnje razvijanje projek-ta integriranoga javnog prijevoza. Za izradu Master plana (promet-nog sustava Grada Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske župa-nije; op.a.) dobili smo 10 milijuna kuna od resornoga ministarstva. Svjesni smo da projekte obnove županijskih i lokalnih prometnica, ali i ukupnoga javnog prijevoza moramo maksimalno dinamizirati. / župan mr. sc. Stjepan Kožić /

Željko Copak (HDZ)Budući da se učestalo spominje da su Re-publici Hrvatskoj dostupna značajna eu-ropska sredstva za projekte koji bi trebali potaknuti razvoj, zanima me koje je ra-zvojne projekte dosad provela Regionalna razvojna agencija, kolika je njihova vrijed-nost, koje projekte trenutno provodi ili ih priprema za provođenje? Regionalna razvojna agencija je strukturirana na način da radi pro-jekte vezane uz strategiju razvoja, odnosno uz strateške dokumente jedinica lokalne samouprave te, po raspisanim natječajima, projekte 'za tržište', također daje jamstva za poduzetničke kredite i radi na in-formiranju kroz informativni bilten „Županijska kronika“. Kroz One stop service centar potencijalnim investitorima dajemo sve potrebne infor-macije o mogućim investicijama u poduzetničkim zonama na područ-ju županije. Sudjelovali smo u gotovo svim predpristupnim programi-ma, onima koji su nam bili na raspolaganju s obzirom da Zagrebačka županija zbog svoje razvijenosti nije mogla sudjelovati u svim progra-mima. Do 2014. napravili smo više od 130 projekata, od kojih je 109 bilo i realizirano. Njihova ukupna vrijednost je negdje oko 430 miliju-na kuna, od čega je povrat bio oko 230 milijuna. Trenutno smo u pro-vođenju pedesetak projekata, od čega su 34 iz Mjere „4“ Programa ru-ralnog razvoja, vrijednosti oko 270 milijuna kuna. Očekujemo povrat od oko 190 milijuna kuna. Radimo i na izradi strateških dokumena-ta za sedam jedinica lokalne samouprave koji su prijavljeni na Mje-ru „7“ Programa ruralnog razvoja. / Zlatko Herček, direktor Regional-ne razvojne agencije /

- Osjetljivi smo prema đacima, studentima i njihovim roditeljima. Godinama ih pomaže-mo. Žalosno je što se te kategorije ljudi ko-riste u predizborne svrhe. Ne mogu prihvatiti amandman jer on ovoga trenutka nije razra-đen, nemamo točne kriterije ni sve potrebne pokazatelje. Ne znam bi li iznos o kojemu go-vorite zadovoljio sve potrebe. Uvijek sam bio odgovoran, bit ću i sada! - rekao je župan. Ra-spravu vijećnice Posavec-Krivec, tijekom koje je bilo podosta hvale na računa Vlade RH, žu-pan je okarakterizirao predizbornom, rekavši da ga žalosti kada se neke stvari, koje su se dogodile zaslugom Županije, žele umanjiti „na račun onoga što nije istina“.

- Činjenica je da Županija, kontinuirano, petnaestak godina bilježi rast i razvoj. Danas smo u mnogočemu druga ili treća županija u RH. To pokazuje da smo kroz određene doku-mente, a onda i proračune znali prepoznati ono što je dobro za žitelje županije. I dalje grabimo naprijed koracima kojima ćemo kroz određeno vrijeme u mnogočemu biti i prvi u državi - re-kao je župan, dodavši da je Zagrebačka župa-nija jedna od tri županija u RH koja u državni proračun uplaćuje više nego što iz njega, kroz razne potpore, dobiva natrag.

Vijećnik Krunoslav Markovinović (HDZ) naglasio je da je izuzetno teško planirati pro-račun u uvjetima kada Vlada RH, u prediz-

bornom stilu, najavljuje daljnje povećanje ne-oporezivoga dijela plaće, a time i smanjenje prihoda lokalnih i regionalnih proračuna, dok je Miljenko Šoštarić (HDZ) rekao da veseli što se novac na rashodovnoj strani proračuna ula-že u razvojne projekte, poput širokopojasnog interneta koji će, dodao je, omogućiti konku-rentnost gospodarstvu.

Vijećnici su dali pozitivno mišljenje na prijedlog izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe, što ga je izradilo Ministarstvo zdravlja. U dijelu primarne zdravstvene zaštite, ovim prijedlogom Zagrebačka županija dobiva tri nova tima obiteljske medicine (sa 166 broj timova povećava se na njih 169), jedan novi tim dobiva u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece (ovim će ih prijedlogom imati 25), u djelatnosti dentalne zdravstvene zaštite predloženo je po-većanje za 12 timova (sa 153 na 165), a tri nova tima trebala bi dobiti i ginekologija. Smanjuje se jedino broj patronažnih sestara (s 64 na 62), dok u laboratorijskoj dijagnostici, zdravstvenoj njezi u kući, higijensko-epidemiološkoj zdravstvenoj za-štiti, školskoj medicini, zaštiti mentalnog zdravlja te prevenciji i izvanbolničkom liječenju ovisnosti

nema promjena. Novost je 'razdvajanje' Zagrebačke županije i Grada Zagreba u dijelu specijalističko-konzilijar-ne i dijagnostičke zdravstvene zaštite, a što je Županija i tražila. Prijedlogom izmjena i dopuna Mreže, za područje Zagrebačke županije utvrđen je broj potrebnih timova neurologije (4), derma-tologije (4), kirurgije (5), urologije (3), ortopedije (4), otorinolaringologije (5), radiologije (10), medicinske mikrobiologije (4), kliničke citologije (4), medicinske biokemije (4), stomatološke pro-tetike (2), ortodoncije (7) i oralne kirurgije (2), te potreban broj timova interne medicine (19), psi-hijatrije (11), fizikalne medicine (9) i oftamologije (9). Također, u djelatnosti fizikalne terapije u kući potreban broj fizioterapeuta (njih 21) utvrđen je zasebno za svaki grad.

IZMJENA MREŽE JAVNE ZDRAVST VENE SLUŽBE


infRastRuktuRaZDRAVSTVO

IVANIĆ-GRAD

Naftalan za svoje potrebe osigurao naftu s 'geografskim podrijetlom'

Gradovi i općine mogu od HT-a zatražiti naknadu za 'pravo puta'

POTPISAN UGOVOR O OBNOVI ZALIHE SIROVE NAFTENSKE NAFTE SASTANAK PREDSTAVNIKA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE I HAKOM-a

Ljekovito ulje se koristi u terapiji kožnih bolesti, posebno psorijaze i neurodermatitisa

Najveći je problem nesređeno zemljišno-

knjižno stanje, što u znatnoj mjeri

gradovima i općinama otežava uređivanje odnosa s Hrvatskim

telekomom

Dugoročno je riješeno pitanje opskrbe Speci-jalne bolnice Naftalan

naftenskom naftom! Iz nje se destilacijom dobiva ljekovito ulje - naftalan, koje se koristi u terapiji kožnih bolesti, posebno psorijaze i neurodermatitisa.

Ugovor koji Naftalanu omo-gućuje obnovu zaliha sirove naftenske nafte potpisali su Že-limir Šikonja, izvršni direktor INA-e, sektora Istraživanje i proizvodnje nafte i plina, i Go-ran Maričić, ravnatelj ove spe-cijalne bolnice.

- INA je prepoznala korist ljekovite nafte u procesu liječe-nja naših pacijenata i omogući-la nam da s time nastavimo i u sljedećem dugoročnom razdo-blju - rekao je Maričić, a Šiko-nja naglasio da će potpisani ugovor pridonijeti razvo-ju Naftalana i dobrobiti pacije-nata.

- Ovaj je kraj kolijevka naftnog rudarstva u Repu-blici Hrvatskoj, u njega smo uložili najviše, i u istraživanje i u po-većanje proizvodnje - dodao je Šikonja.

Potpisivanju ugovora prisu-

O reviziji projekta proširenja Naftalana govorio je njegov ravnatelj Goran Maričić. Prvotni projekt je bio 'težak' oko 80 milijuna kuna te je bila želja da se njime aplicira na odgovarajući strukturni fond EU. No, kako Vlada RH zdravstveni turizam nije uvrstila u opera-tivne planove, revizijom projekta se odustalo od gradnje novih smještajnih kapaciteta. No, projektom, koji se sada cijeni na 40 milijuna kuna, i dalje se predviđa gradnja kompleksa otvorenih i zatvorenih bazena, teretane, fitness centra, kuhinje s restoranom i polivalentne dvorane sa 190 sjedećih mjesta. - Imamo indikativnu ponudu Hrvatske banke za obnovu i razvoj, građevinsku dozvolu smo ishodili, a investicijska studija je po-kazala da imamo i dovoljno prihoda za pokriće anuiteta kredita - rekao je Maričić.

REVIZIJA PROJEKTA PROŠIRENJA NaftalaNa

Vlada RH, nažalost, zdravstveni turizam

nije uvrstila ni u jedan operativni program

temeljem kojega bi se mogao povući novac

iz EU fondova

Županija prema ovoj zdrav-stvenoj ustanovi odnosi kao savjestan osnivač te u nju sva-ke godine ulaže značajna sred-stva. Izrazio je žaljenje što taj trend ne prati i Vlada RH, jer u operativnim programima nema zdravstvenog turizma.

- Nadali smo se da ćemo za razvoj Naftalana povući zna-čajna sredstva iz EU fondova, ali kako to sada nije moguće, za sve ono što budemo radili morat ćemo osigurati vlastite izvore prihoda. Spremni smo za to - re-kao je Bošnjaković.

I župan Kožić je rekao da će Županija znati, kao što je zna-la i dosad, osigurati sredstva za

Infrastrukturni operateri (pravne ili fizičke osobe koje se koriste elektronič-

kom komunikacijskom infra-strukturom - kabelskom kanali-zacijom i antenskim stupovima) dužni su, temeljem Zakona o elektroničkim komunikacijama, plaćati naknadu za 'pravo puta'. Naknada se plaća vlasnicima nekretnina kojima prolazi ka-belska kanalizacija, elektronič-ki komunikacijski vodovi i stu-povi nadzemne komunikacijske mreže, odnosno nekretnina na kojima su postavljeni samosto-

stvovali su župan Stjepan Kožić (Županija je osnivač Naftala-

na), predsjednik Županijske skup-štine, ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Naftalana, Dra-žen Bošnjaković i gradonačelnik Ivanić-Grada Ja-vor Bojan Leš.

Istaknuvši da je Naftalan potpisanim ugovorom osigurao za svoje potrebe naf-tu s 'geografskim podrijetlom', Bošnjaković je naglasio da se

proširenje Naftalana kako bi se gostima pružila što bolja kvali-teta usluge.

- Zagrebačka županija je, za-hvaljujući ljekovitoj nafti, pozi-cionirana na svjetskoj lječilišnoj karti. No, nije dovoljan samo prirodni resurs. Da bi Naftalan mogao kvalitetnije funkcioni-rati, treba osigurati sve uvjete koje traže gosti. Svjesni smo toga i stoga smo zadnjih deset godina, kao osnivači, uložili u ovu specijalnu bolnicu oko 45 milijuna kuna - rekao je župan.

Županija je osnivač Naftalana

Ivanić-Grad je kolijevka naftnog rudarstva

Prema izračunu HAKOM-a, ukupni godišnji iznos koji bi HT trebao plaćati vlasnicima nekretnina na

području Zagrebačke županije na kojima je sagrađena elektronička komunikacijska infrastruktura prelazi

22,5 milijuna kuna

Pod pojmom 'pravo puta' podrazumijeva se pravo pristupa, postavljanja,

korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke

komunikacijske mreže i elektroničke

komunikacijske infrastrukture

Zakon o elektroničkim komunikacijama na snazi je od 2008. godine

Gradovi i općine moraju srediti svoje zemljišno-knjižno stanje

ve, čulo se za sastanka, s ovim pravom do sada nije bio dovolj-no upoznat. Stoga je, na prijed-log župana Stjepana Kožića, dogovoreno da Županija izradi ogledni primjerak zahtjeva koji će jedinice lokalne samoupra-ve uputiti HAKOM-u, a kojim će tražiti pokretanje postupka za ostvarivanje ovoga prava. Uzme li se u obzir da je Zakon o elektroničkim komunikacija-ma na snazi od 2008., a vrije-me zastare tri godine, vlasnici nekretnina na području Zagre-bačke županije kojima prolazi elektronička komunikacijska infrastruktura ovoga bi trenutka mogli dobiti (ukupnu) naknadu od gotovo 90 milijuna kuna.

- Radi se o znatnim sredstvi-ma koja možete dobiti. Osnova je neupitna - rekao je prisutni-ma Hrvoje Perica, rukovoditelj

no-knjižno stanje, što u znatnoj mjeri gradovima i općinama otežava uređivanje odnosa s Hrvatskim telekomom (infra-strukturnim operaterom). Stoga je ponovljeno da gradovi i opći-ne trebaju srediti svoje zemljiš-no-knjižno stanje, a dok se to ne učini, u pregovorima s HT-om mogu tražiti paušalni iznos na-knade za 'pravo puta'.

jeći ulični ormarići i telefonske govornice. Pod pojmom 'pravo puta' podrazumijeva se pravo pristupa, postavljanja, korište-nja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunika-cijske infrastrukture. Kako su najvećim dijelom vlasnici ovih nekretnina gradovi i općine, inicijativom Županije održan je početkom srpnja sastanak pred-stavnika jedinica lokalne samo-uprave i HAKOM-a (Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti).

Najveći infrastrukturni ope-rater u RH je Hrvatski telekom. Prema izračunu HAKOM-a, ukupni godišnji iznos koji bi Hrvatski telekom trebao plaćati vlasnicima nekretnina na po-dručju Zagrebačke županije na kojima je sagrađena elektronič-ka komunikacijska infrastruk-tura prelazi 22,5 milijuna kuna. Dio jedinica lokalne samoupra-

HAKOM-ova Odjela komuni-kacijskih mreža i usluga, do-davši da je trošak ove naknade uračunat u cijenu komunikacij-skih usluga koje se plaćaju tele-operaterima.

No, ipak, nije sve tako jed-nostavno. Najveći je problem, rečeno je, nesređeno zemljiš-


DAN ŽUPANIJE DAN ŽUPANIJE

U SPOMEN NA 17. SRPNJA 1759. GODINE KADA JE UTEMELJENA ADMINISTRATIVNA CJELINA COMITATUS ZAGRABIENSIS ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SLAVI SVOJ DAN

Javna priznanja su primili Udruga 'Ivančica', Chromos, Bermes, DVD Brckovljani, Medičarsko-svjećarski obrt 'Franjo Oslaković', Vladimir Gajski, Rimac automobili, Tamburaški orkestar glazbene škole Dugo Selo, Dragutin Jančić i Drvna industrija Rubinić

'Po svim makroekonomskim pokazateljima, jedna smo od najuspješnijih županija u Republici Hrvatskoj'

U prethodnom (višegodišnjem) razdoblju, a kasnije i u stagnaciji gospodarskih aktivnosti u Republici Hrvatskoj, Zagrebačka županija bila je jedna od svjetlijih točaka

koja je prkosila sveopćem sivilu i besperspektivnosti

nastavak na str. 10

jekta, procijenjene vrijednosti 145 milijuna eura. Dodamo li ovome prometnom projektu i njegovu ‘zelenu komponentu’, projekt Greenway, vrijedan 123 milijuna kuna, moramo za-ključiti da će cijela ova regija u prometnom smislu dosegnu-ti europske standarde. A takav standard priželjkujemo i kada je u pitanju razvoj infrastrukture širokopojasnoga interneta. Ovaj projekt, vrijedan oko 100 mili-

Želim da i dalje budete uzor drugima, jedan od ‘motora’ razvoja ne samo ovoga dijela

Hrvatske, nego cijele domovine - poručio je akademik Željko Reiner, izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske

Svečanom sjednicom Sku-pštine, za koje su za-služnima uručena javna

priznanja, Zagrebačka županija proslavila je 17. srpnja svoj dan. Slavi se u spomen na 1759., kada je carica Marija Terezija utemeljila administrativnu cje-linu Comitatus Zagrabiensis te joj dala pravo uporabe grba i pe-čatnjaka. Danas je Zagrebačka županija (u mnogo manjim ad-ministrativnim okvirima) jedna od gospodarski najbrže rastućih

Svjedoci smo velikih podjela u našem društvu, koje nas razaraju i koče daljnji napredak. Iskoristio bih i ovu prigodu i pozvao na zajedništvo i toleranciju te

aktivan rad na rješavanju gorućih problema koji tište naše građane - poručio je župan mr. sc. Stjepan Kožić

Imamo stabilan proračun, nismo ni u kakvom deficitu, nemamo kreditna zaduženja... Živimo zajedno s našim općinama i gradovima, promišljamo i

sudjelujemo u njihovim projektima. Zajedno stvaramo uvjete za bolji život i rad gospodarstvenika - rekao je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković

Ukupni prihodi poduzetnika u 2014.

svrstavaju Zagrebačku županiju na drugo mjesto

u državi, a prema neto dobiti poduzetnika na

treće mjesto

a rasla je i neto plaća. Prema in-deksu razvijenosti, nastavio je župan, Zagrebačka županija je u trećoj skupini te je svega jedan postotni bod dijeli do ulaska u četvrtu, najjaču skupinu razvije-nosti. Također, naša je županija jedna od tri županije u RH koje, uz Grad Zagreb, više uplaćuju u državni proračun nego što iz njega dobivaju. Osim o rezul-tatima poduzetnika, župan je s ponosom govorio i o investici-jama na prostoru županije, spo-menuvši pritom IKEA-u (Ru-gvica; 100 milijuna eura), Plivu (Savski Marof; 100 milijuna do-lara), tvrtku Kralj Metala Alati (Pisarovina; 23 milijuna eura), RALU logistiku (Rugvica; 150 milijuna kuna), Kaufland (Ja-strebarsko; 75 milijuna eura) i Lagermax (Luka; 90 milijuna kuna).

- Unatoč pomacima na bolje, situacija je daleko od željene. Svjedoci smo velikih podjela u našem društvu, koje nas ra-zaraju i koče daljnji napredak. Ne smijemo zaboraviti misao da smo snažni i konkurentni upravo onoliko koliko nam je jaka najslabija jedinica, bilo da se radi o maloj općini, malom obrtu ili o našim mladima, koji su sve češće prisiljeni zarađi-vati kruh u inozemstvu. Stoga bih iskoristio i ovu prigodu i pozvao na zajedništvo i toleran-ciju te aktivan rad na rješavanju gorućih problema koji tište naše građane - rekao je župan. Govo-rio je i o pripremi terena za ne-koliko EU projekata, a za koje je uvjeren da će unijeti promje-

hrvatskih županija, a u vremenu krize ostala je među gospodar-ski najstabilnijima.

Za obraćanja prisutnima, žu-pan Stjepan Kožić je ukazao na podatke FINA-e za 2014., koji govore o ukupnim prihodima

poduzetnika koji Zagrebačku županiju svrstavaju na drugo mjesto u državi, a prema neto dobiti na treće mjesto. Povećao se i broj zaposlenih kod podu-zetnika, u odnosu na godinu dana ranije povećan je i izvoz,

ne u svakodnevicu stanovništva županije.

- U tijeku je dorada Studije izvodljivosti za projekt Regio-nalnoga vodoopskrbnog susta-va „Zagreb-istok“, procijenjene vrijednosti 700 milijuna kuna, nakon čega slijedi njegova pri-java na Kohezijski fond EU. Od izuzetne važnosti za župa-niju smatram projekt integri-ranoga prijevoza putnika, za koji bih volio da se odvija brže. Pred nama je još dugačak put, međutim vjerujem da će nas europski novac pratiti u svim fazama realizacije ovoga pro-

juna eura, također će se, kroz više faza, financirati iz fondova Europske unije. Spomenut ću i projekt rekonstrukcije javne ra-svjete, čija je prva etapa (izrada tehničke dokumentacije) vrijed-na 790.000 eura. Konačni je cilj ugradnja 22.000 novih rasvjet-nih tijela, čime će se ostvariti ušteda energije od preko 50 posto - rekao je župan, dodav-ši da je za poljoprivrednike od iznimnog značaja gradnja ULO hladnjače u Distributivnom cen-tru za voće i povrće, prijavljena na natječaj Programa ruralnog razvoja. Investicija je vrijedna 26 milijuna kuna, a očekuje se povrat 90 posto sredstava.

Župan je govorio i o ulaga-njima u školstvo, uz ostalo na-glasivši da Županija trenutno ima 191 stipendista te da će od sljedeće školske godine sufi-nancirati nabavu udžbenika za



Udruga 'Ivančica', Zaprešić

Chromos boje i lakovi d.d., Samobor

Osnovana je prije deset godina s ciljem podiza-nja kvalitete života oso-

ba s intelektualnim teškoćama. Okuplja roditelje osoba s poseb-nim potrebama te u suradnji s Centrom za rehabilitaciju Zagreb (za njegove štićenike) organizira kreativne radionice - izradu ke-ramičkih predmeta, vezenje, sli-kanje, kaširanje..., te brine o ure-đenju prostora i okoliša Centra. - Pokreće nas zadovoljstvo oso-ba o kojima skrbimo. Postali smo prepoznatljiva udruga u za-prešićkom kraju, a projekti koje provodimo imaju izravan učinak na rehabilitaciju i osposobljava-nje osoba s posebnim potreba-ma, kako bi se one lakše snašle u svakodnevnom životu te kreativ-no provodile slobodno vrijeme - kaže Ana Ramljak, predsjednica Udruge. Volonteri Ivančice trenutno pro-vode projekte „Četvrtkom zajed-no“, „Eko vrt“ i „Zeleni zid“.

Utemeljena 1923., tvrtka Chro-mos boje i lakovi danas je vodeći proizvođač grafičkih

boja i pigmentnih koncentrata u RH. U širokom proizvodnom pro-gramu tvrtke su boje za grafički ti-sak, boje, lakovi i ljepila za površin-sku obradu drva i metala, boje za ceste i beton, ljepila za drvo, papir i karton, premazi za parkete, pi-gmentni koncentrati u granulama, pasti i prahu... Tvornica ima 150 zaposlenih. - Ponosimo se što svi ljudi na vri-jeme dobivaju plaću, što u roku podmirujemo sve svoje obveze. To je uspjeh našega poslovanja! - kaže Mato Palić, direktor tvrtke, dodajući da svi oni koji u današnje vrijeme nešto proizvode zaslužuju nagradu. Chromos, koji u Samoboru posluje na dvije lokacije, ima šest moder-no opremljenih laboratorija koji omogućuju stalni razvoj i kontrolu kvalitete proizvoda, a cjelokupni proizvodni proces baziran je na ISO 9001:2008 standardima.

socijalno najugroženije učenike osnovnih i srednjih škola.

Uvodno je prisutne pozdravio predsjednik Županijske skupšti-ne Dražen Bošnjaković, nagla-sivši da sadašnjost Zagrebačke županije određuju dvije riječi - stabilnost i odgovornost.

- Po svim makroekonomskim pokazateljima, jedna smo od tri-četiri naju-spješnije župa-nije u RH. Naši makroekonomski pokazatelji bitno su ispred onoga što se danas događa na razini RH. Ja-sno, to je posljedica odgovorne politike koju vodimo u županiji. Imamo stabilan proračun, nismo ni u kakvom deficitu, nemamo kreditna zaduženja... Živimo zajedno s našim općinama i gra-dovima, promišljamo i sudjelu-jemo u njihovim projektima. Za-jedno stvaramo uvjete za bolji

život i rad gospodarstvenika. Na taj smo način uspjeli i privući značajnije investicije - rekao je predsjednik Skupštine, dodav-ši da svega toga ne bi bilo bez odgovornih i savjesnih ljudi koji vode Županiju. Govorio je i o čestom ‘potezanju’ pitanja o od-nosu centralne vlasti i jedinica

lokalne i regio-nalne samoupra-ve. Rekao je da se u javnosti po-kušava stvoriti

dojam da su izvori svih proble-ma općine, gradovi i županije.

- Naravno, s time se neću slo-žiti! Županije su osnivači škola i zdravstvenih ustanova, a promi-šljaju i europske projekte. Svako smanjivanje sredstava lokalnoj i regionalnoj samoupravi ustvari je umanjivanje iznosa za doma-ću komponentu, a bez nje ćemo teško ostvariti europske projek-te. Nisam protiv analiza, protiv

mjera koje će dovesti do bolje-ga, ali mislim da smanjivanje sredstava županijama nije poli-tika koja će dovesti do dobroga - rekao je Bošnjaković. I on i župan Kožić u svojim su govo-rima posebnu zahvalnost uputili hrvatskim braniteljima.

U ime župana susjednih žu-panija, prisutnih na svečanosti, govorio je Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke župa-nije.

- Zagrebačka županija svima nama može biti svojevrsni uzor. Ona je, usuđujem se reći, ‘per-janica’ regionalne samouprave u RH. Kao čovjek iz susjedne županije, zapravo sam atipični hrvatski susjed, jer se iskreno i od srca radujem pobrojanim uspjesima vaše županije i na

njima čestitam - poručio je Ko-ren.

Na kraju svečanosti, koju su pjesmom popratili klapa Ftićek (iz Dubravice) i Marija Husar, prisutnima se obratio izaslanik Predsjednice RH Željko Reiner, ujedno potpredsjednik Sabora.

- Zagrebačka županija je naj-bolji primjer da županije imaju smisla, da smisla ima i lokalna uprava i samouprava, usprkos onima koji to, sve češće i češće, stavljaju pod znak upitnika. Že-lim da i dalje budete uzor dru-gima, jedan od ‘motora’ razvoja ne samo ovoga dijela Hrvatske, nego cijele domovine - poručio je akademik Reiner. Rekao je da se u vremenu prilično velikih izazova od nas traži mudrost, strpljivost, povjerenje i među-sobno razumijevanje.

- Traži se donošenje odlu-ka koje su najbolje za naše građane. Odluke kojima će se najbolje iskoristiti potencijali neke sredine. Kako bi bili što je moguće uspješniji, posebno je važno učiniti sve kako bi mla-di ostali u Hrvatskoj. Svjedoci smo da ih sve više, u ovom sve-općem beznađu, gubitku vjere i perspektive, odlazi iz RH tra-žeći sreću u nekim drugim ze-mljama. Svojim djelovanjem, trudom i zajedničkim naporima učinimo sve da mladi ostanu u Hrvatskoj - rekao je akademik Reiner.

Uoči obilježavanja Dana županije, župan Stjepan Kožić, njegovi zamjenici Rudolf Vujević i Damir Tomljenović, predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković i potpredsjed-nik Mario Vlahović, zajedno s načelnikom Pokupskoga Božidarom Škrinjarićem odali su počast poginulim hrvatskim braniteljima. Kod spomen obi-lježja na mostu preko Kupe u Pokupskom položili su vijenac i zapalili lampaše. Molitvu je predvodio dekan Pokupsko-vukomeričkog dekanata mons. Franjo Ćuk.

U SPOMEN POGINULIM HRVATSKIM BRANITELJIMA

Posebna zahvala upućena je hrvatskim braniteljima, a svečanosti su, uz ostale, prisustvovali generali Mladen

Markač, Rudi Stipčić, Josip Lucić i Darko Rukavina

Sadašnjost županije određuju dvije riječi -

stabilnost i odgovornost

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE




Bermes d.o.o., Pušća

Dobrovoljno vatrogasno društvo Brckovljani

I u kriznim gospodarskim godina-ma Bermes je zadržao stabilnost poslovanja. Osnovan 1992., tre-

nutno zapošljava dvadesetak rad-nika, a na tržište plasira polutrajne i trajne mesne prerađevine. Uspje-šan je i u prodaji prehrambenog programa namijenjenog pekarama i pizzerijama (šunka, sir). - Uspjeh leži u iskustvu, u preda-nom radu 'od jutra do sutra' i kon-troli troškova. Svaki trošak 'okre-nemo' tri-četiri puta da vidimo je li opravdan - kaže Damir Bernardić, direktor Bermesa, dodajući da je najvažnije biti uporan. - I kada ide krivo, ne smiješ odusta-jati - naglašava. Želja je da Bermes, po uspješnosti poslovanja malih tvrtki, bude među tri najbolje u RH. Proizvodni pogon Bermesa se tre-nutno prilagođava najvišim EU standardima, kako bi se racional-nim korištenjem sirovina, potroš-njom energije i gospodarenjem otpadom postigla maksimalna pro-duktivnost proizvodnje.

Osnovano 1892., društvo da-nas, kao jedno od dva sre-dišnja vatrogasna društva

VZO Brckovljani, okuplja 88 vatro-gasaca. Dvadeset je operativaca. Posebno veseli pomladak koji čini 36 dječaka i djevojčica. Uz redo-vitu djelatnost, spašavanje ljudi i imovine, članovi društva aktivno sudjeluju u svim aktivnostima lo-kalne sredine te su redoviti sudio-nici vatrogasnih natjecanja u svim kategorijama, od pomlatka do ve-terana. - Zahvaljujući Općini koja pomaže naš rad, raspolažemo zadovoljava-jućom opremom. Spremni smo u svakom trenutku za sve nezgode! - poručuje Slavko Jukić, dopredsjed-nik Društva. Dodaje da se na inter-vencije ne ide 'glavom bez obzira', a što je rezultat dobre osposoblje-nosti operativnih vatrogasaca. Društvo kontinuirano radi i na edu-kaciji stanovništva, s naglaskom na preventivno, samozaštitno protu-požarno ponašanje.

Medičarsko-svjećarski obrt Franjo Oslaković, Samobor

Vladimir Gajski, Križ

S koljena se prenosi tradicija izrade licitara, ali i ime muš-kog potomka obitelji. Davne

1939. posao je pokrenuo Franjo Oslaković. Danas ga nastavlja treća generacija ove samoborske obitelji, ponosna što je umijeće izrade licitara uvršteno (2010. godine) na popis UNESCO-ve re-prezentativne liste nematerijalne kulturne baštine svijeta. Proi-zvodnju su, s godinama, moder-nizirali, ali receptura za licitare, medenjake, gvirc..., ostala je ista. Njihovi su proizvodi, kao poklon, 'otišli' diljem svijeta (darovani su engleskoj kraljici, američkom predsjedniku, Svetom Ocu...), izlagani su na brojnim etnograf-skim izložbama, polučili su na-grade i priznanja.- Smjenom generacija osjeća se i promjena na tržištu. Mlađi ljudi nisu navikli na licitare, ali još uvi-jek živimo od njih - kaže Franjo (IV), uz sestru Viktoriju, sada vla-snik obrta.

Režijom i scenografijom upri-zorio je mnoga kazališna djela, no nerijetko je u Ama-

terskom kazalištu „Josip Badalić“ iz Križa bio i kostimograf, jezični savjetnik, majstor rasvjete, šaptač, inspicijent, glazbeni suradnik... Istovremeno, riječju je bilježio i sva društvena događanja na prostoru Otoka Ivanića. - Sve ono što sam radio za mene je bilo zadovoljstvo. Posebno veseli što sam u kazalište 'uvukao' mlade ljude. Kad čovjek jednom osjeti mi-ris kostima i aplauz 'na daskama', taj više neće iz kazališta - govori Gajski. Autor je nekoliko knjiga, nositelj Spomenice domovinskog rata 1990.-1992., organizator prve smotre kazališnih amatera Zagre-bačke županije te autor nekoliko stalnih izložbenih postava, poput spomen-soba poginulim branite-ljima Ivanić-Grada i Križa. Tijekom 50 godina kontinuirana djelova-nja nesebično je gradio kulturno-umjetničku scenu Otoka Ivanića.







Tamburaški orkestar Glazbene škole Dugo Selo

Nositelj je titule europskoga i svjetskoga prvaka s fol-klornih prvenstava 2013.,

odnosno 2014. godine. Oba prven-stva, pod patronatom Europske, odnosno Svjetske folklorne aso-cijacije, održana su u Bugarskoj. Pod umjetničkom vodstvom Darija Cebića, Tamburaški orkestar Glaz-bene škole Dugo Selo okuplja 50 svirača. Uz standardne tamburaš-ke instrumente, u orkestru su za-stupljeni, ovisno o regiji čiju glazbu sviraju, i kontrabas, violina i harmo-nika. Najviše se njeguju starograd-ske, te narodne skladbe iz Prigorja, Podravine, Međimurja, Slavonije, Bosne i Hercegovine, Vojvodine... - Osim sviračkoga umijeća, za uspjeh je najvažnije prijateljstvo. U orkestru sviraju učenici, ali ima i profesora škole. Uživamo svirajući zajedno - kaže Cebić. Orkestar surađuje s istaknutim et-nolozima, sviračima narodnih glaz-bala, koreografima, akademskim glazbenicima.

Drvna industrija Rubinić d.o.o., Jastrebarsko

Sve je počelo 1988., s jednim radnikom, rabljenim stro-jem i četrdesetak kvadrata

poslovnoga prostora. Danas Drv-na industrija Rubinić zapošljava 130 radnika, s tendencijom dalj-njega rasta, te na europsko i trži-šte Bliskoga istoka izvozi gotovo 70 posto proizvodnje. U početku se ona bazirala na zidnim oblo-gama, lamperiji i brodskom podu, a danas na hrastovim masivnim pločama (širinskom i dužinskom spoju). - U krizi smo zaposlili četrdesetak radnika, ulagali smo u novi kom-pleks sušara i strojeve. I sada gra-dimo nove sušare i proizvodnu halu. Kažu, u krizi treba štedjeti novac. Ne! Treba ga trošiti, 'okre-nuti', oplemeniti! - odlučan je Ivan Rubinić, uz sina Tomislava, vlasnik DIR-a, jedne od vodećih drvno-prerađivačkih tvrtki u županiji. - Planovi?! Prodaja finalnih pro-izvoda od tvrdoga drva i, samo, izvoz! - govori Rubinić.

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

NAGRADA ZA IZNIMNA DOSTIGNUĆA U PROTEKLOM JEDNOGODIŠNJEM RAZDOBLJU

Krenuo je iz garaže, a danas zapošljava sto radnika. Mate Rimac, svojevremeno najna-

građivaniji mladi inovator Hrvatske, proizveo je 2011. električni sportski automobil Concept_One. Danas je s njime poznat u cijelome svijetu. - Još u školi volio sam elektroniku i automobile. Tesla mi je bio veliki idol. Zahvaljujući njemu, spoznao sam da je elektromotor najpogod-niji sustav za pogon sportskih au-tomobila. Vidio sam da u tome po-stoji i tržišna niša. Smatrao sam da mogu napraviti bolje baterije, bolju elektroniku, bolji pogonski sustav... - govori Rimac, čija tvrtka (osnova-na 2009.) danas poslovanje razvija u dva smjera. Jedan je razvoj, proi-zvodnja i prodaja vlastitih sportskih automobila, a drugi razvoj tehno-logije i komponenti za druge auto-mobilske tvrtke.- Želim biti lider na svjetskoj razini! - kaže Rimac, lani proglašen jednim od najpoželjnijih hrvatskih posloda-vaca.

Rimac automobili d.o.o., Sveta Nedelja NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

Dragutin Jančić, Prigorje Brdovečko

Umirovljeni učitelj likovne kul-ture, slikar, kipar, sakupljač starih etnografskih predme-

ta i povijesnih dokumenata, jedan od osnivača muzeja u Brdovcu, dugogodišnji predsjednik KUD-a Januševec. Dragutin Jančić, svoje-vremeno je prikupljao (zapisivao) i narodne pjesme ovoga kraja, zna-jući da u starinama živi srce naro-da, običaji, kultura, uspomene... A to se, reći će, ne smije zatrti. Autor je spomenika domobranima u Za-prešiću, te općinskih grbova Marije Gorice i Brdovca. Odgojio je brojne generacije učenika podučavajući ih ljepoti likovnog izričaja. - Inspiraciju pronalazim u zavičaju! Pokreću me ova prekrasna mjesta i njegovi dvorci - kaže Jančić, doda-jući da je veliki trag na njega ostavio književnik Ante Kovačić, rođen u obližnjoj Mariji Gorici, prvom mje-stu njegova službovanja. I dalje ak-tivan, svakodnevno u ateljeu, Jančić je uvršten u Enciklopediju hrvatske likovne umjetnosti.

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU


POLJOPRIVREDAGOSPODARSTVO

'Mali smo obrt, ali žilav!'Kroz obrt, osnovan 2007., Kapusta se bavi proizvodnjom nosača za antene,

LCD i plazma televizore te konzola za klima uređaje

Kada je Dejan zatražio kredit, a banka preko koje je tada poslovao to odbila, pomoć je

zatražio kroz projekt „Jamstvena she-ma Zagrebačke županije“. S ciljem pomoći poduzetnicima koji imaju održive projekte, a nemaju dovolj-no vlastite imovine kojom bi jamčili podizanje kredita, provodi ga Regio-nalna razvojna agencija. Dejanovom obrtu Dimont odobreno je jamstvo od 40.000 kuna, što je 50 posto vri-jednosti kredita. Dobio ga je, na rok od pet godina, kroz kreditnu liniju „Lokalni projekti razvoja - mikrokre-ditiranje“, u kojoj Zagrebačka župa-nija i Ministarstvo poduzetništva i obrta sufinanciraju kamatu. Kreditna sredstva uložio je u nabavu tokarsko-ga stroja, novoga transportnog vozi-la, dogradnju skladišnog prostora i nabavu repromaterijala. - Troškovi prijevoza su se prepolovili, a efikasnost poslovanja povećala za jednu trećinu. Velika je stvar što mi se 'ponudilo' ovo jamstvo - govori Dejan Kapusta iz Drenja Brdoveč-

Dejan je jedini zaposlenik obrta

Povećana je efikasnost poslovanja

U IZLETIŠTU 'MLIN IZ BAJKE' PROGLAŠENA NAJUZORNIJA SEOSKA ŽENA ZAGREBAČKE ŽUPANIJESAMOBOR

Lenta najuzornije Romini Zadravec iz KusanovcaObiteljska sirana

Kusanovec OPG-a Zadravec proizvodi sir i vrhnje, kuhani sir, polutvrdi u tipu

škripavca, meki u tipu fete, sir sa začinima (ljutom paprikom, vlascem, bučinim

košticama...), skutu, jogurt, maslac

Romina Zadravec iz Ku-sanovca (općina Brc-kovljani) najuzornija je

seoska žena Zagrebačke župa- nije za 2015. Nositeljica je obi-teljskoga poljoprivrednog gos-podarstva koje se generacijama bavi proizvodnjom sira. Titulu prve pratilje ponijela je Ivan-čica Benko iz Dijaneša (grad Vrbovec), a druge pratilje Mo-nika Bakonji iz Strmca (grad Sveta Nedelja). Ove će uzorne žene predstavljati Zagrebačku županiju na izboru najuzornije hrvatske seoske žene, koji će se u listopadu održati u Đurićima (Vukovarsko-srijemska župani-ja).

U mini-sirani, u kojoj se dnev-no preradi oko 250 litara mlije-ka, Romina Zadravec proizvodi sir i vrhnje, kuhani sir, polutvr-di u tipu škripavca, meki u tipu fete, sir sa začinima (ljutom pa-prikom, vlascem, bučinim košti-cama...), skutu, jogurt, maslac.

- OPG vodim zajedno sa se-strom Melitom. Ona svakodnev-no odlazi na tržnicu, dok suprug Željko i šogor Pavle brinu o pro-izvodnji hrane i stoci. Imamo tridesetak goveda, od čega 15 muznih krava - govori Romina.

Lani je na međunarodnom na-tjecanju proizvođača sira Käsia-de, upriličenom u Austriji, polu-čila zlato za kuhani kravlji sir.

- Iskreno, sreći nije bilo kraja - govori Romina, već duže vri-

Ivančica Benko, prva pratilja, bavi se tovom junadi, svinja i pilića. Izrađuje poculice, članica je DVD-a Gaj te pred-sjednica Udruge žena Dija-neša. Monika Bakonji, druga pratilja, na površini od oko 15 hektara bavi se intenzivnom proizvodnjom povrća - salate, blitve, zelja, kelja, paprike, poriluka, luka...

PRATILJE NAJUZORNIJE

Ponosni smo na ovaj projekt! Njime, prije svega, želimo promo-virati ruralni prostor i žene koje u njemu žive. One, u većini, nose obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nema djelatnosti u kojoj ne sudjeluju. Ovim izborom želimo reći da su seoske žene važne, želimo im zahvaliti za ono što rade - nakon proglašenja najuzorni-je, kojoj je uručio lentu, izjavio je župan Stjepan Kožić.

VAŽNOST ŽENE U RURALNOM PROSTORU

KREDITNO JAMSTVO ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

Dobivena sredstva kredita uložena su u nabavu tokarskoga stroja, novoga transportnog vozila, dogradnju skladišnog prostora i nabavu repromaterijala

osamostalio se i danas ih proizvodi za veletrgovce. Dobar dio njegovih proizvoda, govori, završi i na stranom tržištu (u zemljama regije). - Posla ima! Mali smo obrt, ali žilav. U ponudi imamo petnaestak vrsta nosača za antene, isto toliko i za te-levizore, te tri vrste konzola za klima uređaje - pripovijeda Dejan. Kaže da ima stabilno tržište, jer ljudi su, do-daje, (ponovno) počeli razmišljati o kvaliteti proizvoda. - Osjećaju se pozitivni pomaci, kup-ci sve manje traže jeftinu, kinesku robu. Okreću se kvaliteti - objašnjava. Ne razmišlja o plasmanu robe kroz maloprodaju, jer zadovoljan je su-radnjom s veletrgovcima koji imaju vlastitu distribuciju. Jedini je zaposle-nik svoga obrta, pa osim rada u radi-onici, svoje proizvode sam i dostavlja (do veleprodajnih skladišta). - Svake godine investiram u nešto novo kako bih dodatno unaprijedio proizvodnju. Trenutno razmišljam o nabavci planske brusilice - govori Dejan.

kog. Kroz obrt, osnovan 2007., bavi se proizvodnjom nosača za antene, konzola za klima uređaje i nosača za LCD i plazma televizore. Počeo je u obiteljskom obrtu, više orijentiranom na građevinske radove, no kako se proizvodnja nosača postepeno širila,

odustajati na prvoj prepreci, nego svaku od njih preskoči-ti, savladati i nastaviti dalje.

Romina je majka dvoje dje-ce (Davida i Marka), a o la-skavoj tituli najuzornije kaže: - Sretna sam, no sve gospođe koje su sudjelovale u izboru zaslužuju lentu. Svaka seoska žena je uzorna! Nisam ja izu-zetak.

Izbor najuzornije seoske žene, koji je u međuvremenu poprimio državni značaj, po-krenut je prije 15 godina upra-vo u Zagrebačkoj županiji, s ciljem vrednovanja uloge i važnosti žene u ruralnom pro-storu. Za odabir najuzornije nije presudna veličina poljoprivred-noga zemljišta, odnosno vrsta proizvodnje kojom se žena bavi, već se vrednuje i uređenost ženi-na kućanstva i OPG-a u cjelini, njezin društveni, humanitarni i kulturno-umjetnički rad, čuva-nje tradicije, komunikativnost, brojnost obitelji, sudjelovanje na izložbama i sajmovima, do-bivena priznanja...

U izboru su sudjelovale (s lijeva): Ivančica Benko, Marina Poslončec, Romina Zadravec, Božica Riđan i Monika Bakonji

Najuzornija i njezine pratilje odlaze na državni izbor u Đuriće (Vukovarsko-srijemska županija)

jeme predsjednica Udruge ma-lih sirara Zagrebačke županije „Sirek“ i Saveza udruga malih

sirara RH „SirCRO“. Na pitanje o uspjehu odgovara: - Tajna je samo u radu! Treba se držati, ne


Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Hrvatska

obrtnička komora proslavila je svoj dan. Tom prigodom održana je svečana akade-mija za koje su uručena najviša komorska priznanja. Među nagrađenima, dobitni-cima plakete „Zlatne ruke“ s pisanim pri-znanjem je i velikogorički obrtnik, ujedno predsjednik Udruženja obrtnika Velike Gorice, Vlado Mikulčić. Vlasnik je obrta Mikel-servis, a priznanje je dobio za po-stignutu visoku razinu usluga i značajan doprinos unapređenju strukovnog ob-razovanja. U njegovu je licenciranom obrtu, tijekom proteklih godina, više od tridesetak naučnika izučilo zanat za zanimanje elektro-ničar-mehaničar. Dan HOK-a slavi se u spomen na 1. srpnja 1994., kada je održana obnovitelj-

ska skupština Komore. Obrativši se prisutni-ma, predsjednica Grabar-Kitarović je rekla da je krajnje vrijeme da se poduzme sve što je moguće kako bi se negativni trendovi u obrt-ništvu zaustavili. Uvodno je prisutne pozdra-vio Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a. - I u godinama gospodarske krize, unatoč velikom padu broja obrta i gubitaka radnih mjesta, uspjeli smo opstati i zadržati dio tr-žišta. No, nažalost, zadnjih petnaestak godi-na nismo imali potporu onih koji odlučuju, a nemamo je ni danas. Rezultat toga je veliki broj nezaposlenih mladih ljudi, loša kvalifika-cijska struktura, manjak stručne radne snage te slaba konkurentnost hrvatskoga gospo-darstva - rekao je Ranogajec. Svečanosti je, uz nekoliko ministara hrvatske Vlade, prisu-stvovao i župan Stjepan Kožić.

GOSPODARSTVOGOSPODARSTVO

EDUKACIJA ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE, OBRTNIKE I POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVAJASTREBARSKO

Potaknuti poduzetnike na inovativno kreiranje vlastitih poslovnih modela

Iz perspektive Poslovnog dnevnika, malo poduzetništvo

predstavlja samu srž, kapilarni sustav čitavoga

gospodarstva

Poslovni uzlet predstavlja snažan alat u nastojanju

da poduzetnici podignu razinu znanja, vještina i kompetencija do razine kojom će biti konkurentniji ne samo u RH, već i na zajedničkom, vrlo zahtjevnom europskom tržištu - rekao je Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika

U organizaciji Poslovnog dnevnika, u Jastrebarskom je održana edukacij-sko-konferencijska manifestacija

Poslovni uzlet grada Jastrebarskoga, s ni-zom predavanja namijenjenih malim i sred-njih poduzetnicima te obrtnicima i poljopri-vrednim gospodarstvima. Pod krilaticom „Omogućimo dobrima da postanu najbolji“, Poslovni uzlet je projekt koji propagira rast, razvoj i nagrađivanje uspješnosti, a samim time utječe i na percepciju o investicijama, ulaganjima i ideji poduzetništva u Republi-ci Hrvatskoj.

U 2015. projekt se bazira na besplatnim edukacijama, konferencijama posvećenima ženskom poduzetništvu („Pogled u buduć-nost“), te malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu („Small business forum“), kao i dodjeli nagrada najboljim poduzetnicima u RH.

Mislav Šimatović, glavni urednik Poslov-nog dnevnika, za otvorenja manifestacije je rekao da je cilj Uzleta potaknuti poduzet-nike na inovativno promišljanje prilikom kreiranja vlastitih poslovnih modela.

- Kroz besplatne edukacije želimo poka-zati kako biti inovativan, kreativan i kon-kurentan na tržištu. Ovaj projekt predstavlja

snažan alat u nastojanju da poduzetnici po-dignu razinu znanja, vještina i kompetenci-ja do razine kojom će biti konkurentniji ne samo u RH, već i na zajedničkom, vrlo za-htjevnom europskom tržištu. Iz perspektive Poslovnog dnevnika, malo poduzetništvo predstavlja samu srž, kapilarni sustav čita-voga gospodarstva - rekao je Šimatović.

Zagrebačka županija partner je Poslovnog uzleta. U njezino ime župan Stjepan Kožić je rekao da je poduzetništvo Zagrebačke žu-panije u 2014., prema nedavno objavljenim

podacima FINA-e, povećalo ukupnu dobit u odnosu na godinu dana ranije za 24,5 po-sto, da je gubitak smanjen za 22,5 posto, da je broj zaposlenih kod poduzetnika povećan za 3,8 posto, a porasle su i plaće.

- Prema ukupnoj dobiti poduzetnika, dru-ga smo županija u RH. ‘Preskočili’ smo

PROVEDBA PROJEKTA ‘JAČANJE IZVOZNIH KAPACITETA PODUZETNIKA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE’

Mogućnost izvoza prehrambenih proizvoda na njemačko tržišteU sklopu provedbe projekta „Jačanje

izvoznih kapaciteta MSP/poduzetnika Zagrebačke županije”, početkom srpnja je za njegove sudionike organiziran trodnevni boravak u Frankfurtu. Projekt, financiran u sklopu Poduzetničkog impulsa 2014., Mjera C3A, provodi Regionalna razvojna agen-cija, a u njega su uključene tvrtke Kudelić, Sablić-Dubrava, Igo-Mat, Euro-milk i MM Mesna industija.

Za boravka u Njemačkoj organizirano je nekoliko susreta s uvoznicima hrvatskih proizvoda kako bi naši poduzetnici dobili saznanja u kojoj mjeri je moguć izvoz pre-hrambenih proizvoda na njemačko tržište.

Razgovori u Frankfurtu pomogli su im da spoznaju kako pregovarati na inozemnom tr-žištu te koje uvjete je potrebno zadovoljiti da bi se proizvod promovirao i plasirao na nje-mačko tržište. Inače, samim projektom, vri-jednim 112.669 kuna, želi se povećati razina poduzetničkog znanja vezanog za izlazak na inozemno tržište te potaknuti internaciona-lizacija poslovanja poduzetnika s područja Zagrebačke županije.

U projekt su uključene tvrtke Kudelić, Sablić-Dubrava, Igo-Mat, Euro-milk i MM Mesna industija

POVEĆANJE KONKURENTNOSTI

Poduzetnicima bespovratnih 2,4 milijuna kuna Nakon provedenoga javnog natječaja, Zagre-bačka županija dodijelit će poduzetnicima sa svoga područja bespovratnih 2,4 milijuna kuna za povećanje konkurentnosti. U katego-riji proizvodnih djelatnosti na natječaj se javilo 66 poduzetnika, od kojih je 56 ispunilo uvje-te. Sredstva, u ukupnom iznosu od 2 milijuna kuna, dobit će 30 poduzetnika koji su temeljem kriterija natječaja ostvarili najveći broj bodova. U kategoriji neproizvodnih djelatnosti stiglo je

50 prijava, od kojih je 41 zadovoljila uvjete na-tječaja. Ukupno 400.000 kuna dobit će deset poduzetnika s najvećim brojem bodova. Bodovi su se dodjeljivali temeljem kriterija poslovnih rezultata, operativnog kapaciteta, relevantnosti i isplativosti proračuna projekta, temeljem razvijenosti jedinice lokalne samou-prave, dok su dodatne bodove mogli dobiti no-sitelji uvjerenja o tradicijskom ili umjetničkom obrtu.

PROSLAVLJEN DAN HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Velikogorički obrtnik Vlado Mikulčić primio najviše priznanje HOK-aDan HOK-a slavi se u spomen na 1. srpnja 1994., kada je održana

obnoviteljska skupština Komore

Vlado Mikulčić (prvi s lijeva)obrt je

otvorio 1988. godine

Prema ukupnoj dobiti poduzetnika u 2014., Zagrebačka županija je druga županija u RH

Poslovni uzlet održava se ove godine u 23 hrvatska grada Primorsko-goransku i Istarsku županiju. Siguran sam da je ovakvim rezultatima pri-donijela i pripomoć koju je dala Županija - rekao je župan.

Uvodno je prisutne pozdravio gradona-čelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel, a odmah nakon otvorenja Uzleta održana je panel diskusija „Gospodarstvo na prekret-nici: EU fondovima do snažnijeg razvoja“. Panelisti su bili potpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić te ministri Gordan Maras, Tihomir Jakovina i Mihael Zmajlović.

Za svečanosti su uručene i nagrade Ministarstva poduzetništva i obrta „Šegrt Hlapić“ - najboljem učeniku koji se školuje za obrtnička zanimanja, najboljoj školi i najboljem mentoru, a promovirano je i

1205 novih obrtnika-majstora


DOGAđAJIPOREZ

S prvim danom siječnja 2015. na snagu su stupile odredbe Zako-

na o porezu na dodanu vrijednost prema kojima je plaćanja PDV-a oslobođena isporuka građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na ko-jemu se one nalaze (osim isporuka prije prvog nastanjenja, odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja, od-nosno korištenja, do datuma slje-deće isporuke nije proteklo više od dvije godine) te isporuka zemlji-šta, osim građevinskog zemljišta. Prema tome, od 1. siječnja 2015. PDV se plaća na isporuke građevi-na ili njihovih dijelova koje nikada nisu bile nastanjene, odnosno ko-rištene, uključujući zemljišta na kojem se nalaze, zatim na isporu-ke građevina ili njihovih dijelova, uključujući zemljišta na kojem se nalaze, kod kojih od datuma prvog nastanjenja, odnosno korištenja, do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, kao i na isporuke građevinskog zemlji-šta. S tim u vezi zemljište se u po-reznom smislu ne odvaja od gra-đevine koja se na tom zemljištu nalazi te se, sukladno navedenom, zemljište oporezuje jednako kao i građevina, neovisno o tome je li za zemljište na kojem se građevina nalazi izdan akt kojim se odobrava građenje ili nije.

1. Oporezuje li se PDV-om zemljište koje nema odobrenje za gradnju, ali se nalazi u uređenoj poslovnoj zoni predviđenoj za građenje te ima upo-rabnu dozvolu za prometnu, komu-nalnu i drugu infrastrukturu? Građevinskim zemljištem koje je oporezivo PDV-om smatra se ze-mljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje, odno-sno građevinska dozvola, lokacij-ska dozvola, rješenje za građenje i slično. Prema tome, ako porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a isporučuje ze-mljište za koje nije izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje, navedena isporuka oslobođena je plaćanja PDV-a te je stjecatelj ta-kvog zemljišta obvezan platiti po-rez na promet nekretnina po stopi od 5 posto.

2. Ako je isporučitelj zemljišta obve-znik PDV-a, plaća li se PDV u slučaju da je isteklo važenje akta o gradnji, te ako je akt o gradnji stavljen izvan snage ili poništen?Ako porezni obveznik koji je upi-san u registar obveznika PDV-a isporuči zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava gra-đenje, to zemljište se oporezuje PDV-om, neovisno o tome vrijedi li izdani akt kojim se građenje odo-brava u trenutku isporuke.

3. Kakav je porezni tretman isporu-ke zemljišta za koje je izdana loka-cijska dozvola u slučaju da je isto u međuvremenu prenamijenjeno u negrađevinsko temeljem promjene urbanističkog plana?Zemljište za koje je izdan izvršni akt kojim se odobrava građenje, a koje je izmjenom urbanističkog plana u međuvremenu postalo po-ljoprivredno ili šumsko zemljište, ne smatra se građevinskim te je isporuka takvog zemljišta oslobo-đena plaćanja PDV-a.

4. Porezni obveznik građevinar sklo-pio je ugovore o kupoprodaji sta-nova 31. prosinca 2014., međutim zgrada će biti sagrađena i stanovi preuzeti tijekom 2015. godine. Na koji način se obračunava PDV, odno-sno kada nastaje obveza obračuna PDV-a?U navedenom slučaju obveza PDV-a nastaje u prosincu 2014. s obzi-rom da je člankom 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN 143/14) propisano da se na isporuke građevinskih objeka-ta koje su predmet oporezivanja PDV-om za koje su do 31. prosin-ca 2014. sklopljeni ugovori i dru-ge isprave o isporuci ili donesene pravomoćne odluke nadležnih ti-jela primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je tada bio na snazi. U tom slučaju poreznom osnovicom pri isporuci tih stanova smatra se naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemljišta ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci nadležnih tijela.

5. Ima li porezni obveznik pravo iz-bora za oporezivanje ako kupac di-jelom obavlja isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, a dijelom oporezive isporuke zbog čega utvrđuje raz-mjerni dio pretporeza, a ima pravo u cijelosti odbiti pretporez koji se odnosi na nabavu nekretnine?Porezni obveznik ima pravo iz-bora za oporezivanje ukoliko je isporuka nekretnine oslobođena plaćanja PDV-a temeljem članka 40., stavka 1., točke j) i točke k) Zakona, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Prema tome, isporučitelj i stjeca-telj mogu odlučiti za oporezivanje isporuke nekretnina koja je oslo-bođena plaćanja PDV-a samo ako kupac u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke doba-ra i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Ako kupac obavlja isporuke doba-ra i usluga po kojima ima pravo na odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključeno pravo na

odbitak, isporučitelj nema pravo izbora za oporezivanje nekretni-ne koja je oslobođena plaćanja PDV-a.

6. Može li isporučitelj odabrati opo-rezivanje i primijeniti prijenos pore-zne obveze pri isporuci nekretnine stranom poreznom obvezniku koji je u RH registriran za potrebe PDV-a, ali nema sjedište, prebivalište niti uobičajeno boravište?Porezni obveznik ima pravo iz-bora za oporezivanja ukoliko je isporuka nekretnine oslobođena plaćanja PDV-a, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Prilikom registriranja za potrebe PDV-a, Porezna uprava stranog poreznog obveznika ujed-no upisuje u registar obveznika PDV-a te on ima pravo na odbitak pretporeza sadržanog u računima za isporuke koje su mu drugi po-rezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Prema tome, u slučaju isporuke nekretnine oslobođene plaćanja PDV-a stranom poreznom obve-zniku koji je registriran za potre-be PDV-a u Republici Hrvatskoj i ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti, porezni obveznik koji ju isporučuje ima pravo izbora za oporezivanje.

7. Porezni obveznik tijekom 2015. fi-zičkoj osobi prodaje poslovni prostor koji je kupio 2011. s obračunanim PDV-om. S obzirom da je poslovni prostor korišten duže od dvije go-dine, a porezni obveznik je prilikom nabave odbio pretporez, na koji na-čin porezni obveznik ispravlja odbi-tak pretporeza?Kada se radi o nekretninama, razdoblje za ispravak pretporeza traje deset godina, uključujući go-dinu u kojoj je nekretnina nabav-ljena ili izgrađena. Stoga, porezni obveznik isporučuje nekretninu koja je oslobođena plaćanja PDV-a te je obvezan ispraviti odbitak pretporeza odjednom za preostalo razdoblje ispravka od pet godina (2016.-2020.) i ispravak iskazati u razdoblju oporezivanja u kojem je obavio isporuku nekretnine.

8. Što je datum prvog nastanjenja ako je porezni obveznik 2009. kupio novi stan koji nikada nije korišten, ali je prva isporuka bila 2009. godi-ne? Ako građevina nikada nije nasta-njena, odnosno korištena, prvo nastanjenje se ne dokazuje te se u navedenom slučaju ne primje-njuju odredbe članka 72.b stavka 2. Pravilnika o PDV-u, već je pore-zni obveznik pri isporuci obvezan obračunati PDV.

OPOREZIVANJE NEKRETNINA PISAROVINA

Vodocrpilište 'Žeravinec' dugoročno rješava potrebu za pitkom vodom

VODOOPSKRBA STANOVNIŠTVA I GOSPODARSTVENIKA U PODUZETNIČKOJ ZONI

Investicija je 'teška' 7,5 milijuna kuna, a uz gradnju vodocrpilišta obuhvaća i gradnju

2700 metara spojnoga cjevovoda

Investitor gradnje je komunalna tvrtka Vode

Pisarovina, a najveći dio sredstava (90 posto)

osigurale su Hrvatske vode

U općini Pisarovina počinje gradnja vodocrpilišta „Že-ravinec“, kapaciteta izme-

đu 15 i 18 litara vode u sekundi. Investitor gradnje je komunalna tvrtka Vode Pisarovina, investicija je 'teška' 7,5 milijuna kuna, a najve-ći dio sredstva (90 posto) osigurale su Hrvatske vode. Preostalih 10 po-sto osigurala je Općina Pisarovina.

Ugovor o gradnji potpisali su po-četkom srpnja Mario Strižak, direk-tor Voda Pisarovina, te predstavnici izvođača radova Željko Ilijanić

(Aquaterm d.o.o.) i Milan Vuko-vić (3M d.o.o.). Radovi trebaju biti izvedeni u roku od osam mjeseci, a uz gradnju vodocrpilišta obuhvaća-ju i gradnju 2700 metara spojnoga

cjevovoda. - Novo vodocrpilište će, prije

svega, značiti dodatnu sigurnost u opskrbi pitkom vodom. Kapa-citeti dva postojeća vodocrpilišta,

GRADITELJSTVO I PROSTORNO UREĐENJE

Primjena informacijskog sustava 'eDozvola'

Ispostave Upravnoga odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke župa-

nije, smještene u osam županijskih gradova, obišla je krajem srpnja ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak-Taritaš. Razgo-varalo se o primjeni informacijskoga sustava „eDozvola“, namijenjenoga izdavanju jedinstvenoga akta za gra-đenje, te o tijeku legalizacije besprav-no sagrađenih objekata. Osnovni cilj sustava „eDozvola“ je podizanje razi-ne kvalitete usluge kroz jednostav-nu i brzu informatizaciju procedure podnošenja zahtjeva. - „eDozvola“ je projekt koji se razvija. Njegov je smisao ujednačiti praksu

Smisao sustava je ujednačiti praksu svih referenata u RH da na isti način primjenjuju

zakonske odredbe

U apsolutnom broju riješenih predmeta u postupku legalizacije, Zagrebačka županija je trenutno četvrta

županija u Republici Hrvatskoj

svih referenata u RH da na isti način primjenjuju zakonske odredbe. S druge strane, građani mogu pratiti 'put dozvole' - što se s podnesenim zahtjevom i u kojoj fazi radi. Ovoga trenutka u sustavu „eDozvola“ u RH radi 5054 referenta - za obilaska ispostave u Ivanić-Gradu izjavila je ministrica Mrak-Taritaš. Dodala je da bi do kraja ove godine u sustavu „eDozvola“ trebali raditi svi referen-ti koji se bave poslovima izdavanja akta za građenje, od 2016. e-dozvo-la bi se grafički prikazivala u ISPO-u (Informacijskom sustavu prostornog uređenja), a od 2017. projektantima bi bilo omogućeno da zahtjeve veza-ne za e-dozvolu predaju elektronič-kim putem iz svoga ureda. Referenti u ispostavama Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije u infor-macijskom sustavu „eDozvola“ rade

od studenoga 2014. godine. Govoreći o legalizaciji, ministrica je rekla da je prosjek pravomoćno rije-šenih predmeta na području Zagre-bačke županije 33 posto, no realna riješenost (za koju se čeka donoše-nje pravomoćnog rješenja) je izme-đu 50 i 60 posto.- Očekujemo da bi s krajem godine Zagrebačka županija imala 50 posto pravomoćno riješenih predmeta - rekla je ministrica. S njom su u obi-lasku ispostava bili zamjenik župana Rudolf Vujević te pročelnik Uprav-noga odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Ante Man-darić. Zamjenik Vujević je rekao da je dobro što ministrica dolazi među osobe koje rješavaju predmete i rade u sustavu „eDozvola“, te dodao da je, prema broju riješenih predme-ta u postupku legalizacije, Zagrebač-ka županija u hrvatskome prosjeku.

od četiri i osam litara u sekundi, nisu dostatni, posebno ne u ljetnim mjesecima. Naravno, novo vodocr-pilište gradimo i zbog potreba u našoj gospodarskoj zoni - uvodno je rekao Tomo Kovačić, načelnik Pisarovine. Na području ove opći-ne dosad je sagrađeno oko 135 ki-lometara cjevovoda, magistralnih i sekundarnih.

- Izgradnjom ovoga crpilišta i spojnoga cjevovoda dugoročnije ćemo zadovoljiti naše potrebe za pitkom vodom - dodao je Kovačić.

Potpisivanju ugovora prisustvo-vao je i generalni direktor Hrvat-skih voda Ivica Plišić, rekavši da se gradnja financira iz sredstava namijenjenih dodatnom ulaganju u vodno-komunalni sektor u RH, koja ukupno iznose 2 milijarde kuna.

- Investicija u Pisarovini više je nego opravdana, i zbog podizanja razine usluge stanovništvu i zbog gospodarskog razvoja - rekao je Plišić.

Ugovor su potpisali direktor Voda Pisarovina Mario Strižak i predstavnici izvođača radova Željko Ilijanić (Aquaterm d.o.o.) i Milan Vuković (3M d.o.o.)

Dosad je sagrađeno oko 135 kilometara cjevovoda

Za obilaska ispostave u Ivanić-Gradu

23ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2015. | BROJ 8722 BROJ 87 | SRPANJ 2015. ŽUPANIJSKA KRONIKA

GRADOVI I OPĆINEDOGAđAJI

Novosti u sakupljanju nusproizvoda životinjskog podrijetlaPrateći propise EU i zahtjeve o potpunoj sljedivosti u lancu nusproizvoda životinj-skog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane nadogradila je i unaprijedila sustav za evidentiranje otpreme uginulih životinja s gospodarstava i ostalih mjesta nastanaka, u objekte za privremeno skladištenje, od-nosno preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla.Svaki posjednik životinja, ukoliko dođe do uginuća životinja na gospodarstvu, dužan je obavijestiti svog veterinara koji će isključiti postojanje sumnje na zaraznu bolest.Pozivom na jedinstveni telefonski broj 072 500 605, djelatnici Agroproteinke d.d. zaprimat će pozive i obavijesti o uginući-ma, nakon čega će lešine sakupiti najbliža ovlaštena organizacija.Agenti se javljaju na telefon radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 17 sati, a

nedjeljom i praznikom od 7 do 12 sati. Sve ostalo vrijeme može se ostaviti poruka na automatskoj tajnici. Poruke se preslušavaju sljedećeg dana u 7 sati.Prilikom preuzimanja lešine, ovlašteni saku-pljač nusproizvoda će ispisati komercijalni dokument iz računalne aplikacije u koju su uneseni svi obvezni i uvjetno obvezni podaci (broj lešina, kilaža, mjesto otpreme, broj ušne markice, serijski broj prijave premještanja, broj potvrde o označava-nju, JIBG, IKG, podaci o prijevozniku i dr.). Na komercijalnom dokumentu nalazi se izjava koju potpisuje posjednik/pošiljatelj, kojom potvrđuje da su svi navedeni podaci istiniti. Primjerak komercijalnog dokumenta potpisan od posjednika i prijevoznika ostaje posjedniku kao dokaz o predaji lešine.Ovakvim postupanjem vrijeme preuzima-nja lešina će biti smanjeno na najmanje moguće čime će se minimalizirati i rizik po zdravlje ljudi i životinja od navedenih nu-sproizvoda, te postići viši stupanj sigurnosti hrane i hrane za životinje.

Svaki posjednik životinja, ukoliko

dođe do uginuća životinja na gospodarstvu, dužan je o tome obavijestiti svog veterinara koji će isključiti postojanje sumnje na zaraznu bolest

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

SUSRET HRVATSKIH BRANITELJA S PRVE CRTE BOJIŠNICE SVEČANOST U PRIGODI DANA OPĆINEPISAROVINA BRCKOVLJANI

'S ponosom se prisjećamo vremena kada smo stali na branik domovine'

Generalu Mladenu Markaču povelja počasnoga

građanina Brckovljana U spomen na 16 poginulih branitelja, ispred spomenika u koji su upisana njihova imena položeni su vijenci i

zapaljeni lampaši Kada bude u punom pogonu, pročistač otpadnih voda Božjakovina, kapaciteta 9000 ekvivalent stanovnika, pokrivat će 90 posto stanovništva

općine i četiri gospodarske zone

Na izgradnju bolje i uspješnije Hrvatske, punu jedinstva kao što ga je bilo devedesetih godina

prošloga stoljeća, pozvao je predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković

General Mladen Markač počasni je građanin općine Brckovljani.

Povelju je primio za proslave dana ove općine, rekavši da ona obvezuje na daljnji rad za opće dobro.

- Hrvatski branitelji su obra-nili i oslobodili domovinu, omogućili nama da živimo u miru i slobodi. Ne smijemo ih zaboraviti! Branitelji žele da se njihova riječ čuje, ne žele biti na margini događanja. Žele graditi domovinu koju su stva-rali - rekao je Markač, dodavši da se istina o Domovinskom ratu ne smije prekrivati pla-štem neistine.

- Ne smijemo istinu pretvori-ti u laž, a laž u istinu - poručio je.

Za svečane sjednice Općin-skoga vijeća, načelnik Željko Funtek podsjetio je na razvoj općine od vremena njezina osnutka, s naglaskom na uči-njeno u proteklih godinu dana. Naglasio je lanjsko puštanje u probni rad mehaničko-biološ-kog pročistača otpadnih voda te gradnju sustava fekalne odvodnje. Govoreći o gospo-

darskim zonama (općina ima četiri planirane) istaknuo je zonu u Božjakovini, koja je sto posto opremljena komunalnom infrastrukturom, a naglasio je i novu katastarsku izmjeru, nakon koje stanovnici ove op-

ćine imaju sređeno gruntovno vlasništvo. Posebno veseli, rekao je, što su Brckovljani općina s povećanim prirastom stanovništva, a time i poveća-nim brojem učenika. Zahvalio je Županiji na dosadašnjem ulaganju u školstvo. Na kraju izlaganja rekao je da sve ono što je napravljeno tijekom pro-teklih dvadesetak godina ide u prilog opravdanosti postojanja lokalne samouprave.

Svečanosti su, uz ostale, pri-sustvovali ministar poduzet-ništva i obrta Gordan Maras, pomoćnica ministra poljopri-vrede Mirjana Mataušić Pišl, a ispred Županije župan Stjepan Kožić.

Župan je govorio o projek-tima koji se pripremaju za po-vlačenje sredstava iz fondova EU (vodoopskrba istoka župa-nije, integrirani javni prijevoz, javna rasvjeta...), a posebno je naglasio rezultate lanjskoga poslovanja poduzetnika s pro-stora županije, koji su povećali dobit, izvoz, broj zaposlenih i neto plaće te istovremeno sma-njili gubitke.

Pod pokroviteljstvom Župa-nije, u Pisarovini je održan susret hrvatskih branitelja

koji su tijekom Domovinskoga rata, raspoređeni na prvoj crti bo-jišnice uz rijeku Kupu, branili pi-sarovinsko područje. U spomen na 16 poginulih, ispred spomenika u koji su upisana njihova imena po-loženi su vijenci i zapaljeni lampa-ši.

Stožerni brigadir Željko Gašpa-rić, obrativši se u ime branitelja i postrojbi koje su branile Hrvatsku na pisarovinsko-lasinjskoj bojišni-

međusobnog zajedništva za izgrad-nju bolje Hrvatske. Na izgradnju bolje i uspješnije Hrvatske, punu jedinstva kao što ga je bilo deve-desetih godina prošloga stoljeća, pozvao je i predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković.

- Bez obzira što smo obnovili ze-mlju i postali punopravna članica EU, Hrvatska je danas suočena sa stagnacijom. U Hrvatskoj su pri-sutne podjele i mislim da tome tre-ba stati na kraj - rekao je Bošnjako-

vić. Prisjetivši se branitelja koji su živote utkali u slobodu i samostal-nost RH, istaknuo je da početkom agresije na Hrvatsku branitelji nisu imali dovoljno naoružanja, ali imali su nešto što agresor nije.

- Imali smo srce, ljubav prema domovini, želju da izađemo iz dr-žave u kojoj smo bili potlačeni, želju da stvorimo samostalnu Hr-vatsku. A kada se u srcu skupi ta-kva ljubav i želja, to nitko ne može razbiti - rekao je Bošnjaković.

ci, zahvalio je Općini Pisarovina i njezinim stanovnicima što znaju cijeniti doprinos branitelja.

- S ponosom se prisjećamo vre-mena kada smo stali na branik domovine. ‘Poluodjeveni’ i polu-naoružani bili smo spremni, pod svaku cijenu i uz velike napore, sa-čuvati branjeni prostor - naglasio je Gašparić.

U ime domaćina prisutnima se obratio Tomo Smolković, pred-sjednik Općinskoga vijeća Pisaro-vine, pozvavši ih da i dalje budu hrabri, da pronađu snage, ljubavi i

VATROGASNA ZAJEDNICA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE MANJINSKI IZBORI

Gasili požar na Pelješcu Konstituirajuće sjednice vijeća nacionalnih manjina U gašenju nedavna požara na Pelješcu sudjelova-

lo je i 26 vatrogasaca s prostora županije. Člano-vi DVD-a Sveta Nedelja, DVD-a Andrilovec, DVD-a Galgovo, DVD-a Selsko Brdo, DVD-a Stupnik, JVP Samobor te VZG Jastrebarskoga i VZG Velike Go-rice gasili su požar u mjestu Ponikve. Osim pomoći u ljudstvu, Vatrogasna zajednica Za-grebačke županije na Pelješac je poslala dvi-je autocisterne, dva kombi vozila i jedno za-povjedno vozilo. Vatrogasce su na požarištu obišli načelnik županijskoga Stožera za zašti-tu i spašavanje Rudolf Vujević i zapovjednik VZ Zagrebačke županije Josip Novosel.

Konstituirana su (nova) vijeća srpske, albanske i bošnjačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji. Za predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine izabran je Dragiša Pilipović, a njegova zamjenika Milorad Lukić. Predsjednik Vijeća alban-ske nacionalne manjine je Adem Zenuni, a njegov zamjenik Fadilj Džemaili. Za predsjednicu bošnjačke nacionalne manji-ne ponovno je izabrana Sanela Kantarević. Njezin je zamjenik Hasan Džonbić. Izbori za članove vijeća nacionalnih manjina održani su 31. svibnja, a mandat vijećnicima traje četiri godine. Konstituirajućim sjednicama svih triju vijeća predsjedavao je zamjenik župana Rudolf Vujević.

Istina o Domovinskom

ratu ne smije se prekrivati plaštem neistine. Ne smijemo istinu pretvoriti u laž, a laž u istinu - poručio je general Markač

General Markač jebio ratni zapovjednik

specijalnih jedinica MUP-a RH

Brckovljani su općina s povećanim prirastom stanovništva


GRADOVI I OPĆINEVIJESTI

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Od usmene preporuke do prijateljstva i novih projekata

Iduće godine očekuje se prva berba, dok bi nasad šljive u punom rodu trebao biti

2018. godine

Šljiva, za uzgoj, i nije previše zahtjevna. A okolica Vojni-ća, zbog količine padalina,

nadmorske visine, temperature, idealna je za njezinu sadnju. Osim toga, na hrvatskom tržištu, zbog potražnje, nema dovoljno doma-će šljive. Tako razloge podizanja voćnjaka, ekološkoga, u Bukovici Utinjskoj, sažima Marko Rukavi-na, direktor tvrtke Pro Eko, koja je sredstvima IPARD programa, kroz Mjeru 101 (Sektor voća i povrća), podigla nasad šljive na površini od šest hektara. Sadila se čačanska lje-potica i čačanska rodna, valjevka i sorta stanley. Ukupno ulaganje bilo je oko milijun kuna, a za pripremu tla, nabavu sadnica, samu sadnju, podizanje ograde..., Marko je dobio povrat od 499.967 kuna. Dobio je i povoljan kredit od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, s kamatom od 1,5 posto i počekom od tri godine.

- Uvijek me nekako privlačio seoski život. Zemlja je stajala neo-brađena, otvorila se prilika i 2011. posadio sam prve sadnice šljive. Potom sam krenuo s pripremom dokumentacije za podizanje novih šest hektara, a u tome su mi pomo-gli konzultanti Regionalne razvoj-ne agencije. Projekt smo, nakon godinu i pol dana, uspješno priveli kraju - pripovijeda. Suradnja s Re-

Trenutno prikupljam informacije, raspitujem se što se može dobiti iz EU fondova. Namjera je sagraditi pogon

za sušenje šljive - pripovijeda Marko Rukavina

Povrat je iznosio 499.967 kuna

Primjenjuju se načela ekološke proizvodnje

SVEČANA SJEDNICA U PRIGODI DANA OPĆINE

'Ne vodi se komunalna politika na Markovom trgu, već trgu u Farkaševcu'

Općina Farkaševac, s 2000 stanovnika prostorno smještena na krajnjem

istoku županije, proslavila je svoj dan. Za svečane sjednice Općin-skoga vijeća, o učinjenom od 'proš-loga godišnjeg susreta' govorio je načelnik Dražen Draganić. Priori-tetnim zadatkom naglasio je održa-vanje cesta i putova, poput asfalti-ranja lokalne prometnice u Bolču i nerazvrstane u Žabnici.

- Adaptirali smo i nekoliko druš-tvenih domova: u Mačkima, Maju-ru, Žabnici i Prašćevcu, te područ-nu školu u Bolču. Prije nekoliko dana prošli smo na natječaju Mi-nistarstva regionalnog razvoja na koji smo aplicirali projekt temelji-te adaptacije društvenoga doma u Donjem Markovcu - rekao je Dra-ganić. Uputio je i zahvalu Župani-ji, istaknuvši pritom projekte koje Županija priprema, a odnose se i na područje Farkaševca - regional-ni vodoopskrbni sustav „Zagreb-istok“, Masterplan javne rasvjete i širokopojasni Internet.

- U rješavanju važnih projekata za sigurnost i opstojnost općine došli smo daleko, ali još puno toga trebamo učiniti. Smatram da po-stojanje ovako malih općina ima svoju težinu za razvoj društva u cjelini. Stalno nas bombardiraju

malih općina, u njima nisu nikada živjeli. Govore to kako bi skre-nuli pozornost s drugih proble-ma. Upravo su male općine, mali gradovi i regionalna samouprava temelj života naših građana. Re-zultati malih općina su tu, nisu u imaginarnim brojkama, već u kvadratima, kubicima, pa i broju sadnica. Ljudi to vide - rekao je Bregović.

Ispred Županije svečanosti su prisustvovali župan Stjepan Kožić i njegov zamjenik Damir Tomlje-nović. Župan je podsjetio na pro-jekte koje priprema Županija kako bi povukla novac iz EU fondova, govorio je o pomoći obrtnicima, poduzetnicima i obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima te po-kazateljima koji Zagrebačku župa-niju svrstavaju među najrazvijenije u RH. Također je rekao da, kada će se u budućnosti razgovarati o teri-torijalnom ustroju, treba razgova-rati temeljem određenih analiza, a odluke donositi uvažavajući argu-mentirane pokazatelje.

Šume zauzimaju 49 posto ukupnoga zemljišta općine, pa se znatan dio proračunskih prihoda ostvaruje iz šumskoga doprinosa

izrazom 'male općine', no one su se najbolje razvile tek kada su posta-le samostalne. Nitko nas ne može uvjeriti da one nemaju svoju svrhu - rekao je Draganić.

Na njegove riječi nadovezao se gradonačelnik susjednoga Vrbov-ca Vladimir Bregović, rekavši da se komunalna politika ne vodi na Markovom trgu, već trgu u Farka-ševcu.

- Oni koji govore o ukidanju

gionalnom, prisjeća se, počela je usmenom preporukom.

- Kasnije sam se s dečkima i sprijateljio. Nisam morao puno misliti, odrađivali su ono što je tre-balo - govori Marko. Iduće godine očekuje prvu berbu, dok bi nasad u punom rodu trebao biti 2018.

- Trenutno prikupljam infor-macije, raspitujem se što se može dobiti iz EU fondova. Namjera je sagraditi pogon za preradu šljive, odnosno njezino sušenje. Razgova-

ram s tehnolozima kako bih mogao izraditi jasan poslovni plan - kaže Marko, a na upit hoće li ga i u tom projektu pratiti Regionalna razvoj-na agencije odgovara da „ono što dobro funkcionira nema potrebe mijenjati“.

Osim sušene šljive, dio uroda preradio bi u pekmez i rakiju, jer Pro Eko u vlasništvu ima i objek-te koje Marko planira preurediti i u njima se baviti ruralnim turizmom.

Na kraju, zašto ekološka proi-zvodnja?!

- Hrvatska je idealna za proi-zvodnju ekološke hrane. To je trend u svijetu, sve više prisutan i kod nas - odgovara Marko.

OSAMDESETU OBLJETNICU DRUŠTVA PROSLAVILI VATROGASCI GAJA

Na vatrogasce se uvijek može računati Iako povijest vatrogastva u Gaju

seže u 1907., kada je inicijativom nekoliko mještana osnovano vatro-gasno odjeljenje kao ispostava DVD-a Vrbovec, tek je 1935., povećanjem članstva, registrirano samostalno vatrogasno društvo - DVD Gaj. - Od tada članovi Društva skrbe o protupožarnoj preventivi, njeguju humanitarnu djelatnost i neprekid-no rade na očuvanju tradicije na

području našega mjesnog odbora. U obavljanju svakodnevnih zadaća uvelike nam pomažu ljudi dobre vo-lje, a stalni rad s djecom i mladima,

te njihov entuzijazam, svjedoče da je pred Društvom lijepa budućnost - u prigodi proslave 80. obljetnice rekao je Tomislav Biškupec, predsjednik DVD-a Gaj.Svečanosti u Gaju, uz gradonačel-nika Vrbovca Vladimira Bregovića, saborskoga zastupnika Branka Hrga i predsjednika VZ Zagrebačke župa-nije Stjepana Ptičeka, prisustvovao je i župan Stjepan Kožić. Zahvalio je

VRBOVEC

FARKAŠEVAC

Neprocjenjiva je uloga vatrogasaca u izgradnji hrvatskoga nacionalnog

bića, društvene i nacionalne samosvijesti

vatrogascima na onome što čine, ne samo na spašavanju ljudi i imovine, nego i u organizaciji brojnih aktivno-sti u svojim sredinama. - Posebno našim vatrogascima želim zahvaliti za sudjelovanje u otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda. Organizacija vatrogastva na prostoru županije je izuzetno kvalitetna i na va-trogasce se uvijek, u svim aktivnosti-ma, može računati - rekao je župan.

Općina obuhvaća 11 naselja

Farkaševac je status samostalne općine dobio 1993. godine

Stalno nas bombardiraju izrazom 'male općine', no one su se najbolje razvile tek kada

su postale samostalne - rekao je načelnik Farkaševca Dražen Draganić


GRADOVI I OPĆINE GRADOVI I OPĆINE

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA PROSLAVLJEN DAN PRESEKE SJEDNICA OPĆINSKOGA VIJEĆA U PRIGODI 20. GODIŠNJICE OSNUTKA OPĆINE DUBRAVICA

Ne smije se olako prihvatiti mišljenje da pojedine općine treba ukinuti

'Pred nama su veliki planovi koji proizlaze iz potreba mještana'

Tijekom proteklih deset godina Županija je u područje Preseke uložila preko 10 milijuna kuna O potrebi stvaranja preduvjeta koji će omogućiti ljudima da ostanu živjeti na ovim prostorima govorio je zamjenik župana Rudolf Vujević, rekavši da, uz gospodarski razvoj, poseban naglasak treba dati populacijskoj politici

Na blagdan sv. Petra apo-stola, općina Preseka sla-vi svoj dan. Za svečane

sjednice Općinskoga vijeća, na-čelnik Ivan Pavliček govorio je o razvoju Preseke, od osnutka opći-ne 1993. do danas. Posebno je iz-dvojio projekte gradnje prometne infrastrukture do 2013., naglasivši asfaltiranje županijskih te gradnju (novih) lokalnih cesta. Naglasio je i gradnju triju mostova na potoci-ma te gradnju manjih prolaza pre-ko kanala.

- Također, kompletno smo re-konstruirali električnu mrežu, koja je bila u vrlo lošem stanju, a posta-vili smo i javnu rasvjetu u svim na-seljima općine - rekao je načelnik, dodavši da velik problem pred-stavljaju i klizišta, osobito na po-dručjima gdje se obavlja poljopri-vredna djelatnost. Pavliček smatra da se i s malim proračunom, ali uz dobru suradnju, puno toga može napraviti.

- Dokaz tome je zgrada škole, koja je sagrađena sredstvima Eu-

ropske investicijske banke - rekao je načelnik, istaknuvši i gradnju nove zdravstvene ambulante te re-konstrukciju zgrade općine.

- To je slika dvadesetogodišnje-ga rada. Međutim, promjenom na čelu općine 2013., svi započeti i

planirani projekti su, nažalost, stali. Nakon lanjske jeseni i izvan-rednih izbora ponovno smo kre-nuli dalje i okrenuli se novim iza-zovima. Punih smo osam mjeseci 'liječili financijske rane', da bi ko-načno krajem svibnja ove godine

odahnuli - zaključio je Pavliček. U ime Županije okupljenima se

obratio potpredsjednik Skupšti-ne Mario Vlahović, rekavši da je Županija tijekom proteklih deset godina u područje Preseke uložila više od 10 milijuna kuna.

- Pred nama su tri važna projek-ta koja obuhvaćaju i ovu općinu. Prije svega, to je projekt Regio-nalnoga vodoopskrbnog sustava „Zagreb-istok“, zatim projekt in-tegriranoga javnog prijevoza, a najnoviji projekt je uvođenje ši-rokopojasnog interneta - rekao je Vlahović.

Na kraju je govorio i saborski zastupnik Branko Hrg. Posebno se osvrnuo na važnost lokalnih samo-uprava.

- Ovaj kratki pregled rada od 1993. samo je dodatni dokaz o nužnosti postojanja općina. Po-trebno je napraviti analizu što je u općinama učinjeno tijekom prote-kle 22 godine. Ne smijemo olako prihvatiti razmišljanje da pojedine općine treba ukinuti - rekao je Hrg.

NATJECANJE ORAČA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

PRIJEM ZA KUGLAČE ZAPREŠIĆA - OSVAJAČE MEDALJA NA SVJETSKOM PRVENSTVU Pravilnim oranjem prinosi se mogu povećati do deset posto Leo Herceg juniorski je svjetski prvak, Mirna Bosak brončana

Mario Filipčić (iz Ključa Brdo-večkog) u kategoriji pluga

premetnjaka i Marko Cvetković (iz Šibica) u kategoriji pluga ravnjaka (i opet!) najbolji su orači Zagre-bačke županije. Ponovili su lanjski uspjeh. Ovogodišnje, 13. natjeca-nje orača, u organizaciji Udruge orača Zagrebačke županije, odr-žano je u Maloj Buni (Velika Go-rica) na parceli Ivice Cerovskog. Sudjelovalo je 11 natjecatelja. Prema pravilniku Svjetske orač-ke organizacije, ocjenjivalo se 16 elemenata, poput otvaranja prve brazde, naora (pravac, čistoća,

zaoranost biljnih ostataka, ulaz i izlaz s parcele), razoravanja...- Natjecanje, prije svega, ima edu-kativni karakter. Prema nekim izračunima, ustanovljeno je da se pravilnim oranjem prinosi mogu povećati do deset posto - kaže Dario Padro, predsjednik Udruge orača Zagrebačke županije, ujed-no tajnik Hrvatske udruge za orga-nizaciju natjecanja u oranju.

Najbolji županijski ora-či izborili su odlazak na državno natjecanje, a najbolji s državnoga već se nekoliko godina natječu i na Svjetskom prvenstvu u oranju.- Prvenstvo, kao i sama nacio-nalna natjecanja organiziraju se kako bi se širila razmjena iskustava među poljoprivredni-cima. Uz edukativni, ona imaju i gospodarski, a u zadnje vrijeme i turistički karakter - kaže Tugo-mir Majdak, predsjednik Svjetske oračke organizacije.

Kuglači Zaprešića Leo Herceg i Mirna Bosak ostvarili su (u sastavu hrvatske reprezen-

tacije) sjajan uspjeh na Svjetskom prvenstvu u kuglanju u kategoriji juniora. Leo je ponio na-slov svjetskog prvaka, pojedinačno i ekipno te u kombinaciji (zbrajaju se rezultati iz pojedinačnog i ekipnog dijela natjecanja), dok je Mirna u dis-ciplini 'sprint' osvojila broncu. Prvenstvo je, uz sudjelovanje 13 reprezentacija, održano u nje-mačkom Speichersdorfu.Lea i Mirnu, oboje su stipendisti Zajednice sport-skih udruga i saveza Zagrebačke županije, pri-mio je početkom srpnja zamjenik župana Rudolf Vujević. Čestitavši im na uspjehu, rekao je da će Županija uvijek nagraditi vrhunske sportaše kako bi im se odužila za ostvareni rezultat, ali i

potaknula druge da krenu njihovim stopama.- Među rijetkima smo koji u vrijeme krize nisu smanjivali sredstva za sport - istaknuo je Vujević. Leu Hercegu, učeniku I. tehničke škole Tesla, bilo

je ovo prvo svjetsko prvenstvo. - Nešto fantastično! Super atmosfera, puna dvo-rana ljudi... Lijepo, jako lijepo! - komentirao je Leo, dok je Mirna, koja je već okusila atmosferu sa svjetskog prvenstva, rekla da je svaki dolazak na ovakvo natjecanje novo, prekrasno iskustvo. Mirna je učenica Sportske gimnazije. Na prijemu su bili i predstavnici Kuglačkog klu-ba Zaprešić, Zajednice sportskih udruga grada Zaprešića i Zajednice sportskih udruga i saveza Zagrebačke županije. - Neophodna nam je nova kuglana. Vjerujem da ćemo je u dogledno vrijeme sagraditi uz podrš-ku Grada Zaprešića, nadam se i Županije - re-kao je Vladimir Pavetić, predsjednik ZSU grada Zaprešića.

VELIKA GORICA

Sudjelovalo je 11 natjecatelja u kategorijama

pluga ravnjaka i pluga premetnjaka

Punih osam mjeseci 'liječili smo financijske rane', da bi krajem svibnja ove godine

konačno odahnuli - rekao je načelnik Ivan Pavliček

Općina svoj dan slavi na blagdan sv. Petra apostola

Natjecanje je održano na parceli Ivice Cerovskog

Ocjenjivalo se 16 elemenata oranja

Dvadesetu obljetnicu osnutka općine, ujedno i blagdan zaštitnice sv.

Ane, proslavila je Dubravica. Za svečane sjednice Općinskoga vijeća, kratki presjek učinjenoga tijekom protekla dva desetljeća dao je aktualni načelnik Franjo Štos, posebno naglasivši ulaga-nja u cestovnu infrastrukturu, izgradnju nove škole i sportske dvorane, uređenje dječjeg vrtića, proširenje groblja...

- Polučili smo dobre, rekao bih i vrhunske rezultate. Ostvarili smo ono što smo i priželjkivali - rekao je Štos, dodavši da su pred Općinom veliki planovi koji pro-izlaze iz potreba mještana.

- Sve ih nećemo moći sami realizirati, stoga se i ubuduće nadam pomoći i razumijevanju Županije - rekao je. Posebno je istaknuo projekt Poslovno-podu-zetničkog centra.

- Pokrenuli smo ga kako bismo potaknuli zapošljavanje mladih ljudi i njihov ostanak u ovoj sredini. Imamo projektnu doku-mentaciju i dobivenu dozvolu

Tijekom 20 godina djelovanja Općina je pokrenula i uspješno

završila brojne projekte koji su uvelike poboljšali

kvalitetu života naših mještana. U maniri dobroga gospodara, Općina nikada nije trošila više nego što je imala, nikada nije ulazila

u rizik posuđivanja novca i podizanja kredita - naglasio je predsjednik Općinskoga

vijeća Dragutin Horvat

Mirna je učenica Sportske gimnazije, a Leo učenik I. tehničke škole Tesla

Dubravica je primjer da su male općine opravdale svoju misiju

za gradnju, no kako su nam po-trebna značajna sredstva, projekt ćemo prijaviti na natječaj Europ-skog fonda za regionalni razvoj - pojasnio je načelnik. Centar će biti na raspolaganju svim podu-zetnicima s prostora općine, a njegov manji dio, rekao je Štos, imat će i turistički štih.

Načelnik je govorio i o legali-zaciji nerazvrstanih cesta, grad-nji mrtvačnice, sanaciji župnoga

dvora, brizi za djecu i mlade. - Smatramo da se ulaganje

u mlade višestruko vraća op-ćinskoj zajednici - naglasio je. O potrebi stvaranja preduvje-ta koji će omogućiti ljudima da ostanu živjeti na ovim prostori-ma govorio je zamjenik župana Rudolf Vujević, rekavši da se, uz gospodarski razvoj, poseban naglasak treba dati populacijskoj politici. Također, naglasio je da

je Dubravica samo jedan od pri-mjera da su male općine oprav-dale svoju misiju.

- Nadam se da će sve ‘partije’ u Hrvatskoj naći konsenzus da se ne ukinu općine, nego da se one funkcionalno promijene. Lijepo je doći u Dubravicu i vidjeti koli-ko je napredovala. Vjerujte, sve-ga toga ne bi bilo da nema uspješ-nih ljudi koji je vode - rekao je Vujević.


VIJESTI

PREDSTAVLJANJEM STUDIJE IZVODLJIVOSTI ZAVRŠENA PRVA FAZA PROJEKTA GREENWAY

Prvi biciklistički autoput u RH! Kroz operativni

program 'Promet 2007.-2013.', izrada Studije izvodljivosti sufinancirana je iz

Europskog fonda za regionalni razvoj

Dužina prometnice, koja će najvećim dijelom prolaziti savskim nasipom, iznosi 121,6 kilometara

Gradnja biciklističke prometnice (treća faza

projekta) trebala bi završiti do ožujka 2017., a radovi se cijene na oko 123 milijuna kuna. S 85 posto financirat će se iz kohezijskih fondova EU, a ostatak će osigurati

Grad Zagreb i Zagrebačka županija.

Predstavljanjem Studije izvodljivosti završena je prva faza projekta Gre-

enway (gradnje biciklističke staze uz rijeku Savu, od granice sa Slovenijom do Lijevog Du-brovčaka). Nositelj projekta je Grad Zagreb, a partner Zagre-bačka županija. Kroz operativni program „Promet 2007.-2013.“, izrada Studije izvodljivosti su-financirana je iz Europskog fonda za regionalni razvoj te je pokazala opravdanost gradnje biciklističke staze, odnosno „im-plementacije državne glavne bi-ciklističke rute br. 2“.

- Greenway je prvi biciklistič-ki autoput u RH! - za predstav-ljanja rezultata Studije ustvrdila je Darinka Jug, voditeljica pro-jekta.

Gradnja biciklističke promet-nice predviđena je u dužini od 121,6 kilometara, te će najvećim dijelom prolaziti savskim nasi-pom.

- Projekt predviđa fizičku

gradnju, koja uključuje eko-as-faltiranje staze, uređenje od-morišta i parkirališta za bicikle, postavljanje rasvjete, punionica za e-bicikle, brojača prometa... Također, planira se uređenje pri-laza mostovima, kao i uređenje spojeva na postojeću bicikli-stičku i cestovnu infrastrukturu - pojasnila je Darinka Jug, do-davši da sada slijedi druga faza projekta, odnosno izrada teh-ničke dokumentacije (glavnog i izvedbenog projekta). Sama gradnja biciklističke prometnice (treća faza) trebala bi završiti do

Održivi razvoj podrazumijeva i alternativne oblike prijevoza

Uredit će se spojevi na postojeću biciklističku i cestovnu infrastrukturu

Projekt je važan i za promociju turizma županije

DOGAđAJI

PRISJEĆANJE NA VELIKANA HRVATSKE POVIJESTI JASTREBARSKO

'Dijelimo se u vrijeme utakmice, ali nakon toga budimo jedinstveni'

Maček je bio izuzetni demokrat, čovjek poštenja i pravice, skrbnik za male,

čovjek koji se borio protiv svih totalitarizama

U Jastrebarskom je proslav-ljen Dan Vladka Mačeka. Ispred njegova spomen-

poprsja, na dan njegova rođenja - 20. srpnja, položeni su vijenci i zapaljeni lampaši, a prethodno je održana svečana sjednica jaskan-skoga Gradskog vijeća. Uvodno je Zoran Savić, potpredsjednik Vijeća, naglasio da je Maček bio političar koji je „uspio skupiti sva hrvatska srca da kucaju kao jedno - veliko hrvatsko srce“. Gradonačelnik Ja-strebarskoga Zvonimir Novosel, čiji je pradjed bio jedan od prvih Mačekovih suradnika (zastupnik u Skupštini tadašnje države), poručio je da i danas treba „živjeti ideale ovoga velikana hrvatske povijesti“, dok je Damir Mateljan, izaslanik predsjednika Sabora RH, rekao da Mačekovo političko djelovanje tre-ba promatrati u kontekstu prostora i vremena.

- Njegova politika, bez obzira što će neki pokušati omalovažiti taj

događaj, dovela je do stvaranja Ba-novine Hrvatske (autonomne regije unutar tadašnje Kraljevine Jugosla-vije). Politička misao koju je gradio bila je univerzalna: domoljublje i hrvatska državotvornost - rekao je Mateljan.

Svečanoj sjednici je, uz ostale,

prisustvovao i saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Branko Hrg, koji je istaknuo da je Maček nedo-voljno istražen.

- Treba raditi na tome da se djelo i osobnost Mačeka još više otkriju - rekao je, te poručio da hrvatski narod još uvijek nije naučio da se može „dijeliti u vrijeme utakmice, ali nakon toga mora biti jedinstven“.

- Neka u Hrvatskoj, Mačeku u za-log, počne vladati političko zajed-ništvo i sloga. Premali smo i presla-bi da bismo bili nesretni - rekao je.

Na Mačekove riječi „Moj život više ne pripada meni i mojoj obite-lji, on sada pripada hrvatskom naro-du“, izrečene nakon što je preuzeo vodstvo HSS-a, podsjetio je župan Stjepan Kožić. Rekao je da bi o nji-ma i danas trebao razmišljati svaki hrvatski političar.

- Maček je bio izuzetni demokrat, čovjek poštenja i pravice, skrbnik za male, čovjek koji se borio pro-tiv svih totalitarizama - podsjetio je župan.

Svečanoj sjednici prisustvova-la je i potpredsjednica Županijske skupštine Mirela Katalenac.

I danas bi svaki hrvatski političar trebao razmišljati o Mačekovim riječima izrečenima nakon preuzimanja

vodstva HSS-a: 'Moj život više ne pripada meni i mojoj obitelji, on sada pripada hrvatskom narodu'.

Mačekova politika dovela je do stvaranja Banovine Hrvatske (autonomne regije unutar

tadašnje Kraljevine Jugoslavije)

Ispred Mačekova spomen-poprsja položeni su vijenci i zapaljeni lampaši

Mačekova politička misao bila je domoljublje i hrvatska državotvornost

tuiraju svaki dan, te da održivi razvoj podrazumijeva i alterna-tivne oblike prijevoza, pri čemu biciklizam zauzima izuzetno važno mjesto.

Prisutan je bio i ministar pro-meta Siniša Hajdaš Dončić, uz ostalo rekavši da cikloturizam, kao specifični oblik turizma, generira u nekim europskim zemljama (poput Austrije i Švi-carske) vrlo veliki prihod u tu-rističkoj bilanci. Naglasio je da je Hrvatskoj iz fondova EU, u razdoblju do 2020., za projekte sigurnosti u prometu na raspola-ganju 1,3 milijarde kuna.

ožujka 2017., a radovi se cijene na oko 123 milijuna kuna. S 85 posto financirat će se iz kohezij-skih fondova EU, a ostatak će osigurati Grad Zagreb i Zagre-bačka županija.

Za predstavljanja rezultata Studije, župan Stjepan Kožić je rekao da se radi o vrijednom projektu, prije svega za promo-ciju turističkih kapaciteta župa-nije.

- Vjerujem da će projekt imati i gospodarski učinak te da ćemo kroz njega, uključivanjem u turi-stičku ponudu, mobilizirati i naše ruralne prostore - rekao je župan. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekao je da su granice između Zagreba i županije samo administrativne, a ljudi fluk-

Spomen-ploča U povodu 150. godišnjice Anin-peri-voja i blagdana sv. Ane, Javna usta-nova „Zeleni prsten“ postavila je ispred kapele sv. Ane u Samoboru informativnu spomen-ploču. Na njoj je ispisana sažeta povijest ove opje-vane samoborske kapele. Autor tek-sta je Milan Žegarac Peharnik. Ovime je nastavljena suradnja JU „Zeleni pr-sten“ s Gradom Samoborom i Udru-gom „Oživljena povijest Samobor“ na vraćanju starog sjaja Anin-perivoju.

Obljetnica orkestra Puhački orkestar DVD-a Petrovina (grad Jastrebarsko) proslavio je 120. obljetnicu osnutka. U orkestru da-nas djeluje peta generacija glazbeni-ka koju vodi Petar Fabijanić. U sklopu proslave potpisana je Povelja o prija-teljstvu DVD-a Petrovina i Puhačkog orkestra Pirovac, a u programu su, uz domaćine i goste iz Pirovca, sudje-lovali puhački orkestri DVD-a Gornji Desinec, Domagović, Cvetković, Stan-kovo, Plešivica te Tamburaški orke-star DVD-a Čabdin.

Prvakinja države Dugoselka Dijana Rijetković prvaki-nja je Hrvatske u supersprint triatlo-nu (plivanje, vožnja bicikla, trčanje) u starosnom uzrastu do 30 godina. Prvenstvo je održano početkom srp-nja na Jarunu. Dijana je članica Tria-tlon kluba „Zrinski“ iz Zagreba, a tre-nira i s Atletskim klubom „Martin“ iz Dugog Sela.

POVIJEST

VATROGASCI

TRIATLON


DOGAđAJI

što pokazati. Izložba je za nas posebna jer je postavljena u prostoru u kojemu javna ustanova ima sjedište, a i Samobor je njome dobio novi izložbeni prostor. Au-tobusni kolodvor je mjesto susreta, ovoga puta javnosti i nas koji brinemo o zaštiti priro-de i biološkoj raznoli-kosti - rekla je Martina

Glasnović, ravnateljica JU „Zeleni prsten“. Izložbu je otvorio gradonačelnik Samobora Krešo Beljak, rekavši da je ona poveznica Hrvatske i Poljske, a pjesmom su je popra-tile Singrlice.

U RH je dosad istraženo više od 900 špilja, od čega se velika većina njih nalazi u zaštićenim područjima. Trenutno se, u suradnji sa speleološkim udrugama, radi Katastar speleoloških objekata u RH. Njegov prvi dio, s pr-vih tisuću objekata, bit će gotov u prvoj polovici 2016. godine. Izradom Katastra povećat će se razina zaštite područja obuhvaćenih ekološkom mrežom Natura 2000.

KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

DOGAđAJI

TURISTIČKA ZAJEDNICA 'SAVSKO-SUTLANSKA DOLINA I BRIGI'

Prikaz negdašnjega seoskog života uz rijeke Savu i Sutlu

Do kraja kolovoza u prostoru TZ Za-grebačke županije, u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici, može se pogle-

dati izložba predmeta i fotografija zajed-ničkoga naziva „Jedan dan na selu“. Izložba je postavljena u suradnji s Turističkom za-jednicom „Savsko-sutlanska dolina i brigi“. - Kroz izložbu prikazujemo običaje i negdašnji način življenja na selu, na prostoru uz Savu i Sutlu. Zagrepčanima želimo pokazati kako se živjelo u vrijeme dok nije bilo mobitela i televi-zora. Želimo da oni i dođu u naš kraj, na lada-nje! Imamo što pokazati - spomenike kulture, stare zanate, mjesta rođenja osoba koje su nešto značile u hrvatskoj povijesti... Od Jelačić placa udaljeni smo svega 25 kilometara - za otvorenja izložbe rekao je Stjepan Esih, direk-tor TZ „Savsko-sutlanska dolina i brigi“.Marica Jančić, predsjednica ove turističke za-

jednice, koja obuhvaća općine Brdovec, Ma-riju Goricu i Dubravicu, rekla je da je želja i ovakvim izložbama prenijeti negdašnje obi-čaje na mlade. - Žao mi je što je iz nastave izbačen predmet domaćinstvo. Mladi su nekada u školi učili heklati, štrikati, mijesiti kruh... Nisam protiv kompjutora i mobitela, dapače, no djecu moramo učiti i našim običajima - rekla je M. Jančić. Prikaz negdašnjega života na selu upri-zorili su članovi udruga „Driničani“, „Bo-bovljanke“, „Marijagorička zipka“ i „Eko-turistiko“ te KUD „Mihovil Krušlin“.Otvorivši izložbu, direktorica TZ Zagre-bačke županije Ružica Rašperić naglasila je da u prvoj polovici ove godine Zagre-bačka županija bilježi tri posto više dola-zaka turista i sedam posto više noćenja.

Nisam protiv kompjutora i mobitela, dapače, no djecu moramo učiti i našim običajima - rekla je Marica Jančić, predsjednica TZ 'Savsko-sutlanska dolina i brigi'

U SAMOBORU POSTAVLJENA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA 'PTICE - SAVRŠENSTVO LJEPOTE'

'Ptice ne poznaju granice, one su simbol slobode!'

U prigodi druge godišnjice ula-ska Republike Hrvatske u EU,

u prostoru Autobusnoga kolodvo-ra u Samoboru otvorena je izložba fotografija veleposlanika Poljske u RH Macieja Szymańskog „Ptice - savršenstvo ljepote“. U suradnji s Javnom ustanovom „Zeleni prsten“, izložba je dosad već bila postavlje-na u sedam gradova županije. Ve-leposlanik Szymański zaljubljenik je u ptice, njihov dugogodišnji pro-matrač, a prije petnaestak godina počeo ih je i fotografirati. Suradnja s JU „Zeleni prsten“ počela je slu-čajno, susretom u Ornitološkom rezervatu Crna Mlaka.

- Ptica je simbol slobode, ona ne poznaje granice! Sada kada smo svi jedna obitelj, kada je pitanje vremena ulaska Hrvatske u Schengenski prostor, ne-ćemo ih ni mi poznavati - rekao je veleposlanik Szymański.Izložba „Ptice - savršenstvo lje-pote“ obuhvaća osamdesetak fotografija, od kojih su neke sni-mljene i u Hrvatskoj.- Ove su fotografije svojevrstan prozor u ostatak Europe, a kako su neke snimljene i kod nas, do-kazuju da i mi toj Europi imamo

ZAVRŠILO UREĐENJE OTRUŠEVAČKE (GRGOSOVE) ŠPILJE

Biser prirode nadomak Samobora Sredstvima Fonda za zaštitu okoliša

i Zagrebačke županije postavljena je nova led rasvjeta, uređene su staze te ulaz i pješački

pristup špilji

Zajedno s Fondom za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagrebačka

županija je, preko Javne ustano-ve „Zeleni prsten“, financirala uređenje Otruševačke špilje (po-znatije kao Grgosova špilja), u Otruševcu pored Samobora.

Zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode, bo-gata stalaktitima i sta-lagmitima raznih ve-ličina i zadivljujućih oblika, špilju je 1973., slučajno, kopajući ka-men za gašenja vapna, otkrio Josip Grgos.

- Tri smo tjedna kopali sve dublje i dublje, a pred nama se otvarala sve veća špilja. Ni sam ne znam koliko smo kubika zemlje, gline i kamenja izvukli uskim hodnikom, u vlazi, na samo desetak Celzijevih stup-njeva - priča Grgos.

Godinu dana kasnije je u špilju, s dvije dvorane, postavio struju. Počela su dolaziti djeca, plani-nari... Početkom 2004., tijekom radova na proširenju prostora

za prihvat posjetite-lja, otkrivena je nova špilja, dugačka 130 metara, s tri dvorane. I upravo je u njoj, za-hvaljujući sredstvima Fonda i Županije, po-stavljena ove godine

nova led rasvjeta, uređene su staze, ulaz u špilju i pješački pri-stup. Ukupno je u nje-zino uređenje uloženo 710.000 kuna (Župani-

ja 20 posto, Fond 80 posto).- Svako ulaganje u zaštitu pri-

rode višestruko se vraća. Mini-mum je naše obveze, prvenstve-no prema budućim generacijama, održavati ovakve bisere prirode, ali isto tako dati im i novu vrijed-nost s ciljem daljnje promidžbe zaštite i očuvanja prirode - kaže Martina Glasnović, ravnateljica JU „Zeleni prsten“.

Obje Grgosove špilje relativno su malih dimenzija, no zbog bo-gatstva špiljskih ukrasa predstav-ljaju biser prirode. Neizmjerna je i njihova turistička vrijednost, kao dijela promidžbe prirodne baštine Zagrebačke županije.

Otruševačka špilja pripada značajnijim

geomorfološkim i biospeleološkim lokalitetima u RH

Grgos je špilju, kopajući kamen za gašenja vapna, otkrio prije 42 godine

Špilja se može razgledati svakoga dana,

izuzev ponedjeljkom

Javna ustanova „Zeleni prsten“ organizira-la je i ove godine manifestaciju „Kosci za kosce“. Održana na livadama košanicama u Selcu, u općini Orle, njome se želi ukazati na važnost očuvanja prirodnih staništa ptice kosac na vlažnim livadama uz rijeku Odru te u Turopoljskom lugu. U sklopu manifestaci-

je članovi KUD-a Veleševec i KUD-a Posavec upriličili su prikaz košnje trave ručnim kosa-ma, održana je osnivačka sjednica Suradnič-kog vijeća za značajni krajobraz Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru, izneseni su podaci o ovogodišnjem prebrojavanju (monitoringu) populacije pjevajućih mužjaka

kosca u Odranskom polju, te je održana prezentacija projekta „Revitalizacija drvenog mosta na rijeci Odri kod mjesta Selce“. U ime župana Stjepana Kožića i prisutnoga predsjednika Županijske skupštine Dražena Bošnjakovića manifestaciju je otvorila župa-nijska vijećnica Marija Ledinski Anić.

'KOScI ZA KOScE'

Documents

SKUPŠTINE Priznanja za poslovni uspjeh i doprinos ...zacorda.hr/wp-content/uploads/2017/06/zupanijskakronika87.pdf · me, raspisali smo i natječaj za izradu Studije izvodljivosti