Skupština Komore odlučila Vlastimir Golubović · Vlastimir Golubović novoizabrani ... Ratko Nikolic, director of Business Intelligence Consulting High-quality and useful business

Nenad NovovićAmplitudo

Darko RogošićDarma

Dr Ilija Moric

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 1

2 D

ecem

bar 2

017.

Skupština Komore odlučila

Vlastimir Golubovićnovoizabrani

predsjednikPrivredne

komore

Globalna konkurentnostza dugoročno poslovanje

Isti kvalitet za tržište isopstvenutrpezu

Tri priče o maslini

IMPR

ESU

M

16 Sastanak privrednika sa premijeromPotrebno više podsticaja za razvoj proizvodnog sektora

Broj 12Decembar 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

The Assembly of the Chamber decidedVlastimir Golubovic, newly elected President of the Chamber

The meeting of businessmen with the Prime MinisterMore incentives needed to boost the production sector

Nenad Novovic, owner and director of the company AmplitudoGlobal competitiveness for a long-term business

Darko Rogosic, owner and director of “Darma", PodgoricaSame product quality on the market and the dining tables

Tadija Sljukic, owner of the dairy NikaContinuous dedication to quality

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

9

22

49

66

58

71

79

72

4

Broj 12 Decembar 2017.

Nenad Novović, vlasnik kompanije Amplitudo

Globalna konkurentnost

za dugoročno poslovanje

Skupština Komore odlučilaVlastimir Golubović novoizabranipredsjednik Privredne komore

Skupština Crne GoreDonijet novi Zakon o Privrednoj komori Crne Gore

Darko Rogošić, vlasnik i direktor kompanije Darma, PodgoricaIsti kvalitet za tržište isopstvenu trpezu

FilantropijaDodijeljene nagradeISKRA 2017 Dr Ilija Moric


6

46

12

62

4490

5


Listajući Glasnik...

1986.Pripreme za proljećnu sjetvu

Programom proljećne sjetve u Crnoj Gori predviđeno je da se zasije 36.000 hektara oranica. To čini 70 odsto ukupnih obradivih površina kod nas, a 1.899 ha više nego što je zasijano prethodne godine u ovom periodu. Od 8.331 hektara do sada neiskorišćenog poljoprivrednog zemljišta ove godine biće kultivisano 3.214 ha.

U društvenom sektoru planirano je da se zasije samo 600 ha odnosno 1,6 ukupnih površina, a na individualnom 35.400 ha.

Više od polovine obradivih površina biće zasijano žitima. Kukuruz se sije na površini 7.882 ha, povrtarsko bilje na 13.123 ha s tim što će najveće površine zauzeti krompir i to 7.470 hektara, a dinje i lubenice 1.312 ha.

Paprike će se uzgajati na 638 ha dakle na manjim površinama nego prethodne godine, a i zasadi paradajza će stagnirati. Uzroci sma-njenja uzgoja ovih kultura su neobezbijeđen plasman i nedostatak pogona za industrijsku preradu paprike i paradajza, pisao je Glasnik 1986. godine.

2005.Rast industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja 2004. godine bila je veća 13,8 odsto nego 2003. U odnosu na prosječnu mjesečnu proizvodnju iz 2003. godine rekordan porast u industriji zabilježen je u decembru i to 53,7%. Najveći uticaj na ovako povoljne rezultate imali su proizvodnja elek-trične energije i metala koji su rasli 21% odnosno 12,5 odsto.

Pozitivni trendovi zabilježeni su i u agraru. Prehrambeni proizvodi, piće i duvan zabilježili su rast od 23,6 odsto, a povećani su i prerada drveta i to za 20,5 a u istom iznosu je porasla i vrijednost radova u građevinarstvu.

Pozitivne stope rasta ostvarene su kod prevoza robe željeznicom za 67,7% kao i prevoza putnika u vazdušnom saobraćaju za 10,3%.

Crnu Goru je 2004. godine posjetilo 703.484 turista ili 17,4 odsto više nego prethodne godine koji su ostvarili 4,56 miliona noćenja ili 14,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Stranih turista bilo je 188.060 ili 32 % više, a oni su ostvarili 1,22 miliona noćenja ili 33,6 odsto više.

Prosječan broj zaposlenih iznosio je 143.479, znatno više od prethodne godine, dok je cifra nezaposlenih dostigla 59 hiljada.

Postignuti su povoljniji rezultati u spoljnotrgovinskom prometu jer robni deficit ima trend pada, a u monetarnoj sferi evidentiran je rast kredita i depozita, zabilježio je Glasnik 2005.

6


Stručnošću, profesionalnošću i izuzetnim organizatorskim sposobnostima, Golubović je doprinio uspješnom radu i ugledu kako kolektiva u kojima je radio, tako i Privredne komore Crne Gore.

Vlastimir Golubović novoizabrani predsjednik Privredne komore

Skupština Komore odlučila

Vlastimir Golubović, diplomirani ekonomista, ugledni pri-vrednik, vlasnik kompanije Veletex, izabran je jednoglasno za novog predsjednika Privredne komore Crne Gore na sje-

dnici Skupštine ove poslovne asocijacije, održanoj 14. decembra 2017. godine.

- Crnogorskoj javnosti, posebno privrednoj, Golubović je poznat kao uspješan rukovodilac u više institucija i privrednih društava. U Opštini Danilovgrad bio je inspektor u Upravi prihoda, a u Industriji mašina "Radoje Dakić" bavio se poslovima izvoza. Rukovodilac fi-nansijsko komercijalne službe bio je u Kazneno-popravnom domu, u "Crnagoracoopu“ rukovodio je službom nabavke, dok je u "Me-taloservisu" iz Vrbasa bio direktor predstavništva za Crnu Goru. Od 1992. godine je predsjednik kompanije "Veletex", čiji je vlasnik. Član je Upravnog odbora i suvlasnik rizorta u Baru "Ruža vjetrova“ – kazao je predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović.

Golubović je u Privrednoj komori Crne Gore bio član, a potom i predsjednik Odbora udruženja trgovine (od 2004. do 2007. godine), predsjednik Skupštine ove asocijacije u dva mandata (od 2007. do 2011. godine i od 2011. do 2015. godine), dok je od 2015. godine bio član Upravnog odbora.

- Stručnošću, profesionalnošću i izuzetnim organizatorskim spo-sobnostima, doprinio je uspješnom radu i ugledu kako kolektiva u kojima je radio, tako i Privredne komore Crne Gore – rekao je predsjednik Komisije za mandatna pitanja Vojin Žugić.

On je podsjetio da je Upravni odbor Privredne komore Odluku o pokretanju postupka za izbor novog predsjednika ove asocijacije donio na sjednici od 6. oktobra 2017. godine. Rok za dostavljanje prijava bio je 15. novembar 2017. godine, do kada su podnesene če-tiri za jednog kandidata - Vlastimira Golubovića, i to od: Odbora udruženja komunalne privrede, Odbora udruženja malih i srednjih

7


predužeća i preduzetnika, Odbora udruženja trgovine i Privrednog kluba Cetinja. U navedena tri odbora udruženja participiraju 84 privredna subjekta.

Novoizabrani predsjednik Komore Golubović je kazao da je poča-stvovan zbog ukazanog povjerenja da bude na čelu ove poslovne asocijacije i istakao da osjeća veliku odgovornost za obavljanje te izuzetno značajne dužnosti.

- Privredna komora je kroz 90-godišnje trajanje institucionalno organizovala i povezivala privrednike bez obzira na vrijeme i dru-štvene okolnosti kroz koje je prolazila. Kao nezavisna i samostalna institucija i danas zastupa i štiti interese privrede bez obzira na veličinu i oblik organizovanja privrednih subjekata. Kao komora javnog prava ona je moderna institucija koja ničim ne zaostaje za poslovnim asocijacijama razvijenih zemalja svijeta – kazao je Go-lubović. On se osvrnuo na 22 godine angažovanosti u radu Privre-dne komore, istakavši posebno uspješnu saradnju sa aktuelnim predsjednikom Velimirom Mijuškovićem.

- Crnogorska, posebno privredna javnost, gospodina Mijuškovića poznaje kao stručnog, profesionalnog i principijelnog rukovodio-ca koji je zahtjeve privrede zastupao pred donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou. Njegov, kao i doprinos zaposlenih u izgradnji rejtinga koji Komora ima u Crnoj Gori i međunarodnom komorskom sistemu je ogroman – rekao je Golubović izražavajući duboko poštovanje i neizmjernu zahvalnost Mijuškoviću za dopri-nos razvoju privrede.

Golubović je apostrofirao osnovne programske ciljeve najstarije poslovne asocijacije.

- Snažno ćemo podržavati domaće proizvođače, afirmišući kvalitet njihovih proizvoda i usluga i davati puni doprinos podizanju njiho-ve konkurentnosti. Jačaćemo poziciju naših izvozno orijentisanih preduzeća i kontinuirano raditi na prezentaciji prirodnih potenci-jala i komparativnih prednosti domaće ekonomije potencijalnim investitorima. Riječju – zastupaćemo i štiti interese cjelokupne crnogorske privrede – kazao je on.

Novoizabrani predsjednik je poručio svim privrednicima da je Ko-mora njihova kuća i pozvao ih da koriste njene proizvode i usluge, te da sugestijama doprinose unapređenju rada ove institucije.

Izboru je prethodila diskusija u kojoj su učestvovali predsjednici odbora udruženja u Komori – građevinarstva i industrije građevin-skog materijala Milan Božović, te turizma i ugostiteljstva Dragan Purko Ivančević. Oni su uputili riječi podrške kandidaturi Golubo-vića, ističući njegove profesionalne i ljudske kvalitete uz ocjenu da će uspješno nastaviti putem koji je trasirao dosadašnji preds-jednik Mijušković.

Skupština je donijela Odluku o prestanku važenja Odluke o izboru predsjednika i Odluke o potvrđivanju mandata predsjedniku Pri-vredne komore Crne Gore Velimiru Mijuškoviću, koje će stupiti na snagu 30. decembra 2017. godine. Odluke su donijete jer je preds-jednik Mijušković, i pored toga što mu je mandat trajao do marta 2020. godine, odlučio da iskoristi zakonsku mogućnost odlaska u penziju.

Mijušković, 17. predsjednik Privredne komore, istakao je da je tu značajnu dužnost obavljao sa velikim ponosom i čašću. Zahvalio je na uspješnoj saradnji privrednicima koja je bila na visokom nivou, kao i saradnicima i stručnoj službi ove asocijacije. O nasljedniku je rekao da je riječ o poslovno vrlo moralnom i dobrom čovjeku.

- Uvjeren sam da će Vlastimir Golubović sa velikim uspjehom vo-diti Komoru i da će privrednici sa tako kvalitetnim čovjekom rado sarađivati – rekao je Mijušković.

Predsjednik Skupštine Banović je zahvalio Mijuškoviću na značaj-nom pečatu koji je ostavio tokom rukovođenja Komorom ali i cijele karijere.

- To potvrđuje i Nagrada oslobođenja Danilovgrada koju je nedav-no Mijušković dobio od te opštine, kao i Orden rada koji će mu uru-čiti predsjednik države Filip Vujanović – naglasio je Banović.

Ista Odluka donijeta je i za potpredsjednika Privredne komore Stanka Zlokovića koji je takođe riješio da se penzioniše prije is-teka mandata. On je čestitao novoizabranom predsjedniku Komo-re i iskazao poštovanje prema aktuelnom sa kojim je, kako ističe, odlično sarađivao tokom četiri godine.

- Uvjerio sam se da je Komora jedna od jačih institucija naše drža-ve, koja uživa ogroman ugled u Evropi. Zaposleni u Stručnoj službi Komore – spoj mladosti i iskustva – garant su budućnosti ove in-stitucije – ocijenio je Zloković.

Skupština je verifikovala mandate novim članovima, te donije-la Program rada, Odluku o osnovici i stopi za obračun članskog doprinosa, Odluku o finansijskom planu Privredne komore Crne Gore, sve za 2018. godinu, te Odluku o izmjenama i dopunama Od-luke o izboru članova Upravnog odbora ove poslovne asocijacije.

Program rada

Program rada za 2018. godinu Privredne komore predstavio je njen generalni sekretar Pavle D. Radovanović.

- Unapređenje crnogorskog poslovnog ambijenta kroz partnerstvo sa državom, doprinos ekonomskom rastu i razvoju, te EU integra-ciji zemlje biće u fokusu aktivnosti Privredne komore u 2018. go-dini. Riječ je o godini velikog jubileja ove poslovne institucije kada će obilježiti devet decenija uspješnog postojanja i rada – rekao je Radovanović.

On je kazao da će se na sjednicama organa Komore razmatrati aktuelna ekonomska kretanja i pitanja koja se tiču unapređenja poslovnog ambijenta, podsticanja konkurentnosti, intenziviranja međunarodnih odnosa, uz projekte, administrativne poslove, su-dove pri Komori i odnose s javnošću. Nastaviće se tradicija odr-žavanja godišnjeg sastanka privrednika sa predstavnicima Vlade, na kojem se razmatra predlog mjera za unapređenje ekonomskog ambijenta i preporuka za ekonomsku politiku za predstojeći peri-od, a koji Komora priprema na osnovu sugestija privrednika.

Odbori udruženja Privredne komore biće fokusirani na pokretanje inicijativa za donošenje zakona i drugih propisa iz oblasti privre-de u cilju unapređenja poslovnog ambijenta; davanje mišljenja na propise od značaja za privredu; unapređenje konkurentnosti privrede; pružanje podrške privredi u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz partnerstva sa Evropskom unijom i učestvovanje u harmonizovanju zakonodavstva sa propisima EU; uspostavljanje i jačanje ekonomske saradnje sa inostranstvom; podsticanje pre-duzeća da intenziviraju aktivnosti na uvođenju standarda i una-pređenje integralnog sistema kvaliteta; organizovanje i učestvo-vanje na seminarima, okruglim stolovima, forumima, radionicama i savjetovanjima koji se odnose na unapređenje poslovanja.

8


Komora će i u narednom periodu učestvovati u postupku harmo-nizacije privrednog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evrop-ske unije, u cilju zaštite interesa privrednih subjekata.

Kontinuirano će pratiti efekte primjene mjera ekonomske politike, izrađivati analize poslovanja privrede sa prijedlozima prioritetnih aktivnosti.

Učestvovaće u izradi i realizaciji strategija i akcionih planova koje usvaja Vlada Crne Gore.

U komunikaciji sa nadležnim organima, intenzivno će raditi na otklanjanju biznis barijera, predlaganju mjera koje treba da dopri-nesu lakoći poslovanja i suzbijanju sive ekonomije.

Organizovaće skupove kojim će doprinositi usklađivanju obrazo-vanja sa potrebama tržišta rada. U cilju promocije privrede, rea-lizovaće učešće preduzeća na domaćim i međunarodnim sajmo-vima.

Aktivnosti u projektu "Dobro iz Crne Gore“, u cilju afirmacije kvali-teta domaćih proizvoda i usluga, te jačanja konkurentske sposob-nosti kompanija na domaćem i inostranim tržištima, biće usmje-rene na rast broja proizvoda i nosilaca ovog kolektivnog žiga, primjenu Komunikacione strategije, organizovanje tematskih događaja, edukacija na teme marketinga i kvaliteta, te sajamske nastupe.

Realizacija projekta Excellent SME Montenegro biće usmjerena na resertifikaciju nosilaca, povećanje njihovog broja, promociju, umrežavanje, edukaciju i obezbjeđivanje povoljnosti za uspješnije poslovanje.

Komora će nastaviti da učestvuje u izradi standarda zanimanja, razvoju i jačanju socijalnog partnerstva u oblasti obrazovanja, radu skupova koji afirmišu značaj cjeloživotnog učenja, Nacionalnom savjetu za obrazovanje i drugim institucijama iz ove oblasti.

Realizovaće aktivnosti kao članica međunarodnih komorskih aso-cijacija. Organizovaće niz multilateralnih i bilateralnih sastanaka

sa inostranim i regionalnim partnerima. Komorski investicioni forum, kao tekovina Berlinskog procesa, biće u 2018. godini foku-siran na projekte regionalnog povezivanja i unapređenja ekonom-ske saradnje. Predsjednici komora, članica KIF-a učestvovaće i na Samitu o Zapadnom Balkanu u julu 2018. godine u Londonu.

Godišnja Konferencija o ekonomiji, koju Privredna komora Crne Gore organizuje od 2010. godine, biće održana u četvrtom kvartalu 2018. Riječ je o događaju koji je prepoznat kao najznačajniji eko-nomski skup u Regionu, a koji iz godine u godinu okuplja sve veći broj učesnika iz Crne Gore, Regiona i šire.

Prepoznatljiva je uloga Privredne komore u procesu pridruživanja EU, gdje ima predstavnike u 27 poglavlja. Generalni sekretar Pri-vredne komore, pored toga što rukovodi Poglavljem 3, član je Ko-misije za evropske integracije. Značajne aktivnosti biće posveće-ne praćenju realizacije Programa pristupanja Crne Gore 2018-2020, kao i preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.

Privredna komora će u 2018. godini poseban fokus staviti na infor-misanje i pružanje pomoći pri prijavljivanju domaćih kompanija na NATO javne pozive.

Ona planira rad i na pripremi projektnih prijedloga na osnovu po-ziva iz programa prekogranične saradnje čije se raspisivanje oče-kuje u 2018. godini.

Po osnovu javnih ovlašćenja, Komora će pružati i razvijati uslu-ge za članice i druge zainteresovane. Izdavaće TIR i ATA karnete i usklađivati redove vožnje.

Afirmisaće Arbitražni sud pri Komori i rješavanje privrednih spo-rova putem arbitraže, kroz posjete kompanijama, te predstavnici-ma pravosudne i akademske zajednice, učestvovanje na međuna-rodnim seminarima, savjetovanjima i skupovima.

Informisanje javnosti će se odvijati putem internet prezentacije Komore, preko časopisa Privredne komore – "Glasnik", te nastupi-ma predstavnika Komore u štampanim i elektronskim medijima.

9


Vlastimir Golubovic, newly elected President of the Chamber

The Assembly of the Chamber decided

Vlastimir Golubovic, a graduate economist, a distinguished businessman, owner of the company Veletex, has been elected unanimously for the new president of the Chamber

of Economy of Montenegro at a session of the Assembly of this business association, held on December 14, 2017.

- To the Montenegrin public, especially to the business communi-ty, Mr. Golubović is known as a successful manager in several in-stitutions and business associations. In the municipality of Dani-lovgrad he was an inspector in the Department of Public Revenues and in the machinery industry “Radoje Dakić" he was engaged in export business. He was a head of the financial and commerci-al service in the Detention-rehabilitation Center, in the company “Crnagoracoop" he was managing the procurement department, while in “Metaloservis" from Vrbas he was the director of the re-presentative office for Montenegro. Since 1992 he has been the president and owner of the company Veletex. He is a member of the Administration Board and co-owner of the “Wind Rose Resort" - said the president of the Chamber of Economy of Montenegro

Vojo Banovic.

Golubović was a member of the Chamber of Economy of Monte-negro, and after that the President of the Trade Association Board (from 2004 to 2007), the President of the Assembly of this associ-ation in two mandates (from 2007 to 2011 and from 2011 to 2015 ), and since 2015 he has been a member of the Administration Board.

- By his professionalism and exceptional organizational skills, Vlastimir Golubović has contributed to the successful work and reputation of the collectives in which he worked, as well as the Chamber of Economy of Montenegro - said the President of the Commission for Mandate Issues Vojin Zugić.

He reminded that the Administration Board of the Chamber of Economy of Montenegro brought a Decision to initiate the proce-dure for the election of the new president of this association at the session of 6 October 2017. The deadline for submitting applicati-ons was November 15, 2017, when four candidates were nomina-ted - Vlastimir Golubović, by the Association Board of Communal

10


Industry, the Association Board of Small and Medium-sized En-terprises, the Trade Association Board and the Cetinje Economic Club. The three mentioned Boards consists of 84 participating eco-nomic entities.

The newly-elected President of the Chamber, Vlastimir Golubović, said that he was honored for the expressed confidence to be at the head of this business association and stressed out that he felt gre-at responsibility for the performance of this extremely important duty.

- Throughout the 90-year work, the Chamber has institutionally organized and linked businesses regardless of the time and soci-al circumstances through which it was going through. As an in-dependent institution, even today it represents and protects the interests of the economy regardless of the size and form of organi-zation of business entities. As a public law chamber, it is a modern institution that does not lag behind other business associations of the developed countries around the world - said Golubović.

He referred to 22 years of engagement in the work of the Chamber of Economy, highlighting particularly successful cooperation with the current President Velimir Mijuskovic.

- The Montenegrin, especially the business public knows Mr. Miju-šković as a professional and principled leader who advocated the demands of businesses before the decision-makers at the state and local level. His contribution, as well as of his employees, to the building of the Chamber reputation both in Montenegro and wi-thin the international chamber system, is enormous - said Golubo-vić expressing his deep respect and immense gratitude to Mr. Veli-mir Mijušković for his contribution to the economic development.

Golubović has emphasized the basic program goals of the oldest business association.

- We will strongly support domestic producers, affirming the qua-lity of their products and services, and give full contribution to raising their competitiveness. We will strengthen the position of our export-oriented companies and work continuously to present natural potentials and comparative advantages of the domestic economy to potential investors. By our voice and words we will represent and protect the interests of the entire Montenegrin eco-nomic community - he said.

The newly elected President invited all businessmen to perceive the Chamber as their home, to use its products and services, and through suggestions to contribute to improving the work of this institution.

The election was preceded by a discussion involving the presi-dents of the board of associations in the Chamber – the Associa-tion Board of Construction Industry and Building Materials Milan Bozovic, and the Tourism and Catering Industry Dragan Purko Ivancevic. They sent words of support to Golubovićs candidacy, emphasizing his professional and human qualities, with the as-sessment that he would successfully continue the path that has been directed by the previous President Mijušković.

The Assembly passed the Decision on termination of the validity of the Decision on the election of the President and the Decision on the confirmation of the mandate of the President of the Cham-ber of Economy of Montenegro Velimir Mijušković, which will en-ter into force on 30 December 2017. The decisions were made beca-use President Mijušković, despite his mandate lasting until March

2020, decided to use the legal possibility of retirement.

Mr. Mijušković, the 17th president of the Chamber of Economy, po-inted out that he performed this important duty with a great pride and honor. He thanked the businessmen for the successful high level cooperation, as well as his associates and professional servi-ce of this association. About his successor he said that he is a good man and very moral in professional terms.

- I am confident that Vlastimir Golubović will lead the Chamber with great success and that business people will be happy to coo-perate with such a high-quality person - said Mijušković.

The President of the Assembly Mr. Banović thanked Mr. Mijusko-vić for the significant personal touch he left behind during his ma-nagement of the Chamber and his entire career.

- This is confirmed by the award on the occasion of the Libera-tion Day of Danilovgrad which Mijusković has recently received from that municipality, as well as the Order of Labour, which will be handed over to him by the President of the Republic Filip Vuja-nović, - said Banović.

The same Decision has also been brought for the Vice President of the Chamber of Economy of Montenegro Stanko Zlokovic who also decided to retire before the expiry of the mandate. He congra-tulated the newly elected President of the Chamber and expressed his respect for the actual one, with whom, he said, he has had per-fect cooperation for four years.

- I have convinced myself that the Chamber is one of the stronger institutions in our country, which enjoys a huge reputation in Eu-rope. Employees in the Chambers Professional Service - a blend of youth and experience - are a guarantor of the future of this insti-tution - said Zloković.

The Assembly has verified the mandates of the new members and adopted the Work Program, the Decision on the base and rate for

11


the calculation of the membership contribution, the Decision on the Financial Plan of the Chamber of Economy of Montenegro, for 2018, and the Decision on Amendments to the Decision on the election of the members of the Administration Board of this busi-ness association.

The Work Program

The 2018 Work Program of the Chamber of Economy of Montene-gro was presented by the Secretary General Pavle D. Radovanovic.

- Improvement of the Montenegrin business environment in the partnership with the Government, contribution to the economic growth and development as well we the EU integration of Mon-tenegro will be the focus of the CEMs activities in 2018. This is a year of the great jubilee of this business association, which will celebrate nine decades of the successful existence and operations – Radovanović said.

He has added that the chambers bodies will discuss current eco-nomic trends and issues related to improving business enviro-nment, encouraging competitiveness, intensifying international cooperation as well as projects, administrative tasks, courts at the Chamber and public relations. The Chamber will continue a tradi-tion of organizing the annual meetings of the business commu-nity and the Government representatives, discussing a proposal of measures to improve the economic environment and recom-mendations for economic policy for the upcoming period, which is prepared by the Chamber on the basis of the business communitys suggestions.

The CEMs Association Boards will focus on launching initiatives for adopting new laws and regulations in the field of economy in order to improve business environment; giving opinions on the regulations important for the economy; improving the competiti-veness of the economy; providing support to the business commu-nity in meeting obligations arising from the partnership with the European Union and participating in harmonizing the legislation with the EU regulations; establishing and strengthening the inter-national economic cooperation; encouraging the companies to in-tensify activities on introducing the standards and improving the integral quality system; organizing and participating in the semi-nars, round tables, forums, workshops and consultations related to business improvement.

In the forthcoming period the Chamber will participate in the har-monization of the economic legislation with the EU acquis so as to protect the interests of the economic entities. It will monitor the effects of implementation of the economic policy measures, draft economic analysis with the proposed priority activities.

It will also participate in the drafting and realization of the strate-gies and action plans adopted by the Government of Montenegro.

In close communication with the state authorities it will intensi-vely work on eliminating business barriers, proposing measures which are to contribute to the ease of doing business and comba-ting the informal economy.

It will also organize events, which will contribute to aligning the education with the labour market needs. In order to promote the business community, it will carry out the activities related to par-ticipation of companies in domestic and international fairs.

In order to promote the quality of domestic products and servi-ces, strengthen competitiveness of companies on the Montene-grin and international markets, project activities for “Dobro iz Crne Gore (Good from Montenegro)“ will be aimed at growth of the pro-ducts with and holders of this trademark, implementation of the Communication Strategy, organizing thematic events, educations on marketing and quality as well as the participation in fairs.

The project Excellent SME Montenegro in 2018 will be aimed at re-certification of the holders, their growth, networking, training and providing benefits for more successful business operations.

The Chamber will continue to participate in: the development of occupational standards, the development and strengthening of social partnership in education, meetings which promote the im-portance of lifelong learning, the National Council for Education and other institutions in this field.

It is to carry out the activities as a member of the international chamber associations. It will organize a series of multilateral and bilateral meetings with international and regional partners.

The Chamber Investment Forum, as the achievement of the Berlin process, will be focused on regional networking projects and im-provement of economic cooperation. Presidents of the CIF mem-bers will participate in the Western Balkans Summit, which is to be held in July 2018 in London.

The Annual Economic Conference, having been organized by the Montenegrin Chamber since 2010, will be held in the fourth quar-ter of 2018. The Conference has been recognized as the most im-portant economic event in the Region, which year by year gathers a large number of participants from Montenegro, the region and beyond.

The Chamber of Economy of Montenegro has a distinctive role in the EU accession process, where it has representatives in 27 chapters. The Secretary General of the Chamber, besides being the head of the Chapter 3, is a member of the Committee for European Integration. Significant activities will be devoted to monitoring the implementation of the 2018-2020 Accession Program of Montene-gro, as well as recommendations from the report by the European Commission on Montenegro.

In 2018 the Chamber will put a particular focus on providing infor-mation and assistance when domestic companies apply for NATO public calls.

It also plans the activities on the preparation of project proposals on the basis of calls in the cross-border cooperation programs, which are expected to be announced in 2018.

On the basis of public powers, the Chamber will provide and deve-lop services for the members and other stakeholders. It will issue TIR and ATA Carnets and harmonize timetables.

It will promote the Arbitration Court at the Chamber and arbitra-tional resolution of commercial disputes, by organizing visits to companies, meetings with representatives of the judiciary and academia, participation in international seminars, counselling and related events.

The public will be informed via the website of the Chamber, the magazine "Glasnik" and statements of the Chambers representati-ves in the print and electronic media.

12


Donijet novi Zakon o Privrednoj komoriCrne Gore

Skupština Crne Gore

Skupština Crne Gore donijela je 26. decembra 2017. godine novi Zakon o Privrednoj komori Crne Gore, kojim se reafir-miše uloga i značaj Komore u zastupanju, ostvarivanju i una-

pređivanju interesa cjelokupne crnogorske privrede.

Novi Zakon o Privrednoj komori je donijet zbog promijenjenih dru-štveno-ekonomskih okolnosti u odnosu na 1998. godinu, kada je usvojen do sada važeći. Harmonizovan je sa pravnom tekovinom Evropske unije, međunarodnim konvencijama i presudama među-narodnih sudova. Ipak, njime se suštinski ne mijenja pozicija Ko-more, već su u tekst Zakona inkorporirana rješenja koja već žive u praksi. Poboljšane su odredbe kojima se uređuje rad ove asoci-jacije, preciznije su uređena pojedina pitanja od značaja za njenu djelatnost.

Radna grupa za izradu Nacrta zakona o Privrednoj komori, koju su činili predstavnici privrede i nadležnih državnih institucija, imala je pomoć domaćih i međunarodnih eksperata. Prilikom izrade, ko-rišćena su uporedna iskustva iz zemalja EU (Austrije, Francuske, Grčke, Holandije, Italije, Luksemburga, Njemačke i Španije), kao i Regiona (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija).

Zakonom su posebno istaknuti ciljevi Komore, prije svega zastu-panje i ostvarivanje zajedničkih interesa članova Privredne komo-re, odnosno cjelokupne crnogorske privrede.

Propisano je da su članovi Komore sva privredna društva, banke i druge finansijske organizacije, organizacije za osiguranje i predu-zetnici koji obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji Crne Gore. Oni po automatizmu postaju članovi Privredne komore danom upisa u centralni registar privrednih subjekata. Propisano je ta-kođe da će Privredna komora voditi evidenciju članova.

Osnovni poslovi Privredne komore su da, između ostalog, zastupa i štiti zajedničke interese članova pred nadležnim državnim orga-nima i institucijama u uređenju privrednog sistema i definisanju mjera ekonomske politike; daje mišljenje na propise od značaja za privredu; pruža podršku u ispunjavanju obaveza koje proizilaze iz partnerstva sa Evropskom unijom i učestvuje u harmonizovanju

zakonodavstva sa propisima EU; informiše i pruža podršku privre-di u komunikaciji sa NATO; uspostavlja i unapređuje ekonomsku saradnju privrede sa inostranstvom; organizuje poslovne eduka-cije, usavršavanje i obuku kadrova u privredi. Komora vrši i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

Za razliku od prethodnog zakona, novim nije propisano da Komora zaključuje kolektivni ugovor sa sindikatima niti da zastupa privre-dna društva pred sindikatom s obzirom na to da to nijesu obaveze komora javnog prava, već reprezentativnih udruženja poslodava-ca.

Komora izdaje uvjerenja, potvrde i druga dokumenta koji imaju svojstvo javnih isprava.

13


Najstarija poslovna asocijacija se kontinuirano razvija po ugledu na komorske sisteme država članica Evropske unije, uz uvažavanje specifičnih ekonomskih i društvenih okolnosti u našoj zemlji

Privredna komora sarađuje sa državnim organima i institucijama u vezi sa pitanjima od interesa za privredu. Predlaže Vladi Crne Gore mjere ekonomske politike i na sjednicama njenih organa pri razmatranju ovih mjera učestvuju predstavnici Vlade. Obaveza je Komore da nadležnom ministarstvu dostavlja mišljenje na propise od značaja za privredu. Jednom godišnje, upućuje Vladi analizu poslovanja privrede i primjene propisa od značaja za privredu.

Propisana je mogućnost da Komora, u saradnji sa Vladom, osni-va centre spoljne trgovine, radi zastupanja ekonomskih interesa i promocije privrede u inostranstvu. Definisano je da privredna ko-mora druge države može da osnuje predstavništvo u Crnoj Gori u cilju unapređivanja veza i razmjene između poslovnih subjekata

iz tih zemalja. Registar predstavništava privrednih komora drugih država vodi Privredna komora Crne Gore.

Privredna komora organizuje i obezbjeđuje uslove za rad Arbitra-žnog suda koji sprovodi arbitražni postupak u skladu sa zakonom kojim se uređuje arbitraža, priznanje i izvršenje arbitražnih odlu-ka. Pri Privrednoj komori obrazuje se Sud časti u postupcima zbog povrede pravila dobrog poslovnog ponašanja.

Upravni odbor Privredne komore je prethodno jednoglasno po-držao Predlog Zakona, ističući da se ova asocijacija kontinuirano razvija ugledajući se na komorske sisteme država članica Evrop-ske unije, uz uvažavanje specifičnih ekonomskih i društvenih okolnosti u našoj zemlji.

14


Velimir Mijušković odlikovan Ordenom rada

Priznanje predsjedniku Privredne komore

Mijušković je svojom liderskom ulogomdoprinio snaženju Komore i jačanju dobrih privrednih veza unutar nje i prema međunarodnoj privrednojzajednici.

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović uručio je 15. decem-bra 2017. godine Orden rada predsjedniku Privredne komore Velimiru Mijuškoviću.

Vujanović je tom prilikom, pored Mijuškovića, primio novoizabra-nog predsjednika Komore Vlastimira Golubovića i članove kabine-ta te privredne asocijacije.

Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog Kabineta, naglasio da je iza Mijuškovića blistava karijera koja je počela u danilovgrad-skoj Opštini na poslovima vezanim za lokalnu upravu, nastavila u privredi u Žitoprometu u Spužu i uspješno završila u Privrednoj komori na mjestu potpredsjednika, a kasnije i predsjednika.

- U godinama koje su bile važne i bitne za Crnu Goru i gdje je Pri-vredna komora imala veoma vrijednu i zapaženu ulogu u promo-ciji privrednih potencijala države, Mijušković je svojom liderskom

ulogom pokazao na koji način ta privredna asocijacija treba da osnaži i promoviše i obogati dobre privredne veze Crne Gore unu-tar nje i dobre privredne komunikacije Crne Gore prema međuna-rodnoj privrednoj zajednici - rekao je Vujanović.

On je kazao da su svi zajednički uspjeli da u okviru Komore maksi-malno promovišu vrijednosti ekonomije Crne Gore.

- Ovdje je bilo mnogo biznis foruma na predsjedničkom nivou koji su organizovani uz vašu pomoć besprekorno i koji su dali šansu da kompanije koje su tu i ljudi iz biznisa vide što se radi u Crnoj Gori i koja je šansa investicija - saopštio je Vujanović.

On smatra da je Mijušković, u jednom teškom vremenu, na sjajan način promovisao ekonomiju Crne Gore i da je Komori dao jednu apolitičnu dimenziju, što je, kako je ocijenio, jako važno.

Iza Mijuškovića je, prema riječima Vujanovića, bogata i čista kari-

15


Predsjedniku Mijuškoviću nagrada "9. decembar"

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković dobitnik je nagrade Danilovgrada, "9. decembar". Riječ je o Nagradi koja se dodjeljuje ustanovama, institucijama i poje-

dincima sa područja Opštine Danilovgrad za izuzetna ostvarenja i rezultate u oblasti privrede, nauke, umjetnost, kulture, prosvjete i sporta.

Nagrada je ustanovljena 1969. godine, a dodjeljuje se svake pete godine.

Nagradu predsjedniku Mijuškoviću uručio je predsjednik Opštine Danilovgrad Branislav Đuranović, na svečanoj sjednici povodom Dana Danilovgrada. Obrazlažući Nagradu predsjednik žirija, prof. dr Mihailo Burić, istakao je izuzetan doprinos koji je Velimir Mi-jušković dao razvoju Danilovgrada, radeći na visokim pozicijama, kako u upravi ove Opštine, tako i preduzećima sa njene teritorije. Pored rezultata u privrednom smislu, ovim povodom je naglašen izuzetan doprinos koji je dao razvoju lokalne zajednice i stvaranja boljih uslova društvenog razvoja Danilovgrada.

Predsjednik Žirija je posebno naglasio posvećenost napretku i pro-mociji potencijala Danilovgrada Mijuškovića sa pozicije predsje-dnika Privredne komore Crne Gore, jer je na različitim, prije sve-ga međunarodnmim skupovima, predstavljao privredne resurse i ambijent Danilovgrada.

jera i rezultat koji je u svim oblastima bio za poštovanje.

Mijušković je rekao da se sa Vujanovićem poslovno poznaje još od ranije, u vrijeme kad je Vujanović bio predsjednik Vlade.

- Ja mislim da je to bio jedan od najtežih perioda kad je u pitanju ekonomija Crne Gore. Od tada još datira poslovna komunikacija gdje smo radili zajednički na nekim investicijama koje su bile upravo nešto što je trebalo da pomogne snabdijevanju Crne Gore - kazao je Mijušković.

On je naveo da mu je drago što je Vujanović, kao čovjek sa najviše državne funkcije, prepoznavao Privrednu komoru kao vrlo ozbilj-nu i korisnu crnogorsku instituciju.

- Siguran sam da će Komora u budućem periodu još više napredo-vati - zaključio je Mijušković.

16


U predstojećem periodu izazov je privlačenje novih investici-ja, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposle-

nosti. Privreda smatra da bi trebalo uvesti više podsticajnih mjera za razvoj proizvodnog sektora, što istovremeno znači i podsticaje za izvoznike, ocijenjeno je na sastanku privrednika sa predsjedni-kom Vlade Duškom Markovićem, organizovanom u Privrednoj ko-mori Crne Gore 22. decembra 2017. godine.

Pored premijera, iz Vlade su u radu skupa učestvovali potpredsje-dnik, te ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministri ekonomije Dragica Sekulić, rada i socijalnog staranja Ke-mal Purišić, održivog razvoja i turizma Pavle Radulović, te saob-raćaja i pomorstva Osman Nurković.

Predstavljen je dokument "Crnogorska privreda u 2017. godini sa predlozima mjera za unapređenje poslovanja“ koji je izradila Ko-mora. Ovaj materijal pored analize stanja u ekonomiji kroz sagle-davanje makroekonomskih pokazatelja, sadrži pregled poslovanja crnogorske privrede po sektorima. On obuhavata analizu propisa koji direktno ili indirektno imaju uticaj na privređivanje, zatim obrazovanje u funkciji privrede, njenu promociju u službi podiza-nja konkurentnosti i drugo.

Moderator skupa bio je potpredsjednik Privredne komore Crne

Gore Stanko Zloković.

Riječ predsjednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković oci-jenio je da je prošlogodišnji sastanak sa premijerom dao dobre rezultate, jer su u Program rada Vlade za 2017. godinu uključeni predlozi privrednika obuhvaćeni Analizom koju je ova asocijacija napravila.

- Na taj način iskazano prepoznavanje potreba privrede dalo je do-prinos rezultatima kojima se ova Vlada tokom prve godine svog trajanja može pohvaliti. Rezultati su već vidljivi i dobra su osnova na kojoj se mogu temeljiti i pozitivna očekivanja u 2018. godini – smatra Mijušković.

Analizirajući ekonomska kretanja, on je konstatovao da se rast globalne ekonomije vratio na predkrizno stanje. Prema procje-nama MMF-a, vrijednost svih proizvedenih roba i usluga u svije-tu će u 2017. godini dostići 80 biliona dolara, što implicira da će ekonomski rast imati stopu od 3,6%, uz mogućnost da u 2018. bude i 4%. Projektovani rast značio bi uvećanje globalne ekonomije za ukupno 6,5 biliona dolara. Što se Crne Gore tiče, ekonomska kreta-nja u ovoj godini karakteriše rast većine indikatora: bruto domaćeg

Potrebno više podsticaja za razvoj proizvodnog sektora

Sastanak privrednika sa premijerom

17


proizvoda, zaposlenosti, zarada, obima usluga, posebno u turizmu, građevinarstvu i svim vidovima saobraćaja, te rast neto stranih investicija.

- Očekuje se da rast crnogorske ekonomije u ovoj godini bude iz-nad 4%, a u narednoj više od 3%. S obzirom na naprijed iznijeta predviđanja o kretanjima svjetske ekonomiji, ne vidim razlog da se i u kasnijim periodima taj rast ne nastavi – kazao je Mijušković.

Rastu BDP-a posebno su doprinijeli intenziviranje radova na au-toputu, izgradnja regionalne i lokalne putne infrastrukture i in-vesticije u sektorima turizma i energetike. Podsticaj rastu daje i turizam gdje je za deset mjeseci zabilježeno 20,7% više dolazaka i 15,2% više noćenja turista, sa multiplikativnim efektima na cjelo-kupnu privredu, a uticali su i povećanje proizvodnje u pojedinim sektorima, kao i kreditne aktivnosti banaka, te neto priliv stranih direktnih investicija. Prema njegovim riječima, u poslednjih ne-koliko godina je pojačan interes investitora za sektor energetike, poljoprivrede i turizma i to je dobro, s obzirom da su u ranijim godi-nama bila velika ulaganja u nekretnine i druge, ne baš produktivne djelatnosti, što je učinilo da imamo nedovoljne efekte investicija na ukupan ekonomski rast.

- U predstojećem periodu izazov je privlačenje novih investicija, posebno u proizvodne i prerađivačke kapacitete, čija će realizacija

doprinijeti rastu proizvodnje, izvoza i zaposlenosti. U tom cilju ne-ophodno je stalno unapređenje investicione i poslovne klime, uz kontinuirani rad svih organa na državnom i lokalnom nivou, ukla-njanje ograničenja poslovanju, među kojima su siva ekonomija, te smanjenje administrativnih barijera – rekao je Mijušković.

Istakao je da ozbiljan problem za nova investiranja predstavljaju sporo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, neopravdani napa-di i optužbe na investotore, kako strane tako i domaće, što je uz problem deficita kvalifikovane radne snage ozbiljna smetnja i koja rezultira odustajanem zainteresovanih od ulaganja.

- Privreda smatra da bi trebalo uvesti više podsticajnih mjera za razvoj proizvodnog sektora, što istovremeno znači i podsticaje za izvoznike – rekao je predsjednik Komore, afirmativno govoreći o programima ministarstava poljoprivrede i ekonomije u tom prav-cu.

- Kada govorim o podsticajima, želim istaći da se tu ne misli samo na direktna novčana davanja. Naime, imamo pozitivno iskustvo kao rezultat povoljnosti koje su bile date pri gradnji hotela visoke kategorije. To su primjeri koje treba slijediti i kada je proizvodni sektor u pitanju. Jedino na taj način možemo govoriti o kvalite-tnim podsticajima na bazi kojih bi se moglo investirati u proizvo-dnju. Ovo mora biti praćeno i smanjivanjem različitih taksi, na na-

Neophodno stalno unapređenje investicione i poslovne klime, uz kontinuirani rad svih organa na državnom i lokalnom nivou, uklanjanje ograničenja poslovanju,među kojima su siva ekonomija, te smanjenje administrativnih barijera.

18


cionalnom, a posebno lokalnom nivou – rekao je Mijušković.

Imperativ je, naglašava, ublažavanje robnog deficita, kroz veći pla-sman domaćih proizvoda na našem tržištu preko turizma, čime bi se supstituisao uvoz, kao i izvozom gotovih proizvoda višeg ste-pena obrade, a ne samo sirovina i poluproizvoda. Zbog toga, kaže, i nacionalno brendiranje predstavlja šansu Crne Gore, pa sinerget-sko djelovanje svih institucija i struktura društva koje tome mogu doprinijeti treba intenzivirati. Istakao je da Privredna komora od 2008. godine intenzivno radi na projektu Dobro iz Crne Gore, koji daje rezultate, ali bi oni bili mnogo bolji da je na samom početku naišao na razumijevanje i podršku svih na koje se odnosi. Zato Mi-jušković potencira zajednički rad na brendiranju, pozicioniranju i promociji domaćih proizvoda.

On je kazao da su u Analizi navedene prepreke za poslovanje pri-vrede u cjelini, i pojedinačnih privrednih grana. Naveo je potrebu za novim zakonima o privrednim društvima i radu, regulative koja će urediti pitanja koncesija u uslugama kao i privatno javna par-tnerstva.

- Vjerujem da bi to zanačajno doprinijelo privlačenju novih inve-sticija i pokretanju novih projekata, prije svega u komunalnoj sferi – rekao je predsjednik Komore.

Podsjetio je da je Komora dala doprinos izmjenama regulative koja se odnosi na javne nabavke, obrazovanje čime je značajno una-pređen poslovni ambijent u ovim oblastima.

Iskoristio je priliku da saopšti da su u Komori nedavno završeni izbori za predsjednika ove institucije. Vlastimir Golubović, ista-knuti privrednik, dugogodišnji Predsjednik Skupštine Komore i član njenog Upravnog odbora, izabran je na najvišem organu za ovu dužnost koju će preuzeti 1. januara 2018.

- Golubović je pored profesionalnih i ličnim kvalitetima koje pos-jeduje, zavrijedio nepodijeljenu podrške privrede. Kroz našu vi-šegodišnju saradnju sa zadovoljstvom mogu reći da nakon deset godina vođenja Komore odlazim potpuno uvjeren da su pred ovom institucijom još bolji dani – zaključio je Mijušković.

Peti u Evropi po rastu ekonomije

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković je istakao izuzetan značaj godišnjih sastanaka sa privrednicima u Komori za ostva-rivanje ciljeva ekonomske politike i istakao značajnu ulogu ove poslovne asocijacije u unapređenju poslovnog ambijenta.

- Na pravom sam mjestu, koje pomaže meni i saradnicima kako bi-smo ostvarili cilj kojem težimo, cilj državne poltiike, a on se danas i u vremenu koje dolazi ogleda u kreiranju povoljnog poslovnog ambijeta, rastu domaće ekonomije i boljitku za naše građane. Sva-ki dolazak ovdje je nova škola kako treba raditi i činiti više kako bismo ovaj strateški državni cilj ostvarili - rekao je premijer za-ključujući da dosadašnja saradnja bila partnerstvo na zajedničk-om zahtjevnom poslu.

On je naveo postignuća Vlade u 2017. godini i ključne izazove i za-datke za narednu. Kazao je da su stabilne javne finansije te da se državni Budžet odlično realizuje.

- Završićemo godinu uz prebačaj finansijskog plana Budžeta. Naša ekonomija je imala rast u prvom kvartalu od 3,2 odsto, u drugom od 5,1 odsto i u trećem 4,7 odsto. Prosječan rast za devet mjeseci je

4,5 odsto i Crna Gora je u ovom trenutku na petom mjestu u Evro-pi po nivou rasta svoje ekonomije - poručio je premijer Marković, i navedeno je ocijenio "platformom za kvalitetniji život građana“.

Konstatovao je da je 2017. godina bila puna neizvjesnosti i stra-hova da li će biti moguće odgovoriti ciljevima. Počela je ozbiljnim političkim dešavanjima koja su prijetila da destabilizuju državu.

- Naša ekonomija je bila u ozbiljnom izazovu da izgubi šansu za progres. Vlada se zajedno sa svima sa kojima je sarađivala ozbiljno uhvatila tog izazova i mogu biti ponosan na ono što smo uradili. To nije rezultat Vlade i njenih ministara već svih nas - kazao je Marković.

Istakao je da ambijent u kojem su radili nije bio stimulativan, te da je dio političke strukture bio usmjeren da postavi ograničenja kako ekonomija ne bi išla u trendu koji je zacrtan.

Uprkos tome, istakao je Marković, Vlada je ostvarila impozantne rezultate na dobrobit građana Crne Gore. Kao rezultat ovakve poli-tike, Svjetska banka je odobrila garanciju u vrijednosti od 80 milio-na eura, što se može konvertovati u kredit od 240 miliona eura koji će omogućiti refinansiranje javnog duga zemlje pod povoljnijim uslovima.

- Ovaj rezultat ima ne samo finansijsku već i političku dimenziju jer to govori da je Crna Gora dobila značajnu podršku od velikih svjetskih institucija, kao što su Svjetska banka i MMF. Ta podrška je poruka međunarodnim investitorima da u našu državu treba ulagati da imamo održiv pravni i ekonomski sistem kao i da po-stoje povoljni uslovi poslovanja. Mi smo u godini štednje, raciona-lizacije, punoj izazova dobili i povećanje našeg kreditnog rejtinga od dvije međunarodne kreditne agencije, što nije praksa - kazao je Marković.

Premijer je kazao da je svjestan uticaja koji povećanje stope PDV-a može imati na konkurentnost.

- Vrlo nerado sam prihvatio da idemo u tom pravcu. Sjećate se mojih komentara da bih bio srećan da možemo da odustanemo od toga. Još nemamo takve parametre, ali smo se ipak trudili da imamo izbalansiran pristup svim mjerama. Vjerujem da ćemo svi razumjeti da je ovo zahvat za budućnost, koji treba da pomogne stabilizaciji naših finansija. Naš je interes da ovaj efekat povećanja stope PDV-a ne ugrozi standard naših građana - dodao je on.

Najavio je da će se nastaviti sa subvencioniranjem poljoprivre-dne proizvodnje kako bi ova privredna grana ojačala i uz turizam i energetiku bila strateški potencijal ekonomskog razvoja.

On je za narednu godinu najavio nastavak reformi poreske admi-nistracije, još snažniju i direktniju borbu protiv sive ekonomije i parafiskaliteta pogotovo na lokalnom nivou te nove zakone koji će unaprijediti poslovni ambijent. Ocijenio je izuzetno važnim imple-mentaciju Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Riječ privrednika

Ranko Nikolić, direktor Instituta crne metalurgije je naveo da preduzeća u državnom vlasništvu, poput njegovog, guši nelojalna konkurencija.

- Poslove ispitivanja dobijaju neakreditovana tijela koja nijesu do-kazala kompetentnost, a biraju se po jednom opredjeljujućem kri-terijumu: niskoj cjeni – istakao je Nikolić.

19


On smatra da država prilikom tendera treba mnogo više da pove-de računa o tome da te poslove dobijaju oni koji su uložili u svoju kompetentnost, akreditovanje i etaloniranje. Takođe je ukazao na problem nedostatka kadra u ovoj oblasti – livaca, kalupara, varioca kao i inženjera.

Milovan Gojković, predsjednik Odbora udruženja šumarstva i drv-ne industrije, ocijenio je da postignuto u 2017. godini daje nadu da će narednu godinu obilježiti investicije koje će uposliti radnike i povećati doprinos ovog sektora BDP-u.

On je ukazao na značaj toga što je predložena nova platforma za gazdovanje šumama.

- Značajno je što je počeo proces sertifikovanja šuma po međuna-rodnom standardu. To je uslov za izvoz drvnih proizvoda u zemlje EU – rekao je Gojković.

Kao problem je naveo da još kasni raspisivanje oglasa za podjelu drveta u dubećem stanju, što drvoprerađivačima značajno otežava rad. Potencirao je da u godinama koje slijede prioritet u sektoru treba dati većoj finalizaciji proizvoda od drveta i njihovom plasma-nu na domaćem i inostranom tržištu.

Zorka Šljukić, direktorica Mljekare Srna, predstavila je ovu uspje-šnu kompaniju koja upošljava 55 radnika i ima 500 kooperanata.

- Osnovu poslovne filozofije naše kompanije čine svježi, prirodni i zdravi mliječni proizvodi, koji se temelje isključivo na domaćoj sirovini. Njihov visok kvalitet naša je glavna referenca o čemu sv-jedoče brojna priznanja, među kojima i njih 11 za ovu godinu – re-kla je Šljukić.

Ona je ukazala na značajnu podršku razvoju koju daju projekti po-put "Dobro iz Crne Gore“ jer grade "temelje na kojima treba razvijati agrar“.

- Poruka da kupujemo domaće trebalo bi da bude svepristuna. Taj projekat zahtijeva kontinuirano djelovanje u vidu raznih mehani-zama marketinga. Sa tog aspekta jedno od potencijalnih rješenja je ekstenzija jednog takvog projekta na maloprodajne objekte, gdje bi domaći proizvodi imali posebne pozicije, što bi znatno uticalo na percepciju potrošača – rekla je ona.

Evidentan je napredak u oblasti poljoprivrede i prehrambene in-dustrije koji je rezultat velikih ulaganja, kako samih proizvođača, tako i države i fondova pomoći i podrške, ocjenjuje predsjednik Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Milutin Đuranović.

- Izrazito negativni bilansi u prometu poljoprivredno-prehrambe-nih proizvoda sa inostranstvom, kakve imamo niz godina, uvoz proizvoda kojih imamo u dovoljnim količinama, nameće pitanje da li smo dorasli širim ekonomskim integracijama – rekao je Đu-ranović.

Smatra da je puno pažnje posvećeno pravno-političkim aspek-tima EU integracija, a pita se gdje su ekonomski kriterijumi, koji podrazumijevaju da moramo imati konkurentnu privredu, koja će intenzivirati trgovinsku razmjenu sa fokusom na smanjenje spolj-notrgovinskog deficita.

- Cilj evropskih integracija nije povećanje izvoza evropskih proi-zvoda u Crnu Goru, već povećanje izvoza iz Crne Gore u zemlje EU, a na taj način rast životnog standarda cjelokupnog stanovništva naše zemlje. Postavlja se logično pitanje, kako domaći proizvodači

mogu da povećaju izvoz u zemlje EU, kada nisu u mogućnosti ni da u dovoljnoj mjeri prodaju svoje proizvode na domaćem tržištu – rekao je on.

Naglašava da proizvođači nijesu u mogućnosti da sami ostvare pomenuti cilj.

- Neophodna nam je dobro osmišljena strateška i logistička pomoć države u cilju podizanja konkuretnosti domaćih proizvođača, što će imati za rezultat supstituciju uvoza domaćom proizvodima, čime se stvaraju pretpostavke za povećanje izvoza, što bi trebalo da rezultira značajno većim stepenom pokrivenosti uvoza izvo-zom poljoprivrednih proizvoda iznad aktuelnih oko 10%. Moje izla-ganje ću završiti pitanjem: Da li ćemo ostati žedni, ako ne uvozimo vodu? Naši preci nisu ostali žedni bez uvozne vode, a sigurno je da ne bi ni mi – zaključio je Đuranović.

Predsjednik Odbora udruženja trgovine Stevan Karadglić je uka-zao da nelojalna konkurencija, odnosno poslovanje u sivoj eko-nomiji, negativno utiče na tržište i rad privrednih subjekata koji izmiruju svoje obaveze u skladu sa zakonskim propisima.

- Dosadašnji napori na njenom suzbijanju su dali izvjesne pozitiv-ne rezultate ali svakim novim izmjenama propisa otvara se pro-stor za nelegalno poslovanje – smatra on.

Najnovija praksa pokazuje da je nakon prve faze povećanja akcize na cigarete i alkoholna pića (od 1. jula 2017. godine) došlo do zna-čajnog smanjenja prometa ovih proizvoda u legalnim trgovinama, što navodi na zaključak da je dio trgovine akciznim proizvodima preusmjeren i odvija se nelegalnim tokovima, a pretpostavke su da će taj udio biti još veći nakon 1. januara 2018. godine i novog povećanja akciza na ove proizvode.

Pored toga, privrednici smatraju da će povećanje PDV-a za 2 p.p. takođe dovesti do povećanja obima nelegalnog poslovanja, te je potrebno intenzivirati aktivnosti nadležnih organa, odnosno in-spekcijskog nadzora.

Smatra da je potrebno uspostaviti efikasniji nadzor nad tokovima sive ekonomije primjenom sistema analize rizika i jačanjem kapa-citeta inspekcijskih organa, proširiti obuhvat fiskalizacije, smanjiti poresko i administrativno opterećenje privrede, uvesti podsticaje i poreske olakšice za preduzetnike.

- Najvažnija mjera u oblasti finansijskog sektora bila bi smanje-nje gotovinskih i podsticaji bezgotovinskog plaćanja. Prelazak na bezgotovinski vid plaćanja, smanjio bi učešće transaktora u sivoj ekonomiji. Pri tome, akcenat je na stimulativnim mjerama koje će podstaći upotrebu bezgotovinskih transakcija – rekao je Karada-glić.

On se založio za novu giljotinu propisa kako bi se smanjio njihov broj i opterećenje privrede koje proizilazi iz njihove primjene.

Mladen Bajković, predsjednik Koordinacionog odbora za energet-sku efikasnost i zaštitu životne sredine, smatra da domaće kompa-nije moraju unaprijediti konkurentnost kako bi mogle da učestvu-ju u velikim razvojnim projektima koji se realizuju u Crnoj Gori.

- Treba nam podrška, strateško partnerstvo da bismo podigli svoje kompetencije – smatra on.

Ukazao je na problem nedostatka kvalifikovanog kadra.

- Već sada ne možemo da ispratimo kvalitetnim kadrom potrebe investitora u Crnoj Gori. Trenutno se realizuje izgradnja 40 hotela

20


u Crnoj Gori. Moramo da kontinuirano radimo na prevođenju ra-dnika iz sive zone u legalno poslovanje i to bi bio osnov za rješava-nje ovog problema – rekao je Bajković.

Vlasnik Mesoprometa Hilmija Franca, predstavio je svoju kompa-niju koja zapošljava oko 400 radnika i u čijem okviru posluju kla-nice, fabrike, farme, trgovinski objekti i hotel za četiri zvjezdice. Apostrofirao je značaj podsticaja koje poljoprivreda i prehrambena industrija mogu dobiti iz programa IPARD i međunarodnih fondo-va, ali ukazao i na probleme u dobijanju tih sredstava.

- Izgradićemo na sjeveru Crne Gore fabriku za otkup i preradu trži-šnih viškova – najavio je Franca.

Novoizabrani predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović čestitao je Vladi na postignutim rezultatima u ostvarivanju stra-teških državnih ciljeva, kao i na uspješnoj realizaciji ekonomskih politika.

Istakao je da je čast ali i velika odgovornost što će biti na čelu Ko-more koja naredne godine proslavlja devet decenija uspješnog poslovanja i rada. On je najavio aktivnosti Privredne komore u na-rednom periodu.

- Aktivnosti su usmjerene na ostvarivanje osnovnih programskih ciljeva ove asocijacije: stvaranje povoljnijih uslova privređivanja, podizanje konkurentnosti privrede, obrazovanje kadrova za njene potrebe, poslovno povezivanje sa ino partnerima, promociju resur-sa i potencijala investitorima i internacionalizaciju crnogorskih

preduzeća te intenzivnije uključivanje privrede u evropske projek-te posredstvom Komore – rekao je Golubović.

Prema njegovim riječima, Komora će snažno podržavati domaće proizvođače, afirmišući kvalitet njihovih proizvoda i usluga, jačati poziciju izvozno orijentisanih kompanija i kontinuirano raditi na afirmaciji komparativnih prednosti domaće ekonomije.

On je posebnu zahvalnost i poštovanje u svoje i ime svih privre-dnika izrazio prema predsjedniku Komore Mijuškoviću koji je dao značajan doprinos razvoju crnogorske ekonomije rukovodeći ovom institucijom.

Riječ ministara

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao je da je 2017. godinu, između ostalog, obilje-žila sadržajnija i izdašnija podrška ovom sektoru kako iz državnog Budžeta tako i iz pretpristupnih fondova i projekata.

- Akreditacija naših struktura omogućiće da ćemo već u januaru početi korišćenje velikog IPARD-a. Sektoru poljoprivrede biće na raspolaganju bespovratna sredstva u iznosu od 39 miliona eura u idućoj i narednim godinama. Ugovorili smo i novi MIDAS od 30 miliona eura za razvoj poljoprivrede, ribarstva i naših institucija, sa posebnim akcentom na grantove za politku ruralnog razvoja – rekao je Simović.

21


On je predstavio osnovne indikatore koji su obilježili kretanja u ovoj oblasti. Istakao je povećan otkup poljoprivredno prehrambe-nih proizvoda za 11 odsto, mlijeka za četiri odsto, rast ratarskih kul-tura 15 odsto, rast voćarstva 67, povećan je izvoz povrća 20 odsto.

Podsjetio je da su pojedini poljoprivredni proizvođači dobili izvo-zne brojeve.

- Crna Gora je stavljena na listu zemalja kojima je odobren izvoz si-rovog i proizvoda od mlijeka. To može da bude novi zamah za naše izvozne ambicije ne samo u EU već i u pojedine zemlje Regiona koje traže izvozne brojeve – saopštio je Simović.

Ukazao je da je pojačana kontrola uvoznih proizvoda dala značaj-ne rezultate – sa granica je vraćeno 99 pošiljki sa 800 tona nekva-litetne i zdravstveno nebezbjedne hrane. Očuvano je zdravstveno stanje stočnog fonda, smanjen je uvoz trupaca 37 puta, a izvoz rezane građe i peleta povećan za 225 odsto. Efekat je imao i mo-ratorijum na eksploataciju šljunka iz rječnih korita, što je bilo ne-ophodno da bi se pripremili projekti za regulaciju tokova i zaštitila korita od velikih bujica, a ostvaren prihod je veći od koncesija po tom osnovu. IRF je plasirao više sredstava u ovu oblast nego prošle godine uz fleksibilnije poslovanje. Već za narednu godinu defini-sani su novi instrumenti IRF-a kao što je kreditno garantni fond.

Prema njegovim riječima, važno je što se krenulo sa valorizacijom državnog poljoprivrednog zemljišta, jer je to zamah koji treba da pruži novu vrijednost primarnom sektoru proizvodnje, pa i prera-de.

On se dotakao i problema spoljnotrgovinskog deficita – mora se naći mehanizam kako da uvozne proizvode zamijenimo domaćim, jer za to imamo ogromne prirodne potencijale.

- Naš robni bilans zajedno sa uslugama nije toliko loš. On je u 2010. godini iznosio 59 odsto, a sada idemo preko 70 odsto, zahvaljujući rastu usluga - rekao je Simović i dodao da je to izazov na koji se mora zajednički odgovoriti.

On je kazao da je potrebno do kraja poštovati CEFTA i druge među-narodne sporazume, ali da se neće nijemo posmatrati postavljanje barijera zbog kojih bi domaća privreda trpjela.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić ocijenio je da je poslovno okruženje važno za dobro funkcionisanje privrede, gdje je najveća odgovornost na Vladi, ali i socijalnim partnerima.

On je, govoreći o zakonu o radu, kazao da se taj tekst izrađuje već više od dvije godine, a pripremljen je i usaglašen u radnoj grupi koju su činili predstavnici sva tri socijalna partnera.

- Zakon ima ozbiljan reformski potencijal, a svakako će ići na So-cijlani savjet i Evropsku komisiju - dodao je Purišić.

Najvažniji zahtjev je, kako je kazao, da se tržište učini fleksibilni-jim, kao i da se radni odnos zasniva i raskida jednostavno.

- Dogovoreno je i da realni sektor, odnosno privreda, ima obave-zu samo da jednostavno prijavi slobodno radno mjesto Zavodu za zapošljavanje, a ne mora ga oglašavati i čekati pet do deset dana - dodao je Purišić.

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je da je tokom 2017. mnogo napravljeno u toj oblasti, pri čemu hrabri poda-tak o 11,5 miliona noćenja. Rast stranih turista iznosio je skoro 20 odsto, a domaćih osam.

- Od toga je 70 odsto turista boravilo u privatnom smještaju, a sve-ga 30 odsto u kolektivnom smještaju, odnosno hotelima. U ovoj godini su otvorena 33 nova hotela, od čega 22 visoke kategorije - rekao je Radulović.

On je kazao da je Vlada otvorila više emitivnih tržišta.

- Iz Kine je za 95 odsto povećan broja turista, Izraela 70 odsto, od-nosno Azije preko 75 odsto. Možemo skoro potpuno biti uvjereni da smo ostvarili milijardu eura prihoda, jer imali smo preko 900 miliona u prvih deset mjeseci - rekao je Radulović.

Kako je istakao, Aerodromi Crne Gore napravili su rezultat za re-spekt.

- Montenegro Airlines prevezao je više od 470.000 putnika, treći-nu od ukupnog broja. Crna Gora je ove godine bila povezana sa 42 destinacije, a krenulo se sa pričom TUI čarter letova - kazao je Ra-dulović.

Na kraju sastanka premijer Marković je poručio da kvalitetna po-drška Vlade privredi neće izostati ni u 2018. godini.

- Pozivam vas da zajedno radimo u 2018. godini jer će ona biti izazovnija. Zadali smo sebi mnogo veći zadatak da u godini pred nama ostvarimo rast od 4,5 odsto. Za to nam treba više odgovor-nosti, rada, reda, finansijske discipline i optimizma – zaključio je predsjednik Vlade Crne Gore.

22


More incentives needed to boost the production sector

The meeting of businessmen with the Prime Minister

Continuous improvement of the investment and business climate needed, along with a continuous engagement of all bodies at the state and local level, to remove barriers to business, such as the gray economy and reduction of administrative barriers

23


In the forthcoming period, the challenge is to attract new invest-ments, especially in the production and processing capacities, which realization will contribute to the growth of production,

exports and employment. The opinion of the business communi-ty is that more incentive measures should be introduced for the development of the production sector, which at the same time assumes incentives for exporters, as assessed at the meeting of businessmen with the Prime Minister Dusko Markovic, organized in the Chamber of Economy of Montenegro on December 22, 2017.

Apart from the Prime Minister, the government representatives at this meeting were as follows: the Vice-President and the Minister of Agriculture and Rural Development Milutin Simovic, ministers of Economy Dragica Sekulic, Labour and Social Welfare Kemal Pu-risic, Sustainable Development and Tourism Pavle Radulovic, and Transport and Maritime Affairs Osman Nurkovic.

The document entitled “The Montenegrin economy in 2017 with proposals of measures for business improvement" prepared by the Chamber, was presented at this meeting. In addition to analyzing the economic situation, this material through the review of macro-economic indicators contains an overview of the Montenegrin economic performance by sectors. It includes an analysis of regu-lations which directly or indirectly affect business performance, education in the function of economy, its promotion in terms of raising competitiveness, and etc.

The moderator of the meeting was Vice-President of the Chamber of Economy Mr. Stanko Zlokovic.

The address of the Chamber President

The president of the Chamber of Economy of Montenegro, Mr. Velimir Mijuskovic, said that last years meeting with the Prime Minister had good results, since the Work Program of the Gover-nment for 2017 included proposals of businessmen presented in the Analysis conducted by this association.

- The recognition of the needs of the economy expressed in this way contributed to the good results that this Government achie-ved during the first year of its work. The results are already visible and represent a good basis for positive expectations in 2018 – said Mijušković.

Analyzing the economic trends, he noted that the growth of the global economy returned to the pre-crisis situation. According to IMF estimates, the value of all produced goods and services in the world will reach $80 billion in 2017, which implies that the econo-mic growth will have a rate of 3.6%, with the possibility to reach 4% in 2018. The projected growth would imply an increase in the global economy by a total of 6.5 billion dollars. As for Montenegro, the economic trends in this year are characterized by the growth of the most indicators: gross domestic product, employment, sa-laries, volume of services, especially in tourism, construction and all forms of transport, including the growth of net foreign invest-ments.

- The growth of the Montenegrin economy in this year is expec-ted to exceed 4%, over 3% in the next year. Given the mentioned projections of the trends in the world economy, I do not see the reason why this growth would not continue in the later periods as well - said Mijuskovic.

The intensification of works on the highway, the construction of regional and local road infrastructure and investments in the sec-tors of tourism and energy particularly contributed to the growth of GDP. Tourism also encourages economic growth, where 20.7% more arrivals and 15.2% more tourist overnights were recorded in ten months, with multiplicative effects on the entire econo-my. Furthermore, an increased production in certain sectors, as well as lending activities of banks, and net inflow of foreign direct investments also had an impact on the growth. According to his words, in the last few years there has been an increased interest of investors in the energy, agriculture and tourism sectors, whi-ch is good, given that in the previous years there were large in-vestments in real estate and other, not very productive activities, which resulted in insufficient impact of investments on the total economic growth.

- In the upcoming period, the challenge is to attract new invest-ments, especially in the production and processing capacities, which realization will contribute to the growth of production, exports and employment. To this end, continuous improvement of the investment and business climate is necessary, with a con-tinuous work of all bodies at the state and local level, removal of barriers to business, which implies the gray economy, and reducti-on of administrative barriers - said Mijuskovic.

He pointed out that a serious problem for new investments is the slow resolution of property-legal relations, unjustified attacks and accusations against investors, both foreign and domestic, which, along with a lack of a qualified labor force, is a serious obstacle which results in discouraging investors from investing.

- The economic community believes that more incentive measu-res for the development of the production sector should be intro-duced, which, at the same time, assumes incentives for exporters, said the president of the Chamber, affirmatively speaking about the programs of the ministries of agriculture and economy in this regard.

- When Im talking about incentives, I would like to point out that this is not just about direct cash benefits. Namely, we have a posi-tive experience as a result of favourable conditions that we were given for the construction of the high category hotels. Such exam-ples should be followed even when it comes to the production sec-tor. Only in this way we can talk about high quality incentives ba-sed on which there could be investments in production. This must be accompanied by a reduction of various taxes, at the national level, and especially at the local level - said Mijuskovic.

As an imperative, he emphasized, the alleviation of deficit in go-ods through the increased placement of domestic products in our market through tourism, by which we would substitute imports, as well as by the export of finished products of higher level of proces-sing, and not only raw materials and semi-finished products. The-refore, he said, national branding represents a chance for Monte-negro, and the synergetic action of all institutions and structures of society that can contribute to this should be intensified. He po-inted out that since 2008 the Chamber of Economy of Montenegro has been working intensively on the project “Good from Montene-gro", which is giving the results, but they would be much better if this project met with better understanding and support of all the concerned at the very beginning. For this reason, Mijuskovic is hi-ghlighting the importance of joint work on branding, positioning and promotion of domestic products.

24


He said that it is indicated in the Analysis what are the barriers to doing business in the economy as a whole, but also by individual industries. He outlined the need for new laws on companies and labour, and regulations that will regulate issues of concession in services as well as the private-public partnerships.

- I believe this would significantly contribute to attracting new investments and launching new projects, primarily in the area of public services - said the president of the Chamber.

He reminded that the Chamber contributed to the changes in the regulations related to public procurement, and education which significantly enhanced the business environment in these areas.

He used this opportunity to announce that the recent elections for the president of the Chamber ended. Vlastimir Golubovic, a pro-minent businessman, longstanding President of the Chamber As-sembly and a member of its Administration Board, was elected at the highest body for this duty, which he will overtake on January 1, 2018.

- Golubović, in addition to his professional and personal qualiti-es, deserved the undivided support of the economic community. Through our years-long cooperation, I can say with satisfaction that after ten years of leading the Chamber, I am completely con-vinced that even better days are ahead of this institution - conclu-ded Mijušković.

Fifth in Europe in terms of economic growth

The Montenegrin Prime Minister Dusko Markovic emphasized the importance of annual meetings with businessmen in the Chamber for achieving economic policy goals and stressed the important role of this business association in improving the business envi-ronment.

- I am at the right place, which helps me and my associates to achieve the goal we aim to, the goal of the state policy, which is today and in the time to come reflected in creating of a favourable business environment, growth of the national economy and the prosperity for our citizens. Each visit to this institution is a new lesson of how to do properly and do more in order to achieve this strategic national goal- the prime minister said, concluding that recent cooperation has been a partnership in a common deman-ding work.

He referred to the achievements of the Government in 2017 and the key challenges and tasks for the next year. He said that public finances are stable and that the state budget is having an excellent realization.

- We will end this year with the transfer of the financial plan of the Budget. Our economy grew by 3.2 % in the first quarter, 5.1 % in the second and 4.7 % in the third quarter. The average growth in the nine months is 4.5 %, and Montenegro is at this moment at the fifth place in Europe in terms of economic growth, said the Prime Minister Markovic, and described it as a “platform for a better life of citizens".

He noted that 2017 has been full of uncertainty and fears whether it would be possible to achieve the goals. It started with serious political developments which threatened to destabilize the state.

- Our economy has been seriously challenged to lose the chance

of progress. The Government, together with all those with whom it cooperated, seriously confronted to this challenge and I can be proud of what we have done. It is not the result of the Government and its ministers, but of all of us - said Markovic.

He emphasized that the environment in which they worked has not been stimulating, since part of the political structure aimed at imposing restrictions in order to prevent economy to follow the trend that was set out.

Despite this fact, said Markovic, the Government has achieved im-pressive results for the benefit of the citizens of Montenegro. As a result of such politics, the World Bank approved the guarantee worth 80 million Euros, which can be converted into €240 million loan that will enable refinancing of public debt of the country un-der more favourable conditions.

- This result has not only a financial but also a political dimension, as this suggests that Montenegro has received significant support from major world institutions, such as the World Bank and the IMF. This support is a message to international investors that they sho-uld invest in our country since we have a sustainable legal and economic system as well as favourable business conditions. In the year of austerity, rationalization, and challenges, we received an increased credit rating from two international credit agencies, which is not a practice - Markovic said.

The Prime Minister said that he is aware of the impact that an inc-rease in the VAT rate could have on competitiveness.

- I was very reluctant to go in that direction. You probably remem-bered my comments that I would be happy if we could give up on that. We still do not have such parameters, but anyway we tried to have a balanced approach to all measures. I believe that we all will understand that this is a process for the future, which is supposed to help stabilization of our finances. Our interest is that this effect of VAT rate increase does not jeopardize the standard of our citi-zens - he added.

He announced that subsidizing agricultural production will conti-nue in order to strengthen this sector so to be along with tourism and energy, a strategic potential for economic development.

For the next year, he announced a continuation of tax admini-stration reforms, an even stronger and more direct fight against gray economy and parafiscalism, especially at the local level, and the new laws that will improve the business environment. He as-sessed as extremely important the implementation of the Law on Spatial Planning and Construction of Structures.

Business communitys point of view

Ranko Nikolic, the director of the Institute of Ferrous Metallurgy says that state-owned enterprises, such as his, are faced with an unfair competition.

- The research activities have been assigned to non-accredited bodies, which have not proved the competence and are selected according to one decisive criterion: a low price - said Nikolic.

He believes that when tendering, the Government should take into account that these tasks are delegated to the business entities which have invested in their competence, accreditation and cali-bration. He also pointed to the problem of lack of personnel in this

25


area - metal founders, moulders, welders and engineers.

Milovan Gojkovic, the President of the Forestry Association Board says that results achieved in 2017 raise hope that next year will be marked by the investments resulting in creating new jobs and increasing the share of this sector in GDP.

He stressed the importance of the new proposed platform for fo-rest management.

- It is significant that the process of forest certification has begun according to the international standard. This is a condition for the export of timber products to the EU - said Gojkovic.

He has mentioned that being late with calls for allocating standing trees poses a problem, which significantly burdens the wood-pro-cessing industry. According to him, the increased manufacturing of the final timber products and their placement on the domestic and foreign market should be among the priorities in the forthco-ming period.

Zorka Sljukic, the director of the dairy Srna, presented this su-ccessful company, which employs 55 workers and has 500 sub--contractors.

- Fresh, natural and healthy dairy products, based solely on dome-stic raw materials, make up the companys business philosophy. Their high quality is our main reference, which is evidenced by a number of awards, including 11 this year - said Sljukic.

She has emphasized the significant support to the development provided by the projects such as "Good from Montenegro", which lay "the foundation for agriculture to be developed on".

- The idea of buying domestic products should be promoted all the time. The project requires continuous activities via various mar-keting mechanisms. From this point one of the potential solutions lies in involving retail facilities in such a project, whereby local products would have special positions, thus significantly affecting the consumers perception - she said.

There is an evident progress in the area of agriculture and food industry, as a result of large investments by the producers them-selves, the Government as well as through the assistance and support funds, says the president of the Agriculture Association Board Milutin Djuranovic.

- Extremely negative balances in foreign trade in agri-food pro-ducts, as we have had for years, the import of products which we have in sufficient quantities, raise the question whether we are re-ady for broader economic integration - said Djuranovic.

He believes that a lot of attention is paid to the legal and political aspects of EU integration, and asks about the economic criteria, which understand the need for the competitive economy that will intensify trade with a focus on reducing the foreign trade deficit.

- The objective of European integration is not an increase in expor-ting European products to Montenegro, but increasing export from Montenegro to the EU member states, thus increasing the living standard of the entire population of our country. The logical que-stion is how domestic producers can increase their export to the EU, when they are not able to sell sufficient amount of their pro-ducts on the domestic market - he said.

He also stresses that the producers are not able to achieve this objective by themselves.

- We need a well designed strategic and logistic assistance from the state in order to increase the competitiveness of the domestic producers, which will result in the substitution of the import with domestic products, thus creating assumptions for the increase in the export and leading to a significantly greater degree of export--import coverage of agricultural products above the current 10%. I will conclude my address by asking whether we are going to stay thirsty, unless we import water. Our ancestors did not stay thirsty without the imported water, and it is certain that we would not either - said Djuranovic.

The president of the Trade Association Board Stevan Karadglic has pointed to the issue of unfair competition i.e. business acti-vities conducted in the informal sector, which has adverse effects on the market and business entities operation, who settle the obli-gations in accordance with the legal regulations.

- Efforts made so far on combating the informal economy have given some positive results, but each new amendment to the regu-lations opens up the opportunities for illegal business operations, he thinks.

According to the latest practice, following the increase in excise taxes on cigarettes and alcoholic beverages (as of 1 July 2017), tur-nover of these products in the legal trade was significantly redu-ced, which leads to the conclusion that part of the trade in excise goods is diverted and carried out illegally. Moreover, this share is assumed to increase after 1st January 2018 and a new increase in excise duties on these products.

In addition, the business community thinks that the 2% increase in the VAT will also lead to an increase in the volume of the illegal operation, and it is necessary to intensify the activities of the com-petent authorities i.e. inspection.

According to Karadaglic, it is necessary to establish the effective control over the informal economy by applying the system of risk analysis and strengthening the capacity of the inspection bodies, then to expand the scope of fiscalization, reduce the tax and ad-ministrative duties on businesses, introduce stimulation and tax incentives for entrepreneurs.

- The most important measure in the financial sector would be a reduction of cash payment and incentives for non-cash payment. The transition to non-cash payment would reduce the share of transactors in the informal economy. Therefore, the emphasis is put on stimulating measures which will encourage the use of non--cash transactions - said Karadaglic.

He urged for a new guillotine of regulations in order to reduce their number and the burden on the economy arising from their imple-mentation.

The President of the Coordinating Board for Energy Efficiency and Environmental Protection Mladen Bajkovic believes that the do-mestic companies need to improve competitiveness in order to participate in large development projects, which are being imple-mented in Montenegro.

- We need support, strategic partnerships in order to raise our competences - he said.

He pointed to the problem of lack of qualified staff.

- Now we cannot meet the needs of investors in Montenegro for the high-quality staff. Forty hotels are being constructed in Mon-

26


tenegro. We have to continuously work on registering employees, which would be the basis for solving this problem - said Bajkovic.

The owner of Mesopromet Hilmija Franca presented his company, which employs cca 400 workers and includes slaughterhouses, factories, farms, commercial facilities and a four-star hotel. He emphasised the importance of incentives for agriculture and food industry which are offered through IPARD and international funds, but pointed out the problems in obtaining these funds.

- We will build the factory for the purchase and processing of sur-pluses in the north of Montenegro - said Franca.

The President-elect of the Chamber of Economy of Montenegro Vlastimir Golubović extended congratulations to the Government on the results achieved in the realization of strategic national objectives as well as the successful implementation of economic policies. He has pointed out that being the President of the Cham-ber, an institution which celebrates nine decades of successful operations next year, represents an honour but also a great respon-sibility. He also presented the Chambers activities in the future.

- Activities aimed at achievement of the basic program goals of this association include: creating the favourable economic con-ditions, enhancing economic competitiveness, educating staff for its needs, strengthening business ties with foreign partners, promotion of investors resources and potentials and internationa-lization of the Montenegrin companies and more intensive invol-vement of the business community in European projects through the Chamber - said Golubovic.

According to him, the Chamber will strongly support domestic producers by promoting the quality of their products and services, strengthen the position of export-oriented companies and conti-nuously work on promotion of comparative advantages of the do-mestic business community.

On his and behalf of the business community, he has extended a special gratitude and respect to the President of the Chamber Veli-mir Mijuskovic, who has made a significant contribution to the de-velopment of the Montenegrin economy during his term of office.

Ministers statements

Deputy Prime Minister and Minister of Agriculture and Rural Development Milutin Simovic has said that, inter alia, the more comprehensive and generous support to this sector from the state budget and the EU pre-accession funds and projects has marked this year.

- Accreditation of our structures will provide us with an opportuni-ty to start using substantial funds from IPARD in January. Grants in the amount of 39 million euros will be available to the agricul-ture sector in the forthcoming period. We also contracted new MI-DAS of about 30 million euros for the development of agriculture, fishery and our institutions, with special emphasis on grants for the rural development policy - said Simovic.

He presented the basic indicators which marked the trends in this area. He pointed out the increase in purchase of agricultural and food products by 11 percent, milk by four percent, agricultural crops by 15 percent, in fruit-growing industry by 67, export of ve-getables by 20 per cent.

He recalled that some farmers got export numbers.

- Montenegro has been placed on a list of countries which can export raw and dairy products. This may be a new driving force for us to export not only to the EU, but also to some countries of the region which require export numbers - said Simovic.

He has said that the increased control of imported products produ-ced significant results - 99 shipments with 800 tons of poor quality and the unhealthy food were returned from the borders. The he-alth status of livestock was preserved, import of logs was reduced 37 times, and the export of sawn timber and wood pellets increa-sed by 225 percent. An effect was also achieved with a moratorium on the extraction of gravel from river beds, which was necessary to prepare projects for the regulation of flows and protect the beds from the torrents, while the generated revenue from the concessi-ons on this basis was higher. The IDF has placed more resources in this area than last year, with a more flexible operation. The new IDF instruments, such as a credit guarantee fund, are being defi-ned for next year.

According to him, starting with the valorisation of the state agri-cultural land is important, because it is a driving force which sho-uld provide new value to the primary production sector, including processing.

He also spoke about the problem of the foreign trade deficit – it is necessary to find a mechanism to replace imported products with local ones, because we are rich in natural resources.

- Our commodity balance together with the services is not so bad. In 2010 it amounted to 59 percent, and now it is estimated to over

27


70 percent, thanks to the growth in services - said Simovic and ad-ded that this is a challenge which we need to respond to together.

He says that it is necessary to fully comply with CEFTA and other international agreements, but we will not just look on setting up barriers due to which the domestic economy would have con-sequences.

Minister of Labour and Social Welfare Kemal Purisic has said that the business environment is essential for the good operation of the economy, which is the biggest responsibility of the Gover-nment, but also the social partners.

Speaking of the Labour Law, he has said that the text has been drafted for more than two years and it has been prepared and agre-ed upon by a working group consisting of representatives of all three social partners.

- The Law has a serious reform potential, and certainly it will be sent to the Social Council and the European Commission for di-scussion- said Purisic.

According to him, the most important requirement is to make the market more flexible, and to enter and terminate the employment contract easily.

- It was agreed that the real sector i.e. economy is obliged only to simply announce the vacancy to the Employment Agency, and does not need to advertise it and wait five to ten days - said Purisic.

Minister of Sustainable Development and Tourism Pavle Radulo-vic says that significant results are achieved in this field during 2017, whereby the figure of 11,5 million of overnight stays is really

encouraging. The growth of foreign tourists accounts for 20 per-cent and domestic eight percent.

- Out of this number, 70 percent of tourists stayed in private ac-commodation, but only 30 percent in collective accommodation i.e. hotels. This year 33 new hotels have been opened, including 22 high category ones- said Radulovic.

He says that the Government has opened more source markets.

- The number of tourists from China increased by 95 percents, from Israel by 70 percent, and Asia by over 75 percent. We can al-most be assured that our revenues amount to a billion euros, since it was estimated at over 900 million in the first nine months - said Radulovic.

He points out that the Airports of Montenegro made the respecta-ble result.

- Montenegro Airlines transported more than 470,000 passengers, a third of the total number of passengers. This year Montenegro has been connected with 42 destinations, and the TUI started with the charter flights - said Radulović.

At the end of the meeting the Prime Minister Markovic says that the Government will continue to provide high-quality support to the business community in 2018.

- We need to join hands in 2018 because it will be more challen-ging. We have set a much bigger task in the next year which en-tails achieving growth of 4.5 percent. In order to meet this goal, we need more responsibility, work, order, financial discipline and optimism - concluded the Prime Minister of Montenegro.

28


Korak ka liberalizaciji tržišta

Otvoreno Poglavlje 3

Težiti liberalizaciji tržišta usluga i priznavanju stručnih kvalifikacija, znači prilagoditi svoje tržište uslovima nephodnim za cjelokupan razvoj ekonomije zemlje, izgraditi kapacitete po pitanju kvalifikacija, uskladiti studijske programe kako bi diplome koje se dobijaju u Crnoj Gori imale prohodnost u EU.

Crna Gora je 11. decembra 2017. godine, na Međuvladinoj kon-ferenciji u Briselu, otvorila pregovaračko Poglavlje 3, poseb-no važno za poslovnu zajednicu jer se odnosi na slobodu

pružanja usluga i osnivanja preduzeća.

Šef Radne grupe za Poglavlje 3 je Pavle D. Radovanović, generalni sekretar Privredne komore Crne Gore.

Poglavlje Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga je tijesno povezano sa svim ostalim pregovaračkim oblastima i od suštinskog je značaja za jedinstveno tržište EU. Realizacija ak-tivnosti iz okvira trećeg pregovaračkog poglavlja otvara značajne mogućnosti, kao što su pružanje usluga i pravo na poslovno nasta-njivanje privrednih društava iz Crne Gore u svim članicama EU i obratno, automatsko priznavanje obrazovnih isprava za regulisa-ne profesije, pristup jedinstvenom poštanskom tržištu, kao i jača-nje kupovne moći i olakšavanje međunarodne trgovine.

Težiti liberalizaciji tržišta usluga i priznavanju stručnih kvalifi-kacija, znači prilagoditi svoje tržište uslovima nephodnim za cje-lokupan razvoj ekonomije zemlje, izgraditi kapacitete po pitanju kvalifikacija, uskladiti studijske programe kako bi dplome koje se dobijaju u Crnoj Gori imale prohodnost u EU. To je veliko tržište od pola milijarde ljudi, pa se treba dobro pripremiti za nastup na njemu.

- Liberalizacija crnogorskog tržišta usluga i integracija u evropsko jedinstveno tržište doprinijeće ekonomskom rastu, pogotovo da-ljem razvoju uslužnog sektora i novih usluga na tržištu. Očekuje se povećanje produktivnosti i efikasnosti preduzetnika zbog kon-stantnog restrukturiranja poslovanja, te ukidanja ili pojednosta-vljenja administrativnih prepreka registraciji preduzeća i slobodi pružanja usluga. Tržišna liberalizacija otvara prostor za poveća-nje zaposlenosti zbog porasta investicija i trgovine, te smanjenja

troškova poslovanja. Benefiti u ovom pregovaračkom poglavlju su istovremeno i izazovi za privredu, jer je Crna Gora, iako malo, otvo-reno tržište, interesantno partnerima iz okruženja i EU, pa se iz tog razloga mora voditi računa da bude konkurentna na sopstvenom – ocjenjuje Radovanović.

Sloboda pružanja usluga je jedna od četiri osnovne slobode koje omogućavaju funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Evropske unije, a obuhvata i pravo poslovnog nastanjivanja u bilo kojoj državi čla-nici Evropske unije.

Države članice treba da obezbijede da pravo osnivanja privrednih društava za državljane i pravna lica iz EU u bilo kojoj državi člani-ci, kao i sloboda pružanja prekograničnih usluga ne ometaju naci-onalna zakonodavstva, uz izuzetke navedene u ugovoru.

Ključni element pravnih tekovina EU u ovoj oblasti je Direktiva 2006/123 o uslugama na unutrašnjem tržištu, koja se u velikoj mje-ri zasniva na praksi Evropskog suda pravde. Cilj Direktive o uslu-gama je da se u njihovom pružanju uspostavi jedinstveno unutra-šnje tržište otklanjanjem pravnih i administrativnih prepreka za razvoj ovih delatnosti između država članica. Direktiva predsta-vlja horizontalan instrument koji pokriva širok spektar različitih usluga i utiče na značajan broj nacionalnih zakona i propisa.

Pravne tekovine EU u ovom poglavlju takođe predviđaju pravila o regulisanim profesijama da bi se obezbijedilo uzajamno priznava-nje profesionalnih kvalifikacija između država članica. Za određe-ne, regulisane profesije neophodno je da bude sproveden minima-lan zajednički program obuke da bi kvalifikacije bile automatski priznate u svim državama članicama EU. Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju profesionalnih kvalifikacija i izmjenama Direktive 2013/55/EZ predstavlja ključni zakonodavni akt u ovoj oblasti. U skladu sa Direktivom o regulisanim profesijama u Crnoj Gori re-

29


alizuju studijski programi za pet od sedam regulisanih profesija.

Priznavanje stručnih kvalifikacija stečenih u matičnoj državi jedan je od preduslova za osnivanje poslovnog prebivališta za obavljanje regulisanih profesija u drugoj državi EU. Ljekarima, stomatolozima, farmaceutima, veterinarima, arhitektama, medi-cinskim sestrama opšte njege i babicama kvalifikacije će u drugim državama članicama, po pravilu, biti automatski priznate. Regu-lisane profesije, koje ne ulaze u sistem automatskih priznavanja kvalifikacija, priznaju se u drugoj državi članici po opštem sistemu priznavanja. Profesionalne kvalifikacije biće priznate ako je visina stručne osposobljenosti najmanje jednaka visini stručne osposo-bljenosti potrebnoj u drugoj zemlji članici. U oblasti poštanskih usluga obaveza države članice je da obezbijedi jednaku mogućnost obavljanja poštanskih usluga između više pružalaca usluga, a radi poboljšanja njihovog kvaliteta. Namjera je da se postigne potpuna liberalizacija poštanskih usluga da bi postale dostupne potrošači-ma pod što povoljnijim uslovima. S tim u vezi, cjelishodno je da se javni operateri pripreme za izazove koje donosi potpuna liberali-zacija poštanskog tržišta ne dovodeći pri tom u pitanje obezbjeđi-vanje dostupnosti i pružanja univerzalnih poštanskih usluga.

Sloboda kretanja radnika

Poglavlje 2 o slobodi kretanja radnika govori o tome da ćemo sju-tra, kad postanemo članica, imati mogućnost da svaki građanin Crne Gore dobije priliku i šansu da radi i da se nastani u bilo kojoj drugoj državi članici, pod istim uslovima kao i državljani članica EU - kazali su agenciji Mina-business iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), povodom otvaranja Poglavlja 2.

Iz tog Vladinog resora su objasnili da će crnogorski građani, da-nom ulaska Crne Gore u EU, tamo gdje bude otvoreno tržište rada, moći da se zaposle bez potrebe da nabavljaju papire ili prolaze kroz birokratske procedure kako bi ostvarili pravo na rad.

- To je omogućilo da danas na teritoriji EU od 500 miliona ljudi imamo slobodu kretanja i zapošljavanja koja u potpunosti omo-gućava da se osjećate kao građanin Evrope - naveli su iz MEP-a.

Han: Očekujem nastavak ubjedljivih rezultata

Evropski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenje Johannes Hahn očekuje da Crna Gora, nakon što je otvorila još dva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), nastavi da demonstrira snažnu političku posvećenost i postiže ubjedljive rezultate.

Han je, kako se navodi, pohvalio značajan napredak koji je Crna Gora dosad postigla u oblasti vladavine prava, u dijelu reforme za-konodavstva, kao i u pogledu izgradnje institucija i jačanja kapa-citeta i inicijalnim rezulatatima u borbi protiv korupcije i organi-zovanog kriminala.

Han je iznio očekivanje da će Crna Gora nastaviti da demonstrira snažnu političku posvećenost i postiže ubjedljive rezultate, i uka-zao na pozitivan razvoj u oblasti javne uprave i ekonomskih i fi-skalnih reformi.

- Kao i uvijek, Evropska komisija će nastaviti da podržava pristupa-nje Crne Gore EU, uz tehničku i finansijsku pomoć - rekao je Hahn.

30


Duža sezona za nove rekorde u turizmu

Turizam i ugostiteljstvo

Ljetnja sezona 2017. je, sudeći prema preliminarnim podaci-ma, bila rekordna po broju turista i ostvarenom prometu, ali je potrebno uložiti napore da se takvi rezultati ostvaruju u

kontinuitetu. Duga i kvalitetna turistička sezona, sa dobrom po-trošnjom, jeste ono što je potrebno Crnoj Gori, ocijenjeno je na sje-dnici Odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore, 4.decembra 2017. godine.

Razmotreni su rezultati u ovom sektoru za prvih devet mjeseci ove godine, analizirana ljetnja sezona, kao i aktivnosti na pripremama predstojeće zimske.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević. U radu su, pored članova Odbora, učestvovali predstavnici Ministar-stva održivog razvoja i turizma – državni sekretar Damir Davido-vić, generalna direktorica Olivera Brajović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, kao i sa Fakulteta za turizam - dekan prof. dr Rade Ratković, prof. dr Ivo Armenko i prof. dr Ivo Županović.

Rezultati

Rezultate u turizmu tokom prvih devet mjeseci ove godine pred-stavila je sekretarka Odbora Sanja Marković.

Turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdava ulogu strate-ške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da konti-nuirano raste njegovo učešće u BDP, kao i ostali pokazatelji - broj turista, ostvarenih noćenja, te prihodi ovog sektora.

- Trend rasta kvantitativnih pokazatelja nastavlja se i u prvih

devet mjeseci 2017. godine - bilježi se povećanje broja dolazaka turista 8% i ostvarenih noćenja 4% u odnosu na isti period prošle godine. Prosječna dužina boravka turista u posmatranom periodu bila je 6,1 dan – rekla je Marković, pozivajući se na preliminarne podatke NTOCG, jer od ove godine Monstat objavljuje mjesečne po-datke koli se odnose samo na kolektivni smještaj.

Porast turističkog prometa zabilježen je u većini opština Crne Gore (izuzev u Rožajama, Plavu i Plužinama), a najviše noćenja ostva-reno je u Budvi (50%), Herceg Novom (14%) i Baru (10%). Regional-no gledano, najviše noćenja bilo je u primorskim mjestima (89%), Glavnom gradu (5%), planinskim mjestima (4%) i te ostalim (2%). U strukturi noćenja stranih turista evidentno je da gosti iz deset ze-malja učestvuju sa 82%. Najviše su zastupljeni posjetioci iz Rusije 27%, Srbije 26%, BiH 9%, Francuske 3%, Poljske 3%, Velike Britanije 2%, Njemačke 3%, Ukrajine 4%, Češke Republike 3% i Kosova 2%. Prihodi od turizma su u periodu od 2012. do 2016. podine, porasli za 21%, a procjenjuje se da će u 2017. godini iznositi više od milijardu eura.

Nakon sagledavanja pozitivnih pokazatelja o poslovanju u oblasti turizma za prvih devet mjeseci 2017. godine, poslenici u ovom sek-toru ukazuju i na niz ograničenja koja značajno umanjuju kvalitet ponude i predstavljaju izazove razvoja poslovanja u ovom sekto-ru. Analitičan pristup uz uključivanje svih nadležnih institucija, u partnerskom odnosu, doprinosi kreiranju dobro isplaniranog, organizovanog i uređenog turističkog proizvoda. Cilj je da se obez-bijedi dalji razvoj jedne od najperspektivnijih grana crnogorske ekonomije i pomogne u otklanjanju ili svođenju na najmanju mje-ru poslovnih barijera i podstaknu investicione aktivnosti u oblasti turizma.

31


Potrebno stvarati stimulativan ambijent da hotelske grupe imaju bolje fiskalne uslove za povrat svojih ulaganja u našu zemlju.

Spektar problema koji opterećuju poslovanje u turizmu može se riješiti samo strateški, partnerskom saradnjom i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Turistički poslenici su spremni da stave na raspolaganje svoje značajne potencijale i doprinesu unapređenju u svim segmentima ove privredne grane.

Rekordna sezona

Govoreći o minuloj ljetnjoj sezoni, predsjednik Odbora Ivančević je kazao da je Crna Gora poželjna destinacija, ali da sezona prekratko traje, te nijesmo u mogućnosti da prihvatimo sve zainteresovane za boravak u našoj zemlji tokom jula i avgusta. Prema njegovim riječima, potrebno je unaprijediti ambijent za poslovanje u ovom sektoru.

- Moramo se zapitati da li smo spremni za dolazak velikih inve-stitora i najave renomiranih turoperatora poput TUI-a koji pla-niraju dovođenje velikog broja gostiju, posebno u Ulcinj i Herceg Novi. Jako je važno da kao poželjna destinacija, koja namjerava da poveća značajno turistički promet i animira nove investitore, stvaramo stimulativan ambijent da hotelske grupe imaju bolje fi-skalne uslove za povrat svojih ulaganja u našu zemlju – rekao je Ivančević.

On je ukazao na probleme u ovoj grani, među kojima su neade-kvatna infrastruktura, siva ekonomija, loša struktura ponude, ne-dostatak kvalifikovanog kadra, problemi u propusnosti graničnih prelaza, što sve, prema njegovim riječima, narušava ugled desti-nacije.

- Nedovoljna pažnja u edukaciji i razvoju ljudskih resursa u ugo-

stiteljskoj struci dovela je do toga da se pojedini hotelski operateri teže odlučuju da dođu kod nas, jer nijesu u mogućnosti da ovdje nađu kvalifikovane radnike – kazao je on.

Zato zaključuje da turistički poslenici, javni sektor i nauka zajedno moraju djelovati što će rezultirati podizanjem kvaliteta turističke usluge.

Profesor dr Ivo Armenko kazao je da je ljetnja sezona bila relativno dobra u uslovima u kojima se odvijala, što govore i prezentovani pokazatelji. Govoreći o strukturi smještajnog kapaciteta, on sma-tra da ne odgovara potrebama tržišta.

- Jer, 90 odsto kapaciteta je u komplementarnom smještaju, a sve-ga 10 odsto u osnovnom. Po fizičkom obimu u osnovnom smještaju smo na nivou od prije 40 godina, kada smo imali 40.000 ležajeva u hotelima i tada smo mogli konkurisati Španiji i Italiji. Danas smo ostali na istom broju kapaciteta, a struktura je nešto i lošija nego tada. Imamo 20-ak velikih hotela manje nego prije tri decenije, a ta se praznina popunjava izgradnjom malih smještajnih objekata. Za pohvalu je što smo u posljednjih deset godina izgradili blizu 300 malih hotela. U posljednjoj deceniji naše primorje je zapljusnuo ta-las od šest milijardi eura, ali je mali broj novih investicija u velike hotele – smatra Armenko.

On zaključuje da veliki hoteli doprinose produženju sezone, što po-kazuje primjer Budvanske rivijere koja je ostvarila buking od 170 dana.

Tomo Knežević, Lipska pećina, smatra da je potrebno strateško djelovanje u turizmu kako bismo vratili goste sa starih tržišta i spremno dočekali otvaranje novih. Smatra da se premalo sred-

32


stava iz Budžeta Crne Gore opredijeljuje za Nacionalnu turističku organizaciju, odnosno njene marketinške aktivnosti, sa čim su se saglasili i drugi članovi Odbora.

- Predsjednik Vlade i resorni ministar treba da odu na sajmove i vide kako NTO sa malo sredstava postiže maksimalne efekte u promociji crnogorske turističke destinacije – smatra Knežević.

Dekan Fakulteta za turizam prof. dr Rade Ratković smatra da je prije svega potrebna kvalitetna evidencija broja gostiju i smještaj-nih kapaciteta.

- Bez toga nemamo osnovu za kvalitetno upravljanje destinacijom i donošenje važnih odluka u turizmu – smatra Ratković.

On ocjenjuje da je prioritet gradnja hotela kategorisanih u skladu sa potrebama tržišta.

- Gradnja velikih novih hotela nije način za prevazilaženje ovog gapa na tržištu već su to brownfiled investicije po ugledu na hrvat-ska iskustva – rekao je on.

I on se dotakao velikog problema nedostajućeg kadra. Smatra da je u turizmu potrebna praktično edukovana radna snaga te da je cjeloživotno učenje i usvajanje inovativnih znanja neophodno na svim nivoima.

Prema riječima prof. dr Iva Županovića nauka, odnosno visoko obrazovanje treba sve više da se uključuju u turističku praksu. Podržao je Nacrt strategije marketinga u turizmu i obrazložio da je ona sveobuhvatno prišla određenim segmentima, prvenstveno targetiranju smještajnih kapaciteta, odnosu osnovnih i komple-mentarnih, strukturi emitivnih tržišta kojima treba da težimo, adekvatnoj organizaciji privatnog smještaja sa akcentom na difu-zne i integralne hotele, te fokusu na destinacijski menadžment.

Smatra da je potrebno obratiti posebnu pažnju na rješavanje od-ređenih problema u susret novoj sezoni među kojima je apostro-firao preklapanje građevinskih radova sa dolaskom gostiju što se odražava na rezultate u izletničkom i vikend turizmu. Takođe je naveo problem otežanog pristupa pontama za turiste, zbog čega poziva na koordirano djelovanje nadležnih institucija.

U fokusu diskusije Branka Kažanegre iz turističke agencije Adria DMC, bili su nedostatak kvalitetnih turističkih vodiča.

- Turistički vodiči su pravi ambasadori naše destinacije i moramo naći način da ovu veoma bitnu profesiju ojačamo – rekao je on, predlažući da se u saradnji sa poslenicima iz ovog sektora organi-zuju obuke za ovaj kadar.

Takođe je ukazao na problem transfera sa aerodroma do smje-štajnih kapaciteta usljed velikih saobraćajnih gužvi u primorskim mjestima. Kao rješenje ovog problema on vidi osposobljavanje ale-trnativnih, lokalnih puteva.

Na sličnom fonu je govorio i Gani Resulbegović, Real Estate & Co, koji smatra da je problem prihvata gostiju ulcinjske rivijere naj-bolje riješti izgradnjom aerodroma u Štoju. Pored infrastrukture, ukazao je na probleme higijene i buke.

- Da li možemo da protjeramo buku od visoko kvalitetnih gostiju koji će dolaziti u Crnu Goru i Ulcinj – pitao je on.

Goran Čolović, Gorbis, ponovio je da se ne smije štedjeti na finansi-jskim sredstvima za NTO. On tvrdi da danas svi mogu jednostavno otvoriti turističku agenciju, bez kvalifikacija i obligacija što sma-

njuje kvalitet usluge, prije svega organizovanja izleta.

Rajko Malović, pomoćnik direktora Javnog preduzeća za upravlja-nje morskim dobrom naveo je najznačajnije investicije koje su u fazi realizacije u susret sezoni 2018.

- Za popoločavanje i osvjetljenje pješačke staze Risan-Perast opre-dijeljeno je 580.000 eura, a za sanaciju Bojane 150.000 eura – rekao je, između ostalog, Malović.

On je najavio sanaciju ponti u Boki, za što su predviđena ponton-ska rješenja koja će biti pogodna kako za vezove tako i za kupače.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Damir Davidović saglasio se da je sezona u Crnoj Gori previše kratka te da je potrebno raditi na njenom produženju.

- Ministarstvo će podržati sve projekte koji vode diverzifikaciji tu-rističkog proizvoda naše zemlje. Kriterijumi će biti veća prolaznost za one projekte koji su predviđeni za period van glavne turističke sezone – najavio je on.

On je zaključio da je upravo zbog toga što je ovo bila rekordna go-dina u turizmu neophodno da svi – državne i naučne institucije sa privredom ulože napore da se takvi rezultati ostvaruju konti-nuirano.

Zimska sezona

Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već ima što da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjeseci-ma. Komplementarni sadržaji u ponudi, takozvani soft ski spor-tovi, našu destinaciju zimi jednako dobro promovišu kao i snijeg, te skijanje. Međutim, osim strateških opredjeljenja na valorizaci-ji prirodnih potencijala planinskog područja i uloženih napora u pripremi zimske turističke sezone, vremenske prilike i dalje ima-ju veliki uticaj na rezultate. U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unapređenja ponude zimskih centara, u narednom periodu treba pristupiti dogradnji i rekonstrukciji ski-jališnih kapaciteta, sa topovima za vještačko osnježavanje staza i noćno skijanje, izgradnji klizališta, staza za nordijsko skijanje i bob... Takođe, potrebno je poboljšanje smještajnih kapaciteta na sjeveru Crne Gore i vanpansionskih sadržaja (bazena, sauna, spa centara...), ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i opštinskih organa i službi, unapređenje komunalne i lokalne in-frastrukture, putnih pravaca, prohodnosti saobraćajnica, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, kao i značajni-je promotivne aktivnosti na lokalnom nivou.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kuka-vičić rekla je da je sve spremno za zimsku sezonu. Na sajmovima koji su održani prethodnih mjeseci Crna Gora je promovisala no-vogodišnju ponudu u gradovima i hotelima, a sudeći po bukingu kapaciteti će biti uglavnom popunjeni.

- U koordinaciji smo sa organima lokalne uprave jer rješavanje problema koji mogu da utiču na odvijanje zimske sezone zavisi upravo od njih, a najznačajniji je održavanje prohodnosti puteva prema ski centrima – istakla je ona.

Predsjednik Odbora Ivančević apelovao je da se nađu politička vo-lja i investitori da bi se obezbijedio (vještački) snijeg na skijališti-ma, jer, smatra on dok sezona zavisi od vremenskih prilika Crna Gora se ne može smatrati “ozbiljnom zimskom destinacijom".

33


Značajni benefiti od ISO 20000

Informacione tehnologije i kvalitet

Grupacija za informacione tehnologije Odbora ICT Privredne komore Crne Gore donijela je na sjednici 20. decembra 2017. Program rada za narednu godinu. Članovima Grupacije je

prezentovan sistem menadžmenta uslugama u IT ISO 20000:2011, a razmotrena je inicijativa za organizaciju skupa "Elektronska tr-govina u Crnoj Gori i IT podrška“ te okruglog stola o stanju ovog sektora i perspektivi razvoja u okviru predstojećeg naučno-struč-nog skupa na Žabljaku.

Sjednicu je vodila predsjednica Grupacije Snežana Ćalasan, a po-red članova, u njenom radu učestvovao je sekretar Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore Aleksandar Marđonović. On je objasnio da je ISO 20000:2011 baziran na ITIL-u, najšire prihvaće-nom pristupu menadžmentu IT uslugama u svijetu kao i na siste-mu menadžmenta kvalitetom ISO 9001.

- Dobrobiti implementacije ovog sistema su između ostalog efek-tivnije upravljanje promjenama, zadovoljstvo zainteresovanih strana, zaštita reputacije, organizovanost, pouzdanost i konzi-stentnost usluga, usklađenost sa zahtjevima kupaca i zakonoda-vstvom, upravljanje rizicima i troškovima, poboljšanje usluga, te konkurentska prednost – rekao je Marđonović.

Prema njegovim riječima, implementacija ovog sistema prije sve-ga mora da podrazumijeva riješenost rukovodstva da poslovanje uskladi sa najboljom međunarodnom praksom.

On je istakao da do 2017. godine u Crnoj Gori nije bilo kompanija koje su implementirale ISO 20000, a danas ih je tri.

Govoreći o iskustvima sa primjenom ovog sistema, predstavnik kompanije Čikom Žarko Drobnjak je kazao da je u našoj zemlji neophodno uspostaviti registar sertifikovanih kompanija koji bi sadržao informacije o sertifikatima koje one posjeduju kao i ko ih je sertifikovao. Dragoslav Kenjić iz iste kompanije je ocijenio bol-nom implementaciju standarda koja traži puno vremena i novca ali donosi višestruke prije svega interne benefite. On je dodao da su u ovaj proces ušli zbog zahtjeva tendera koji nijesu dobli jer ni-jesu imali sertfikat o usklađenosti poslovanja sa međunarodnim standardima.

- Uvođenjem standarda smo unaprijedili organizaciju, te se sada tačno zna šta je čija uloga u procesima – rekao je Kenjić.

Aleksandar Radulović, predsjednik Odbora ICT ocijenio je da cr-nogorske IT kompanije zbog svoje veličine teško mogu da uvode standarde. On je konstatovao da je ISO20000 samo sistemski okvir koji stalno treba nadograđivati.

Branimir Bukilić, Data Design je, prenoseći svoja iskustva kao au-dita za standarde kvaliteta, naglasio da je često pitanje kada treba krenuti sa njihovom implementacijom.

- Sa uvođenjem standarda kvaliteta krenite sada i odmah, jer su benefiti višestruki naročito interni – rekao je Bukilić.

34


Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Pri-vredne komore razmotrio je, na sjednici 12. decembra 2017. informacije o privrednim kretanjima u agraru od januara-

-septembra ove godine, te o projektu Kupujmo domaće –Dobro iz Crne Gore. Usvojen je Program rada Odbora za 2018. godinu.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora dr Milutin Đuranović, a u radu su pored članova učestvovali potpredsjednica Privredne ko-more Ljiljana Filipović, te predstavnici resornog i Ministarstva ekonomije.

Kupujmo domaće

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je podsjetila da je u cilju afirma-cije kvaliteta domaćih proizvoda i usluga, te jačanja konkurentske sposobnosti kompanija na crnogorskom i inostranim tržištima,

Privredna komora Crne Gore početkom 2009. godine kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore i kod Međunarodne organiza-cije za zaštitu prava intelektualne svojine (WIPO, Ženeva) registro-vala kolektivni žig "Dobro iz Crne Gore“. Žig predstavlja postupak brendiranja domaćih proizvoda i usluga koji za to posjeduju realan potencijal, koji se utvrđuje i provjerava u strogoj proceduri ispu-njavanja kriterijuma natprosječnog kvaliteta. Kolektivni žig pred-stavlja garanciju posebnog kvaliteta proizvoda i usluge koje ozna-čava. Do sada je pravo korišćenja nacionalnog žiga "Dobro iz Crne Gore" stekao 21 crnogorski proizvođač za 95 proizvoda.

Uočavajući da još puno prostora postoji kada je u pitanju una-pređenje plasmana domaćih proizvoda, Privredna komora je u 2017. godini pripremila novu, svestranu analizu potencijala, rezul-tata robne razmjene, savremenih trendova u trgovini, turizmu, i kod potrošača, kao i uporednih iskustava zemalja regiona i Evrop-

Uspješna kampanja "Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore"

Poljoprivreda

35


ske unije, čiji zaključci su ukazali na potrebu šireg djelovanja kroz pokretanje akcije "Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore“.

Takođe je pripremljena i Komunikaciona strategija sa ciljem po-dizanja nivoa svijesti i stepena informisanosti najšire crnogorske javnosti o sadržaju, suštini i značaju realizacije projekta "Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore“.

U 2017. godini realizovano je niz aktivnosti sa ciljem djelovanja kako na svijest potrošača, tako i svih učesnika u proizvodnji i prometu. Između ostalog organizovana je konferencija "Turizam u funkciji razvoja proizvodnje hrane“, okrugli sto "Kako bolje pozi-cionirati domaće proizvode“, skup “Domaći proizvodi – pozicioni-ranje i plasman na tržištu“ kao i sastanci sa nosiocima žiga Dobro iz Crne Gore. Promotivne i PR aktivnosti za ovaj projekat bile su brojne - više desetina tekstova u štampi, prilozi i tematske emisije u elektronskim medijima, sve više i na internet portalima i dru-

gim elektronskim publikacijama, doprinijeli su stalnom prisustvu i percepciji ove problematike.

Promotivna kampanja “Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore" počela je 28. oktobra i trajala pet sedmica - do 30. novembra. Pozivi za kupovinu domaćih proizvoda i nosilaca kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore upućeni su putem TV, veb i oglašavanja na bilbordima.

Tokom deset mjeseci 2017. godine u Privrednoj komori je realizo-vano 49 edukativnih aktivnosti na koje su bili pozvani nosioci žiga Dobro iz Crne Gore.

- Kampanja je doprinijela i velikom rastu interesovanja za dobi-janje žiga "Dobro iz Crne Gore“ i imala snažan podsticaj na brojne kompanije da rade na postizanju kvaliteta koji će im omogućiti ulazak u najviši rang crnogorske privrede – rekla je Filipović.

Mjerenje efekata sprovedenih aktivnosti biće obezbijeđeno kroz

Potrebno da se nastave aktivnosti jer jedino kontinuiran marketinški nastup može dati potpune rezultate.

36


rezultate ovogodišnjeg istraživanja o stavovima potrošača koje će tokom decembra 2017. godine biti realizovano sa ciljem ocjene znanja, svijesti i stavova javnosti o projektu “Dobro iz Crne Gore", kao i da se utvrdi odnos i stavovi građana prema proizvodima iz Crne Gore.

Jovana Dabović iz agencije “Cremaco" sumirala je aktivnosti spro-vedene tokom kampanje “Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore".

- Kampanja je bila izuzetno uspješna i postignut je njen cilj. Pre-dlažemo da se nastave aktivnosti jer jedino kontinuiran marketin-ški nastup može dati potpune rezultate – smatra Dabović.

Boris Rebić iz Ministarstva ekonomije je najavio da će naredne godine biti pokrenut projekat koji će se finansirati iz sredstava UNDP-a, a kojim će se obezbijediti poseban prostor za domaće proizvode u okviru trgovina. On smatra da treba raditi na boljem informisanju privrednika o podršci države njihovom poslovanju.

- Nije dovoljno bljesnuti jednom kampanjom, već je potrebno kon-tinuirano realizovati marketinške aktivnosti da bi se domaći proi-zvođači bolje pozicionirali na našem tržištu – rekao je predsjednik Odbora Milutin Đuranović.

On je predložio kolegama privrednicima da kada organizuju sla-vlja u kompanijama posluženje sadrži isključivo domaće proizvo-de, kao i novogodišnji paketići.

Kristina Lapčević iz Ministarstva poljoprivrede I ruralno razvoja je naglasila spremnost za podršku svim projektima koji rezulti-raju boljoj pozicioniranosti domaćih proizvoda na tržištu. Ona je istakla da su u toku aktivnosti na pripremi agrobudžeta za 2018. godinu, te je pozvala privrednike da iskažu svoje potrebe da bi se sredstva mogla planirati.

Branko Pejović iz Zrnožita je ocijenio da mali proizvođači nema-ju novca za ovakve marketinške aktivnosti pa bi stoga formiranje klastera i širenje postojećih trebalo da bude misija nadležnih. On je ocijenio da malo proizvođača može da ispuni uslove za korišće-nje IPARD programa, te da bi ih trebalo učiniti povoljnijim, na što mu Lapčević odgovorila da je riječ o sredstvima EU koja propisuje kako će se plasirati.

Milko Beljkaš, Inpek, ukazao je da je pekarska industrija i pored velikog značaja isključena iz IPARD-a i želi da zna kako se to može promijeniti. Izrazio je punu podršku kampanji “Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore" uz konstataciju da je potrebno imati kvan-titativne pokazatelje koliko doprinosi povećanju prodaje domaćih proizvoda.

Privredna kretanja

Podaci za devet mjeseci ove godine ukazuju da je u odnosu na isti period prošle povećan otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, šu-marstva i ribarstva za 11,%. Vrijednost otkupa je iznosila 26,8 mili-ona eura. Otkupljeno je 19,3 miliona litara mlijeka, što je u odnosu na isti period prethodne godine više za 4,3%. Važno je napomenuti da je kvalitet otkupljenog mlijeka veći za 33,2%.

U sistemu subvencija u biljnoj proizvodnji bilo je 4.861 ha. Poveća-ne su površine pod ratarskim kulturama za 15% (3.235 ha), a najveći porast zabilježen je kod voćarstva za 67%. Izvoz voća je povećan za 20% (lubenica, mandarina, stonog grožđa, breskvi, nektarina, bo-rovnica), a izvoz povrća je smanjen za 23%, prvenstveno zbog sma-

njenja izvoza pečurki, što je bila posljedica suše. Izvoz krompira, paprika, salate i luka bio je u porastu. Proizvodnja jaja je u stalnom porastu što je rezultat novih investicija. Od 2014. godine uvoz ima tendeciju pada i smanjen je za 24%.

- U ovoj godini proizvedeno je 1,2 miliona kilograma breskvi i nektarina, 2,3 miliona kilograma stonog i 14,2 miliona kilograma vinskog grožđa. Zbog ekstremne suše smanjena je proizvodnja vinskog grožđa za 30%, ali je izuzetnog kvaliteta sa visokim sadr-žajem šećera, što će doprinijeti prozvodnji vrhunskog vina. Slična je situacija i u Evropi gdje je ostvarena najmanja proizvodnja vin-skog grožđa u posljednjih 36 godina – rekla je sekretarka Odbora Lidija Rmuš.

Ona je podsjetila da je u oktobru 2017.godine kompanija "Mesopro-met" otvorila novi pogon za bezdimno sušenje proizvoda od svinj-skog mesa i uposlila 70 radnika. Na govedarskoj farmi na Žabljaku nabavljeno je 299 grla angus goveda, a u toku je nabavka osnovnog stada za farmu svinja u Spužu. U Nikšiću je u avgustu počela sa radom mljekara "Nika" kapaciteta 20 hiljada litara dnevno. Kom-panija "Milkraft" na sjeveru gradi farmu kapaciteta 500 grla, kao i mljekaru kapaciteta 60 t prerade dnevno. U toku su i nove investi-cije u proširenje kapaciteta na farmi koka nosilja u Martinićima.

Krajem 2016. godine Njeguški pršut postao je prvi crnogorski proi-zvod zaštićen kao geografska oznaka, a u toku 2017. godine oznaku porijekla je dobio i Pljevaljski sir.

37


U junu 2017.godine izvozne EU brojeve dobile su klanice "Mesopro-met“ i "Goranović“, mesne industrije "Goranović“, "Mesopromet“ i "Gradina comopany“ i farme za proizvodnju jaja "Rebracommerce“ i "Alkoset“. Do kraja godine očekuje se i da će jedan broj mljekara takođe dobiti EU broj za izvoz.

Nakon završetka procesa akreditacije za IPARD program Evropska komisija je dodijelila ovlašćenje za upravljanje sa 39 miliona eura sredstava EU. Sa dodatnih 12,1 miliona iz nacionalnog budžeta i 35,7 miliona učešća korisnika, kroz IPARD program će se u nare-dnom četvorogodišnjem periodu ukupno investirati 87 miliona eura.

Tokom ove godine potpisano je 237 ugovora kroz program IPARD lIKE, a, kroz projekat IFAD obezbijeđeno je za poljoprivredu 5,8 mi-liona eura, kroz MIDAS 2 (pregovori sa Svjetskom bankom su u za-vršnoj fazi) obezbijediće se još 30 miliona eura, a kroz ADMAS je preostalo još 24 miliona dolara za buduće investiranje.

Rezultati u proizvodnji prehrambenih proizvoda za devet mjeseci 2017. godine su na nivou ostvarenja iz istog perioda prethodne go-dine, dok je proizvodnja pića veća za 10%.

Ukupna robna razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (PPP) za devet mjeseci ove godine iznosila je 434,3 mil. €, i veća je za 6,2% u odnosu na isti period prošle godine. Učešće prometa PPP u ukupnom spoljnotrgovinskom prometu iznosi 22.2% . Izvezeno je

robe u vrijednosti od 34,8 mil. € ili 3,1% manje, dok je uvoz iznosio 399,5 miliona i bilježi rast od 7,1%. Deficit je iznosio 364,7 miliona eura i je veći za 8,2%, dok pokrivenost uvoza izvozom ovih proizvo-da iznosi 8,7%.

U uvozu kao i ranijih godina najviše učestvuje svježe i rashlađeno meso sa 14,8% od čega najviše svinjsko, zatim pića sa 13,2%, mlije-ko mlječni proizvodi, jaja i med 9,1%. Povećanje uvoza je ostvareno kod mesa i drugih klaničnih proizvoda za 12%, pića za 10%, mlijeka, mlječnih proizvoda, jaja i meda za 6,2%, živih životinja za 10%, riba za 12,9% zatim raznih proizvoda za ishranu 12,8%.

Najveće učešće u izvozu tradicionalno imaju pića i to 37%, zatim meso, odnosno suhomesnati proizvodi 18,1%, proizvodi na bazi skroba, mlijeka i brašna, odnosno konditorski proizvodi 13,1%, za-tim voće 7,1%, mesne prerađevine 6,9%. Povećanje izvoza ostvare-no je kod suhomesnatih proizvoda za 8,2% i prerađevina od mesa za 10%, pića 3,2%, voća 20% kao i poslastičarskih proizvoda za 5%. Pad izvoza je zabilježen kod brašna zbog prisustva velike konku-rencije iz Srbije na albanskom tržištu (izvoz smanjen za 3,0 mil. kg), koje je bilo glavno izvozno područje za brašno, duvana za 83%, povrća za 27%.

- Ohrabrujeće je da se u narednom četvorogodišnjem periodu oče-kuju ukupna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju od oko 250 miliona eura (sredstva Agrobuždeta, međunarodna po-drška i sredstva proizvođača) što je posebno značajno za jačanje konkuretnosti sektora, a u krajnjem imaće direktan uticaj na bolji plasman domaćih proizvoda. To je imperativ za domaće kompani-je, ali ograničenja sa kojima su suočavaju u svom poslovanju doda-tno otežavaju ostvarenje tog cilja – rekla je Rmuš.

Ona je kao ograničenja navela da komercijalno-finansijski pritisak moćnih regionalnih proizvođača hrane za domaće predstavlja ve-liki problem, jer utiče na neadekvatno tržišno pozicioniranje crno-gorskih proizvoda. Tome doprinose i veliki trgovački lanci koji su istovremeno i uvoznici hrane. Prisutna je i siva ekonomija, naro-čito u vrijeme turističke sezone. Probleme privrednicima, između ostalog, prave otežana naplata potraživanja, dugi rokovi plaćanja, nove obaveze iz Zakona o reviziji i računovodstvu, različite stope PDV-a za sirovine i prerađene proizvode, visoki troškovi laborato-rijskih analiza...

Na sjednici je saopšteno da bi nastavak realizacija nacionalne kampanje kupovine domaćih proizvoda sa ciljem jačanja svijesti potrošača o korisnosti toga, imala značajne efekte kako na jačanje konkuretnosti, tako i na povećanje obima proizvodnje i asortima-na. Potrebno je razvijati svijest proizvođača o prednostima organ-skih proizvoda, kao i onih sa geografskom i oznakom porijekla, uzgoja ranog voća i povrća, kao i proizvodnje u zaštićenom pro-storu – plastenicima. Saopštena je potreba: blagovremene naplate potraživanja; pravovremene informisanosti o izmjenama legisla-tive kao i obaveza koje proističu iz njih od strane donosilaca zako-na i podzakonskih akata; priznavanje rezultata analiza urađenih u akreditovanim laboratorijama, prilikom uvoza i izvoza, što ima direktan uticaj na smanjenje troškova; pojačana kontrola kvalite-ta uvoznih proizvoda, kao i rada inspekcijskih službi na granici, te u unutrašnjem prometu, u cilju smanjenja nelegalne trgovine; smanjenje lokalnih taksi i prireza; uvođenje poreskih olaksica za firme koje uredno izmiruju svoje obaveze; kroz izmjenu Zakona o porezu na dodatu vrijednost potrebno je uvesti jedinstvenu nižu stopu PDV-a za veći broj proizvoda namijenjenih ishrani (jaja, riba, voće i povrće, suhomesnati proizvodi).

38


Djelatnost pomorske agenture urediti zakonom

Saobraćaj i pomorstvo

Djelatnost pomorske agenture u Crnoj Gori je neophodno urediti zakonom. Potrebno je standardizovati poslovanje pomorskih agenata, učiniti ga transparentnim uz obavezno

licenciranje onih koji žele da se bave ovim poslom, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja saobraćaja i pomorstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 18. decembra 2017. godine.

Sjednicu na kojoj su razmotrena aktuelna pitanja pomorskog sa-obraćaja i usvojen Program rada Odbora za 2018, vodio je njegov predsjednik dr Deda Đelović, a u radu su, osim članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković i direktori di-rektorata za pomorstvo i drumski saobraćaj u resornom ministar-stvu Vladan Radonjić i Dalibor Milošević.

Nela Vitić iz Udruženja pomorskih agenata naglasila je da je po-trebno normativno definisati uslove za obavljanje njihove djela-tnosti kao što je to učinjeno u okruženju i šire.

Ivo Begović, Boka Adriatic, kazao je da su pomorske agencije u Cr-noj Gori tokom prethodne godine učinile najveći iskorak u pravcu njihog opstanka – udružile su se kako bi lakše standardizovale po-slovanje i kod nadležnih institucija brže rješavale probleme koji postoje u ovoj oblasti.

- Zajedno sa Privrednom komorom i nadležnim ministarstvom že-limo da učestvujemo u donošenju zakona koji uređuju ovu oblast ali i onih akata koje mi moramo sporovoditi poput uredbi o taksa-ma i sličnih – kazao je Begović.

On je naglasio da je to nužno tim prije što pomorski agenti rade veoma značajan posao koji Crnoj Gori donosi dosta novca. Nagla-sio je i potrebu da se u Komori pitanjima pomorske privrede bavi posebna grupacija ili koordinacioni odbor.

Snežana Jonica, direktorica administrativnog sektora Luke Kotor saglasila se sa prethodnikom, a fokus je stavila na potrebu defini-sanja koncesionog statusa njene kompanije.

Mihailo Vukić iz pomorske agencije Alegra je upozorio na nega-tivan uticaj novih nameta na kruz industriju. Istakao je da jedan brod koji pristigne u Kotor nosi 20.000 eura po osnovu raznih taksi.

- Ako troškovi pilotaže budu uvećavani kruzeri mogu otići iz Koto-ra a država ostati bez značajnih prihoda – naglasio je Vukić.

Direktor Direktorata za pomorstvo Vladan Radonjić je odgovorio da je evidentno da je nužan zakonski okvir za obavljanje pomorske agenture.

- Radi se zakon o upisu brodova i plovnih plutajućih objekata a slijedi izrada zakona o obligacionim odnosima gdje će značajno mjesto pripasti pomorskoj agenturi koji naravno nećemo raditi bez učešća Privredne komore Crne Gore – kazao je Radonjić i sav-jetovao da se preko Komore što prije uputi inicijativa za donošenje ovog akta.

On je rekao da je raspisan javni poziv za pilotažu koji traje mjesec i 25. decembra će biti otvorene ponude.

39


Ovo pitanje dobiće značajno mjesto u novom zakonu o obligacionim odnosima.

- Njime smo dali model neekskluzivnog prava za pilotažu da bi-smo dobili bolji kvalitet u radu lišen monopola. Glavni kriterijum za odabir biće cijena koju budu dali ponuđači – rekao je Radonjić, dodajući da će se pitanje koncesionog statusa Luke Kotor riješiti u skladu sa zakonom koji uređuje tu oblast.

Snežana Jonica je ocijenila da cijena ne treba da bude jedini krite-rijum u odabiru pilotaže jer to nije garancija kvaliteta. Predstavnik Ministarstva je naglasio da je to tako jer Zakon o sigurnosti pomor-ske plovidbe precizira sve što pilotska služba mora da zadovolji.

Izvršni direktor Luke Kotor Branko Kovačević smatra da je nepo-znata praksa u svijetu da jedna luka ima četiri pilota. On smatra da je potrebna samo jedna pilotaža u Kotoru.

Potpredsjednik Privredne komore Zloković je najavio da će u ovoj asocijaciji najvjerovatnije biti formiran koordinacioni odbor za po-morstvo, gdje će osim privrednika i predstavnici nadležnih insti-tucija razmatrati najznačajnija pitanja za poslovanje tog sektora i predlagati rješenja za njegovo unapređenje.

- Do tada, predlažem da se već narednih dana okupe predstavni-ci kompanija iz ove oblasti koji će konkretizovati aktuelne teme iz pomorske privrede kako bi Komora inicirala njihovo rješavanje prema Vladi – predložio je Zloković.

Jovo Mijajlović iz Udruženja pomorskih agenata je ocijenio da je od neprocjenjivog značaja da se ova djelatnost promoviše na

međunarodnim sajmovima i da je u tome potrebna podrška Pri-vredne komore i nadležnih institucija.

Predsjednik Odbora dr Deda Đelović je pozvao nadležne da uvaže komentare privrednika po ovim pitanjima kako bi se unaprijedilo poslovanje u pomorstvu.

Komentarišući Program rada Odbora za 2018. godinu koji je usvojen na sjednici on je kazao da je riječ o okviru otvorenom za promje-ne u skladu sa konkretnim potrebama ovog sektora. Programom je između ostalog predviđeno praćenje i analiziranje privrednih kretanja u oblasti saobraćaja i predlaganje mjera u cilju unapređi-vanja uslova poslovanja; saradnja na primjeni direktiva EU za određene grane i aktuelna pitanja, te sa resornim ministarstvom i direkcijom u aktivnostima za poboljšanje rada i modernizaciji saobraćajnog sistema. Pripremaće i održavati sjednice, stručne okrugle stolove i prezentacije aktuelnih tema iz ove oblasti, podsti-cati uvođenja i primjenu sistema kvaliteta prevoza, bezbjednosti saobraćaja, ekologije, štednje energije i uslova održavanja vozila u skladu sa međunarodnim standardima i tendencijama održivog razvoja saobraćaja i drugo.

Odbor je informisan da je usaglašen tekst zakona o tahografima i upućen Evropskoj komisiji na ocjenu. Bilo je riječi o potrebi da se CEMT dozvole ažurnije razdužuju u susret uvođenju softvera koji će urediti ovu oblast.

40


Maestral Resort & Casino najbolji hotel

Hotel Maestral Resort & Casino iz Budve dobitnik je priznanja Wild Beauty Awards (WBA) za najbolji hotel u ovoj godini, saop-šteno je iz Nacionalne turističke organiza-cije (NTO).

Na 13. dodjeli godišnjih nagrada u turizmu, koja je u organizaciji NTO-a i pod pokrovi-teljstvom predsjednika Crne Gore, Filipa Vujanovića, održana u hotelu Hilton, pri-znanje za najbolji mali hotel pripala je ho-telu Majestic iz Budve, dok je za najbolju plažu odabrana Lučice u Petrovcu.

Najbolji restoran u ovoj godini je podgorički Per Sempre.

Nagrada za unaprijeđenje turističke ponu-de u ovoj godini pripala je Turističkoj or-ganizaciji Bar, dok je dobitnik nagrade za najbolji turistički proizvod tura "Sankama od Kolašina do Žabljaka“ kompanije Explo-rer iz Kolašina. Priznanja su dodijeljena i manifestaciji Od "Božića do Božića“, kao i "Međunarodnom festivalu klapa Perast“.

- Ove godine, prvi put, NTO je dodijelila i posebno priznanje za doprinos u oblasti obrazovanja u turizmu i unaprijeđenju re-gionalne saradnje profesoru Slobodanu Unkoviću iz Beograda, koji je i ovogodišnji dobitnik najvišeg priznanja Svjetske turi-stičke organizacije Ujedinjenih nacija za doprinos razvoja turizma u svijetu, njegov održivi razvoj i obrazovanje kadrova u tu-rizmu - navodi se u saopštenju.

Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u prav-cu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konku-rencije i kreiranja i prepoznavanja turistič-kih vrijednosti, Mina bussines.

TUI širi poslovanje u Crnoj Gori

Njemački TUI i njegove avio-podružnice pokreću sedam novih linija iz Velike Brita-nije, Francuske i Holandije za Crnu Goru od narednog ljeta.

Radi se o letovima s centralnog pariskog aerodroma Charles de Gaulle, Lyona i Nan-tesa za Podgoricu. Osim toga, stiže i novi let na relaciji Eindhoven-Tivat, donosi portal Ex-Yu Aviation News.

TUIfly krenuće s letovima od Pariza za Podgoricu 22. aprila, i tu direktno udara na Montenegro Airlines. Prema Podgorici će letjeti jednom sedmično sve do 14. oktobra. Letovi iz Lyona kreću 12. maja a trajaće do 13. oktobra a jednom sedmično letjeće se i na relaciji Nantes-Podgorica i ti će letovi trajati do 11. oktobra.

TUI najavljuje da će uvesti i dodatne linije prema Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, i to iz Belgije, Holandije, Skandinavije, Rusije i Poljske.

Letovi TUfly kompanije i turistički aran-žmani za Podgoricu i obalu predstavljaju prvo veliko širenje ove kompanije u Crnoj Gori nakon raspada Jugoslavije, Izvor: SE-Ebiz.

Dodatnih 3,8 miliona eura za unapređenje saobraćajne infrastrukture

Evropska unija je u okviru poziva za do-stavljanje projekata Zapadobalkanskog investicionog okvira dodijelila Crnoj Gori dodatnih 3,8 miliona eura za pripremu infrastrukturnih projekata u oblasti saob-raćaja, saopšteno je na sastanku Upravnog odbora tog instrumenta.

Crnu Goru je na sastanku koji je održan u Frankfurtu predstavljala generalna direk-torica za evropske fondove Ivana Glišević Đurović.

- Crnoj Gori je tom prilikom odobreno 2,5 miliona eura za pripremu projektne do-kumentacije za izgradnju prioritetne pod-dionice obilaznice oko Budve na dionici Jadransko-jonskog autoputa i 1,3 miliona eura za revidiranje studije izvodljivosti i prateće analize troškova i koristi za auto-put Bar – Boljare - navodi se u saopštenju Ministarstva evropskih poslova.

Odobreni projekti su, kako su kazali, do-datni u nizu projekata koje EU finansira u Crnoj Gori u sklopu Berlinskog procesa, kao političke platforme u okviru koje EU pruža podršku Zapadnom Balkanu za saobraćaj-no i energetsko povezivanje i sprovođenje pratećih reformi u tim oblastima.

- EU je dodjelom dodatnih finansijskih sredstava potvrdila spremnost da nastavi s finansijskom podrškom infrastrukturnim projektima u Crnoj Gori u skladu s ciljevi-ma i prioritetima Berlinskog procesa - ka-zali su iz Ministarstva.

Glišević Đurović je predstavila članovi-ma Upravnog odbora odobrene projekte, ukazavši na posvećenost Crne Gore cjelo-kupnom procesu planiranja i sprovođenja infrastrukturnih projekata, posebno u obla-stima koje su prepoznate kao prioritetne u okviru Agende povezivanja.

- Dodatno ulaganje u pripremu projekata u oblasti saobraćaja je od posebnog značaja u kontekstu unaprijeđenja infrastrukturne povezanosti Crne Gore sa susjedima i do-prinijeće bržem početku sprovođenja pro-jekata, novim investicijama i dinamičijem ekonomskom razvoju Crne Gore i Regiona - poručila je Glišević Đurović.

Crna Gora peta na listi najpoželjnijih zemalja za ulaganje u turizam

FDI inteligence, dio časopisa Financial Ti-mes objavio je listu 20 najpoželjnijih zema-lja za ulaganje u turizam za 2017/18. godinu, na kojoj je Crna Gora na petom mjestu.

Od zemalja regiona na listi su još Grčka, koja je za mjesto ispred Crne Gore, dok je Hrvatska dva mjesta iza, prenosi Pobjeda.

Na prvom mjestu je Tajland, a slijede Mal-

Crna Goravijesti

41


divi i Hong Kong.

Lista je sačinjena na osnovu komentara posjetilaca, investitora i zaposlenih, kao i ukupnog učešća turizma u bruto domaćem proizvodu i prognozama rasta, prema izvje-štaju Svjetske organizacije za turizam i pu-tovanja.

Uslov za ulazak na listu je da destinacija ima najmanje deset odsto BDP-a od turiz-ma, odnosno da je najmanje svaka deseta investicija u turistički klaster.

Crna Gora će od Kine dobiti preko milijardu dolara

Kina će obezbijediti tri milijarde dolara za razvoj zemalja centralne i istočne Evrope CEE, a najveći kolač dobila je Crna Gora – milijardu i dvjesta miliona dolara. To je kazao kineski premijer Li Keqiang na sa-mitu “16 plus jedan" u Budimpešti, kome je prisustvovao i crnogorski premijer Duško Marković.

Marković je uspješnim ocijenio šesti samit Kine i 16 država Centralne i Istočne Evro-pe, u okviru kog je saradnja zemalja koje ga čine dala značajne rezultate.

- Iza nas je uspješno okončan šesti samit u okviru Mehanizma 16+1, Kina i 16 zemalja Centralne i Istočne Evrope. Konstatovali smo da je saradnja u okviru tog Mehaniz-ma dala već ozbiljne rezultate za sve ze-mlje koje ga čine, da je to podstaklo razvoj infrastrukture i pokrenulo proizvodnju u svim državama i dovelo do rasta ekonomi-je, da to nije samo saradnja koja se dešava između zemalja Centalne i Istočne evrope i Kine, nego i zemalja unutar i između sebe i Crna Gore je, naravno u okviru te saradnje i tog Mehanizma, imala i ima značajne be-nefite - ocijenio je Marković.

Govoreći o najvećem infrastrukturnom projektu Crnoj Gori-autoputu, Marković kaže da će crnogorska Vlada razmišljati o modelu izgradnje druge dionice auto-puta

Bar-Boljare kada bude završena prva pri-oritetna dionica, kako se nada, u proljeće naredne godine.

Sigurno je da uslovi za izgradnju druge di-onice auto-puta neće bili slični onima pod kojim je Crne Gora počela izgradnju prve dionice.

- Saradnja na autoputu ostaje, samo da vidi-mo kako. Mi smo za model privatno-javnog partnerstva. On ne bi uključivao finansira-nje od strane države, posebno izdavanjem garancija. Vjerujem da ćemo pronaći nači-na i uspjeti da zajedno sa kineskim ili ne-kim drugim partnerima pronađemo model koji bi podrazumjevao nastavak radova na sljedećoj dionici auto-puta kada bude za-vršena prva prioritetna dionica, a to je, na proljeće, nadam se naredne godin - kazao je Marković, CdM.

Iberostar otvara hotele u Perastu i Herceg Novom

Španski hotelski lanac "Iberostar“ otvoriće naredne godine dva hotela u Crnoj Gori, na-javljeno je iz te kompanije.

"Iberostar Hotels & Resorts“ tako će poveća-ti svoje prisustvo u Crnoj Gori, prenosi Ana-litika.

Prvi hotel koji su preuzeli bio je "Bellevue“ u Bečićima, 2005. godine. Do danas, to je jedan od objekata koji ima najveći posto-tak popunjenosti u Crnoj Gori tokom cijele godine.

Prvi od dva nova hotela, "Iberostar Herceg Novi“ sa četiri zvjezdice biće otvoren u maju naredne godine. U pitanju je neka-dašnji Klub hotel "Riviera“ u Njivicama, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv , koji na raspolaganju ima 191 sobu, te konferencij-sku salu, teretanu i spa. Zainteresovani tu-risti već sada mogu da rezervišu smještaj u ovom hotelu.

Već 1. juna španska kompanija otvoriće još jedan objekat u Bokokotorskom zalivu. "Iberostar Perast“ biće hotel sa pet zvjezdi-ca, u čuvenoj Palati Smekja iz XVIII vijeka, koja se nalazi na samoj obali. U pitanju je objekat u kome je nekada bila smještena modna kompanija "Jadran“.

Ovaj hotel imaće 65 smještajnih jedinica, a očekuje se da će glavni gosti biti sa fran-cuskog, njemačkog, britanskog, američkog i ruskog tržišta. I on će imati poseban dio namijenjen relaksaciji i tretmanima za lje-potu.

MMF optimistično o crnogorskoj ekonomiji

Kada je u pitanju crnogorska ekonomija ima osnova za optimizam, poručili su pred-stavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), boraveći u našoj zemlji radi pruža-nja tehničke podrške Ministarstvu finansi-ja na planu izrade srednjoročne strategije upravljanja javnim dugom.

Predstavnici MMF-a prezentovali su gu-verneru CBCG, Radoju Žugiću određene zaključke do kojih su došli nakon više od-ržanih sastanaka u Ministarstvu finansija, prenio je CdM.

- Zajednički je konstatovano da ima osnova za optimizam po pitanju izgleda crnogor-ske ekonomije, kroz više važnih aspekata, i to: snažna fiskalna konsolidacija, poboljša-na makroekonomska i finansijska situaci-ja, izmjena izgleda kreditnih rejting agen-cija, očekivano donošenje pozitivne odluke po pitanju podrške Svjetske banke Crnoj Gori, te dobre ocjene MMF-a - kazali su oni.

Sagovornici su se saglasili da je neopho-dno intenzivirati aktivnosti na planu pred-stavljanja Crne Gore na međunarodnom finansijskom tržištu.

- Uspješno predstavljanje zemlje stranim investitorima, koje podrazumijeva punu tranpsarentnost i dostupnost svih potreb-nih informacija, utiče na reputaciju zemlje, a time i na uslove njenog zaduživanja na međunarodnom tržištu - istakli su oni i u tom kontekstu, pohvalili su otvorenost i transparentnost CBCG, kao i internet stra-nicu ove institucije, koja je, po njihovim ri-ječima, veoma sadržajna i kvalitetno osmi-šljena i održavana.

Guverner se zahvalio timu MMF-a na po-dršci i izrazio spremnost CBCG da, kroz angažman njenih zaposlenih, da doprinos implementaciji strategije upravljanja jav-nim dugom, kao i aktivnostima na planu osmišljavanja nastupa Crne Gore na među-narodnom finansijskom tržištu.

42


Uloga i zadaci u cilju stvaranja dugoročne vrĳednosti kompanĳe

Fidelity Consulting, u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore i Biznis akademĳom Vĳesti, organizovala je 13. de-cembra 2017. godine u Hotelu Hilton praktičnu edukacĳu na

temu "Revizorski odbor: Uloga i zadaci u cilju stvaranja dugoročne vrĳednosti kompanĳe".

Izvršni direktor Fidelity consulting-a Miloš Vuković govorio je o efektima primjene Zakona o reviziji koji je na snagu stupio 9. januara 2017, a koji predviđa uvođenje obaveze formiranja Revi-zorskog odbora za sve srednje i velike kompanije koje posluju u Crnoj Gori. Vuković je predstavio misiju Fidelity consulting-a koja je, kako kaže, usmjerena na dugoročni cilj da klijentima omogući, da pored efikasnog svakodnevnog poslovanja, pripreme kompani-je za buduće generacije. On je od januara 2018. najavio novu uslugu ovog privrednog društva i to vještačenja u ekonomskoj struci, kao i pripremu za NATO tendere zbog činjenice da su jedina kompanija iz ove oblasti koja posjeduje NATO kod. Inače, Fidelity Consulting je kompanija koja se bavi poslovnim savjetovanjem pravnih i fi-zičkih lica, kao i izradom biznis planova i investicionih elaborata.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić govo-rio je o značaju objektivnih revizorskih izvještaja za dalji razvoj kompanija te o unapređenju opšte korporativne kulture koja pod-razumjeva upotrebu finansijskih izvještaja u cilju planiranja aktiv-nosti i upravljanja rizicima. Saveljić je učesnicima prenio stavove Evropske komisije koja Revizorski odbor vidi kao moćno sredstvo koje može ojačati nezavisnost eksternih revizora i njihov autori-tet u raspravama sa operativnim menadžmentom. Potpredsjednik Komore je podsjetio da istraživanja koja su rađena u Evropi dovode u direktnu relaciju postojanje Revizorskog odbora sa većom efika-snošću eksterne revizije i Nadzornog odnosno Upravnog odbora, što u konačnom znači kvalitetnije finansijsko izvještavanje, te vje-rodostojnije informacije za poslovno odlučivanje.

Komparativna iskustva u funkcionisanju revizorskih odbora pre-zentirao je dr Branko Ljutić, redovni profesor finansija i bankar-

Revizorski odbor moćno sredstvo koje može ojačati nezavisnost eksternih revizora i njihov autoritet u raspravama sa operativnim menadžmentom.

Skup u organizaciji sa Fidelity Consulting i Biznis akademĳom Vĳesti

stva i ovlašćeni revizor. Govoreći o značaju Revizorskog odbora Ljutić je naglasio da je njegova nezavisnost suštinska potreba sva-kog preduzeća. On je definisao pojam revizije kao davanje mišlje-nja o istinitosti i objektivnosti finansijskih izvještaja kompanije. Takođe je istakao važnost objektivne interne revizije koja je, po novom Zakonu, obavezna sa sve velike pravne subjekte.

Na skupu su govorili i Omer Markišić, sekretar Udruženja sudskih vještaka, kao i dr Saša Zejak i to o normativnim aspektima funkci-onisanja revizorskih odbora. Iskustva slučaja Agrokog za aspekta značaja revizije predstavio je Miloš Vuković.

43


Prezentacija "Kolumbija – zemlja mogućnosti“ održana je u Privrednoj komori Crne Gore 6. decembra 2017. godine, u sa-radnji sa Ministarstvom vanjskih poslova.

U radu sastanka učestvovali su ambasador Kolumbije Jaime Al-berto Cabal Sanclemente i ministar savjetnik Felipe Lehmann Castrillion, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Sa-veljić i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva ekonomije, kao i Agencije za promociju stranih investicija MIPA.

Akcenat je bio na potencijalu za jačanje saradnje u agrobiznisu, infrastrukturi, turizmu i obnovljivim izvorima energije.

- Kolumbija je otvorena i globalna ekonomija. Riječ je o 31. ekono-miji svijeta po veličini i četvrtoj među zemljama Latinske Ame-rike. Tokom posljednje dvije decenije prosječna stopa privrednog rasta iznosila je 4% - rekao je ambasador Sanclemente.

Na listi Doing Business, Kolumbija je, među zemljama Latinske Amerike, prva po lakoći dobijanja kredita i zaštiti manjinskih in-vestitora, a druga po jednostavnosti dobijanja građevinskih dozvo-la i generalno poslovanja. Ima pristup tržištima 47 zemalja sa više od 1,5 milijardi stanovnika kroz sporazume o slobodnoj trgovini.

- Kolumbija je prva destinacija za bezbjedno investiranje. Tokom 2016. godine direktne strane investicije u našu zemlju iznosile su

Kolumbija – zemlja mogućnosti

Prezentacija u Komori

12,44 milijarde dolara. Izvozimo robe u vrijednosti 28 milijardi do-lara, a uvozimo za preko 39 milijardi dolara – kazao je ambasador.

Najznačajniji sektori su rudarstvo i energetika (nafta i gas), agrobi-znis, infrastruktura, manufaktura i turizam.

- Najviše izvozimo sirovu naftu, gas, ugalj, zlato i smaragde. U agroindustriji izvozimo voće, mahunarke, kakao, kafu, žitarice i cvijeće, čiji smo drugi najveći izvoznik u svijetu – rekao je on.

Predstavljen je investicioni ambijent Kolumbije, slobodne zone, infrastruktura kao pokretač rasta, te konkurentske prednosti luka ove države.

Ambasador je na kraju pozvao da se ojačaju poslovne ali i turistič-ke veze dvije države.

Potpredsjednik Privredne komore Saveljić je ukazao na sličnosti u trendovima ekonomskog razvoja dvije zemlje, uz ocjenu da se određena privredna iskustva Kolumbije mogu uspješno primijeniti i u Crnoj Gori. S obzirom na to da je riječ o geografski udaljenim državama ne čude dosta niski pokazatelji robne razmjene, smatra on, i dodaje da je šansa za bližu saradnju u korišćenju kapaciteta crnogorskih luka za transport roba iz Kolumbije ka državama re-giona i šire.

44


Dodijeljene nagrade ISKRA 2017

Filantropija

Cerovo je primjer kompanije koja akcije za opšte dobro sprovodi u kontinuitetu; koja strateški promišlja i razvija svoj pristup, i sna-gom svog uticaja i kredibiliteta, uključuje sve više aktera i služi kao primjer drugima.

Nagradu je uručio generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović.

Nagradu za doprinos lokalnoj zajednici dobio je Privredni klub Cetinja. Osnovan je prije tri godine na inicijativu cetinjskih pri-vrednika, i od tada djeluje i filantropski, za dobrobit zajednice. Za njima su već brojne humanitarne i akcije prikupljanja sredstava. Njegovi članovi sakupljaju finansijska sredstva koja koriste za do-nacije lokalnoj zajednici. Donacije Privrednog kluba Cetinja u pre-thodnih godinu dana su bile vrijedne preko 70.000 eura.

Fond za aktivno građanstvo (FAKT), u partnerstvu sa Privre-dnom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu, dodijelio je 9. decembra 2017. godišnje nagrade za filantropiju "Iskra“

kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebičnim dje-lovanjem doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Dodijeljene su četiri glavne nagrade i sedam specijalnih priznanja.

Dobitnik ovogodišnje nagrade za doprinos na nacionalnom nivou je Cerovo doo iz Bara – društveno odgovorno preduzeće, koje je prije 5 godina zavrijedilo Iskru za doprinos lokalnoj zajednici.

U saradnji sa Televizijom Crne Gore, Cerovo je uspješno je realizo-valo dva projekta: "Za ljepše škole“ i "Za ljepše vrtiće“. U proteklih 14 mjeseci renovirali su i adaptirali nekoliko škola i vrtića u više gradova u Crnoj Gori, ulažući preko 100.000 €…

45


Kulturni centar Rumija iz Čikaga dobitnik je nagrade za doprinos dijaspore. Riječ je o jednom od najorganizovanijih crnogorskih udruženja u Sjevernoj Americi. Centar je osnovan 1995. godine. Brojne su humanitarne aktivnosti "Rumije“: za pomoć bolnici u Baru, liječenje socijalno ugroženih, izgradnja seoskih puteva, fi-nansijska podrška elektrifikaciji Mrkojevića, renoviranje škole i sportske hale u Mrkojevićima, džamije, organizovanje i finansira-nje kuturnih manifestacija u Čikagu, proslave Dana nezavisnosti i Dana državnosti, radio stanica na crnogorskom jeziku, škola jezi-ka, i brojne druge. U protekloj godini filantropski doprinos Kultur-nog centra Rumija prevazilazi 186.000 dolara.

Nagrada za životno djelo posthumno je dodijeljena Lidiji Jovano-vić, utemeljiteljki antifašističkog fronta žena Crne Gore, poslanici crnogorske skupštine, velikoj humanistkinji koja je život posveti-la emancipaciji žena, brizi o ratnoj siročadi, djeci sa smetanjama u razvoju i prosvjećivanju omladine. Supruga Blaža Jovanovića, prvog predsjednika Vlade Crne Gore, nalazila se na čelu brojnih humanitarnih organizacija poput Crvene pomoći i Crvenog krsta. Za njeno ime vezuje se osnivanje nekoliko domova za ratnu siro-čad, dom i škola za gluvonijemu djecu u Kotoru, Dom za napuštenu djecu u Bijeloj, Dom staraca u Risnu, Udruženje slijepih Crne Gore.

Specijalno priznanje za doprinos lokalnoj zajednici uručeno je Ni-kšićkom mlinu a.d. koji od osnivanja tradicionalno i kontinuira-no pomaže lokalnoj zajednici, pa su i u godini za nama pokazali da sticanje profita podrazumijeva i vraćanje zajednici, pružajući finansijsku podršku i donirajući svoje proizvode u brojnim pro-jektima i akcijama. Podržali su obnovu Doma i pješačkog mosta u Starom selu, akciju “Svi na ekskurziju", ugradnju grijanja i rekon-strukciju fiskulturne sale u Osnovnoj školi “Dušan Bojović" u Župi, rekonstruisanje i otvaranje vaspitne jedinice javne predškolske

ustanove “Dragan Kovačević", nikšićke porodice u teškom socijal-nom i ekonomskom stanju preko Centra za socijalni rad Nikšić, li-ječenje u inostranstvu za preko 15 porodica u protekle dvije godine.

Specijalno priznanje za doprinos dijaspore uručeno je Udruženju "Euro Gusinje“ iz Njujorka koje je i među iseljenicima i u svom ro-dnom kraju prepoznato po brojnim donatorskim akcijama, kao i ulaganju u infrastrukturne projekte na području Plava i Gusinja. Samo u protekloj godini prikupili su oko 47.000 dolara za liječenje, oko 30.000 dolara za izgradnju kuće i zdravstveno zbrinjavanje oboljeljog sugrađanina, dok je 19.000 dolara prikupljeno za renovi-ranje mostova na Alipašinim izvorima.

Dodijeljena su četiri specijalna priznanja za građanski doprinos opštem dobru: Banci hrane za razvoj volonterskog i humanitar-nog rada, Udruženju roditelja djece oboljele od kancera Fenix, za posvećenost i istrajnost u prikupljanju sredstava, Zoranu Vukče-viću za humanost i solidarnost, te OŠ “Njegoš", Cetinje za razvoj filantropije.

Specijalno priznanje za medijski doprinos – za akciju Teleton "po-drži, pobijedi“ koju su organizovali RTCG, Atlas, Vijesti, 777, Prva TV, PINK M, zajedno sa fondacijom “Budi human", sa ciljem priku-pljanja sredstava za liječenje djece koja se bore sa karcinomom. Tokom četiri sata trajanja Teletona, prikupljeno je 367.374 hiljada eura.

Svečanost je organizovana zahvaljujući podršci partnera, donato-ra i prijatelja Iskre, a među njima su: Fondacija “Ćano Koprivica", Adriatic Marinas – Porto Montenegro, Addiko banka, Luštica De-velopment, Congress Travel, Mezon doo, TAKT produkcija, restoran Konak, i naravno – Zetski dom, Iskrin dom.

46


Globalna konkurentnost za dugoročno poslovanje

Nenad Novović, vlasnik i direktor kompanije Amplitudo

47


Crnogorsko tržište do nedavno je bilo dominantno pokrive-no stranim IT kompanijama. Amplitudo je uspio da se u nekoliko godina izbori za svoje klijente i da na praktičnim

primjerima dokaže da su i lokalna pamet i ekspertiza jednako konkurentni. Uspjeli smo da timskim radom kreiramo izvrsne di-gitalne proizvode koji rješavaju određene probleme u radu naših klijenata. Naša softverska rješenja su eTenderi, SHIFT, Indigo, VIA, IRIS, dHUB, itd. U 2018. godini, uz podršku Ministarstva turizma, re-alizovaćemo ambiciozan projekat, sumMEr, koji će obuhvatati niz digitalnih servisa koji će biti dostupni domaćim i stranim turisti-ma. Za Softversko rješenje eTenderi dobili smo znak "Dobro iz Crne Gore" koje doživljavamo kao svojevrsno priznanje našem radu a cilj nam je da ostanemo u ovom klubu uspješnih kompanija koje se izdvajaju po izvrsnom kvalitetu proizvoda i usluga, kaže Nenad Novović, vlasnik i direktor kompanije Amplitudo.

Glasnik: Za početak intervjua molimo da predstavite djelatnost Vaše kompanije.

N. Novović: Amplitudo je kompanija koja se već pet godina bavi ra-zvojem i unapređenjem korišćenja ICT alata u savremenom biznis okruženju u Crnoj Gori i regionu. Aktivni smo na polju različitih vrsta digitalnih servisa, on-line plaćanja i promocije. Uspjeli smo da izgradimo sopstveni razvojni tim sastavljen od mladih i obrazo-vanih stručnjaka iz Crne Gore kao i da kreiramo efikasnu prodajnu mrežu sastavljenu od iskusnih profesionalaca.

Glasnik: Saopštite više detalja o Vašim proizvodima i projektima koje realizujete.

N. Novović: Uspjeli smo da timskim radom kreiramo izvrsne digi-talne proizvode. Trudimo se da oni budu vizuelno dopadljivi i je-dnostavni za korištenje, uz kvalitetno korisničko iskustvo. Ključna stvar je, naravno, u tome da proizvod rješava određeni problem koji naši klijenti imaju. Izdvojio bih neka od naših softverskih rješenja: eTenderi, SHIFT, Indigo, VIA, IRIS, dHUB, itd.

Tokom 2018. godine, uz podršku Ministarstva turizma, realizovaće-mo ambiciozan projekat, sumMEr, koji će obuhvatati niz digitalnih servisa koji će biti dostupni domaćim i stranim turistima (rezer-vacija ležaljki na plažama, kupovina karata i ulaznica za koncerte, kupovina Internet vaučera na plaži, itd.). Ovaj projekat će, nadamo se, obuhvatati i posebnu hardversku komponentu koju smo dizaj-nirali – u pitanju je model suncobrana sa solarnim panelom za pu-njenje mobilnih telefona.

Pored odlične ekipe imamo i izuzetne partnere, kako u Crnoj Gori tako i u regionu i inostranstvu. Zajedno sa njima uspjeli smo da realizujemo nekoliko projekata na koje smo ponosni. Posebno bih istakao konferenciju Digitalni dan, koju smo po drugi put organi-zovali sa Biznis akademijom Vijesti.

Želja nam je da se u 2018. godini udružimo sa ostalim ICT firmama iz Crne Gore i zajedno organizujemo respektabilan digitalni do-gađaj koji bi privukao pažnju kakvu ova industrija zaslužuje.

Glasnik: Kreirate i distribuirate proizvode i to respektabilnim do-maćim kompanijama. Je li se teško izboriti za poziciju na tržištu?

N. Novović: Ako izuzmemo "C" (komunikacije), IT industrija je specifična jer nije ograničena teritorijama i fizičkim prostorom. U praktičnom smislu, to znači da morate biti globalno konkuren-tni da bi ste dugoročno opstali. Crnogorsko tržište nije veliko i do nedavno je bilo dominantno pokriveno stranim IT kompanijama. Amplitudo je uspio da se u nekoliko godina izbori za svoje klijente

Kontinuirano kreiranje sopstvenih proizvoda te ulaganje u mlade domaće stručnjake moglo bi kompaniji da obezbijede konkurentnost na globalnom tržištu, a time dugoročan rad i razvoj.

48


i da na praktičnim primjerima dokaže da je i lokalna pamet i ekspertiza jednako kon-kurentna.

Glasnik: Da li, i u kom obliku, sarađujete sa inostranim tržištem?

N. Novović: 2017. godina je bila jako važna za nas po više osnova. Jedna od značajni-jih stvari koje smo uradili jeste otvaranje ćerke firme u Tirani, Amplitudo shpk. Ideja je da iskustvo, znanje koje smo stekli i pro-izvode koje smo stvorili probamo da isko-ristimo na tržištu koje je fizički blizu, a po veličini nekoliko puta veće od Crne Gore.

Takođe, ove godine smo kreirali jedinstve-nu aplikaciju za poznatu TV emisiju "24 minuta sa Zoranom Kesićem". Dostupna je za iOS i Android uređaje, a nudi razne ek-skluzivne digitalne sadržaje. Predlažem da je instalirate i testirate :).

U ovoj godini očekujemo da napravimo i važan iskorak u vidu saradnje sa inostra-nim partnerima. Radili smo jako naporno i ozbiljno na izgradnji naših kapaciteta i re-sursa, za koje se nadamo da će nam omo-gućiti da budemo konkurentni na global-nom tržištu.

S obzirom da u savremenom svijetu kripto-valute postaju sve prisutniji način plaćanja i kod kupovine usluga i robe i kod transak-cija između pojedinaca i kompanija, naš plan je da u 2018. uhvatimo priključak i sa tom komponentom. Već smo ušli u zaje-dnički projekat u tom pravcu koji će brzo biti realizovan i objavljen, a pripremamo i mogućnost plaćanja usluga u našim apli-kacijama sa kriptovalutama.

Glasnik: Evropska komisija (EK) i Evrop-ska agencija za mala i srednja preduzeća (EASME) su pokrenule pilot projekat “Re-ady2GO" čiji je cilj da se podrže evropska MSP da se internacionalizuju i postanu aktivna na pet ciljanih tržišta trećih zema-lja. U ovom programu učestvovale su i pri-vredne komore Milana i Crme Gore. Vi ste jedna, od dvije crnogorske kompanije, koja je učestvovao u pomenutom programu. Ka-kva su Vaša iskustva?

N. Novović: Program je realizovan od stra-ne Privredne komore Milana, Italija, uz podršku lokalnih Komora uključujući i Pri-vrednu komoru Crne Gore. Mala i srednja preduzeća su kičma privrede Italije, tako da su oni bili najkvalifikovaniji da svojom eks-pertizom pomognu MSP iz ostalih zemalja da postanu izvozno orjentisana.

Nakon procesa selekcije koji je obuhvatio

više stotina kompanija iz čitave Evrope, Amplitudo je odabran kao jedna od kompa-nija učesnica ovog programa finansiranog od strane EU.

Dobili smo iskusnog i kvalifikovanog men-tora koji je sa našim timom radio na izradi biznis plana za nastup na ino-tržištu i koji nam je, kroz nekoliko radionica održanih u Podgorici, prenio značajno znanje i alate vezane za internacionalizaciju kompanije.

Kao kruna programa, tokom novembra smo posjetili b2b sajam u Duali, Kamerun, i zajedno sa 15 kompanija iz Evrope imali priliku da održimo brojne sastanke sa lo-kalnom biznis zajednicom i kreiramo ne-koliko prilika za otvaranje ovog egzotičnog i intresantnog tržišta.

Glasnik: Prva ste kompanija iz sektora uslu-ga koja je dobila znak "Dobro iz Crne Gore" koje se dodjeljuje proizvodima ili uslugama nadprosječnog kvaliteta. Čestitke. Vaš ko-mentar u povodu ulaska u "klub uspješnih". Koje benefite bi mogli dobiti od ovog žiga koji se dodjeljuje za "kvalitet više"?

N. Novović: Hvala za čestitke. Ovaj znak doživljavamo kao svojevrsno priznanje našem načinu rada, pristupu partnerima i konkretnim problemima koje rješavamo. Softversko rješenje eTenderi, koje smo osmislili, dizajnirali, razvili i koje distribui-ramo i održavamo uz pomoć tima lokalnih mladih ljudi, uvelo nas je u "klub uspješnih" a na nama je da vrijednim radom ostane-mo u tom sjajnom društvu.

Nadamo se da će naš primjer slijediti i ostale IT kompanije iz Crne Gore i da ćemo zajedno kreirati što više crnogorskih digi-talnih proizvoda.

Glasnik: Imate intenzivnu saradnju sa na-učnom zajednicom. Prezentirajte saradnju sa BIO ICT centrom izvrsnosti (projekti: pa-metnih bova, potom praksa za studente…).

N. Novović: Saradnja sa BIO ICT centrom izvrsnosti i Elektrotehničkim fakultetom u Podgorici je za mene jako važna i na nju sam posebno ponosan. Naša kompanija je dobila rijetku priliku i privilegiju da kroz strateško partnerstvo i saradnju sa mladim naučnicima iz Crne Gore radi na razvoju inovativnih proizvoda.

Istakao bih projekat pametnih bova, koji je osmišljen u okviru BIO ICT centra, uz našu pomoć pretočen u konkretan proizvod. Uz podršku JP Morsko dobro iz Budve, ovog ljeta su tri pametne bove postavljene na crnogorskim plažama. Pametna bova je

IoT uređaj sa nezavisnim solarnim napa-janjem, koji u realnom vremenu na cloud server šalje podatke o temperaturi vode, vazduha, UV zračenju, itd.

Nadamo se da ćemo u 2018. godini zajedno sa našim partnerima uspjeti da pametnu bovu izvezemo u nekoliko zemalja koje su pokazale intresovanje za ovaj crnogorski proizvod.

Glasnik: Danas, na pragu četvrte industrij-ske revolucije, u globalnom svijetu ICT i digitalna ekonomija nemaju alternativu. Jednostavno, nije moguće imati konku-rentnu privredu bez ICT-a koji je, iako sa-mostalna industrijska grana, takođe hori-zontalno "provučen" kroz sve industrijske grane. Kakva je situcija u Crnoj Gori i da li imamo stimulativan ambijent za razvoj ove važne djelatnosti?

N. Novović: Odlično pitanje. Smatram da zemlja koja, na žalost, nije u prošlosti imala prilike da na pravi način prođe kroz prve tri industrijske revolucije, mora da iskoristi šansu koju nudi takozvana četvrta indu-strijska revolucija.

Mladi ljudi se sve više okreću modernim tehnologijama, jer shvataju da su predno-sti i mogućnosti koje one nude praktično na dohvat ruke svima koji su spremni da ih iskoriste kroz vrijedan rad i pravu vrstu edukacije.

Glasnik: Često se može čuti da se naše IT kompanije više bave distribucijom inostra-nog nego izradom sopsvenog softvera. Šta kažete na to?

N. Novović: Amplitudo se od početka tru-di da pliva u tržišnom"plavom okeanu". U pitanju je sinonim za prostor koji nije to-liko ispunjen konkurencijom i za koji mo-rate malo više da se pomučite da bi ste ga osvojili. Nakon nekoliko godina razvoja i vrijednog rada, možemo da se pohvalimo paletom naših digitalnih proizvoda. Dubo-ko sam uvjeren da je to najbolji put.

Glasnik: Već ste, uglavnom, odgovorili na sljedeće pitanje. Ipak, kakvi su razvojni pla-novi Vaše kompanije?

N. Novović: Svi naši planovi su vezani za digitalnu ekonomiju, dalje kreiranje sop-stvenih proizvoda, razvoj i ulaganje u ljud-ski kapital i potencijal mladih lokalnih stručnjaka. Nadamo se da će nas ovi ele-menti dovesti u poziciju konkurentnosti na globalnom tržištu i samim tim omogućiti neophodne resurse za ulaganje u dalji ra-zvoj.

49


Global competitiveness for a long-term business

Nenad Novovic, owner and director of the company Amplitudo

Continuous designing of their own products and investing in young local experts could ensure the company competitiveness in the global market, and as a result long-term work and development.

The Montenegrin market until recently was dominantly co-vered by foreign IT companies. The company Amplitudo in a few years succeeded in attracting their clients and pro-

ving through practical examples that local intelligence and exper-tise are equally competitive. In teamwork, we managed to create excellent digital products that can solve certain problems in the work of our clients. Our software solutions are as follows: eTen-

ders, SHIFT, Indigo, VIA, IRIS, dHUB, etc. In 2018, with the support of the Ministry of Tourism, we will implement an ambitious project, the sumMEr, which will include a range of digital services that will be available to domestic and foreign tourists. For the software so-lution eTenders we have received the trademark “Good from Mon-tenegro", which we perceive as a kind of recognition to our work, since our goal is to stay in this group of successful companies that

50


well-known TV show “24 minutes with Zoran Kesic". It is available for iOS and Android devices and it offers a variety of exclusive di-gital content. I suggest installing and testing it.

In this year we also expect to make an important step forward in terms of cooperation with foreign partners. We worked very hard and seriously to build our capacities and resources, which we hope will make us competitive on the global market.

Since in the modern world the crypto-currencies are becoming an ever more present way of paying both for the purchase of services and goods and for transactions between individuals and compa-nies, our plan is in 2018 to make a connection with that compo-nent as well. We have already started a joint project in this regard, which will be soon implemented and made public, and we are also preparing the possibility for payment of services in our applicati-ons with crypto currencies.

Glasnik: The European Commission (EC) and the European Agency for Small and Medium-sized Enterprises (EASME) have launched a pilot project called “Ready2GO" aimed at supporting European SMEs to become internationalized and active in the five targeted markets of third countries. This program involved the economic chambers of Montenegro and Milan. Your company is one of two Montenegrin companies that participated in the aforementioned program. What are your experiences?

N. Novovic: The program was implemented by the Milan Chamber of Commerce, Italy, with the support of the local chambers inclu-ding the Chamber of Economy of Montenegro. Small and medium--sized enterprises are the backbone of the Italian economy, so they were the most qualified with their expertise to help SMEs from other countries to become export-oriented.

After the selection process, which involved hundreds of compani-es from all over Europe, the Amplitudo was selected as one of the participating companies of this program financed by the EU.

We got an experienced and qualified mentor who worked with our team on developing a business plan for the presentation on the foreign market and who, through several workshops held in Pod-gorica, conveyed significant knowledge and tools related to the internationalization of the company.

As the best part of the program, during November we visited B2B Fair in Duala, Cameroon, and together with 15 European compa-nies we had the opportunity to hold numerous meetings with the local business community and provide several opportunities for opening this exotic and interesting market.

Glasnik: You are the first company in the sector of services that re-ceived the trademark “Good from Montenegro", which is awarded for the products or services of above-average quality. Congratula-tions for that! What are your impressions when it comes to joining the club of the successful ones? What benefits could you get from this trademark which is awarded for the “above-average quality"?

N. Novovic: Thank you very much for your congratulations. We perceive this trademark as a kind of recognition of our way of wor-king, approach to partners and specific problems we are addres-sing. Software solution eTenders, which we designed, developed, distributed and maintained with the help of a team of local young people, brought us into the “club of successful ones" and it depends on our hard work whether we will remain in this great company.

stand out for the excellent quality of products and services, said Nenad Novovic, owner and director of the company Amplitudo.

Glasnik: At the beginning of this interview, could you please tell us what your company does.

N. Novovic: Amplitudo is a company that has been engaged in developing and improving the use of ICT tools in the modern bu-siness environment in Montenegro and the region for five years now. We are active in various types of digital services, on-line payments and promotions. We managed to build our own deve-lopment team composed of young and educated experts from Montenegro, as well as to create an efficient sales network made up of experienced professionals.

Glasnik: Could you describe your products and projects that you are implementing.

N. Novovic: We managed in a teamwork to create excellent digital products. We are trying to make them visually appealing and easy to use, with a high quality user experience. The key thing is, of course, for the product to be able to solve a particular problem that our clients have. I would like to highlight some of our software so-lutions: eTenders, SHIFT, Indigo, VIA, IRIS, dHUB, etc.

During 2018, with the support of the Ministry of Tourism, we will implement an ambitious project, the sumMEr, which will include a range of digital services that will be available to domestic and foreign tourists (booking of the beach deck chairs, buying tickets for concerts, buying online vouchers on the beach, etc.). We hope that this project will include a special hardware component that we have designed – it is a model of sunshades with a solar panel for charging of mobile phones.

In addition to the excellent team, we have excellent partners, both in Montenegro and in the region and abroad. In cooperation with them we managed to implement several projects that we are proud of. I would especially like to highlight the conference Digital Day, which we organized for the second time with the Business Acade-my Vijesti. In 2018, we wish to join forces with other ICT compa-nies from Montenegro and organize jointly an outstanding digital event that would attract the attention that this industry deserves.

Glasnik: You create and distribute products to the outstanding lo-cal companies. Is it difficult to win a position on the market?

N. Novovic: If we exclude “C" (communication), IT industry is spe-cific because it is not limited to territories and a physical space. In practical terms, it means that you must be globally competitive to survive in the long run. The Montenegrin market is not large and until recently it was dominantly covered by foreign IT companies. The company Amplitudo in a few years succeeded in attracting their clients and proving through practical examples that local in-telligence and expertise are equally competitive.

Glasnik: Do you, and in what form, cooperate with the foreign mar-ket?

N. Novovic: 2017 was the year very important for us in several aspects. One of the most important things we did was opening of a daughter company in Tirana, Amplitudo shpk. The idea is to try to take advantage of the experience and knowledge we have acqui-red and the products we have created in a market that is physical-ly close, but in size several times larger than Montenegro.

Moreover, this year we have created a unique application for the

51


We hope that our example will be followed by other IT companies from Montenegro and that together we will create as many Mon-tenegrin digital products as possible.

Glasnik: You have an intense cooperation with the scientific com-munity. Could you tell us more about your cooperation with the BIO ICT Center of Excellence (projects: smart buoys, practice for students ...).

N. Novovic: Cooperation with the BIO ICT Center of Excellence and the Faculty of Electrical Engineering in Podgorica is very impor-tant for me and I am especially proud of it. Our company got a rare opportunity and privilege to work on the development of innova-tive products through the strategic partnership and cooperation with young scientists from Montenegro.

I would like to highlight the smart buoys project, which was de-signed within the BIO ICT Center, and with our help transformed into a specific product. With the support of the Public Enterprise for Coastal Zone Management from Budva, three smart buoys were set on the Montenegrin beaches this summer. The smart buoy is IoT device with an independent solar power supply, which in a real time sends data to the cloud server related to temperature of water, air, UV radiation, etc. In 2018, we hope that together with our par-tners we will succeed in exporting smart buoys to several coun-tries that have shown their interest in this Montenegrin product.

Glasnik: Today, at the threshold of the fourth industrial revolution, in the global world, the ICT and the digital economy have no alter-native. Simply, it is not possible to have a competitive economy without ICT, which, although an independent industrial branch, is also horizontally “permeated" across all industrial branches. What

is the situation in Montenegro and do we have a stimulating envi-ronment for the development of this important activity?

N. Novovic: Excellent question. I think that a country which, unfor-tunately, did not have a chance in the past to go properly through the first three industrial revolutions, must take advantage of the opportunity offered by the so-called fourth industrial revolution.

Young people are increasingly turning to modern technologies because they realize that the advantages and opportunities that they offer are practically at hand, for everyone who is willing to use them through hard work and the right kind of education.

Glasnik: Often it can be heard that our IT companies are more in-volved in distributing foreign products than in creating their own software. What do you think about it?

N. Novovic: From the beginning, the Amplitudo has been trying to swim in a “blue ocean market". Its a synonym for a space thats not so full of competition and in order to conquer it you have to put much effort. After several years of development and hard-work, we can praise by a range of our digital products. I am deeply con-vinced that this is the best way.

Glasnik: Mainly, this has been the answer to my next question. However, what are the development plans of your company?

N. Novovic: All our plans are related to the digital economy, further creation of our own products, development and investing into hu-man capital and the potential of young local experts. We hope that these elements will bring us into the position of competitiveness in the global market and, therefore, ensure necessary resources for investing into further development.

52


Regionvijesti

Ko najviše uvozi, a ko izvozi u regionu

Zemlje uže regije (Slovenija, Hrvatska, Bo-sna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija) su u 2015. godini uvezle robu u vrijednosti 77,6 milijardi eura, a iz-vezli 57,5 milijardi.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 74 posto, odnosno, regija sveukupno je imala deficit od 20,1 milijarde eura u vanjskotrgo-vinskoj razmjeni.

Ipak, ako zemlje pogledamo odvojeno, vidi-mo velike razlike u spoljnotrgovinskoj raz-mjeni sa inostranstvom.

Slovenija je jedina zemlja regije koja je imala suficit u spoljno trgovinskoj razmjeni sa inostranstvom, i to u iznosu od približno 800 miliona eura. Njena pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 103,4 posto. Slovenija takođe najviše izvozi, ali i uvozi, u poređe-nju sa ostatkom regije.

Pogledamo li ostale zemlje, vidimo da Sr-bija ima drugu najbolju pokrivenost uvoza izvozom, od 73,6 posto, na trećem mjestu je Makedonija, koja je porastom izvoza u posljednjih nekoliko godina došla do pokri-venosti uvoza izvozom od 67,1 posto, zatim Hrvatska sa 62,5 posto, Bosna i Hercego-vina 55,5 sa posto. Najveći deficit u vanj-skotrgovinskoj razmjeni imaju Crna Gora i Kosovo, kod kojih uvoz višestruko prelazi vrijednost izvoza, Izvor: balkans.aljazeera.net.

Najlakše poslovati u Makedoniji, najteže u BiH

Najveći skok na listi ostvarili su Kosovo i Crna Gora, a Srbija je ostvarila značajan po-mak u izdavanju građevinskih dozvola.

Svjetska banka svake godine pravi listu od 190 zemalja, rangirajući ih po lakoći poslo-vanja.

Svjetska banka objavila je novu listu "Doing Business", na kojoj su rangirane zemlje po lakoći poslovanja.

žao je Novi Zeland, Izvor: Al Jazeera i agen-cije.

Kineski Norinco preuzeo Vjetroelektranu Senj

Kineska firma Norinco International Co-operation Ltd. kupila je 76-postotni udio u senjskoj firmi Energija Projekt d.d. za 32 miliona eura.

Kineski investitor ovom investicijom pre-uzima prava gradnje i upravljanja vjetro-elektranom snage 156 megavata u blizini Senja, na obroncima Velebita.

Vjetropark bi trebalo da ima 49 turbina, a predviđeno je da bude izgrađen za dvije godine. Transakciju još trebaju odobriti i hrvatske i kineske vlasti. U vjetropark će se ugraditi oprema proizvedena na Tajvanu.

Norinco, inače, u vlasništvu je države i iza nje je već velik broj uspješnih projekata na području energetike, zaštite okoline, saob-raćaja i komunikacija u Kini i inostranstvu.

Rusija i RS prave zajedničku fabriku

U Banja Luci je potpisan sporazum o for-miranju zajedničkog preduzeća Gas-Resa i Gasprom SPG tehnologije, koje će biti vrije-dno oko 70 miliona eura, javlja Fonet.

Ovo preduzeće biće izgrađeno u Zvorniku.

Predsjednik entiteta Milorad Dodik je ob-jasnio da će se fabrika graditi tamo gdje je i gasovod te da će gas koji dolazi iz Rusije biti korišćen kao osnovna sirovina, a da će se u njoj zaposliti desetine radnika.

- Riječ je o energiji koja će biti nekoliko puta jeftinija nego što su to njeni sada poznati

Najbolje plasirana zemlja iz regiona je Ma-kedonija, koja se nalazi na 11. mjestu od 190 zemalja, ali je u odnosu na prošlogodišnju listu pala za jedno mjesto.

Od zemalja u regionu najveći skok na listi u poslednjih godinu dana ostvarili su Ko-sovo i Crna Gora. Kosovo je napredovalo za 20 stepenika i sada je na 40. mjestu, ispred Crne Gore, koja je na 42. poziciji (skok sa 51. mjesta).

Srbija je ostvarila pomak za četiri pozicije i sada je na 43. mjestu. Na toj poziciji prije godinu dana bila je Hrvatska, koja ove godi-ne bilježi pad i sada je 51. na listi.

Za pet mjesta pala je i Bosna I Hercegovina i sada se nalazi na 86. mjestu.

Pad bilježe i Rumunija (sada na 45. mjestu), Mađarska (48), Bugarska (50) i Albanija (65).

Što se tiče napretka u konkretnim oblasti-ma, Srbija je najveći pomak ostvarila kada je reč o pribavljanju građevinskih dozvola i sada je u tom segmentu među prvih deset zemalja u svijetu. Prije samo tri godine bila je 186. na listi.

Potpredsjednica Vlade Srbije Zorana Mi-hajlović najavljuje nove poteze.

- Ono na čemu ćemo sigurno raditi je pri-ključak na distributivnu mrežu. Moramo da učinimo da to ne traje preko 200 dana, koliko je procena ljudi koji su ocenjivali i mora biti jeftinije. I ono što je sigurno, to je plaćanje poreza. Gubi se preko 200 sati u plaćanju poreza, to su procjene privredni-ka. Mi moramo omogućiti da se porez plaća iz jednog puta - rekla je Mihajlović.

S druge strane, Hrvatska najlošiji plasman ima upravo u oblasti izdavanja građevin-skih dozvola, gde zauzima 126. mjesto, što je pomak za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu.

Ipak, najveći pad bilježi kada je riječ o plaćanju poreza, potonuvši na 95. sa pro-šlogodišnjeg 49. mjesta.

Plaćanje poreza je oblast u kojoj je najveći napredak ostvarila Bosna I Hercegovina – sa prošlogodišnjeg 133. ove godine je stigla na 62. mjesto.

Ipak, u ostalim oblastima, a prije svega za-počinjanju biznisa i izdavanju građevin-skih dozvola, nema ozbiljnijeg napretka.

Kosovo je najviše unaprijedilo zaštitu ma-njinskih vlasnika kapitala, gdje je "skočilo" na 12. sa 63. mjesta.

Prvo mesto na listi "Doing Business" zadr-

53


oblici za grijanje i za toplane i za struju. Sada u tom pogledu treba razviti i određene sisteme i to počinjemo već u januaru kada se formira zajedničko preduzeće - istakao je Dodik.

V.d. direktora Gas-Res Slobodan Puhalac rekao je da potpisivanje sporazuma pred-stavlja ulaz u nove gasne tehnologije, te u nove odnose sa već započetim ranijim spo-razumima sa Gaspromom.

Ovo je i prilika da se na bazi rasploživih resursa i dotoka gasa omogući razvoj teh-nologije usmerene ka novim gasnim infra-strukturama, razvoju gasnih kogeneracija i upotrebi "utešnjenog“ prirodnog gasa u motornim vozilima.

Predsednik UO Gasprom SPG Tehnology Aleksey Konstantinovich Kahidze naveo je je da se njihova tehnologija tečnog gasa aktivno razvija širom svijeta i da je prije svega to ekološka tehnologija, koja se može kristiti svugde gdje "nema dosta električne energije i grijanja“.

Srpske solarne klupe u Abu Dabiju

Srpska kompanija PetroSolar isporučila je Ujedinjenim Arapskim Emiratima prve modele svojih pametnih klupa koje se na-pajaju solarnom energijom.

Klupe su postavljene u Masdar parku u Abu Dabiju, saopšteno je iz te novosadske firme, prenosi Biznis.

Isporučeni PetroSolar modeli klupe posje-duju nezavisno LED osvjetljenje, prednju i zadnju poziciju za reklamiranje, USB pu-njače za mobilne uređaje, WiFi internet, kao i klupu za odmor dužine 1,5 metara.

Svi proizvodi, koji su inače autorski rad Jo-šanov Lazara, imaju mogućnost instalacije brojnih dodataka, kao što su interaktivni monitori, kamere za nadzor, senzori za praćenje buke, navodi se u saopštenju Pe-troSolara.

Kompletan sistem je zatvorenog tipa i na-paja se isključivo solarnom energijom, što ih čini idealnim za postavljanje na raznim gradskim i vangradskim lokacijama - trgo-vima, tvrdjavama, turističkim lokacijama, šetalištima, vidikovcima, plažama, parko-vima...

Masdar park u Abu Dabiju je potpuno nova destinacija za gastronomiju sa restorani-ma i kafićima, gdje se električna energija dobija iz solarnih ćelija, a svi objekti su iz-građeni od recikliranih materijala.

Park posjeduje i bioskop za koji se električ-na energija dobija iz električnih bicikala koji je generišu, navodi se u saopštenju.

Vlada Hrvatske treba da smanji državni vlasnički portfelj

Vlada Hrvatske treba da smanji državni vlasnički portfelj i usmjeri ga na strate-ške privredne grane kao što su energetika, promet i vodosnabdijevanje, umjesto ra-spršenosti na gotovo sve sektore, neke su preporuke analize rezultata finansijskog poslovanja preduzeća u državnom vlasni-štvu, prenosi Večernji list.

- Hrvatska pripada kategoriji evropskih država s izrazito visokim učešćem predu-zeća u vlasništvu države u BDP-u. Riječ je o preduzećima koja su raspršena po svim privrednim sektorima i čiji je doprinos budžetskim prihodima mali zbog slabog finansijskog poslovanja – istakli su Anto Bajo, Lana Zuber i Marko Primorac u radu "Uspješnost finansijskog poslovanja predu-zeća (trgovačkih društava) u vlasništvu dr-žave“ objavljenom u novom "Fiscusu“ časo-pisu Instituta za javne finansije te države.

Njihova analiza, zbog značajne statističke neusklađenosti podataka, uglavnom obu-hvata razdoblje od 2008. do 2016, a glavni su izvori Finansijska agencija, te ministar-stva finansija i državne imovine. Po po-dacima iz Registra godišnjih finansijskih izvještaja Fine, Hrvatska je 2016. u većin-skom državnom vlasništvu imala 1.149 pre-duzeća (među kojima su i ona u vlasništvu lokalnih jedinica i u mješovitom vlasništvu gdje je država većinski vlasnik).

U proteklih devet godina, od 2008. do 2016. najmanji je broj preduzeća u većinskom dr-žavnom vlasništvu bio 2013, njih 1.005, a od tada taj broj raste, pa autori primjećuju kako je "očito pogrešna dominantna percepcija da država ubrzano privatizuje i smanjuje broj preduzeća u svom vlasništvu“.

Od većinskog vlasništva preduzeća koji-ma upravlja središnja država, 49 je klasifi-kovano kao od "strateškog interesa“ ili "od posebnog državnog interesa“. "Strateške kompanije“ u načelu djeluju u sektorima gdje Vlada određuje cijene ili smatra da ima strateški interes te se stoga ne pred-viđa njihova privatizacija (npr. iz sektora saobraćaja - ceste, željeznice, infrastruktu-ra - ali one koje se bave razvojem pomor-skih tehnologija i vojne trgovine), dok je portfelj preduzeća "od posebnog državnog interesa“ raznolik i uključuje na primjer bankarski i sektor osiguranja, pomorski prevoz, proizvodnju hrane, hemikalija i li-jekova, hotelijerstvo, itd.

Slovenija prva u Evropi po blockchainu

U Sloveniji trenutno djeluje između 30 i 50 kompanija koje razvijaju blockchain teh-nologiju. Ako ih je 30 to znači da ih je 14,5 na milion stanovnika što je najviše u Evro-pi, piše Dnevnik.

To se, među ostalim, može zahvaliti i regu-lativi jer je pravni status tehnologije block-chain i kriptovaluta u Sloveniji potpuno uređen, za razliku od mnogih evropskih država. Slovenački premijer Miro Cerar nedavno je izjavio kako vlada želi Slove-niju da pozicionira kao najprepoznatljiviju blockchain destinaciju u EU.

Ministarstvo javne uprave, u saradnji sa Slovenačkom digitalnom koalicijom, već je stvorilo Blockchain Think Tank koji po-vezuje sve zainteresovane strane na tom području. U strategiji razvoja Slovenije kao informacionog društva naglasak je na teh-nološkom aspektu u sprečavanju pranja novca, ali takođe sadrži i opštu definiciju pojma kriptovalute. Osim toga, berze za trgovanje kriptovalutom priznaju se kao finansijske institucije. Strategija takođe predviđa uspostavljanje inicijative Block-chain Slovenia i poziva sve zainteresovane da se pridruže.

Najpoznatije slovenačke blockchain kom-panije su Bitnik, Iconomi, Cofound.it, Bit-stamp i SunContract, Bankar.me.

54


Pozvalisrpske kompanije na strateško partnerstvo

Prezentacija Luke Bar u PKS

Luka pregovara sa kompanijama, ne samo iz Srbije, za stavljanje u punu funkciju kapaciteta silosa za žitarice, renovirane hladnjače, te za izgradnju novih silosa, skladišta i tankova za tečne terete.

Delegacija Luke Bar, predvođena izvršnim direktorom mr Za-rijom Franovićem, održala je veoma uspješnu prezentaciju svojih razvojnih potencijala u Privrednoj komori Srbije, pred

oko sedamdeset predstavnika najuspješnijih kompanija te zemlje.

U delegaciji su bili i prof.dr Deda Đelović, mr Ljubo Đukanović, Dragutin Niković, Andro Drecun i Milica Šestović.

Iskazavši zadovoljstvo zbog dobre posjećenosti skupa, Franović je zahvalio na podršci privrednim komorama Srbije i Crne Gore, kao i našem ambasadoru Branislavu Mićunoviću koji je prisustvovao ovom događaju.

Franović je predstavio kapacitete Luke Bar i planove za dalji razvoj i valorizaciju njenih resursa. Govorio o pokazateljima poslovanja kompanije, a za koje kako je kazao da mogu biti još bolji, iako su vrlo pozitivni i zadovoljovajući, pa će se tome težiti u narednoj go-

dini.

Ukazao na značaj pozicioniranja Luke Bar na mapi značajnog svet-skog projekta- novog "Puta svile", koji je pokrenula Kina. Zbog toga, ali i svih drugih prednosti i potencijala kojima Luka Bar raspolaže, Franović smatra da će ona biti glavno transportno čvorište ovog dijela Evrope. Zato je pozvao privrednike iz Srbije da orijentišu svoje poslovne aktivnosti i planove ka Luci Bar, te razmišljaju o dugoročnim ulaganjima , jer je ona oduvijek bila "sigurna luka" za njihov kapital. U tom smislu, Franović je podsjetio na njihovu ve-oma uspješnu dugogodišnju saradnju sa brojnim kompanijama iz Srbije- Fiatom, Željezarom Smederevo, MSK Kikinda i drugim.

- Luka Bar je kompanija koja je, nakon opsežnih priprema u pre-thodna tri mjeseca, u potpunosti spremna da stavi u funkciju sve svoje kapacitete. Privrednicima iz Srbije ne nudimo samo povolj-ne uslove pretovara i skladištenja njihovih roba i proizvoda, već

55


inostranstvom Privredne komore Srbije, ukazao je na veliki zna-čaj Luke Bar ne samo za tu državu, već i za region u cjelini. To je potkrijepio činjenicom da takav stav imaju i sve vlade regiona, te se stoga Luka Bar našla u dokumentima i strategiji u okviru Berlin-skog procesa i "Connectivity" agende.

Pošto je prezentacija imala interaktivni karakter, direktor Franović je odgovarao na pitanja privrednika, koja su se između ostalog od-nosila na saradnju sa Montecargom, Srbijacargom, na željezničku i putnu infrastrukturu, mogućnost pretovara novih vrsta rasutih i tečnih tereta, kao i na komparativne prednosti u odnosu na dru-ge luke. Upućene su čestitke i priznanje za odlično organizovanu i impozantnu prezentaciju, kao i očekivanje da će ovo biti samo inicijalna kapisla za buduću saradnju i poslovne aranžmane, sa-opšteno je iz PR službe Luke Bar.

i mogućnost investiranja, gradnje, korišćenja svih benefita koje pruža Luka Bar na kompletnom lučkom, kao i na području slobo-dne zone. To bi bio veoma interesantan i isplativ ulazak srpskih kompanija u strateško partnerstvo, gdje bi mogle da grade svoje objekte i skladišta. Na raspolaganju su vam terminali specijalizo-vani za pretovar ruda, boksita, žitarica, lomljenog kamena, tečnih tereta... Već smo u ozbiljnim pregovorima sa značajnim kompa-nijama, ne samo iz Srbije, u vezi sa stavljanjem u punu funkciju kapaciteta silosa za žitarice, renovirane hladnjače, koja sada ispu-njava sve najviše međunarodne standarde, ali i za izgradnju novih silosa, skladišta kao i tankova za tečne terete. Nadam se da ćemo već prilikom naših sljedećih susreta govoriti o svim tim poslovima kao uspješnim i realizovanim poslovnim aranžmanima - kazao je Franović.

Nenad Đurđević, direktor Sektora za za ekonomske odnose sa

56


Suficit sa Slovenijom samo "na papiru"

Bosna i Hercegovina

Iako neki podaci govore da Bosna i Hercegovina ipak nije ostva-rila suficit u trgovini sa Slovenijom, ukupni bh. izvoz povećan je ove godine.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za izvoz hrane i pre-hrambenih proizvoda, smatraju stručnjaci Al Jazeera.

Podatak da je Bosna i Hercegovina prvi put ostvarila suficit u tr-govini sa Slovenijom, članicom Evropske unije koja je jedan od najznačajnijih trgovinskih partnera te zemlje, odjeknuo je u bh. javnosti.

Međutim, iako se ovi podaci Agencije za statistiku Bosne i Her-cegovine ne slažu s onima koje je objavila Vanjskotrgovinska ko-mora Bosne i Hercegovine, a koji pokazuju da je još riječ o deficitu, ekonomski analitičari naglašavaju da je riječ o različitim metodo-logijama, koje, ipak, ukazuju na jednu jako bitnu činjenicu – da se izvoz bh. proizvoda na strana tržišta znatno povećao.

Tako je porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isti pe-riod prethodne godine ostvaren u svim zemljama koje su vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni – Hrvatskoj, Srbiji, Nje-mačkoj, Italiji, Austriji i Sloveniji.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, bh. izvoz u Sloveniju u devet mjeseci ove godine iznosio je 358,4 mi-liona eura, a uvoz 343,7 miliona eura. S druge strane, prema sta-tistici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, vrijednost bh. izvoza u Sloveniju iznosila je 363,9 miliona eura, a uvoza 632,9 miliona eura.

Bosanska kafa tražena u Sloveniji

"Riječ je o tome da li se govori samo o slovenskim proizvodima koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu i tada postoji suficit, jer proizvoda porijeklom iz Slovenije uvozimo manje nego što izvozimo proizvo-da iz Bosne i Hercegovine. Međutim, kada se prema drugoj meto-dologiji uzme u obzir trgovina onih proizvoda koji nisu slovenski, odnosno koji se iz nekih trećih zemalja plasiraju do Bosne i Herce-govine, onda dolazimo do znatnog deficita", objašnjava ekonomski stručnjak Igor Gavran.

Kako dodaje, obje su metodologije i pokazatelji tačni, ali je bitnije ono što oni govore.

"A to je da ovaj suficit koji imamo kada je riječ o porijeklu pokazu-je da realni potencijali proizvodnje i konkurentnosti proizvoda iz Bosne i Hercegovine i proizvoda iz Slovenije nisu znatno različiti, odnosno da Bosna i Hercegovina ima znatan proizvodni potenci-

jal da budemo konkurentni na tom tržištu. S druge strane, uvoz ogromnih količina robe iz trećih zemalja preko Slovenije, na čemu ponovno ona profitira, pokazuje koliko je naša ekonomija slaba u globalnim okvirima, zbog toga što veliki broj naših kompanija ne uvozi robu direktno iz trećih zemalja, već to čini preko Slovenije, i pokazuje koliko su te druge zemlje, koje su, naprimjer, članice EU-a, moćnije i povezanije sa svijetom."

Po Gavranovom mišljenju, na primjeru trgovine sa Slovenijom može se vidjeti da veći dio izvezenih bh. proizvoda čine katego-rije mašina, aparata i transportnih sredstava. Dodaje da bi mnogo bolje bilo da Bosna i Hercegovina više opreme i mašina koristi za vlastitu proizvodnju, jer za sada će od te opreme u nekoj boljoj eko-nomiji biti napravljeni uređaji koji će znatno doprinosti bogaćenju te zemlje.

Međutim, ističe da je veliki potencijal, koji posljednjih godina dje-lomično dobija priliku pokazati se na svjetskom tržištu, proizvo-dnja hrane i prehrambenih proizvoda. Njihov izvoz bio je blokiran nemogućnošću plasmana na mnoga tržišta zbog neposjedovanja odgovarajućih certifikata i dokaza kvaliteta.

Među bh. prehrambenim proizvodima koji su se probili na tržište Slovenije i postali traženi u toj zemlji jest i bosanska kafa. Tako su se proizvodi bh. kompanije AS Group u protekle tri godine našli na policama svih većih trgovinskih lanaca u Sloveniji, a posebno je tražena bosanska kafa "Zlatna džezva".

Dobri rezultati drvnog i metalskog sektora

"Sa Zlatnom džezvom prisutni smo u svim značajnijim trgovina-ma na ovom tržištu, kao što su Mercator, Interspar, Lidl, E.Leclerc, Jager... Izvoz brandova AS Groupa u Sloveniju u protekle tri godine u konstantnom je rastu, a reakcije s ovog tržišta veoma su pozitiv-ne. Pritom treba imati na umu da naši proizvodi na slovenskom tržištu konkuriraju vrlo snažnim globalnim i regionalnim brendo-vima", kaže Armin Hodžić iz AS Groupa.

Ova kompanija, dodaje, u posljednje tri godine ulagala je mnogo truda u distribuciju i marketing, a prodaja Zlatne džezve u prvih deset mjeseci ove godine jednaka je ukupnoj prodaji u cijeloj pro-šloj godini.

"S tim u vezi, očekujemo rast prodaje Zlatne džezve s krajem godi-ne za približno 25 posto u odnosu na prošlu godinu. Lidl Slovenija veoma je zadovoljan prethodnom akcijom koju smo imali u okto-bru, kada je Zlatna džezva rasprodana u roku tri dana, tako da smo za početak iduće godine u januaru dogovorili novu akciju. Zlatnom

57


Prema podacima Komore, Bosna i Hercego-vina u trećem kvartalu 2017. godine ostva-rila je izvoz u vrijednosti 4,16 milijardi eura te je ostvareno povećanje izvoza za 16,79 posto u odnosu na isti period prethodne go-dine, dok je uvoz iznosio 6,76 milijardi eura, što je porast za 13,96 posto.

Kako navode iz Vanjskotrgovinske komo-re, porast izvoza iz Bosne i Hercegovine u odnosu na isti period prethodne godine ostvaren je u svim zemljama koji su vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni.

Jedan od najvećih bh. izvoznika je kom-panija Prevent, koja je ove godine ostvarila povećanje izvoza za približno deset posto u odnosu na prošlu.

"To je rezultat širenja tržišta i kupaca. Uku-pan ostvareni izvoz u prvih deset mjeseci ove godine iznosi više od 250 miliona eura. Proizvodi Prevent grupacije izvoze se naj-većim dijelom u Njemačku, Austriju, Fran-cusku, Tursku, Srbiju, Hrvatsku i Sloveniju", rečeno nam je iz ove kompanije, koja se bavi proizvodnjom autopresvlaka, namje-štaja, kočnih diskova, zaštitne opreme, au-tomobilskih komponenti.

Ogroman potencijal u proizvodnji hrane

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine je Evropska unija sa 71,1 posto izvoza i 67,7 posto uvoza. Najznačajniji partner po obimu razmjene je Hrvatska. Za deset mjeseci 2017. u poređe-nju s istim periodom prethodne godine došlo je do povećanja ukupnog izvoza proi-zvoda u Hrvatsku za 32,59 posto.

Gavran objašnjava da je Hrvatska ponovno jedno od važnijih izvoznih tržišta za mlije-ko iz Bosne i Hercegovine.

"Možemo očkivati veliki porast izvoza proizvoda od mesa kada konačno bude omogućen izvoz pilećeg mesa u nekom daljnjem periodu i drugih vrsta mesa. Vidi-mo i koliki smo prodor ostvarili na tržištu Turske i Rusije čim je došlo do mogućnosti transporta tih roba."

Osim ogromnog potencijala u proizvodnji hrane, dodaje Gavran, postoji i potencijal u proizvodnji drugih industrijskih proizvoda, međutim, za njega je neophodno povoljno investicijsko okruženje kako bi postojao kapital da se pokrene proizvodnja.

Izvor: Al Jazeera

džezvom otvorili smo vrata i ostalim našim brendovima, tako da već radimo na pozici-oniranju brendova Tops, Vegy, Fruby, Klas jufke, Sprind pice, kao i dubokozamrznuti program Klasa te drugih brendova." Izvoz namještaja konstantno raste

Prema podacima Vanjskotrgovinske ko-more, Bosna i Hercegovina, kada se posma-traju vrijednosni pokazatelji, najviše izvoza ostvaruje u drvnom i metalskom sektoru. Tradicionalno najjači sektor jest metalo-prerađivački, koji u dugogodišnjem pros-jeku generira trećinu ukupne proizvodnje i gotovo četvrtinu ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine.

"Metalski sektor bilježi konstantan rast u gotovo svim svojim segmentima te se oče-kuje njegov daljnji razvoj. Na sirovinskoj

osnovi izgrađeni su brojni prerađivački kapaciteti drvne industrije, raznovrsne strukture i proizvodnog asortimana, koji uključuje gotovo sve vrste proizvoda od dr-veta te se i dalje očekuje rast ovog sektora sa sve većim učešćem finalnih proizvoda. Proizvodnja i izvoz namještaja rastu iz go-dine u godinu", rečeno nam je iz Komore.

Najveći bh. izvoznik nastavlja rast

Energetski potencijal među najvećim je, ali i još nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvima Bosne i Hercegovine, a tu je i agroindustrija, koja je zanimljiva inoze-mnim trgovinskim partnerima.

58


Zapadni Balkan mora ubrzati ekonomski rast

Svjetska banka

Izvještaj "Zapadni Balkan: Ubrzanje motora rasta i prosperiteta", koji je predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Her-cegovina, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Srbija – šest zemalja

zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

Zemljama zapadnog Balkana trebaće 60 godina da dostignu nivo prihoda Evropske unije ako nastave rasti prosječnom brzinom ostvarenom između 1995. i 2015. godine, navodi izvještaj Svjetske banke.

- Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka - re-kla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje za-padnog Balkana.

- Fokusiranje na strukturalne reforme može ubrzati ekonomski rast i poboljšati egzistenciju, tako da nivoi prihoda dostignu priho-de u EU- smatra ona.

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječ-nih stopa rasta od pet procenata godišnje, koji bi omogućili zemlja-ma zapadnog Balkana približavanje EU za samo 20 godina, umje-sto šest, navodi se izvještaju.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest procenata godišnje u pe-riodu prije 2008. godine bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske finansijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU-a i namećući iznalaženje novih modela rasta, za-snovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

- Rast kojem smo svjedočili u regiji u godinama prije krize je dokaz

sveukupnog ekonomskog potencijala zapadnog Balkana - kaže Harald Waiglein, generalni direktor za ekonomsku politiku, finan-sijska tržišta i carine u Ministarstvu finansija Austrije, koji je iznio uvodne napomene na današnjem objavljivanju izvještaja.

- Sada je ključno utvrditi prioritete politika koje mogu podstaći investicije privatnog sektora, pomoći produbljivanju regionalne integracije i otvarati radna mjesta - dodao je.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike.

Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u bruto domaćem proizvodu, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tran-ziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, takođe će se morati povećati.

Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mo-gao privući privatne investicije i potaći rast preduzeća, navodi se u saopćenju Svjetske banke.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u osta-lim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u Uniji.

Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvr-tina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja.

To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovre-meno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju Svjet-ske banke.

Građani zapadnog Balkana još uvijek ne osjećaju korist od ekonomskog napretka, navodi se u izvještaju Svjetske banke.

59


Zajednički nastup na tržištima, IT i dualno obrazovanje

Skupština Asocijacije balkanskih komora

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je u radu Skupštine Asocijacije bal-

kanskih komora (ABC) koja je održana 7. decembra 2017. godine u Beogradu.

Glavne teme na skupu u Privrednoj komori Srbije, koja ove godine predsjedava Asoci-jacijom, bile su IT sektor, dualno obrazova-nje i zajednički nastup na trećim tržištima. Učestvovali su predstavnici komora iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunije, Turske i zemlje do-maćina.

Ocijenjeno je da je potencijal za unapređe-nje razmjene unutar ovog područja, koje broji više od 130 miliona potrošača, daleko veći i to ne samo kada je riječ o trgovini, već i o investicionoj i drugim, višim oblici-ma saradnje.

Velike mogućnosti su u daljem infrastruk-turnom i poslovnom povezivanju, među-

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr Bruno Bojić uručio je posebno priznanje Velimiru Mijuškoviću za razvoj regionalne saradnje i unapređenje ekonomskih odnosa dvije zemlje.

sobnim i zajedničkim ulaganjima, umre-žavanju kompanija u konzorcijume koje će zajednički proizvoditi i objedinjeno nastu-pati na lokalnim, regionalnim i svjetskim tržištima.

Digitalizacija privreda trebalo bi da bude prioritet ekonomija regiona, u čemu je ogromna uloga i odgovornost komora kao poslovnih asocijacija, rečeno je na Skup-štini.

Balkanske zemlje moraju iskoristiti geo-grafski položaj na sredini trgovinskih ruta između Istoka i Zapada, tako što će moder-nizovati putnu mrežu i carinske prelaze. Ocijenjeno je da su snažan rast EU i global-na likvidnost pokretačka snaga za Balkan, koji će imati koristi od oporavka Evrope.

Na Skupštini ABC-a, predsjedniku Miju-škoviću je potpredsjednik Vanjskotrgo-vinske komore Bosne i Hercegovine doc. dr Bruno Bojić uručio posebno priznanje

za razvoj regionalne saradnje i unapređe-nje ekonomskih odnosa dvije zemlje. Na ovaj način je još jednom potvrđen značaj doprinosa koje je Velimir Mijuškovića, kao predsjednik Privreden komore Cren Gore dao kako obnavljanju, tako i unapređivanju ne samo međukomorskih veza, već i pove-zivanju ekonomija balkanskih zemalja, što je gospodin Bojić ovim povodom posebno naglasio.

ABC je osnovana sa ciljem podsticanja privredne saradnje i pružanja podrške ekonomskom razvoju zemalja članica i regiona u celini, olakšavanja i ukidanja vi-znog režima, uklanjanja barijera u trgovini i uspostavljanja jedinstvene zone slobodne trgovine. Članice Asocijacije balkanskih komora su Albanija, Bugarska, BiH, Crna Gora, Grčka, Kipar, Makedonija, Rumunija, Srbija i Turska.

60


Šta dolazi saAlibabom?

Srbija

Vijest da vodeća kineska i svetska kompanija za onlajn trgo-vinu, Alibaba, dolazi u Srbiju, čini se, stavila je tačku na vi-šemjesečne medijske spekulacije o tome koja je od zemalja

u regionu najozbiljniji kandidat za privlačenje te investicije.

Naime, predstavnici Alibabe su od početka ove godine bili u inten-zivnom pohodu po zemljama regiona - od Hrvatske, preko Mađar-ske, Rumunije do Bugarske, tražeći strateškog partnera, jer plani-raju izgradnju velikog distributivnog centra u ovom dijelu Evrope.

Državna sekretarka Ministarstva trgovine Tatjana Matić izjavila je po povratku iz Kine, gdje je razgovarala sa predstavnicima kompa-nije Alibaba, da je sada "sasvim izvjesan njihov dolazak u Srbiju" i da se za šest mjeseci mogu očekivati prvi rezultati tih pregovora, prenosi Tanjug.

Napominje da je sigurna da će Alibaba grupa doći na srpsko tržište i da je jedan od ključnih argumenata u razgovoru sa Alibabom bila činjenica da Kina u ovom trenutku ima projekte vrijedne šest mi-lijardi dolara u toj zemlji.

To bi po njenim riječima za srpsku ekonomiju i turizam bio zna-čajan iskorak.

Dolazak Alibabe na naše tržište kroz onlajn turizam ali i alipej apli-kaciju bi značio veliki skok u broju kineskih turista u Srbiji, jer veli-ka prepreka za sve njih je to što se u Kini više od 85 odsto plaćanja vrši putem mobilnog telefona.

- Kada bi imali aplikaciju kao što je ali pej u Srbiji, oni bi više i troši-li, s druge strane i mi se na taj način otvaramo kao tržište za druge kineske kompanije i ne samo kineske, i za neka druga ulaganja koja bi bila jednostavnija - kaže Matić.

Na pitanje da li je Alibaba spremna da razgovara i o otvaranju di-stributivnog i logističkog centra za transport robe iz njih, Matić kaže da je zamenik gradonačelnika Hangdžou, gde je vođen raz-govor o dolasku ove kompanije u Srbiju, predstavio deklaraciju o saradnji između Hangdžoa i gradova u Srbiji, u kojoj se navodi da je jedan od prioriteta izgradnja logističkih centara u Srbiji.

Međutim, kada je u pitanju distribucija i logistika, sagovornica Ta-njuga kaže da su logistika i distribucija zanimljivi i drugim kine-skim kompanijama, ali da je to složeniji proces koji će zahtijevati dugoročniju saradnju.

- Za to je potrebno mnogo ulaganja u transport, prije svega u želje-znicu Beograd-Budimpešta, završetak koridora... - navodi Matić i dodaje - Postoje dogovori o direktoj liniji između Hangdžoa i grada Niša te se nadam da će Niš o tome razmisliti.

Kroz onlajn turizam ali i uspostavljanje alipej aplikacije došlo bi do velikog skoka u broju kineskih turista u Srbiji.

Ova kompanija trenutno ima distributivni centar u Frankfurtu koji pokriva tržište Evrope.

Alibaba je svjetski gigant u sferi elektronske trgovine, u čijoj je po-nudi više od 800 miliona proizvoda, čiji je broj aktivnih korisnika u septembru ove godine dostigao 549 miliona (za 20 miliona više nego u avgustu) i dnevni promet od gotovo milijardu evra. Ovaj sv-jetski gigant posluje u 200 zemalja.

U trećem kvartalu 2017. kako je prenio londonski Fajnenšel Tajms, Alibaba je zabilježio rast operativne dobiti od 83 odsto, na 2,5 mi-lijardi dolara, generisan pre svega onlajn trgovinom, a rezultat je snažno nadmašio tržišna očekivanja.

Stoga je ova kompanija, inače listirana na berzi u SAD, podigla pro-jekciju rasta prihoda za cijelu 2017. godinu i očekuje da će oni na godišnjem nivou biti veći od 49 do 53 odsto. Prethodno je progno-zirala povećanje od 45 do 49 procenata.

61


Vrijednost akcija Alibabe se ove godine više nego udvostručila, čime je tržišna kapitalizacija kompanije dostigla 477 milijardi dolara, što znači da polako ali sigurno sustiže svjetskog lidera u onlajn trgovanju, "Amazon", čija je tržišna vrijednost polovinom novembra iznosila 546 milijardi dolara.

Međutim, dok se "Amazon" fokusira na proširenje e-trgovine na novim tržištima, Alibaba širom svijeta ulaže u kompanije čije po-slovanje prevazilazi e-trgovinu.

Američki "Forbs" je nedavno objavio, poredeći ova dva onlajn tr-govca, da Alibaba jeste platforma za e-trgovinu, ali da, za razliku od "Amazona", ona ima složen i ogroman ekosistem.

Naime, pored direktnih sajtova za e-trgovinu, Alibaba je pokrenuo i sistem "Ali pej", koji korisnicima omogućava plaćanja preko sop-stvenih platformi, kao i portal "Ant Financial", koji omogućava lju-dima sa idejama da pronađu finansijere.

Iza Alibaba grupe stoji njen osnivač i suvlasnik, 53-godišnji bivši profesor engleskog jezika poznat širokoj javnosti pod imenom Jack Ma, a čije je pravo ime ustvari Ma Jun. Rođen je u gradu Hangdžou u vrlo siromašnoj porodici i odmalena se trudio da sa-vlada engleski, pa je biciklom vozio strane turiste po gradu. Tada je i dobio nadimak Jack, prema podacima sa portala Biznis insajder.

Završio je studije biznisa i pedagošku akademiju, nakon čega je aplicirao za posao na 30 mjesta, ali su ga svi odbili, čak i lanac brze hrane KFC, "jer nije bio dovoljno dobar". Kada se konačno zaposlio kao profesor engleskog jezika na lokalnom fakultetu, imao je platu 12 dolara mjesečno.

Zajedno sa 17 prijatelja je 1999. godine prikupio 60.000 dolara i osnovao kompaniju Alibaba za internet-trgovinu, nakon što je samo četiri godine ranije prvi put u SAD-u vidio šta je internet. Da-nas je jedan od najbogatijih ljudi u Kini, Aziji, ali i u svijetu.

62


Isti kvalitet za tržište i sopstvenu trpezu

Darko Rogošić, vlasnik i direktor kompanije Darma, Podgorica

Prozvodnja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima trend rasta. Djelatnost proširuju na sektor turizma i ugostiteljstva, a zasadili su i vinograd radi proizvodnje vina i rakija.

63


64


Suština i moto proizvodnje poljoprivredno - prehrambenih proizvoda je "kvalitet proizvoda u ponudi građanima i tržištu je identičan kvalitetu koji koristi porodica". Proizvodni pro-

gram Darme obuhvata prirodni omotac za kobasičarske proizvode, različite vrste sirćeta (vinsko, alkoholno i jabukovo) i sirila za koje smo osvajali više domaćih i međunarodnih priznanja za kvalitet na sajmovima u zemlji i regionu. Godišnja proizvodnja i promet je do milion eura različiitih vrsta proizvoda sa trendom rasta. Otvo-rili smo elitni restoran "Vivaldi" sa pet zvjezdica u Budvi koji je obogatio turističku ponudu na crnogorskom primorju. Istovreme-no smo zasadili vinograd sa namjerom da proizvodimo vina i ra-kije, kaže za Glasnik Darko Rogošić, vlasnik i direktor kompanije Darma, Podgorica.

Glasnik: Skoro tri decenije se uspješno bavite proizvodnjom hra-ne tj. određenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kako bi opisali razvojni put Vaše kompanije? Je li bilo više izazova ili uspjeha?

D. Rogošić: ldeja o pokretanju porodičnog biznisa živi već gotovo tri decenije, a privatnim biznisom u sličnim poslovima bavio se i moj otac i porodica dugi niz godina. Kompanija je u svojoj trodece-nijskoj istoriji imala različite faze od uspješnih godina ali i godina krize i teških ekonomskih iskušenja kroz koje je prolazilo i naše drustvo ali zaposleni nikada nijesu imali bilo kakva potraživanja ili osjecaj nezadovoljstva, što je stvaralo dobru radnu klimu i mo-tivaciju za postizanje dobrih rezultata. Zaposleni kompaniju dozi-vljavaju svojom i konkretno doprinose radnim rezultatima.

Glasnik: Proizvodnja hrane je delikatna i zahtjevna djelatnost. Je li bilo teško ispoštovati sve standarde koje ova djelatnost podrazu-mijeva i kako Vi vidite proces proizvodnje hrane?

D. Rogošić: Proizvodnju hrane i prehrambenih proizvoda doživlja-vam kao visoko odgovoran angažman sa značajnim izazovima i mogućim poteškoćama ali i potrebom za stalnim stručnim usa-vršavanjem, tehnološkim razvojem i potrebom praćenja različitih praksi u dostizanju standarda tako odgovornog poziva. Suština i moto proizvodnje poljoprivredno prehrambenih proizvoda je "kva-litet proizvoda u ponudi građanima i tržištu je identičan kvalitetu koji koristi porodica".

Glasnik: U proizvodnji hrane imperativ je vrhunski kvalitet. Ko-mentar.

D. Rogošić: Kvalitet proizvoda i standardi se u kontinuitetu prate u utvrđenim procedurama u internim aktivnostima proizvodnog procesa ali i od strane nadležnih institucija. Odavno posjedujemo HACCP sertifikat ali se intezivno pripremamo i za tržiste u proce-sima EU i NATO integracija. Naišim proizvodima, uglavnom zado-voljni kupci, nikada nijesu izrekli primjedbu.

Glasnik: Šta proizvodite i na kojim tržištima plasirate artikle?

D. Rogošić: Proizvodni program obuhvata prirodni omotac za ko-basičarske proizvode, različite vrste sirćeta (vinsko, alkoholno i ja-bukovo) i sirila za koje smo osvajali više domaćih i međunarodnih priznanja za kvalitet na sajmovima u zemlji i regionu.

Uglavnom su naši proizvodi zastupljeni na crnogorskom tržištu ali ima potraživanja i iz regiona što jasno govori o dobrom kvalitetu proizvoda. Sastavni i neodvojivi dio privatnog biznisa su uspješni ali i manje uspješni periodi i svako ko se opredijeli za taj put mora prihvatiti realnost, uslove poslovanja, različite vrste iskušenja i biti spreman da ih rješava i prevazilazi na najbolji mogući način.

Glasnik: Da li ste izgradili kompaniju koju ste željeli? Svakako ra-čunate na dalji razvoj, usavršavanje kvaliteta i proširenje asorti-mana.

D. Rogošić: Kompanija obezbjeđuje egzistenciju porodici i zaposle-nima, uredno izmiruje obaveze prema državi ali je prisutna i kao društveno odgovorna u različitim dobrotvornim akcijama. Narav-no da prostora za dalji razvoj i širenje kapaciteta uvijek ima ali poslovna politika kompanije podrazumijeva realno planiranje uz osvajanje novih proizvoda i novih tržišta. Razmišljamo o novim proizvodima što podrazumijeva dodatna finansijska ulaganja i nove proizvodne programe.

Glasnik: Kolika je godišnja proizvodnja i ima li trend rasta? Jeste li zadovoljni finansijskim bilansom? Poširujete poslovanje na druge privredne grane.

D. Rogošić: Godišnja proizvodnja i promet je do milion eura razli-čitih vrsta proizvoda sa trendom rasta i zadovoljni smo ukupnim finansijskim bilansom. Napominjem da se kompanija posljednje četiri godine bavi djelatnostima u sektoru turizma i ugostiteljstva

65


u našem vlasnišvu je i elitni restoran "Vivaldi" sa pet zvjezdica u Budvi koji je obogatio turističku ponudu na crnogorskom primorju. Istovremeno smo zasadili vinograd u namjeri proizvodnje vlastitih vina i rakija. Ovaj projekat je u početnoj fazi i pomenuti proizvodi su predviđeni za nacionalno tržište.

Glasnik: Kakvi su uslovi u našoj državi za razvoj ovog biznisa?

D. Rogošić: Naša država iz godine u godinu stvara povoljan ambi-jent za razvoj privatnog biznisa zahvaljujući razvojnim politikama i podsticajnim mjerama vlade. Cijenim da je neophodno nastaviti sa tom praksom uz djelovanje u više oblasti. Posebno je neophodno zaštititi domaću proizvodnju i nacionalne proizvođače uz realni balans kvaliteta na jednoj ali i preporuka države kroz osmišljene regulative, olakšice i različite vrste kampanja za kupovinu i upo-trebu "domaćih proizvoda i nacionalnog brenda" na drugoj strani.

Kao podsticajnu meru smanjiti PDV za sve vrste proizvodnje pre-hrambenih proizvoda uz obavezu upošljavanja određenog broja ljudi u namjeri širenja malog i srednjeg biznisa. Obezbijediti po-voljna kreditna sredstva sa niskim kamatama, grejs periodom ali i

za posebne oblasti bespovratna sredstva u potrebi otvaranja novih radnih mjesta.

Razmisliti o inicijativi Vlade da javno ponudi određene kategori-je državnog zemljišta na korišćenje i upotrebu za obrađivanje u centralnom i sjevernom dijelu države svim zainteresovanim za širenje određenih vrsta proizvodnje uz jasno utvrđene obaveze i odgovornosti kao i podršku finansijskim sredstvima.

Glasnik: Kako vidite ulogu Privredne komore Crne Gore?

D. Rogošić: Posebno naglašavam značaj koji ima Privredna komo-ra kao podsticaj nacionalnoj proizvodnji ali i realnu potrebu na sve veći značaj Komore u narednoj fazi integracija u promociji i podršci nacionalnom brendu, osvajanju novih tržišta i promociji vlastitih nacionalnih kapaciteta.

lskazujem poštovanje i zahvalnost na prilici da kao vlasnik kom-panije "Darma" saopštim stavove, ideje i poruke za koje cijenim da mogu doprinijeti boljem imidžu naše države kao investiciono razvojne destinacije, a posebno podršci i razvoju malog i srednjeg biznisa.

66


The essence and motto of manufac-turing agricultural and food pro-ducts are “product quality offered to

citizens and market is identical to the one consumed by a family". Darmas product range includes natural casings for varieties of sausages, various types of vinegar (wine, alcohol and apple) and rennet, for which quality we have won several national and international awards at the fairs in the co-untry and the region. Annual production and turnover are estimated at up to one million EUR in a wide variety of products with an increasing trend. We opened a fi-ve-star elite restaurant “Vivaldi" in Budva, which has enriched the tourist offer on the Montenegrin coast. At the same time, we have planted a vineyard in order to produce wine and brandy, says in an interview for Glasnik Darko Rogosic, the owner and CEO of Darma, Podgorica.

Glasnik: You have been engaged in the food production i.e. certain agricultural and food products for nearly three decades. How would you describe the development path of your company? Has it been more paved with challenges or success?

D. Rogosic: The idea about running a family business has been evolved for almost three decades. My father and my family were also engaged in similar private businesses for a long time. During the three decades the company has gone through different stages from success to the crisis, difficult economic periods which struck our society as well. However, our company has always settled obligations towards the employees, who have never been dissatisfied, which resulted in creating a good working envi-ronment and motivation to achieve good results. The employees perceive the com-pany as their own and provide significant contribution to business results.

Glasnik: Food production is a delicate and demanding activity. Has it been difficult to comply with all the standards, which this activity entails and how do you see the pro-cess of food production?

D. Rogosic: In my opinion, manufacturing food products represents highly responsi-ble engagement with significant challen-ges and potential difficulties, but also the need for continuous training, technological development and following various practi-ces in the implementation of standards. The essence and motto of manufacturing agricultural and food products is “product quality offered to citizens and market is

67


Same product quality on the

market and the dining tables

Darko Rogosic, owner and director of “Darma", Podgorica

68


mark.

Glasnik: What does your product range include and which markets do you place your products on?

D. Rogosic: Our range of products includes the natural casing for sausage products, various types of vinegar (wine, alcohol and apple) and rennet, for which quality we have won several national and international awards at the fairs in the country and the region. Our products are mostly sold in the Montenegrin market, but there

identical to the one consumed by a family".

Glasnik: The top quality is an imperative in the food production.

D. Rogosic: Product quality and standards are continuously moni-tored in the procedures laid down in the internal activities of the production process, but also by the relevant institutions. We have had HACCP certificate for a long time, but we are preparing for the market in the EU and NATO integration processes. Customers are mostly satisfied with our products and have never uttered any re-

69


is also a demand from the region, which clearly shows the good quality of the products. More or less successful periods make up an integral and inseparable part of private businesses, and any-one, who opts for this path, needs to accept the reality, business conditions, different types of challenges and be ready to meet and respond to them in the best possible way.

Glasnik: Have you built a company as you wanted to? You certain-ly plan to develop, improve the quality and expand product range.

D. Rogosic: The company ensures the existence of the family and employees, regularly settles obligations to the state. It is also present as a socially responsible company in a variety of charity activities. Of course there are plenty of opportunities for further development and expansion of capacities, but the business policy entails realistic planning, new products and winning new mar-kets. We are considering new products, which entails additional finances and new production programs.

Glasnik: What is the production volume on an annual basis and whether it has the growing trend? Are you satisfied with the fi-nancial balance? You are expanding business to other industries.

D. Rogosic: Annual production and turnover are estimated at up to one million EUR in different types of products, which tend to increase and we are satisfied with the overall financial balance. I emphasize that in the last four years the company has been enga-ged in activities in the sector of tourism and hospitality. We also own the five-star restaurant “Vivaldi" in Budva, which has enri-ched the tourist offer on the Montenegrin coast. At the same time we have planted the vineyard in order to produce own wine and brandy. This project is in its initial phase and the said products are intended for the national market.

Glasnik: What are the conditions for the development of this busi-ness in our country?

D. Rogosic: Year by year our country creates a favourable enviro-nment for private business development due to development poli-cies and government incentives. In my opinion, it is necessary to continue with this practice and activities in several areas, protect domestic production and national manufacturers with a real ba-lance between quality on the one hand and the recommendations of the country through prepared legislation, incentives and diffe-rent types of campaigns for the purchase and use of “local produc-ts and national brand" on the other.

As an incentive, VAT should be reduced for all kinds of food pro-duction with the obligation of hiring a number of people in order to expand small and medium business. It is also necessary to provide favourable loans with low interest rates, grace periods and grants for specific areas for the purpose of creating new jobs.

The Government should consider the initiative to publicly offer certain categories of state land to be used for farming in the cen-tral and northern part of the country to all those interested in the expansion of certain types of production with clearly defined duti-es and responsibilities, as well as funding support.

Glasnik: What is your perception of the role of the Chamber of Eco-nomy of Montenegro?

D. Rogosic: I particularly emphasize the importance of the Cham-ber of Economy of Montenegro as an encouragement to national production, but also the real need of the increasing importance of the Chamber in the next stage of integration in the promotion and support of a national brand, winning new markets and promotion of own national capacities.

As a “Darma" owner, I show respect and express gratitude for the opportunity to communicate the views, ideas and messages, whi-ch, in my opinion, may contribute to a better image of our country as an investment and development destination, especially to the support and development of small and medium businesses.

Manufacturing agri-food products has a growing trend. The scope of the companys activities is expanded to the sector of tourism and hospitality, and it has planted a vineyard in order to produce wine and brandy.

70


Svijetvijesti

Nekad najvrijedniji start up na svijetu izlazi na berzu

Kineski proizvođač pametnih telefona Xi-aomi, svojevremeno najvrijedniji startap na svijetu, trenutno je u pregovorima sa investicionim bankama o inicijalnoj javnoj ponudi svojih akcija (IPO).

Kompanija očekuje tržišnu valuaciju od najmanje 50 milijardi dolara, prema tvr-dnjama neimenovanih izvora upoznatih sa situacijom, javlja Bankar.

Xiaomi želi da se IPO održi već naredne godine i to najvjerovatnije u Hong Kongu, prenosi njujorška agencija pozivajući se na neimenovane izvore. Tržišna vrijednost Xiaomija je 2014. godine procijenjena na 46 milijardi dolara.

Kineska kompanija je posljednjih mjeseci dobila na zamahu investirajući velika sred-stva u maloprodajne lance i u Indiju, a sada je na korak od toga da pretekne i Samsung u Kini.

Amerika u novembru otvorila 228.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u novembru otvo-rili 228.000 radnih mesta, a stopa neza-poslenosti se zadržala na 17-godišnjem minimumu od 4,1 odsto, saopštilo je danas Ministarstvo za rad SAD.

Zdrav tempo zapošljavanja i niska stopa nezaposlenosti bi, kako ocenjuje agencija AP, trebalo da doprinesu ubrzanju rasta pri-manja, koja su u novembru porasla za 2,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Tanjug.

Poslednji put kada je stopa nezaposleno-sti bila tako niska, prosječna primanja su bilježila godišnju stopu rasta od 4,0 odsto, navodi američka agencija AP.

Rastuće povjerenje među potrošačima

obično podstiče potrošnju, a najnoviji po-daci su pokazali da Amerikanci kupuju sve više automobila i stanova.

Nazire se nova najveća autoindustrija na svijetu

Fiat Chrysler otkrio je da vodi razgovore sa gigantom Hyundai oko potencijalnog par-tnerstva.

Savez bi mogao biti snažan iako nema go-vora o vlasničkom povezivanju, rekao je glavni izvršni direktor Fijata Sergio Mar-chione.

Postoji potencijal u tehničkom partnerstvu s Hjundaijem koji ionako dobavlja neke komponente za nas na američkom tržištu, rekao je Marchione nakon prezentacije po-vratka Alfa Romea u Formulu 1.

On je potvrdio kako će izdvojiti Magneti Marelli i Komau u zasebne kompanije od početka 2019. godine. Mehanizam još nije utvrđen, ali postoji opcija prodaje udela kako bi se "namaklo“ nešto gotovine.

Prije nešto više od mjesec dana, u mediji-ma se pojavila vest da je Hyundai zainte-resovan za preuzimanje Fiata, čime bi ta kompanija postala najveći proizvođač au-tomobila na svijetu, javlja Seebiz.

Kina najveći svjetski uvoznik

Prelazak na ekonomski model koji se više oslanja na domaću potrošnju mogao bi uticati na to da, kroz pet godina, Kina po-stane najveći svjetski uvoznik, pokazalo je istraživanje investicione kompanije China

International Capital Corporation.

Kina je već dugi niz godina na prvom mje-stu kao najveći svjetski potrošač sirovina, djelova i opreme, ali kada je riječ o robi ši-roke potrošnje, ona dosta zaostaje za Sjedi-njenim Američkim Državama (SAD), pre-nosi Biznis.ba.

Kineski uvoz iz Azije, Afrike, Okeanije, Juž-ne Amerike i Istočne Evrope već je nad-mašio uvoz SAD-a, a ukoliko se ovaj trend zadrži, Kina će vjerovatno preteći najveću svjetsku ekonomiju, prognoziraju ekono-misti.

Rast uvoza posljedica je postepenog prela-ska Kine sa izvozno orijentisane ekonomi-je na model koji se zasniva na potrošnji.

Analitičari očekuju da će Kina uvoziti više robe široke potrošnje nego industrijske materijale, jer najnaseljenija država posta-je najveće potrošačko tržište u svijetu.

Kineski potrošači imaju i sve veći apetit za egzotičnim proizvodima, što podstiče eks-panziju uvoza, navodi se u istraživanju.

Poljska ubjeđuje države da odustanu od ruskog gasa

Poljska pokušava da ubijedi druge zemlje da odustanu od ruskog gasa, izjavio je mi-nistar inostranih poslova te zemlje Vitold Vascikovski.

On je potvrdio da Poljska neće produžavati ugovor za isporuku ruskog gasa koji ističe 2022. godine, prenosi Biznis.

- I ne samo to, mi podstičemo druge države, na primjer, Hrvatsku, da takođe izgradi ga-sni terminal u Jadranskom moru, kako bi tom djelu Evrope omogućila da dobija gas iz drugih država - rekao je Vaščikovski.

Ministar je dodao da je Varšava prihvatila tehnički program saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa tim pita-njem.

Poljska svake godine troši oko 15 milijardi kubnih metara gasa, od kojih joj 10 milijardi isporučuje "Gasprom“.

U gradu Svinoujscu 2015. godine je pušten terminal za tečni gas kapaciteta pet mili-

71


jardi kubnih metara godišnje. Kasnije je Varšava saopštila da taj terminal i gasovod, koji će povezati Poljsku sa norveškim na-lazištem, omogućavaju zemlji da bude ne-zavisna od isporuka gasa "sa istoka“.

Predsjednik Poljske Andzej Duda naveo je da zemlja može da postane centar preko kojeg bi američki tečni gas stizao u Cen-tralnu i Istočnu Evropu. To je bila tema pregovora sa američkim predsednikom Donaldom Trumpom početkom jula.

Njemačka traži više od milion kvalifikovanih radnika

Njemački poslodavci u trećem kvartalu ove godine suočili su se s najvećim nedostat-kom adekvatne radne snage do sada, piše Večernji list.

Procjenjuje se da Njemačkoj fali 1,1 mili-on kvalifikovanih radnika, više nego ikad prije. Njihova ekonomija proživljava novi uzlet, a nedostatak mladih ljudi predstavlja ozbiljan problem visokoj potražnji. Iz tog razloga, njemačke kompanije panično tra-že radnike po čitavom svijetu.

Centralni biro za zapošljavanje napravio je popis od približno 110 različitih zanimanja gdje je nestašica najevidentnija. U tu ka-tegoriju spadaju zanimanja kao što su in-ženjeri, IT specijalisti, ljekari i zdravstveni radnici, trgovci te različita zanatska zani-manja.

Njemački zdravstveni sistem najviše po-tražuje ljekare, medicinske sestre, terape-ute i farmaceute. Vodoinstalateri, monteri klima uređaja, sanitarni radnici, moleri, krovopokrivači i fasaderi takođe su veoma tražena "roba“.

U turizmu situacija s nedostatkom radne snage nije ništa bolja. U tom sektoru naj-više se traže radnici svih struka za rad u hotelima i restoranima.

Takođe se napominje da je potrebno osnov-no znanje njemačkog jezika jer se u protiv-nom mnogo teže pronađe posao.

Volkswagen kupuje rusku fabriku GAZ

Njemački proizvođač automobila "Vol-kswagen" pregovara o kupovini udjela u ruskom proizvođaču lakih komercijalnih vozila GAZ-u.

Do sada nije saopštno o kolikom udjelu ili vrijednosti se pregovara, izjavilo je za Roj-

ters pet izvora koji su željeli da ostanu ano-nimni.

GAZ je dio "Basic Element" grupacije koju vodi ruski milijarder Oleg Deripaska. I GAZ i "Basic" su odbili da komentarišu, dok je potparol VW-a rekao da ne komentariše spekulacije na tržištu.

- Postoje razgovori, pokušava se da se po-stigne sporazum. Deripaska već dugo traži partnera, a "Volkswagen" nema ruskog par-tnera - rekao je jedan dobro pozicionirani izvor u ovoj industriji.

Još jedan dobro obaviješten izvor u auto-mobilskoj industriji, dva izvora finansij-skog tržišta i druga osoba koja je upoznata sa ovim pitanjem, takođe, je rekla da su razgovori u toku. Jedan od izvora rekao je da odluka o veličini predložene prodaje ak-cija još nije donijeta.

Izvor blizak "Volkswagenu" takođe je potvr-dio da su razgovori u toku, ali je rekao da mogućnost njemačke grupe da preuzme ulogu u GAZ-u nije jedina stvar koja se raz-matra.

Velika Britanija ispala iz top pet svjetskih ekonomija

Velika Britanija zauzima šesto mjesto među najkrupnijim svjetskim ekonomija-ma, a na ljestvici je pala za jedno mjesto, izjavio je britanski ministar finansija Philip Hammond.

S petog mjesta, na kojem je Ujedinjeno Kra-ljevstvo bilo od 2013. godine, potisnula ga je Francuska.

Na prvom mjestu je SAD, a slijede Kina, Ja-pan i Njemačka.

Hammond je napomenuo da će po progno-zama MMF-a britanski BDP nagodinu rasti

za 1,5 posto, a ove godine za 1,7 posto.

Britanska Uprava za budžetsku odgovor-nost je, na talasu neizvjesnosti s Brexitom, pogoršala prognozu rasta BDP-a te će po tim prognozama rast u 2017. biti 1,5 posto umjesto prethodno očekivanog 2 posto, 2018. godine 1,4 posto, a 2019. godine 1,3 po-sto.

Evropska komisija predložila reformske mjere

Evropska komisija predložila je paket mje-ra za reformisanje eurozone i povećanje njene otpornosti na buduće krize.

Među njima je i predlog da se spasilački fond eurozone - Evropski stabilizacioni mehanizam (ESM) transformiše u Evropski monetarni fond (EMF), prenosi Tanjug.

Zadatak EMF bi, prema predlogu Komisije, bio da obezbjedi kredite za zemlje člani-ce koje su u finansijskim problemima, ali mogao bi i da razvije nove finansijske in-strumente koji bi bili korišćeni za pružanje dodatne pomoći članicama pogođenim fi-nansijskim nedaćama.

Predloženo je i formiranje funkcije evrop-skog ministra za ekonomiju i finansije, koji bi počeo sa radom od novembra 2019. go-dine.

Ministar bi istovremeno bio potpredsjednik EK, predsjedavajući eurogrupom i nadzirao bi rad novog Evropskog monetarnog fonda.

Radio bi na promovisanju i pružanju podr-ške "koordinaciji i implementaciji reformi u članicama EU“, i takođe bi bio odgovoran za identifikovanje odgovarajućih fiskalnih politika za cjelokupnu eurozonu.

EK je predložila i uspostavljanje novog sta-bilizacionog instrumenta, koji bi zemljama pogođenim krizom pomogao da, zahvalju-jući finansijskoj podršci EU, održe isti nivo investicije kao i u dobrim vremenima.

72


Saradnja sa diplomatsko konzularnim predstavništvima

Argentina

U okviru dvodnevne posjete Crnoj Gori, ambasador Argentine sa sjedištem u Beogradu Rikardo Fernandez je 1. decembra 2017. godine razgovarao sa potpredsjednikom Privredne

komore Ivanom Saveljićem o mogućnostima razvoja ekonomske saradnje dvije države.

Ambasador Fernandez je istakao značaj boljeg upoznavanja ar-gentinske poslovne zajednice sa ekonomskim i, posebno, turistič-kim potencijalima Crne Gore. Sa tim ciljem predložio je pripremu brošura i turističkih publikacija na španskom jeziku o našoj drža-vi. Na ovaj način bi se, osim Argentine, smatra Fernandez, Crna Gora približila tržištu španskog govornog područja koje ima oko 470 miliona ljudi na četiri kontinenta.

Potpredsednik Saveljić je izložio aktuelne makroekonomske po-kazatelje o crnogorskoj ekonomiji i ostvarenoj saradnji sa Argen-tinom.

U periodu januar-septembar 2017. godine ukupna robna razmjena sa Argentinom iznosila je 2,2 miliona eura, odnosno sedam odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Cjelokupan iznos robne razmjene se odnosi na uvoz.

Na sastanku je govoreno i o ratifikaciji Sporazuma o ekonomskoj i trgovinskoj saradnji Crne Gore i Argentine koji je potpisan 2016. godine u Buenos Airesu. Naime, primjena Sporazuma još nije po-čela zbog složenih procedura za ratifikaciju ovakvih dokumenata u argentinskom parlamentu.

Posjetu Crnoj Gori Fernandez je iskoristio da se zahvali na pruže-noj podršci za organizaciju EXPO 2023. u Buenos Airesu.

Azerbejdžan

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 12. decembra sa Anarom Adžamovim, savje-tnikom u Diplomatskoj misiji Azerbejdžana u Crnoj Gori i

Sejranom Mirzazadom, direktorom Kulturno - ekonomskog cen-tra Azerbejžana i Crne Gore. Na sastanku je bilo riječi o rezultatima ekonomske saradnje kao i mogućnostima za njen dalji razvoj.

Adžamov je govorio planovima predstavnika vlada dvije zemlje da aprila naredne godine u Bakuu organizuju drugu sjednicu Mješo-vite komisije za ekonomsku saradnju Crne Gore i Republike Azer-bejdžan. Tom prilikom je predviđena posjeta državno–privredne delegacije Crne Gore, a u organizaciji crnogorske komore i AZPRO-MO-a (Fondacija za uvoz i izvoz Azerbejdžana) bio bi održan po-slovni forum privrednika dvije zemlje.

Adžamov je saopštio da je za 10 mjeseci 2017. Azerbejžan bio treći na listi zemalja koje najviše investiraju u Crnu Goru te da očekuje da u 2018. Azmonta uloži 280 miliona eura u projekat Porto Novi, čime će ova zemlja zauzeti prvo mjesto među investitorima. Pored toga, na crnogorskom bankarskom tržištu je realizovana investici-ja iste kompanije koja je otvorila Novu banku koja radi od sredine juna 2016. godine. Pored turizma i bankarstva, ova zemlja je zain-teresovana da investira u projekte iz oblasti energetike, posebno one koji su u vezi sa realizacijom izgradnje Transjadranskog i Ja-dransko – jonskog gasovoda.

Potpredsjenik Saveljić je izrazio spremnost Privredne komore Crne Gore da realizuje posjetu državno – privredne delegacije Crne Gore Bakuu. Naglasio je da će crnogorska komora posebnu pažnju posvetiti pripremi naših kompanija koje će u Bakuu biti u mogućnosti da potencijalnim partnerima prezentuju svoje inve-sticione projekte.

73


Ukrajina

Novoimenovana otpravnica poslova ambasade Ukrajine u Crnoj Gori Natalija Fijalka posjetila je 7. decembra 2017. godine Privrednu komoru Crne Gore i sa potpredsjedni-

kom Ivanom Saveljićem razgovarala o mogućnostima i načinima za povećanje obima privredne i trgovinske saradnje između dvije zemlje.

Potpredsjednik Saveljić je upoznao gošću sa organizacijom i aktiv-nostima Komore, potencirajući otvorenost ove asocijacije da pruži sve informacije o poslovnoj i investicionoj klimi u Crnoj Gori, kao i pomoć u uspostavljanju biznis veza između privrednika dvije ze-mlje.

Predstavio je crnogorske ekonomske i prirodne potencijale, govo-rio o podsticajima za investitore i mogućnostima ulaganja.

Crna Gora ima cilj da postane regionalni hub i to kroz Luku Bar koja ima potencijal da bude centar za regionalnu distribuciju roba koje dolaze sa ovog tržišta, rekao je Saveljić.

Ocijenio je da odnosi dvije zemlje idu uzlaznom putanjom, te uka-zao da prostor za dalju ekonomsku saradnju postoji prije svega u turizmu, energetici i poljoprivredi. Saveljić je izrazio zadovoljstvo ponovnim aktiviranjem Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori i gošću upoznao sa dosadašnjim međukomorskim aktivnostima dvije ze-mlje.

Naglasio je zainteresovanost za unapređenje ekonomske saradnje i istakao značaj susreta crnogorskih i ukrajinskih privrednika iz Sumske oblasti koji je održan 19. oktobra 2010. godine u Podgorici, kada je potpisan Sporazum o saradnji crnogorske sa Privrednom komorom Sumske oblasti. To je podstaklo crnogorske privrednike da naredne godine uzvrate posjetu Sumskoj oblasti, što pokazuje da postoji interesovanje za njihovu međusobnu saradnju.

Dogovoreno je da se u skorijoj budućnosti sagleda i mogućnost or-ganizovanja poslovnog foruma dvije zemlje.

Potpredsjednik Komore je izrazio očekivanje da će se zajedničkim aktivnostima nastaviti dobra saradnja koju su dvije zemlje imale i u prethodnom periodu, te da će razmjena informacija i organizaci-ja zajedničkih privrednih susreta biti češća.

Otpravnica poslova, gospođa Fijalka, iskazala je zadovoljstvo zbog posjete Komori, ali i namjeru da doprinese još aktivnijoj saradnji Ambasade Ukrajine u Crnoj Gori sa ovom poslovnom institucijom, u cilju što snažnijeg ekonomskog povezivanja dvije države.

Bjelorusija

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 7. decembra 2017. godine sa ambasadorom Bjelorusije sa sjedištem u Beogradu Valenijem Brilevim, koji

je boravio u našoj državi. Oni su razmatrali mogućnosti razvoja ekonomske saradnje dvije države.

Ambasador Brilev je govorio o aktuelnoj privrednoj situaciji u nje-govoj zemlji, uticaju na Bjelorusiju sankcija koje je EU uvela Rusiji, kao i o visokom stepenu zavisnosti od ekonomija susjednih drža-va. Naime, Bjelorusija izvozi na tržište Rusije osam miliona tona mlijeka godišnje, a ukupna robna razmjena sa Ukrajinom je oko devet milijardi dolara.

Govoreći o saradnji sa Crnom Gorom, posebnu pažnju Brilev je po-svetio porastu posjeta bjeloruskih turista našoj zemlji tokom ljetne sezone (35.949 u 2016, odnosno 12,5% više nego u istom periodu prethodne godine) kao i činjenici da postoji značajan prostor za njihov dodatan rast.

Brilev je naglasio da Bjelorusija ne proizvodi alkoholna pića poput vina i rakije, te da su uvozno zavisni kada je u pitanju i svježe voće te povrće (mahom uvoze iz Poljske, Srbije, Makedonije), drvo i pro-izvodi od drveta.

Potpredsjednik Privredne komore Saveljić je saopštio da se radi na organizaciji poslovnog susreta privrednika dvije zemlje. On je gosta upoznao sa razvojnim prioritetima Crne Gore, uz poseban akcenat na to da postoji prostor za investicije u poljoprivredi i pla-ninskom turizmu.

Zaključeno je da mogućnosti Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Carinskom unijom koju čine Rusija, Bjelorusija i Kazahstan nijesu dovoljno iskorišćene, te da je aktuelna politička situacija između Rusije i EU dodatno otežala njegovu primjenu.

Dogovoreno je da će ambasador Brilev predsjedniku bjeloruske Privredne komore prenijeti spremnost crnogorske za realizaciju poslovnog foruma dvije zemlje. Zvaničan poziv za posjetu privre-dne delegacije naše zemlje biće upućen krajem ove ili početkom 2018. godine, a trebalo bi da bude realizovana na proljeće.

74


Njemačka zatvara posljednji rudnik uglja

Kraj jedne ere

Iako i dalje uvozi desetine miliona tona uglja, Njemačka zatvara i svoj posljednji rudnik. To će označiti kraj jedne ere regi-

je nekada prošarane rudnicima i čeličana-ma, na kojoj je izrasla moderna industrij-ska poslijeratna Njemačka, piše Tportal.

Grad Botrop u središnjoj Njemačkoj iduće će se godine pridružiti nizu relativno nepo-znatih imena poput grada Beala iz sjeverne Engleske ili seoceta Tupljak u istočnom di-jelu Istre. Široj javnosti ta mjesta uglavnom ništa ne znače, no ona su lokacije poslje-dnjih rudnika uglja u pojedinim država-

Danas se umjesto rudarskih postrojenja mogu vidjeti vjetroelektrane.

ma. U blizini Botropa tako se nalazi rudnik Prosper-Haniel, posljednji rudnik kamenog uglja u Njemačkoj, koji će biti zatvoren to-kom 2018. godine.

Njemačka je zatvaranje rudnika uglja na-javila još prije više od decenije, početkom 2007. U tom trenutku u Njemačkoj je po-slovalo osam ugljenokopa u kojima je bilo zaposleno 35 hiljada ljudi. Glavni razlozi za odluku tada su ležali u jeftinoj inostranoj konkurenciji zbog koje su njemačke lokal-ne i središnje vlasti proizvodnju uglja tada morale podsticati sa do 2,5 milijarde eura

subvencija godišnje.

Tim razlozima su se do danas pridružili i drugi. Vlada kancelarke Angele Merkel je 2011. objavila početak politike kojoj je cilj odvojiti Njemačku od fosilnih i nuklearnih goriva, što je dalo snažan zamah ulaga-njima u iskorišćavanje obnovljivih izvo-ra energije. U toj računici Njemačka je od 2000. godine na podsticaje industriji obno-vljive energije potrošila više od 200 milijar-di dolara.

Rezultati su vidljivi. Dok je sredinom pe-

75


desetih godina prošlog vijeka, u doba opo-ravka nakon Drugog svjetskog rata, u svo-jim najboljim danima njemačka industrija uglja zapošljavala i više od 600.000 rudara koji su godišnje kopali i 150 miliona tona uglja, lani je iskopano manje od četiri mi-liona tona.

No kako bi do 2022. godine i posljednje nu-klearne elektrane trebalo da budu stavljene izvan pogona, ugalj će i dalje u Njemačkoj biti važan energent. Godišnje se u Njemač-ku uvozi čak 55 miliona tona, od čega se dvije trećine potroši u elektranama, a treći-

na u čeličanama. Tek vrlo mali dio odlazi na potrebe grijanja.

Čeličane i rudnici bili su decenijama za-štitni znak regije u kojoj se nalazi Botrop i zadnji njemački rudnik uglja. Regija Rur, nekadašnje industrijsko srce Njemačke danas kuca drugim ritmom. Ožiljci du-gogodišnjeg rada vidljivi su u brdašcima koja ispunjuju nekad ravnu Rursku riječnu dolinu. Brdašca su nastala odlaganjem ra-znog materijala koji je iz dubina iskopan s ugljem i koji je danas vrlo vidljivi podsje-tnik na decenije snažne eksploatacije.

Na drugim mjestima, pak, vidljive su i udubine nastale na lokacijama gdje su is-pražnjene zalihe uglja bile blizu površine zemlje. Zbog takvih promjena u krajoliku poremetili su se i prirodni tokovi vode, a rudarske kompanije danas su prisiljene vo-diti računa o tome da ne dođe do zagađenja voda, posao koji će morati nastaviti raditi i u budućnosti, dok god u regiji bude stanov-ništva. Njemačka vlada godišnje odvaja stotine miliona eura u podsticajima kako bi sanirala posljedice kopanja uglja.

Uz uvoz uglja iz drugih zemalja, poput Ru-sije, Kolumbije, Južnoafričke Republike ili Sjedinjenih Američkih Država, Njemačka svoju potražnju za tim gorivom djelimič-no nadoknađuje i prebacivanjem na tzv. smeđi ugalj, za razliku od kvalitetnijeg ka-menog uglja koji se crpio iz dubokih rudni-ka. Zatvaranje ugljenokopa Prosper-Haniel označit će kraj jedne ere koja je na slične načine završila i drugdje.

Engleska, koja je decenijama takođe ima-la vrlo aktivnu rudarsku industriju upravo ovih dana obilježava dvogodišnjicu zatva-ranja posljednjeg tamošnjeg rudnika uglja. Rudnik Kelinglej na sjeveru zemlje zatvo-ren je 18. decembra 2015., a slična stvar od-igrala se u Hrvatskoj još 1999. godine kad je zatvorena jama Tupljak u zapadnom dijelu središnje Istre. Iako u Hrvatskoj industrija uglja ipak nije bila toliko značajna kao u Njemačkoj ili Engleskoj, ona je lokalno ipak ostavljala vrlo važan trag u životima i eko-nomiji.

Upravo zbog toga u Botropu već duže ak-tivno rade na tome da umiruću industriju zamijene nekom novom te se tamo danas umjesto rudarskih postrojenja mogu vid-jeti vjetroelektrane koje koriste obnovljive izvore u proizvodnji električne energije. Uz to, javile su se i neke druge ideje o tome kako bi možda moglo biti moguće iskori-stiti bivše prazne rudnike pretvarajući ih u velika skladišta energije.

Poznato je da je jedan od najvećih proble-ma za električnu energiju stvorenu radom vjetroturbina i solarnih panela, to što ta proizvodnja nije konstantna i što se ener-gija ne može skladištiti te koristiti kasnije. Osnovni princip na kojem leži inicijativa kako za to iskoristiti velike prostore starih praznih rudnika, leži u tome da se tokom vremena stvaranja električne energije, da-kle tokom dana kad zraci sunca dopiru do solarnih panela, ili tokom vremena kad vje-tar pokreće turbine, nepotrošeni dio iskori-sti za, na primjer, upumpavanje vode u neki veliki rezervoar koji bi se nalazio neposre-dno ispod površine zemlje u najvišim sloje-vima nekog starog rudnika. Kad padne noć ili kad prestane vjetar, voda bi se ispuštala iz višeg u neki niži rezervoar, a usputnim prolaskom kroz turbine ona bi nastavljala proizvoditi električnu energiju. No, zbog vrlo visokih troškova za takve projekte oni zasad postoje tek kao planovi.

Iako zasad niko ne predviđa brzi prestanak korištenja uglja kao energenta u svijetu, trendovi se polako mijenjaju. Sredinom ove godine najveća svjetska kompanija za kopanje uglja Coal India objavila je plan za zatvaranje 37 rudnika koji su poslovali s gubitkom. Iako je kompanija u posljednjoj fiskalnoj godini proizvela više od 550 mi-liona tona uglja, potražnja je u padu i to čak i u državama poput Indije i Kine koje bilježe snažan privredni rast. Pad cijene in-frastrukture za proizvodnju struje iz obno-vljivih izvora bitno utiče na planove pa se zbog toga sve više odbacuju namjere izgra-dnje novih elektrana na ugalj. Regije, umje-sto međukoraka koji bi značio korištenje struje nastale spaljivanjem fosilnih goriva, direktno prelaze na korištenje obnovljivih izvora.

To su shvatili i u Botropu gdje su, ponosni na svoju rudarsku prošlost, uvjereni da će im upravo to nasleđe u kojem su zajedni-ce nastale uz rudnike tradicionalno više međusobno povezane, pomoći da se pri-preme za budućnost. Gradonačelnik Bernd Tischler, na poziciji još od 2009. uvjeren je da se grad od stotinjak hiljada stanovnika može pretvoriti u centar obnovljive energi-je i energetske efikasnosti. Botrop sada 40 posto energije dobiva iz obnovljivih izvo-ra, što je desetak posto iznad nacionalnog prosjeka. Grad i regija su možda i izrasli na uglju i čeliku, no zatvaranje zadnjeg ru-dnika znači da će udisanje čestica uglja i prašine ostati stvar prošlosti ili, ko zna, tek možda kao nekakav avanturistički turistič-ki izbor za hrabre.

76


Kineska je cijena prevashodno ekonomska, dok je ruska još i politička.

77


Kineska i ruska ulaganjaVladimir Gligorov

Zemlje koje imaju suficite u razmjeni sa svijetom moraju da ih ulože u inostranstvu. Zašto ne kod kuće? To nije pitanje lišeno smisla, ali onda naravno ne bi bilo tih suficita, piše

analitičar Vladimir Gligorov za Novi magazin.

Tako da su to dvije stvari. Jedna jeste zašto se vodi politika suficita u razmjeni sa inostranstvom, a druga jeste gdje uložiti te suficite. I u jednome i u drugome postoje značajne razlike između Rusije i Kine.

Ruski suficiti su posljedica oslanjanja na izvoz primarnih proizvo-da – energije i sirovina. Tome valja dodati izvoz oružja. Sve su to robe koje imaju veliki geopolitički značaj. Pod geopolitikom podra-zumijevam strategiju uticanja na druge preko jedne ili druge vrste kontrole teritorija. Recimo preko manjina u tim zemljama ili, kada je riječ o ekonomskim sredstvima, preko kontrole prirodnih mo-nopola, u ovom slučaju u oblastima energije i sirovina. Naravno, prodaja oružja je takođe neposredno geopolitičko sredstvo.

Upotreba tog sredstva nije lišena rizika. Jer je riječ o postizanju političkih ciljeva privrednim sredstvima. Ali privredni odnosi su inherentno recipročni. Tako da su prodavac i kupac uzajamno za-visni, mada ne u istoj mjeri. Rusija, recimo, zavisi od cijena nafte i sirovina više nego što njeni kupci zavise od ruske kontrole snab-devanja ovom robom. Tako da u mjeri u kojoj ruski gas, na primjer, stvara zavisnost od snabdjevača kod potrošača gasa, u još većoj mjeri je Rusija zavisna od tog izvoza. Pogotovo ukoliko je, zbog oslanjanja na ove proizvode i njihov izvoz, čitava privreda u ne maloj mjeri specijalizovana upravo sa tim ciljem, dakle proizvodi se malo bilo čega drugog. Ili u svakom slučaju malo u odnosu na veličinu ukupne privrede.

Izvor suficita u ruskom slučaju su, uz to, u najvećoj mjeri neobno-vljive robe, što znači da je potrebno računati sa vremenom kada ih više neće biti ili će troškovi proizvodnje, pod pretpostavkom da rastu kada je ta roba teže dostupna, postati nekonkurentni. Pa je-potrebno jedan dio zarade štedjeti, a kako je ona u stranom nov-cu, mora se štedjeti u inostranstvu (recimo u stranim hartijama od vrednosti). To je za zemlju koja ima geopolitičke ciljeve, što je slučaj sa Rusijom, ne mali problem zbog već pomenute međuza-visnosti.

Sličan je i problem sa ulaganjima. Rusiji nije teško da stekne prija-telja u Srbiji kontrolom energetskog sektora, jer je odnos snaga – privrednih, diplomatskih, političkih – sasvim neravnopravan. Ali to nije tako kada je riječ o odnosima sa Nemačkom ili pogotovo sa Evropskom unijom ili sa Kinom. Čak i kada je riječ o uticanju na Ukrajinu, zavisnost od ruskog gasa i ruskog tržišta se nije pokazala ni jednostranom niti dovoljno jakom.

Tako da je, sa jedne strane, neizbježno da Rusija, sa ovakvom vla-šću kakvu ima, koristi suficite u razmjeni sa inostranstvom u geo-

političke svrhe, a opet to su sredstva koja imaju veoma ograničen domet uz visoke troškove i rizike – jer vode rđavoj privrednoj spe-cijalizaciji kod kuće i zavisnosti od kretanja cijena i od stabilnosti prihoda.

Drukčije stoji stvar sa kineskim ulaganjima, bar u udaljenijim dje-lovima svijeta, kakav su Balkan ili Evropa uostalom. Cilj je geoeko-nomski. Riječ je o strategiji koja se razlikuje od ruske u tome što su politički ciljevi, ukoliko ih ima, sekundarni, dok su privredni ili trgovački primarni. Ovo je djelom posljedica strukture izvoza. Kina izvozi industrijske proizvode. A uvozi sirovine i energiju, ovo posljednje naravno i od Rusije. Usljed toga, pristup tržištu, kao i pristup sirovinama je od najvećeg značaja. Usljed toga se ulaže u infrastrukturu, kao i u proizvodnju sirovina, tamo gdje se to isplati.

Interes koji Kina ima je da poveća učešće svojih preduzeća u iz-vođenju investicionih poslova i da obezbijedi jednu ili drugu vrstu monopola tako što će osigurati kontrolu nad tim kako se ta ulaga-nja koriste. To je geoekonomska strategija jedne u osnovi trgovač-ke zemlje koja teži da obezbijedi kontrolu nad prirodnim, teritori-jalnim, monopolima kako bi imala prednosti na tržištima kojima prodaje svoje industrijske proizvode. Tu nije riječ o pokušaju da se stvori zavisnost, prije svega zato što su industrijski proizvodi izlo-ženi većoj konkurenciji. Štaviše, važnost pristup tržištima u koji se ulaže jeste jednim dijelom u tome što bi inače transportni troškovi imali negativan uticaj na kineski izvoz recimo u Evropi.

Kina ima i velike rezerve, koje su u stranom novcu, i sada vjero-vatno donose negativan prinos. Usljed toga i povećan interes za ulaganja u imovinu i u infrastrukturu. Ove visoke rezerve služe da se ne dozvoli značajna nominalna i realna apresijacija kineskog novca jer bi to povećalo uvoz i smanjilo izvoz. To je posljedica stra-tegije razvoja okrenute izvozu, što nije slučaj sa Rusijom. Kineski izvoz nije neobnovljiv, bar ne na isti način na koji nafte i gasa ima toliko koliko ima. Industrijska proizvodnja, pa i usluge koje podrža-vaju njihov izvoz, mogu da se povećavaju u skladu sa zahtjevima tržišta. Usljed toga, kineske devizne rezerve nemaju istu svrhu kao ruske.

I jedne i druge će se suočiti sa antimonopolskom regulativom svu-da u svijetu, a posebno na tržištima Evropske unije. Male zemlje kao što je Srbija, koje ne mare mnogo za pravila trgovine i ulaganja, i teže da sede na četiri stolice, ili da se oslanjaju na četiri stuba, kako se ranije govorilo, zapravo prodaju onoliko geopolitičkog i geoekonomskog značaja koliko ga imaju, a to nije mnogo. Ta po-litika snalaženja do sada nije dala naročito dobre rezultate, jer je odnos snaga veoma nepovoljan, ali kineska je cijena prevashodno ekonomska, dok je ruska još i politička. Ni jedno niti drugo nije potrebno.

78


Nasuprot izrazitom zaostajanju u industrijalizaciji u po-ređenju sa zemljama zapadne Evrope, u balkanskim drža-vama tokom 19. i početkom 20. vijeka širenje bankarske

infrastrukture i porast inostranog duga odvijali su se ubrzanim tempom. Grčka se 1898. godine toliko zadužila, da joj je nametnu-ta kontrola Međunarodne finansijske komisije, a sličnu kontrolu morale su da prihvate i ostale balkanske zemlje.

Obrasci industrijskog razvoja tokom 19. i početkom 20. vijeka u zemljama južne i istočne Evrope – mediteranskih, balkanskih i carske Rusije – imaju mnogo zajedničkih karakteristika. Na pr-vom mjestu, sve su propustile šansu da se značajnije industrija-lizuju prije izbijanja Prvog svjetskog rata, što je uzrokovalo niske nivoe dohotka po glavi stanovnika i visoke stope siromaštva. Stoga su ove zemlje imale još jedan veliki problem – ekstremno nizak nivo ljudskog kapitala. "Među velikim zemljama svijeta u periodu od 1850. do 1900. godine, Italija, Španija i Rusija nalazile su se na samom dnu po nivou pismenosti odraslih i po stopi upisa u osnovne škole, a ni male države jugoistočne Evrope nisu stajale ništa bolje po tom pitanju. Po stopi upisa u osnovne škole, Rumu-nija i Srbija bile su iznad Rusije, ali ispod nivoa u Španiji i Italiji“, navodi Rondo Cameron, poznati američki istoričar ekonomije u svom najznačajnijem djelu “Kratka ekonomska istorija svijeta".

Duga tradicija života na veresiju

Zakašnjela industrijalizacija jugoistočne Evrope

79


Zemlje južne i istočne Evrope imale su i treću zajedničku karak-teristiku koja ih je značajno ograničavala u ekonomskom razvoju – pomanjkanje velikih agrarnih reformi, zbog čega je poljoprivre-da ostala na niskom nivou produktivnosti. Visoka poljopriverdna produktivnost je, prema Cameronovoj ocjeni, u rano industrijali-zovanim zapadnim zemljama bila osnova za kontinuirani proces industrijalizacije. Ona je omogućavala snabdijevanje urbane indu-strijske populacije hranom i sirovinama, a što je posebno važno – i oslobađanje dijela radne snage za rad u drugim djelatnostima.

Primjera radi, u Velikoj Britaniji, koja je predvodila industrijaliza-ciju, polovinom 19. vijeka u poljoprivrednoj proizvodnji bilo je an-gažovano samo 20 odsto stanovništva, dok je takvih u Italiji u isto vrijeme bilo više od 60 odsto, a u Rusiji i balkanskim zemljama čak preko 80 odsto. Osim izrazitog kašnjenja u industrijalizaciji i loše obrazovanog stanovništva,značajna prepreka ka napretku u ovim zemljama bile su autoritarne, korumpirane i neefikasne vlasti.

Sporo širenje tehnologije…

Pet malih država na jugoistoku Evrope – Albanija, Bugarska, Grč-ka, Rumunija i Srbija, bile su, zajedno sa Portugalijom, najsiroma-šnije u Evropi zapadno od Ruskog carstva. Sve ove zemlje stekle su nezavisnost od Otomanskog carstva tek nakon 1815. godine, a Al-banija čak tako kasno da se osamostalila tek 1913. godine. Nasljeđe viševjekovne otomanske dominacije je, prema ocjeni američkog ekonomste, izuzetno nepovoljno uticalo na nacionalne ekonomi-je ovih država i nakon osamostaljivanja. Početkom 20. vijeka sve one su bile dominantno ruralne i agrarne zemlje, sa 70 do 80 odsto radne snage uključene u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i sličnim procentima učešča poljoprivrednih proizvoda u ukupnoj proizvodnji.

U tim zemljama korišćena je i veoma zaostala tehnologija, tako da je produktivnost po stanovniku bila jako niska. "Iako ne postoje statistički podaci koji bi omogućili preciznu računicu, grube pro-cjene ukazuju da je dohodak po glavi stanovnika bio niži od sus-jedne Mađarske, upola manji od onog u Češkoj, i za dvije trećine manji nego u Njemačkoj. Ipak, i pored mnogih zajedničkih karak-teristika, tih pet zemalja se razlikovalo po stepenu razvoja. Rumu-nija je bila najnaprednija, a Albanija najzaostalija“, ističe Kameron.

Uprkos siromaštvu, u svih pet država bilježene su visoke stope na-taliteta, koje su uz blago opadajuće stope mortaliteta polovinom 19. vijeka izazvale populacionu eksploziju. Tokom pedeset godina koje se prethodile izbijanju Prvog svjetskog rata, populacije tih ze-malja uvećavale su se prosječnom stopom od približno 1,5 odsto godišnje, što je bila jedna od najviših stopa u Evropi. Rastući po-pulacioni pritisak doveo je do rasta cijena poljoprivrednih imanja, pojave gladi za zemljom i migracije stanovništva u urbane sredine. Stanovništvo je migriralo i u razvijene zamlje zapadne Evrope, a u izvjesnoj mjeri i u one prekomorske, posebno kada je riječ o Grci-ma koji su u velikom broju odlazili u Sjedinjene Države.

Ni u jednoj od zemalja na jugoistoku Evrope nije bilo dovoljno pri-rodnih resursa da se umanji populacioni pritisak, ocjenjuje ame-rički autor. Njihovo zemljište je velikim dijelom bilo planinsko i nepogodno za obradu, posebno u Grčkoj i u nešto manjoj mjeri u Albaniji, Bugarskoj i Srbiji. Rumunija je imala najviše obradivog zemljišta, ali ono nije bilo viskoproduktivno, jer je obrađivano zao-stalom tehnologijom.

Svih pet zemalja imalo je nešto malo raštrkanih naslaga uglja, koje nisu bile dovoljne da bilo kojoj od njih obezbijede nezavisnost od uvoza ovog energenta, iako je potražnja za njim u cijelom regionu bila mala. U ovim zemljama postojale su i male naslage ruda neg-vozdenih metala. Međutim, njihova eksploatacija je tek počela, i to zahvaljujući inostranom kapitalu, kada ju je prekinuo Prvi svjetski rat. "Najznačajnije prirodno bogatstvo tog regiona bila je rumun-ska nafta, koju je nekoliko inostranih firmi, uglavnom iz Njemačke, počelo da crpi u posljednjoj deceniji 19. vijeka“, navodi američki ekonomista.

U skladu sa dominantno agrarnom privredom, spoljna trgovina ovih zemalja sastojala se od prodaje poljoprivrednih i uvoza in-dustrijskih proizvoda, prvenstveno robe široke potrošnje. "Izvoz cerealija, uglavnom žita, učestvovao je u ukupnom izvozu Rumu-nije i Bugarske sa približno 70 odsto. Srbija, koja je imala manje obradivih površina, prvenstveno je izvozila žive svinje, a neposre-dno pred izbijanje Prvog svjetskog rata i prerađevine od svinjskog mesa, sveže i suve šljive, kao i svoju čuvenu rakiju šljivovicu“. Grč-ka, koja je imala obradivih površina manje i od Srbije – i to ne-pogodnih za gajenje žitarica – uglavnom je izvozila svježe i suvo grožđe, kao i nešto malo vina i rakije.

…širenje bankarske infrastrukture i porast inostranog duga

"Kao potpuna suprotnost sporom širenju poljoprivredne i indu-strijske tehnologije u svih pet zemalja jugoistočne Evrope, širenje bankarske infrastrukture i porast inostranog duga odvijali su se ubrzanim tempom“, primjećuje Kameron. "Do 1885. godine, sve če-tiri tada postojeće balkanske države osnovale su centralne banke koje su imale ekskluzivno pravo da emituju novčanice. Akcionar-ske banke i ostale finansijske institucije razvile su se u tim drža-vama iznenađujuće brzo, ali je finansiranje industrije bila njihova sporedna djelatnost“.

Vlasti balkanskih država zaduživale su se u inostranstvu (uglav-nom u Francuskoj i Njemačkoj) da bi gradile željeznice i druge objekte od nacionalnog značaja, plaćale glomaznu birokratiju, kupovale vojnu opremu i otplaćivale kamate na sve veći držav-ni dug." Grčka se 1898. godine toliko zadužila da je morala da se pomiri sa prisustvom Međunarodne finansijske komisije, koju su velike sile osnovale da kontroliše njene finansije. Na kraju su sve balkanske države, osim Rumunije, morale da pristanu na sličnu međunarodnu kontrolu“.

Većinu novca koji su pozajmljivale u inostranstvu, vlasti balkan-skih država trošile su na izgradnju željeznice. Godine 1870. ukupna dužina željezničkih pruga u jugoistočnoj Evropi iznosila je 2.000 kilometara, 1900. godine više od 6.000 kilometara, a 1912. više od 8.000 kilometara. "Nažalost, na širenje željezničke mreže u ovom regionu industrija nije uticala u nekoj značajnoj mjeri – jer u ta-kvoj mjeri nije ni postojala“, komentariše američki ekonomista.

Nakon 1895. godine, u svim balkanskim državama počeli su da za-življavaju mali industrijski sektori koji su, uglavnom, proizvodili robu za široku potrošnju. Međutim, nivo proizvodnje je bio toliko rudimentaran, "da ni po čemu nisu mogli da se porede s industrij-skim sektorima koji su se početkom 19. vijeka razvili u zemljama zapadne Evrope, pa se može reći da prije Prvog svjetskog rata mo-derna industrija, praktično, nije postojala ni u jednoj od zemalja jugoistočne Evrope“, zaključuje Cameron, Izvor: Biznis i fianansije.

80


Država razvijena onoliko su građani srećni

Butan

Da novac ne može kupiti sreću izreka je koja, u sveopštoj glo-balizaciji i trijumfu materijalnog nad duhovnim, ponekad zvuči izlizano. Savremeni društveni standardi u kojima vri-

jediš onoliko koliko imaš obesmišljavaju bilo kakvo ulaganje u ka-pital koji nije moguće kvantitativno izraziti, objektivno vrednovati ili što je još opasnije nije moguće slikati i postaviti na društvenim mrežama. Jer ipak, mjera uspjeha je proporcionalna broju lajkova.

Takav sistem vrednovanja uspjeha često se koristi i kod rangiranja država prema njihovoj ekonomskoj razvijenosti. Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika (GDP per capita) je osnovna jedinica mjere uspjeha određene države da svojem stanovništvu obezbijedi dovoljno novca za ugodan život – u teoriji. Logika nalaže da što više novca pojedinac posjeduje veći mu je životni standard i sa-mim tim je srećniji, jer more money – more fun. Više novca znači veću kupovnu moć, bolje zdrastveno i socijalno osiguranje, kvali-tetnije obrazovanje itd.

Da se svi nisu saglasili sa gore navedenim tvrdnjama možemo vid-jeti na primjeru male himalajske kraljevine Butan. Ova državica je još 1972. godine odlučila da svoj indeks razvijenosti ne mjeri kroz

bruto društveni proizvod, objelodanivši tada svijetu da je država razvijena onoliko koliko su njeni stanovnici srećni. Na taj način su udareni globalni temelji za novu mjernu jedinicu razvijenosti – bruto društvenu sreću (gross national happiness). Te presudne godine butanski kralj je odlučio da uvede navedeni koncept kao protivtežu bruto društvenom proizvodu, kao neprikosnovenom in-deksu razvijenosti koji je do tada primjenjivan u svijetu.

Butan je do šesdesetih godina prošlog vijeka bio izrazito zatvorena država koja je sa nepovjerenjem gledala prema strancima i koju su tokovi globalizacije uspješno zaobilazili. Tako su internet, televizi-ja i zapadnjački način oblačenja u kraljevini bili zabranjeni sve do 1999. godine, a broj stranaca koji su mogli posjetiti ovo poslednje budističko kraljevstvo striktno ograničen i kontrolisan (250 dolara je iznosila cijena za dan boravka).

Uvođenjem novog načina vrednovanja društvene razvijenosti stvari su počele ubrzano da se mijenjaju. Bruto društvena sreća predstavlja zbir pojedinačnih, ličnih sreća pojedinaca mjerenih gornjim kriterijumima u ukupnom bruto zbiru nacionalnog zado-voljstva. Sam koncept je usko povezan sa budističkom filozofijom

81


i njenim shvatanjem o duhovnoj i materijalnoj ravnoteži kao puta ka sreći. Zahvaljujući ovoj formuli Butan je postigao izuzetan na-predak. Prosječan životni vijek je sve duži, kvalitet obrazovanja i zdrastvene zaštite postepeno raste, dok se pismenost udvostručila pa je tako sada pismeno preko 50 posto populacije.

Pored toga, u Butanu je uvedena demokratija i 2004. izglasan prvi Zakon koji pored zabrane pušenja na javnim mjestima zabranju-je i distribuciju i prodaja duvana na teritoriji države. Na taj način je Butan postao prva smoking free država na planeti. Takođe, da sreća donosi novac (a ne obrnuto) pokazuju i podaci prema kojima je Butan 2007. godine imao najbrže rastući bruto društveni proi-zvod na svijetu. Da su stanovnici Butana srećni govore i podaci sa poslednjeg popisa iz 2015. godine gdje se pored podataka uobi-čajnih za popis mjerio i stepen sreće pojedinca. Tako da se čak 35 posto stanovnika izjasnilo da su – vrlo srećni, njih 47,9 posto da je – umjereno srećno, dok je tek 8,8 posto – totalnih nesrećnika. Ovo Butan prema poslednjem istraživanju World Happines Report iz 2016. godine svrstava u sami vrh država u kojima žive najsrećniji ljudi, zajedno sa zemljama koje imaju tradicionalno visok životni

standard kao što su Švedska, Danska, Island i SAD.

Nedostatak ovog indeksa leži u tome što sreća pored toga što je individualna često i kulturološki uslovljena. Tako da nam sredina često nameće određene obrazce sreće koji u većoj ili manjoj mjeri utiču na pojedinačno poimanje sreće svakog od nas ( završiti fa-kultet u roku, naći dobar posao, vjenčati se prije 30-te itd.). Sreća je stoga indikator koji je teško kvanititativno odrediti, a samim tim i objektivno sagledati. Tako da nešto što u određenim društvima predstavlja razlog za sreću, u drugima možda nije slučaj.

Globalizacijom male nacije mogu mnogo toga da dobiju ali i da iz-gube. Bruto društvena sreća u takvim slučajevima predstavlja mo-dus kroz koji se usmjerava ravnomjeran razvoj jednog društva, a da se pri tom ne zanemare potrebe pojedinca. Principi što su nena-silje, jednakost i društvena kohezija moraju biti snažno ugrađeni u temelje društva kako ekonomski razvoj ne bi doveo do kulturnog posrnuća. Danas kada je svijet suočen sa sve češćim ekonomski krizama, propašću tržišta nekretnina, sve većom nezaposlenošću koncept koji propagira ova budistička država privlači sve više in-teresovanja, Izvor: monet magazin.

82


Hoće li štednja uništiti euro

Yanis Varoufakis

83


Oni su znali da je civilizovanje kapitalizma zahtijevalo izdva-janje dijela dobiti industrijalaca za finansiranje projekata kao što su osnivanje bolnica, škola, osiguranja za nezapo-

slene i podrške umjetnosti. Bruno Kreisky, Willy Brandt, švedski socijaldemokrata Olof Palme, Laburistička partija Britanije, svi su oni razumjeli da je to bio njihov zadatak. Neki su bili uspješniji od drugih, ali su svi dijelili isto ubjeđenje. Međutim, kada je finansija-lizacija došla u grad na leđima Minotaura, negdje poslije 1980, sve se promijenilo.

Osamdesetih i devedesetih socijaldemokrate Evrope i američ-ke demokrate napustili su ideju da kapitalizam treba da postane civilizovan uz pomoć nemilosrdnog cjenkanja s čelnicima indu-strije, uz poštovanje organizovanog rada i kontrolisanje prirodnih instinkata bankara. Oni su zaboravili da su neregulisani rad i fi-nansijska i tržišta nekretnina suštinska neefikasna. Ignorisali su nejednakost stvorenu kao nusprodukt te neefikasnosti. Izgubili su uvid u činjenicu da nejednakost destabilizuje finansijska tržišta i pojačava tendenciju kapitalizma da pada na nos.

Zaradom od "hartije" koja je rasla, evropske socijaldemokrate i američke demokrate na vlasti bile su namamljene u faustovsku transakciju s bankarima na Volstritu, u londonskom Sitiju, Fran-kfurtu i Parizu, koji su bili više nego raspoloženi da dozvole da reformistički nastrojeni političari dobiju mali dio njihovog plijena sve dok ti političari pristaju na potpuno oslobađanje finansijskih tržišta.

Godine 1993, s Mastrihtskim sporazumom u punom razvoju, pre-ovladavajuća priča je bila da je ponovno ujedinjenje koje je pratio pad Berlinskog zida, bilo samo dio projekta panevropske unifika-cije koja je trebalo da započne u oblasti novca: u eurozoni. Zabri-nutost zbog njemačke dominacije, koje su predsjednik Charles De Gaulle, Margharet Tacher i drugi pribojavali i koja je visila u vaz-duhu u Francuskoj i drugdje dugi niz godina, sada je bila olakšana zato što su istočni i zapadni Njemci željeli da se iznova ujedine ali u okviru jednog šireg procesa integracije unutar Evropske unije.

Vrlo mali broj progresivnih Evropljana bi se upustio u raspravu protiv demokratskih Sjedinjenih evropskih država, s jednom do-stojno izabranom vladom na osnovu panevropske karte, koja bi bila odgovorna dostojnom parlamentu kome bi bio dat potpuni suverenitet nad svim odlukama i pitanjima. Ali to je puštanje ma-šti na volju. Surova realnost jeste da u genima Evropske unije nije zapisano da se ona razvije u federaciju.

Evropske elite uzele su zdravo za gotovo da bi evropske preduzeća mogla unedogled da imaju besplatno napajanje direktno iz američ-kog sistema za recikliranje viška. Oni su pretpostavili da bi Ame-rika igrala ovu stabilizujuću ulogu zauvijek u ime Evrope. Štaviše ova pretpostavka je bila jedan od osnivačkih principa eurozone, postavljenih u Mastrihtu, prema kojem volim da se odnosim kao prema "principu savršeno odvojivih sektora dugova i bankarstva".

Ideja iza njega je jednostavna: svaki euro duga, bilo privatnog ili javnog, zaustavlja se na graničnom prelazu nacionalne države. Ni-jedan euro koji se duguje ne smije da završi kao dug više od jedne države, bez obzira na to da li je riječ o euru koji duguje grčka vlada nekoj francuskoj banci ili o dugu irske banke prema nekom priva-tnom kreditoru. Ne smije da postoji objedinjavanje duga evropskih nacija niti podjela tereta osiguravanja bankarskih ulagača, kao ni zajednički fond uz pomoć kojeg bi mogla da se povede borba protiv krize zajedničkog monetarnog sistema.

U vrlo značajnom smislu, ovaj princip je zabrana stvaranja meha-nizma političkog reciklirana viška. Što je još važnije, nedostatak takvog mehanizma nije proistekao zbog previda kreatora eura da se on stvori; on je bio namjeran. Kao posljedica toga, euro je mogao da funkcioniše samo kao stabilna valuta ukoliko bi je neko drugi stabilizovao. Taj neko drugi su bili ekonomija Sjedinjenih Država i njen Minotaur.

Međutim, 2008. Sjedinjene Države izgubile su sposobnost da stabi-lizuju globalnu ekonomiju kroz funkcionisanje Volstrita i deficita trgovine i budžeta federalne vlade. I tako je eurozona počela da se raspada. Što je više Evropa tvrdila da događaji iz 2008. mogu da se usklade s njenim pravilima, to je veća kriza pogađala Evropljane.

Odgovor koji je Evropa podržavala nije, čak ni sada, bio da stvori federalnu političku uniju koja joj je bila toliko potrebna. Umjesto toga, izabrala je centralizaciju druge vrste: onu koja je sprovedena uz pomoć velikih zajmova nesolventnim nacijama, koji su da bi dobili odobrenje parlamenata zemalja s viškom imali u svom sklo-pu ugrađene kaznene mjere.

Na taj način je centralizacija fiskalne politike eurozone postignuta kroz stvaranje skupa mjera štednje koja pojačava krizu, što je re-zultiralo gotovo raspadom eura, a kada je, napokon. Evropska cen-tralna banka stupila u akciju u ljeto 2012. da bi spasla zajedničku valutu, prenijela je krizu s područja tržišta novca na oblast stvarne ekonomije Evrope. Kriza Evrope je emigrirala iz predjela tržišta duga (ili obveznica) u oblast njene industrije, prodavnica i dobro-tvornih društava, dok su birokrate i političari iza nove grupe mjera štednje slavili njenu rezoluciju.

Kriza eura prouzrokovala je da jaz u centru Evrope počne da raste strahovitom brzinom. Funkcioneri iz Brisela, njemački i francu-ski zvaničnici, predstavnici Evropske centralne banke, svi su oni naučeni da očekuju od predstavnika manjih država članica da se povinuju odlukama jakih, baš kao što je od predstavnika sovjeta bilo očekivano da podignu svoje karte tokom zasjedanja Central-nog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza. I oni su od nas očekivali da se vratimo kući i da kažemo našim nacionalnim parlamentima da, uprkos tome što se protivimo odlukama Euro-grupe ili Savjeta, imamo preveliku "odgovornost" da bismo mogli da se odupremo. U isto vrijeme, nije bilo neuobičajeno da zvanič-nici moćnijih država okrivljuju druge predstavnike za loše odluke

Vrlo mali broj progresivnih Evropljana bi se upustio u raspravu protiv demokratskih Sjedinjenih evropskih država, s jednom dostojno izabranom vladom na osnovu panevropske karte, koja bi bila odgovorna dostojnom parlamentu kome bi bio dat potpuni suverenitet nad svim odlukama i pitanjima. Ali to je puštanje mašti na volju. Surova realnost jeste da u genima Evropske unije nije zapisano da se ona razvije u federaciju.

84


na koje su pristali pod prinudom kako se ne bi podrivala evropska solidarnost.

Kada se ekonomije ruše, religiozne konstrukcije uvek slijede ne-posredno poslije toga. Vladavina eurozone i njeno ostajanje na vlasti uprkos njenom užasnom neuspjehu ne mogu da se razumiju u potpunosti bez izvjesnog uvida u način na koji razmišljanje reli-gijskog poretka preuzima glavnu ulogu u vremenima dugotrajnih kriza.

Tokom jedne rasprave u septembru 2015. Emmanuel Macron, mi-nistar ekonomije Francuske, upozorio je da je stalna eurokriza uvlačila Evropu u zamku novog vjerskog rata između katolika i kalvanista. U tom trenutku ja sam ga prekinuo, u šali, dodajući da bi se ovi lijepi pravoslavni Grci, koji su još i autsajderi i treba da na nivou naroda budu natjerani da primijene ortodoksne mjere, u slučaju da dožive neuspjeh u primjeni tih mjera, mogli pokaza-ti kao veći protestanti od kalvanista. Ne toliko u šali, Macron i ja smo aludirali na nedostatak ozbiljne ekonomske analize koja bi prožimala Brisel i Frankfurt i na njemu zamjenu jednom kvazi-religioznom privrženošću odbrani prave vjere eurozone. Branitelji eurozone, dodao bih, iskopirali su gotovo svaku postojeću religiju: oni prihvataju sve vjerske dogme kada dođe do pravljenja logički nepodesnih doktrina koje političari onda ponavljaju širom Konti-nenta kao istine.

Ekonomske "analize" (dogme i bolji termin) bivaju odobrene samo u onoj mjeri u kojoj potvrđuju ortodoksna proročanstva Evropske komisije ili Evropske centralne banke. Kada se činjenice ne slažu s dogmama, tim gore po činjenice. Empirijski dokazi koji osuđuju Poncijeve mjere štednje, na primjer, bivaju suočeni sa sličnom je-zuitskom strategijom prepiranja u korist dogme mjera štednje i u isto vrijeme u korist činjenica koje su u suprotnosti s dogmom. U međuvremenu, ritual birokrata steže obruč pravih vjernika u tom smislu da se izuzimaju nevjernici - kakvi su recimo oni koji se usu-de da dovedu u pitanje objave trojke - koji mogu biti "spaseni" kroz neumorna ponavljanja bajalica u slavu spasonosnih mjera štednje.

Oportunizam okreće i "modernog" čovjeka ka ritualnim vjerovanji-ma, posebno u nedostatku racionalne rasprave unutar funkcional-ne demokratije. U kriznim i stresnim vremenima moderna društva uhvaćena u ritualna vjerovanja brzo padaju u samokažnjavanje.

U članku pod naslovom "Mi Njemci ne želimo njemačku Evropu" iz 2013. godine Wolfgang Schäuble je raspravljao o tome da većina Evropljana podržava njegov recept za okončanje krize eurozone (ignorišući pritom većinu makroekonomista, Trezor SAD i ostatak svijeta). "Velika većina ljudi", pisao je njemački ministar finansija, "ne samo u sjevernoj Evropi već i na jugu, podržava suočavanje s krizom kroz reforme, smanjenje javnih troškova i redukciju duga." Svakako, može biti tako. Ali to nije toliko bitno. Zbunjeni Evroplja-ni, uhvaćeni u neprekidnu spiralu koja ih vuče ka dnu i lišeni de-mokratske kontrole nad onima čije odluke određuju njihove živo-te, zatvaraju se u sebe i počinju da krive sebe. Davno u srednjem vijeku, kada je crna smrt pogodila Evropu, većina Evropljana je is-kreno vjerovala da je kugu izazvao njihov poročni način života i da je mogla biti otjerana samokažnjavanjem. Naravno da nijesu bili u pravu, a nešto slično događa se i danas.

Danas u svijetu najvažniji spis nije Biblija ili njene interpretaci-je onih koji tvrde da imaju direktnu vezu sa Svevišnjim, već je to pravilnik koji je stvoren pomoću evropskih ugovora i bailout spo-razuma: zvaničnih dogovora po kojima oni koji su ušli u krug euro-

-vjernika moraju i da im se pokoravaju ili im se loše piše. Znam to pošto sam iskusio na sopstvenoj koži. Imaš izbora, bilo mi je rečeno na nedvosmislen način, između važećih uslova bailout sporazuma tvoje zemlje (koji su potpisale prethodne grčke vlade) i autoputa. Fascinantno je da kada sam pokušao da zapodjenem razgovor u vezi s prikladnošću i realnošću tih uslova, kao i u vezi s pravilima na kojima su se oni zasnivali, odgovor je bio: "Pravila su dobra, ispravna i odgovarajuća zato što...", mada više u stilu "Pra-vila su pravila".

Bilo je to nekako slično susretu s Henryem Fordom, ali ovog puta ne u kontekstu prodaje njegovog modela T, koji je mušterija mogla naručiti u bilo kojoj boji sve dok je to bila crna boja, već na nivou internacionalnog ekonomičnog donošenja odluka, gdje je naša no-voizabrana vlada mogla da izabere koji god miks politika joj drago sve dok su one praktično identične onim kobnim politikama koje je nametnula trojka prethodnim grčkim vladama.

Religiozna vjernost kontradiktornim pravilima za koja ekonomske sile nemaju nikakvo poštovanje u prošlosti srušila je moćne eko-nomske sile - u najskorije vrijeme Sovjetski Savez. Sada je izgleda Evropska unija ta koja kao da je krenula ka paklu, gazeći stazom koja ne vodi nikuda. No bailout pravilo je dobar primjer za naš slu-čaj. Ono je odražavalo formalnu riješenost u pravdu njegove do-sljedne primjene kada je bilo sročeno 1993, ali je bilo nemoguće primijeniti ga kada je nastupila neumitna kriza eura 2010. Na tragi-čan način, ovaj paradoks je odredio i vodio sve ono što je eurozona potom učinila.

Umjesto pitanja "Kako ćemo se suočiti s ovom krizom?", moćni su postavili gotovo religiozno pitanje: "Kako ćemo izvršiti bailout Grčke, Irske i ostalih država, a da to ne bude očigledno kršenje no--bailout dogme?" Potrebno je samo na trenutak razmisliti i shvatiti da je postavljanje drugog pitanja umjesto prvog Evropu usmjerilo na pogrešan put.

Čitavo mnoštvo grijehova proisteklo je iz tog pogrešnog poteza. Dok bi bilo vrlo jednostavno i savršeno legalno dozvoliti irskim bankama ili grčkoj državi da prestanu da plaćaju obaveze prema privatnim kreditorima kako bi se ispoštovala no bailout klauzula, osjećaj krivice vlasti u vezi s njenom željom da izvrši bailout nje-mačkih i francuskih banaka, a da to ne objavi poreskim obveznici-ma kao ono što zapravo čine, dovelo je do potrebe da se prekrši no bailout pravilo uz pomoć zakuvavanja drugog aksioma: no default pravila, koje nije nikada bilo dio originalnog sklopa pravila Evro-pe. Kako svježe iskovano no default pravilo tako i originalna no bailout klauzula bili su politički hirovi jakih prerušeni u legalna ograničenja koja su se odnosila na slabe. Moćni krše svoja pravila kako im se prohtje i sastavljaju nova pravila kad god im se čini da im to odgovara. Najnevjerovatniji primjer za to je nedavna odluka doktora Wolfgang Schäublea po kojoj Grčka ne može da prestane da plaća obaveze povjeriocima unutar eurozone, ali bi mogla da postigne tako nešto ako bi bila prinuđena da napusti euro. Ovo je nevjerovatno zato što se, prvo, niko nikada nije dogovorio o ta-kvom pravilu i, drugo, upravo pravila ne dozvoljavaju nijednoj dr-žavi članici da bude izbačena iz eurozone.

Ukratko, religiozna vjernost pravilima koja karakteriše Evropu nije ništa drugo do veo iza koga jaki izmišljaju pravila kako im odgova-ra da bi ona bila u skladu s njihovom političkom agendom. Možda to i ne bi bilo tako loše da pomenuta agenda nije samo brzi marš koji vodi Evropu i globalnu ekonomiju u ekonomsku, političku i moralnu kaljugu, Danas.

85


Savjeti za poslovni uspjeh

Jeff Bezos

Ima mnogo načina da se donese teška odluka. Još je Dekart o tome raspravljao. Ipak, nekad analiza ne pomaže, i trebalo

bi da uspostavimo neki svoj sistem, kako bismo odmah sa sobom bili načisto da li odluka ima smisla ili ne. Evo kako to radi osnivač kompanije “Amazon" Jeff Bezos.

Nema sumnje da je Bezos uspješan. Ne-davno je umjesto Billa Gatesa zauzeo mje-sto najbogatijeg čovjeka na svijetu, a to-kom svoje karijere donio je bezbroj odluka koje su imale veliki uticaj na to kako svi kupuju.

Za vrijeme intervjua početkom mjeseca, na samitu “LA 17", Bezos je rekao da kada tre-ba da donese važne životne odluke zamisli da ima 80 godina. Tada, rekao je, smanjuje sažaljenje, i zahvaljujući tome očigledno donosi ispravne odluke.

Šta to znači? Nekad na odluku gledamo su-više “usko", ne možemo odmah da odagna-mo emocije i sagledamo širu sliku. Ipak, kada donesemo važnu odluku, ukoliko i dalje nismo sigurni, trebalo bi da pomisli-mo šta bi o tome mislili za 20, 30, 40 godi-na… Da li će vam to donijeti nešto dobro, da li će vam promijeniti život?

Očigledno je da i Bezos tako funkcioniše. Bez sažaljenja prema drugima ali i prema sebi – možda vam je sada teško, ali kroz nekoliko godina donijeće vam mnogo toga dobrog. Dakle, zapitajte se: “Šta bi “stariji/a ja" mislio/la o tome?"? Izvor: BIZLife/Life-Hacker.

86


Internet marketing i društvene mreže su postali neizostavan dio biznis plana mnogobrojnih kompanija. Ipak, i dalje postoji od-ređeni broj onih koji se još nisu odlučili na ovaj korak. Postavlja

se pitanje da li se uloženo vrijeme u društvene mreže, kao i uložen novac, na kraju isplati, piše Marketinguj.me.

Ovakvim uvodnim riječima u prilog ide i činjenica da 93% marke-tara koristi društvene mreže u svrhe biznisa i ne odustaje od toga. Zbog ovakve statistike bi trebalo da se zapitate da li možete sebi da dozvolite taj luksuz da budete među 7% preostalih?

Mnoštvo istraživanja dokazuje da društvene mreže unaprjeđuju poslovanje kompanija i da kompanije koje ih ne koriste veoma brzo mogu da izgube trku sa konkurencijom. Veoma česta greška onih koji ne ostvaruju uspjeh koristeći internet marketing je nede-finisanje onoga što žele da postignu.

Trebalo bi napomenuti da ono što jednu pravu internet marketing kampanju čini uspješnom jeste njen uticaj na odluku o kupovini. Ovome u prilog ide činjenica da se sve veći broj ljudi prije kupovi-ne informiše o proizvodima putem interneta i društvenih mreža. Preciznije, čak 74% potrošača se prilikom kupovine oslanja na in-formacije prikupljene na društvenim mrežama.

Međutim, nije dovoljno samo da odlučite da počnete da koristite ovaj način promocije i komunikacije i da odmah očekujete rezulta-te. Trebalo bi naglasiti da marketing na društvenim mrežama nije puko objavljivanje različitih slika i statusa na Facebook-u ili samo odgovaranje na pristigle poruke na Twitter-u.

Štaviše, neophodna je potpuna posvećenost mreži na kojoj kom-panija nastupa kako biste mogli da očekujete rezultate. Za to je, prije svega, neophodno da definišete cilj kampanje, zatim da ura-dite istraživanje i da napravite plan aktivnosti na društvenim mre-žama. Tek posle toga promocija može da počne.

Ukoliko nemate vremena za aktivno vođenje društvenih mreža, veću korist možete da ostvarite tako što ćete da angažujete inter-net marketing agenciju, nego da nedosljedno vodite samo Facebo-ok profil, na primjer. Zapravo, time možete da nanesete više štete nego koristi svom internet marketingu.

Prednosti društvenih mreža za biznis

Pored toga što možete da promovišete svoje aktivnosti i da pruži-te mnoštvo informacija svojim pratiocima, možete i da iskoristite neke od sljedećih prednosti društvenih mreža koje se često zane-maruju:

Mogućnost praćenja pominjanja vašeg brenda na društvenim mrežama kako biste spriječili eventualne neistine koje mogu da kruže na ovim platformama i time da ugrožavaju vašu reputaciju

Mogućnost odgovaranja na pitanja vaših kupaca, prikupljanje sugestija kojima biste unaprijedili svoje poslovanje, ili dobijanje komplimenata i pohvala kako biste znali da idete u dobrom smjeru

Poboljšavanje SEO optimizacije sajta (rangiranja na Google pre-tragama) promovisanjem sopstvenih sadržaja sa vašeg sajta i/ili bloga, i dobijanjem više posjeta ka sajtu

Mogućnost kreiranja veoma korisnih jedan-na-jedan odnosa sa kupcima koji ne samo da mogu da unaprijede odnose sa svakim potrošačem pojedinačno, nego koji od njega mogu i da stvore oso-bu lojalnu kompaniji koja će rado preporučivati usluge kompanije

svojim prijateljima

Na kojim društvenim mrežama treba biti prisutan?

Danas postoje stotine društvenih mreža na internetu i svakako da vaša kompanija ne mora da bude na svakoj od njih. Štaviše, ne bi ni trebalo da budete prisutni na nekoj društvenoj mreži na kojoj niste dovoljno aktivni i za čije pratioce nemate vremena.

Da biste odredili na kojoj mreži da se aktivirate, a na kojoj ne, ne-ophodno je da utvrdite vrijednost svake od tih mreža za vaš biznis.

To je moguće da uradite tako što ćete da istražite na kojoj društve-noj mreži se nalaze pratioci koje interesuju kompanijske aktivno-sti. Štaviše, neophodno je da saznate da li su pratioci na profesi-onalnijim društvenim mrežama ili na društvenim mrežama koje koriste kako bi se opustili i na kojima bi proveli slobodno vrijeme.

U svakom slučaju, kojim god biznisom da se bavite, postoje du-štvene mreže za koje bi trebalo da pronađete vremena i sredstva,

87


Zbog čega su važne za biznis?

Društvene mreže

a to su:

Facebook: kao najpopularnija društvena mreža na svetu, ona nika-ko ne bi trebalo da bude preskočena. Čak 71% starije populacije koji koriste internet se nalaze na ovoj mreži

Twitter: iako druga po popularnosti, ova mreža sa preko 320 mili-ona aktivnih korisnika mjesečno predstavlja odličnu platformu za promovisanje kompanije i njenih aktivnosti

LinkedIn: ovo je osnovna društvena mreža svih kompanija i može da se koristi isključivo za posao. Putem ove mreže kompanije tra-že saradnje, nude poslove ili objavljuju svoje poslovne aktivnosti i svakako je preporuka da imate poslovni profil na njoj

Pored ovih mreža, postoje i društvene mreže koje nemaju naročito veliki broj posjetilaca, ali mogu da budu mjesto gdje je upravo vaša tržišna niša aktivna. Zbog toga one mogu da budu čak i isplati-vije od gore navedenih najpopularnijih društvenih mreža. To su, između ostalih Google+, Pinterest, Vine, Tumblr, Quora.

U zavisnosti od toga da li vam se u planiranu internet promociju više uklapaju slike, duži ili kraći videoklipovi, tekstovi ili kombina-

cije svega navedenog, možete da odaberete mreže koje vam više odgovaraju. Svaka od ovih mreža može da vam donese različite koristi ukoliko je upotrebljavate na pravi način.

Koliko bi trebalo da budete aktivni na svakoj od društvenih mreža?

Količina aktivnosti na društvenim mrežama zavisi od kompanije, trenutne kampanje i željenog cilja, tako da svaka kompanija ima različit raspored objavljivanja. Međutim, postoje neka opšta pra-vila u vezi sa brojem objava kojih bi svako trebalo da se pridržava, a to su:

Facebook: najmanje dva puta nedjeljno, s tim da nikako ne bi tre-balo objavljivati svaki dan

Twitter: najmanje jedanput dnevno, ali ukoliko se odlučite za više od toga, pravite minimum sat vremena razlike između dvije objave

LinkedIn: najmanje jedanput nedjeljno, s tim da nikako ne obja-vljujete više od pet puta nedjeljno

88


Najbolje knjige iz ekonomije u 2017. godini

Financial Times

Financial Times donosi listu knjiga iz ekonomije koje su obi-lježile 2017. godinu a koju bi trebalo da pročita svako koga interesuju globalna ekonomija, finansijska kriza, ekonom-

ski trendovi, budućnost ekonomije, prenosi Bankar.

"Unfinished Business", Tamim Bayoumi, izdavač – Yale Universi-ty Press – Nepoznati uzroci finansijske krize i lekcije koje treba učiti

Bayoumi, član Međunarodnog monetarnog fonda, uspio je u ovoj važnoj knjizi iznijeti nešto što je novo i istinito o finansijskim krizama 2007-12. On konačno dokazuje da su nekompetentno re-gulisane evropske finansijske institucije odigrale dodatnu ulogu u neadekvatno regulisanom američkog bankarstvu – “iz sjenke" dovodeći ekonomsku propast na obije strane Atlantika – i na svi-jet.

"The Limits of the Market", Paul De Grauwe, Oxford University Press

U ovoj lucidnoj maloj knjizi, De Grauwe, belgijski ekonomista, koji trenutno radi u Londonskoj školi ekonomije, objašnjava zašto nije poželjna ni čista tržišna ekonomija, ali ni ekonomija kojom po-tpuno upravlja vlada. Dobijanje ravnoteže između slobodnog trži-šta i strogo kontrolosanog tržišta od strane države vrlo je teško. U praksi smo se previše udaljili u jednom smjeru, a zatim drugom.

"Capitalism without Capital: The Rise of the Intangible Economy", Jonathan Haskel and Stian Westlake, Princeton University Press

Ovo nije samo još jedna knjiga o “novoj ekonomiji". Ovo je lucidna i rigorozna analiza ekonomske transformacije u kojoj po prvi put napredne ekonomije više ulažu u nematerijalna sredstva – dizajn, markiranje, istraživanje i razvoj, softver – nego u fizičku imovi-nu. Ove promjene, tvrde Haskell of Imperial College i Westlake of Nesta, kreiraju prilično složene izazove za kompanije i javne politike.

"Indias Long Road: The Search for Prosperity", Vijay Joshi, Oxford University Press

Indija bi mogla (i trebala) funkcionisati mnogo bolje. To je glav-ni zaključak Joshiove izvrsne knjige. Performanse ekonomije su znatno poboljšane od reformi devedesetih. Ali potrebno je mnogo više. Oni koji brinu o budućnosti Indije moraju se nadati da će pre-mijer Narendra Modi uraditi ono što je potrebno. Joshi daje dobre razloge za skepticizam.

"Grave New World: The End of Globalization, the Return of Histo-ry", Stephen D King, Yale University Press

Globalizacija nije neizbježna. Ona je vođena “ne samo tehnolo-škim napretkom već i razvojem i smrću ideja i institucija koje formiraju našu politiku, kreiraju naše ekonomije i uređuju naše finansijske sisteme na lokalnom i globalnom nivou". Globalizacija je politički izbor, tvrdi King u ovoj dobro argumentovanoj i vjero-dostojno pesimističkoj knjizi.

"Economism: Bad Economics and the Rise of Inequality", James Kwak, Pantheon

Male ekonomije, tvrdi Kvak Univerziteta u Konektikatu, su opa-sna stvar. Političari i analitičari vole da koriste pojednostavljene modele, koji su napušteni od strane profesionalnih ekonomista, da bi se izbjegli protivnici laissez-faire ekonomije. Jedan rezultat je neprovjereno povećanje nejednakosti. Ipak, pravilno shvaćeno, ekonomija opravdava intervenciju lakše nego što opravdava ne-regulisana tržišta.

"Adaptive Markets: Financial Evolution at the Speed of Thought", Andrew Lo, Princeton University Press

Ljudska bića nisu mašine. Oni su proizvodi duge evolutivne istori-je i tako se, kao i druge životinje, vode strahom i pohlepom. Finan-sijska tržišta koja stvaramo na sličan način odražavaju “principe evolucije – konkurenciju, inovacije, reprodukciju i adaptaciju". U ovoj važnoj knjizi, Lo of the Massachusetts Institute of Technolo-gi pokazuje radikalne implikacije ovog uvida. Prije svega, tržišta nijesu uvijek efikasna: mogu zanemariti relevantne informacije u dužim periodima.

"Agricultural Development and Economic Transformation: Pro-moting Growth with Poverty Reduction" by John Mellor, Palgrave Macmillan

Mellor, profesor na Cornell-u, je doajen svjetskih stručnjaka koji se bavi pitanjem uloge poljoprivrede u ekonomskom razvoju. Ovdje on ubedljivo tvrdi da u zemljama u razvoju i u siromašnim i zemljama napredak malih komercijalnih poljoprivrednika igra ključnu ulogu u stvaranju rasta i smanjenju siromaštva. Vlade mogu i moraju doprinijeti ovoj vitalnoj transformaciji.

"Doughnut Economics", by Kate Raworth, Random House Busi-ness

Velika greška u ekonomiji, tvrdi Ravorth iz Instituta za promjenu životne sredine Oksfordskog univerziteta, razmišljati o ekonomi-ji, odvojeno od životne sredine čiji je dio i u koju je ugrađena. Ne treba prihvatiti metaforu “krofne" kao način razmišljanja o dome-tu u kojoj bi ekonomija bila društveno pravedna i ekološki sta-bilna. Ovo je divan pokušaj proširivanja horizonta ekonomskog

89


razmišljanja.

"Straight Talk on Trade: Ideas for a Sane World Economy", Dani Rodrik, Princeton University Press

Harvard Rodrik je bio jedan od prvih profesionalnih kritičara “hi-perglobalne ekonomije". U ovoj knjizi on tvrdi da “internacionali-zacija tržišta roba, usluga i kapitala pogađa kosmopolitske, profe-sionalne, kvalifikovane grupe koje su u stanju da iskoriste to od nje i ostatka društva". Ako populisti ljevice i desnice ne moraju da pobijede, glavni političari moraju, kako on tvrdi, mnogo efektni-je reagovati na nezadovoljstvo onih koji se osećaju ignorisanim i ostavljeni sebi.

"Rethinking the Economics of Land", Josh Ryan-Collins, Toby Lloyd and Laurie Macfarlane, Zed Books

Uklanjanje zemljišta (definisano kao lokacija) iz kanonskog neo-klasičnog modela privrede je, tvrdi ova knjiga koja izaziva misli, intelektualna greška. Još važnije, ovo pojednostavljenje je dovelo

do užasnih ishoda. Uloga zemlje kao imovine destabilizuje finan-sijski sistem. Nedovoljno oporezivanje zemljišta lišava vlade po-trebnih prihoda. Rezultat je rastuća nejednakost i nestabilnost. Vrijeme je, tvrde autori, da se preispitaju uloge zemljišta u dana-šnjim ekonomijama i društvima.

"The Great Leveler: Violence and the History of Inequality from the Stone Age to the Twenty-First Century", by Walter Scheidel, Princeton University Press

Složena društva prirodno stvaraju nejednakost. To je tako, tvrdi profesor Stanforda Scheidel, od otkrića poljoprivrede. Možda bi politika ublažila ili čak obrnila ovu tendenciju? Ne. Na Šejelovoj listi su pouke istorije jasne: samo rat, revolucija, državni kolaps ili katastrofalna kuga uništavaju bogatstvo bogatih. Želim da je argument pogrešan, ali sumnjam da nije.

"#Republic: Divided Democracy in the Age of Social Media", Cass Sunstein, Princeton University Press

Mi smo građani, ne samo potrošači. Ako, kao što tvrdi pravni na-učnik Sunstein, svako od nas dobija samo informacije koje želi i razgovara samo sa onima koji misle kao i mi, bićemo nesposobni da učestvujemo u javnoj sferi. Živjećemo u getoima mašte. Tada će naša demokratska društva biti – zaista i vjerovatno – na putu ka političkoj i društvenoj dezintegraciji.

"The Vanishing Middle Class: Prejudice and Power in a Dual Eco-nomy", by Peter Temin, MIT

U ovoj važnoj i provokativnoj knjizi, tvrdi se da SAD postaju narod bogatih i siromašnih, sa sve manje onih u sredini. Ali to nije ne-izbježno. To je prilično politički izbor. Bogati i moćni su, nažalost, uvjeravali bijele ljude da njihovi neprijatelji nisu oni iznad njih koji odbijaju plaćati poreze potrebne za pristojne socijalne usluge, već su se bojali i prezirali etničke manjine.

"Economics for the Common Good", by Jean Tirole, translated by Steven Rendall, Princeton

U ovoj knjizi autor, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, pokazuje kako njegova disciplina može osvijetliti izbore sa koji-ma se suočavaju današnja društva. Među temama koje analizi-ra su funkcionisanje države, globalno zagrijavanje, tržišta rada, budućnost EU, politika konkurencije, digitalna ekonomija, inova-cija i finansijska nestabilnost.

90



Život bez masline je greška

Dr Ilija Moric

Maslina i maslinovo ulje su od davnina služile kao hrana i lijek, ali i kao izvor svijetlosti i toplote. Osim za ogrijev i kao građevinski materijal ili sirovina, maslinovo drvo je

inspiracija za vajare, slikare i druge umjetnike. Takođe, danas je proizvodnja i trgovina uljem važna ekonomska djelatnost na glo-balnom nivou.

Prema podacima Međunarodnog savjeta za maslinu (Internatio-nal Olive Council – IOC), u svijetu postoji preko 11 miliona hekta-ra pod maslinama, raširenih na pet kontinenata, dvije hemisfere i 47 zemalja. Područje Mediterana posjeduje skoro 98 % stabala maslina. U svijetu postoji oko 12.000 mlinova za preradu maslina, od toga 80% koristi sistem centrifuge. Od ukupne prozvodnje, 90 % maslina se prerađuje u ulje, a 10 % se konzervira. Proizvodnja maslinovog ulja u svijetu se procjenjuje na preko 3.100.000 tona, a proizvodnja stonih maslina na 2.700.000 t. Najveći svjetski proi-zvođač maslinovog ulja je Španija (1.275.000t), a ostali veliki proi-zvođači su: Italija (402.000t), Grčka (284.300t), Tunis (178.000t), Tur-ska (164.000t), Maroko (121.700t) itd. Najveći uvoznici maslinovog ulja u svijetu su: SAD (295.700t), EU (121.300t), Brazil (65.000t), Ja-pan (49.300t), Kanada (39.300t), Kina (34.300t), Australija (27.700t), Rusija (23.400t), Saudijska Arabija (18.400t) itd. Maslinovo ulje se intenzivno konzumira u preko 160 zemalja, a potrošnja ulja u svi-jetu se duplirala u poslednjih 10 godina.Osim navedenih direktnih ekonomskih efekata od maslinarstva, potrebno je navesti i druge

Potrošnja maslinovog ulja u svijetu se duplirala u poslednjih 10 godina, a najveći proizvođač je Španija. Potpunija valorizacija masline u Crnoj Gori očekuje se tek u budućnosti.

direktne i indirektne poslovne opcije kao što su:

- Mogućnosti valorizovanja dekorativnih hortikulturnih vrijedno-sti masline;

- Gastronomija, posebno u dijelu tradicionalnih jela;

- Kozmetički preparati i programi zdravlja;

- Muzeji, galerije i umjetničke kolonije vezane za temu masline;

- Zanatstvo tj. primjenjena umjetnost kod predmeta od drveta ma-sline;

- Interaktivni programi valorizovanja nematerijalne baštine – vjerski i tradicionalni običaji, gradnja međa itd.

- Zaštita prostora od pretjerane gradnje ili požara kroz podizanje maslinjaka;

- Brojni (agro)turistički proizvodi (npr. izleti, manifestacije, progra-mi, posjete itd.)

Jasno je da se efikasnija i potpunija valorizacija masline u Crnoj Gori očekuje tek u budućnosti. Naime, imajući u vidu trenutno sta-nje razvijenosti kao i prethodno navedene potencijale, nedvosmi-sleno se ispoljava greška koju pravimo, kao pojedinci i društvo, jer ne koristimo u potpunosti ekonomske i neekonomske, direktne i indirektne benefite masline i maslinarstva.

91


Posao maslinara nikada nije završen

Uzgoj maslina na našem području ima tradiciju dužu od 2.000 godina. Nešto više od 500.000 stabala maslina jasno svjedoče o stepenu razvijenosti sektora u prošlosti, ali i o

potencijalu za budućnost. Fond maslina koji trenutno postoji u Crnoj Gori je dominantno nasljeđen. Mnogo manji procenat su za-sadi novijeg datuma. Procjene udruženja maslianara ističu da se godišnje u Crnoj Gori sadi između 5.000-10.000 novih stabala, što je vrlo dobar trend. Sa dostizanjem 1.000.000-itog stabla, mogli bi tvrditi da smo posadili više nego što smo naslijedili. Agrobudžet Ministrastva poljoprivrede i ruralnog razvoja je vrlo dobro struk-turiran i po obimu je više nego povoljan za dostizanje navedenog stateškog cilja, jer se direktna podrška kreće na nivou od oko 200 000 eura. godišnje sa tendencijom povećanja. Nabavka opreme i zatvaranje čitavog lanca vrijednosti je, takođe, važan zadatak, a podrška se može pronaći kod ostalih programa MPRR (npr. IPARD,

MIDAS), IRF, lokalnih uprava, ali i kod komercijalnih banaka.

Činjenica je da naši aktuelni koraci u maslinarstvu daju svoje re-zultate tek za pet , 10 ili više godina, posebno kada se radi o podi-zanju novih maslinjaka. Tako se današnja prozvodnja maslinovog ulja znatno oslanja na stablima koje su uzgajale generacije prije nas. Ukoliko taj princip prenesemo u budućnost, shvatamo da će naredna pokoljenja imati mnogo teži zadatak, jer mi naš posao nismo uradili do kraja. Zbog dugovječnosti maslina, interesantno je da maslinarsto kao rijetko koja poljoprivredna kultura povezu-je generacije i uspostavlja društveni kontinuitet koji je važan za uspješan, održiv i odgovoran ekonomski razvoj. Zato naš posao nikada nije završen i uvijek su novi izazovi pred nama. Možda je najbolji trenutak za sadnju maslina i ukupan razvoj bio prije 10, 20 ili više godina, ali sledeći dobar momenat je ipak sada!

92


Nema loših maslina već samo loših maslinara

Razvoj maslinarstva u Crnoj Gori u posljednoj deceniji je bio veoma dinamičan i nastavlja da se kreće tim putem. Upr-kos pomacima u broju stabala, kvaliteta ulja i organske

proizvodnje, i dalje je prisutna pojava nerazumijevanja i/ili pogre-šnog shvatanja pojedinih procesa u maslinarstvu, kako među pro-izvođačima, tako i kod drugih steikholdera (npr. potrošači, mediji, lokalni i nacionalni organi, trgovci). Kada tome dodamo iskrivlje-na tumačenja tradicionalne prakse, onda dobijamo skup stavova, vrijednosti i vjerovanja koja u velikoj mjeri otežavaju usvajanje savremenih standarda u proizvodnji, razmjeni i potrošnji maslino-vog ulja. Najčešće predrasude vezane za maslinovo ulje su:

- Maslinovo ulje od sakupljenih maslina je dobro. Sakupljanjem maslina dobija se ulje sa većim udjelom slobodnih masnh kiseli-na, što se ne preporučuje za konzumiranje. Za dobro ulje masline treba da budu zdrave, zrele i ubrane sa stabla, prerađene u roku od 48 sati na temperaturi koja ne prelazi 27°C.

- Masline se prije mljevenja čuvaju u morskoj/slanoj vodi ili se sole. U prošlosti su se masline sakupljale na dnevnoj bazi i isto tako prerađivale, pa nije bilo potrebe da se masline čuvaju duži period. Danas je ta potreba još manja zbog brže i bolje tehnologije.

- Miris ulja nije važan.Navedeno se često može čuti od nesavjesnih prodavaca, jer time skreću pažnju potrošača sa "teškog“ i neprija-tnog mirisa na druge osobine (npr. gustina ili boja) koje nisu pri-marni pokazatelji kvaliteta. Miris je veoma važan, pa tako mlado i dobro ulje ima prepoznatljivu voćnu i "zelenu“ aromu, dok je ukus sa prijatnim pikantnim i gorkim notama.

- Maslinovo ulje mora biti neprijatnog ukusa jer je to zdravo. U prodaji se mogu naći ulja neprijatnog ukusa i sa karakterističnim "grebanjem“ u grlu. Sve navedeno se objašnjava na način da je to zdravo pa mora da bude takvo. Interesantno je da su mnogi potro-

šači razvili odbojnost prema ulju upavo zbog lošeg kvaliteta koji im se nudi, a konzumiraju ga samo kada moraju (npr. kao lijek).

- Ulja proizvedena u tradicionalnim, starim mlinovima sa presama su bolja.Uloga mlina je da izvrši mehaničko cijeđenje masline u ulje, bez drugih pratećih efekata. Ipak, problem mogu biti nečistoće u mlinu ili neodržavanje mlina. Kod starih mlinova metalne povr-šine obično nisu od inoksa, a nerijetko su primjetni tragovi koro-zije i drugih nečistoća. Prese obično koriste tzv. koševe i platine, koje je potrebno stalno prati, a to nije uvijek moguće niti praktično.

- Ulje je bolje držati u providnoj boci da mu možemo vidjeti boju. Naime, ulje je potrebno držati u tamnozelenoj staklenoj ambalaži (ali i u aluminijumu, porcelanu i inoksu), jer je svijetlost, zajedno za temperaturom i kiseonikom, najveći neprijatelj ulja.

Dakle, nema "loših“ maslina, već je neodgovorna i neodrživa pra-ksa koju loši maslinari upražnjavaju ključni razlog pojave niza negativnih procesa, počev od nekvalitetnog ulja, pojave nelojalne konkurencije, dovođenja potrošača u zabludu i ugoržavanja njiho-vih prava, do krivotvorenja/miješanja sa drugim uljima i prodaje loših maslinovih ulja po nerazumno visokim cijenama. Podiza-njem svijesti i obrazovanjem novih generacija maslinara, kao i obučavanjem postojećih, moguće je riješiti navedeni problem. MPRR i udruženja proizvođača već dugi niz godina rade na tome, ali se istom zadatku moraju pridružiti ostali, posebno mediji i trgo-vački lanci. Npr. često se kroz propragandne poruke, gdje se apelu-je na tradiciju, nostalgiju ili emocije potrošača, želi opravdati ili od-braniti određeni (čitaj nizak) kvalitet maslinovog ulja, vezujući ga pogrešno za nasljeđe i tradiciju. Poštovanje savremenih evropskih standarda i njihova afirmacija moraju biti isped propagandnih i komercijalnih interesa.

93


Formiranje zemljoradničkih zadruga počelo je dosta kasno tek 1908. godine, mada je prva zemljoradnička zadruga osno-vana 1905. godine. Pojavu savremenog zadrugarstva pratile

su vrlo teške poljoprivredne i uopšte privredne prilike. Poljoprivre-da nije mogla da zadovolji egzistencijelne potrebe stanovništva, iako je država nastojala da unaprijedi poljoprivredu, ali su te mjere bile nedovoljne za intenzivniji razvoj ove djelatnosti.

Novoosnovane zadruge bile su kreditno-nabavljačke i pribavljale su za potrebe seljaka poljoprivredne sprave i alatke, sjeme, bilja, sadnice te im dodjeljivale povoljnije kredite. Zemljoradnici su se rado učlanjivali u zadruge i prihvatali njihovo kreditiranje tako da su se zadruge brzo širile u Crnoj Gori, izuzimajući šavnički i andri-jevački okrug.

Od 1908-1912. osnovano je 25 zemljoradničkih zadruga: najveše u barskom okrugu - osam, zatim u cetinjskom, podgoričkom i dani-lovgradskom po pet, u nikšićkom i kolašinskom po jedna. U nji-ma je radilo od 30 do 100 zadrugara koji su bili iz redova srednjih i sitnih seljaka. Država nije materijalno pomagala zadruge već su one poslovale sa sredstvima članova, a država im je davala uput-stva i direktive za rad te propagirala ideju zadrugarsva. Zadruge su bile rasadnik prosvjećivanja svojih članova, nabavljale su im knj-ge, organizovale stručna predavanja pa su tako doprinosile una-pređenju poljoprivredne proizvodnje putem primjene savremenih metoda za obrađivanje zemlje, gajenje stoke, podizanje voćnjaka i vinograda te drugih kultura. Kako nije bilo stručnih kadrova, a nije formiran ni centralni organ koji bi povezivao zadruge i vodio ra-čuna o zadružnoj politici na nivou Crne Gore, neke zadruge nijesu mogle da opstanu. Ipak jedan broj zadruga je nastavio da uspješno obavlja djelatnost do balkanskih i Prvog svjetskog rata. Tako su ra-tovi ugušili mladi zadružni pokret u Crnoj Gori.

Završetkom Prvog svjetskog rata, izuzev zadruge u Ždrebaoniku, srez danilovgradski, ostale zadruge nijesu obnovile rad. Razlozi za to su brojni: veliki broj zadrugara poginuo je u ratovima, zemlja je bila osiromašena, a privredne aktivnosti prilično slabog intenzi-teta.

Od 1918-1920, izuzev što je osnovana zemljoradničko-nabavljačka zadruga u Nikšiću, zadružnog organizovanja seljaka nije bilo. Se-ljaci nijesu mogli doći do novca za obnovu ove djelatnosti pa su mnogobrojni prodali zemlju i otiši u svijet "trbuhom za kruhom".

Donošenjem Zakona o agrarnim zajednicama 1922. godine formi-rane su zadruge za koloniste koji su, preko ovih zadruga, dobijali kredite i poljoprivredni inventar. Jedna takva zadruga formirana je u srezu beranskom 1924.

Od 1925. godine država nastoji da razvije kreditno zadrugarstvo pod nazivom Zadruge za poljoprivredni kredit, a ovaj vid zadrugar-stva se širi i to posebno od 1928. godine. Od 1928-1931 nije bilo sreza u kojem nije osnovano po nekoliko zadruga. Tada je formirano 50 zadruga u devet srezova. Seljaci su rado ulazili u zadruge jer su dobijali kredite pod povljnijim uslovima. Zadrugama su rukovodili ljudi koji su uglavnom gledali lične interese i nijesu vodili raču-na kako će seljak upotrijebiti dobijena sredstva niti da li će kredit vrijeme na vratiti. Zbog lošeg gazdovanja zadružnom imovinom selak se sve više zaduživao. Osnivanjem zadruga preko poljopri-vrednih kredita nije se poboljšao ekonomski položaj seljaka. Na-protiv došlo je do profanisanja ideje zadrugarsva i seljak je gubio povjerenje u ovaj vid organizovanja.

(Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore 1860-1953.", Podgorica 1998. godine)

Zemljoradničko zadrugarstvo

Vremeplov

Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u Privrednoj komori Crne Gore Nina Drakić, odbranila je 25. decem-bra 2017. godine doktorsku disertaciju na Fakultetu za

međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica i time stekla titulu doktora ekonomskih nauka. Tema njene doktorske disertacije bila je "In-stitucionalna analize poljoprivrede".

Predmet disertacije se odnosi na analizu i razu-mijevanje uloge institucija tj. pravila koja opred-jeljuju ponašanje svakog pojedinca u razvoju poljoprivrede. Cilj je da se identifikuju institu-cije i institucionalni aranžmani koji pogoduju ostvarivanju povoljnijih rezultata u poljopri-vredi.

Privredna komora dobila novog doktora ekonomskih nauka

U dosadašnjoj ekonomskoj teoriji i praksi rijetka su istraživanja koja, kroz prizmu institucija, analiziraju ovaj privredni sektor,

što daje dodatnu vrijednost ovom istraživačkom radu. Institucionalnu analizu poljoprivrede koleginica

Drakić je sprovela na osnovu dostignuća vo-dećih teoretičara u oblasti institucionalne

ekonomije na jednoj, te empirijskih istraži-vanja na drugoj strani.

Usavršavanjem, dr Nina Drakić pružiće još kvalitetniji doprinos privredi kroz

svakodnevni radni angažman u Komo-ri, što će dati impuls njenim novim

profesionalnim uspjesima.

7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALFA PROJECT Podgorica ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ALUMINISKA BRAVARIJA VERO-AL Ulcinj AMPLITUDO Podgorica AMD PIONIR Tivat ANGLIAN Bar ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ART GLORIA Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BI KOD Podgorica BOMETAL Kolašin BLUE HOUSE MONTED Kotor BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CEROVO Bar CITY EXPRESS MONTENEGRO Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEMETRA TOURS Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DMD DELTA Podgorica DINAMIKCOM Nikšić DONATOR Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELEKTRON Podgorica ELKON Podgorica ELTEC Ulcinj ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FLY FLY TRAVEL Podgorica FOBRA Podgorica FRIGO SISTEM Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPREMJER Podgorica GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRADNJA-PROMET Danilovgrad GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GREENELL Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTEL Petrovac INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HIDROMONT INŽENJERING Podgorica HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELA - KOMERC Rožaje JOLLY COMMERCE Nikšić Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KORMING Danilovgrad KRUŠO Nerceg Novi KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LD GRADNJA Nišić LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MB ELECTRONIC Podgorica MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MIANJA Cetinje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTECARGO Podgorica MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOSOR TRANS Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NIKOLIC 4S Kotor NEMESIS Podgorica OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLD TOWN TRAVEL Kotor OLIMPIA-R Budva OSMANAGIĆ CO Podgorica OXFORD CENTAR Podgorica PANELEVEN Podgorica PANEVIVO Podgorica PARUS Bar PENTAR Nikšić PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROYAL TRAVEL Cetinje ROLE INŽENJERING Herceg Novi S- LEASING Podgorica S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SEKAS Podgorica SECURITY GUARD MONTENEGRO Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SMALL OFFICE Herceg Novi SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPA MEDICA Podgorica SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STIRODOM Kotor STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TAPACIR KURTI Ulcinj TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TEHNO MAX Podgorica TELEFONICA Kotor TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BAR Bar TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE BUDVA Budva TURISTIČKA ORGANIZACIJA OPŠTINE ULCINJ Ulcinj VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VEKTOR INŽENJERING Herceg Novi VELETEX Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VOLMONT MD Danilovgrad WASH & DRY COMPANY Podgorica WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED GROUP Bar ZRNOŽIT Cetinje

Documents

Skupština Komore odlučila Vlastimir Golubović · Vlastimir Golubović novoizabrani ... Ratko Nikolic, director of Business Intelligence Consulting High-quality and useful business