Skriveni svijet - Natura 2000

  • View
    1.077

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Skriveni svijet - Natura 2000

  • SKRIVENI SVIJET - NATURA 2000Marija Kuljeri, dipl.ing.biol.Hrvatsko herpetoloko drutvo Hyla

  • bioloka raznolikost i ekoloke mreeNatura 2000 to je i kako funkcioniraNatura 2000 i ljudiN2000 u HrvatskojN2000 u Zadarskoj upaniji

  • bioloka raznolikost klju ivota na ZemljiDIREKTNA KORIST - hrana, lijekovi, graevni materijal, tkanine, drvna graa, gorivo, sirovine za razne industrijske proizvodeINDIREKTNA KORIST - atmosferska i klimatska regulacija, zatita tla i vode, opraivanje i raznoenja sjemenki, recikliranje hranjivih tvari odnosno elemenata, kontrola poljoprivrednih nametnika i bolesti; kulturna, spiritualna i estetska vrijednost, turistika vrijednost

    u 2002. 90 % njemakih turista sloilo se da su osjetiti prirodu i prekrasan okoli glavni razlozi za kretanje na putovanja

  • opadanje i degradacija bioraznolikostiraznolikost stanita u naglom opadanjubrojne biljne i ivotinjske populacije koje ovise o tim stanitima smanjuju se i po brojnosti i po podruju svojega rasprostranjenjastanita su sve jae izloena fragmentaciji - cjepkanju na izolirane otoke - koji nisu u stanju dugorono opstati s obzirom na sve intenzivniji pritisak od razliitih aktivnostiprocjena koliine dananjeg gubitka vrsta je izmeu 1,000 i 10,000 puta vei od prirodne/pozadinske brzine izumiranja

  • living planet index

    IUCN crveni popis

    biljaka i ivotinja

  • stanje u Hrvatskojrazliiti ekosustavi na malom podujuiznimno bogatstvo bioloke raznolikosti u europskim okvirimazastupljena iroka lepeza prirodnih i poluprirodnih stanitaneka su jedinstvena za Europu; neka su endemina ograniena za odreenu regiju; veliki broj je ugroen toliko da im prijeti nestanak

  • ekoloke mree1960-tih drastino poveanje iskoritavanja prirodnih resursadramatine promjene u poljoprivredi, proizvodni postupci velikih razmjera

    snaan utjecaj na okolikvalitetu ivota takoer odreuje i visoka kvaliteta okolia ukljuujui zdravu prirodu

    ekoloka mrea koncept integrirane zatite bioraznolikostisustav vrijednih podruja za ugroene vrste, stanita, ekoloke sustave i krajobraze koja su meusobno funkcionalno povezana

  • ekoloke mreesastavnicejezgre (core areas)prijelazne zone (buffer zones)koridori (corridors)podruja obnove (restoration areas)

  • programi ekolokih mreaSveeuropska ekoloka mrea (PEEN)Smaragdna mrea (Emerald) 44 europske zemljeNatura 2000 EU ekoloka mreaViegradska mrea, Europski zeleni pojas (Green Belt), i druge transnacionalne mreeNacionalne ekoloke mree

  • Natura 2000 to je to?ouvanje bioloke raznolikosti Europeosnova:

    Direktiva o stanitima i Direktiva o pticamamrea zatienih podruja zemalja lanica EU zaodabrane vrste ptica (posebno zatiena podruja, SPA), odabrani stanini tipovi te ivotinjske (osim ptica) i biljne vrste (podruja od znaaja za Zajednicu, SCI)

    koje su ugroene, rijetke ili vrijedne diljem teritorija EU zajedno ine POSEBNA PODRUJA ZATITE (SAC special areas of conservation)

  • mrea se gradi kroz odreenu proceduru temeljem Direktive o stanitimaNatura 2000 podruja su odabrana temeljem specifinih pravilaprovedba mree Natura 2000 odgovornost pojedine drave lanice pod nadzorom Europske komisijenjeno osnivanje je obavezno pretpristupni uvjet

  • Natura 2000 i osnovne obaveze drava lanicadvije osnovne obaveze:

    - odrati stanje staninih tipova i vrsta za koje su podruja proglaena na razini zateenoj na datum proglaenja (za novu dravu lanicu = datum pristupanja)- sprijeiti pogoranje stanja ili unitenje podruja provoenjem postupka ocjene prihvatljivosti planova i zahvata koji mogu imati negativan utjecaj na njih

  • kako funkcionira Natura 2000upravljanje podrujima osigurava dugoroan opstanak ciljnih vrsta i staninih tipova

    povoljni status zatiteobavezno praenje stanja stanita i vrsta izvjetavanje svakih 6 godinarazvojni projekti unutar ili u neposrednoj blizini ekoloke mree Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu rezultat OPZP obvezujui !!

  • Natura 2000 i ljudiuvaava se da je ovjek sastavni dio prirode meusobno partnerstvo!!!odrivi razvojodrediti parametre po kojima se ljudske aktivnosti mogu odvijati uz istodobnu zatitu bioloke raznolikostiu suradnji s dionicima koji ive i rade u nekom Natura 2000 podruju postii zajedniki dogovor o najboljim nainima ouvanja postojeih vrsta i stanita uz istovremeno potivanje lokalnog socijalno-gospodarskog konteksta

  • u veini sluajeva - samo male prilagodbe kako bi se osiguralo da je postojee koritenje zemlje u skladu sa zatitom prisutnih vrsta i stanita

    primjeri- pomicanje kosidbe polja nekoliko tjedana kasnije dok mladi ptica koje se gnijezde na tlu ne izau iz gnijezda- izbjegavanje uznemiravanja podruja u odreeno doba godine gdje se ivotinje razmnoavaju, hrane ili odmaraju...

    u nekim sluajevima promjene e biti znaajne kako bi se sprjeilo daljnje propadanje pojedinog podruja ili kako bi se povratilo u povoljno stanje

  • ekonomske aktivnosti ukljuuju:poljoprivreduturizamribarstvoumarstvolovstvorekreativne aktivnostiinfastrukturne projekte

    drave lanice moraju osigurati da su podruja unutar Natura 2000 mree zatiena od tetnih promjena te da se njima upravlja u skladu s pravilima Direktive o stanitima

  • ISTINAmnogi postojei naini koritenja zemljita nastavit e se kao i prije, jer su ve usklaeni s ouvanjem postojeih stanita i vrsta;u sluajevima gdje naini uporabe zemljita negativno utjeu na postojee vrste i stanita, mogu se ostvariti prilagodbe bez ugroavanja produktivnosti;upravljake aktivnosti koje daju prednost ouvanju prirode zadovoljavaju uvjete za dobivanje dodatne financijske potpore iz EU-ovih fondova;aktivnosti nastavit e se pod uvjetom da se obavljaju na odriv nain te da nemaju tetnih utjecaja na postojee rijetke vrste i stanita ili spreavaju njihovu obnovu;poljoprivredne i umarske aktivnosti mogu istovremeno biti u skladu Natura 2000 zahtjeva i biti ekonomski isplative;u podrujima s visokom prirodnom vrijednou broj ruralnih poslova (radnih mjesta) e se poveati;

  • ISTINAproglaenje odreenog podruja dijelom Natura 2000 dokaz je posebne prirodne vrijednosti to moe generirati prihod od ekoturizma (pogotovo od stranih turista);brendiranje proizvoda (sir, med, dem...) porijeklom s Natura 2000 podruja moe poveati prodaju, kako domau tako i izvoz na strana trita;Natura 2000 podruje moe imati vrlo vanu ulogu u upravljanju vodama;mrea Natura 2000 je jedina EU mrea podruja vanih za zatitu prirode diljem Europe i predstavlja odlinu podlogu za dobivanje sredstava iz razliitih financijskih instrumenata EU;veliki infrastrukturni projekti provedba jedino ako su od znaajnog interesa za javnost; nakon pozitivne ocjene od strane Europske komisije ali s obaveznim kompenzacijskim mjerama.

  • NIJE ISTINAsve e gospodarske aktivnosti biti ograniene ili zaustavljene;lov je u cijelosti zabranjen;ispaa ovaca na podrujima Natura 2000 smatra se uznemiravanjem;gradnja bilo kakve nove infrastrukture je zabranjena;svakodnevne aktivnosti morati e biti podvrgnute ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu;ukljuivanje u podruje NATURA 2000 utjee na vlasnitvo zemljita;posjedi automatski gube na vrijednosti kao posljedica odreivanja podruja NATURA 2000.

  • Ekoloke mree u HrvatskojNacionalna ekoloka mrea Zakon o zatiti prirode

  • Ekoloke mree u Hrvatskoj Smaragdna mrea Bernska konvencija

  • Natura 2000 u Hrvatskojobvezna za primjenu datumom pristupanja EUna podruju HR vie od 250 vrsta i 70 staninih tipova vanih na nivou EUprijedlog priprema Dravni zavod za zatitu prirode temeljem strunih i znanstvenih istraivanja u tijekuoko 1000 predloenih podruja (od svega nekoliko ha do velikih podruja poput PP Velebit - 2200 km2)

  • Natura 2000 u Zadarskoj upaniji86 podruja + 6 podruja za ptice41 stanini tip5 biljnih vrsta77 ivotinjskih vrsta od toga 43 vrsta ptica

  • Natura 2000 u Zadarskoj upaniji

  • otok PagMalo i Velo blato, Kolansko blato Blato RogozaPake stijene Velebitskog kanalaPaka vrataPaka solanaStara Povljana, Dinjika, uvale Caska, Vlaii, Koljunski zaljev

    ...

    1150* Obalne lagune1210 Vegetacija preteno jednogodinjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)3170* Mediteranske povremene lokve62A0 Istono submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)HR prijedlog Submediteranski vlani travnjaci sveze MolinioHoredion

    livadni procjepak Chouardia litardiereibarska kornjaa Emys orbicularisjezerski rego Lindenia tetraphylladalmatinski oka Proterebia afra dalmatakopnena kornjaa Testudo hermannicrvenkrpica Zamenis situla

  • Privlaka-Nin-Ljubaki zaljevNinska solanaNinski stanovi-livadePrivlaka Ninski zaljev Ljubaki zaljevUvala PlemiiLjubaka vrata

  • SZ otociSilba, Olib i Premuda s podmorjemSilbenski grebeni

    Podmorje oko Grujice, karde, Planika i Planiia, Tramerke, junog dijela o. Molata, izmeu Zapuntela i Ista, Rivanjski kanal sa Sestricama...uvala Sv. Ante, otok Silba; Brguljski zaljev, otok Molat

    ...

  • Dugi otok / Ugljan / Paman

    PP TelaicaUvale Golubinka, Sakarun, Brbiica, Zagraina (Dugi otok)pilja Golubinka i okolno podrujeZapadna obala Dugog otokaUvala Sabua (Ugljan), uvala Soline (Paman)Punta Parda (I), podmorje otoka Jidula, Tukoak, Mrtovnjak...

  • PP Vransko jezero i JasenRavni KotariBenkovacBokanjako blatoRijeke Zrmanja, Karinica i Bijela, Krupa, Otua, kanjon UneNovigradsko i Karinsko more

  • PP VelebitNP PaklenicaLisac i PotakBruvnoBuljiKunovac Kupirovaki

  • Natura 2000 u Zadarskoj upaniji

  • Morska stanitaObalne laguneNaselja posidonijeGrebeniMuljevita i pjeana tla izloena zraku za vrijeme osekePjeana dna trajno prekrivena morem (plitke uvale)Morske pilje

    Podr