Skripta zakoni

Opi dio strunog ispita - skripta

http://narodne-novine.nn.hr/

Prosvjetni vjesnik, 1999., Zagreb, br. 1, god 1.

1

1. Ustav Republike Hrvatske

2. Ukaz o proglaenju Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i

lenti predsjednika Republike Hrvatske (1990.)

3. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih

zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (proieni tekst) (2000.)

4. Opa deklaracija o ljudskim pravima (NN, 143/09)

5. Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju

6. Konvencija o pravima djeteta

7. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst) (2008.)

8. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

srednjoj koli (2010.)

9. Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi (2010.)

10. Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora

uenika osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013.

11. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (1995.)

12. Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu

i nastavnika u srednjem kolstvu (2003.)

13. Poslovnik o radu komisije za stairanje i komisije za polaganje strunog ispita

14. Odluka o elementima i kriterijima za izbor upis kandidata u srednje kole 2012 2013


16. Odluka o upisu uenika u srednje kole za 2012./2013. kolsku godinu

17. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih

suradnika u osnovnom kolstvu (1996.)

18. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (2010.)

19. Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj

dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama ( 2010.)

20. Pravilnik o polaganju dravne mature (2013.)

21. Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita (2002.)

22. Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada (2009.)




2

23. Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za

vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika

(2004)

24. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-

obrazovnoj skupini u osnovnoj koli (2009.)

25. Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama (2009.)

26. Zakon o strukovnom obrazovanju (2004.)

27. Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)

28. Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)

29. Udbeniki standard (2007.)

30. Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2010.)

31. Zakon o prosvjetnoj inspekciji (2011.)




3

TEMELJNI PRAVNI AKT

Ustav Republike Hrvatske

ZAKONI

1. Ukaz o proglaenju Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i

lenti predsjednika Republike Hrvatske (1990.)

2. Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih

zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj (proieni tekst) (2000.)

3. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst) (2008.)

4. Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (2010.)

5. Zakon o strukovnom obrazovanju (2004.)

6. Zakon o udbenicima za osnovnu i srednju kolu (2010.)

7. Zakon o prosvjetnoj inspekciji (2011.)

PRAVILNICI

1. Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i

srednjoj koli (2010.)

2. Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi (2010.)

3. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (1995.)

4. Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu

i nastavnika u srednjem kolstvu (2003.)

5. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju uitelja i strunih

suradnika u osnovnom kolstvu (1996.)

6. Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj

dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama ( 2010.)

7. Pravilnik o polaganju dravne mature (2013.)

8. Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita (2002.)

9. Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada (2009.)




4

10. Pravilnik o nainu ostvarivanja programa naukovanja i strunog osposobljavanja za

vezane obrte te o pravima, obvezama, praenju, vrednovanju i ocjenjivanju naunika

(2004)

11. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-

obrazovnoj skupini u osnovnoj koli (2009.)

12. Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama (2009.)

ODLUKE



3. Odluka o upisu uenika u srednje kole za 2012./2013. kolsku godinu

4. Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora

uenika osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013.

MEUNARODNI UGOVORI

1. Opa deklaracija o ljudskim pravima (NN, 143/09)

2. Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju

3. Konvencija o pravima djeteta

OSTALO

1. Poslovnik o radu komisije za stairanje i komisije za polaganje strunog ispita

2. Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)

3. Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008.)

4. Udbeniki standard (2007.)




5

1. Biranje zastupnika u Sabor RH

2. Predsjednik Republike Hrvatske

3. Vlada Republike Hrvatske

4. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske

5. Ustavni zakon o ljudskim pravima

6. Tijela lokalne uprave i samouprave

7. Koliko se u Ustavu Republike Hrvatske spominje srednje kolstvo?

1. Biranje zastupnika u Sabor Republike Hrvatske

Zastupnici se biraju na vrijeme od etiri godine. Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor

odravaju se najkasnije ezdeset dana po isteku mandata i rasputanju. Ima najmanje 100, a

najvie 160 zastupnika. Biraju se na temelju birakog prava, biraju se neposredno tajnim

glasovanjem.

Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti. Hrvatski sabor

zasjeda prvi put izmeu 15. sijenja i 30. lipnja i drugi put izmeu 15. rujna i 15. listopada.

Hrvatski sabor ima jednog ili vie potpredsjednika i samo jednog predsjednika.

Predsjednik je Hrvatskog sabora Josip Leko.

Potpredsjednici Hrvatskog sabora su Dragica Zgrebec, Nenad Stazi, Milorad Batini, eljko

Reinera i Tomislav uljak.

2. Predsjednik Republike Hrvatske

Predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu brine se za redovito i usklaeno

djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. PRH odgovora za obranu neovisnosti i teritorijalne

cjelovitosti RH.

Ne moe biti pripadnikom niti jedne politike stranke i podnosi ostavku nakon izbora

za PRH na lanstvo u politikoj stranici i o tome obavjetava Hrvatski sabor. Ne moe

obavljati nikakvu javnu ili profesionalnu djelatnost.

Predsjednik se bira na vrijeme od pet godina u roku od 60 dana otkada je bivi

predsjednik prestao obavljati dunost. Mijenja ga predsjednik Sabora.

Ima ustavne ovlasti kao to su raspisivanje izbora za Hrvatski sabor i sazivanje prvog

zasjedanja, raspisivanje referenduma, povjerava mandata za sastavljanje Vlade RH, daje




6

pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, odluuje o diplomatskim

misijama uz predsjednika vlade. Postavlja i opoziva efove diplomatskih misija.

Ima ovlasti vezane uz vojna pitanja i ratno stanje. Vrhovni je zapovjednik oruanih

snaga RH koji imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike sukladno zakonu. Objavljuje rat i

zakljuuje mir temeljem odluke RH. Poduzima izvanredne mjere u sluajevima ratnog stanja,

neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, kada su tijela dravne

vlasti onemoguena redovito obavljati ustavne dunosti.

Ostale ovlasti: upuivanje poslanica Saboru RH, pomae savjetodavni tijelima ije lanove

imenuje i razrjeuje, surauje s Vladom.

Odgovoran je za povredu Ustava. Jedna petina Sabora moe uputiti prijedlog za

pokretanje postupaka i utvrivanja posebne odgovornosti. Predsjednik se ima pravo o tomu

oitovati. Odluku od pokretanju postupka donosi dvije treine svih zastupnika, a o

odgovornosti odluuje Ustavni sud RH sa dvotreinskom veinom svih sudaca. Ako se utvrdi

njegova odgovornost prestaje dunost po sili Ustava.

3. Vlada Republike Hrvatske

Obnavlja izvrnu vlastu u skladu s Ustavom i zakonom, a ine je predsjednik, jedan ili

vie potpredsjednika, ministri. Ovlasti Vlade Republike Hrvatske:

predlae zakone i druge akte u Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni

raun.

Provodi zakone i druge odluke Hrvatskog sabora.

Donosi uredbe za izvrenja zakona.

Vodi vanjsku i unutarnju politiku.

Usmjerava i nadzire red dravne uprave.

Brine o gospodarskom razvitku zemlje.

Usmjerava djelovan i razvitak javnih slubi. Odluuje o sukobu nadlenosti tijela

dravne uprave.

Upravlja, raspolae i koristi se imovinom RH, ako posebnim zakonom nije drukije

odreeno.




7

Sadri Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, sredinji uredi za upravu, za

eHrvatsku, za upravljanje dravnom imovinom, za razvojnu strategiju. Za obnavljanje

strunih poslova VRH osniva urede za zakonodavstvo, odnose s javnou za nacionalne

manjine.

Vlada odgovara Saboru, a lanovi Vlade su odgovorni za odluke koje donosi Vlada.

Na prijedlog jedne petine zastupnika moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku VRH,

pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Predsjednik moe zahtijevati glasovanje o

povjerenju vlade. Glasovati se ne moe prije nego protekne sedam dana od dana dostave

prijedloga Hrvatskog sabora. Ako Sabor odbije izglasavanje o nepovjerenju isti se prijedlog

moe donijeti nakon isteka roka od est mjeseci.

Zasjedanje VRH: Sjednice u javne, no Vlada moe odluiti da e sjednica biti

zatvorena za javnost. Moe zasjedati ako je prisutna veina lanova Vlade, a odluuje se

natpolovinom veinom glasova svih lanova.

Dvotreinskom veinom svih lanova VRH odluuje kada nadlenim tijelima

predlae: promjenu Ustava, udruivanje ili razdruivanje s drugim dravama, promjenu

granica RH, rasputanje Sabora, raspisivanje referenduma.

Vlada stupa na dunost kada joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom

Saboru. Mandatar vlade predlae lanove Vlade.

4. Nadlenosti Sabora Republike Hrvatske

Odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun.

Odluuje o ratu i mir, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskog sabora, donosi

Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike RH. Ostvaruje graanski nadzor

nad oruanim snagama i slubama sigurnosti RH. Odluuje o promjeni granica RH, raspisuje

referendum, obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja u skladu s Ustavom i zakonom, daje

amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom.




8

5. Ustavni zakon o ljudskim pravima

Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikim i nacionalnih

zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj donesen je 31. svibnja 2001. Predsjednica Odbora

za zakonodavstvo Zastupnikog doma Hrvatskog dravnog sabora bila je Ingrid Antievi

Marinovi.

Zakon se sastoji od sedam dijelova: Temeljne odredbe, Ljudska prava i slobode, Kulturna

autonomija i druga prava etnikih i nacionalnih manjina, Proporcionalno sudjelovanje u

predstavnikim i drugim tijelima, Meunarodni nazor i suradnja, Kanjive radnje, Prijelazne i

zavrne odredbe

Ustavni zakon je donesenu u skladu s Ustavom RH i meunarodnim dokumentima kao to s

Povelje Ujedinjenih naroda i Opom deklaracijom o ljudskim pravima. Govori o ljudskim

pravima i slobodama te o etnikim i nacionalnim manjinama.

Naglaena je pravo na ivot u slobodi bez izvrgavanje muenju ili ropstvu. Pravo na rad i

slobodu rada. Slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, na mirno okupljanje, slobodno

udruivanje, pravo na sklapanje braka i stvaranje obitelji.

RH titi ravnopravnost pripadnika nacionalnih manjima. Etnike i nacionalne manjine imaju

pravo na kulturnu autonomiju. Etniki simboli mogu biti upotrjebljeni, ali naglasak mora biti

na simbolima RH. Imaju pravo na odgoj i obrazovanje na vlastitu jeziku.

6. Tijela lokalne uprave i samouprave

Jedinice lokalne samouprave su: opina, kotar i grad. Jedinice podrune samouprave

su upanije. Tijela lokalne samouprave su samostalna, podlijeu samo nadzoru zakonitosti

ovlatenih dravnih tijela. Poslovi dravne uprave mogu se prenositi u djelokrug tijela

jedinica lokalne samouprave.

Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva u pravilu za podruje vie naseljenih

mjesta koja su povezana sa zajednikim interesima stanovnitva.




9

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite tijela upanije i predstavlja prirodnu,

urbanu, gospodarsku i drutvenu cjelinu.

upanija je jedinica podrune samouprave ije se podruje odreuje tako da ono bude izraaj

povijesnih, prometnih i gospodarskih imbenika te da bude sposobna opstati kao prirodna

samouprava cjeline u okviru Republike Hrvatske.

7. Koliko se puta u Ustavu Republike Hrvatske spominje srednje kolstvo?

Srednje kolstvu u Republici Hrvatskoj nije obavezno i ne spominje se u Ustavu. U

lanku 65. se spominje da je obrazovanje u RH svakom jednako dostupno, pod jednakim

uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno osnovno obrazovanje je besplatno u

skladu sa zakonom. U lanku 66. se spominje da je mogue osnivati privatne kole i uilita.




10

1. Djelokrug rada strunih organa kole

2. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli

3. Dodatni rad i dopunska nastava

4. Uenik, darovit uenik, uenik s potekoama u razvoju

5. upanijski ured za kolstvo ustrojstvo i zadae

6. Izostanci uenika iz kole

7. Izvannastavne aktivnosti i izvankolske aktivnosti uenika

8. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?

9. Kalendar rada srednje kole

10. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno vrijeme u srednjoj koli?

11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?

12. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?

13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?

14. Matina knjiga

15. Biranje ravnatelja srednje kole

16. Nastavna dokumentacija

17. Godinji plan i program rada srednje kole

18. Obvezatna pedagoka dokumentacija u koli

19. Opi akti u koli

20. Opiite kadrovsku strukturu srednje kole

21. Optereenost uenika u srednjoj koli

22. Optereenost profesora u srednjoj koli

23. Organi upravljana u srednjoj koli

24. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u srednjoj koli

25. Pedagoki standard srednjokolskog sustava1 (NN 63/08)

26. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada

27. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj skupini2 (124/09, 73/10)

28. Zakon o srednjem kolstvu3 (NN, 126/12)

1 Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja

Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja 2 Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u

osnovnoj koli 3 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)




11

29. Pravilnik o normi neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima i nainu utvrivanja

broja izvritelja na odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u srednjoj koli4 (NN, 94/10)

30. Pravilnik o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju profesora u srednjem kolstvu (NN,

47/96, 80/99, 65/01)

31. Pravilnik o strunim ispitima u srednjem kolstvu5 (NN, 88/03)

32. Pravilnik o sadraju i obliku razrednih svjedodbi te svjedodbi o maturi i zavrnom ispitu6 (NN, 32/10,

50/11, 145/11, 85/12)

33. Elementi i kriteriji za izbor kandidata u 1. razred srednjih kola za tekuu kolsku godinu (s naglaskom na

odgojno-obrazovnom podruju iz kojeg pripravnik dolazi; npr. geologija, elektrotehnika, strojarstvo)

34. Ciljevi i zadae srednjokolskog odgoja i obrazovanja prema pojedinim odsustvima/gimnazije, umjetnike

kole, strukovne kole/.

35. Propisana pedagoka dokumentacija koju vodi profesor

36. Razrednik, uloga i zadae

37. Statut kole

38. Struni organi u srednjoj koli

39. kolska godina i nastavna godina

40. Nastavniko vijee

41. Upravljanje kolom

42. Ustrojstvo srednjokolskog odgojno-obrazovnog sustava

43. Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli7(NN, 112/10)

44. Pravilnik o napredovanju uitelja i profesora u osnovnom i srednjem kolstvu (NN, 89/95, 148/99, 20/05)

45. Matura i zavrni ispit8 (NN, 127/10)

46. Ustrojstvo nastave u obrtnikim kolama i praktine nastave u drugim strukovnim kolama9

47. Koja bi se poboljanja, po vaem miljenju, mogla unijeti u srednjokolski odgojno-obrazovni sustav?

4 Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjokolskoj ustanovi

5 Pravilnik o polaganju strunog ispita uitelja i strunih suradnika u osnovnom kolstvu i nastavnika u srednjem

kolstvu 6 Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u

kolskim ustanovama 7 Pravilnik o nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli

8 Pravilnik o polaganju dravne mature Pravilnik o izradbi i obrani zavrnog rada

Pravilnik o postupku i nainu polaganja pomonikog ispita 9 Pravilnik o nainu i izvoenju nastave u strukovnim kolama




12

KOLSKI DIO: odgovori na pitanja

1. Djelokrug strunih organa kole: 38. Struni organi u srednjoj koli, 40.

Nastavniko vijee

Struni organi kole su razredno i uiteljsko vijee, nastavniko vijee i odgajateljsko vijee.

Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu.

Uiteljsko, nastavniko odnosno odgajateljsko vijee ine svi uitelji, odnosno nastavnici i

struni suradnici kole.

Sadraj rada strunih tijela utvruje se statutom kolske ustanove, dok je u ovom pogledu

razrednik struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea.

Nastavniko vijee ine nastavnici, struni suradnici i ravnatelj kole. Sjednice Nastavnikog

vijea saziva i vodi ravnatelj kole. Nastavniko vijee moe osnovati struna vijea kao

struna tijela za pojedine nastavne predmete ili skupine srodnih predmeta. Uz poslove

odreene zakonom i provedbenim propisima Nastavniko vijee ovlateno:

- obavlja poslove u vezi s izvoenjem nastavnog plana i programa, potrebama

i interesima uenika te promicanju struno-pedagokog rada kole,

- predlae godinji plan i programa rada kole i kolski kurikulum u suradnji s

ravnateljem,

- donosi fakultativni dio nastavnog plana i programa,

- na prijedlog ravnatelja formira razredne odjele i obrazovne skupine,

- predlae imenovanje razrednika,

- predlae struno usavravanje nastavnika i strunih suradnika,

- odluuje o zahtjevima uenika za promjenu upisnog obrazovnog programa,

- utvruje razlikovne i/ili dopunske ispite te nain i rokove njihovog polaganja,

- analizira i ocjenjuje obrazovni i struni rad,

- osniva struna vijea i imenuje njihove voditelje,

- odluuje o zahtjevima uenika za preispitivanje zakljune ocjene,

- imenuje povjerenstvo za polaganje ispita,

- odluuje o pohvalama i nagradama uenika

- izrie pedagoke mjere za koje je ovlaten,

- obavlja poslove u svezi s polaganjem mature uenika,

- obavlja druge poslove utvrene propisima i opim aktima kole




13

Struno vijee (aktiv) ine svi nastavnici odgovarajueg nastavnog predmeta ili skupine

srodnih predmeta. Struno vijee radi na sjednicama koje saziva i vodi predsjednik vijea.

Predsjednika vijea na poetku svake kolske godine imenuje Nastavniko vijee na prijedlog

ravnatelja. Struno vijee:

- sudjeluje u izradi izvedbenih godinjih programa i kolskim kurikuluma,

- usklauje kriterije za praenje i ocjenjivanje uenika

- utvruje okvirne obveze uenika u okviru odgovarajueg nastavnog predmeta,

- predlae nabavku nastavnih sredstava i pomagala,

- odabire udbenike i prirunike u okviru onih udbenika i prirunika koje je odobrio Ministar

- poetkom kolske godine predlae ravnatelju raspored nastavnika po predmetima

i razrednim odjelima,

- obavlja i druge strune poslove na temelju odluka Nastavnikog vijea i ravnatelja.

Razredno vijee ine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu. Razredno vijee

radi na sjednicama. Sjednicu vodi razrednik odjela. Razredno vijee:

- skrbi o odgoju i obrazovanju uenika u razrednom odjelu

- skrbi o ostvarivanju nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma

- neposredno sudjeluje u razmatranju pedagokih i drugih pitanja u razrednom odjelu,

- surauje s vijeem uenika,

- utvruje prema prijedlogu razrednika opi uspjeh uenika,

- predlae i odluuje o pohvalama, nagradama

i pedagokim mjerama iz svog djelokruga,

- predlae izlete i ekskurzije razrednog odjela

- surauje s roditeljima i skrbnicima uenika

- obavlja druge poslove odreene propisima i opim aktima kole.

Sjednice razrednog vijea saziva i vodi razrednik.

2. Dokumentacija trajne vrijednosti u koli: 12. Koliko treba uvati spomenicu kole

(ljetopis)? 13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?

Matina knjiga, spomenica. kolske ustanove trajno uvaju matinu knjigu, a osnovna kola

trajno uva i spomenicu kole, dok se imenik i evidencija o ispitima od strane kolskih

ustanova uvaju deset godina.




14

3. Dodatni rad i dopunska nastava

Iz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

Dodatna nastavna ostvaruje se za uenike koji u odreenom nastavno predmetu

ostvaruju natprosjene rezultate ili pokazuju poseban interes za odreeni nastavni predmet.

kola je duna organizirati dodatnu nastavu u koju se uenik ukljuuje na temelju vlastite

odluke.

Dopunska nastava ostvaruje se za uenike kojima je potrebna pomo u uenju. kola

je duna organizirati dopunsku nastavu. Dopunska nastava organizira se na odreeno vrijeme

kada je takav oblik pomoi uenicima potrebama.

4. Uenik, darovit uenik, uenik s tekoama u razvoju

Iz Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (Proieni tekst)

Status uenika stjee se upisom u kolu, a moe se imati samo u jednoj koli. Uenik

koji je upisan u umjetniku kolu moe se upisati u jo jednu kolu. Prava uenika su:

pravo na obavijetenost o svim pitanjima koja se na njega odnose,

pravo na savjet i pomo u rjeavanju problema, a sukladno njegovom najboljem interesu,

pravo na uvaavanje njegovog miljenja,

pravo na pomo drugih uenika kolske ustanove,

pravo na pritubu koju moe predati uiteljima, odnosno nastavnicima, ravnatelju i

kolskom odboru,

pravo na sudjelovanje u radu vijea uenika te u izradi i provedbi kunog reda,

pravo na predlaganje poboljanja odgojno-obrazovnog procesa i odgojno-obrazovnog

rada.

Obveze uenika su:

pohaanje obveznog dijela programa i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada koje je

izabrao,

pridravanje pravila kunog reda,

ispunjavanje uputa uitelja, odnosno nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja i drugih

zaposlenika kole, a koje su u skladu s pravnim propisima i kunim redom,

uvanje udbenika i drugih obrazovnih i nastavnih sredstava.




15

Ueniku srednje kole prestaje status uenika:

na kraju kolske godine u kojoj je zavrio srednje obrazovanje, kada se ispie iz srednje kole,

kada se ne upie u sljedei razred srednje

Ueniku koji je zavrio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa, ali nije poloio dravnu

maturu, odnosno nije izradio i obranio zavrni rad, status redovitog uenika prestaje godinu dana

nakon zavretka kolske godine u kojoj je zavrio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa.

Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama su daroviti uenici i uenici s

tekoama. Obrazovanje uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama provodi se u skladu

s ovim Zakonom, ako posebnim propisima nije drukije odreeno.

Darovit uenici: kola provodi uoavanje, praenje i poticanje darovitih uenika te im

organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima. Program za

darovite uenike te nain uoavanja, kolovanja, praenja i poticanja darovitih uenika propisuje

ministar.

Uenik koji se istie znanjem i sposobnostima ima pravo zavriti kolu u kraem vremenu od

propisanog. U tijeku jedne kolske godine uenik moe zavriti dva razreda. Uvjete i postupak

pod kojima uenik moe zavriti kolu u kraem vremenu propisuje ministar.

Uenici s tekoama su:

uenici s tekoama u razvoju,

uenici s tekoama u uenju, problemima u ponaanju i emocionalnim problemima,

uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim i

jezinim imbenicima.

Vrste tekoa na temelju kojih uenik ostvaruje pravo na primjerene programe kolovanja i

primjerene oblike pomoi kolovanja propisuje ministar. Posebne nastavne planove i programe za

kolovanje uenika s posebnim potrebama donosi ministar.




16

5. upanijski, gradski i dravni ured za kolstvo ustrojstvo i zadae

Pri Zadarskoj upaniji djeluje Upravni odjel za drutvene djelatnosti koji obavlja

upravne i strune poslove u podruju predkolskog odgoja, osnovnog i srednjeg obrazovanja, kulture, porta i tehnike kulture. Djelatnosti odjela su:

izraivanje i izvravanje prorauna u dijelu koji se odnosi na decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg kolstva, te javnih potreba u kulturi, portu,

tehnikoj

kulturi, predkolstvu, osnovnom, srednjem i visokom kolstvu,

planiranje tekueg i investicijskog odravanja, nabave opreme te hitnih

intervencija,

izgradnju kapitalnih objekata osnovnog i srednjeg kolstva,

predlaganje mree ustanova iz svoga djelokruga,

provoenje natjecanja i smotre uenika osnovnih i srednjih kola i

pripremanje nacrta opih akata iz djelokruga rada Odjela

Pri Gradu Zadru djeluje Upravni odjel za odgoj i kolstvo. Upravni odjel za odgoj i

kolstvo obavlja poslove na osiguranju uvjeta za zadovoljavanje potreba stanovnika Grada

Zadra u podrujima predkolskog odgoja i osnovnokolskog obrazovanja.

Programska djelatnost:

osiguravanje financijskih i materijalnih uvjeta za rad gradskih ustanova odgoja i

obrazovanja, praenje rada poslovanja gradskih ustanova odgoja i obrazovanja,

pripremu prijedloga za utvrivanje programa odgoja i kolstva iznad dravnog

pedagokog standarda koji e se financirati iz gradskog prorauna - programa

produenog boravka,

stipendiranje darovitih srednjokolaca i studenata,

sudjelovanje u organizaciji posebnih prigoda iz podruja obrazovanja i odgoja,

osiguranje drugih programa u funkciji odgoja i obrazovanja.

Odjel vodi brigu o objektima gradskih ustanova odgoja i obrazovanja. Voenje brige o

objektima gradskih ustanova odgoja i obrazovanja obuhvaa:

poslove gospodarenja, odravanja objekata (hitne intervencije, tekue i investicijsko

odravanje),




17

izradu svih potrebnih planova i trokovnika za izvoenje radova na objektima,

praenje teta na objektima i pripremu dokumentacije radi refundacije teta.

Pri Uredu dravne uprave u Zadarskoj upaniji - Slubi za drutvene djelatnosti djeluje

Odjel za prosvjetu kulturu, informiranje, port i tehniku kulturu. U Odjelu se obavljaju

sljedei poslovi:

utvrivanje uvjeta i izdavanje rjeenja o poetku rada predkolskih ustanova,

utvrivanje uvjeta i izdavanje rjeenja za poetak rada i ostvarivanje programa

predkolskog odgoja pri pravnim osobama (osnovna kola, kao igraonice u

knjinicama, te u zdravstvenim, socijalnim kulturnim, portskim ustanovama i

udrugama),

provoenje nadzora nad zakonitou rada i nad upravnim aktima predkolske

ustanove,

utvrivanje primjerenog programa kolovanja i primjerenog oblika pomoi kolovanja

uenika s tekoama u razvoju,

provoenje postupka i izdavanje rjeenja o prijevremenom upisu djece u osnovnu

kolu i odgodi upisa u prvi razred osnovne kole,

donoenje plana upisa djece u osnovnu kolu,

donoenje odluke o broju razrednih odjela u osnovnim kolama,

poduzimanje zakonskih mjera svezi sa zanemarivanjem obveza roditelja prema djeci,

izdavanje miljenja na prijedlog plana upisa u srednje kole i davanje ocjene

usklaenosti planiranih upisa s kriterijima koje utvruje nadleno tijelo,

usklaivanje sadraja natjeaja za upis u srednju kolu te izvjeivanje o upisima na

propisanim obrascima,

voenje evidencije o potrebama i prestanku potreba za radnicima kolskih ustanova, te

radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena, o prijavi

potreba kolskih ustanova za zapoljavanjem radnika na neodreeno puno radno

vrijeme ,te nepuno radno vrijeme,

donoenje odluke o rasputanju kolskog odbora i imenovanju povjerenstva koje

privremeno zamjenjuje kolski odbor kada kolski odbor ne obavlja poslove iz svog

djelokruga ili se ne moe konstituirati,

obavljanje nadzora nad obavljanjem poslova na osnovi javnih ovlasti u osnovnim i

srednjim kolama, te nad zakonitou rada i opih akata kolskih ustanova,

utvrivanje ispunjenosti uvjeta za poetak rada u ustanovama za obrazovanje odraslih,

izdavanje potvrde o postojanju uvjeta za obavljanje knjinine djelatnosti,

utvrivanje ispunjenosti uvjeta za osnivanje kazalita,




18

obavljanje upravnog nadzora nad ustanovama u kulturi, te nad udrugama tehnike

kulture,

upis pravnih osoba koje obavljaju portsku djelatnost u Registar sportskih djelatnosti,

upis fizikih osoba koje obavljaju samostalnu portsku djelatnost u Registar sportskih

djelatnosti,

izdavanje izvadaka iz Registra sportskih djelatnosti za fizike i pravne osobe,

nadzor nad zakonitou rada udruga, sportskih saveza, zajednica sportskih udruga i

saveza i drugih pravnih osoba koje se bave sportskom djelatnou,

izdavanje rjeenja za izvoenje djelatnosti tehnike kulture i upis u registar

6. Izostanci uenika iz kole

Izostanci mogu biti opravdani i neopravdani. Izostanke i zakanjenja na nastavu i

druge oblike odgojno-obrazovnog rada uenici su duni opravdati (isprinicom roditelja,

skrbnika, lijenika i slino)

Opravdanim izostancima smatra se bolest uenika, smrtni sluaju u obitelji, iznimne

potrebe u uvanju imovine obitelji, problemi u prometu, elementarne nepogode, bolest

lanova obitelji i slino.

Uenik moe izostati s nastave prema odobrenju: nastavnika s njegova sata, razrednika do tri

radna dana, ravnatelja do sedam radnih dana, nastavnikog vijea na vie od sedam radnih

dana. Ako uenik ne dolazi redovito na nastavu ili ne izvrava druge kolske obveze,

razrednik e najkasnije u roku od sedam dana zatraiti od roditelja ili skrbnika objanjenje o

razlozima uenikovog neizvrenja obveza.

Pod neredovitim pohaanjem nastave smatra se neopravdan izostanak od tri radna dana

neprekidno ili osam dana s prekidima tijekom mjeseca. O uenicima koji ne pohaaju kolu ili

je ne pohaaju redovito, ravnatelj je duan izvijestiti centar za socijalnu skrb.

Roditelj odnosno skrbnik duni su opravdati izostanak uenika, osobno u koli ili pisanim

putem (isprinicom roditelja ili skrbnika odnosno lijenika i slino) najkasnije u roku od

sedam dana od izostanka uenika iz kole.




19

U sluaju velikog broja opravdanih izostanaka zbog kojih uenik nije mogao biti ocijenjen

omoguava se polaganje razrednog ili predmetnog ispita. Za neopravdane izostanke izriu se

pedagoke mjere:

usmena opomena razrednika (od 6 do 13 neopravdanih kolskih sati)

ukor razrednog vijea (od 14 do 21 neopravdan kolski sat)

opomenu pred iskljuenje nastavnikog vijea

(od 22 do 29 neopravdanih kolskih sati)

iskljuenje iz kole koje izrie ravnatelj (30 kolskih sati)

7. Izvannastavne i izvankolske aktivnosti uenika


Izvannastavne aktivnosti: Radi zadovoljavanja razliitih potreba i interesa uenika

kolska ustanova organizira posebne izvannastavne aktivnosti. Izvannastavne aktivnosti se

planiraju kolskim kurikulumom i godinjim planom i programom rada neposrednih nositelja

odgojno-obrazovne djelatnosti u kolskoj ustanovi. Izvannastavne aktivnosti nisu obvezni dio

uenikovog optereenja, ali se mogu priznati uenicima kao ispunjavanje obveza u koli.

Izvankolske aktivnosti: Uenik moe biti ukljuen u izvankolske aktivnosti. Rad uenika u

izvankolskim aktivnostima moe se priznati uenicima kao ispunjavanje kolskih obveza.

kola moe planirati u godinjem planu i programu rada kole i kolskom kurikulumu

poludnevne, jednodnevne i viednevne odgojno-obrazovne aktivnosti u mjestu i izvan mjesta

u kojem je smjetena. U izvankolske aktivnosti spadaju izleti, ekskurzije i druge aktivnosti

koje su iskljuivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa-

Za svaku aktivnost kola je duna izraditi detaljan program aktivnosti s ciljevima,

nainom realizacije, vremenikom, trokovnikom, nainom financiranja i nainom

vrednovanja, te zatraiti pisanu suglasnost roditelja. kola uz voditelja mora osigurati pratnju

sukladno broju uenika, a za uenike s tekoama pratnju sukladno njihovim tekoama.

Program aktivnosti je dio godinjeg plana i programa rada kole i kolskog kurikuluma.

kola moe osnovati ueniku zadrugu kao oblik izvannastavne aktivnosti sukladno

statutu kole i posebnim propisima. kola moe stavljati u promet proizvode nastale kao




20

rezultat rada uenika. Sredstva steena prometom proizvoda i usluga uenike zadruge

posebno se evidentiraju, a mogu se uporabiti samo za rad uenike zadruge i unapreenje

odgojno-obrazovnog rada kole.

8. Kako je organiziran odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj?

Javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja u

Republici Hrvatskoj su osnovne kole, srednje kole, ueniki domovi i druge javne ustanove.

Djelatnost se obavlja kao javna sluba. Djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u osnovnoj

koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike odgoja i obrazovanja djece i mladih.

Sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj sastoji se od predkolskog odgoja i

obrazovanja, osnovnog obrazovanja, srednjeg obrazovanja, visokog obrazovanja i

cjeloivotnog uenja odnosno obrazovanja odraslih. Cjeloviti odgojno-obrazovni sustav stalno

se osuvremenjuje kako bi se poboljala njegova horizontalna i vertikalna prohodnost te kako

bi se svi graani poticali na cjeloivotno uenje.

Sljedea shema prikazuje odgojno-obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj.




21




22

9. Kalendar rada srednje kole: 11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana? 39.

kolska godina i nastavna godina

Odluka o poetku i zavretku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora uenika

osnovnih i srednjih kola za kolsku godinu 2012./2013. Donosi je ministar.

Nastavna godina poinje 3. rujna 2012. , a zavrava 14. lipnja 2013. Nastava se ustrojava u

dva polugodita.

Prvo polugodite traje od 3. rujna 2012. do 21. prosinca 2012.

Drugo polugodite traje od 14. sijenja 2013. do 14. lipnja 2013. godine, a za uenike

zavrnih razreda srednje kole do 17. svibnja 2013.

Nastava se izvodi i organizira u najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana,

a za uenike zavrnih razreda srednje kole najmanje 160 nastavnih dana, odnosno najmanje

32 nastavna tjedna.

Zimski odmor uenika poinje 24. prosinca 2012., a zavrava 11. sijenja 2012.

Proljetni odmor uenika poinje 25. oujka 2013., a zavrava 29. oujka 2013.

Ljetni odmor uenika poinje 17. lipnja 2013. osim za uenik koji polau razredni ili

popravne ispite, koji imaju zavrni rad ili ispite dravne mature i za uenike koji u to vrijeme

imaju praktinu nastavu ili strunu (ljetnu) praksu. Uenicima koji imaju ljetnu praksu odmor

ne moe biti krai od 45 dana.

upanija s ostalim osnivaima kolskih ustanova na svojem podruju moe drugaije planirati

poetak nastave u prvom polugoditu i trajanje zimskog odbora o emu odluuje MZOS na

prijedlog dravne uprave u upaniji.

Ako kola ne ostvari propisani nastavni plan i program/strukovi kurikul i propisani broj

nastavnih tjedana, nastavna se godina moe produljiti odlukom ureda dravne uprave u

upaniji uz suglasnost MZOS.




23

10. Koje uvjete mora zadovoljiti djelatnik da bi se mogao zaposliti na neodreeno

vrijeme u srednjoj koli?


Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi za osobe koje sudjeluju u

odgojno-obrazovnom radu s uenicima jesu poznavanje hrvatskog jezika i latininog pisma u

mjeri koja omoguava izvoenje odgojno-obrazovnog rada, odgovarajuu vrstu i razinu

obrazovanja kojom su osobe struno osposobljene za obavljanje odgojno-obrazovnog rada.

Poslove uitelja predmetne nastave u osnovnoj koli moe obavljati osoba koja je

zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili integrirani preddiplomski i

diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni studij

odgovarajue vrste odnosno preddiplomski sveuilini studij ili struni studij na kojem se

stjee najmanje 180 ECTS bodova i ima potrebno pedagoko-psiholoko-didaktiko-

metodiko obrazovanje kojim se stjee 60 ECTS bodova (pedagoke kompetencije) ako se na

natjeaj ne javi osoba koja je zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili

integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste.

Poslove nastavnika predmetne nastave u srednjoj koli moe obavljati osoba koja je

zavrila diplomski sveuilini studij odgovarajue vrste ili diplomski specijalistiki struni

studij odgovarajue vrste i ima potrebne pedagoke kompetencije.

Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natjeaja.

Natjeaj se objavljuje na mrenim stranicama i oglasnim ploama Hrvatskog zavoda za

zapoljavanje te mrenim stranicama i oglasnim ploama kolskih ustanova, a rok za primanje

prijava kandidata ne moe biti krai od osam dana. U natjeaju se navode i posebni uvjeti za

zasnivanje radnog odnosa u kolskoj ustanovi.

Radni odnos u kolskoj ustanovi zasniva se s osobom koja sve uvjete koje propisuje

MZOS. Potreba i prestanak potrebe za radnikom prijavljuje se uredu dravne uprave,

odnosno Gradskom uredu i Hrvatskom zavodu za zapoljavanje. Ured dravne uprave

odnosno Gradski ured vodi evidenciju o radnicima za kojima je prestala potreba u punom ili

dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlae zasnivanje radnog




24

odnosa sa kolskim ustanovama koje su prijavile odgovarajuu potrebu. Radnik koji je upisan

u evidenciju brie se iz evidencije ako zasnuje ili odbije zasnovati radni odnos.

kolska ustanova moe popuniti radno mjesto na nain propisan tek nakon to ju je

ured dravne uprave, odnosno Gradski ured obavijestio da u evidenciji nema odgovarajue

osobe, odnosno nakon to se kolska ustanova istom tijelu pisano oitovala o razlozima zbog

kojih nije primljena upuena osoba.

Radni odnos moe se zasnovati ugovorom o radu i bez natjeaja:

na odreeno vrijeme, kada obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja

radnog odnosa na temelju natjeaja ili na drugi propisan nain, ali ne dulje od

15 dana,

s osobom kojoj je ugovor o radu na neodreeno vrijeme otkazan zbog

gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga i koja se nalazi u evidenciji

ureda dravne uprave, odnosno Gradskog ureda,

do punog radnog vremena, s radnikom koji u kolskoj ustanovi ima zasnovan

radni odnos na neodreeno nepuno radno vrijeme,

na temelju sporazuma kolskih ustanova u kojima su radnici u radnom odnosu

na neodreeno vrijeme ako ele zamijeniti mjesto rada zbog udaljenosti mjesta

rada od mjesta stanovanja

11. Koliko kolska godina ima radnih tjedana?

kolska godina 2012./2013. ima 35 radnih tjedana.

12. Koliko treba uvati spomenicu kole (ljetopis)?

Osnovna kola trajno uva spomenicu, a srednja kola do 20 godina.

Spomenica je kole trajni dokument u kojemu osnovna kola vodi zapise o redoslijedu

vanih dogaaja u povijesti kole. Propisana je Pravilnikom o sadraju i obliku svjedodbi i

drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama.

Spomenica kole vodi se na dokumentnome bijelom papiru veliine 25 x 34,5 cm i

sadri 100 listova. Uvezuje se u tvrdi uvez, a na prednjoj strani korica u gornjemu srednjem

dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske, a na sredini prednje strane korica otisnuta je rije

spomenica. Spomenica sadri ope podatke o koli: naziv i sjedite kole, naziv upanije te




25

ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme poetka i u vrijeme zavretka voenja spomenice,

te oznaku za mjesto peata kole. Obvezno se vodi za svaku kolsku godinu u pisanome ili

elektronikome obliku.

13. Koliko treba uvati imenik i evidenciju s ispitima uenika?

Imenik i evidencija o ispitima od strane kolskih ustanova uvaju se deset godina.

14. Matina knjiga

Iz Pravilnika o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u

kolskim ustanovama.

Matina knjiga (matica uenika) je slubena evidencija o uenicima u koju se upisuju

podatci znaajni za praenje uenika od upisa do zavretka obrazovanja u osnovnoj ili

srednjoj koli, a koje omoguuju vjerodostojan i cjelovit uvid u podatke uenika tijekom

njegova kolovanja. Matina knjiga (matica uenika) sadri:

1. Ope podatke o koli i matinoj knjizi: naziv upanije, naziv i sjedite kole (podruna

kola), redni broj matine knjige, naznaka i podatak o matinim brojevima i razdoblju

koje knjiga obuhvaa; ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme poetka i u vrijeme

zavretka voenja knjige; oznaka za mjesto peata kole

2. Matini broj uenika

3. Prezime i ime uenika

4. Osobne podatke o ueniku: dan, mjesec, godina, mjesto i drava roenja;

dravljanstvo i nacionalnost; spol, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa uenika,

ime i prezime majke i oca, odnosno uenikova skrbnika

5. Datum upisa u kolu i osnova upisa (naziv i broj javne isprave)

6. Vrsta kole ili obrazovnoga programa (osnovna, vrsta gimnazije, naziv zanimanja)

7. Popis nastavnih predmeta i uenikov uspjeh (ocjene) po kolskim godinama i

razredima

8. Podatke o opem uspjehu i vladanju, te o izostancima s nastave po kolskim godinama

i razredima

9. Podatke o izdanoj razrednoj svjedodbi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum

izdavanja

10. Ime i prezime razrednika te njegov vlastoruni potpis

11. Biljeke o ueniku i posebnostima vanim za uenikovo kolovanje




26

12. Podatke o izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodbi (datum izdavanja i potpis

ovlatene osobe)

13. Upute o jednoobraznome voenju knjige

Matina knjiga (matica uenika) za srednje kole sadri i:

podatke o dravnoj maturi: klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanja

svjedodbe o dravnoj maturi, identifikacijski broj pod kojim se uenik vodi u

sredinjemu registru dravne mature

podatke o zavrnome radu: vrijeme (razdoblje) polaganja, ocjena izradbe i obrane,

ocjena zavrnoga rada, klasifikacijska oznaka (klasa, urbroj) i datum izdavanja

svjedodbe o zavrnome radu, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kole.

Matina knjiga uenika vodi se na obrascu veliine 29,5x42 cm i sadri 200 brojano

oznaenih stranica. Matina knjiga grafiki se oblikuje za ove vrste kola i obrazovnih

programa:

osnovne kole, posebne odgojno-obrazovne ustanove, osnovne glazbene kole,

gimnazije, srednje glazbene kole, strukovne programe, program za stjecanje

strukovne kvalifikacije/zanimanja medicinska sestra/tehniar ope zdravstvene njege

te programe obrazovanja za zanimanja za vezane obrte.

Matina knjiga uvezuje se u korice tvrdoga uveza. Na prednjoj stranici korica u gornjemu

srednjem dijelu utisnut je grb Republike Hrvatske. U sredini prednje strane korica otisnute su

rijei MATINA KNJIGA i naziv vrste kole. Iznad otisnutih rijei su podatci o nazivu i

sjeditu kole, a ispod su matini brojevi i razdoblje koje knjiga obuhvaa. Na unutarnjoj

stranici korica ispisuju se upute o jednoobraznome voenju knjige.

kolska ustanova vodi i Registar uenika upisanih u matinu knjigu u koji se uenici

po prezimenu upisuju abecednim redom, s njegovim osnovnim identifikacijskim podacima,

matinim brojem i brojem Matine knjige u kojoj je uenik evidentiran. Jedna knjiga Registra

uenika upisanih u matinu knjigu slui kao pomona evidencija za jednu ili vie kolskih

godina.




27

15. Biranje ravnatelja srednje kole

Za ravnatelja moe biti imenovana osoba koja:

ima zavren sveuilini diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski

sveuilini studij za uitelje ili struni etverogodinji studij za uitelje kojim se stjee

240 ECTS bodova ili diplomski specijalistiki struni studij ili etverogodinji

dodiplomski struni studij kojim je steena visoka struna sprema u skladu s ranijim

propisima,

ispunjava uvjete za uitelja, nastavnika ili strunog suradnika u kolskoj ustanovi u

kojoj se natjee za ravnatelja,

ima najmanje 8 godina staa osiguranja u kolskim ili drugim ustanovama u sustavu

obrazovanja ili u tijelima dravne uprave nadlenim za obrazovanje, od ega najmanje

5 godina na odgojno-obrazovnim poslovima u kolskim ustanovama,

ima licenciju za rad ravnatelja.

Ravnatelj se imenuje na temelju natjeaja koji raspisuje kolski odbor. Natjeaj se objavljuje

u dnevnom tisku na nain da je dostupan svim zainteresiranim kandidatima na podruju

Republike Hrvatske. Ravnatelj se imenuje na pet godina, a ista osoba moe biti ponovno

imenovana za ravnatelja.

Ravnatelja imenuje odlukom kolski odbor uz prethodnu suglasnost ministra.

Ako ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za

suglasnou, smatra se da je suglasnost dana. kolski odbor je obvezan nakon dobivene

suglasnosti za imenovanje ravnatelja u roku od petnaest dana od dana isteka roka donijeti

odluku o imenovanju kandidata za ravnatelja za kojeg je zatraio prethodnu suglasnost.

U postupku izbora i imenovanja ravnatelja lanovi kolskog odbora iz redova

uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog vijea, vijea roditelja te radnikog vijea na

sjednicama su obvezni zastupati i iznositi stajalita tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u

kolski odbor. Stajalita tijela donose se na sjednici uiteljskog, nastavnikog, odgajateljskog

vijea i vijea roditelja te zbora radnika tajnim glasovanjem, o emu se pisani zakljuak

dostavlja kolskom odboru.




28

Odluku o izboru i imenovanju ravnatelja kolski odbor donosi javnim glasovanjem.

Nain i postupak izbora i imenovanja ravnatelja ureuju se statutom kolske ustanove. Osoba

imenovana za ravnatelja u kolskoj ustanovi sklapa sa kolskim odborom ugovor o radu na

rok od pet godina u punom radnom vremenu.

Ako osoba imenovana za ravnatelja ima ugovor o radu na neodreeno vrijeme za

poslove uitelja, nastavnika, odnosno strunog suradnika u kolskoj ustanovi na njegov e

zahtjev ugovor o radu mirovati do prestanka mandata, a najdulje za vrijeme trajanja dvaju

uzastopnih mandata. Ravnatelj se ima pravo vratiti na rad u kolsku ustanovu u kojoj je

prethodno radio, ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka

obavljanja ravnateljskih poslova, u protivnom joj prestaje radni odnos.

Ravnatelja kolske ustanove, u sluaju privremene sprijeenosti u obavljanju

ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda lanova uiteljskog, odnosno nastavnikog,

odnosno odgajateljskog vijea.Odreuje je kolski odbor na nain ureen statutom.Osoba koja

zamjenjuje ravnatelja ima prava i dunost obavljati one poslove ravnatelja ije se izvrenje ne

moe odgaati do ravnateljeva povratka.

kolski odbor duan je razrijeiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako

se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrjeenje, propisani Zakonom o ustanovama, da ravnatelj

kri obveze propisane Zakonom.

kolski odbor moe razrijeiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o

prijedlogu za razrjeenje izvjeuje ministra. Ako kolski odbor ne razrijei ravnatelja na

prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a ministar

procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja e razrijeiti ministar.

Osoba koja je razrijeena prije isteka mandata jer nije ispunjavala obveze, odnosno nije

ispunjavala obveze poslovodnog ili strunog voditelja, ne moe biti ponovno imenovana za

ravnatelja niti vritelja dunosti ravnatelja kolske ustanove sljedeih 10 godina. Nain i

postupak razrjeenja ravnatelja poblie se ureuje statutom.




29

16. Nastavna dokumentacija

Iz Pravilnika o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u

kolskim ustanovama.

kolske ustanove, prema potrebi, vode i drugu metodiku i nastavnu dokumentaciju i

evidenciju.U ovoj skupini dokumenata i evidencija jesu:

1. Pregled rada tjelesne i zdravstvene kulture u koli

2. Statistike evidencije i izvjea o uenicima, uiteljima/nastavnicima i

sredstvima rada

3. Knjiga deurstva odgojitelja i uenika u uenikome domu

4. Obrazac pohvalnice i drugih priznanja za posebna postignua

5. Oevidnik o radu uiteljskoga/nastavnikoga vijea i ostalih strunih tijela

kole

6. Pregled rada uenikih aktivnosti u uenikome domu

7. Knjiga evidencije zamjena uitelja, odnosno nastavnika ili odgajatelja

8. Pregled rada izvannastavnih aktivnosti

9. Evidencija o obavljanju praktine nastave i vjebi kod poslodavca

17. Godinji plan i program rada kole


kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom

na temelju godinjeg plana i programa rada. Godinji plan i program rada donosi se na osnovi

nastavnog plana i programa i kolskog kurikuluma, a donosi ga kolski, odnosno domski

odbor do 30. rujna tekue kolske godine. Godinjim planom i programom rada kolske

ustanove utvruje se mjesto, vrijeme, nain i izvritelji poslova, a sadri u pravilu:

podatke o uvjetima rada,

podatke o izvriteljima poslova,

godinji kalendar rada,

podatke o dnevnoj i tjednoj organizaciji rada,

tjedni i godinji broj sati po razredima i oblicima odgojno-obrazovnog rada,

planove rada ravnatelja, uitelja, odnosno nastavnika te strunih suradnika,

planove rada kolskog, odnosno domskog odbora i strunih tijela,




30

plan strunog osposobljavanja i usavravanja, u skladu s potrebama kole,

podatke o ostalim aktivnostima u funkciji odgojno-obrazovnog rada i poslovanja

kolske

18. Obvezatna pedagoka dokumentacija u koli

U kolskim se ustanovama vodi pedagoka dokumentacija i evidencija o uenicima,

praenju nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, upisu i ispisu uenika,

ocjenjivanju i uspjehu uenika, pedagokim mjerama i ispitima (obavijest o ostvarenim

rezultatima na kraju prvog polugodita, svjedodba, prijepis ocjena kada uenik prelazi iz

jedne kole u drugu, matina knjiga, dnevnik rada, imenik uenika i spomenica kole).

Pedagoka dokumentacija i evidencije koje se obvezno vode u kolskim ustanovama jesu:

1. Matina knjiga uenika (matica uenika),

2. Matina knjiga uenika u uenikome domu,

3. Registar uenika upisanih u matinu knjigu,

4. Razredna knjiga s imenikom uenika, pregledom rada i dnevnikom rada,

5. Dnevnik rada odgojne skupine u uenikome domu,

6. Prijavnica za natjeaj za upis u srednju kolu,

7. Prijavnica za natjeaj za upis u ueniki dom,

8. Upisnica u osnovnu kolu,

9. Upisnica u srednju kolu,

10. Upisnica u ueniki dom,

11. Prijavnica i Zapisnik o polaganju popravnoga ispita,

12. Prijavnica i Zapisnik o polaganju razrednoga predmetnoga

(razlikovnoga; dopunskoga) ispita,

13. Zapisnik o godinjim i popravnim ispitima u glazbenim i plesnim kolama,

14. Prijavnica za izradbu i obranu zavrnoga rada u srednjoj koli,

15. Zapisnik o izradbi i obrani zavrnoga rada u srednjoj koli,

16. Spomenica kole,

17. Dnevnik praktine nastave i vjebi.

Matina knjiga i svjedodba javne su isprave. Na zavretku svakog razreda osnovne

kole ueniku se izdaje razredna svjedodba. Svjedodba osmog razreda je isprava o

zavretku osnovne kole.




31

Na zavretku svakog razreda srednje kole ueniku se izdaje razredna svjedodba, a na

zavretku srednje kole svjedodba o poloenoj dravnoj maturi ili svjedodba o zavrnom

radu.

Ueniku koji je s uspjehom zavrio program srednjeg obrazovanja nautikog ili

brodostrojarskog smjera uz svjedodbu izdaje se i potvrdnica za svaki program izobrazbe koji

je obuhvaen programom obrazovanja.

Ueniku koji zavri program osposobljavanja ili usavravanja izdaje se uvjerenje o

osposobljenosti, odnosno usavravanju.

kolska ustanova trajno uva matinu knjigu, a osnovna kola trajno uva i spomenicu

kole.Imenik i evidencija o ispitima uvaju se deset godina. Sadraj i oblik svjedodbi,

uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoke dokumentacije i evidencije, ukljuujui i obrazac

evidencije ustanova koje provode posebne programe za uenike s tekoama, propisuje

ministar.

19. Opi akti u koli

Opi akti su slubeni dokumenti kojima se reguliraju drutveni odnosi. Inicijativu za

donoenje opih akata, njihovih izmjena i dopuna moe dati svaki lan kolskog odbora.

Opi akti objavljuju se na oglasnoj ploi kole. Opi akti stupaju na snagu osmoga dana od

dana objavljivanja na oglasnoj ploi, ako pojedinim aktom nije odreen krai rok njegova

stupanja na snagu. Opi akti primjenjuju se od dana njihova stupanja na snagu, osim ako

aktom nije kao dan poetka primjene odreen neki kasniji dan. kola ima slijedee akte:

Statut

pravilnik o radu, pravilnik o zatiti na radu, pravilnik o zatiti od poara, pravilnik o

zatiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva, pravilnik o radu kolske knjinice,

pravilnik o kunom redu, pravilnik o promicanju spoznaje o tetnosti uporabe

duhanskih proizvoda za zdravlje,

etiki kodeks neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti,

druge ope akte sukladno zakonskim odredbama.




32

Autentino tumaenje opeg akta daje kolski odbor. Tajnik kole duan je radniku

kole u svezi s ostvarivanjem traenog prava te drugim osobama sukladno zakonskim

odredbama omoguiti pristup opim aktima. Opi akti ne mogu se iznositi izvan prostora

kole. Pojedinane akte kojima se odluuje o pojedinim pravima i obvezama uenika i

radnika donose kolegijalna tijela i ravnatelj. Pojedinani akti stupaju na snagu i izvravaju se

nakon donoenja, osim ako provoenje tih akata nije uvjetovano konanou akta, nastupom

odreenih injenica ili istekom odreenog roka.

20. Opiite kadrovsku strukturu osnovne i srednje kole


Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj kolske ustanove. kolska ustanova ima

tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar. Administrativno-tehnike i pomone

poslove koji se obavljaju u kolskoj ustanovi, popis poslova, broj izvritelja te koliinu

radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.

Struni suradnici u kolskoj ustanovi su: pedagog, psiholog, knjiniar, strunjak

edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Struni suradnici obavljaju neposredan odgojno-

obrazovni rad s uenicima te struno-razvojne i koordinacijske poslove.

Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli obavljaju uitelji razredne, uitelji predmetne

nastave i struni suradnici. Uitelji u osnovnoj koli izvode nastavu i druge oblike

neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz

naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.

Odgojno-obrazovni rad u srednjokolskoj ustanovi obavljaju nastavnici i struni

suradnici. Nastavnici u srednjokolskoj ustanovi su nastavnici, strukovni uitelji, suradnici u

nastavi i odgajatelji. Nastavnici u srednjoj koli izvode nastavu i druge oblike neposrednog

odgojno-obrazovnog rada s uenicima te obavljaju poslove koji proizlaze iz naravi i opsega

odgojno-obrazovnog rada.




33

Strukovni uitelji samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu. Suradnici u nastavi sudjeluju

u izvoenju praktine nastave i vjebi pod neposrednim vodstvom nastavnika ili strunog

uitelja te obavljaju druge poslove koji proizlaze iz naravi i opsega odgojno-obrazovnog rada.

Odgajatelji rade s obrazovnom skupinom u uenikom domu te obavljaju druge poslove koji

proizlaze iz naravi odgojno-obrazovnog rada.

kola moe angairati i druge odgojno-obrazovne radnike za ispunjavanje posebnih

potreba u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu te specifinih uvjeta u kolskoj ustanovi.

Posebne potrebe u odgojno-obrazovnom radu u kolskoj ustanovi odnose se na: rad s

uenicima s tekoama, rad s darovitim uenicima, rad s uenicima pripadnicima

nacionalnih manjina ili u drugim specifinim uvjetima.

Suradnici u odgojno-obrazovnom i nastavnom radu koji sukladno potrebama kolske

ustanove pomau odgojno-obrazovni i nastavni rad (volonteri, prevoditelji znakovnog jezika,

pomoni odgojno-obrazovni radnici), nisu samostalni nositelji odgojno-obrazovne i/ili

nastavne djelatnosti.

21. Optereenost uenika u srednjoj koli

Iz Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni pedagoki standard

osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja

Optereenost uenika u nastavi propisuje Dravni pedagoki standard za srednju i

osnovnu kolu. Optereenje uenika teorijskom nastavom ne smije biti vee od 6 sati dnevno,

odnosno 30 sati tjedno. Optereenje uenika praktinom nastavom u koli i izvan kole ne

smije biti vee od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.

Nastavni sat traje 45 minuta. Uenicima se mora osigurati odmor izmeu nastavnih

sati (odmor izmeu dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta).

Nastavni sat u glazbenim kolama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete




34

45 minuta. Optereenje uenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe biti

vie za dva do pet sati od propisanog.

Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i

dopunskom nastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a

uenici predmetne nastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici

razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno

optereeni s jo pet sati.

22. Optereenost profesora u srednjoj koli: 29. Pravilnik o normi rada nastavnika u

srednjoj koli

Ukupne tjedne obveze nastavnika utvruju se u 40-satnom radnom tjednu u skladu s

nacionalnim kurikulumom, kolskim kurikulumom, kurikulumom za stjecanje kvalifikacije te

godinjim planom i programom rada srednjokolske ustanove, a o emu se nastavniku izdaje

rjeenje o tjednom i godinjem zaduenju, i to na:

poslovima neposrednog odgojno-obrazovnog rada;

ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog odgojno-obrazovnog rada

Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima za nastavnika

hrvatskog jezika iznosi 20 sati.

Za nastavnika matematike 20 sati, za nastavnika stranog jezika 21 sat, za nastavnika

strukovnih predmeta koji kurikulumom imaju propisanu izradu programa, mjerenja i elaborata

s vjebama 21 sat, za nastavnika predmeta koji se izvode 1 sat tjedno 21 sat, za nastavnika

ostalih predmeta 22 sata, za nastavnika praktine nastave i vjebi 28 sati, za nastavnika

suradnika u nastavi s uenicima 32-36 sati. Tjedna norma rada odgajatelja u uenikom domu

na izvoenju odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama iznosi 28 sati.

Nastavniku koji izvodi nastavu iz dva i vie predmeta, struno-teorijsku nastavu,

praktinu nastavu i vjebe s razliitom tjednom normom, norma se utvruje proporcionalno,

ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vjebi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati.




35

Poslovi u okviru tjedne norme utvrene vrednuju se:

a. razredniku 2 sata

b. voditelju strunog vijea (aktiva) na upanijskoj ili meuupanijskoj razini 1

sat

c. voditelju strunog vijea (aktiva) na dravnoj razini 1 sat

d. nastavniku koji izvodi nastavu iz 3 i vie predmeta 1 sat, pod uvjetom da

kola iste te predmete nije rasporedila na 2 i vie nastavnika

e. nastavniku do poloenog strunog ispita 2 sata

f. voditelju odgojne skupine u uenikom domu 2 sata.

Tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada moe se uveati iznad utvrene norme,

a uz pristanak nastavnika najvie 6 sati tjedno, najdulje za jedno polugodite.

Kao obveza u neposrednom odgojno-obrazovnom radu nastavniku se moe utvrditi i

izvoenje dodatne ili dopunske nastave.Ukupan broj sati dodatne i dopunske nastave ne moe

biti vei od broja razrednih odjela u srednjokolskoj ustanovi s tim da jedan nastavnik moe

izvoditi najvie 4 sata tjedno dopunske ili dodatne nastave.

Nastavniku u radnom odnosu na neodreeno vrijeme, ija je tjedna norma manja od

norme najvie do 2 sata, moe se priznati puna tjedna norma pod uvjetom da sate do pune

norme dopuni drugim oblicima neposrednog odgojno-obrazovnog rada

Ostali poslovi nastavnika su:

struno-metodika priprema,

razredniko-administrativni poslovi,

poslovi voditelja strunog vijea (aktiva nastavnika istih ili srodnih predmeta) koji ima

najmanje 5 lanova u koli,

struno usavravanje,

planiranje i voenje ekskurzija, suradnja s roditeljima,

rad u strunim tijelima kole i izvan kole,

unos podataka u e-maticu,

popravni, razredni i razlikovni ispiti,

poslovi u okviru provoenja nacionalnih ispita, dravne mature ili ispita dravne

mature u kolskoj ustanovi,

poslovi vezani uz izradu i obranu zavrnog rada,




36

rad u strunim povjerenstvima,

organizacija natjecanja i susreta,

poslovi sindikalnog povjerenika, kulturne i portske aktivnosti kole

izvannastavne aktivnosti.

Sati mentorstva vezani uz izradu i obranu zavrnog rada, pomonikog ispita u okviru ukupne

godinje norme rada iznose 4 sata po ueniku.

Tjedna norma struno-metodike pripreme po nastavnim predmetima za nastavu

hrvatskog jezika i matematike 12 sati.

Za nastavu stranog jezika i strukovnih predmeta koji imaju propisanu izradu programa,

mjerenja i elaborata u vjebama 11 sati, za nastavu ostalih predmeta 10 sati, za praktinu

nastavu 6 sati, za rad nastavnika suradnika u nastavi s uenicima 3 sata.

Razredniko-administrativni poslovi su rad s roditeljima i nastavnicima razrednog vijea, rad

na razrednoj evidenciji i administraciji i ostali poslovi razrednika.

Tjedna norma razredniko-administrativnih poslova iznosi:

za rad u razrednom odjelu do 10 uenika 2 sata

za rad u razrednom odjelu od 11 do 20 uenika 3 sata

za rad u razrednom odjelu koji ima vie od 20 uenika 4 sata

Nastavnicima se vrednuju i poslovi ispitnih koordinatora za provoenja nacionalnih ispita,

dravne mature i sl. Poslovi se vrednuju prema broju uenika. Ako je do 33 uenika nastavnik

dobiva 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Ispitnog koordinatora imenuje ravnatelj

ustanove NCVVOa kao i njegova zamjenika.

Ako se praktina nastava, odnosno praktina nastava i vjebe, izvodi izvan

srednjokolske ustanove (u drugim pravnim osobama, kod obrtnika i sl.), norma rada

nastavnika praktine nastave koji organizira, prati ostvarivanje programa, prua pedagoko-

metodiku pomo majstorima i sudjeluje u izradi izvedbenih planova i programa praktine

nastave iznosi 25% od broja sati praktine nastave tjedno po jednom razrednom odjelu, a u

okviru tjedne nastavne norme nastavnika praktine nastave.




37

Voditelj smjene imenuje se ako kola radi u dvije smjene i ima najmanje 8 razrednih odjela.

Nastavnicima se vrednuje i posao voditelja smjene:

u koli od 16 do 20 razrednih odjela za 8 sati nastave tjedno

u koli od 21 do 30 razrednih odjela za 10 sati nastave tjedno,

u koli od 30 do 40 razrednih odjela 12 sati nastave tjedno,

u koli s 40 i vie razrednih odjela 14 sati nastave tjedno.

Nastavniku koji obavlja poslove satniara vrednuje se norma neposrednog odgojno-

obrazovnog rada za ukupno:

a) u srednjokolskim ustanovama s jednim ili dva programa izobrazbe ili zanimanja do 12

razrednih odjela: 2 sata tjedno, a s vie od 12 razrednih odjela: 3 sata tjedno

b) u srednjokolskim ustanovama s vie od dva programa izobrazbe ili zanimanja, ovisno od

broja razrednih odjela za:

do 16 razrednih odjela 4 sata tjedno

od 17 do 24 razredna odjela 5 sati tjedno

od 25 do 30 razrednih odjela 6 sati tjedno

iznad 30 razrednih odjela 7 sati tjedno.

Struni suradnik ima normu 40 sati tjedno. Knjiniar ima normu prema broju razrednih

odjela u koli.

kola moe utvrditi poslove i normu rada voditelja praktine nastave, praktine nastave i

vjebi, odnosno radionica i drugih praktikuma za vjebe i praktinu nastavu, ako ima

strukovne laboratorije i kabinete, praktikume, kolske radionice, kolski graditeljski poligon,

kolsko poljodjelsko dobro i sline didaktike objekte.

23. Ograni upravljanja u srednjoj koli: 1. Djelokrug strunih organa kola, 38. Struni

organi u srednjoj koli

kolom upravlja kolski odbor koji imenuje i razrjeuje ravnatelja, daje prethodnu

suglasnost u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa u kolskoj ustanovi

donosi statut i druge ope akte na prijedlog ravnatelja, donosi kolski kurikulum na

prijedlog uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea i

ravnatelja, donosi godinji plan i program rada na prijedlog ravnatelja i nadzire




38

njegovo izvravanje, donosi financijski plan, polugodinji i godinji obraun na

prijedlog ravnatelja,

odluuje o zahtjevima radnika za zatitu prava iz radnog odnosa,

predlae osnivau promjenu djelatnosti i donoenje drugih odluka vezanih uz

osnivaka prava,

daje osnivau i ravnatelju prijedloge i miljenja o pitanjima vanim za rad i sigurnost u

kolskoj ustanovi

donosi odluke i obavlja druge poslove utvrene zakonom, aktom o osnivanju i

statutom.

kolski odbor ima sedam lanova, od kojih jednog lana bira i razrjeuje radniko vijee, a

ako radniko vijee nije utemeljeno, imenuju ga i opozivaju radnici neposrednim i tajnim

glasovanjem, na nain propisan Zakonom o radu za izbor radnikog vijea koje ima samo

jednog lana, a ostalih est lanova imenuje i razrjeava:

uiteljsko, nastavniko, odnosno odgajateljsko vijee dva lana iz reda

uitelja,nastavnika i strunih suradnika,

vijee roditelja jednog lana iz reda roditelja koji nije radnik kole,

osniva tri lana samostalno

Mandat kolskog odbora traje 4 godine. Svaki lan moe biti predsjednik, do izbora

predsjednika odbor vodi najstariji lan. Odluke kolskog odbora pravovaljane su ako za njih

glasuje veina od ukupnog broja lanova. Konstituirajui sjednicu kolskog odbora saziva

ravnatelj najkasnije u roku od 15 dana nakon to je imenovana veina lanova kolskog

odbora.

Struna tijela kole su razredno i uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, a uenikog

doma odgajateljsko vijee. Uiteljsko, odnosno nastavniko, odnosno odgajateljsko vijee

ine svi uitelji, odnosno nastavnici i struni suradnici kolske ustanove te ravnatelj kolske

ustanove. Razredno vijee ine uitelji, odnosno nastavnici koji izvode nastavu u razrednom

odjelu. Razrednik je struni voditelj razrednog odjela i razrednog vijea. Djelokrug rada

razrednog i uiteljskog, odnosno nastavnikog, odnosno odgajateljskog vijea te drugih

strunih tijela kolske ustanove ureuje se statutom. Ravnatelj je poslovodni i struni voditelj

kolske ustanove. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i struni rad kolske ustanove.




39

24. Pedagoke mjere koje se izriu uenicima u srednjoj koli.

Uenici koji postiu iznimne rezultate mogu biti usmeno i pisano pohvaljeni, odnosno

nagraeni. Usmenu pohvalu izrie razrednik, pisanu pohvalu daje razredno vijee, a nagradu

dodjeljuje uiteljsko, odnosno nastavniko vijee. Uvjeti, nain i postupak pohvaljivanja i

nagraivanja uenika ureuju se statutom kole.

Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u

osnovnoj koli su opomena, ukor, strogi ukor, odgojno-obrazovni tretman produenog

strunog postupka i preseljenje u drugu kolu.

Pedagoke mjere zbog povreda dunosti, neispunjavanja obveza i nasilnikog ponaanja u

srednjoj koli su opomena, ukor, opomena pred iskljuenje, odgojno-obrazovni tretman

produenog strunog postupka i iskljuenje iz srednje kole.

Pedagoke mjere zbog povreda dunosti i neispunjavanja obveza izriu se za tekuu nastavnu

godinu, osim mjere preseljenja u drugu kolu koja se izrie ili za tekuu kolsku godinu ili za

trajanja osnovnog obrazovanja. Uenik koji je iskljuen ima pravo polagati razredni ispit.

Pedagoku mjeru opomene izrie razrednik, ukora razredno vijee, strogog ukora uiteljsko

vijee, opomene pred iskljuenje i odgojno-obrazovnog tretmana produenog strunog

postupka uiteljsko, odnosno nastavniko vijee, preseljenja u drugu kolu uiteljsko vijee, a

iskljuenja iz kole ravnatelj.

Do okonanja postupka izricanja mjere iskljuenja iz srednje kole ravnatelj moe trenutano

udaljiti uenika iz odgojno-obrazovnog procesa. kole su dune provoditi pedagoke mjere

potujui uenikovu mentalnu i socijalnu zrelost, ope stanje, osjetljivost i druge okolnosti

koje utjeu na njegov razvoj. Pored odlunih injenica utvruju se sve injenice uenikovog

razvoja, obiteljskih i drugih okolnosti u kojima ivi te sve druge vane okolnosti.

Uenik i roditelj ima pravo na albu izreene pedagoke mjere.




40

25. Pedagoki standard srednjokolskog sustava

Pedagoki standard u srednjim i osnovnim kolama ureuje se dokumentima Dravni

pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni pedagoki

standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja koji su objavljeni u Narodnim

novinama 2008. godine.

Dravnim pedagokim standardom za srednju kolu ureuju se jedinstveni uvjeti za

kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjokolskim

ustanovama. Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za

utvrivanje potrebnih sredstava za financiranje srednjokolskih ustanova.

Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete

nune za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg

kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. Ovaj Standard utvruje:

a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na:

broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli,

broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini,

broj radnika,

b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na:

optereenost uenika u nastavi,

smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika,

prostorno-tehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama,

opremu srednjokolskih ustanova,

zdravstvenu zatitu uenika,

c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada:

za posebne potrebe u srednjem kolstvu,

u uenikim domovima.

Dravnim osnovnokolskim pedagokim standardom utvruju se minimalni

infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki

uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. Ovaj

Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade po

alternativnome programu. Krajnji rok za prilagodbu tomu programu je 2022. godina.




41

26. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog rada

Nastavni plan jednog zanimanja npr. frizer donosi Ministarstvo. Plan sadri

opeobrazovni dio, strunoteorijski dio te izborni dio. Izvedbeni program pojedinog nastavno

predmeta donosi nastavnik/struni aktiv na temelju Okvirnog plana i programa kojeg

propisuje Ministarstvo.

1. Okvirni (ili opi) nastavni program - odnosi se na sve kole. Struktura nije detaljno

razraena. Donosi ga ministarstvo prosvjete.

2. Izvedbeni (ili posebni) program - predstavlja razradu okvirnog programa. Izrauju ga

struna vijea uitelja.

3. Operativni (ili pojedinani) - detaljnija razrada izvedbenoga. Izrauje se na razini

konkretne kole. Izrauje ga svaki uitelj.

Planiranje i programiranje u koli ostvaruje se i kolskom kurikulumom koji se

planiraju izvannastavne i izvankolske aktivnosti te godinjim planom i programom kole

kojim se utvruje mjesto, vrijeme, naini izvritelji poslova. .

Nastavnim planom i programom utvruje se tjedni i godinji broj nastavnih sati za

obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati

po predmetima i ukupni tjedni i godinji broj sati te ciljevi, zadae i sadraji svakog

nastavnog predmeta.

Izborni predmeti obvezni su tijekom cijele kolske godine za sve uenike koji se za njih

opredijele, a uenik bira izborni predmet ili izborne predmete na poetku kolske godine.

Uenik moe prestati pohaati izborni predmet nakon pisanog zahtjeva i obrazloenja

roditelja uenika i uenika uiteljskom vijeu do poetka kolske godine pod uvjetom da

obveznu satnicu zamijeni drugim izbornim predmetom ili aktivnou u koli.




42

Nastavni plan i program osnovne kole sadri obvezne i izborne predmete. Nastavni plan i

program gimnazija sadri zajedniki, izborni i fakultativni dio. Nastavni plan i program

strukovnih kola sadri zajedniki opeobrazovni, posebni struni i fakultativni dio.

U zajednikom opeobrazovnom i posebnom strunom dijelu nastavnog plana i programa

nalaze se i izborni predmeti od kojih uenik bira jedan ili vie predmeta prema svojim

interesima i sklonostima.

Zajedniki dio nastavnog plana i programa gimnazije sadri nastavne predmete koji su

obvezni za sve uenike odreene vrste programa, a izborni dio obuhvaa predmete od kojih

uenik obvezno bira jedan ili vie nastavnih predmeta prema svojim sklonostima.

Zajedniki opeobrazovni dio nastavnog plana i programa za stjecanje srednje i nie strune

spreme sadri opeobrazovne predmete koji su zajedniki i obvezni za odreenu razinu

obrazovanja, a posebni struni dio nastavnog plana i programa sadri strukovne predmete

(strukovno-teorijske predmete i praktinu nastavu) koji su vezani za odreeno zanimanje.

Fakultativni dio nastavnog plana i programa u srednjoj koli obuhvaa nastavne predmete,

odnosno nastavne sadraje kojima se zadovoljavaju interesi uenika u skladu s mogunostima

kole te sadraje i oblike slobodnih aktivnosti. Ako se uenik srednje kole opredijeli za

fakultativni predmet, duan ga je pohaati tijekom nastavne godine.

Nastavni plan i program za gimnazije te zajedniki i izborni dio nastavnog plana i programa

donosi ministar, a fakultativni dio srednja kola.

27. Pravilnik o broju uenika u razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj skupini

Pravilnik je objavljen u NN 124/09 pod naslovom Pravilnik o broju uenika u

redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj koli

2009. godine time prestaje vaiti Pravilnik NN, 74/99 te njegove izmjene i dopune NN 73/10.

Pravilnik odreuje broj uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te u

odgojno-obrazovnoj skupini.




43

Redoviti razredni odjel je razredni odjel sastavljen od uenika istoga razreda u kojem

se izvodi nastava prema redovitom ili posebnom nastavnom programu. Izmjenama Pravilnika

2010. godine dozvoljeno je prisustvo 30 uenika u razredu. kola koja ima samo jedan razred

moe imati do 34 uenika u razredu.

U redoviti razredni odjel mogu se ukljuiti najvie 3 uenika s tekoama koji rade po

prilagoenom programu pa ti odjeli mogu imati najvie:

odjel s jednim uenikom s tekoama moe imati najvie 28 uenika odjel s dva uenika s tekoama moe imati najvie 26 uenika odjel s tri uenika s tekoama moe imati najvie 24 uenika.

Ako neki od uenika ima osobnog pomonika ili pomonika u nastavi, broj uenika se ne smanjuje.

Redoviti razredni odjel u kojem se izvodi nastava prema posebnom nastavnom

programu za uenike s tekoama (u redovitim osnovnim kolama i u posebnim odgojno-

obrazovnim ustanovama) moe imati najvie:

7 uenika s oteenjem vida, oteenjem sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenike s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove ili

9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti ili 3-5 uenika s autizmom, uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i

uenika s kombiniranim i viestrukim tekoama.

IZMJENE I DOPUNE:

9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti ili 8 uenika s oteenjem vida, oteenjem sluha, glasovno-govorno-jezinim

tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenike s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove ili

7 uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i uenika s kombiniranim i viestrukim tekoama ili

3 uenika s autizmom.




44

Redoviti razredni odjel u kojem se izvodi nastava prema posebnom nastavnom programu za

uenike s tekoama u redovitim osnovnim kolama moe imati najmanje:

3 uenika s oteenjem vida, oteenjem sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenike s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove ili

4 uenika snienih intelektualnih sposobnosti ili 2 uenika s autizmom ili uenika znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i

uenika s kombiniranim i viestrukim tekoama.

Uenici znaajno snienih intelektualnih sposobnosti i uenici s kombiniranim i viestrukim

tekoama su uenici koji se s obzirom na vrstu i stupanj tekoa osposobljavaju za stjecanje

kompetencija za samostalni ivot.

Kombinirani razredni odjel

Kombinirani razredni odjel je razredni odjel sastavljen od uenika dvaju ili vie

razreda u kojem se izvodi nastava prema redovitom ili posebnom nastavnom programu.

Kombinirani razredni odjel sastavljen je, u pravilu, od uenika od I. do IV. razreda osnovne

kole.

Kombinirani razredni odjeli od I. do VIII. razreda ustrojav

Documents

Skripta zakoni