of 22 /22
1. Tahograf, pojam, korisnici i svrha. Tahograf je nadzorni uređaj koji osigurava upis: vremena vožnje članova posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koje ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i pređene udaljenosti vozila. Osim što se bilježi kretanje vozila i različite vremenske grupe predviđene zakonom, može se bilježiti i potrošnja goriva, broj obrtaja motora i vrijeme aktiviranja izvjesnih agregata. Tahograf spade u kategoriju mjerila što znači das u zakonom propisani rokovi u kojima treba kontrolisati ispravnost i tačnost tog uređaja, tj.provjeriti da li su izmjerene vrijednosti u skladu propisanih dozvoljenih odstupanja. Tahografom moraju biti opremljeni autobisi (osim gradskih I prigradskih) teretna vozila,kao i specijalna i radna vozila koja se mogu kretati brže od 30 km/h, a čija najveća dopuštena težina prelazi 3,5 t. Njegova svrha je vršenje grafičke i vizuelne registracije brzine, vremena, pređenog puta i aktivnosti vozača. 2. Vrste tahografa i podaci koje registruje. Osnovne dvije vrste tahografa su: 1. Analogni ( podaci se zapisuju na tahografskom listicu ) 2. Digitalni (Uporaba digitalnog tahografa temelji se na softveru EU-a i personaliziranim pametnim karticama na kojima se čuvaju svi relevantni podaci potrebni za evidencije radnog vremena) Prema proizvodnji VDO KIENZLE imao sljedeće vrte tahografa: Obični tahograf Mini tahograf Euro – tahograf 1311, 1314 Euro – tahograf KTCO 1318

Skripta Za 2.Parcijalni Iz Dijagnostike

Embed Size (px)

Text of Skripta Za 2.Parcijalni Iz Dijagnostike

1. Tahograf, pojam, korisnici i svrha.Tahograf je nadzorni ureaj koji osigurava upis: vremena vonje lanova posade vozila, vremena provedenog u obavljanju profesionalne aktivnosti koje ne spada u upravljanje vozilom, vremena odmora, brzine kretanja vozila i preene udaljenosti vozila. Osim to se biljei kretanje vozila i razliite vremenske grupe predviene zakonom, moe se biljeiti i potronja goriva, broj obrtaja motora i vrijeme aktiviranja izvjesnih agregata. Tahograf spade u kategoriju mjerila to znai das u zakonom propisani rokovi u kojima treba kontrolisati ispravnost i tanost tog ureaja, tj.provjeriti da li su izmjerene vrijednosti u skladu propisanih dozvoljenih odstupanja.

Tahografom moraju biti opremljeni autobisi (osim gradskih I prigradskih) teretna vozila,kao i specijalna i radna vozila koja se mogu kretati bre od 30 km/h, a ija najvea doputena teina prelazi 3,5 t.

Njegova svrha je vrenje grafike i vizuelne registracije brzine, vremena, preenog puta i aktivnosti vozaa.

2. Vrste tahografa i podaci koje registruje.

Osnovne dvije vrste tahografa su:1. Analogni ( podaci se zapisuju na tahografskom listicu )2. Digitalni (Uporaba digitalnog tahografa temelji se na softveru EU-a i personaliziranim pametnim karticama na kojima se uvaju svi relevantni podaci potrebni za evidencije radnog vremena)Prema proizvodnji VDO KIENZLEimao sljedee vrte tahografa: Obini tahograf Mini tahograf Euro tahograf 1311, 1314 Euro tahograf KTCO 1318 Euro tahograf FTCO 1319

Podaci koje biljei ureaj1. Biljeenje brzine2. Vremenske grupe3. Razdaljina (jedna kosa crta pretstavlja 5km)

3. Oitati traeni parametar sa priloenog zapisnog dijagram listia.

Na listiu se razlikuju:a- vremenska skala b- dijagram brzinec- vremenske promene(vonja ili stajanje)d- predjeni put u kilometrima

4. Struktura i sadraj VIN koda.VIN oznaka mora biti sastavljen iz tri dijela:

Prvi dio oznaava proizvoaa vozila (WMI) Drugi dio opisuje ope karakteristike vozila (VDS) Trei dio dio za oznaavanje pojedinog vozila (VIS)

VIN-broj se sastoji od 17 znakova: Na prvom, drugom i treem mjestu u VIN-broju su oznake nazvane World, Manufacturer, Identifier, a oznaavaju zemlju, proizvoaa i njegovu kodnu oznaku. Na mjestima etiri, pet, est, sedam i osam se VDS oznake, koje formira samostalno svaki proizvoa da bi interno opisao svojstva vozila. Na mjestu devet, zadnjem u VDS sekciji, nalazi se kontrolni broj proizvoaa. Na desetom mjestu se nalazi kod godine proizvodnje. Na jedanaestom mjestu se nalazi kod tvornice ili pogona gdje je vozilo proizvedeno. Znakovi od dvanaestog do sedamnaestog mjesta predstavljaju VIS sekciju, i odreuju redno mjesto vozila u odreenoj seriji istih ili slinih vozila. Zadnje etiri oznake trebale bi biti brojane, a ostale dvije prije se, za potrebe velikih serija, mogu odreivati i kao slova.

5. Objasniti strukturu toka promjene tehnikog stanja na odreenom elementu.

praenje tokova procesa na odreenom elementu

DIJAGNOSTIKI PARAMETRIDIJELOVI ELEMENATAE L E M E N T IIZLAZNI PROCESIS I S T E M- promjena struktura elemenata porast zazora preko tolerancija eksterna manifestacija (buka, toplina, vibracije...) identifikacija veza izmeu ekst. manifestacije i stanja elementa utvrivanje dijagnostikih parametara odluka o korekciji elementa

Vaan zakljuak:

parametri izlaznih procesa dovoljno tano odraavaju svojstva strukture i kvalitet funkcionisanja sistema ili elemenata,

analiza izlaznih procesa omoguuje zakljuivanje o stanju elemenata,

nazivaju se dijagnostikim parametrima.

6. Uslovi za izbor parametara kod dijagnostike sistema.

Uslovi za korienje parametra izlaznih procesa kao dijagnostikog sistema:

istoznanost,

svakoj vrijednosti strukturnog parametra mora odgovarati samo jedna u potpunosti odreena vrijednost parametra izlaznog procesa

slijedivost,

promjenu strukturnog parametra mora pratiti tano odreena promjena parametra izlaznog procesa

dostupnost,

svojstvo prostiranja u prostoru u cilju dopiranja do take gdje je mjerenje mogue

jednostavnost za mjerenje,

primjena uobiajenih tehnologija za mjerenje odgovarajuih parametara

pouzdanost mjerenja,

u odreenim mjernim uslovima moraju se dobijati istovjetni rezultati

7. Metode dijagnostike tehnikog stanja motora.

U zavisnosti od vrste izlaznog parametra koji se koriste postoje:

Funkcionalna

mjerenje izlaznih funkcija transportnog sredstva u radnim uslovima poreenje sa projektovanim normama

Primjer: na osnovu puta koenja utvrditi stanje koionog mehanizma

Akustina

jedna od najstarijih metoda,

veinu otkaza prati karakteristian zvuk,

potrebni su precizni akustini mjerni ureaji,

oekuje se njen razvoj i u budunosti.

Vibraciona

- energija udara i amplituda vibracije u pokretnim dijelovima je proporcionalna veliini zazora izmeu elemenata.

Kombinovana

Predstavlja kombinaciju navedenih metoda

Hemijskom analizom ulja za podmazivanje

uzimanje uzoraka ulja, vrenje spektralne analize, utvrivanje nivoa opiljaka u ulju, zakljuivanje o stanju elemenata koji se podmazuju, (long life service).

8. Navesti i objasniti parametre bitne za ocjenu stanja klipno cilindrine grupe.

Parametri bitni za ocjenu stanja klipno cilindrine grupe su:

pritisak na kraju takta sabijanja (kompresija), isticanje sabijenog vazduha iz cilindara, potpritisak u usisnom kolektoru, pritisak u karteru motora, koliina izduvnih gasova koja prodire u karter motora, potronja motornog ulja.

9. Mjerenje pritiska na kraju takta sabijanja.Pritisak na kraju takta sabijanja najzastupljenija metoda dijagnostike,

Neophodni uslovi za mjerenje: motor mora biti na radnoj temperaturi, akumulator mora biti napunjen, na otto motoru treba usisni leptir biti otvoren u potpunosti, demontaa svjeica, grijaa ili brizgaljki, postavljanje ureaja za mjerenje, mjerenje se obavlja tri puta po cilindru.Dozvoljeno odstupanje: razlika izmeu srednje vrijednosti bilo koja dva cilindra ne smije biti vea od jednog bara kod otto motora, razlika izmeu srednje vrijednosti bilo koja dva cilindra ne smije biti vea od dva bara kod diessel motora.

Orjentirne traene vrijednosti: diessel 30 35 bara, otto 8 11 bara.

Uzroci pada pritiska: istroenost klipnih prstenova, klipa i cilindra, kvar na zaptivau, progorjeli ili nepodeeni ventili.Izmjereni pritisak nije dovoljan za potpunu dijagnozu.

Dodatni postupak: u kompresioni prostor se sipa malo ulja (max do zapremine kompresionog prostora), ponovo realizovati mjerenje, analizirati izmjerene vrijednosti.

Zakljuak: Ako je pritisak porastao za jedan bar ili vie, istroeni su cilindri ili klipni prstenovi, Ako nema porasta pritiska, vjerovatno se radi o ventilima, Ako je u pitanju zaptiva, uje se itanje.10. Isticanje sabijenog vazduha iz cilindra.Isticanje sabijenog vazduha iz cilindraDijagnostika metoda koja se bazira na dovoenju vazduha pod pritiskom,

Uslovi: motor zagrijan na radnu temperaturu, ukljuiti prvi stepen prenosa i parkirnu konicu, demontirati svjeice, grijae i brizgaljke, klip na cilindru na kojem se vri mjerenje dovesti u VMT u taktu sabijanja, kroz otvor na svjeici dovesti vazduh pod pritiskom (8 9 bara).Praenje indikatora:

pad pritiska u cilindru ne smije biti vei od 20 %, kod demontiranog preistaa za vazduh pojava itanja ukazuje da je usisni ventil otkazao, ako se itanje pojavi na izduvnom kolektoru otkaz je na izduvnom ventilu, pojava itanja na otvoru za dosipanje ulja ukazuje da se problem nalazi na klipu, cilindru ili klipnim prstenovima, ako se u hladnjaku pojave mjehurii onda je oteen zaptiva izmeu glave i bloka motora.

11. Koji se zahtjevi postavljaju pred sistem za koenje?Zahtjevi koji se postavljaju pred sistem za koenje: efikasno usporavanje vozila u irokim granicama potreba, minimalno vrijeme reagovanja sistema od davanja komande do punog intenziteta koenja, sinhronizirano poveanje momenta koenja na svim tokovima, visoka i stabilna vrijednost koeficijenta trenja na frikcionim elementima koionog sistema, jednostavno i udobno rukovanje, dobro odvoenje proizvedene topline na frikcionim elementima, minimalna emisija buke, visoka pouzdanost u radu kroz itav period eksploatacije.

12. Struktura sistema za koenje i tehniki zahtjevi za njegove pojedine elemente (rad na, pomona...).Opta podjela kod najveeg broja vozila moe se klasificirati prema sljedeem:1. radna konica,2. pomona konica,3. parkirna konica,4. trajni usporiva.

Svi navedeni sistemi u osnovi se sastoje od: komandnog podsistema, prenosnog podsistema, koionog podsistema.

Radna konicaOsnovni uslovi za radnu konicu: zaustavljanje vozila na siguran, brz i efikasan nain bez obzira na brzinu, optereenje vozila i nagib puta, regulisanje intenziteta koenja sa mjesta vozaa, aktiviranje koionog sistema bez isputanja upravljaa iz ruku vozaa, uravnoteeno djelovanje na tokove koji se nalaze na istoj osovini.

Prema nainu prenosa energije: mehanike, hidrauline, pneumatske, hidropneumatske.

Prema vrsti multiplikacije inicijalnog pritiska: bez pojaivaa (servo ureaja), sa pojaivaem (servo ureajem): elektrini, vakumski, pneumatski, hidraulini

Prema vrsti frikcionih elemenata: disk konice, dobo konice, kombinovane konice.

Prema nainu regulacije sile koenja na pojedinim tokovima: konice sa antiblokirajuim sistemom, konice bez antiblokirajueg sistema.

Pomona konica

Osnovni uslovi: da omogui vozau da vozilo koi i zaustavi na odgovarajuem odstojanju ako otkae radna konica, da omogui laku i brzu upotrebu sa vozakog mjesta, pri emu bar jedna ruka mora ostati na upravljau

Konstruisani su da djeluju nezavisno od radne konice.Mogu koristiti i dijelove koionog sistema radne konice (primjer viestepene parkirne konice na teretnim vozilima).

Parkirna konica

Mora osigurati da zaustavljeno vozilo ostane u mjestu

Dozvoljene kombinacije konica da postoje najmanje dvije komande nezavisne jedna od druge da komanda pomone konice bude nezavisna od komande parkirne konice ako se parkirna konica ne moe staviti u dejstvo pri kretanju vozila.

13. Pojam i upotreba trajnih usporivaa.Koriste se na motornim vozilima vee mase (5 t) u cilju rastereenja sistema radne konice pri vonji na duim dijelovima puta sa uzdunim nagibom.

Tipine konstruktivne izvedbe: priguni leptir na ispunom kolektoru motorna konica, rad motora u svojstvu kompresora motorna konica, elektromagnetni trajni usporiva, hidrodinamiki trajni usporiva, kombinacija navedenih rjeenja.

14. Tehniki uslovi za ispitivanje konica u kretanju i u mjestu.Ispitivanje u kretanju povrina na kojoj se vozila kreu da je vodoravna, bez nagiba, suha i sa savremenim kolovoznim zastorom, brzina vjetra 3 m/s, temperatura diska ili doboa 100 C, Vmin 50 km/h za putnike automobile, 40 km/h za ostala vozila

Ispitivanje u mjestu odnos zbira sila koenja na svim tokovima i ukupne mase vozila mora biti jednak ili vei od propisanih koeficijenata, normativ na pojedinoj osovini mora iznositi najmanje 30 % od propisanog konog koeficijenta za pojedino vozilo.

15. Naini kontrole ureaja za zaustavljanje.Kontrola uredjaja za zaustavljanje obavlja se:a) Vizuelno predstavlja najjednostavniji oblik kontrole stanja, njim se mogu otkriti oigledni nedostaci koji se mogu dovesti u vezu sa postojanjem neispravnosti, obavlja se bez korienja posebne opreme, uoavaju se: tragovi curenja radnog fluida, mjesta gubitka pritiska zraka, uoljivi zazori na elementima, deformacije na elementima i sl.

b) Pomou ureaja za mjerenje ostvarenog usporenja Mjerenje ostvarivog usporenja na odgovarajuem prostoru, Proraun vrijednosti koeficijenta koenja na osnovu izmjerenog usporenja, Praktikuje se na vozilima koja zbog konstrukcionih osobina ne mogu biti podvrgnuta mjerenju pomou ureaja sa valjcima

c) Pomou ureaja za ispitivanje konica. vri se kompletan i detaljan pregled sistema za zaustavljanje primjena propisa o mjernim jedinicama i mjerilima

Pregled obuhvata provjeru: da li vozilo ima odgovarajue ureaje za zaustavljanje da li su radna, pomona i parkirna konica kombinovane na odgovarajui nain, postojanje eventualnih prepravki i preinaka u sistemu, odnos sile aktiviranja sistema i postignutih efekata koenja, da li razlika sile koenja na tokovima iste osovine u dozvoljenim granicama, postojanje eventualnih oteenja na dijelovima sistema, nivo zatite instalacije i gubici radnog fluida, postojanje i funkcija dugotrajnog usporivaa vozila, funkcionisanje ureaja za zaustavljanje u cjelini.

16. Neophodna oprema i izbor parametara za detaljnu ocjenu stanja sistema za zaustavljanje.Neophodna oprema i ureaji za detaljnu kontrolu sistema za zaustavljanje: kanal (dizalica) za pregled donjeg podstroja vozila, prenosni ureaj za osvjetljenje, ureaj za kontrolu sistema za koenje, ureaj za mjerenje sile aktiviranja sistema za koenje, manometar za kontrolu pritiska zraka u pneumaticima, dinamometar za mjerenje sile pritiska na papuicu konice.

Ispitivanjem konica utvruje se: Da li su sila koenja pojedinog toka i zbir sila koenja svih tokova vozila dovoljni? Ravnomjernost koenja lijevog i desnog toka? Postojanje koenja prije aktiviranja sistema za koenje? Centrinost (ovalnost) frikcionih povrina? Postojanje suenja ili prepreka u instalaciji sistema za koenje? Odnos sila koenja na tokovima razliitih osovina? Funkcija servo pojaivaa

17. Sistem za podmazivanje (namjena i osnovne mjere odravanja).Namjena sistema za podmazivanjea. dovoenje motornog ulja do elemenata koji ostvaruju meusobni kontakt i trenja u motoru,b. odravanje dovoljnog pritiska motornog ulja,c. podmazivanje dijelova u meusobnom kontaktu,d. zaptivanje meuprostora klipnih prstenova i cilindara,e. odvoenje neistoa iz zone dijelova u meusobnom kontaktu (deterdentna svojstva),f. hlaenje dijelova motora (sekundarna funkcija),g. zatita dijelova motora od korozije.

Osnovne mjere odravanja

Obuhvataju:

redovnu zamjenu ulja (intervali- km, vrijeme), kontrolu nivoa ulja u sistemu, kontrolu pritiska ulja u sistemu (vrste indikatora), pojavu tragova curenja.

18. Osnovni uzroci poremeaja pritiska u sistemu za podmazivanje.Pritisak ulja znaajan faktor ispravnosti sistemaNivo pritiska: radni pritisak 3 10 bara, pritisak na praznom hodu 0,7-1,0 baraKada se kontrolie: pri startovanju motora, u toku rada motora.

Vrste indikatora: mjerni instrument, signalna sijalica indikator, zvuni signal, automatska regulacija (procesor).

Osnovni uzroci pada pritiska: neodgovarajua vrsta ulja, nedostatak motornog ulja, neispravna pumpa za ulje, zaprljan preista, neispravan kontrolni instrument, nedovoljan viskozitet ulja (prodor goriva ili vode), neispravan regulator pritiska ulja, prevelika istroenost leajeva na radilici i drugih dijelova koji se podmazuju, prekid vodova, neispravan termostat u hladnjaku za ulje.

Uzroci previsokog pritiska: termostat zatvoren, zaepljenje vodova, neodgovarajue ulje, neispravan kontrolni instrument.

19. Motorno ulje (opta struktura i zahtjevi za motorna ulja).Opta struktura: bazna ulja + dodaci (aditivi)

Osnovna komponenta(bazno ulje)

Motorno ulje

Aditivi + =

Aditivi:

poboljanje mazivih svojstava, uestvuju do 20% koliine.

Zahtjevi za motorna ulja:

podmazivanje (prijanjanje na povrinu i stvaranje mazivog filma, EP), deterdentno-dispergentna svojstva (elstat odvajanje neistoa), hlaenje povrina, hemijska stabilnost i postojanost, zatita metalnih povrina od korozije, zaptivanje.

20. Podjela motornih u ulja, objasniti zadanu klasifikaciju.Podjela motornih ulja:SAE klasifikacija Drutvo automobilskih inenjeraUzima u obzir viskoznost uljaOznake se kreu od 0 50 (korak 5)Multigrade ulja:Viesezonska ulja (dominiraju na tritu) SAE 15W/40Nedostatak ove klasifikacije definie ulje ali ne i motor

API klasifikacijaDopunjuje SAE klasifikaciju uzima u obzir motor za koji je ulje namijenjenoS putniki automobili i lahki kamioniC teki kamioni i teko optereeni benzinski motoriTipine oznake: SA, SB, SC, SD, SE, SF CA, CB, CC, CDOznake A i B su prevazieneVienamjenska ulja po API klasifikaciji npr. SE/CD

21. Transmisiona ulja (uslovi i zahtjevi).Namijenjena za podmazivanje zupanika u elementima transmisijeOsnova ista kao kod motornih ulja razlika u koliini i vrsti aditivaUslovi kojima moraju udovoljiti:

postojanost pri visokim temperaturama uljnog sloja (pri dodiru dostie 500 C, enormna specifina optereenja, brzine klizanja (1-2 m/s mjenja i do 10 m/s diferencijal)

Procenat aditiva iznosi 5 8 %.

Podjela slina podjeli motornih ulja:SAE 75 140 i vieAPI GL 1... (teina uslova rada raste sa indeksom)

Zahtjevi za transmisiona ulja: dobro podmazivanje i zatita od habanja i troenja, stabilnost pri korienju, zatita od korozije, hlaenje i ienje sklopova, suzbijanje buke i vibracija.

22. Plastina maziva (struktura, podjela i upotreba).Heterogene smjese sa svojstvima teenja izmeu krutih tvari i tenosti

Naziv plastina - razlog pri dejstvu sile gube se svojstva vrste tvari po prestanku djelovanja sile mast se vraa u vrsto stanje

Osnovna struktura:

Osnovna komponenta(mineralno ulje)

S A P U N I

AditiviMast + + =

Disperziono Disperziona 3 % sredstvo(80%) faza (17%)

Primjena:

na mjestima gdje se ne moe primijeniti ulje (leajevi), na teko pristupanim mjestima, dijelovi koji su povremeno u radu, dijelovi izloeni praini.

Prednosti: ne zahtijevaju skupa i komplikovana brtvila, dobra svojstva prijanjanja na povrinu (vlaknasta struktura sapuna), pogodne su za tee uslove rada.

U zavisnosti od strukture, dijele se na: Litijeve, Kalcijeve, Natrijeve.

Osnovne karakteristike:Litijeve masti: vienamjenske masti, netopive su u vodi, temperaturni raspon: 40 150 C, hemijski su stabilne, dobra zatitna svojstva od korozije.

Kalcijeve masti: kalcijeve hidratizirane masti,imaju oko 5% vode, to ih ini stabilnimnedostatak je to se koriste do temperatura od 50 60 C

kompleksne kalcijeve masti,podnose temperature do 150 C,nisu pogodne za niske temperaturehigroskopne su (zgunjavaju se u prisustvu vlage)

Natrijeve masti:

topive su u vodine koriste se u dodiru sa vodomtemperaturni raspon 110 120 Cdobra maziva svojstva (prijanjanje na povrinu i podmazivanje)posebno pogodne za klizne leajeve

Tehniki normativi efikasnosti koionih sistema zbog zadatka se koristi

Vrsta konog sistemaNajvea sila aktiviranja (daN)Koni koeficijent*)

Motocikli

Sila na nonoj komandiSila na runoj komandiPutniki automobiliTeretna vozilaAutobusi i trolejbusiTraktoriMotocikliPutniki automobiliTeretna vozilaAutobusi i trolejbusiPrikljuna vozilaTraktoriTraktorske prikolice

Radna konica50255070706035554550452525

Pomona konica--40606030-252025201515

*)Koni koeficijent predstavlja odnos usporenja vozila i ubrzanja zemljine tee, izraene u procentima

17