KEMIJSKI DAN U SKOLI

U USA se se svake dvije godine odriava nacionalni kemijski tjedan. Ucestvuju uceniei, nastavniei,znanstveniei i dr. Pritom se odriava niz manifestaeija. kao ~to su izloibe. takmicenja. predavanja islicno. Zasto i vi n(:i..>iIlluyii uigar.izira'i :

Pokusi:

i. Voda vrije pri 108 oC

Pnuor i kemlkalije: Termometar. casa. natrijklorid

Posfupak: Pripremite zasi6enu otopinu natrij-klorida.Termometrom izmjerite vreiisle (;iste vode, 1Ou ~C.a zatim vreliste zasicene otopine natrij-klorida.Zasicenaotopina vrije pri 108 C.

2. Voda vrije kad je hladimoPribor i kemikalije: Okrugla tikvica ad 1000ml s dugim vratom, gumeni rep, zeljezni stativ, hvataljka,tronoiac, azbestna mre~ica, plamenik, metiloran~ili tinta, lanena krpa.

Posfupak: Upotrijebite iskljucivo okruglu tikvicu s dugim vratom od Pyrex (vatrostalnog) stakla. pazile darub tikvice ne bude okrhnut. Ni u kom sluCajunemojte pokusati izvesti pokus s okruglom tikvicom s ravnimdnom ili Erlenmeyerovom tikvicom jer te sigurnodob do implozije.---Napunite tikvicu do polovice obiCnomvodom i dodajte nekoliko kapi tinte ili metilorania da bi otopina po-primila boju. lagrijte sadriaj fkvice do vrenja i pustite da vrr e desetak sekundi kako bi iz tikvice istisnulisay zrak. Ugasite plamenik. Sadriaj te nastaviti kipiti jos neko vrijeme zbog toplinskog~eiteta

2.ai5estne mreiice. 8rzo olabavite hvataljku,vral tikvice obuhvatite lanenom krpom i fikVicuodmah zaeepitegumenim eepom. To valja raditi brzo dok jos vada u tikvici vrije tako da se sprijeCi ulazak zraka u tikvicu.Upotrijebite odgovarajuci gumeni fup ko~ sarno 0 reclne U azl u vra tikvice. U protivnom neeete moei-odeepiti tikvicu.

OrieCi tikvicu ukos polije'(ajte je hladnom vodom iz vodJ)voda. Voqa u tikvici kiW-$to vise tikvicupolijevate to sadriaj vise kipi. Prestanite s polijevanjem i voda u tikvici ne kipi. Nastavite Ii s polijevanjemsadriaj tikvice ponovo zakipi. Na krajuotcepite tikvicu u potpunoj tisini. CuTte se kak zrak ulazi u tikvicu.

Pojava se osniva na sniZenju.te~aturLvrelista pri snizenom t1aku i na razlici tem~rature gor 'epolovice staklenog b~i temperature vode u tikvici. Kad tikvictLpOlije'.lamo-hladoom vodom gornja

- polo~~di i na njoj se oooenzira vodena para. lbog toga se smanji tlak u tikvici pa vodavrije nastojeci postici ravnoteini t1akpara Kako se pare neprekidno kondenzir~ .polovici tikvicetako voda u donjoj polovici neprestano vrije. Prekinemo Ii hladenje us(>Ostavise ravnoteini .!Iak ara i voda~nevrije. Pokus moiete izvoditi tako dugo dok postoji odg~r~uca razlika temperatura. Na kraju .voda utikvici se toliko ohladi da tikvicu maiete driati rukom pa se stjece dojam da voda u tikvici vrije od toplinevase ruke.

3. Dokazivanje kristalne vode u modroj galiciPribor i kemikalije: Epruveta savijena u obliku dvostrukog koljena, drvena stipaljka, plamenik, modragalica.

Posfupak: Na dno epruvete savijene u obliku dVQstrukogkoljena stavite nekoliko grama modre galice. Gornju ...eetvrlinuepruvete omotajte s vanjske strane komadieem vlaine tkanineradi boljeg hladenja. Orieci epruvetu drvenom stipaijkom upoloiaju kao na slici zagrijavajte modru galicu. Kristatna vodaCeisgaritio-kondenzirati se u gornjem bladnom dijelu epruvete,akOndenzat ce se sakupiti u kotjenastom dijelu. lamijetit tete

da je modra galica pobijelila zbog gubitka kristaln-evode. Kad se epruveta ohladi uspravite je tako dakondenzirana voda dode ~doticaj s bezvodnimgotovo bijelim bakar-sulfatom. U doticaju s vodom bakar-sulfat ponovo dobiva karakteristicnu modru boju. Nakon provedenog pokusa epruvetu zacepite gumenimeepom pa je moiete koristiti bezbroj puta

4. Dokazivanje ugljik-diokSida u izdahnutom zrakuPrtbor i kemlkalije: Casa od jogurta ili bilo kakva plasticna posuda, lijevak za filtriranje, filter-papir, gasenovapno, epruveta Hibilo kakva manja prozirnaposuda, plasticna "slamka" od vocoog soka.

Posfupak: Pripremite v n u tako da u 100 ml vodovodne vode dodate 1 zlicicu gasenog vapna.Mijesajte nekoliko mlnuta dok se voda ne zasiti kalcij-hidroksidom. Pustite da se preostale krute eestice is-taloie i bistru otopinu dekantirajte ili profiltrirajte u manju bocu koju tete zacepiti gumenim eepom. Takopripremljena-vapnena voda moze se dugo vremena upotrebljavati pod uvjetom da se boca drzi dobro zat-vorenom kako bi se sprijeCiokontakt sa zrakom. odnosno ugljik-dioksidom iz zraka.

Ulijtc u epruvetu 2 do 3 mL vapnenc 'lode. Pusite kroz -slamku u vapnenu vodu. Uskoro tcto zamijctiti dase vapnena voda zamutila od izlucena kalcij-karbonata.

Ca(OH)2 + C02 = CaC03Nastavite puhati i USkOfOtete primjetili da sc sadriaj epruvete izbistrio. To je zato sto s~ kalcij-kar..bonatotapa u ugljicnoj kiselini kala nastaje daljnjim uvodenjem ugljik-dioksida.

CaC03 + C02 + H20 = Ca(HC03)2

lagrijte dobivenu bistru otopinu i ponovo (;e se izluciti netopljivi kalcij-karbonat

Ca{HC03)2 = CaC03 + C02 + H20To su procesi koji se dogadaju pri vezanju ibuke (prva jednadiba). ot~anju kalcij-karbonata d-elovanjemvoda koe sadrie otopijen ugljik-dioksid (druga jednadiba) i izlucivanju kamenca na stijenkama griJaea uelektricnim bojlerima (treta jednadiba). -

5. Ugljik-dioksid gasi pozarPribor i kemikalije: Visoka ca.sa od 500 mL ili staklenka za konzerviranje povrea, mala svijeta (kao zarodendansku tortu) natrij-hidrogenkarbonat. octena kiselina 9 %-tna (ocat).

Poslupak Malu kratku svijeeu nataknife na kraCi krak komada iice savijene u obliku dugaCkog slova J.Stavite na dno staklenke za konzerviranje povrea kavenu iriCicu natrij-hidrogenkrbonata (oko 3 9 sodebikarbone), dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline (oct a) i staklenku poklopite komadiCem papiraPrieekajte da se reakcija smir~ odnosno da se staklenka napuni ugljik-dioksidom. lapalite svijefu i unesiteje staklenku. Svijeca se gasi. Ugljik-dioksid ne podrZava gorenje pa ni disanje. lato se u podrume u kojimavrije most uvijek mora ulaziti sa svijeeom. Ako se svijeca ugasi znaci da je podrum pun ugljik-dioksida

6. I baloni disuPribor i kemikalije: Detergent za pranje suda, plasticna slameica, visoka casa od 500 mL i1i staklenka zakonzerviranje povrea. natrij-hidrogenkarbonat, 9 %-tna octena kiselina (oeat).

Poslupak: Stavite na dno staklenke za konzerviranje povrea kavenu iliCiciJ natrij-hidrogenkrbonata (oko 39 sode ~i!5...arbo~), dolijte oko 20 mL 9 %-tne octene kiseline i staklenku poklopite komadl6em papira--Pri ole_case reakcija smiri, odnosno da se staklenka napiJni ugljik-dioksidom. Pomoeu plasticneslamcice i detergenta napusite balon takve velicine da ga moie~ I o-smkl lLS_ugljik~ioi&idom.Uneslte balon u staklenku i zamijetit tete da se balon nadima lzvadite balon iz staklenke i zamijetit teteda se smanjuje. Nastojte istodobno uoCiti kako se mijenja boja balona.

Uglik-dioksid je topljiv u vadi, pa se tako otapa i u balonu koji ste n uhali QQ...moeu~lamcice i detergentaza pranJe suda. Kako unutrasnjost balo"-~_saariLsarno zrak, ugljik-dioksid isparava iz stijenke balona u

njegovu ~nutrasnjost i zato se halon nadima. Kad balon iZrlesemo na zra it ce oncentracija ugljik-d!oksida ~ balonu veea nego u okolnom zraku i on izlazi roz stijenku balona otapaju~ isQar?v~ci iz _nJe. lbog promjene volumena balona mijenja se debljina stijenke. Svjetlo reflektirano na unutarnjoj ivanjskoj stijenKI 6a ona meduSObne interferira i mividifno onu boju kaja se interferencijom pojaeava Kako -se mijenja debljina stijenke balona tako se mijenjaju i valne duljine svjetla koje zadovolJavaju uvjete zainterferenciju i zato dolazi do promjene boje.

7. Gustoca ugljik-dioksidaPribor i kemikalije: Osjetljiva tehnicka vaga s utezima, 2 plasticne boce od 1,5 L Coca Cole, natrij-hidro-genkarbonat, 9 %-tna octena kiselina.

Postupak: Odreiite gornji dio jedne plasticne boce od Coca Cole tako da dobijete sto visu casu. Oobivenucasu postavite u vertikalnom poloiaju na jedan krak tehnicke vage. Utezima uravnoteiite vagu. Oruguplasticnu bocu prereiite na polovici gornjeg zakrivljenog dijela tako da dobijete casu malo suienu pri vrhu.U tako pripremljenu casu ulijte oko 40 mL 9 %-t e oct.ene kiseline-i dodajte dvije do tri ilicice natrij-hidrogenkarbonata (aka 10 9 sode bikarbone). Ne mijesajte i ne muckajle sadriaj, 'lee pustite da se ugljik-dioksid spontano razvija. Kada reakcija prestane boca ee biti puna ugljik~dioksida. Sada polagano prelijte"ugljik-dioksid u casu na vagi, ali tako da ne doticete vagu niti casu na vagi. Ako je vaga dovoljno osjetljivapretegnut Ce krak u koji ste ulili ugljik-dioksid. Ulezima ponovo uravnoteiite vagu. Na kraju izlijte ugljik-d~oksid iz case na vagi tako da je okrenete otvorom prema datje. Krak na kojem je casa postat te laksi.Time ste dokazali da je ugljik-dioksid -teii od zraka", odnosno tocnije, da je gustoca ugljik-dioksida veca odgustoee zraka. --=-

8. Model uredaja za gasenje pozaraPribor i kemikalije: Boca za prah od 200 mL. gumeni tep s jednom u10m ijcdnom sirom rupom, koljenaslo savijena cijev (1) = 6 mm. siroka staklenacijev duljine oko 10 cm (zatvorena s jedne strane gumenim tepom, as drugestrane gumenim tepom kroz koji prolazi stakleni stapit). zasitena otopinanatrij-hidrogenkarbonata.20 %-tna otopina solne kiseline. detergent.

OBVEZNO UPOTRIJEBITE ZASTITNE NAOCALE

Poslupak: Siofite aparaturu kao na slici. ZasiCenom otopinom natrij-hidrogenkarbonata (sode bikarbone) kojoj ste dodali malo detergenta zapranje posuda napunite najvise do jedne trecine bocu za prah. U sirokustaklenu cijev ulijte 20 %-tnu otopinu solne kiseline. KoliCina kiseline nekabude jednaka polovici ekvivalentne kolicine natrijhidrogenkarbonata uzasiCeno;otopini. To je potrebno zato da se osiguramo da Ce iz boce spricatiotopina soli i natrij-hidrogenkarbonata a ne otopina solne kiseline. Obratite

. 'pafnju na to da eep na siro; stakleno; cijevi kroz koji prolazi stakleni stapiebude evrsto zaeepljen. pazite da vrh koljenasto savijene cijevi ne budepreuzak. lbog naglog razvijanja ugljik-dioksida u boci poraste tlak. Aka Cepavinisu evrsto uglavljen~ poviseni t1ak moze ih izbaciti. Ako su eepavi dobrouglavljeni a otvor koljenasto savijene cijevi preuzak moze doci do prevelikogpoveeanjat1akai eksplozije boce. U svakom slucaju isprobajte pokus najprije

sa manjim kolicinama reagensa Kada staklenim stapieem izbijete donji eep kiselina i natrij-hidrogenkarbonat razvijaju ugljik-dioksid koji smjesu za gasenje pozara" istiskuje kroz koijensto savijenuclJev.

9. Padanje svijecePribor i kemikalije: Uska prozirna plastiCnaboca ad 0,75 L, kratka svijeea

Poslupak: Odrezite gornji dio ~tg;ne boce tako da dobijete dosta sirok olvor. Na dno boce uevrstitekratku svijeeu. Zapalite sVIJeeui pustite da boca s velike visine pada sa zapaljenom svijeeom. Plamen Cese ogasiti prije nego padne na po ako se badsdovOiJnevisine (oko3do 4 m). :-- - - 'Kada svijeca gori vruCi linovi nastali izgaranjem. laksi su od okolnog-3raka pa struje prema ore, a sVJezlzrak pritjeee sa svih strana. TiJea 0 a s pad 'u nemaju"':teziou". Kada boca s upaljenom svijeeomslobodno pada s njom slobodno pada i zrak u bod. Kako nastali ugljik-dioksid nije lakSiad zraka, jer zbogslobodnog pada niti jedan nema "teiinu, nema ni dotoka svjezeg zraka zbog.strujanja. Kad se .okolni kisikpetrosi svijeca se ugasi, a to se dogodiprije nego uredaj padne na pod ako se baci s dovoljne visine.

10. Crna;;zmija .'Pribor i kemikalije: Plitka keramicka posuda (na pr. stari tanjur), suhi pijesak (pijesak je dobro prije ispratislatkom vodom i izzariti), etanol, natrij-hidrogenkarbonat, seeer u prahu

Poslupak: Temeljito izmjesajte 10 9 natrij-hidrogenkarbonata i 65 g seeera u prahu. Uzmite oko 2 kgsuhog pijeska i od njega formirajte stoiac na sredini starog keramiCkog tanjura U sredini stoica naciniteveee udubljenje u koje eete ulitj toliko etanola da se pijesak u sredini udubl'en'a dobro napije (oko 50 mL).Konacno, u udubljenje uspite smJesuseeera i natrij-hidrogenkarbonata Upalite smjesu sibicom. Seeer usredini stoica najprije ee se pretvoriti u karamel iz kojega ee nakon 5 do 10 minuta isplaziti crna zmijaVelicina zmije ovisi 0 vremenu gorenja etanola.

11. Oobivanje umjetnog medaPribor i kemikalije: seeer, limunska kiselina. Erlenmeyerova tikvica od 200' mL. stakleni stapiC.vodena ku-pelj.

Poslupak- Pripremite 100 mL otopine setera u obliku sirupa. Dobivenoj otopini dodajte 1 9 limunskekiseline j zagrijavajte smjesu 40 do 45 minuta na vadenoj kupelji. Dobit eete gusti viskozni sirup, umjetnimed, odnosno smjes.uglukoze i frYktoze.Djelovanjem kiseline pri povisenoj temperaturi

Oa bisle dobili i odgovarajucu aromu dodajle u dobiveni sirup iliCicu prirodnog meda.

12. Gorenje se~era

Pribor i kemikc1/~e:Kocka secera, plamenik, pepeo cigarele

?OSlup3,L:: Pc~usaj:e upa!it: kccke secera. I~ecer ne gori vec se tali. Rastaijeni dio gurmiie u pepeocigarete. Sada secer ori zoog kataliticko ufecaja sastojaka pepela ci arete.

13. Reducirajuca svojstva glukozePribor i kemikalije: Epruveta, Casaod 250 ml, drvena hvataljka, otopina glukoze. otopina bakar(II)-sulfataw(CuS04) = 10%, otopina natrij-hidroksida w(NaOH) = 10%.Posfupak: Zagrijte pola case vode. Ulijte u epruvetu 1 mL 10%-tneotopine bakar(lI)-sulfata i nekoliko kapiotopine natrij-hidroksida Nastaje tamno-plavi talog bakar(ll)-hidroksida. Tome dodajte oko 1 mL otopineglukoze i grijte u casi s vrueomvodom. Nakon kratkog vremena izluci se crvenosmedi talog.

14. Hidroliza saharozePribor i kemikalije: Casa od 250 mL, 2 epruvete. 2 %-tna otopina saharoze, kloridna kiselina (1:3),Fehtingova otopina, otopina natrij-hidroksida.w(NaOH) = 10%.

Posfupak: Ulijte u epruvetu 2 do 3 mL otopine saharoze i dodajte istu kolicinu Fehlingove otopine.Reakcijsku smjesu zagrijavajte u casi s vrueom vodom. Ne nastaje nikakva promjena U drugu epruvetuponovo ulijte 2 do 3 mL otopine saharoze, dodajte nekoliko kapi razrijedene kloridne kiseline i reakcijskusmjesu zagrijavajte do vrenja 5 do 6 minuta. Nakon toga oprezno dodajte otopinu natrij-hidroksida doluinate reakcije. Smjesi zatim dodajte 2 mL Fehtingove otopine i ponovo zagrijte. Nastaje crvenosmeditalog.

15. Svojstva karbamidaPribor i kemikalije: 2 epruvete, plamenik, drvena hvataljka, karbamid (umjetno gnojivo, dobije se na svakojbenzinskoj pumpi), koncentrirana otopina natrij-hidroksida, 10%-tna otopina bakar(II)-sulfata, Conwayevaposudice sa staklenim poktopcem (npr. Petrijeva zdjelica veteg promjera), grafoskop, grafo-tolija, otopinakatcij-hidroksida otopina uree, otopina ureaze.

Pokus 1. Uspite u epruvetu malo karbamida i dolijte koncentrirane otopine natrij-hidroksida. Opreznozagrijavajte. Ispitajtemiris nastalog plinovitog produkta .

Pokus 2. Uspite u suhu epruvetu malo karbamida i zagrijavajte do taljenja. Ohladenoj talini dodajtedestilirane vode, zatim kap lO%-tne otopine bakar(ll)-sultata i otopine natrij-hidroksida SnaZnopromuckajte smjesu. Pojavit ee se Ijubicasto obojenje. Ako dobijete plavu boju znaci da je koncentracijaiona Cu2+ prevelika pa treba uzeti jos razrijedeniju otopinu bakar(II)-sulfata.

Pokus 3. Pokus projicirajte na grafoskopu. U unutrasnji dio Conwayeve posudice stavite 1 mL vodeneotopine kcflcij-hidroksida.U vanjski dio posudice stavite po 1.5 mL otopine uree i 1.5 mL ureaze. Posudicupoklopite. Nakon jedne minute dolazi do zamueenja otopine kalcij-hidroksida. Otklopite posudicu i nastojtemirisom ustanoviti prisustvo amonijaka.

Opaska: Otopinu ureaze moiete prirediti tako da u epruvetu stavite malo sojina brasna, dodate vode imuckate oko 10 minuta. Smjesu zatim profiltrirate i bistri filtrat u kome se nalazi ureaza upotrijebite kaoreagens.

16. Dokazivanje bjelancevina - biuretna reakcijaPribor i kemikalije: Epruveta, kapaljka, otopina bjelaneevine (bjelanjka), otopina natrij-hidroksida, vrlorazrijedena otopina bakar(II)-sulfata,

Posfupak: Ulijte u epruvetoJ()ko 1 mL otopine bjelancevine (bjelanjka) i dodajte toliko otopine natrij-hidroksida da otopina bude luinala (proba indikator-papirom). Zatim dodajte kap po kap otopine bakar(II)-sulfata. Sadriaj epruvete malo promuckajte. Nastaje crveno-ljubieastoobojenje.

17. Svojstva bjelancevina

Pabar i kemikalije: Stalak s 12 epruveta, casa, plamenik, drvena hvataljka, otopina bjelanjka, destiliranavoda, etanol, razrijedene otopine kloridne kiseline, otopina bakar(II)-sulfata, otopina olovo(II)-acetata.

Posfupak: U sve epruvete redom ulijte po 1 mL otopine bjelanjka Prvu epruvetu zagrijavajte. Nastajetalog. U drugu epruvetu dodajte malo etanola i promuckajte. Nastaje talog. U trecu epruvetu dodajte

razrijedene kloridne kiscline. Nastaje talog. U cctvrtu i pctu cpruvctu dodajtc po nckoliko kapi otopinebakar(II)-sulfata i olovo(II)-acetata. Nastaju talozi.

Otopinu olovo(ll)-acctata priredit tete tako da malo slrugotina ili opiljaka olova grijele u epruveti ad teskotaljiva slakla dok veCina olava ne oksidira i nastane olovo(II)-oksid. Nc grijle previse jcr olovo(lI)--oksidreagira sa slaklom. U ohiadenu epruveiu oooajle oko 0,5 mt. g::/;'-tlle odt::n(: kiseline (octa). i.eK tulikokoliko yam je potrebno za reakeiju. Nakon nekoliko minuta olovo(II)-oksid Ce se otopiti a na dnu epruveteostat Ce neotopljeno olovo. Oddekantirajte otopiou olovo(II)-aee a a. -Nemojte dodavati suviSe octenekiseline. Potrebna nam je otopina olovo(II)-acetata bez suviska oetene kiseline.

18. Dokazivanje sumpora u prirodnim proteinima

Pribor i kemikalije: Olovo(lI)-oksid, 10 %-tna otopina natrij-hidroksida, vuna. svila, otopina bjelanjka

Poslupak: Zagrijte u epruveti malo opiljaka olova dok vecina olova ne prede u olovo{1l -oksid. U ohladenuepruvetu dodajte oko 2 mL 10%-tne otopine natrij-hidroksida i grijte uz stalno mijesanje dok se vecinatalo a ne oto i. OddekanhrajteompinIT"KoJa sadrzl plumbat(ll)-ione i upotrijebite je kao reagens na sulfid-ione. Ovaj reagens redom dodajte u epruvete s uzorko~es.tiIe..Lotopine bje1anjka Objasnitezasto reakcija izostaje u e ~eti s prirodnom svilom.

19. Dobivanje sapuna saponifikacijom masti

Pribor i kemikalije: Porculanska zdjelica. vodena kupelj iti elek1ricna grijaea kapa. trono~ac, azbestnamrezica, stakleni stapic. kapaljka, 2 epruvete, Casa, zlica, menzura, svinjska mast iIi ulje, etanol, otopinanatrij-hidroksida, zasi6ena otopina natrij-klorida. destilirana voda

Opasnosti- Rad s jakom luiinom. Nosite zastitne naocale!

Poslupak: Stavite u porculansku zdjelicu iti vetu epruvetu oko 2 9 svinjske masti iIi nekoliko m~jestivog .ulja i dodajte 3 do 4 mL otopine natrij-hidroksida i jednaku ko ICl u nola. Elanol sluzi ~tapalo ipospjesuje brzinu reakcije. Smjesu oprezno i lagano zagrijavajte u elek1riCnoj grijaeoj kapi ili na vodenoJupe ji:-NepreKiC no mjesajte staldenim stapiCem. Kfaj reakcije utvrdite tako da uzmete kap reakcijske

smjese i stavite je u epruvetu s to 10m destiliranom vodom. Ako se smjesa otopi reakcija je zavrsenaNakon toga vrutu reakcijs!sY-sffijesu izli te u casu sa 20 ml zasiCene otopine natrij-klorida i sve skupazagrijavajte dok se ne i{d~jiJl~masa Uzmite malo te mase u epruvetu s 3 do 5 ml destilirane vade idobra pramuckajte. Ako ste sve ispravno ucinili nastaje pjena Dobili ste sapun. .

20. Svojstva sapuna

pfibor i kemikalije: Stalak s epruvetama, porculanska zdjelica, 1%-tna vodena otopina sapuna, razrijedenakloridna kiselina, razrijedena octena kiselina, otopina olovo(II)-acetata. otopina kalcij-klorida, otopinabakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna voda, sumpor u prahu.

Pokus1. Razlaganje sapuna pomoCu kiselina

Ulijte u ~ epruvete po 1 mL 1%-tne otopine sapuna. Dodajte fedom u svaku epruvetu po jednu odnavedenih razrijedenih kiselina_ U objema epruvetama nastaje zamu6enje. Snaino promuckajte. Nastaje I.ipjena? Ostavite stanovito vrijeme epruvete u stalku i tada pogledajte povrsine otopina Ocito je da sesapuni ne mogu upotrebljavati u kiselim otopinama.

Pokus,2. DQbivanje u vodi netopljivih sapuna.

U 5 epruveta stavite jednake kolicine 1%-tne vodene otopine sapuna U prve tri epruvete dodajte par kapiotopine jedne od gore navedenih soli, odnosno otopine olovo(II)-acetata, kalcij-klorida ibakar(II)-sulfata Usvim epruvetama nastaje zamueenje. odnosno talog. Epruvete zatvorite prstom i dobro promuCkajte. Nenastaje pjena. Zasto? Napisite jednadibe reakcija? U preostale dvije epruvete ulijte 1 do 2 ml vadovodne,odnosno destilirane vode. PromuCkajte. Sto sada opaiate? Ne preporuCa se pranje sapunom u tvrdoj vodi.

Opaska:Otopinu kalcij-klorida dobit cete tako da komadic maramora preko noCi ostavite u kloridnoj kiselini.

Pokus 3. U porcutansku zdjelicu nalijte vodovodnu vodu i po cijeloj povrsini kroz najlonsku Carapu pospitevrlo malo sumpora u prahu. Zatim na tu povrsinu kapnite kap otopine sapuna. Cestice sumpora Ce serazmaknuti.

21. Svojstva detergenata

Pribor i kemikalije: Stalak s epruvetama. porculanska zdjelica. 1%-tne otopine razlicitih detergenata,razrijedene otopine kloridne i octene kiseline. otopina olovo(II)-acetata. otopina kalcij-klorida, otopinabakar(II)-sulfata, destilirana i vodovodna voda

Poslupak: U 5 epruveta stavite redom po 1 mL 1%-tnih otopina rallibtih detergenata. Zatim u svakuepruvetu dodajte par kapi nekc ad navedenih olopina kiselina. odnosno soli. Promutkajlc_ ~Io sIc opazili?U cemu je prednost pranja s detergentima u odnosu na sapune u slabkiselom mediju.

2 . Izolacija zeolita iz detergenta za pranje rublja-------- --- -- -Pribor i kemlkalije: Casa od 500 mL, 2 case od 150 mL, Buchnerov lijevak. vodena sisaljka. filtar-papir, 0,1%-tna otopina metilenskog plavog (tinta), 0,1 %-tna otopina metiloranfa, detergent za pranje rublja sazeolitom kao sredstvom za omeksavanje vode (vidi sastav detergenta naveden na kutiji).

Poslupak: Oko 25 9 deter enta koji s~1L ~ kuhajte U oko 300 mL destilirane vode tijekomdvadesetak minuta. Vru6u otopinu profiltrirajte preko BGchnerovog lijevka i isperite s malo vade. Ponovitepostupak sasvjezih 300mtOestilir~ne vode. Netopljlvi ostatak sadrfj uglavnom cisti zeolit.

Ispitajte apsorpciju metilenskog plavog i metiloranza na zeolitu. U tu svrhu dobiveni zeolit razdijelite u dvijemanje case i dodajte oko 50 mL vode. U jednu casu dodajte nekoliko kapi otopine metilenskog plavog iIitinte dok otopina ne poprimi jasnu plavu boju. Nakon sto ste dobro promijesali, otopinu profiltrirajte prekoBuchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom. Unatot ispiranju zeolit zadrzava plavu boju. U mugucasu sa zeolitom i oko 50 mL vade dodajte oko 1 ml otopine metiloranfa. Profiltrirajte otopinu prekoBuchnerovog lijevka i isperite destiliranom vodom. Zeolit ostaje bezbojan, odnsono ne adsorbirametiloranz.

Pokus dokazuje da je zeolil kationski izmjenjivac. Metilensko plavo je-sol klorovodicne kiseline pa jeobojena komponenta kation koji se moze adsorbirati na negativno nabijeni skelet strukture zeolitaNaprotiv, meliloranz je natrfeva sol pa je obojena komponenta anion i ne maze se adsorbirati na negativnonabijeni skelet strukture zeolita.

23. Kataliticki raspad vodik-peroksidaPribor i kemikalije: Epruveta, 3% otopina vodik-peroksida, kvasac

Opasnosti: STAVITE ZASTITNE NAOCALEPoslupak: Stavite u epruvetu 1 do 2 ml 3%-tne otopine vodik-peroksida Oodajte zrnce svjezeg kvascaiIi komadi6 svjezih jetrica Vadik-peroksid se raspada na vadu i kisik. Tinjaju60m trescicom dokaiite da sepritom razvija kisik. ~

Svjezi kv..,?sac,jetra, krv, slina i de. sadrze enzim poznat pod imenom katalaza Taj enzim u nasem or-ganizmu ima zadacu da razlaie perokside. Nairne, potrebnu energiju za iivot i kretanje nase tijelo dobivaoksidacijom, a pritom nastaju i male kolicine peroksida. Smatra se da jedna molekula katalaze maze usekundi razloziti i 100 000 molekula vodik-peroksida.

24. Dobivanje etanala iz etanolaPribor i krzmikalije: Erlenmeyerova tikvica od 250 ml sa sirokim grlom, pluteni Cep, deblja bakarna zica,etanol, casa s vru60m vodom. .

Postupak: Savijte jedan kraj debije bakarne zice u spiralu od kojih 5 do 10 zavoja Orugi kraj duijine oko 10cm ugurajte u pluteni Cep koji sluii kao delac. U Erlenmeyerovu tikvicu ulijte oko 20 ml eta iugrijte ucasi s v~dolll--takO-.da..s.e...tik.vica~ispunLpa[ama etaoola.

Spiralu od bakrene iice ujarite u ~acijskom plamenu plinskog plamenika i jos uiarenu unesite u tikvicus parama etanola. L:icana spirala 6e ostati i dalje uiarena zbog topline koja se oslobada tijekom oksidacije .etanola u etanal. Moie do6i caki do pojave plamena. Oprez! PomiriSite sadriaj tikvice.

CH3CH20H + CuO -+ CH3CHO + H20 + Cu

25. Nezapaljiva krpaPabar i kemika/~e:Pamucna krpa 30 x 30 cm s porubljenim rubovima, ieljezni tronozac, etanol

Poslupak: Pamucnu krpu 30 x 30 cm s porubljenim rUbovima nakvasite u smjesi jednakih volumnihdijelova etanola i vode. Ocjedite krpu, ali neka jos ostane dovoijno mokra i prebacite je preko zeljeznogtronosca. Zapalite krpu. E1anol gori ali se krpa ne6e zapaliti jer je temperatura plamista vlaine krpe dalekovisa od temperature plamista etanola. Kad etanol izgori)plamen se gasi.

26. Dobivanje plasticnog sumporaPribor i kemikalije: Plamenik, epruveta. drvena stipaljka, casa od 400 mL s hladnom vodom, sumpor.

Poslupak: Obicnu epruvetu napunite do polovice surnporom u praltu. Ultvatite epruvetu drvenomstipaljkom i polagano zagrijavajte na vrlo slabom plamenu neprestano prekidajuti zagrijavanje i potresajuCiepruvetu. Aka sle pailjivo zagrijavali sumpor on Ge se raslaliti u svjet\o.~utu tekutinu koja se sastoji ad S8molekula. Nastavite zagrijavanje i zamijetit tete da surnpor mijcnja boiu. U jednom trenutku sumpor tepreCi u vrlo viskomu crvenosmedu tekutinu koja se sastoji ad medusobno isprepletenih lantastih molekular aziiC;iie duljine. Nasldviie dalje zagrijavati sve doi< surnpor ne provrije. t

."';'rl~:t~~)I,t

Ako pokus izvodite u razredu onda morate spJijeeiti izlale~sumPQr-dioksidau prostoriju. Siozite aparaturu prema slici. Uispiralicu stavite otupinu metilorania. Sta.!5l~noz~ono ilipreokrenutu-kadu postClvitena grvenu klupicu s=iUPQDLkWl

"OO( a."'u ~azi g_umenacijev prikljutena na ispiralicu. lbogneravnina drvene podloge stakleno zvono ili kadu brtvitepomocu samoljepljive spuzvaste trake za brtvljenje prozora.T raku naljepita na r0Lzvona, QdflOSnOkade. Sama teiinazvona je dovoljna da sprijeci izlalenje sumpor-dioksida uprostoriju, a poroznost spuivaste brtve osigur va ulaien'ezraka lbog malog podtlaka koji se vodenom sisaljkom stvaraunuta zvona. Ukljucite vodenu sisaljku i regulirajte jacinurnlaza tek toliko da kroz ispiralicu prolazi mjehuriC po

mjehuric zraka. Ispod zvona postavite upaljenu svijeeu i vazu sa svijeiim cvijetom. Na primjer ljubicice iopcenito plavo cvijete najbrie pobijeli. lapalite surnpomu traku u porculanskoj zdjeliei drieei je ispodnagnutog staklenog zvona i odmah je poklopite staklenim zvonom. Tako u prostoriju nete uci gotovonimalo sumpor-dioksida Sumpor gori \a nastali sum r-dioksid~paja~vlagom iz zrakapa se podzvonom .\Iidimagla. Uskoro se svijeca ugasi, cvijet izblijedi a otopina metilorania promijeni boju iz zute uervenu. Time SOlO dokazali da sum r-diaksid ne ~driava orenje. a da vodena otopina sumpor~ioksidapokazuje kiselu reakeiju. f'

30. Izbjeljivanje mrlja ad tintePribor ikemikalije: Bijela krpica umrljana tintorn, vinobran (K2S205) ~. :

Posfupak: Uzmite bijelu krpicu umrljanu tintorn. Pokusaji da se boja tinte ukloni pranjem vodom i spunomobicno ne uspijevaju. Priredite otopinu vinobrana i tom otopinom namaiite umrljano mjesto. Nakonnekoliko minuta boja tinte te nestati. ope rite krpu obicnom vodom i osusite. Boja se vise ne pojavljuje.Vinobran, odnosno kalij-pirosulfrt je redukeijsko sredstvo kojim se boja tzv. metilensko plavo. najeescLsastojak tinte, prevodi u bezbojan spoj. ..,~-~

31. Adicija hidrogensulfita na acetonPribor i kemikalije: Vinobran (kalij-pirosulfrt),aceton, epruveta

Posfupak: Ulijte u epruvetu oko 5 mL acetona i 5 mL zasicene otopine vinobrana i snaino promuCkajte..Nastaje bijeli talog. .

( CH3COCH3 + HS03 - = (CH3)2C(OH)S03-32. Silikatni vrtPribor i kemikalije: Staklenka od 800 mL za konzerviranje povrea, vodeno staklo, destilirana voda, kristalicimodre galice. ieljezo(II)-sulfata. kromove stipse (nikal-sulfata, kobalt-klorida, mangan-sulfata, zejiezo(III)- .klorida) (j tf1l.. . .

Posfupak' Ulij1eu staklenku za konzerviranje povrea oko 100 do 150 mL otopine vodenog stakla koju stekupili u trgovini boja i lakova Oolijte peterostruki volumen destilirane vode i dobro promijesajte drvenim.plasticnim Hi staklenim stapieem. Postavite staklenku na mimo mjesto i posijte vrt tako da ustaklenkiJ ub-aeite kristaliee navedenih soli. ne vete qd zrna riie. Nastojte da se kristaliCi jednolicno rasporedepo dnustaklenke. Nakon nekoliko sati u staklenki ce izrasti vrt od raznobojnih stabala. .

Kristali razlicitih soli prijelaznih metala s otopinorn natrij-silikata (vodeno staklo) reagiraju tako da napovrsini kristala nastane opna od netopljivog silikata prijelaznog metala. Koncentraeija otopine unutar opneveca je od koncentraeije otopine vodenog stakla lbog toga voda difundira kroz silikatnu opnu uunutrasnjost. Opna bubri dok ne pukne, a pritom otopljena sol dolazi u kontakt s otopinom natrij-silikataNa mjestu pukotine formira se nOvaopna Proces se ponavlja 'i tako izrastu razlicite obojene forme kojepodsjecaju na evjetni vrt. '

33. Gel kremicne kiselinePribor i kemikalije: Epruveta. vodeno staklo. kloridna kiselina

Posfupak: Ulijte u epruvetu 4 do 5 mL vodenog stakla. Oodajite kap po kap kone. kloridnu kiselinu.Zamijetit cete kako se izlucuje ielalinozni talog. To je gel kremicne kiseline.

nNa2Si03 + 2nHCI = 2nNaCI + Si02.nH20

~.'""\~.;.'l';l.~. ''\0.

34. Sunce na zapadu

Pribor i kemika/ije: Grafoprojektor. erni papir 25 em X 25 em s olvorom prornjera 5 em n,1 sredini,menzura od 500 mL, kolofonij. elanol, epruvela s plulcnim cepom.

Posfupak: U epruvelu slavite zrQce kolofonj.a, veliCine zrna graha. i dolijte oko 7 do 8 mL e~a.Zacepi:c eprlJVc:Li i pustite da se ~o for,ij olopi preku nul-i.. i~a gl aloproje:

N~kon keatkog vremena primjetiti tete da se na zcljezu izluCio elementarni bakar koji se prepoznaje pobe akteristicnoj crvcnoj boji. Istadobno poraste temperatura otopine jer se pri toj reakciji oslobada toplina.

~~CuS04 + Fe = FeS04 + Cu 6.H = -154 kJ

Gakar je plemcnitiji metal od ieljeza i zato se zeljezo otapa)3 bakar izlucuje u elementarnom obliku.

38. Olovno drvo

Pribor ~kemikalije: Visoka Casa, plocica ad cinka, 0.4 %-tna otopina olovo(II)-acetata (ili opiljci olova i oeat)

Poslupak: Otopinu olovo(II)-acetata maiete dobiti otapanjem olovo(II)-oksida u octenoj kiselini (octu).Olovo(II)-oksid dobit 6ete tako da opiljke olova zagrijavate u epruveti od tesko taljiva stakla dok sa ve6inaolova ne oksidiira. Ne zagrijavajte prev~e jer se olovo(II)-oksid otapa u staklu.

Plocicu. odnosno tranki lim ad cinka zareiite tako da podsjeca na drvo. Uronite ploeicu u visoku Casu srazrijedenom otopinom olovo(II)-acetata Nakon nekog vremena cink 6e se prevu6i sjajnim kristali6imaolova. Ako se pojavljuje tamni talog znaci da je koncentracija olovo(II)-acetata prevelika ili da otopina nijedovoljno kisela pa dolazi do hidrolize olovo(II)-acetata.

Lijepi kristali6i olova u obliku dendrita mogu se dobiti i elektrolizom razrijedene otopine olovo(II)-acetata

39. Galvanski clanak

Pribor i kemikalije: Veliki kvareni sat sa sekundnom kazaljkom na 1,5 V bateriju, 2 uske trake bakrenoglima iIi deblje ziee duljine oko 5 em, 2 ieijezna cavia od 6 em, 3 iice za spajanje s banana utikacima ikrokodil stipaljkama. 2 svjeia limuna

Postupak: Ubodite ~ s aJ9--rf!!Unieijezni Cavao i traku bakrenog lima ili deblje zice na medusobnoj udal-jenosti oko 2 em. Spoiite serijski+ pol prikijucka za bateriju na kvarenom satu s bakrenom trakom prvoglimuna. Leljezni cavao uboden u prvi limun spojite iicom na bakrenu traku u drugom limunu i konacno

zeljezni cavao uboden u drugi Iimun spojite na - pol prikljucka za bateriju na kvarenom satu. Kazaljkekvarcnog sata se pomieu kao u slucaju kad se sat pokre6e kupovnom baterijom.

Pokus pokazuje da se energija koja se oslobada u obliku topline kad se zeljezna vuna uroni u otopinumadre galice moze dobiti u obliku elektriCne energije. Uredaj koji ste izradili od limuna, komadiCa bakrenoglima i zeljeznog cavia jest galva~clanak, adnosno baterija Napan obicne baterije kakva se upotrebljavaza pogonkvarenog sata iznosi 1,5 V, a napan pripremijenog galvanskog clanka je oko 0,78 V: Zato smomorali dva nasa galvanska clanka spojiti u seriju kako bismo dobili dovoljan napan za pokretanje kvarenogsata.

40. Voltin stup

Pribor i kemikalije: Kvareni sat sa sekundnom kazaljkom, 3 a1uminijske kovanice, 3 kovanice od niklene iIibakrene legure, 3 komadica debije tkanine izrezane u krugove nesto manjeg promjera od promjeraupotrijebljenih kovanica. gumica za domaCinstvo, natrij- klorid '

Postupak: Siozite Voltin stup tako da na aluminijsku kovanieu stavite komadic deblje tkanine, povrh njegabakrenu (i1inikalnu) a zatim ponovo aluminijsku kovanicu. tkaninu i td. Morate dobiti niz:

(- pol) AI - tkanina - CU,AJ- tkanina - CU,AI - tkanina Cu (+ pol)

Oobiveni stup ucvrstite gumicom za domaCinstvo tako da na krajevima ujedno ostvarite kontakte izmedu

prikljucnih iiea i kovanica Aluminijska kovanica je - pol a bakrena (i1i nikalna) + pol do~nog Voltinastupa Oa bi do!JiIi struju iz pripremijenqg stupa dovoljno je cijeli uredaj nakratko uroniti u 10 Ok-tnu otopinukuhinjske soli, teK1Oliko da se tkanina napije. Otresite visak otopine i spojite prikijucne zice na

/"

odgovarajuce polove kvarcnog sata, aluminijsku kovanicu na - pol a bakrenu kovanicu na + pol. Sat Ce senajvjerojatnije pokrenuti jer napan dobivenog stupa iznosi oko 1,5 V. Ako sat ne krene znaci da je unutarnjiotpor stupa suvise velik pa morate upotrijebiti vece kovanice ili veGe komadice aluminijskog i bakrenog

lima. Od alumija su izradene na pI. kovanice od 1 lipe. One su - pol u Voltinu stupu. Lute kovanice na pI.od 5 lipa izradene su od legure bakra, a bijele kovanice kao sto je 20 lipa izradene su od legure nikla. Objevrste kovanica mogu se upotrijebiti za + pol Voltina stupa.

41. Akumulator

Pribor i kemikalije: Gasa od 200 mL, dvije olovne elektrode, ispravljac, zaruljica 2,5 V, 10 %-tna otopinasulfatne kiseline.

Posfupak: Izrezite dvije elektrode od olovnog lima, po izgledu sticne onima opisanirn u pokusu 41.Eloksiranje aluminija. Etektrode nije potrebno Cistiti od naslaga oksida. Uronite elcktrode u 10 %-tnuolopinu sulfalne kiseline, prikljuCi1e ispravljac i clektrolizirajte tijekom desetak minuta. Na povrsini:ektroode prikljueene na pozitivni pol izvora struje izlutuje se kisik i istodobno stvara tanak sloj olovo(IV)-oksida kojeg prepoznajemo po tokoladnosmedoj boji. Na elektrodi prikljucenoj na ncgativni pol izvoras!rLJje r2.Zvija se Vl)di~ ! e!ektr0d3 l'glav00rT! o~taje flepromijef'jef''Y..) i!gled'-!. Nakofl de~e!3.k minuiaakumulator je "iormiran". Prekinite elektrolizu i na elektrode prikljuCite zeruljicu od 2,5 V. 2aruljica svijetlitako dugo dok se ne istrosi olovo(IV)-oksid na pozitivnoj ploCi.

42. Elektroliza otopine modre galicePribor i kemlkalije: lspravijat ili baterija od 4,5 V, elektrode iz baterije, plastitna casa od 100 mL, ~ice skrokodil stipaljkama, modra galica, CuS04 .5H20.

Postupak: Otopite malo madre galice u destiliranoj vodi u plastiCnoj Casi. Umnite ugljene elektrode iprikljucite na izvor istosmjerne struje, bateriju ili ispravljac. Nakon nekog vremena na negativnoj elektrodiizlucit Ce se elementarni bakar kojeg prepoznajemo po CtVenoj boji.

testo dogada da ueenici zbog neznanja ili nepalnje nacine kratki spoj na ispravljaeu. lbog toga Ce doci dopregaranja osiguraca ili pak ojelog ispravljaea. Oa biste izbjegli takvu mogucnost valja umjesto osiguraeaugraditi serijski iaruljicu s radnim naponom jednakom maksimalnom naponu ispravljaca (najeesCe 6 ili 12V) i snagom jednakom maksimalnoj snazi ispravijaca (na pro 5 W). U tom slucaju ~ada ueenik nacini kratkispoj, zaruljica zasvijetli. Serijski ugradena ~aruijica ne unosi nikakovu poteskoCu u pokus, jer su struje priueenickim pokusima relativno male, te se na zaruijici ostvaruje vrlo mali pad napona Naime, sve dok nitiaruijice nije uiarena dotle je njezin otpor malen i iaruijica se ponasa kao svaki metalni vodic. Otpor zarneniti raste eksponencijalno s porastom temperature. L:aruijice odgovarajueeg radnog napona i snage moguse naci u svakoj prodavaonici auto-dijelova

43. Elektroliza otopine NaCI - gorivi clanakPribor i kemikalije: Siroka posuda ili staklena kada, 2 lijevka 40 mm, 2 ugljena stapica iz baterije, 2izolirane bakrene iice za spajanje, -ispravljac, 5 %-tna otopina natrij-klorida

Postupak: Na mjedenu kapicu ugljenog stapiea iz baterijezalemite izolirani bakarni vodit. Provucite vodiC kroz vratlijevka tako da se metalna kapica nade u samom vratulijevkaRastaijenim parafinom napunite vrat lijevka tako da metalnakapica bude potpuno zalivena parafinom. Izradite dvije takveelektrode. Sloiite aparaturu kao na slici. Da bi se Iijevcinapunili otopioom natrij-klorida potrebno ih je prilikompotapanja u otopinu elektrotita ukositi tako da izade sav zrak.Elektroliziraite otopinu natrij-klorida nekoliko minuta Odspojiteispravijac i odmah na elektrode prikljucite zaruijicu ad 2,5 V.Laruijica Ce nakratko zasvijetliti. '

Tijekom elektrolize na katodi se izlueuje vodik a na anodiklor.

Katoda: H20 + 2 .e ~ H2 + 2 OH-

Anoda: 2CI- - 2 e ~ CI2

Kada ne elektrode prikljucimo zaruljicu dogada se reakcija suprotna smijera.

44. Elektricna provodnost otopinaPribor i kemikalije: Generator visokofrekventne pulzirajuCe struje (buzzer), baterija 9 V, univerzalni digitalnivoltmetar, nekoliko plasticnih cas a od 100 mL, otopine razlicitih neelketrolita i elektrolita (etanol, destiliranavoda, otopina seeera, razrijedene otopine amonijaka, octene kiseline. solne kiseline, natrij-hidroksida,natrij-klorida, natrij-acetata j drugog.

Aparaturu tete stoiiti najlakse taka da casu do polovice napuniterazrijedenom otopinom natrij-karbonata. Menzuru napunite skorodo vrha Istom otopinom i zaeepite probusenim Cepom selektrodama. Pri tom Cejedan dio elektrolita iscuriti kroz probuSeni

eep. Da pri preokretanju menzure ne bi usao zrak u menzuru, na otvor tepa postavitemali komadiC ravnogpapira. Papir te se priljubiti na otvor imenzuru moiete bez straha okrenuti otvorom prema dolje. Neee se

_protiti niti kap ~Iektrolita niti te zrak uti u-menzuru. Kada menzuru zajedno s elektrodama uronite Ulasu selektrolitom papiric Cepasti na dno.

Prikljucite izvor istosmjerne struje, mjerite vrijeme i volumen izlueenih plinova i biljeiite rezultate. Ustanovit_tete da je vQlumer-l izlutenitL plinova proporcionalan vremenu prgteka struje. Time ste dokazali I.Faradayev zakon. Ako imate ampermetar i reostat, spojite ih serijski u strujni krug. Regulirajte jakost strujena stalnu vrijednost, na pr. 1 A, mjerite vrijeme proteka struje i volumen izlueenih plinova Ovo mjerenjeomogucit Ce yam da baidarite vas ampermetar. Nairne, kad kroz elektrolit prode jedan mol elektrona, tj.96487 C, onda se na katodi izluci 0,5 mola vodika la na anodi 0,25 mola kisika, odnosno 0,75 molapraskavca

Katoda: H20 + e- = O,5H2+ OH-Anoda: O,5H~ - e- = 0,252 + H+

Mjerenjem volumena izlutenog praskavca mjerite zapravo kolieinu elektrike koja je proSlakroz kulometar.Naravno, potrebno je izvrsiti korekcije na razliku hidrostatskog t1akaaka razine elektrolita u menzuri i easinisu jednake. Nadalje je potrebno provesti !fc,rekcijuna t1ak vodene pare, a za to je potrebno izmjerititem~~debi\ten09..Qraskavca Obieno se uzifua da je ona j~dnaka temperaturi e\ektrolita Uz to trebaocitati atmosferski t1ak.PolazeCiod opee plinske jednadibe:

pV= nRT

i Cinjeniceda 1 mol elektrona izluci 0,75 X 22,4 L = 16,8 L praskavca, za kolicinu elektrike koja je proslakroz kulometar dobivamo:

Posfupak. Slo.~ilcaparaluru kao na slici. Za elektrode upotrijebitedeblju 1cljeznu 1icu izoliranu na onom dijelu koji prolazi krozclcktrolit u casi. Naravno. takvih iica nema ali ih mozete saminatiniti. 2eljezne lICe promjcra 1,5 do 2 mOl upotrebljavaju se zaautogeno varenje. Moiete ih nac; kod svakog autolimara iliuvodilelja centrainog grijanja. Poirebllu izuiaciju lalGe cete s:

Poslupak: U jednu casu ulijte do polovice 10 %-tnu solnu kiselinu i dodajte na vrh nota modre galice.Drugu casu napunite obicnom vodom. U rupicastu epruvetu stavite granute cinka ili tvrsto sabijenismotuljak zeljezne vurie ili zeljezne tavlite. Epruvetu zatepite probusenim eepom kroz koji prolazi staklenacjevtica suzena pri vrhu u kapalicu. Uronite rupitastu epruvetu u casu sa salnom kiselinam. Razvija sevadik'" Nakan nekog vremena. kada mislite da se je razvilo davatjna vadika da potisne say zrak izaparatu.e, natini~e pro\)lj na pr5.3kavac. N

49. Oobivanje klora reakcijam varikine i saine kiseline

Pribor i kemikalije: PlastiCne CaSeod 100 mL, varikina 20 Oktna solna :