Skripta Iz Gradjanskog Prava

  • Upload
    reaand

  • View
    262

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    1/55

    Graansko materijalno pra

    MATERIJALNO GRAANSKO PRAVOGraansko pravo u objektivnom smislu je skup pravila kojima se ureuju oniimovinski odnosi u koje ljudi ulaze povodom stvari, inidbi i imovine.

    Graansko pravo u subjektivnom smislu je skup ovlatenja koja subjektimaimovinskopravnog odnosa priznaju norme objektivnog prava.

    Naela graanskog prava

    1. Naelo dispozitivnosti -znai da imovinskopravni odnos nastaje, mijenja se iprestaje voljom stranaka. u obveznom pravu dispozitivnost se odnosi na slobodu ugovaranja iureenja obv. odnosa u stvarnom pravu dispozitivnost se oituje u slobodi koritenja iraspolaganja stvari u nasljednom se dispozitivnost oituje u slobodi oporunog raspolaganja2. Naelo stranake ravnopravnosti -znai da su stranke potpuno ravnopravne3. Naelo imovinske sankcije -je mjera koja pogaa onog tko ne potiva preuzeteobveza4. Naelo prometnosti prava -znai da je veina prava prenosiva

    Sustav graanskog prava

    Graansko pravo sastoji se od:a) Opi dio -sadri pravna pravila koja su zajednika svim dijelovima gra. prava

    b) Stvarno pravo -sadri pravna pravila kojima se ureuju oni odnosi u koje ljudistupaju povodom stvaric) Obvezno pravo -sadri pravna pravila kojima se ureuju oni odnosi u koje ljudiulaze povodom inidbid) Nasljedno pravo -sadri pravna pravila kojima se ureuje prijelaz imovine s jednog subjekta na drugi u sluaju smrti te osobe

    IZVORI : -zakoni, pravni obiaji, sudska praksa

    Graansko pravni odnosTo je onaj odnos koji je ureen pravilima graanskog prava

    PRAVNE INJENICE-su injenice za koje pravo vee postanak, promjenu i prestanak pravnog odnosa, a s timu vezi i samog subjektivnog prava. Moemo ih podijeliti na nekoliko kriterija:

    1. Pravne injenice s obzirom na postanak dijelimo na:-prirodne dogaaje

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    2/55

    Graansko materijalno pra

    -ljudske radnje su manifestacije ljudske volje za koje su vezani pravni uinci.Dijelimo ih na :

    -doputene (pravni poslovi-su stranaka oitovanja volje usmjerena napostizanje odreenih doputenih pravnih uinaka-nedoputene (delikti-su protupravne radnje za koje pravne norme i

    mimo volje tetnika veu odnos odgovornosti za tetu 2. Pravne injenice s obzirom na funkciju dijelimo na:

    -pretpostavke- su injenice koje su realno nastale u stvarnosti, moe se dokazati

    -pravna osnova- je bitna pretpostavka za koju se vee postanak, promjena iliprestanak subjektivnih prava. Ona je centralna pravna injenica oko koje segrupiraju sve ostale pravne injenice.

    -presumpcija-je pravna injenica koja se smatra dokazanom sve dok se ne dokaesuprotno, iznimka je neoboriva presumpcija kod koje nije doputeno dokazivatida ne postoji

    -fikcija-je ona injenica za koju se zna da nije nastala i da nikad nee nastati, alise uzima kao da je nastala da bi mogao nastati neki pravni odnos

    SUBJEKTI PRAVNOG ODNOSA

    Pravni subjekt je nositelj prava i obveza. Moe biti:a) fizika osoba i b) pravna osoba .

    Pravni subjekt mora imati dva osnovna svojstva da bi se ukljuio u graanskopravneodnose:

    1.Pravnu sposobnost - to je svojstvo biti nositeljem prava i obveza

    2. Poslovnu sposobnost - je svojstvo da vlastitim oitovanjima volje stjeeprava i obveze. Svaki pravni subjekt mora imati pravnu sposobnost, ali ne moraimati i poslovnu niti isti stupanj poslovne sposobnosti

    Osim pravne i poslovne sposobnosti subjekti imaju jo jednu:Deliktna sposobnost - to je svojstvo pravnog subjekta da odgovara za svojaprotupravna ponaanja.

    Fizika osobaTo je iv ovjek. Ona nastaje roenjem, a prestaje smru

    Pravna sposobnost fizike osobePravna sposobnost fizika osoba stjee roenjem, a gubi je smru ili proglaenjemnestale osobe umrlom i utvivanje smrti, ali se koji put i neroenom djetetu priznajepravna sposobnost - pod pretpostavkom da se ivo rodi - nasciturus - (fikcija mora ii u

    2

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    3/55

    Graansko materijalno pra

    korist djeteta i dijete se mora roditi ivo). Fizikoj se osobi pravna sposobnost ne moeoduzeti, ali poslovna moe.

    Poslovna sposobnost fizike osobe:

    Postoje 3 stupnja poslovne sposobnosti fizike osobe:1. puna ili potpuna posl.spos. - stjee se s navrenih 18 g ivota ili zakljuenjem braka prije punoljetnosti; ili ako postane roditeljem s navrenih 16 godina, a duevno jezreo.

    2. ograniena poslovna sposobnost - mogu sklapati pravne poslove, ali morajuimati odobrenje zz ili staratelja; ako tog odobrenja nema - epavi pravni poslovi.

    Ona moe biti posljedica dvije situacije - (1) punoljetna osoba koja jedjelomino liena poslovne sposobnosti; (2) kad se osobi koja jo nije punoljetnapriznaje djelomina posl.spos. (15 g, u radnom odnosu);

    3. potpuna poslovna nesposobnost - osobe koje nisu navrile 18 godina (a nemaiznimke); punoljetne osobe kojima je potpuno oduzeta poslovna sposobnost ( uizvanparn.post). Njih zastupaju zakonski zastupnici.

    Deliktna sposobnostFizika osoba stjee s navrenih 14 g ivota.

    Dijete do 7 godina - ne odgovara za tetu (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, kola).Od 7-14 - ne odgovara, osima ako se dokae da je pri uzrokavanju tete bio sposoban zarasuivanje (odgovaraju njihovi roditelji, staratelji, kola).

    Pravna osoba-je drutvena tvorevina kojoj pravni poredak priznaje pravnu sposobnost

    Pravna sposobnost pravne osobe stee je u trenutku osnivanja (ua je nego kod fizikeosobe)Pravna osoba, za razliku od fizike, moe biti nositeljem samo onih prava i obveza koja joj trebaju da bi ostvarila svoj cilj. Pravna osoba ima posebnu pravnu sposobnost jer dok fizika osoba djeluje unutar onoga to nije zabranjeno, pravna osoba moe djelovatisamo unutar onoga to joj je doputeno

    Poslovna sposobnost pravne osobePravna osoba u istom trenutku dobiva i pravnu i poslovnu sposobnost (im je osnovanakao pravni subjekt).Poslovna sposobnost pravne osobe je uvijek potpuna za razliku od njezine pravnesposobnosti koja ima stupnjeve, ovisno o njezinim aktima koji odreuju njezinu svrhupostojanja.

    Svoju volju pravna osoba izraava putem: pravnih akata-statuta,pravilnika- (statika volja) i putem svojih tijela u kojima su fizike osobe (dinamika volja) te se radnje tijelauzimaju kao radnja pravne osobe.

    3

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    4/55

    Graansko materijalno pra

    Deliktna sposobnost pravne osobe - utvruje se prema krivnji tog tijela. Razlika -zastupnik. To je njegova vlastita radnja koju poduzima u ime i za raun pravne osobe.

    Da bi neka drutvena tvorevina postala pravna osoba:

    1) mora imati vrstu i stalnu organizaciju2) mora imati svoju zasebnu imovinu3) mora dobiti pravnu sposobnost

    Vrste pravnih osoba:-pravna osoba javnog prava-pravna osoba privatnog prava-korporacije zajednica osoba (fizikih ili pravnih)-zaklade imovinska masa

    Fundacija se od zaklade razlikuje po tome to se osniva za razdoblje ne dulje od 5godina.

    Prestanak pravne osobeDo toga e doi:-propisom ili aktom dravne vlasti-ostvarenjem cilja zbog kojeg je osnovana-smanjenjem broja lanova ispod odreenog broja-odlukom njezinih lanova-steajem

    OBJEKTI PRAVNIH ODNOSA

    To su stvari, inidbe i imovina povodom kojih pravni subjekti stupaju umeusobne imovinskopravne odnose.

    STVARI-su tjelesni dijelovi prirode, razliiti od ljudi, koji slue ljudima za uporabu,koji se mogu osjetilno primjetiti, koji su prostorno ogranieni, koje postojeu sadanjosti ali i pretpostavka da e nastati u budunosti i sve drugo to jezakonom s njima izjednaeno kao i prirodne sile ako su podlone ljudskojkontroli.

    Sposobnost stvari je sposobnost neke stvari da bude predmetom prava vlasnitva idrugih stvarnih prava). Nisu sve stvari sposobne biti predmet prava vlasnitva.

    Stavri izvan prometa -Dva su razloga zbog kojih neka stvar ne moe biti predmetom vlasntva:(1) zbog prirodnih svojstava - nisu sposobna npr. opa dobra, mora, atmosfera..(2) na temelju zakona - stvari extra commercium - koje bi inae mogle biti predmetomprava vl., ali zakon im to zabranjuje. Stvari od interesa za RH (odreeno zakonom ili

    4

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    5/55

    Graansko materijalno pra

    Ustavom) - one naelno mogu biti predmet prava vlasnitva, ali ako su stvari od interesaza RH ujedno i opa dobra - ne mogu.

    Dijelovi stvari : bitni dio, odvojeni dio, idealni dio stvariBitni dio stvari je onaj dio stvari bez kojeg stvar ne moe postojati; neodvojiv dio;

    bitno je da slijedi pravnu sudbinu stvari; sastavni dio stvari.Odvojeni dio stvari - bez njega stvar moe postojati; on u pravilu dijeli pravnusudbinu gl.stvari, a suprotno se mora ugovoriti.

    Idealni dio stvari - raunski odreen dio stvari u razmjeru prema cijeloj stvari;odvojivi dio stvari;

    PRAVNA DIOBA STVARI Dioba po kriteriju prometnosti :1. stvari u prometu - mogu biti objektom svih stvarnih prava i pravnih poslova2. stvari ograniene u prometu - iz odreenih razlog (gospodarskih, socijalnih)njihov se promet ograniuje (oruje, lijekovi)3. stvari izvan promet su stvari koje uope ne mogu biti predmetom prava ipavnih poslova (pr. automobil kupljen na povlasticu) opa dobra kojima upravlja RH.

    Dioba po kriteriju prirodnih svojstava (bitna je kod stjecanja stvarnih prava)

    1. pokretne stvari su one koje mogu mijenjati svoj poloaj u prostoru a da sepritom ne uniti njihova bit; zakonom moe pokretnina biti izjednaena s nekretninom.(U sumnji stvar se smatra pokretnom)2. nepokretne stvari su one koje se ne mogu premijetati a da im se pri tomne uniti bit

    nekretnine - nekretninom se smatra zemljina estica i sve to je na njojizgraeno na povrini ili ispod povrine i to je s njom razmjerno trajnopovezano. Dio nekretnine su i drvea i trava - sve dok se ne odvoji odnekretnine.

    Ponekad zakon doputa odvajanje vlasnitva nekretnine od zemljita (odstupanje odnaela superficies solo cedit): 1. temeljem nekog stvarnog prava - pravo graenja; ili 2.temeljem koncesije.

    Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona stvar koja je po svojim svojstvimapokretna, ali se ona smatra pripatkom neke nepokretne stvari jer slui gospodarskojsvrsi nekretnine (stoka, gnjojivo) 1. zamjenjive stvari - u prometu se odreuju po vrsti, rodu i broju i mjeri -generine stvari2. nezamjenjive stvari - one koje su u prometu odreene kao individualnoodreena stvar - species (pr. umjetniko djelo)

    Razlika je bitna npr. kod propasti stvari - ako su predmet obveze stvari odreenepo rodu, obveza ne prestaje ak i kad sve to dunik ima od takvih stvari propadneuslijed okolnosti za koje on ne odgovara. (2) Ali, kad su predmet obveze stvari odreene

    5

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    6/55

    Graansko materijalno pra

    po rodu koje se imaju uzeti iz odreene mase tih stvari, obveza prestaje kad propadnecijela ta masa.

    1. potrone stvari - jednokratnom upotrebom bitno se smanjuje njihovasupstancija.

    2. nepotrone - redovnom upotrebom se ne unitavaju.1. djeljive stvari - se mogu podijeliti na manje dijelove a da im se timenesrazmjerno ne umanjuje vrijednost (kvaliteta ostaje ista).2. nedjeljive stvari - npr. dijamant; i one kojima zakon zabranjuje njihovudiobu, a inae bi se mogle podijeliti.

    Vrste dioba stvari:

    Stvari se mogu dijeliti:1) fizikom diobom (mehanikim putem na dijelove).2) geometrijskom diobom (kod zemljita)3) civilnom diobom (dioba po vrijednosti)4) idealna dioba (razlomak) raunski

    prpadnost stavri = stavr+prirast+plodovi

    Pripadnost stvari-pertinencija i prirast

    Pripadak ili p ertinencija - pobona stvar je svaka sporedna i pokretna stvar koja jeodreena da trajno slui ekonomskoj svrsi glavne stvari a ne postaje njezin glavni dio.Tu svrhu odreuje vlasnik. npr. amac za spaavanje, zakon smatra pertinencijom -strojevi i oprema uz poslovni prostor, poljoprivredno zemljite - ureaji i aparati. Vano je za pripadak da on dijeli pravnu sudbinu glavne stvari, a ako se ne eli da nekipravni posao obuhvati i pripadak mora se ti izriito ugovoriti.

    Pripadnost stvari - je svaki dio stvari, sve to se s njom razmjerno trajno spoji (prirast) isvaki njezin plod, sve dok se od nje ne odvoji iri pojam od pripatka.

    PLODOVI-su koristi od stvari; proizvodi koje neka stvar daje redovito ili periodiki i

    odreeni su da se odvoje od same stvari i pri tome ne umanjuju samuplodonosnu stvar.

    Dijele se na:1. Prirodne plodove su organski plodovi koji nastaju bez sudjelovanjaljudskog rada - npr. divlja voka;2. Industrijski plodovi su plodovi koje neka stvar daje uz sudjelovanjeljudskog rada i prirode - npr. pitoma voka.

    Prirodni i industrijski plodovi dijele se na:

    6

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    7/55

    Graansko materijalno pra

    - visee plodove su oni koji jo nisu odvojeni od plodonosne stvari i slijedenjezinu pravnu sudbinu;

    -odvojeni plodovi su oni plodovi koji su se od stvari odvojili i imajusamostalnu pravnu sudbinu;

    -ubrani plodovi su oni koji ne samo da su se odvojili ve su i ubrani su;

    3. Civilni plodovi -prihod koji neka stvar daje posredstvom nekog pravnogodnosa (najam, zakup) Dijele s na nedospjele i dospjele. Predaju civilnih plodova moese traiti tek kad su dospjeli.

    Kamate dijelimo na:1) zakonske - one koje odreuje zakon; zatezna je oblik zakonske kamate - dunik plaazateznu zakonsku kamatu kad zakasni s ispunjenjem svoje dospjele obveze; ako nijedrugaije ugovoreno 2) ugovorne - moe biti izmeu pojedinaca i izmeu drugihosoba; razlikuju s prema stopi. Zakon je odredio odnos izmeu zatezne i ugovorne; ako je pao u zakanjenje i dalje tee ugovorna kamata i3) procesne kamate - kad se kamata pribroji glavnici; uglavieni iznos kamate postajeglavnica; na to ima pravo na zatezne kamate od utuenja (samo nakon to je glavnicaplaena).

    Kamate se plaaju uglavnom na novane trabine, iznimno na nenovane.

    Koristi obuhvaaju plodove neke stvari ili prava, ali i druge mogue prednosti kojedonosi koritenje stvari ili prava. One pripadaju onome kome pripada stvar.

    INIDBA -je pozitivna ili negativna ljudska radnja koju je dunik na temelju obveznogodnosa duan izvriti vjerovniku.

    Mora imati slijedee karakteristike:1. ljudska radnja2. mora imati imovinski karakter3. mora biti mogua (objektivno, ako nije - obveza nije ni nastala - nitavost; ako je kasnije postala mogua - ugovor ne konvalidira. Ako je kasnije postala nemogua -nitav; ali prema dunikovoj krivnji - l.354 ZOO. Subjektivna nemogunost ne gasiobvezu - pretvara se u odgovornost za tetu)4. mora biti pravno doputena, a ako je nedoputena - nitavost. - protivnaUstavu, prinudnim propisima i moralu)5. mora biti odreena ili bar odrediva

    Po svom sadraju inidba moe biti na :1) davanje inidba je davanje stvari2) injenje inidba je vezana uz neki rad ili rezultat rada;3) proputanje - je inidba koja se odnosi na proputanje vlastite radnje koju bi inaemogli izvriti4) trpljenje -mora se proputati (tua radnja) to bi inae mogli zabraniti (npr. pravoslunosti).

    7

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    8/55

    Graansko materijalno pra

    IMOVINA U ekonomskom smislu imovina se definira kao skup dobara koja pripadajuodreenom subjektu.U pravnom smislu imovina se definira kao skup subjektivnih imovinskih prava kojapredstavlja jedan subjekt

    Imovina ima dvije karakteristike:1) jedinstvenost-neki pravni subjekt moe imati samo jednu imovinu2) identitet- imovina pravno ostaje jednaka samoj sebi, makar neki djelovi iz njeizlazili a drugi ulazili

    PRAVNI POSLOVI

    Pravni posao je stranako oitovanje volje koje je usmjereno na postizanjeodreenih doputenih pravnih uinaka, a posebno na nastanak, promjenu iprestanak nekog graanskopravnog odnosa.

    Karakteristike pravnih poslova:a) konsezualnost-nastaju sporazumnim oitovanjem volje stranaka b) dispozitivnost-stranke pri sklapanju samostalno odluuju o sadraju (pravima iobvezama) pravnog posla

    Vrste pravnih poslova

    1. jednostrani-nastaju oitovanjem volje samo jedne strane2. dvostrani-nastaju suglasnim oitovanjem volja obiju strana3. inter vivos-uinci nastupaju jo za ivota stranaka4.

    mortis causa-uinci nastupaju po smrti stranke koja ga je poduzela5. naplatni-tu se za inidbu trai protuinidba6. besplatni-ovdje se ne trai protuinidba7. kauzalni-gospodarska svrha koja se eli postii je bitni sastojak ugovora8. apstraktni-gospodarska svrha nije bitan element9. formalni-moraju imati propisanu formu10. neformalni-nije propisana nikakva forma11. komutativni-su oni kod kojih je su ve u vrijeme sklapanja poznate meusobneinidbe12. aleatorni-su oni kod kojih te inidbe nisu poznate vee se one ine zavisnim odneke budueg i neizvjesnog dogaaja(razlika prema onima sa uvjetom je u tome to su kod tih

    prava i obveze poznate)

    Pretpostavke valjanosti pravnih poslova :1) poslovna sposobnost stranaka2) valjano oitovanje volje3) inidba - mogua, doputena, odreena ili odrediva4) ponekad, odreeni oblik pravnog posla (ugovora) forma

    Pobuda ili motiv

    8

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    9/55

    Graansko materijalno pra

    - cilj koji stranke imaju na umu kada sklapaju ugovor. Nije bitan sastojak ugovora, i onkod naplatnih pravnih poslova ne utjee na valjanost ugovora. Iznimno, utjecat e ako seradi o nedoputenoj pobudi

    Tumaenje ugovora

    Odredbe ugovora treba tumaiti onako kako glase, ali treba uzeti u obzir i pravu voljustranaka.Nejasne odredbe ugovora tumae se na tetu stranke koja je predloila i pripremilaugovor.Kod naplatnih poslova na nain koji je manje tegoban za onu stranu koja treba netoizvriti.

    Sadraj pravnih poslova ine:

    1. bitni sastojci pravnog posla - sastojci koji su nuni za odreeni pravni posao iako te sastojke nema nije nastao pravni posao (prodaja - predmet i cijena).2. prirodni sastojci - oni koji se u pravnom prometu podrazumjevaju jer proizlaze izprirode samog pravnog posla. (npr. odgovornost za materijalne nedostatke) ako ihelimo iskljuiti - moramo to izriito odrediti u ugovoru.3. nuzgredni sastojci - pravnog posla su sastojci koji vae samo ako ih strankeizriito ugovore - uvjet, rok i namet.

    Uvjet- je nuzgredna stranaka odredba dodana pravnom poslu kojom se uinak pravnog posla ini zavisnim od nekog budueg i neizvjesnog dogaaja.1. suspenzivni (odgodni) - odgaa uinak pravnog posla dok se uvjet ne ispuni /izjalovi;npr. o prodaji poslovnog prostora - kad ja budem mogao useliti u svoj novi posl.prostor;2. rezolutivni (raskidni) - kad nastupi budua i neizvjesna okolnost raskida se pravniposao; npr. dajem ti zemlju, ali ako ode u grad zemlju u dati mlaem bratu.3. afirmativni- trai da se neto dogodi4. negativni-trai da se neto ne dogodi5. potestativni-je onaj koji ovisi o volji uvjetno ovlatenog6. kauzalni-je onaj koji ovisi o nekom prirodnom dogaaju ili volji treeg7. mikstni-ovisi i o volji uvjetno ovlatenog i o prirodnom dogaaju8. nuni-znai da e se ta okolnost koja je budua sigurno dogoditi9. pravni uvjet10. nemogui je onaj kojeg nitko ne moe ostvariti11. nedoputen protivan Ustavu RH, zakonima takav je ugovor nitavan12. nemoralan

    Djelovanje uvje ta-vrijeme pendencije-je vrijeme koje tee od sklapanja pravnog posla pa sve dok se uvjet ne ispuni ili neizjalovi. Kroz to vrijeme uvjetno optereeni se ne moe ponaati kao da nije sklopljennikakav pravni posao.

    9

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    10/55

    Graansko materijalno pra

    Rok - je uzgredna odredba kojom uinak pravnog posla nastaje tek ododreenog vremena ili traje do odreenog vremena. Odreeni su na dane,mjesece i godine

    Namet-je uzgredna stranaka odredba dodana besplatnom pravnom poslu kojomse stjecatelju namee neka dunost (nema karakter protuinidbe)

    SKLAPANJE UGOVORA

    Ugovor je dvostrani pravni posao i nastaje oitovanjem volje izmeu najmanje dvijustranaka. S jedne strane imamo ponudu, a s druge prihvat.

    Ponuda za sklapanje ugovora Ponuda mora:- biti uinjeno odreenoj osobi; iznimka: 1. opa ponuda - neodreenom broju osoba(oglasi u novinama); 2. izlaganje robe u izlogu .- mora imati predmet i cijenu (bitni sastojci ugovora)- jasna namjera za sklapanje ugovora-animus contrahendi - ako ugovor mora biti u odreenoj formi - ponuda mora biti u toj formi

    Uinci ponudePonuditelj je vezan ponudom u granicama ponude. Mogunost da iskljui obvezatnostponude.

    Opoziv ponude vrijedi samo ako stigne prije primitka ponude ili istovremeno s njom

    Rok do kojeg je ponuditelj vezan ponudom- ako je stavio rok - do toga roka;- ako nije stavio rok, razlikujemo:1. Ponuda meu prisutnima (kad su stranke fiziki prisutne + kad je data telefonom,teleprinterom ili radio vezom) - smatra se da je ponuda prihvaena ako bez odgaanjanije odbijena; mora odbiti odmah2. Meu odsutnim strankama - vrijeme koje je redovno potrebno da ponueni primiponudu razmotri je i odgovori na nju

    Prihvat ponude-je oitovanje kojom ponueni izjavljuje svoj pristanak na ponudu, mora biti ozbiljan inedvojben; mora u cijelosti odgovarati ponudi (komplementarnost). Ako se netoizmijeni - odbijanje ili nova ponuda.

    Oblik prihvata - ako je ponuda data u odreenom obliku, i prihvat bi trebao biti u istomobliku; aki ipak se priznaje i prihvat konkludentnim radnjamautnja ne znai prihvaanje. Takva odredba u ugovoru bila bi nitava. Nema znaenjeprihvaanja.

    10

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    11/55

    Graansko materijalno pra

    Iznimke: 1. Kad se osoba koja se ponudila drugoj osobi na obavljanje naloga - akotaj nalog odmah ne odbije smatrat e se prihvatom; 2. Ako osoba u iju poslovnudjelatnost spada obavljanje tuih naloga.

    Prihvat semoe opozvati - istovremeno ili prije prihvata.

    Kad se smatra da je ugovor sklopljen- kad ponudilac primi izjavu ponuenog da prihvaa ponudu

    Kad se neposredno prisutne, telefon- ugovor se zakljuuje odmah, ako je ostavljenrokOdsutni - ugovor je zakljuen kad ponuditelj primi izjavu ponuenog da prihvaaponudu;

    Mjesto sklapanja ugovora- smatra se da je ugovor sklopljen u kojem je ponuditelj imao svoje sjedite/prebivaliteu trenutku kad je uinio ponudu.

    OBLIK UGOVORA

    Oblik ugovora:Oblik itovanja volja ugovornih strana u pogledu sadraja ugovora.Dijelimo ih na:1. Formalne ugovore i2. Neformalne ugovore. ZOO - naelo neformalnosti sklapanja ugovoraForma moe biti odreena i ugovorom - kada to stranke odrede

    Valjanost kasnijih izmjena i dopunaZakonom propisana forma vrijedi i za sve kasnije izmjene i dopune ugovora.

    Raskid ugovora - u pravilu neformalan, i kad je forma zakonom ili ugovorom odreena.

    SKLAPANJE UGOVORA U PISANOM OBLIKU

    Pism eni oblik ugovora mora sadravati:1. Sadraj/tekst isprave - ne mora biti vlastoruan, ne mora biti u jednojispravi,

    2. Potpise - ispravu moraju potpisati one stranke koje se njome obvezuju.Potpis mora biti potpun (ime i prezime, no sudska praksa tolerira i nepotpune). Bitno jeda se moe utvrditi identitet osobe koja se potpisala.Pravna osoba - peat vie nije uvjet valjanosti; potreban je potpis ovlatene

    osobe (za zastupanje) i naziv tvrtke. Faksimil dolazi u obzir ako je uobiajen uposl.prometu. Ako imamo dvije isprave dovoljno je da svaka strana potpie jednu.

    Konvalidacija ugovora kojima nedostaje propisani oblik

    11

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    12/55

    Graansko materijalno pra

    Ug. koji nije sklopljen u odreenoj formi nema pravni uinak osim ako su ga stranke ucijelosti ili u preteitom dijelu izvrile i ako to nije u suprotnosti s ciljem radi kojeg jeugovor sklopljen.

    Forma je jedna od pretpostavki valjanosti ugovora.

    NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA

    Razlikujemo 2 vrste nevaljanih pravnih poslova:1. NITETNI (apsolutno nitetni pravni poslovi)2. pobojni (relativno nitetni pravni poslovi)3.NITETNI PRAVNI POSLOVI

    Apsolutno nitetni pravni poslovi-su oni pravni poslovi koji ne proizvode nikakve pravne uinke; kao da nije niti nastao;nitavnost nastupa ex lege a sud na nitavost pazi po slubenoj dunosti. Nitavnostdjeluje ex tunc.Isticanje apsolutne nitavosti nije vezano za rok. Ako bi naknadno otpao razlog nitavosti - ugovor ne konvalidira. Na apsolutnu nitavostmoe se pozivati svatko tko ima pravni interes.

    Razlozi nitavosti :

    1. poslovna nesposobnost stranaka

    2. nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje (mane volje):a) kolski primjer, b) ala (nema ozbiljene namjere);c) simulacija- je prividno sklapanje ugovora. Kod nje razlikujemo:

    apsolutnu simulaciju-prividno sklapanje ugovora radi prevare treih ilizaobilaenja pravnih propisa

    relativnu simulaciju-prikrivanje nekog drugog pravnog poslad) nesporazum-kad stranke vjeruju da su suglasne, a u stvari postoji nesporazum opravnoj prirodi ugovora ili o kojem bitnom sastojku ugovora 3. nemogunost, nedopustivost, neodreenost ili neodredivost inidbe,nedoputenost i nemogunost uvjeta

    4. nedostatak odreenog oblika (kad je zakonom ili ugovorom odreeno)

    Pravni posao moe biti i djelomino nitav, a da to nema za posljedicu nitavostcijelog ugovora; ali samo ako ugovor moe opstati bez te nitave odredbe.

    Posljedice nitavosti:1. obveza restitucije - svaka stranka duna je vratiti ono to je primila temeljem takvognitavog ugovora

    12

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    13/55

    Graansko materijalno pra

    2. odgovornost za tetu-kad restitucija nije mogua (prema cijenama u vrijemedonoenja sudske odluke)

    POBOJNI PRAVNI POSLOVI

    Relativno nitavi-pobojni pravni poslovi-su oni pravni poslovi koji proizvode pravne uinke kao da su valjani, ali se oni izodreenih zakonom predvienih razloga i u odreenom roku mogu ponititi. Akoprotekne rok za pobijanje oni ostaju na snazi kao valjani ugovori. Ako se uspiju pobiti -isti efekt kao kod aps.nit.

    Na razloge pobojnosti sud ne pazi po slubenoj dunosti ve samo na zahtjev ovlateneosobe a samo iznimno pobijanje mogu traiti tree osobe (npr. zak. zastupnik poslovnonesposobne osobe) i to u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobijanja, a najkasnijeu roku od 3 godine od sklapanja ugovora.Odluka suda je konstitutivna a pobijanje djeluje ex nunc. Ne mogu se pobijatiprigovorom u parnici (za razliku od prigovora nitavosti koji se moe isticati u parnici).

    Razlozi pobojnosti ugovora

    1.ograniena poslovna sposobnost stranaka

    2. mane volje- prijetnja, zabluda, prijevara i sila prijetnja-mora biti nedoputena i izazvati opravdan strah zabluda-mora biti:

    bitna- odnosi se na bitna svojstva predmeta ili osobe s kojom se sklapa pravniposao kao i na okolnosti koje (po obiaju ili namjeri) se smatraju odlunima

    prijevara- namjerno izazivanje zablude s ciljem da se navede na sklapanjeugovora sila3. prekomjerno oteenje - postoji kad u vrijeme sklapanja ugovora postoji oitinesrazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Ugovor moe ostati na snazi ako drugastrana ponudi nadopunu do pune vrijednosti

    4. pravne radnje dunika na tetu vjerovnika - svaki vjerovnik ija je trabinadospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastalo moe pobijati pravnu radnju svog dunikakoja je poduzeta na tetu vjerovnika. Smatra se da je pravna radnja poduzeta na tetu vjerovnika ako uslijed njezina izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikova potraivanja

    Te se pravne radnje pobijajuPAULIJANSKOM TUBOM . Postoje 4 vrste:

    1. dolozna -kad postoji znanje i namjera dunika da oteti vjerovnika. Rok za njenopodizanje je 1 godina od poduzimanja radnje

    13

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    14/55

    Graansko materijalno pra

    2. kulpozna - kad dunik nije znao da tom radnjom oteuje vjerovnika, ali je tomorao znati. Rok je 1 godina od dana poduzimanja radnje3. porodina - kad dunik svojom imovinom raspolae u korist branog druga ilisrodnika. Rok za njezino podizanje je 3 godine od dana poduzimanja4. kvazipaulijanska - pobijanje besplatnih raspolaganja u korist treih osoba. Rok

    je 3 godine od dana poduzimanja- mogu se pobijati i prigovorom. Tuba se podnosi protiv dunika i tree osobe skojom je ili u iju je korist poduzeta ta radnja. Ako je rije o naplatnompotraivanju rok za podnoenje tube je 1 godina od dana poduzimanja radnje, akod besplatnih rok je 3 godine.

    Uinci pobijanjaa) obveza restitucije-svaka strana vraa ono to je primila b) naknada tete-ako restitucija nije mogua

    Konvalidacija-je osnaenje nevaljaninih pravnih poslova i to uz ispunjenje zakonom predvienihpretpostavki. Apsolutno nitavi ne mogu konvalidirati osim:1. ako je zabrana bila manjeg karaktera, a ugovor je izvren2. ako je rije o ugovoru koji je nitavan zbog nedostatka forme a stranke su ugovorizvrile u cijelosti ili u preteitom dijelu3. ako je rije o zelenakom ugovoru te da oteenik istakne zahtjev za smanjenjemnjegove obveze, da taj zahtjev stavi u roku od 5 godina i da sud udovolji tom zahtjevuPobojni pravni poslovi mogu konvalidirati ako ih se ne pobija u odreenom roku.

    Konverzija-je pretvaranje nitavog pravnog posla u valjani pravni posao.Kad nitavi pravni posao udovoljava uvjetima za valjanost nekog drugog pravnog posla,onda e meu ugovarateljima vaiti taj drugi pravni posao:-ako bi to bilo u suglasnosti s ciljem koji su ugovaratelji imali na umu kad su posaosklopili i-ako se moe uzeti da bi oni sklopili taj posao da su znali za nitavost svog ugovora

    STJECANJE IMOVINSKIH PRAVA

    Stjecanje znai spajanje imovinskih prava s nekim subjektom. Imamo 2 nainastjecanja:

    1. ORIGINARNO - kod kojeg stjecatelj svoje pravo ne izvodi iz prava svogprednika, ve ga stjee na temelju nekih drugih pravnih injenica2. DERIVATIVNO -kod kojega stjecatelj svoje pravo temelji na pravu svogprednika. Imao 2 vrste derivativnog stjecanja:

    a) translativno- gdje prednik svoje pravo u cijelosti prenosi na svog sljednika b) konstitutivno-gdje prednik na sljednika ne prenosi itavo svoje pravo nego natemelju svog prava osniva za stjecatelja novo pravo

    14

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    15/55

    Graansko materijalno pra

    Nitko ne moe na drugoga prenijeti vie prava nego to ih sam ima. Osoba na koju seprenose sva prava nekog subjekta naziva se univerzalni sukcesor, a osoba na koju seprenosi samo odreeno pravo naziva se singularni sukcesor.

    GUBITAK IMOVINSKIH PRAVA Gubitak znai odvajanje imovinskih prava od nekog subjekta. Gubitak moe biti:1. Relativan - jedan subjekt gubi neko pravo, a drugi ga subjekt stjee2. Apsolutan- subjekt gubi neko pravo, a nitko drugi ga ne stjee

    ZASTARA PRAVA -je gubitak (tubenog)zahtjeva zbog nevrenja sadraja nekog prava kroz zakonomodreeno vrijeme. Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, ve iskljuivo naprigovor tuenika.

    Protivni institut je dosjelost-stjecanje nekog prava na temelju vrenja njegova sadrajakroz zakonom odreeno vrijeme

    Stranke se ne mogu putem ugovora unaprijed odrei zastare, niti mogu ugovoromproduljiti vrijeme zastare koje je odreeno zakonom. Tek kad nastupi zastara, stranke semogu odrei posljedica koje nastupaju zastarom. Ona poinje tei prvi dan izadospjelosti.

    Pretpostavke za zastaru su:1. nepodignue tube2. protek zastarnog roka

    Rok zastareOpi zastarni rok je 5 godina

    Posebni:3 godinji rok vrijedi za potraivanja zakupnine, s osnova naknade tete itd1 godinji rok vrijedi za trabine s osnova plaanja struje, vode, tv pretplate itd.potraivanja utvrena pravomonom sudskom presudom ili nagodbom

    zastarijevaju za 10 godina i onda kad je zakonom odreen krai zastarni rok.

    Zastoj zastare - je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti tei ilizapoeta zastara prestaje tei sve dok te okolnosti ne otpadnu, a proteklo vrijeme seuraunavaZastara ne tee izmeu branih drugova, roditelja i djece, osoba u izvanbranoj zajednici

    Prekid zastare - je nastup takvih okolnosti usljed kojih zastara prestaje tei a proteklo vrijeme propada, pa zastara moe samo iznova poeti.

    Uinak zastare - je da dolazi do gubitka prava na tubeni zahtjev, prestaje pravozahtjevati ispunjenje obveze po dospjelosti putem suda, dok samo subjektivno pravo idalje postoji (naturalna obveza??)

    15

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    16/55

    Graansko materijalno pra

    PREKLUZIVNI ROKOVI - su strogi zakonski rokovi unutar kojih stranka morapoduzeti odreene radnje ako ne eli da joj se ugasi ne samo pravo na zahtjev ve i samosubjektivno pravo.Na ove rokove sud pazi po slubenoj dunosti i kod njih nema zastoja ni prekida roka.

    STVARNO PRAVOIzvor: Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima- novine: postoji samo jedna vrsta vlasnitva; uvedeno naelo jedinstva graevine;

    Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup pravnih pravila kojima se regulirajuodnosi koji nastaju meu ljudima povodom stvari.

    Stvarno pravo u subjektivnom smislu su razliita ovlatenja koja subjektima ustvarnopravnim odnosima u pogledu stvari priznaju norme objektinog prava.

    Karakteristike stvarnog prava- stvarnopravnost - znai da je objekt stvarnopravnog odnosa je stvar;- apsolutnost - znai da prava djeluju protiv svakoga (erga omnes)- numerus clausus - znai da su vrste stvarnih prava i njihov sadraj odreeniimperativnim propisima i stranke ne mogu ugovorom ustanovljavati nove tipovestvarnih prava. Ima ih samo onoliko koliko ih je u danom momentu odrediozakonodavac.

    Stvarno je pravo jae od obveznog prava

    STVARNA PRAVA SU: pravo vlasnitva pravo slunosti pravo stvarnog tereta pravo graenja zalono pravo

    Izvori stvarnih prava:- ZV - neke odredbe Ustava - l.3. - nepovredivost vlasnitva; l.48/1 - jamenjepr.vlasnitva; l. 48/2 - vlasnitvo obvezuje;- Pomorski zakon (hipoteka na brodu)- Podzakonski propisi- Meunarodni ugovori;- Obiaji - mogu se primijeniti samo kad na njih uputi zakon.- Sudska praksa

    P O S J E D

    16

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    17/55

    Graansko materijalno pra

    Posj ed je faktino stanje zatieno pravom .Ono nije pravo niti ga zakon takvim tretira .Posjed je faktina vlast na stvari, bilo da se ta vlast vri osobno ili prekodruge osobe kojoj je posjednik predao stvar temeljem nekog pravnog posla

    Na ZV pihvaa objektivnu koncepciju posjeda po kojoj je za posjed dovoljno samo

    faktino dranje stvari, a nije potrebna i volja da se ta stvar dri za sebe kao svoj.SUBJEKTI POSJEDA Subjekti posjeda mogu biti fizike i pravne osobe.Posjed mogu stjecati i poslovno nesposobne osobe jer se vie ne trai posjedovna volja.Bitno je da li te osobe prema svojim psihofizikim sposobnostima mogu ostvariti iodravati faktinu vlast na nekoj stvari.

    OBJEKTI POSJEDA Objekti posjeda mogu biti i stvari i prava.Stvari -posjedovati se mogu samo sadanje stvari,Prava -ne mogu sva prava biti u posjedu-samo prometna i imovinska prava. ZV navodisamo pravo stvarne slunosti kao mogui objekt posjeda.

    VRSTE POSJEDA

    1. Neposredan i posredanNeposredan posj ed ima osoba koja svoju faktinu vlast izvrava osobno iliposredovanjem pomonika u posjedovanju.

    Posredan posjed ima osoba koja faktinu vlast izvrava preko druge osobe kojoj je naosnovi plodouivanja, zakupa, uvanja, posudbe ili nekog drugog pravnog posla dalastvar u neposredan posjed

    2. Samostalan i nesamostalanSamostalan posjed ima onaj tko stvar posjeduje kao da je njezin vlasnik ili posjedujepravo kao da je nositelj tog prava.

    Nesamostalan posjed ima onaj koji stvar ili pravo posjeduje priznajui viu vlastposrednog posjednika npr. vlasnika stvari. Postoji presumpcija da se posjed smatrasamostalan ako se ne dokae suprotno (praesumptio iuris).

    Dvije iznimke od pravila da svaka osoba koja dri stvar je posjednik stvari:1. Pomonik u posjedovanju - osoba koja je u radnom ili slinom odnosu; on nijeposjednik nego posjednikov pomonik u posjedovanju-ne vri svoju volju.2. Nasljedniki posjed - nasljednik postaje posjednikom u trenutku smrti ostavitelja bezobzira kada je stekao faktinu vlast na stvari; posjed prelazi onakav kakav je u tom asu bio u ostavitelja.

    2. Individualni posjed i suposjedIndividualni posjed - kad samo jedna osoba ima posjed na stvari ili pravu

    17

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    18/55

    Graansko materijalno pra

    Suposjed - postoji kad vie osoba imaju na istoj stvari ili pravu istu vrstu posjeda

    VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA KAKVOU(zakonit, istinit i poten posjed) kvalificiran posjed

    Zakonit posjed je ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjeda (pravo naposjed);

    Istinit je ako je steen na pravilan nain; npr. tradicija; ako nije pribavljen ni silom,potajno ili prijevarom , ni zlouporabom povjerenjaneistinit posjed - postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezinopravo da titi svoj posjed koji joj je tako oduzet

    Poten posjed je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnostiimao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Potenje prestajeim sazna da mu ne pripada pravo na posjed. Potenje posjeda se presumira.

    Potenje i istinitost posjeda pravne osobe cijeni se prema potenju i postupanjufizike osobe koja je za tu pravnu osobu ovlatena poduzimati ine stjecanja iliizvravanja njezina posjeda. Potenje i istinitost posjeda osoba koja ima zakonskogzastupnika cijene se prema potenju i postupanju toga njihovog zastupnika.

    VRSTE POSJEDA S OBZIROM NA OBJEKT

    Posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno ili posredno vri faktinu vlast nastvari. Posjed se ne gubi ako je posjednik privremeno sprijeen vriti faktinu vlastneovisno o svojoj volji

    Posjed prava je faktino vrenje sadraja nekog prava. Kod nas postoji samo posjedprava stvarne slunosti.

    Pravo posjeda je skup pravnih uinaka vezanih uz injenicu posjeda

    Tabularni posjed ima osoba koja je u zemljinim knjigama upisana kao vlasnik nekretnine, a na njoj nema faktine vlasti. Ovaj posjed ne uiva posjedovnu zatitu jer ne vri faktinu vlast.

    STJECANJE POSJEDA

    Posjed se stjee ili originarno ili derivativno.Posjed je steen kad posjednik uspostavi svoju faktinu vlast glede stvari.

    ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA STVARI-je stjecanje posjeda mimo volje ili protiv volje dotadanjeg posjednikaIzvorno se posjed stvari stjee APREHEZIJOM-jednostrani fiziki akt kojim dolazi douspostave faktine vlasti

    18

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    19/55

    Graansko materijalno pra

    Posjed se izvorno stjee tako da stjecatelj stupi na nekretninu i vai naelo da se stjeeonoliko koliko je zahvaeno. Posjed pokretnina - rukama; nekretnina - nogama.

    DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA STVARI-je stjecanje s voljom dotadanjeg posjednika. Radi se o prijenosu posjeda. Posjed se

    prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj stjee vlast na stvari TRADICIJOM

    Vrste tradicije: Fizika tradicija-kod pokretnina Simbolika tradocija-kod nekretnina, auto-kljuevi Tradicija oitovanjem

    -tradicija brevi manu-kad posjednik oituje volju da predaje stvar stjecatelju kojina njoj ve ima faktinu vlast-dratelj postaje posjednik -constitutum possessorum-obrnuto od brevi manu-posjednik postaje dratelj-tradicija transportom-posjednik gubi posjed predajom prijevozniku

    ORIGINARNO STJECANJE POSJEDA PRAVA STVARNE SLUNOSTI-stjee se samovlasnim otpoinjanjem vrenja sadraja. To je viciozan posjed te neemoi posluiti kao osnova za dosjelost.

    DERIVATIVNO STJECANJE POSJEDA PRAVA -stjee se uz privolu vlasnika ili posjednika poslunog dobra do opoziva, tradicijom ilinasljeivanjem povlasnog dobra

    PRESTANAK POSJEDA

    Do njega dolazi kada posjednik prestane vriti faktinu vlast na stvari. Razlikujemo:1. Apsolut ni prestanak - kad dosadanji posjednik gubi posjed, a nitko druga ga nestjee. Do njega dolazi: kad stvar propadne kad se stvar izgubi kad posjednik svojom voljom napusti stvar a nitko je ne stekne 2. Relativan prestanak - kad ga dosadanji posjednik gubi, a istodobno ga netko drugistjee - kod prijenosa posjeda, a isto tako kod oduzimanja posjeda, ako posjednik propusti zatitu posjeda.

    Prestanak posjeda prava-do njega dolazi: kad je propala nekretnina na kojoj se izvravao sadraj toga prava kad se posjednik odrekne svog posjeda prava kad prestane posjed povlasne nekretnine

    ZATITA POSJEDA

    19

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    20/55

    Graansko materijalno pra

    Sudska zatita postoji u sluaju samovlasnog i protupravnog smetanja.titi se svaki posjed te nitko nema pravo samovlasno smetati posjed bez obzira kakav jeposjed, ni osoba od koje je posjed oduzet viciozno ne smije samovlasno oduzeti tajposjed nakon to protekne 30 dana - pravo na zatitu posjeda.

    Nije samovlasno smetanje ako je in oduzimanja ili smetanja doputen zakonom iliodlukom suda odnosno drugog tijela donesenog na temelju zakona koji to doputa.

    Smetanje posjeda moe se izvriti: oduzimanjem posjeda-potpuni prestanak faktine vlasti uznemiravanjem posjeda-sve radnje kojima se posjednika ograniava i ometa, bilo injenjem, neinjenjem, verbalno ili fiziki

    Dva su oblika zatite :1. sudska zatita2. samopomo

    Sudska zatita ostvaruje se tubom zbog smetanja posjeda.Tubeni zahtjev je uperen na to da se:1.) utvrdi in smetanja;2.) da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u asu smetanja;3.) zabrani takvo ili slino smetanje ubudue

    TUITELJ moe biti: posljednji mirni posjednik i neposredni i posredni nasljedniki posjednik To ne moe biti vlasnik neposjednik, ni pomonik u posjedu. Neposredni i posredni

    mogu tuiti treega, a i meusobno.TUENI moe biti: poinitelj smetanja; nalogodavac koji je dao nalog da se uini smetanje osoba u iju je korist smetanje poinjeno, ako se od toga nije ogradila.

    Rok za podizanje tube je 30 dana od dana saznanja za smetanje i poinitelja odnosno 1godina od dana poinjenja smetanja i na ove rokove sud pazi po slubenoj dunosti

    Raspravljanje je ogranieno na utvrivanje posljednjeg mirnog posjeda i nastalog

    smetanja. Teret dokaza lei na tuitelju koji mora dokazati da je bio posljednji mirniposjednik i in smetanja.

    Prigovori tuenog u posjedovnoj parnici :

    1. pomanjkanje aktivne legitimacije -da tuitelj uope nije bio posjednik

    20

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    21/55

    Graansko materijalno pra

    2. promaenosti pasivne legitimacije -da on nije izvrio in smetanja, nitidao nalog3. pomanjkanje animusa turbandi tvrdi da nije bio svijestan da se timesmeta posjed;4. pomanjkanje protupravnosti -priznaje in smetanja ali tvrdi da mu je to

    tuitelj dopustio;5. prigovor prekluzije -da tuitelj nije tubu podnio u roku-sud pazi poslubenoj dunosti; (rok od 30 dana od smetanja).6. prigovor vicioznosti posjeda-tvrdi da je samo vraao protupravno oduzetposjed

    U posjedovnoj parnici sud donosi rjeenje a ne presudu ime se istie da spor jo nijepravno rijeen jer postoji mogunost da se spor drukije rijei u vlasnikoj parnici Ako sud prihvati tubeni zahtjev naredit e:a) zabranu daljnjeg uznemiravanja b) vraanje posjeda oduzetomc) i neke druge mjere

    Privremene mjereSud moe odrediti privremene mjere i bez sasluanja stranaka u sluajevima: hitneopasnosti,

    Izvrenje rjeenja o smetanju posjeda moe se traiti samo u roku od 30 dana poproteku paricijskog roka.

    Rok za albu je 8 dana, nema revizije. Iz vanih razloga moe se odluiti da alba nemasuspenzivnu mo. Pravo na ponavljanje postupka je znatno ogranieno.

    Ponovno smetanje posjeda Ako doe do ponovnog smetanja posjeda nee se voditi novi postupak ve e se natemelju ranijeg rjeenja izdati novo rjeenje o ovrsi i izvriti uspostava ranijegposjedovnog stanja. Ako se prvi postupak jo vodi treba ponovno tuiti zasvako smetanja

    Suposjednik moe ostvariti dvojaku zatitu: (1) prema treima i (2) prema drugimsuposjednicima (ograniena pravna zatita), ali samo ako su ga potpuno iskljuili oddotadanjeg suposjeda ili su mu bitno ograniili dotadanji nain izvravanja faktine vlasti

    Doputena samopomo - je pravo posjednika da primjerenojm silom ili na drugi prikladan nainodbije samovlasno smetanje posjeda.Pretpostavke:(1) ako je o nuno jer bi sudska pomo stigla prekasno(2) ako je opasnost neposredna(3) ako za zatitu svog posjeda ne primjeni silu vee jakosti negoli je primjerenaokolnosti.

    21

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    22/55

    Graansko materijalno pra

    Pravo na samopo gasi se u rokovima za tubu !!!

    V L A S N I T V OPravo vlasnitva je stvarno pravo na odreenoj stvari koje ovlauje svoganositelja da s tom stvari i koristima od nje ini to ga je volja te da svakogadrugoga od toga iskljui, ako to nije protivno tuim pravima ni zakonskimogranienjima.

    Karakteristike prava vlasni tva :a) jedinstvenost - to su prava vezana za jednog subjekta

    b) dispozitivnost - jedino vlasnik moe raspolagati s stvaric) iskljuivost - moe iskljuiti svakoga treega od raspolaganja tom stvarid) jednovrsnost - samo je jedna vrsta vlasnitvae) rekadentnost ili elastinost prava vlasnitva - pravo vlasnitva seautomatski vraa u svoj prvobitni obujam im otpadnu ogranienja koja su na njemu

    postojala.Sadraj prava vlasnitvaTipina ovlatenja u sadraju prava vlasnitva(tipina vlasnika ovlatenja) su ova:1) posjedovanje,2) uporaba,3) koritenje4) raspolaganje faktino(unititi ili potroiti stvar) i pravno(sklapanje pravnihposlova).

    SUBJEKTI PRAVA VLASNITVA

    To mogu biti fizike i pravne osobe, a stranci pod uvjetom reciprociteta. Ako je rije onekretninama za vlasnitvo nad njima strancima je potrebna i suglasnost MVP a premamiljenju ministra pravosua

    OBJEKT PRAVA VLASNITVA Objektom prava vlasnitva mogu biti sve stvari osim onih izvan prometa.

    OGRANIENJA PRAVA VLASNITVA Na zakon predvia razna ogranienja i to na vie mjesta u zakonu.Po op im ograni enjima :- vlasnik je duan pridonositi opem dobru- vlasnik se a ni itko drugi ne smije sluiti svojim pravom s jednim ciljem da drugometeti ili da ga smeta (zabrana ikane);- vlasnik nije ovlaten zabraniti tui zahvat u svoju stvar kad je nuan radi otklanjanjatete koja nekome neposredno prijeti, a nerazmjerno je vea od one koju e pretrpiti vlasnik. Moe samo zahtijevati naknadu za pretrpljenu tetu.- vlasnik nekretnine nije ovlaten braniti tue zahvate poduzete na tolikoj visini ilidubini gdje on nem nikakog opravdanog interesa da ih iskljui.

    22

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    23/55

    Graansko materijalno pra

    Posebna ograni enja1) Postoji mogunostizvlatenjaPravo vlasnitva moe temeljem zakona biti oduzeto-potpuno izvlatenje iliogranieno-djelomino izvlatenje kad to zahtjevaju interesi RH a vlasnik ima pravo nanaknadu.

    2) Ogranienja na temelju pravnog posla :-vlasnik moe pravnim poslom svoje pravo ograniiti, uvjetovati ili oroiti ili opteretiti.To djeluje i prema treima ako je upisano u ZK ili neku drugu javnu knjigu.

    3) Ogranienja u obliku susjedskih pravaKad odredbe ovog zakona nareuju nekom vlasniku trpljenje, proputanje ili injenjeradi uzajamnog, obzirnog izvravanja prava vlasnitva tada su ovlateni to traiti kaosvoje pravo: a) vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes; b) oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog na temelju prava vlasnitva.

    Susjedska prava se moraju izvravati obzirno (to manje uznemiravati onoga koji moraneto trpjeti, propustjeti ili initi). Tipina susjedska prava: ograde izmeu susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde,ivice i druge prepreke zajednike su ograde i u suvlasnitvu susjeda s obje strane mee,osim ako se dokae (znacima, natpisima, grbovima i sl) da su vlasnitvo jednoga susjedaZajedniku ogradu moe svaki upotrebljavati sa svoje strane do polovine irineOgrade koje se nalaze iskljuivo na nekretnini jednoga u vlasnitvu su toga vlasnikanekretnine ije je zemljite.Svaki je vlasnik duan s desne strane svojega glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svojprostor i razdvojiti ga od susjedova, ko nije drukije propisano niti je drugi mjesniobiaj.Pojedina susjedska prava: pravo posjei grane i korjenje tueg drveta, pravo pristupa natuu nekretninu, pravo na uporabu tue nekretnine radi izvoenja radova, dunostodvoenja kinice.IMISIJE

    -su tetni utjecaji koji dolaze sa susjedne nekretnine u obliku dima, neugodnih mirisa,ae, otpadnih voda, buke i sl. Vlasnik nekretnine s koje dolaze duan je otklanjati njihove uzroke a vlasnici nekretninana koje one dolaze duni su ih trpjeti do odreene mjere.

    Vrste imisija:1. NEPOSREDNE - su one imisije kod kojih je radnja direktno upravljena na to daone dospiju na susjedno zemljite. Ove su imisije uvijek zabranjenje2. POSREDNE - su one imisije koje sluajno ili zbog djelovanja prirodnih siladospiju na susjedno zemljite. Njih dijelimo na: Prekomjerne-ako su ti utjecaji prekomjerni s obzirom na namjenu

    23

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    24/55

    Graansko materijalno pra

    Uobiajene-ako su ti utjecaji uobiajeni s obzirom na namjenu. Ove imisijemoraju svi trpjeti

    OBLICI PRAVA VLASNITVA

    1. INDIVIDUALNO VLASNITVO2. SUVLASNITVO3. ZAJEDNIKO VLASNITVO4. VLASNITVO POSEBNIH DIJELOVA NEKRETNINE-ETANO VLASNITV

    SUVLASNITVO-je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodjeljenoj stvari iji su djelovialikvotno (idealno) odreeni.U sumnji koliki su suvlasniki djelovi smatra se da su oni jednaki

    Izmeu suvlasnika vlasnitvo je podijeljeno po obujmu, a ne po sadraju, svi suvlasniciimaju sva vlasnika ovlatennja, ali samo u svojoj kvoti.Svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim dijelom ako time ne dira utua prava.

    PRAVA I OBVEZE SUVLASNIKA S OBZIROM NA CIJELU STVAR

    1. PRAVO NA SUPOSJED-taj posjed oni mogu izvravati ili svi zajedno sukcesivno ili jedan za ostale ili neka trea osoba za sve suvlasnike2. PRAVO NA UPRAVLJANJE-tu razlikujemo: Poslove redovite uprave -su oni koji se tiu redovitog upravljanje stvari(ubiranje plodova, manji popravci). O tim poslovima oni odluuju veinom glasova,s timda se veina rauna po suvlasnikim djelovima a ne po broju suvlasnika Poslove izvanredne uprave -su poslovi koji prelaze okvire redoviteuprave (vei popravci, promjena namjene stvari). Za ove poslove potrebna je suglasnostsvih suvlasnikaSuvlasnici pravo na upravljanje mogu povjeriti i upravitelju koji e djelovati ko njihovpunomonik.3. PRAVO NA DIOBU-u bilo koje vrijeme osim u nevrijeme4. PRAVO NA PLODOVE I DRUGE KORISTI5. PRAVO ZAHTJEVATI POLAGANJE RAUNA 6. PRAVO SAMOSTALNO RASPOLAGATI SVOJIM IDEALNIM DIJELOM7. TITI IMOVINU PREMA TREIMA

    RAZVRGNUE SUVLASNIKE ZAJEDNICE

    24

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    25/55

    Graansko materijalno pra

    Svaki suvlasnik moe traiti razvrgnue suvlasnike zajednice u svako vrijeme osim kad bi to bilo na tetu ostalih suvlasnika i nitko se ne moe unaprijed odrei prava na diobu,ali ga se moe ograniiti.To pravo ne zastarijeva.Razlikujemo:

    1. dobrovoljno razvrgnue-na temelju sporazuma suvlasnika2. sudsko razvrgnue-putem suda u izvanparninom postupku kada nema dogovoraizmeu suvlasnika.

    Suvlasnici sporazumno odreuju nain diobe, a ako sporazuma nema odluit e sud. Ako fizika ili geometrijska dioba nisu mogue, sud e izvriti civilnu diobu-prodaja podjela.ZV poznaje i diobu isplatom. Kod ove diobe jedan suvlasnik dobiva stvar, a ostale jeduan isplatiti u novcu.Do nje moe doi kad je to predvieno posebnim zakonom ili pravnim poslom te ako zato postoji opravdan razlog kao i kad ima bar 9/10 stvari.Trokove razvrgnua snose svi suvlasnici razmjerno svojim djelovima

    ZAJEDNIKO VLASNITVO- je vlasnitvo vie osoba na istoj fiziki nepodijeljenoj stvari iji udjeli nisuodreeni ali su odredivi.Neka stvar moe biti u zajednikom vlasnitvu samo na temelju zakona

    Udio zajedniaraSvojim udjelom zajedniar ne moe samostalno raspolagati jedino ga moe djelominoili u cjelosti prenijeti na drugog zajedniara. Udio zajedniara prelazi na njegovenasljednike. Jedan zajedniar ne moe opteretiti dio zajednike stvari bez suglasnostiostalih.

    Izvravanje zajednikog vlasnitvaZajedniar vlasnike ovlasti moe izvravati jedino zajedno sa ostalim zajedniarima.Plodovi su zajedniki, a trokove i terete snose solidarno

    Dioba zajednikog vlasnitvaSastoji se u utvrivanju udjela zajedniara ime se ono pretvara u suvlasnitvo.Odrivanjem njegova udjela on postaje suvlasnik s ostalima, a oni u preostalom dijelusu i dalje zajedniki vlasnici dok se i njihovi udjeli ne odrede.Svaki zajedniar ima pravo zahtjevati diobu stvari i to mu pravo ne zastarijeva.

    ETANO VLASNITVOEtano vlasnitvo je vlasnitvo posebnog dijela nekretnine koje se sastoji odzemljita sa zgradom ili od prava graenja sa zgradom.

    Objektom etanog vlasnitva moe biti samo onaj dio suvlasnike nekretnine koji inisamostalnu uporabnu cjelinu kao to su stan i samostalne prostorije (garaa), sporednidijelovi nekretnine (vrt, balkoni).

    25

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    26/55

    Graansko materijalno pra

    Za uspostavu etanog vlasnitva nije dovoljno da u nekoj zgradi postoje samostalneuporabne cjeline. Potrebne su jo neke zakonom odreene pretpostavke.

    Postoje 3 naina uspostave etanog vlasnitva:1. uspostava na zahtjev jednog suvlasnika - za ovakvu uspostavu potrebna mu

    je suglasnost ostalih suvlasnika, potvrda upravne vlasti o samostalnosti uporabne cjelinete pravomona odluka suda o utvrivanju korisnih vrijednosti2. uspostava na temelju suglasnosti svih suvlasnika -za ovakvu uspostavupotrebna je suglasnost svih suvlasnika i potvrda upravne vlasti3. uspostava na temelju oitovanja volje vlasnika nekretnine -za ovakvuuspostavu potrebno je pisano oitovanje volje vlasnika i potvrda upravne vlasti

    Nain odnosno modus uspostave je upis u zamljine knjige.Etano vlasnitvo prestaje: propau objekta etanog vlasnitva, uknjibom brisanja,prestankom suvlasnitva, iskljuenjem suvlasnika iz suvl. zajednice,

    Etano vlasnitvo se upisuje na vlasnikom listu suvlasnika u iju je korist osnovano snaznakom objekta (stan), a na posjedovnom listu se stavlja natpis Etano vlasnitvo.

    STJECANJE PRAVA VLASNITVA

    Razlikujemo:1. Originarno ili izvorno stjecanje -je takvo stjecanje kada stjecatelj svoje pravo vlasnitva ne temelji na pravu svog prednika (zakonom ili odlukom suda)2. Derivativno ili izvedeno stjecanje -je takvo stjecanje kod kojeg stjecateljsvoje pravo vlasnitva izvodi iz prava svog prednika (pravnim poslom ili nasljeivanjem)

    ORIGINARNO STJECANJEZakon doputa izvorna stjecanja jedino ako je stjecatelj postupao poteno. Kao naineoriginarnog stjecanje nae pravo poznaje stjecanje: Dosjelou Stjecanje od nevlasnika Prisvojenjem Nalazom stvari Priratajem Odlukom sua ili neke druge vlasti

    STJECANJE DOSJELOU

    Dosjelost je stjecanje prava vlasnitva na temelju posjedovanja stvari krozzakonom odreeno vrijeme.Imamo dvije vrste dosjelosti:

    26

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    27/55

    Graansko materijalno pra

    a) Redovita dosjelost -je stjecanje prava vlasnitva na temelju samostalnogkvalificiranog posjeda vrenog kroz zakonom odreenom vrijem

    b) Izvanredna dosjelost -je stjecanje prava vlasnitva na temelju samostalnogpotenog posjeda vrenog kroz zakonom odreeno vrijeme

    Pretpostavke za stjecanje vlasnitva dosjelou :a) Sposobnost dosjedatelja - u principu je svaka osoba sposobna da stekne vlasnitvo dosjelou, osim ako glede subjekata ne postoje neka ogranienja. b) Sposobnost stvari - stvari na kojima se ne moe stei pravo vlasnitva uopenisu sposobne ni za dosjelost.c) Posjed odreene kvalitete - posjed mora biti kvalificiran ili bar savjestan(poten). Posjed nadalje mora bitiefektivan , tj. mora se stvarno izvravati. Osim togamora trajati neprekidno kroz cijelo vrijeme dosjelosti.d) Vrijeme dosjelosti odreeno zakonom - za dosjelost je potrebno da proteeodreeno vremensko razdoblje, koje se naziva rok dosjelosti.

    Ako je posjed kvalificiran na pokretninama se vlasnitvo dosjelou stjee protekom 3godine, a na nekretninama za 10 godina Ako je posjed barem poten na pokretninama se vlasnitvo dosjelou stjee protekom10 godina, a na nekretninama za 20 godina Ako je rije o stvarima koje su u vlasnitvu RH tada za dosjelost treba dvostruko vie vremena.

    Zastoj dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne moe zapoeti teiili ve zapoeta dosjelost prestaje tei sve dok traju te okolnosti, a kad jednom oneotpadnu proteklo se vrijeme uraunava

    Prekid dosjelosti-je nastup takvih okolnosti usljed kojih dosjelost ne moe zapoeti tei,a ve zapoeta dosjelost ne samo to prestaje tei ve i vrijeme koje je do tada prolopropada ta dosjelost moe poeti samo iznova.

    STJECANJE OD NEVLASNIKA

    Radi zatite povjerenja ZV doputa mogunost stjecanja i od nevlasnika. Da bi se nekastvar mogla valjano stei od nevlasnika potrebno je:a) da je rije o pokretnoj stvari b) da je pravni posao kojim je steena naplatanc) da je stjecatelj bio poten

    Vlasnitvo se ovim putem ne moe stei ako je stvar vlasniku bila ukradena ili ju je onizgubio, osim ako je rije o gotovu novcu, vrijednosnim papirima.

    STJECANJE PRISVOJENJEM (okupacijom)

    Prisvojenje je uzimanje neije pokretne stvari s ciljem da se na njoj stekne vlasnitvo .

    27

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    28/55

    Graansko materijalno pra

    Pokretne stvari koje su niije (izvorno ili naputene) - stjeu se u vlasnitvoprisvojenjem (okupacijom), ako nije to drugo odreeno.

    Na nekretnini koja je niija ne moe se stei pravo vlasnitva prisvojenjem. Naputenanekretnina prelazi u vlasnitvo RH.

    DOKAZATI PRAVO VLASNITVA znai dokazati postojanje onih pravnihinjenica koje su potrebne za stjecanje prava vlasnitva

    kod izvornog stjecanja npr. kod dosjelosti trajanje posjeda i njegovu kakvoukod derivativnog stjecanja - vlasnitvo prednika

    - titulus ili naslov PROBATIO DIABOLICA - modus ili nain

    - Ako doe do prekoraenja mee graenjem vlasnik susjednog zemljita ima pravotraiti uspostavu prijanjeg stanja. Do uspostave, uzima se da je vlansiku zgrade dana

    stvarna slunost imati dio zgrade na tuem zemljitu, te je duan platiti rentu.- Ako bi i graditej i vlasnik bili nepoteni tada e zgrada pripasti vlasniku zemljita, ali u tom sluaju on nee moi traiti uspostavu prijanjeg stanja.

    STJECANJE NALAZOM STVARI

    Stvari koje su izgubljene, zametnute ili ukradene nisu time postale niije. Ako je stvar izgubljena nalaznik je mora vratiti onome koji ju je izgubio, ako to nijemogue mora je predati nalaznom uredu. Ako se onaj koji je izgubio ili vlasnik ne jave uroku 1 g. nalazni ured predaje stvar u posjed nalazniku. On onda stjee - dosjelou.

    Ako je u pitanju nalaz blaga - mora ga vratiti, ali ima pravo na primjerenu naknadu kojoj je odreena samo gornja granica.

    STJECANJE PRIRATAJEM

    - je stjecanje prava vlasnitva na temelju fizikih promjena na nekoj stvari .Te se promjene mogu javiti kao: odvajanje plodova od stvari ime oni postaju zasebne stvari prirataj zemljita, npr. kad vodeni tok nanese neto na neko zamljite preradom, mijeanjem ili graenjem tuim materijalom-ako je mogue-vratiti svakome njegovo, a ako ne tada suvlasnitvo graenjem na tuem zemljitu

    Osnovno p ravilo je da zgrada pripada vlasniku zemljita na kojem je izgarena, asamo iznimno graditelju i to ako je graditelj bio poten, a vlasnik zemljitanepoten - zemljite sa zgradom pripasti e u vlasnitvo graditelja.

    Iskljueno je da netko samo nadogradnjom, prigradnjom i nadogradnjom ilipreureenjem tue mee stekne vlasnitvo. Ako se prekorai mea graenja vlasnik zemljita moe traiti uspostavu prijanjeg stanja.

    28

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    29/55

    Graansko materijalno pra

    STJECANJE ODLUKOM SUDA ILI DRUGE VLASTI Vlasnitvo se stjee u trenutku pravomonosti sudske odnosno konanosti odluke druge vlasti.

    DERIVATIVNO STJECANJEZa derivativno stjecanje prava vlasnitva potrebne su tri pretpostavke:1) vlasnitvo prednika2) titulus ili naslov stjecanja (pravni posao, opruka)3) modus ili nain stjecanja - kod pokretnina to e biti tradicija (predaja), a kodnekretnina upis u ZK

    U derivativne naine stjecanja prava vlasnitva spadaju: stjecanje temeljem pravnog posla nasljeivanjem

    STJECANJE NASLJEIVANJEM

    Nasljednik stjee vlasnitvo u trenutku otvaranja nasljedstva i nije potreban nikakv dodatni akt uspostave njegove vlasti te e on biti ovlaten ishoditi upis svog prava u zk.

    STJECANJE NA TEMELJU PRAVNOG POSLA

    Zakon trai da pravni posao kojim se stjee pravo vlasnitva mora biti valjan, a kodnekretnina mora biti i u pismenom obliku.

    Ako je rije o stjecanjupokretnina temeljem pravnog posla za stjecanje vlasnitva pored valjanog pravnog posla potrebna je i njihova predaja u samostalanposjed-tradicija.

    - tko stjee vlasnitvo kod pokretnina ako je prodana dvjema osobama Viestruko ugovaranje otuenjaKad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitva istepokretnine, vlasnitvo e stei ona od njih kojoj je stvar prije predana , ako suispunjene i sve druge pretpostavke za stjecanje vlasnitva.

    Ako je rije o stjecanjunekretnina temeljem pravnog posla za stjecanje prava vlasnitva pored valjanog pravnog posla potreban je i upis prava vlasnitva u ZK.

    Da bi se taj upis izvrio potrebne su 4 pretpostavke:

    1) Isprava -mora biti (ope pretpostavke):-javna ili javno ovjerena-u njoj mora biti oznaena titulus- pravna osnova stjecanja-ne smije imati vidljivih mana-osobe koje sudjeluju u pravnom poslu moraju biti tono oznaene

    29

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    30/55

    Graansko materijalno pra

    -datirana-potpisana

    Posebne pretpostavke:-da sadri tonu oznaku nekretnine

    -da sadri klauzulu intabulandi-to je izjava onog ije se pravo prenosi iliograniava da pristaje na uknjibu. Daje se ili u samoj ispravi ili u posebnojispravi (tabularna isprava).

    2) Prijedlog za upis -podnosi se onom opinskom sudu koji je mjesno nadlean, ato e biti onaj na ijem se podruju nalazi ta nekretnina

    3) Rjeenje o upisu -ako nema prepreka, sud e donijeti rjeenje o upisu, nakonega slijedi nalog za upis

    4) Provedba upisa - iskljuivo na temelju pisanog naloga suda izvit e se upis

    - tko stjee vlasnitvo kod nekretnina ako je prodana dvjema osobama Viestruko ugovaranje otuenjaKad je vie osoba sklopilo s otuivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasnitvanekretnine, vlasnitvo e stei ona koja je u dobroj vjeriprva zatraila upis u zemljiknjigu, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasnitva.

    ZATITA PRAVA VLASNITVA

    Vlasnitvo se titi vlasnikim tubama. Nae pravo poznaje 3 vlasnike tube:

    1. Rei vindicatio2. Actio negatoria3. Actio publiciana

    Niti jedna od tih tubi na zastarijeva !!!

    TUBA REI VINDICATIO- je tuba kojom vlasnik neposjednik trai od posjednika povratindividualno odreene stvari .

    Osnovni tubeni zahtjev ovdje je uperen na povrat stvari, a sporedni se moe istaknuti

    glede povrata i plodova. Pravo na podnoenje rei vindicatio ne zastarjeva.Tuitelj mora dokazati: svoje vlasnitvo da se stvar nalazi u posjedu tuenika identitet stvari

    dokazivanje vlasnitva prednika

    30

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    31/55

    Graansko materijalno pra

    PROBATIO DIABOLICA (avolski dokaz) dokaz kojim se kod reivindikacije dokazuje vlasnitvo prednika. Ako je prednik stekao vlasnitvo derivativno, treba ii tako dalekodok se ne nae onaj koji je meu prednicima vlasnitvo stekao originarno.

    Protuzahtjevi tuenika

    Tuenik moe prema tuitelju koji zahtjeva povrat stvari postaviti odreeneprotuzahtjeve koji se tiu naknade trokova kao i na plodove koje je imao dok je stvar bila u njegovu posjedu. Tako razlikujemo:

    1) nune trokove -to su oni trokovi koji su bili nuni kako bi se sprijeilapropast same stvari.

    Poteni posjednik ima pravo na naknadu nunih trokova, a nepoteni samoonih koje bi imao i sam vlasnik

    2) korisni trokovi -to su oni trokovi kojma se poveala vrijednost stvari.Poteni posjednik ima pravo na naknadu i korisnih trokova, a nepoteni samoako su ti trokovi bili osobno korisni za vlasnika

    3) luksuzni trokovi -se u naelu ne priznaju nikome. Glede luksuznih trokova ipoteni i nepoteni posjednik imaju pravo na:

    IUS TOLENDI - tj. na odnoenje onoga to je ugraeno na ime tih trokova ustvar ako se to moe odvojiti bez oteenja same stvari

    Takoer i poteni i nepoteni posjednik imaju pravoRETENCIJE odnosno zadranjastvari dok mu se ne nadoknade nuni i korisni trokovi.

    Glede PLODOVA poteni posjednik ima pravo zadrati sve plodove kako naturalnatako i civilne koji su nastali za vrijeme trajanja posjeda, dok nepoteni posjednik jeduan vratiti sve plodove ili nadoknaditi njihovu vrijednost.

    Glede POVRATA STVARI poteni posjednik vraa stvar u onakvom stanju u kakvomse nalazila u trenutku podnoenja tube, dok je nepoteni posjednik duan stvar vratiti ustanju u kakvom je bila u trenutku zasnivanja posjeda ili mu nadoknaditi vrijednost.

    ACTIO NEGATORIA -je tuba koju vlasnik posjednik moe podii protiv svakog onog tko gauznemirava na neki drugi nain osim oduzimanjem stvari.

    Tubeni zahtjev je ovdje uperen na prestanak uznemiravanja i suzdravanje od daljnjeguznemiravanja a kao sporedni naknada tete ako je uznemiravanjem nastala teta.Tuitelj mora dokazati: svoje vlasnitvo ili kvalificiran posjed in uznemiravanja od strane tuenika

    ACTIO PUBLICIANA

    31

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    32/55

    Graansko materijalno pra

    -je tuba kojom kvalificirani posjednik koji je izgubio posjed trai povratstvari od onoga kod koga se ta stvar nalazi bez pravnog temelja ili naslabijem pravnom temelju.Ovom se tubom titi jae pravo na posjed.

    Tuitelj mora dokazati: svoj kvalificirani posjed da je stvar u posjedu tuenika identitet stvari

    Tubeni zahtjev ovdje glasi na povrat stvari

    PRESTANAK VLASNITVA Do prestanka vlasnitva dolazi:-propau stvari-gubitkom samostalnosti stvari-stavljanjem stvari izvan prometa,-kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na istoj stvari,-odreknuem-kad to propisuje zakon.

    ZEMLJINE KNJIGE-su javni registri koje vode opinski sudovi tj u njima posebnizemljinoknjini odjeli . U njih se upisuju nekretnine, stvarna i 4 obvezna prava nanjima te drugi pravni odnosi u vezi s nekretninama

    SASTAV ZEMLJINE KNJIGE

    Zemljina se knjiga sastoji od:1) GLAVNE KNJIGE2) ZBIRKE ISPRAVA 3) ZBIRKE KATASTARSKOH PLANOVA I POMONIH POPISA

    GLAVNA KNJIGA -u nju se upisuju nekretnine i stvarna i obvezna prava na njima. Sastoji se odzemljinoknjinih uloaka koji se odnose na jedno zemljinoknjino tijelo.Zemljinoknjinotijelo je jedna ili vie estica koje se nalaze u jednoj katastarskoj opinii imaju u prometu isti status.

    Zemljinoknjini uloak se sastoji od:1) list A -posjedovnice u koju se upisuju estice koje ine jedno zk tijelo-njihovapovrina, kultura, to su u naravi itd.2) list B -vlastovnica u koju se upisuju stvarna prava na tim esticama, osobnaogranienja vlasnika u raspolaganju zk pravima, pravna osnova stjecanja

    32

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    33/55

    Graansko materijalno pra

    3) list C -teretovnica u koju se upisuju stvarna prava kojima je zemljite optereeno(slunosti, zalono pravo) i 4 obvezna prava (najam, zakup, prvokup-prodaja s pravomprvokupa , nazadkup) kao i stvarnopravna ogranienja u pogledu zemljita

    ZBIRKA ISPRAVA

    -vodi se kronoloki i u nju se ulau originali ili ovjereni prijepisi isprava na temelju kojih je izvren upis u zk.

    ZBIRKA KATASTARSKIH PLANOVA -slui korisnicima zk radi lakeg snalaenja po poloaju i obliku zemljita

    POMONI POPISI-su popisi vlasnika, popisi estica

    VRSTE UPISA U ZK -upis je sumarno od nadlenog suda ustanovljavanje prava, injenica iodnosa vanih za nekretnine i prava na njima koje se provodi u pismenomobliku.

    Vrste upisa su: uknjiba - je svaki bezuvjetan i konaan upis koji ne ovisi od nikakva naknadnogopravdanja. Predmet uknjibe su stvarna prava i 4 obvezna. predbiljeba - je upis kojim se knjina prava stjeu, prenose pod uvjetomnaknadnog opravdanja i u opsegu u kojem budu opravdana. Kad se opravda ima uinak uknjibe. Predmet predbiljebe mogu biti sva prava koja se mogu uknjiiti. zabiljeba je upis kojim se u svrhu publiciteta evidentiraju okolnosti koje su bitne za promet nekretnina. To su npr. zabiljeba prvenstvenog reda, zabiljeba spora,odbijanja ovrhe, zabiljeba osobnih odnosa (poslovna nesposobnost stranaka), itd.

    Naela zk prava: => za Petriku!!!1) naelo javnosti-svatko ima pravo uvida u zk 2) naelo povjerenja-nitko se ne moe pozivati na to da mu stanje u zk nije bilopoznato3) naelo stvarnosti-u zk se upisuju stvarna prava4) naelo potpunosti-zk sadre sve podatke bitne za promet nekretnina5) naelo specijalnosti-svako zk tijelo mora biti upisano u poseban zk uloak 6) naelo preglednosti-zk se moraju voditi uredno7) naelo konsensa-potreban je pristanak osobe ije se pravo prenosi ili ograniava8) naelo legaliteta-sud mora ispitati sve zakonom predviene pretpostavke za upis9) naelo upisa-stvarna se prava stjeu upisom u zk 10) naelo prvenstva-prednost ima ranije podneseni zahtjev

    STVARNA PRAVA NA TUOJ STVARI

    1) pravo slunosti2) zalono pravo

    33

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    34/55

    Graansko materijalno pra

    3) pravo stvarnog tereta4) pravo graenja

    PRAVO SLUNOSTI

    - je stvarno pravo na tuoj stvari koje svog nositelja ovlauje da se tomstvari koristi na odreeni naina, a svagdanji vlasnik te poslune stvari jeto duan trpjeti ili proputati.

    Naela slunosti:1) slunosti su stvarna prava i djeluju erga omnes2) to su stvarna prava na tuoj stvari (nema slunosti na svojoj stvari)3) ne mogu postojati slunosti na injenje , ve samo na trpljenje iliproputanje4) slunost mora biti korisna5) nema slunosti na slunosti

    6) moraju se izvravati obzirnoObzirnom izvravanju slunosti pomae institutPRELAGANJA SLUNOSTI .To je premjetanje slunosti na onaj dio poslune stvari gdje e vrenje slunosti,uz ouvanje sadraja i svrhe slunosti, biti manje tegobno za vlasnika poslunestvariTrokove prelaganja snosi vlasnik poslune stvari.

    Slunosti dijelimo na: stvarne -koje postoje u korist povlasne nekretnine i njihovih svagdanjih vlasnika

    osobne - koje postoje u korist tono odreene osobe

    STVARNE SLUNOSTI

    Stvarna slunost je stvarno pravo svagdanjega vlasnika odreenenekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine naodreeni nain slui neijom nekretninom (posluna nekretnina), a iji je vlasnik to duan trpjeti ili mora proputati odreene radnje glede svojenekretnine koje bi inae imao pravo initi. Stvarna slunost se moe osnovati samo u korist neke nekretnine kao povlasne i nemoe se razdvojiti od vlasnitva te nekretnine. Stvarna slunost moe postojati i u koristnekretnina koje su javna dobra u opoj ili u javnoj uporabi.

    Vrste stvarnih slunostiPostoje:1. -poljske ili zemljine

    -kune ili gradske-razlikujemo ih prema prirodi i namjeni povlasne nekretnine2. -afirmativne- koristiti se poslunim dobrom i

    -negativne-zahtjevati od vlasnika poslunog dobra odreeno proputanje

    34

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    35/55

    Graansko materijalno pra

    3. -trajne-su one koje kad su jednom uspostavljene i ostvarene ine stvarno stanje-povremene-su one ije se izvravanje sastoji u ponavljanim radnjama

    ovlatenika

    NEPRAVILNE SLUNOSTI postoje kad se slunost koja je po svojoj prirodi stvarna

    osnuje u korist tono odreene osobe. Tada se na nju primjenjuju pravila o osobnimslunostima. OSOBNE SLUNOSTI

    -su stvarna prava na tuoj stvari na temelju kojih ovlatenik ima pravokoritenja ili uporabe tue stvariPostavljena su naela: ogranienog trajanja, neotuivosti i nenasljedivosti OS.Traju samo onoliko vremena za koliko su osnovane, te prestaju smru ovlatenika, akozakon ne odreuje drugaije. Moe se ugovoriti da prelaze na nadljednike, ali se nakonsmrti nasljenika beziznimno gase.

    - nae pravo poznaje samo tri osobne slunosti:1.plodouivanje (ususfructus) - ono ovlauje nositelja (plodouivatelja) da se

    u svakom pogledu slui neijom stvari ukljuujui i njene plodove u skladu s njezinomnamjenom, uvajui njezino suanstvo.

    2. pravo uporabe (usus) - ovlauje nositelja da se za svoje osobne potrebe ipotrebe svoje obitelji slui neijom stvari prema njezinoj namjeni, uvajui njezinosuanstvo ( i ovdje ima pravo na plodove). Uporaba se od plodouivanja razlikuje samokvantitativno jer kod uporabe stvar moe upotrebljavati samo za svoje i potrebe svojeobitelji.

    3. pravo stanovanja (habitatio) - ovlauje nositelja da se slui neijomstambenom zgradom ili njezinim dijelom namijenjenim stanovanju u skladu s tomnamjenom, uvajui suanstvo. Moe postojati kao uporaba ili plodouivanje. Habitacijase ne moe imati na poslovnom prostoru.

    STJECANJE PRAVA SLUNOSTI

    Osnove stjecanja su :1. pravni posao;2. odluka suda ili druge vlasti;3. zakon -> dosjelou

    (1)Pravni posao :-ugovor da bi bio valjan mora biti u pisanom obliku ako je posluna stvar nekretnina.Kad se slunost stjee na temelju ugovora nain stjecanja je upis u zemljine knjige.Pravo osobne slunosti na pokretnoj stvari osniva se predajom te stvari stjecatelju unesamostalan posjed.

    (2) Odlukom suda ili druge vlasti :

    35

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    36/55

    Graansko materijalno pra

    -sud moe osnivati slunost:1. u postupku osnivanja nunog prolaza;2. nunog osnivanja slunosti vodova ili drugih ureaja3. u postupku diobe suvlasnitva4. u ostavinskom postupku.

    -odluka mora biti pravomonaMoe je osnovati i nadleno tijelo upravne vlasti u postupku izvlatenja, komasacije, kaoi u ostalim sluajevima odreenim zakonom.Trenutak osnivanja - momentom pravomonosti sudske odluke; ako je odluka upravnogtijela - momentom konanosti.

    Nuni prolaz-osniva se kad se kumulativno ispune sljedee prepostavke:1. kad nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putem2. ako je korist od osnivanja NP za gospodarenje nekretninom vea od tete naposlunoj nekretnini

    Vlasniku poslune nekretnine plaa se naknada.

    Nuni prolaz ne moe sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javniinteresi, kroz zgrade, kroz ograena kuna dvorita, kroz ograena uzgajalita divljai;

    (3) Na temelju zakona-slunost se stjee dosjelou, a rok je 20 godina. Ne moe se stei ako je pravo vrenona viciozan naina

    ZATITA PRAVA SLUNOSTI

    -ovisno o vrsti povrede ovlatenik moe podnijeti:1. Tubu zbog smetanja posjeda

    2. Tubu na utvrenje -postojanja slunosti-deklaratorna tuba

    3. Actio confessoria -je tuba koja se podie protiv onoga koji ovlatenikasprjeava ili ga ometa u vrenju slunosti sa zahtjevoma na priznanje prava slunosti iprestankom uznemiravanja

    Tuitelj mora dokazati:-postojanje svog prava slunostituenikov in smetanja

    PRESTANAK SLUNOSTI

    -do prestanka slunosti doi e: propau povlasne ili poslune stvari sjedinjenjem odreknuem

    36

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    37/55

    Graansko materijalno pra

    istekom vremena i ispunjenjem raskidnog uvjeta nevrenjem-kroz razdoblje o 3 godine ako se je vlasnik poslune stvari protivioslunosti, a ako se nije protivio onda nevrenjem kroz razdoblje od 20 godina ukinuem-ako izgubi svrhu pa je sud ukine (na zahtjev vlasnika poslunenekretnine)

    smru ovlatenika-ako je rije o osobnoj slunosti zatitom tueg povjerenja-ako nije bila upisana u zk

    ZALONO PRAVO-je stvarno pravo na tuoj stvari koje svog nositelja ovlauje da nekutrabinu, ako mu ona ne bude podmirena po dospijeu, namiri iz vrijednosti tog zaloga ma iji on bio.

    Registarsko zalono pravo stjee se upisom u javni upisnik ili se bez njega ne moerabiti (brodovi, zrakoplovi).

    SUBJEKTI ZALONOG PRAVA

    zaloni vjerovnik -je osoba koja se ima pravo namiriti iz zaloga-on je istodobnoi vjerovnik u obveznopravnom odnosu zaloni dunik -je osoba koja je vlasnik zaloga-one ne mora biti ista osoba koja je dunik u obveznopravnom odnosu

    OBJEKTI ZALONOG PRAVA

    pokretnine nekretnine prava

    ne mogu biti predmetom, zaloga prije svega stvari iz kojih se vjrovnik nemoe namiriti

    objektom zaloga mogu biti i stvari u zajednikom vlasnitvu i suvlasnitvuapsolutno izuzete su 2/3 plae, mirovine, uzdravanjarelativno izuzete su obua, odjea, hrana, ogrijev, alat za obrtnika

    Od stvari to mogu biti samo stvari koje su u prometu. Zalogom su optereene i svepripadnosti zaloga. Plodovi koje neka stvar daje mogu biti predmetom samostalnogzaloga.Zalono se pravo moe otuiti i nasljediti samo s trabinom koju osigurava.

    OBLICI ZALONOG PRAVA

    Imamo 2 oblika zalonog prava:

    37

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    38/55

    Graansko materijalno pra

    1. PIGNUS - je zalono pravo s predajom zaloga u posjed vjerovniku (najee napokretninama i pravima).2. HIPOTEKA je zalono pravo koje se osniva bez predaje zaloga vjerovniku uposjed. Najee se javlja kod nekretnina ali moe i na pokretnim stvarima. Hipoteka serdai osiguranja iste trabine moe osnovati i na vie nekretnina kao da su jedna stvar

    (zajednika, simultana hipoteka). Tada se ona za cijeli iznos trabine upisuje u svezemljinoknjine uloke.

    AMORTIZACIJA HIPOTEKE Vlasnik nekretnine koja je optereena hipotekom moe od suda zatraiti pokretanjepostupka radi amortizacije i brisanja hipoteke:1) Ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjibe hipoteke odnosno odposljednjeg upisa ako ih ima vie2) Ako nije mogue pronai one koji su po tim upisima ovlateni ni njihovesljednike3) Ako kroz to vrijeme nisu zahtijevani ni primljeni glavnica ni kamate niti jepravo drukije ostvarivano

    U tom sluaju sud e oglasom pozvati da se prijave svi koji smatraju da imaju prava nahipotekarnoj trabini ili glede nje, u roku od 1 godine. Ako se nitko ne javi sud edopustiti amortizaciju hipotekarne trabine te e odrediti brisanje hipoteke. A ako senetko javi sud e onoga koji trai amortizaciju o tome obavijestiti, te ga uputiti u parnicuo postojanju hipotekarne trabine.

    OSNIVANJE ZALONOG PRAVA

    Zalono se pravo moe osnovati:

    na temelju pravnog posla-dobrovoljno na temelju sudke odluke-sudsko na temelju zakona-zakonsko

    Osnivanje na temelju pravnog posla-dobrovoljno zalono pravo

    -na pokretninama se dobrovoljno zalono pravo osniva na temelju zalonog ugovora ipredajom u posjed stvari-na nekretninama se dobrovoljno zalono pravo osniva na temelju zalonog ugovora iupisom tog prava u zk -na pravima na temelju zalonog ugovora

    -zaloni ugovor je ugovor kojim se zaloni dunik radi osiguranja zalonog pravaobvezuje zalonom vjerovniku predati odreenu pokretnu stvar ili mu dopustiti da svojepravo upie u zemljinu knjigu, a zaloni vjerovnika se obvezuje uvati tu stvar i nakonprestanka trabine je vratiti ili izvriti brisanje zalonog prava u zemljinim knjigama

    Nitetne su odredbe ugovora suprotne prirodi zaloga i trabine koja se osigurava,odredbe kojima se vjerovniku preputa vlasnitvo nad zalogom

    38

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    39/55

    Graansko materijalno pra

    Sudsko zalono pravo-sudsko zalono pravo osniva se odlukom suda kojom je vjerovniku priznatopotraivanje. Nain ili modus stjecanja sudskog zalonog prava na pokretninama je upisu sudski pljenidbeni popis, a na nekretninama uknjiba u zemljiu knjigu

    Osnivanje na temelju zakona-zakonsko zalono pravo osniva se kad se za to ispune potrebne pretpostavke predvienezakonom te se ono upisuje u zemljinu knjigu kod nekretnina.

    Vjerovnikova ovlatenja do namirenja na pokretninama1. pravo na posjed2. uvanje i povrat zaloga po ispunjenju trabine3. ubiranje plodova-osim kad se obvee da to nee initi4. davanje u podzakup5. pravo na nunu prodaju zaloga ako se je stvar poela kvariti6. pravo tititi zalog prema treima

    Vjerovnikova ovlatenja do namirenja na nekretninama1. nema pravo na posjed2. odravanje vrijednosti zaloga3. pravo na civilne plodove4. pravo tititi zalono pravo po pravilima zk prava

    OSTVARENJE ZALONOG PRAVA

    -do ostvarenja zalonog prava doi e ako dunik po dospijeu ne podmiri trabinu vjerovniku. Vjerovnik nije ovlaten sam prodati stvar ili je zadrati za sebe. Pravo nanamirenje ostvaruje se sudskom prodajom. Iznimke od sudske prodaje postoje ako jepredmet zaloga pokretna stvar ili pravo a dunik u pisanom obliku dopusti takvonamirenje.

    ZATITA ZALONOG PRAVA

    -zalono se pravo moe tititi sa 2 tube:

    1. VINDICATIO PIGNORIS ili zalona tuba (slino kao rei vindicatio) - njomese slui zaloni vjerovnik koji ima zalono pravo na pokretnini i njome on trai predajuzaloga od tree osobe ili prestanak uznemiravanja

    2. HIPOTEKARNA TUBA je tuba protiv zalonog dunika kao vlasnikazaloga kojom se trai od njega da trpi namirenje trabine iz zaloga

    U svim tubama tuitelj je duan dokazati postojanje svog zalonog prava i tuenikov inonemoguavanja ili uznemiravanja.OBJE SU NEZASTARIVE

    39

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    40/55

    Graansko materijalno pra

    ZV poznaje i tubu predmnjevanog zalonog vjerovnika kojom titi svojepredmnjevano zalono pravo (onaj koji ne moe dokazati svoje zaloo pravo).

    PRESTANAK ZALONOG PRAVA

    Do prestanka zalonog prava doi e:-prestankom trabine-propau zaloga-odreknuem-sjedinjenjem-zatitom tueg povjerenja-prestankom zalonog vjerovnika

    Nitet ni uglavci kod ugovora o zalogu:1) Odredbe suprotne prirodi trabine koja se osigurava2) Odredbe da e zalog prijei u vjerovnikovo vlasnitvo ako mu trabina ne budepodmirena na vrijeme3) Odredbe suprotne svrsi zaloga (npr. da dunik ne moe iskupiti zalog, da vjerovnik po dospijeu ne moe traiti prodaju zaloga)4) Odredba da vjerovnik moe po svojoj volji otuiti zalog ili ga zadrati za sebe

    PRAVO STVARNOG TERETA -je stvarno pravo na tuoj nekretnini koje svog nositelja ovlauje naodreene u pravilu periodike inidbe od vlasnika te nekretnine

    Pravo stvarnog tereta nije prenosivo samo za sebe ve samo s optereenom

    nekretninom.Razlika izmeu stvarnog tereta i slunosti: kod slunosti se trai trpljenje ili proputanje kod stvarnog tereta se trai neko davanje ili injenje

    SADRAJ STVARNOG TERETA -sadraj stvarnog tereta je odreenainidba. Ta inidba mora biti mogua, doputena i odreena ili barem odrediva.

    inidba se moe sastojati od:

    Davanja -novano ili naturalno injenja -neke radnjeKarakteristika te inidbe je da ona mora bitiperiodina.

    VRSTE STVARNOG TERETA -imamo 2 vrste stvarnog tereta:1. teret u korist odreene osobe je takav kod kojeg je ovlatenik tonoodreena osoba

    40

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    41/55

    Graansko materijalno pra

    2. teret u korist odreene nekretnine je takav kod kojeg je ovlatenik svagdanji vlasnik neke nekretnine

    NAINI STJECANJA STVARNOG TERETA -3 su osnove stjecanja:

    pravnim poslom- bilo ugovorom, posebnom odredbom u nekom drugomugovoru ili oprukom sudskom odlukom -samo iznimno u postupku diobe ili u ostavinskompostupku na temelju zakona-nain stjecanja je upis u zemljinu knjigu

    ZATITA STVARNOG TERETA

    -pravo stvarnog tereta titi se s 2 tube:1. PREJUDUCIJELNA TUBA -tuba na utvrenje-ovom tubom nositelj pravastvarnog tereta zahtjeva od vlasnika nekretnine da prizna i trpi stvarni teret na njoj2. PETITORNA TUBA -je tuba kojom se trai ispunjenje inidbi koje su sasdrajstvarnog tereta.

    One mogu biti:-osobne -koje su upravljene protiv prijanjeg vlasnika optereene nekretnine sazahtjevom da ispuni inidbe koje su dospjele dok je on bio vlasnik -stvarnopravne -koje su upravljene protiv sadanjeg vlasnika

    Tuitelj korisnik prava mora dokazati popstojanje stvarnog tereta u svoju korist ituenikov in uskraivanja inidbi ili uznemiravanja

    PRESTANAK PRAVA STVARNOG TERETA -propau stvari-odreknuem-istekom roka ili ispunjenjem uvjeta-ukinuem ako izgubi svrhu-prestankom korisnika

    PRAVO GRAENJA -je stvarno pravo na tuem zemljitu koje svog nositelja ovlauje da na tomzemljitu ili ispod njega ima vlastitu zgradu, a svagdanji vlasnik togzemljita je to duan trpjeti.

    Nositelj prava graenja je i vlasnik zgrade koja je pripadnost tog prava, te ima ovlasti idunosti plodouivatelja i vlasniku zemljita plaa mjesenu naknadu. Pravo graenja sene moe odvojiti od zemljita, otuivo je , nasljedivo i moe se opteretiti slunostima,stvarnim teretom ili zalonim pravom.

    41

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    42/55

    Graansko materijalno pra

    Ono je izuzetak od pravila da je vlasnik zemljita ujedno i vlasnik zgrade.

    STJECANJE PRAVA GRAENJA -pravo graenja stjee se: na temelju pravnog posla - izmeu stjecatelja prava graenja i vlasnika

    zemljita. Blizak je kupoprodajnom ugovoru s obronom otplatom cijene-kad se stjee pravnim poslom modus je upis u zemljinu knjigu. Upis jedvostruk.Prvi je upis prava graenja kao tereta na odreenom zemljitu.Drugi je upis prava graenja kao posebnog zk tijela u novi zk uloak.

    odlukom suda u postupku diobe ili ostavinskom postupku

    ZATITA PRAVA GRAENJA Pravo graenja titi se i po pravilima o zatiti prava slunosti dok zgrada nije izgraena ipo pravilima o zatiti prava vlasnitva kad jednom zgrada bude izgraena.

    PRESTANAK PRAVA GRAENJA -do prestanka prava graenja doi e:1. propau stvari2. ukinuem-ako se zgrada ne izgradi u roku 20 godina3. istekom roka4. zatitom tueg povjerenja ako nije upisano u ZK 5. prestankom korisnika

    NASLJEDNO PRAVOU objektivnom smislu nasljedno pravo je skup pravnih pravila kojima se odreujesudbina imovinskih prava i obveza poslije smrti njihova dotadanjeg nositelja

    U subjektivnom smislu - to je ovlatenje jedne ili vie osoba da stupe uimovinskopravne odnose umrloga

    Objekt nasljednopravnog odnosa nije ni stvar ni inidba, ve imovina ostavina koja sesastoji od stvari i prava.

    Izvori nasljednog prava:

    Ustav RH Zakon o nasljeivanju

    Osnovna naela nasljednog prava:1. Naelo ravnopravnosti mukarca i ene2. Naelo ravnopravnosti brane i izvanbrane djece3. Naelo zatvorenog broja osnova za nasljeivanje (oporuno i zakonsko)4. Naelo slobode oporunog raspolaganja uz ogranienje nunog dijela

    42

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    43/55

    Graansko materijalno pra

    5. Naelo kumulacije pravnih osnova nasljeivanja (nasljediti se moe istodobno ipo oporuci i po zakonu)6. Naelo kaduciteta u korist drave kadukna ili oasna imovina je imovina kojanastaje kad iza ostavitelja nema nasljednika. U tom sluaju ta imovina prelazi nadravu, koja mora prihvatiti se nasljedstva. Zakonske pretpostavke za kaduknu

    imovinu su: -nepostojanje nasljednika-da je proao rok od 1 god. od objave oglasa

    7. Naelo ex lege nasljeivanja (potrebna je samo ostaviteljeva smrt)8. Naelo dobrovoljnosti nasljeivanja (nasljednik se ima pravo odrei nasljedstva)

    PRETPOSTAVKE ZA NASLJEIVANJE smrt ostavitelja postojanje nasljednika postojanje ostavine pravna osnova nasljeivanja

    SMRT OSTAVITELJA Ostavitelj je osoba koja se nasljeuje. To moe biti samo fizika osoba. Trenutak smrtiostavitelja je vaan zato to:

    u tom trenutku ostavina prelazi na nasljednike u tom se trenutku odreuje obujam ostavine u tom se trenutku odreuje krug nasljednika poinju tei rokovi za davanje nasljednikih izjava

    Smrt se dokazuje: izvodom iz matice umrlih pravomonom sudkom rjeenjem u postupku za dokazivanje smrti ili u postupkuproglaenja nestale osobe umrlom

    NASLJEDNIK Nasljednik je osoba na koju u asu otvaranja nasljedstva prelazi cijela ostavina ili njezinrazmjeran dio. On mora postojati u trenutku smrti ostavitelja i mora biti sposoban ganasljediti.

    Nasljednik moe biti bilo fizika bilo pravna osoba. Nasljednik je univerzalni sukcesorto znai da na njega prelaze sva nasljedna prava i obaveze ostavitelja jednim aktom i u jednom trenutku. Taj trenutak naziva se trenutak otvaranja nasljedstva.

    Nasljednik fizika osoba mora biti iv u trenutku smrti ostavitelja. Vodi se rauna i onasciturusuNasljednik pravna osoba mora postojati u trenutku smrti ostavitelja ili biti uosnivanju

    Nedostojnost za nasljeivanje

    43

  • 8/4/2019 Skripta Iz Gradjanskog Prava

    44/55

    Graansko materijalno pra

    - je nesposobnost odreene osobe da nasljedi odreenog ostavitelja

    Razlozi nedostojnosti: ako je poinio kazneno djelo prema ostavitelju (sud pazi ex offo) ako je utjecao na slobodu oporunog raspolaganja (ex offo) ako se je tee ogrjeio o zakonsku obvezu uzdravanja prema ostavitelju ili munije htio pruiti nunu pomo i sl. Na ovo sud pazi samo po prigovoru

    Posljedice nedostojnosti- su da se sa tim nasljednikom postupa kao da je umro prije ostavitelja, pa e ga usluaju zakonskog nasljeivanja predstavljati njegovi potomci (naelo reprezentacije)

    ODRICANJE OD NASLJEDSTVA Nasljednik se moe odrei nasljedstva od trenutka otvaranja nasljedstva pa dookonanja ostavinske rasprave

    Izjava o odricanju moe se dati pred bilo kojim opinskim sudom, kako za sebe tako i zasvoje nasljednikeU tom sluaju on ne moe nasljediti ni kao nuni nasljednik. Pravovaljana izjava oodricanju ne moe se kasnije opozvati, ali se moe traiti ponitenje ako je bila upitanju: sila, prijetnja ili zabluda. Nitko se ne moe odrei nasljedstva prije otvaranjanasljedstva.

    Pravne posljedice od