PROTOREALIZAM (predrealizam 1860 1881)

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Teorija knjievnosti

Povijest knjievnosti knjievna kritika

Metodologija

Teorija knjievnosti: prouava naine i zakonitosti nastajanja knjievnog djela, knjievne rodove i vrste, jezik djela da bismo djelo lake razumjeli.

Povijest knjievnosti: Prouava razvoj knjievnosti od njenih poetaka do danas (epohe, pravci,....)

PODJELA KNJIEVNOSTI

po podrijetlu po vremenu

a) narodna / usmena a) klasina

b) pisana / umjetnika b) moderna

po rodovima: po vrsti:

a) lirika himna, oda, sonet, elegija, ditiramb...

b) epika ep, epska pjesma, novela, roman....

c) drama komedija, tragedija, drama u uem smislu

d) diskurzivni rod esej, kritika, putopis, feljton.....

po formi:

a) poezija

b) proza

c) drama

Osobine:

Lirika (gr. lyra iani instrument): subjektivna, osjeajna, slikovita, zasniva se na ritmu,

Epika: pripovijeda o dogaajima na objektivan nain

Drama: djela namijenjena izvoenju na pozornici u obliku dijaloga i monologa

Diskurzivni rod: kombinacija izmeu beletristike i znanstvene rasprave

LIRIKA

poezija: djela u stihovima, vezanim ili slobodnim, a stihovi se lako prepoznaju i u govoru zbog posebnog ritma.

lirske pjesme: nastale u Grkoj kada se slavilo Bogove ili se tugovalo; pjevalo se u pratnji LYRE

ritam: izmjena dugih i kratkih slogova. U Grkoj su imali posebne oznake tj. STOPE

vjena inspiracija su bile MUZE: devet boginja, keri Zeusove

tradicionalni lirski oblici: himna, oda, ditiramb, epigram, epitaf, elegija

PJESNIKE FIGURE:

glasovne (figure dikcije):

Asonancija nastaje ponavljanjem istih samoglasnika radi postizanja odreenog zvukovnog ugoaja ili efekta (pr. oko sokolovo, jesenje vee).

Aliteracija ponavljanje istih suglasnika ili glasovnih skupina, ili ponavljanje istih suglasnika ili slogova na poetku vie rijei (pr. Vijavica. Vjetar vije.).

Onomatopeja figura u kojoj se glasovima oponaaju zvuci iz prirode (pr. graktati, cvri, cvri cvrak...).

Anafora ponavljanje rijei na poetku stihova...i nema sestre ni brata,

I nema oca i majke,

I nema drage ni druga...

Epifora figura u kojoj se ponavljaju rijei na kraju stihova....ujem u snu,

sanjam u snu,

vidim u snu...Simploka ujedinjenje anaforu i epiforu; ponavljanje rijei i na kraju i na poetku stihova....prosipam plavetnilo svog pogleda.

Prosipam njenost svog pogleda...Anadiploza figura u kojoj se jedna ili vie rijei s kraja stiha ponavlja na poetku idueg.

figure rijei:

Nastaju promjenom osnovnog znaenja pojedinih rijei.

Metafora naziva se skraenom poredbom, tj. takvom poredbom u kojoj se ne kazuje to se sa ime usporeuje nego se jedino izrie drugi lan poredbe. Metaforom se znaenje jedne rijei prenosi na drugu rije prema naelu slinosti.

Umjesto da kae sok koji je crven kao krv, pjesnik e rei:

Iz rasprsnutih ipaka u vrtukrv se cijediA. B. imi: Gorenje

Metonimija figura kod koje se znaenje prenosi prema nekim stvarnim odnosima. Umjesto jedne rijei koja oznaava odreeni pojam upotrebljava se druga rije koja je u nekoj stvarnoj vezi s prvim pojmom (pr. Pero je snanije od maa misli se kako je pisanje snanije od ratovanja).

Personifikacija figura u kojoj se stvarima, pojavama, predmetima, ivotinjama ili biljkama daju ljudske osobine. ...Livade su me voljele,

Nosile su moj glas...

Sinegdoha figura u kojoj se dio uzima za cjelinu (pr. Nemam ni kune ne misli se da govornik nema jednu kunu nego da nema uope novaca).

Eufemizam oznauje zamjenjivanje nekih rijei, koje se smatraju opasnima ili nepristojnima, nekim blaim izrazima (pr.veseo umjesto pijan; laka ena = bludnica).

Epitet ukrasni pridjev. Mogu biti i stalni epiteti ako se tijekom dijela stalno pojavljuju uz isti lik (npr. brzonogi Ahilej)

Alegorija produena metafora, tj. upotreba rijei u prenesenom smislu s tim to se pravi smisao otkriva tek ako odreene pjesnike slike u cjelini zamijenimo pojmovima, ustanovivi tako na to se one zapravo odnose. Basna se, primjerice, u potpunosti zasniva na alegoriji.

Simbol zamjenjivanje neke rijei, ivotne pojave ili pojma njegovom uvjetnom, alegorijskom oznakom.Stalni simboli rabe se u cjelokupnoj kulturi i knjievnosti (pr. kri znai kranstvo, bijela golubica mir).Pjesniki simboli upuuju na znaenje koje je shvatljivo tek u okviru pojedinog djela ili opusa nekog pjesnika.

figure misli:

Poredba nastaje kada se neto s neim usporeuje na temelju nekih zajednikih osobina koje redovno nisu neposredno uoljive

Antiteza posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci, odnosno suprotnosti. (Sit gladnu ne vjeruje.) Ponekad su reenice u kojima se ona nalazi povezane sintaktikim paralelizmom:

Tijesan mi bijae vijek, velebna bjee mi dua. J. P. Kamov: Ledeni blud

Slavenska antiteza posebna vrsta antiteze koja se zasniva od pitanja, negacije tog pitanja i odgovora (usp. poetak Hasanaginice).

Hiperbola svojevrstan nain poredbe . To je figura preuveliavanja radi naglaavanja odreenog stava prema predmetima, pojavama ili radnjama: Rekao sam ti tisuu puta

Litota figura suprotna hiperboli. Umjesto preuveliavanja, ona umanjuje i ublauje jer prvi izraz zamjenjuje slabijim i to negativnim i suprotnim: Nee ti tamo biti loe. (U znaenju: Bit e ti jako dobro.)

Gradacija nastaje takvim izborom rijei, slika i misli kojima se izaziva postupno pojaavanje ili slabljenje od poetne predodbe ili misli:

Gledo sam te sino. U snu. Tunu. Mrtvu.A. G. Mato: Utjeha kose

Ironija pjesnika figura putem suprotnosti; misli se zapravo suprotno od onoga to se kae. (Ti si mi krasan prijatelj!)

Sarkazam okrutna, gorka i zajedljiva poruga, najee u obliku ironije koja potpuno obescjenjuje ono to se ironizira:

I vrt imade naa kua:Ukraj pruge dra,Da igraju se u njem djecaZaborave na glad i pla. D. Cesari :Vagonai

Paradoks figura u kojoj se izrie neka misao naizgled u sebi protuslovna ili suprotna opem miljenju odnosno vjerovanju. Paradoks se obino pojavljuje u vidu protuslovnog zakljuka koji, meutim, upozorava na dublji smisao onoga to je reeno (Znam da nita ne znam Sokrat).

Oksimoron posebna vrsta paradoksa u kojem se spajanjem protuslovnih pojmova stvara novi pojam odnosno predodba: mudra ludost, rjeita utnja, itd.

figure konstrukcije: inverzija obrnut red rijei

retoriko pitanje pitanja na koja se ne oekuje odgovor

elipsa kada iz reenice izdvajamo pojedine rijei, a da se smisao ne mijenja (Mi o vuku, vuk na vrata).

Asindeton nizanje rijei bez koritenja veznika

Polisindenton gomilanje veznika bez gramatike potrebe.

i nema ga mjesec,

I nema ga dva,

I zima je ve

I snijei...

EPIKA

Gr. epos rije. govor, pria

Knjievni naziv za pripovjedaku knjievnost u stihu ili prozi; knjievni rod koji se razlikuje od lirike i drame

Epika pripovijeda dogaaje na objektivan nain, a karakterizira je irina pripovijedanja. Dijeli se na EPSKU POEZIJU i UMJETNIKU PROZU.

Epska poezija - ep i epska pjesma. Umjetnika proza roman, novela.

PRIPOVJEDA:

a) sveznajui ako je pripovijeda u 3.licu jednine i zna sve o likovima

b) nije sveznajui u 1.l.jednine

FABULA: Moe se pripovijedati KRONOLOKIM SLIJEDOM, PREKIDANJEM KRONOLOKOG SLIJEDA, RETROSPEKTIVNO

LIKOVI su nositelji ideja koje pisac prenosi itatelju. Pripovjeda oblikuje likove na razliite naine:

opisivanjem vanjskog izgleda

pripovijedanjem

dijalogom

monologom

komentarima

socijalno

govorno

Podjela proznih vrsta

JEDNOSTAVNI OBLICI (knjievne vrste koje izvorno pripadaju usmenoj knjievnosti, kazivanje oblikuje te vrste)

a) MIT (epska vrsta koja oblikuje mitsku temu, najee o postanku svijeta. To je nekakav ovjekov pokuaj da objasni smisao i sudbinu svog postojanja)

b) LEGENDA (prikazuje najee ivot svetaca, likova nekranske mitologije, povijesnih linosti) DANAS tekst koji govori o ljudima, pojedincima iji bi ivot mogao biti uzor po moralnosti, rtvi, trudu

c) BAJKA (ep. vrsta u prozi ili stihu u kojoj se prikazuju stvarni i nadnaravni likovi i dogaaji, pojavljuje se kao usmena i umjetnika vrsta)

d) BASNA(e. vrsta u stihu ili prozi. likovi su ivotinje i stvari koje dobivaju alegorijski smisao. Bliska je drami po ustroju jer se temelji na sukobu. Ismijava ljudske mane i ima pouku)

SLOENI OBLICI:

a) NOVELA mali broj likova, jedno mjesto radnje, kratko vrijeme

b) PRIPOVIJETKA jedna radnja, malo vei broj likova

c) ROMAN puno likova, veli broj epizoda, irok vremenski raspon

roman po tematici: drutveni, obiteljski, psiholoki, povijesni, pustolovni, ljubavni, viteki, kriminalistiki

prema pievu tonu ili stavu: sentimentalni, humoristini, satirini, didaktini

prema nainu oblikovanja: roman lika, roman struje svijesti, roman esej, roman rijeka

(Roman struje svijesti u 1. licu, a svijet psihe se iznosi u unutarnjem monologu. Sve se prepriava po principu asocijacija, bez redoslijeda, nema uzroka i posljedice)

(Roman esej pripovjeda prepriava tue monologe (Proust, Woolf, Krlea, Joyce)

(proza u trapericama - proza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjeda (1. ili 3. lice), pripovijeda razgovornim jezikom, dakle spontano pa se pojavljuju argonizmi, vulgarizmi...)

DRAMA

Djelo namijenjeno pozornici (didaskalije), tamo se u potpunosti ostvaruje.

Nastala je u Grkoj.

Dijeli se na: tragediju, komediju i dramu u uem smislu (likovi su iz svih slojeva drutva, radnja je razliita, ne zavrava nuno tuno ili sretno...)Pisana je po licima, u formi dijaloga ili monologaTEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

Pria o knjizi poinje u IV.tisuljeu pr.Kr. U prapovijesno doba su postojale lirske pjesme povezane s pjevanjem i plesom; dramatizirali su se mitovi; a od proznih djela su to mitovi i legende.

BIBLIJA

Biblija je Sveto pismo. To je zbirka knjiga koje su u kranstvu, a svojim velikim dijelom i u idovstvu, svete i predstavljaju temeljni religijski dokument.

Biblija je dakako u isto vrijeme vaan kulturni dokument koji je izvor informacija za sveukupno prouavanje povijesti. U njoj emo nai opis i tumaenje povijesnih dogaaja, ona je prebogat izvor za prouavanje jezika i umjetnosti

Jezici Biblije: hebrejski, aramejski, grki

Prvi i za razumijevanja Starog zavjeta najvaniji prijevod jest Septuaginta (LXX) nastala u 2. st. pr. Kr. Ime potjee od legende prema kojoj je u Aleksandriju pozvano sedamdesetak idova iz Palestine da prevedu SZ s hebrejskoga na grki za potrebe pripadnika idovske zajednice grkog jezika..

Latinski prijevod: Vulgata (Vg.) potjee od sv. Jeronima. Vulgata je vana zato to je po njoj Biblija bila pristupana cijeloj Europi i na njoj su se temeljili prijevodi sve do najnovijeg vremena.

Podijeljena je na Stari i Novi zavjet.

Sve to je u Starom zavjetu (46 knjiga) zapisano podijeljeno je u POVIJESNE KNJIGE, MUDROSNE KNJIGE, PROROKE KNJIGE, PSALME, PETOKNJIJE.

Novi zavjet (1.st.pr.Kr)je pisan uglavnom grkim i sastoji se od EVANELJA; DJELA APOSTOLSKIH, POSLANICA i OTKRIVENJA IVANOVA(Apokalipsa).

JUDITA

jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlaih dijelova Biblije

iako je sadraj najvjerojatnije samo pieva literarna fikcija, on je svojom poukom i idejom vrlo stvaran

knjiga velia idovsku religiju i rodoljublje

religija je toliko nacionalna, zakonska i praktina da se zapravo izjednauje sa samim ivotom naroda i domoljubljem

obrana domovine jest obrana vjere

zbog svoje zbijenosti izraavanja, fino zapaenih detalja i plastinih opisa, Judita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane rijei i zvuka jedan takav umjetnik bio je i M. Maruli kojeg je biblijska pria inspirirala za pisanje epa Judite

gl. likovi su Holoferno koji je utjelovljena neprijateljska sila i Judita kao simbol idovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem

PJESMA NAD PJESMAMA

ljubavna lirika

nastala negdje u 4.st.pr. Krista predaja ga pripisuje Salomonu; neki smatraju da je to djelo nastalo na dvoru Salomonovu u 10 st.pr. Krista

tumai se ve preko 20 stoljea mue odgonetnuti o kojoj je ljubavi rije

pjesme su se najprije pjevale na svadbenim sveanostima, a uvrtene su u Bibliju (iako nisu bile sastavljene za nju) na temelju novog konteksta, a to je da velia ljubav Jahve prema njegovom narodu

meutim, od 18.st. javlja se miljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubav izmeu zarunika i zarunice

ljubavni osjeaji se iskazuju poredbama i metaforama koje nam sve to poblie doaravaju

u dananjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najee na 5 dijelova (Prvi susret, Uzajamna ljubav raste, Zarunicu dovode zaruniku, Zaruniina ljubav na kunji, Pristalost i radosti zarunice)

zarunik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnu ljepotu

na kraju istie njeno savrenstvo

zarunica na pitanje zbora kakav je njezin zarunik, odgovara na slian nain kao i on istie ljepotu

iskreni osjeaji i istoa ljubavi; ovjekova povezanost s prirodom

KNJIGA POSTANKA

13.- 4. st. pr. Krista

prva i najzanimljivija knjiga Petoknjija

tu nalazimo slinosti s babilonskom i staroegipatskom knjievnosti

dijeli se na 2 dijela prvi iznosi idovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi i zavrava priom o opem potopu taj tio razmatra literature starog istoka i opeljudska pitanja o ovjekovoj sudbini

druga ima povijesnu tematiku - prati ivot idovskog naroda od njegova praoca Abrahama do odlaska idova u EgipatKLASINA KNJIEVNOST

klasino a) otporno na modne mijene, neto to ima stalnu vrijednost u knjievnosti i postaje uzor

b) istoznanica za antiki ( ono to pripada grkoj ili rimskoj kulturi, a kad je rije o jezicima onda su to grki i latinski)

lat. classis = razredni, prvorazredni (u rimskoj kulturi su taj pridjev dobivali samo posebni. Kad se antika knjievna ostavtina poela uzimati kao uzor, pridjev klasian se poeo uzimati kao knjievnopovijesna odrednica)

drama: Eshil, Sofoklo, Euripid, Aristofan

pjesnitvo: Homer, Alkej, Sapfa, Anakreont...

filozofija: Platon, Aristotel, Pitagora, ...

proza: Ezop

HOMER

ivio oko 800 g. p. k.

prema tradiciji ime najstarijeg poznatog grkog pjesnika. U antici su mu pripisivali autorstvo: Ilijade, Odiseje, raznih epova s trojanskom i tebanskom tematikom, razne himne bogovima i aljivi spjev Boj aba i mieva

koncem 18 st. razvila se sumnja u Homerovo postojanje, dolazi do rasprava o Homerskom pitanju

postoje dvije struje:

1. Analitiari - Homer kao jedinstveni autor ne postoji, da su veliki epovi niz

manjih epskih pjesama vezanih uz Trojanski rat sabranih zajedno

2. Unitaristi - kau da Ilijada i Odiseja su nastale kao djelo jednog genijalnog

stvaraoca koji je uobliio stariju grau i stvorio zaokruene epske cjelineILIJADA (24 pjevanja)

- 8.st. pr. Kr.

EPSKI ELEMENTI:

epski svijet: bogovi izravno utjeu na ljude, odreena je sudbina junaka i oni je nikako ne mogu promijeniti, boji predak

Epska radnja: dogaaj s posljedicama, nita nije neoekivano jer je sve predskazano,

Epski junak: izniman i poseban

Epski likovi: bogovi, polubogovi i smrtnici

Epska narativna tehnika: spori tempo zbog opisa i retardacija; stil je svean i uzvien.

HOMERSKO PITANJE: Homer se smatra prvim stvaraocem u europskoj knjievnosti. Ipak, o njegovoj linosti se razvilo pitanje koje se naziva HOMERSKO PITANJE.

junaki ep = opisuje desetu, zadnju godinu Trojanskog rata (poeo ga je trojanski princ Paris otevi iz Sparte enu Mendelaja Helenu i odnio blago). Junaci Ilijade su vjerojatno postojali i prije Homera, ali kao dio pjesama. Ahilje je pretea traginog junaka: Hrabar je i nagao pa ga ta naglaenost svojstava dovodi do toga da uini traginu pogreku koja vodi u propast.Poetak srdba Ahileja (rezultat svae s Agamemnonom, bratom Menelaja)

junaki je ep jer je ep o Ahileju majka je boica Tetida, a otac smrtnik. Proreeno je da e doivjeti slavu, ali umrijeti mlad. On je poluboanski junak natprosjenih sposobnosti. Proroanstvo se ne moe promijeniti (proreeno mu je tri puta simbolika brojeva).Rat je originalno poeo sukobom Here, Afrodite i Atene. Paris je morao odluiti koja je najljepa, Zeus je mislio da je on dobar sudac. Ali on nije odluio po ljepoti nego po mitu i poklonima koje su mu poklonile boice. Afrodita je pobijedila i dala mu je Helenu. Ona je ve bila zaruena, ali ju je Paris odveo.

INVOKACIJA MUZA po ovome ispada da je muza ta koja pjeva Ilijadu, a ne Homer.

STIH: heksametar (estomjer) UU/UU/UU/UU/UU/-

ODISEJA

mlai i krai Homerov ep

o Odisejevom povratku na Itaku iz trojanskog rata

poinje invokacijom (zaziv muze da pomogne piscu napisati ep o junaku domiljatom, lukavom, pametnom (duhovna snaga))

opisuje mirnodopski ivot starih Grka opasnosti i ari ivota, teak ivot ena i djece, dvorske zabave, glazbe

radnja se zbiva 10 godina po padu Troje

iznosi situacije osobnog i obiteljskog, ovjekova ivota, dok se u liku samog Odiseja prikazuje nemiran duh ovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama

USPOREDBA ILIJADA ODISEJA

heksametar

Odiseja kraa

Bogovi djeluju, ali ne tako izravno

Stil je slian, ali u Odiseji nema tako puno onih ukrasnih pridjeva

Sudbina je prisutna, ali ona ne pokree junake

Ilijada je o ratu, a u Odiseji je mir

Odiseja pokazuje iskljuivo pojedinca

SOFOKLO: ANTIGONA

MJESTO I VRIJEME RADNJE :

Radnja se odvija u gradu Tebi za vrijeme Kreontove vladavine,u 6.st.pr.Kr.

Radnja ovog djela je usko vezena s dramom "Kralj Edip".U njemu se(izmeu ostalog)opisuje sukob Edipovih sinova.Naime,jedan od njih,zvan Polinik,odlazi iz Tebe jer mu njegov brat Eteoklo nakon godinu dana vladavine ne preputa vlast po dogovoru.Ovaj se vraa nakon nekog vremena sa namjerom da pokori Tebu.Uskoro dolazi do sukoba same brae koji u isti trenutak, jedan drugome, probadaju ma u tijelo te oboje umiru.Vlast dobiva brat Edipove ene Kreont, koji nareuje da se Eteoklovo tijelo dostojno pokopa, a Polnikovo tijelo zbog njegove izdaje ostavi bez obrednog pokopa.

Tada poinje radnja same"Antigone"

drama (tragedija) u 6 inova s KATARZOM na kraju

tragedija je jer:

a) Antigona na kraju umire

b) nosi traginu krivnju od poetka svog ivota

c) joj je predskazana smrt

d) to god uinila ne moe primijeniti sudbinu- klasian primjer tragedije u kojoj traina junakinja stavlja svoje ideale iznad vlastite sigurnosti i nije voljna praviti kompromise da bi preivjela.

PUBLIJE VERILIJE MARON: ENEIDA

Augustov tienik, ivi na imanju izvan Rima okruenom prekrasnom prirodom. Upravo ga je ta priroda motivirala na pisanje BUKOLIKIH ili EKLOGA (pastirske pjesme idiline atmosfere).

Najveu je slavu stekao ENEIDOM, junakim epom u 12 knjiga (heksametri). Pisao je djelo da udovolji Augustu i da rimskoj knjievnosti da ono to smatraju nacionalnim epom to do tad nije imala.

Obrada mita o trojanskom junaku Eneji koji je po padu Troje osnovao rimsku dravu., a po Verglijevoj ideju bio je predak Julija Cezara i Augusta

pisao je po uzoru na Homera i to i na Ilijadu i Odiseju

slina je kompozicija, motivi radnja ne ide kronoloki pa je poetak dobar primjer postupka in media res jer na poetku saznajemo o Enejinom iskrcavanju u Kartagi, a onda on pria o tome kako je tu dospio pisao je djelo 10 godina, ali ga do smrti nije doradio sudbina u ovom djelu radi u korist usnutka Rima pa su svi oni koji se tome protive osueni na propast izreka: boj se Danajaca i kad darove nose.

Nakon Hektorove smrti Eneja je postao vrhovni voa trojanske vojske. kad je grad izgorio Jupiter mu je rekao da mora nai domovinu u Italiji. Luta sedam godina, prolazi Kretu, Scilu i Haribdu, a vjetar ga je odnio na obale sjeverne Afrike. Tamo ga je primila kraljica Didona koja se u njega i zaljubila. Eneja bi i ostao, ali mora sluati Jupitera. Na uu Tibera utemeljio je grad od kojeg je postao Rim ENEJA je lik pravog uzornog Rimljanina kojemu je dunost ispuniti volju bogova i pokoriti se svjesno sudbini.

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA PISMENOST

- Nakon 9.st Hrvati koriste GLAGOLJICU I LATINICU i 3 jezika (hrvatski, latinski i opeslavenski)

Metodovi su uenici stvorili IRILICU

Hrvati na podruju Bosne stvaraju inaicu irilice BOSANIU

Baanska ploa Od vapnenca, iroka 197 cm, visoka 99, a debela 8 cm. Uz gornji rub je ornament. Kad je pronaena nalazila se u podu crkve gdje gdje najvjerojatnije dospjela za vrijeme restauracije u 14.st.

Udarac o pod ju je razlomio na 3 dijela. Lijevi dio je ouvaniji, a desni je sve troniji to je jo pospjeeno upljikavou vapnenca, a kako je bila na podu po njoj se vjerojatno i hodalo.

Prvo su je u 19. st vezali eljeznim obruem i stavili u staklo koje je uvalo vlagu to je ubrzalo propadanje.

Danas je u atriju HAZU-a, a u Sv. Luciji je odljev.

Tekst je u 13 redova. kako veliina slova varira pretpostavlja se da nije nastala odjednom. Do danas nije proitana do kraja jer se neka slova ne vide (poetak se tumai kao az (ja)

stari tip uglata glagoljice

NAJSTARIJI SPOMENIK PISAN HRVATSKOM JEZIKOM

spominje se kraj Zvonimir ve tada rex croatorum

autor je opat Driha, Dobrovit i netko trei proklinje se onaj koji se usprotivi gradnji crkvePREDRENESANSA

traje u 13 i 14 st., zovemo je i predrenesansa u Italiji

razlikuje se od srednjeg vijeka stvaraju se i prenose novi oblici, mjerila i osjeajnost u literarnoj praksi znaajke predrenesanse: razvoj gradova i graanske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet

novi svjetonazor temelji se na optimizmu, kritikom odnosu prema svijetu, intelektualnoj znatielji i elji za uivanje u zemaljskim vrijednostima.

tri glavna predstavnika humanizma: Dante Alighieri, Francesco Petrarca i Giovanni Boccaccio

HUMANIZAM dolazi od lat. humanus ovjean

to je prijelaz iz srednjeg vijeka u novo doba koje prethodi renesansi. Na scenu umjesto vitekog stalea dolazi graanstvo, grad preuzima vodeu ulogu u kulturnom i drutvenom ivotu.

DANTE ALIGHIERI (1265 1321): BOANSTVENA KOMEDIJA

najvei talijanski pjesnik, politiar, filozof, tvorac talijanskog knjievnog jezika, rodom iz Firence. Posljednji ovjek srednjeg vijeka i prvi novog.

oenio se djevojkom iz mone obitelji Donati i imao 4 djece (jedno je nazvao Beatrice)

Umro je u Ravenni, posljednjoj stanici progonstva, gdje je i pokopan, u Firenzi mu je lani grob

uz knjievni opus na talijanskom jeziku ostavio je i niz djela na latinskom

Knjievni ivot je zapoeo zbirkom pjesama LA VITA NUOVA (Novi ivot) mladenakim stihovima posveenima ljubavi prema Beatrice Portinari koja gotovo prerasta u nadzemaljsko bie, simbol ideala.

Vidio ju je prvi put u svojoj 9. godini, a onda ga je u 18. obuzeo potpuno ljubavni zanos koji je prikrivao glumei ljubav prema drugim enama. U snu mu je bila nagovjetena njena smrt, i kad je zaista umrla, Dante je odluio o njoj napisati najljepe stihove i posvetiti tome cijeloga sebe.

Bilo je to u skladu s pjesnikom kolom koju Dante poslije naziva DOLCE STIL NUOVO (slatki ljubav je odraz plemenitih dua / stil nain pisanja / novi razlika izmeu ove i prethodnih kola kada se o ljubavi govorilo na konvencionalan i pomalo laan nain).

Najvaniji spjev je zapoeo u prvim godinama progonstva i zavrio ga malo prije smrti. Nazvao ga je KOMEDIJOM jer su se tako prema srednjovjekovnoj poetici nazivala pripovjedaka djela pisana jednostavnim stihom koja poinju tuno, a zavravaju sretno. Kasnije mu je pridodan pridjev BOANSTVENA KOMEDIJA (LA DIVINA COMMEDIA) Djelo je nekoliko puta prevedeno na hrvatski jezik. Postoji i prozni prijevod.

religiozno alegorijski ep - vizija pomou slika iz zagrobnog ivota, govori o ovjekovom ovozemaljskom ivotu. svaki lik ima viestruki smisao

opisuje put Dantea (simbol grenog ovjeanstva) koji uz pomo Vergilija (simbol razuma) kree kroz Pakao i istilite, a zatim uz pomo Beatrice (simbol boanstvene dobrote) kroz Raj da bi se proien uzvisio do Boga tj. spasenja. Pakao je stvarna konkretna kritika svih realnih negativnosti ivota. Dante razotkriva ljudske strasti i poroke vremena, ne tedei ni crkvu ni njezine predstavnike. Dao je nepreglednu galeriju mitolokih i historijskih linosti, no najivlji su mu likovi pjesnikovih suvremenika. Unosei u djelo iskustvo svoga burnog ivota, ogoren na sugraane koji su ga prognali, na grad koji lako mijenja zakone i principe, KOMPOZICIJA: 3 simetrina dijela : Pakao, istilite, Raj (svaki 33 pjevanja, a pakao ima i 1 uvodno) = 33+1+33+33 = 100 STROFA: tercina

Simbolika broja 3: Sveto Trojstvo; 33 Isusove godine; 9 Boanski broj

danteova ljubav postoji na tri razine: ljubav prema konkretnoj Beatrice (nii stupanj tjelesne ljubavi), prema mrtvoj (Vii stupanj) i konano Beatrice viena u Raju predstavlja pjesnikov duh, po tome je trea najvia ljubav ljubav prema vlastitom duhu.

GIOVANNI BOCCACCIO: DEKAMERON

- prvo veliko djelo talijanske pripovjedake proze

- Dekameron znai Knjiga deset dana

- ima 100 novela podijeljenih u 10 dana

- na poetku je realistini opis kuge (u Uvodu)

- knjiga je zavrena 1353. godine

- svaki dan je posveen odreenoj temi koju zadaje kralj ili kraljica- dvije osnovne teme su ljubav i inteligencija- ljubav Boccaccio esto prikazuje u izravnoj putenosti ili pak kao nepredvidivu igru iskrenosti, plemenitosti i komike

- inteligenciju ne prikazuje samo kao suprotnost ljudskoj gluposti, ve i kao atribut koji resi i najokorjelijeg zloinca

- Dekameron daje galeriju psiholoki uvjerljivih likova iz najrazliitijih drutvenih slojeva, te opis niza sredina u kojima se kreu ti likovi

- to je uvijek samo realistiki okvir njegovih realistikih poruka koje veliaju sve ljudsko, spontano i prirodno

teme Boccacciovih novela:

1. LJUBAV (nesretna, sretna, strasna, mahnita, neuzvraena ljubav... )

2. DRUTVENA SREDINA I ODNOSI DRUTVENE SREDINE (preljub zakon)

3. KARAKTERNE OSOBINE (dosjetljivost, okrutnost, oholost, snalaljivost...)

- likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne preputaju ivotnim nevoljama

PRIPOVJEDAE NOVELA ini 7 djevojaka izmeu 18 i 28 godina i 3 mladia iznad 25 godina povukli su se iz Firence gdje hara kuga; da bi prikratili vrijeme priaju prie, a meu sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu koji e kao dunost imati i zadatak da odaberu temu koja e se tog dana obraivati.

- djevojke i mladii imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju njihovim naravima

FRANCESCO PETRARCA: KANCONIJER

Sin firentinskoga graanina, zajedno s Danteom prognan iz rodnoga grada, mladost je proveo u Avignonu, raskonom sjeditu papinskoga dvora. Tu se na veliki petak, 6. ili 10. travnja 1327. zagledao u Lauru de Sade, i ostao joj zauvijek odan, pa i nakon njezine smrti (1348. od kuge), iako mu ona nije uzvraala ljubav. Rodila je 11 djece. Njoj u slavu pie pjesme.

U Petrarkinu "Kanconijeru" sintetizirana su nastojanja i tendencije dugogodinje tradicije. Na njega e se, kao u savreni uzor, ugledati nebrojeni nastavljai i epigoni. Za ivota je bio cijenjen i poznat po latinskim djelima, a najvie po epu "Afrika". Taj mu je spjev, u kojem je opjevao drugi punski rat, pribavio najvee knjievno priznanje onoga doba, lovorov vijenac, kojim je 1341. sveano okrunjen na rimskom Kapitolu.Prema stihu prvog soneta esto se cijela zbirka naziva "Rasute rime", od 366 pjesama, meu kojima su najbrojniji sonetiKANCONIJER (Il canzonier)je lirska zbirka SONETA u kojoj je Petrarca je stvorio svje pjesniki izraz, osjeajniji i iskreniji. Nekad se ini da je rije o duhovnoj i platonskoj ljubavi prema Lauri. Opisuje ljubav prema konkretnoj eni koja ga privlai ljepotom. ivei na izmaku srednjega vijeka, neodluan lomio nad dilemom: kako uskladiti nove, prethumanistike ideale s tradicionalnom kranskom ideologijom, kako rijeiti suprotnosti izmeu zemaljske i nebeske ljubavi, izmeu neodoljive tenje za sreom u ovom ivotu i iracionalnog straha od smrti i vjenog prokletstva.

Stekao je puno sljedbenika (petrarkisti), ali nitko nije uspio premaiti umjetniki domet.

Zbirka je svojevrsni dnevnik voen 30 godina.

Dijeli se u 2 dijela:

a) prvi je oko 2/3 zbirke vrijeme Laurina ivota

b) nakon smrti Laure

Petrarkizam naziv za stil kojim pjesnici oponaaju Petrarcu tj. uzdiu za voljenom enom koja je nedostina, a ljubav je za njih bol i patnja te inspiracija za umjetniko stvaranje. Javio se u Italiji, panjolskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Njemakoj....

Obuhvaa oponaanje soneta kao forme, mnogobrojne kontraste unutar stihova, hiperbole, zlatnu boju, boanski hodSonet stalan oblik lirske pjesme od 14 stihova, najpoznatiji je tzv. talijanski ili Petrarcin sonet sastavljen od 2 katrena (ABBA)i 2 tercine (CDC ili CDE). Motivi i raspoloenje u katrenima su u suprotnosti s tercinamaRENESANSA

ponovno raanje, preporod

novi knjievni preporod 16. st. ITALIJA (zahvaa cijelu Europu)

preporod u knjievnosti uzor postaje antika (rimska i grka knji.) oponaanje antikih uzora Vergilije (Eneida), Plaut, Biblija

uspostava novih estetikih ideala ljepote, savrenstva ujetnosti

sloboda ovjekovog stvaralakog duha

pisanje pukim jezikom koji zamjenjuje latinski (potuju pravila pisanja po uzoru na antiku)

stvaranje nacionalnih knji. iri se itateljski krug

knji. je u doba renesanse doivjela procvat

LIRIKA

petrarkistika, ljubavna (ena, njezina ljepota), pojavljuju se kanconijeri i zbirke posveene jednoj eni

religiozna posveeni Mariji; bukolika lirika uivanje u prirodi

zabavna humoristika, satirika; maskerate pokladne pjesme; najvie se piu soneti uzor u antici

EPIKA

piu se epovi (uzor Vergilijeva Eneida)

biblijski epovi tema iz Biblije

viteki epovi ARIOSTO talijanski renesansni pjesnik Bijesni Orlando (djelo bez gl. junaka i gl. radnje opisuje ljubav, gospe, borbe i vitezove

ROMAN

viteki, pastirski i pikarski romani

viteki jo iz sred. vijeka vitez lutalica (prikaz renesansnog ovjeka), slobodna duha

pikarski u renesansi gl. lik je simpatian protuha, lutalica i varalica koji luta svijetom kritizira vrijeme, kroz ivot se probija svojom voljom i inteligencijom

pastirski gl. likovi pastiri idila, gl. tema ljubav pastirski romani su uzor dananjih ljubavnih romana popularna djela

DRAMSKE VRSTE

uzori iz antike Plaut,

uena komedija slijedi dramaturgiju iz antike petinova, simetrija likova, stalni likovi

pastorale (pastirske igre) svijet pastira, idilina priroda, pjesme i ples zaljubljenika

komediografija promie poruke aktivizma, pobjede novog mladog narataja, izrugiva ljudske mane i poroke, kritizira postojee drutvene obiaje, oslobaa od predrasuda

div dramskog stvaralatva Shakespeare koji je ovjeanstvu dao niz djela neprolazne trajnosti

ESEJ Michael Montaigne nova knjievna vrsta (Eseji, 1580) kraa prozna vrsta u kojoj se obrauje razliita tematika, ukljuuje razmiljanje i zakljuivanje, sadri osnovni stav pisca, karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraivanjuWILLIAM SHAKESPEARE

engleski pjesnik i dramatiar (najvei dramski stvaralac svjetske knjievnosti)

suvlasnik poznatog kazalita Globe napisao 36 ili 37 drama tzv. kraljevske drame (historije), komedije, tragedije, romantine igre i poeme, te sonete (elizabetinski soneti 3 kvartine i 1 distih)

teme uzima iz antike povijesti, srednjovjekovne kronike i legende, iz renesansne novelistike, iz prianja suvremenika, te je ulio i dah stvarnog ivota, stvorio galeriju nezaboravnih, vjenih likova (Cezar, Hamlet i Ofelija, Romeo i Julija)

u svojim djelima iskazuje veliko mnotvo osjeaja koji se raaju u ovjeku

HAMLET

1600. 16001. godine

TEMA nesretna sudbina danskog kraljevia Hamleta kojemu je za njegove odsutnosti stric ubio oca, oenio se majkom i zasjeo na prijestolje

jedna od najpotresnijih tragedija u cjelokupnoj knjievnosti na zavretku svi stradaju

pokreta radnje Hamletova elja za osvetom zbog smrti oca

problematika pitanja ljudske egzistencije o pravdi i krivnji (dijalog Hamleta i duha oca duh eli izvrenje pravde zbog ubojstva); o ivotu i o smrti; o vjernosti i izdaji; o ljubavi i mrnji

Hamlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije o mogunostima spoznaje apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ocu, majci, eni

HAMLET renesansni ovjek

slobodouman individualist (slobodno odluuje i zakljuuje, nitko ga ne sputava); divi se prirodi; doivljaj ovjeka; kritian je prema majci i prema sebi; nema predrasuda prema staleu (dobar je prema niem sloju); kritizira nepotenje

kritizira dvorjanine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato to potvruju sve to kau njihovi gospodari neinteligentni i nekritiki primaju sve to njihovi gosp. kau) melankolian i bolan doivljaj svijeta (svijet bljutav, dosadan, prazan, neopljevljen vrt u kojem je otrovno bilje) suprotnost prema renesansnom doivljaju svijeta, gnjusan, ne podnosi nepravdu i sramotu, prezire svijet, svijet kao tamnica (Danska), razoaran svijetom = iznosi svoj stav, toliko je optereen problemima da bi najradije da ga nema, nitko mu ne prua zadovoljstvo, puno hulja, propalica, kritizira brak

doivljaj ovjeka remek-djelo, plemenitost uma, neizmjernost sposobnosti, skladan izgled ljepota

doivljaj ene kritizira enu i minkanje (to nije ono lice koje ona nosi, stvara masku); otar doivljaj ene (Krhkosti ime ti je ena!), enska ljubav je kratka, nestabilna, prolazna iako tragedija ima mnogo dogaaja, u njoj nema prave dramske napetosti, jer nam je istina o oevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana ve na samome poetku

teite djela stavljeno je na prikaz psiholokog stanja glavnog lika, koji se razapet sumnjama stalno koleba i odgaa izvrenje osvete

MIGUEL CERVANTES najvei panjolski pripovjeda iz doba renesanse (tonije iz razdoblja prijelaza iz renesanse u barok) zbog novanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem zapoinje svog don Quijotea uz oko 30 drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka Uzorite novele najpoznatije djelo je Bistri vitez Don Quijote od Manche koji je napisan u dva dijela najprevoenija knjiga poslije Biblije zamiljen je kao satira na preivjele, ali u to doba jo popularne viteke romane jednostavan, zdrav i topao humor kojim je proeto itavo djelo i koji nezadrivo nasmijava i dananjeg itaoca, optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragine figure viteza tunog likaBISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE

TEMA doivljaji osiromaenog seoskog plemia Alonsa Quijose koji eli biti vitez skitnica

kao pravi vitez skitnica daje si ime (Don Quijote od Manche), pronalazi perjanika i titonou (Sancho Panza), konja kojem daje ime Rocinante (kljuse), uzima opremu (bojnu pradjedovsku) te pronalazi damu kojoj daje ime Dulcinea od Tobosa

DON QUIJOTE OD MANCHE simbol ljudske tragike, utjelovljenje ljudskog sna i bezumnosti, stradanja i uporne borbe za pravdu, istinu i nedostine ideale (on eli uspostaviti kraljevstvo pravde, ispravljati krivice, eli osveivati nepravdu, pomagati bespomonima, boriti se protiv zla i nepravde te braniti nemone

ujedno simbolizira hrabrost, upornost i potenje

Alonso ita viteke romane koji su mu poremetili razum (krma dvorac, vjetrenjae divovi, prostitutke bajne djeve, fratri izdajnika bagra)

beskrajno je uporan u izvravanju svojeg cilja, eli pomoi

na kraju je doao k pameti, ostavio oporuku i umro DONKIHOTIZAM Don Quijoteov pogled na svijet, njegovo shvaanje ivota koji znai besmislen i smijean pothvat

suprotnosti (dva razliita svijeta) - don Quijote od Manche (ludost, ideal, mata, bezumna smionost, rtvovanje) Sancho Panza (razum, sebinost, stvarnost, oprez, lukavost)

idealan - svaki ovjek je slobodan zato to je tako stvoren od Boga i prirode; Lijepa rije otvara mnoga vrata, a runa nijedna. roman pun mudrih izreka

humor je bitno obiljeje romana

Cervantes progovara preko lika Sancha Panze

Sancho je seljak, estit ovjek, don Quijoteov konjuar, Don Quijoteov glas razuma koji mu pokuava pomoi da se iz svijeta mate vrati u stvarnost

preko njegovog lika Cervantes se obraa svijetu

HRVATSKA RENESANSNA KNJIEVNOST (sredina 14. st. kraj 16. st.)

razvijala se pod utjecajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture

nije se istovremeno pojavila i razvijala u hrvatskim krajevima jer je Hrvatska u to vrijeme bila podijeljena pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse

utjecaj talijanske renesanse stekao se samo na istonoj obali Jadrana, a uske veze s Mletcima, dolazak brojnih uitelja i odlazak hrvatskih mladia na studij u susjednu Italiju omoguili su snaan razvoj renesansne knjievne kulture i na podruju Dubrovake Republike i mletake Dalmacije hrvatska renesansna knjievnost usvojila je mnogobrojne koncepcije humanizma (one o vanosti antike knjievne tradicije, ali i one o podizanju narodnoga, hrvatskoga jezika na visoku razinu)

hrvatska renesansna knjievnost e se kao i ostale europske renesansne knjievnosti oslanjati na antiko naslijee, a isto tako i na prethodnike, zaetnike i klasine pisce talijanske renesansne knjievnosti (Dante, Petrarca, Boccaccio, Jacobo Sannazzaro, Lodovico Ariosto)

hrvatska renesansna kultura oslonit e se i na domae usmene, folklorne knjievnosti preuzimajui iz njih teme, motive, oblike i postupke NAELA OBLIKOVANJA:a) oponaanje uzora

b) harmonina i skladna kompozicija knjievnog djela

c) tradicionalno oblikovanje teksta oblikovanje istim i jasnim jezikom- hrvatska knjievnost u razdoblju renesanse vie nije sluila samo za vjersku poduku, ve se razvila kao samostalna djelatnost- hrvatska renesansna kultura je PRVO MODERNO RAZDOBLJE HRVATSKE KNIEVNOSTI- odlikuje se nizom knjievnih oblika, te je osim lirike, epike i drame razvila niz novih knjievnih vrsta

EPIKA

najznaajniji epovi bili su oni koji su opjevavali religiozno-biblijske teme (Marko Maruli-Judita) ili povijesne teme (Brna Krnaruti-Vazetje Sigeta grada) hrvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na Vergilijevu Eneidu i druge antike epove te je iznosio sadraje vane za ivot zajednice u epu je pripovjeda izlagao fabulu jasno, pregledno, s brojnim opisima junaka i junakinja, vremena i prostora radnje, bitaka i vanih dogaaja osim tradicionalnih epskih vrsta, hrvatska renesansna knjievnost stvara i neke nove oblike (Petar Hektorovi-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" putopisni spjev) posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilini i alegorijski roman Petra Zorania "Planine" u kojem se u prozi i stihovima pripovijeda o putovanju pastira Zorana po zaviaju te usporedno s priom o nesretnoj ljubavi pastira Zorana slavi ljepota domovineLIRIKA

razvijaju se 3 vrste lirskih pjesama:

PASTIRSKO-IDILINA LIRIKAvelia ivot u prirodisan o srei i blaenom ivotu ANAKREONTSKA LIRIKA

slavi ovozemaljske uitke i senzualnu ljubav

LJUBAVNA PETRARKISTIKA LIRIKA- tuga i bol zbog neuzvraene ljubavi, divljenje enskoj ljepoti

- radi se o utjecaju petrarkistike lirike koja uzvisuje enu i divi joj se- najvie duhovne vrijednosti: LJUBAV i LJEPOTA

- jedno od glavnih obiljeja: PLATONSKO DIVLJENJE PREMA ENI

- prvi sauvani dokument je zbirka pjesama, dubrovaki kanconijer "Ranjinin zbornik"

(pjesme o ljubavi (udvaranje, molba da se ljubav uzvrati, velianje tjelesne i duhovne ljepote drage, vile, gospoje, bol zbog neuzvraene ljubavi...)DRAMA

najee i najznaajnije dramske vrste hrvatske renesansne knjievnosti nastaju po uzoru na antike dramske oblike, a to su KOMEDIJA i TRAGEDIJA

hrvatska KOMEDIJA, kao i talijanska preuzima od antike komedije strukturu komediografske radnje, zaplete i rasplete, kao i tipove likova (mudar i lukav sluga, krti starac, hvalisavi i umiljeni vojnik...)

takva komedija naziva se UENOM ili ERUDITNOM KOMEDIJOM njegovala se osobito u Dubrovniku (Marin Dri "Dundo Maroje", "Skup", "Tripe de Utole", "Arkulin")

u TRAGEDIJI hrvatska renesansna knjievnost ostvarila je brojne prijevode (Drieva "Hekuba" prema Euripidu, Zlatarieva "Elektra" prema Sofoklu...)

razvila se i DRAMA U SUVREMENOME SMISLU te rijei (Luci "Robinja" prva svjetovna drama u hrvatskoj knjievnosti) razvili su se i drugi, razliiti dramski oblici: PASTIRSKE EKLOGE, PASTORALNE DRAMA, PASTIRSKE IGRE, FARSA (banalne pojave graanskog ivota na komian nain), CRKVENA PRIKAZIVANJA (religiozno-biblijska tematika); BIBLIJSKA DRAMA, MITOLOKA DRAMA; POKLADNA, PIRNA KOMEDIJICA ("Novela od Stanca"-Dri)

MARKO MARULI

O Maruliu se malo zna pa pomo prua njegov literarni opus pomou kojega se rekonstruira njegov lik i djelo. Potjee iz splitske obitelji Peeni koja se u 15. stojeu, u skladu s humanistikom modom, prozvala De Marulis. U Marulievo doba koristio se hrvatski oblik Marulich. Obitelj je bila u usponu. Bili su vlasnici vinograda, proizvodili vino, u kui je bilo ita, zlata i srebra. Maruli se kolovao u Padovi i osposobio se za pravne poslove. ivot je provodio na olti kod kuma Balistria i u Splitu. Bio je Maruliu mecena i financijer. Izabrao je neujamsku valu za osamljeniki ivot i zagradio poljsku kuicu i kapelicu Sv. Petra.

Najstarije je dijete iz mnogobrojne obitelji (petero brae i dvije sestre). Zapisi o njemu istiu njegovu religioznost.

ivio je na prijelazu 15. u 16.stoljee, na granici humanizma i renesanse i u razdoblju otkria i vjerskih kriza. Bog turske opsade Split se nalazi u opsadnom stanju. Vjera je ugroena od Islama. Grad jo ivi u okvirima Dioklecijanove palae, ali grad iznutra izjedaju poari, potresi, bolesti i klasne razmirice.

Maruli sve dijeli na vjeri, ufanju i ljubavi prvo kao temelj, drugo kao poticaj, a tree kao odrednica moralnog ivota.

Maruli je umro 5. sijenja 1524, a pokopan je u crkvi Sv. Frane u Splitu.

JUDITA

Judita je jedino hrvatsko djelo objavljeno za Marulievog ivota. Zavreno je 1501., a tiskano 1521. Za njegovog ivota je objavljena tri puta to znai da je zanijela itatelje Splita i drugih sredita onog doba na Jadranu.

pisana je splitskom akavtinom 16. st., to je vrlo vano jer je hrvatski jezik formiran kao knjievni jezik tek u 19. st. (dok se nije formirao standardni jezik, ne moemo zapravo ni govoriti o dijalektalnoj knjievnosti) ugledao se na antike pjesnike. Drugi uzor su mu nai zainjavci koji su stvarali poeziju u srednjem vijeku. Datum koji navodi je 22. travnja 1501. u gradu Splitu. (Dan hrvatske knjige) tema: preuzeta iz Biblije Maruli pie o aktualnoj drutvenoj situaciji u Splitu i okolici (turska vojska koja prijeti Splitu i okolici poistovjeena je s asirskom vojskom koja prijeti Betuliji)

idovska udovica Judita ubija tatog i pohlepnog asirskog vojskovou Holoferna i spaava svoj grad BetulijuKOMPOZICIJA:Priu slae u 2126 dvostrukorimovanih dvanaesteraca u 6 pjevanja (libara). Rimuje se esterac sa estercem, dvanaesterac s dvanaestercem i sljedeim parom estercem

Ono to je u Bibliji na 12 13 stranica, ovdje je u 6 pjevanja. Plan razrade daje u prilogu a se u kom libru uzdari.

Kao poboan ovjek dri se Biblije potivajui tijek, likove i fabulu.

1. LIBRO: Nabukodonosorova elja da vlada cijelim svijetom (Holoferno ga treba svojom vojskom osvojiti

2. LIBRO: Holoferno pustoi i napada gradove za redom

3. LIBRO: Holofernova opsada Betulije, a Judita kori narod koji se eli predati

4. LIBRO: Judita u Holofernov taboru, a Holoferno je oaran njenom ljepotom - petrarkistika obiljeja: Maruli poput petrarkista opisuje Juditinu ljepotu - petrarkistiki motiv: kosa, nakit - Judita se vrlo bogato ukrasila (nakit) tako da se mogla usporeivati s kraljicama - knjievna asocijacija Judite na Helenu koju su smatrali najljepom enom

svijeta

- snana vjera u Boga

5. LIBRO: Judita veera s Holofernom kojeg opija i na kraju ubija6. LIBRO: graani Betulije napadaju Asirce koji bjee, slave Juditu do kraja njenog ivota.

CILJ OVOGA EPA:

Maruli je htio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od Turaka. Maruli istie vjeru u Boga (kako u njega ne treba sumnjati)

-na poetku epa Maruli u kratkom pismu objanjava zato i kako je pisao "Juditu": eli prouiti priu o udovici Juditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski jezik istie kransku vrijednost krepost, istoa, vjera istie Juditine kvalitete, vanost i kako je treba slaviti upuuje Bogu poruku da joj dade snage da odrubi Holofernu glavu (vjera u Boga)MARIN DRI roen je u Dubrovniku gdje je polazio i kolu neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma, a ubrzo se posve

posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela. Okuao se u svim dramskim vrstama: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija...Gotovo sva Drieva djela izvodila su se na dubrovakim scenama u doba poklada i pirova te je vie od desetljea bio najizvoeniji dubrovaki dramatiarDJELA: pastirske igre ("Tirena, Venera i Adon". "Griula"), pokladna komedijica ("Novela od Stanca"), komedije ("Dundo Maroje", "Arkulin", "Skup", "Tripe de Utole") DUNDO MAROJE komedija koja je prvi put izvedena 1551. godine za vrijeme poklada

PROLOG NEGROMANTA DUGI NOS: najavljuje to emo gledati/itati; najavljuje komediju; dvosmisleno je znaenje ljudi nazbilj ("pravi", dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lani" ljudi koji predstavljaju zlo); u ovom prologu Dri se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovake aristokracije, ironino laska dubrovakoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima; afirmacija sposobnih, pametnih, vrlih ljudi na raun opakih i nesposobnih ljudi. Negromant = arobnjak (znai da sve to emo vidjeti moe i ne mora biti istina) Komedija e rei neto relevantno o zbilji. Dakle, svrha komedije je da slikovito pokae ono to gledatelji ionako znaju; kazalina igra e otkriti ono to je u zbilji prikriveno ispod privida. To, pak, to je skriveno ispod privida veoma je vano; to je skriveni mehanizam koji pokree svijet. Daje obeanje da e omoguiti da se utvrdi tko su ljudi u publici nazbilj, a tko nahvao. mjesto radnje: Rim - radnja se dogaa 1 dan vrijeme radnje: 16. st.

tema: sukob oca, dunda Maroja i njegova rastronog sina Mara koji u Rimu, umjesto da se bavi trgovinom, sav kapital troi na kurtizanu Lauru

GLAVNU ULOGU u zapletu Dri je povjerio Pometu, slugi Nijemca Uga Tudeaka samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom ovjeku koji shvaa da sukob oca i sina moe iskoristiti za vlastitu sreu

Pomet zaplee radnju, vodi likove, upravlja njihovim postupcima dri sve konce u rukama upravljajui sudbinama i ivotima onih kojima slui Pomet je gospodar smijeha u komediji, no za razliku od ostalih likova u komediji, Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije Pometu, nego se uvijek smije zajedno s njimLIKOVI: odnos gospodar sluga DUNDO MAROJE:

-tipian predstavnik dubrovakog bogatijeg sloja

-krt trgovac koji odlazi u Rim obraunati se sa rastronim sinom Marom

BOKILO: (Marojev sluga)

-vjeno gladan sluga

-tipian sluga ogranienih mogunosti -nije odan; istie Marojevu krtostUGO TUDEAK;

-zaljubljen njemaki plemi

-lud za Laurom

-nesnalaljiv, neinteligentan, preputa svoju sudbinu Pometu

POMET:

-slua svog gospodara

-ini sve kako bi Laura postala Ugova, ali samo zato to bi mogao izvui koristi

MARO:

-rastroan sin koji kupuje ljubav kurtizane Laure

-tipian predstavnik dubrovake mladei-rastroan(est sukob starih i mladih)

-oekuje od sluge Popiva da rjeava sve njegove probleme

POPIVA:

-lukav i pokvaren

-mnogo toga ini za svoju korist-prijetvoranLAURA:

-izgubljena ki njemakog plemia-s Marom je samo radi njegova novca

-oekuje od Petrunjele ostvarenje svih njenih zahtjevaPETRUNJELA:

-slua gospodaricu

-odana, vjerna, posluna

-predstavnik mladei nieg drutvenog sloja (naivna, posluna)

- spoznaja ivot je prevrtljiv, as si sretan, as ne, kad si nesretan preivi i kreni ka srei

PETRARKISTIKA LIRIKAIKO MENETI dubrovaki pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan iko, inae mu je pravo ime imundo Vlahovi Meneti

ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st.

u Dubrovniku je obavljao razne poslove, a dva puta bio je i knez Republike

umro je od kuge koja je 1527. god. harala Dubrovnikom

PRVI POGLED

tema: ljubav na prvi pogled

pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u cijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage, nain na koji se elja i plete svoju kosu naziva je enom ljepom od vile "meni bi viditi jo lipu ner vilu"

na kraju kada ona odlazi on ostaje tuan i sam

pejzani motivi: "Zovjee zora dan, a slavno prolitje

travicu drobnu van, zelen list i cvitje."HANIBAL LUCI

hrvatski pjesnik i dramatiar koji potjee iz jedne od najuglednijih hvarskih obitelji osim u Hvaru, kolovao se u Italiji

napisao je jedan ljubavni kanconijer "Skladanja izvrsnih pisam razlicih"

u svojim pjesmama ljubav prema eni i njezinu ljepotu na petrarkistiki nainJUR NI JEDNA NA SVIT VILA

tema: ljepota drage, vile

pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti

TIPINI MOTIVI PETRARKISTIKE LIRIKE: zlatna kosa, tanke crne obrve (osjeaj radosti), rumeno lice, rumene usne, zubi kao biseri - ljepota njezinog govora; ispreplie unutarnju i vanjsku ljepotu glatkoa i bjelina njenog vrata, bijela prsa, tanki, bijeli, obli, dugi, ravni prsti - TJELESNI UITAK

pjesnik povezuje 2 motiva: ljubav i vanjska ljepota

DORE DRI

rodio se u Dubrovniku, a ivio je na prijelazu iz 15. u 16. st.

kolovao se u Dubrovniku, a studij prava zavrio je u Italiji

kasnije se zaredio

njegove pjesme sauvane su u rukopisima i Kanconijeru Nike Ranjine njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike, a u veini pjesama obraa se voljenoj osobi, opjevavajui i slavei njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti osim pjesama, napisao je i pastirsku eklogu "Radmio i Ljubmir"

DRAA JE OD ZLATA

tema: savrenost pjesnikove "vile"

pjesnik svoju dragu smatra savrenom, ljepom od svih vila, draom od zlata, ljepom od proljea

opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oi, obrve, aneoski osmijeh i prekrasni stas petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve); oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna kosa...

PETAR ZORANI

vrlo malo zna se o njemu

roen je u Zadru, a ne zna kada i gdje je umro bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge slube

od Zoranieva knjievnoga rada sauvan je samo pastirski roman "Planine", tiskan 1569. kada je pjesnik ve bio mrtavPLANINE (1569) nazivaju ga prvim hrvatskim romanom, iako i nije ba roman u pravom smislu te rijei u djelu se u prozi, ali i u stihovima, pripovijeda o putu pastira Zorana po zaviaju, zadarskoj okolici, te se slavi i velia ljepota rodnog kraja roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve i o duhovnoj ljubavi, ljubavi prema Bogu istini

"Planine" obrauju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti, pitanje odnaroivanja, knjievne kulture na hrvatskom jeziku... tema: put pastira Zorana po zadarskoj okolici koji kree u planine gdje trai utjehu da zaboravi svoju nesretnu ljubav za vrijeme putovanja opisuje se pejza, krajolik iz ega se osjea ljubav, divljenje i potovanje vlada i osjeaj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti mjesto radnje: perivoj Slave alegorija glavno izraajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke simbol kulture, znanja, jezika)

Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture

Grkinja takoer ima mnogo razliitih mirisnih jabuka Kaldejka (Kaldeja Babilon) ima mirisne jabuke vila Hrvatica ima malo, siunih jabuka jer se hrvatska knjievnost poela razvijati tek od Marulia Zorani spominje svoju "jabuku" osjeaj radosti jer je naiao i na svoje ime u njenom krilu vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske knjievnosti osjeaj srama jer je jabuka nezrela vila ga tjei jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj. da su ti narodi i kulture prije postojale; zahvaljuje mu na trudu to je ipak neto napisao

Zorani kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji piu na tuem jezikuPETAR HEKTOROVI hrvatski pjesnik koji je ivio na prijelazu iz 15. u 16. st.

roen je na Hvaru u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije nita sauvano doivjevi u mladosti bunu puana, kugu i provalu Turaka na otok u starosti je ivio mirnim ivotom njegovo najvanije djelo je "Ribanje i ribarsko prigovaranje"

RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE

putopisni spjev u 3 dijela koji je objavljen u Veneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Braa i olte "Ribanje i ribarsko prigovaranje" je prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnosti u kojem je opisano stvarno, a ne alegorino putovanje; putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zaviaja to je opis renesansnog ovjeka koji uiva u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se moe posve opustiti i okrijepiti svoj duh

u spjevu pripovjeda opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o dogaajima koji su se dogaali na putu njemu i njegovim suputnicima

preko 2 ribara, Hektorovi upoznaje nain razmiljanja hrvatskog ovjeka kojem cijeli ivot prolazi u ribarenju (nain egzistencije) PARVI DAN divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini

TRETI DAN govori o prolaznosti ivota ("...smart sve skrauje")

BAROK

17. stoljee panj. baruecco, port. Barocco = biser nepravilna oblika; barokni stil je krajnje kiast manirizam = gongorizam i marinizam stilska oznaka baroka, pokuaj da se uspostavi naglaeno neprirodan nain izraavanja kao umjetnika konvencija

obiljeen gustom upotrebom figura (metafora, koneto, antiteza,...)

vie razliitih razvojnih faza i tendencija

raspinjanje svega onoga to je renesansa htjela

barok = katolika obnova

znaajke knjievnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima

LIRIKA - prolaznost vremena

- rasko izraza

- istinsko drhtanje pjesnike due, hladnoa, nerazumijevanje- Luis de Gongora panj., zaetnik gongorizma, nov pjesniki jezik, vlastita sintaksa, smiona metaforika (puna mitoloke simbolike, nepristupana neobrazovanom itaocu) poeme Samoe, Polifem i Galetea Sat na zvoniku, Pjeani sat pesimistine, prolaznost vremena

- Gianbaptista Marino- tal. pjes., zaetnik marinizma, izraz pun neobinih metafora i zvunih efekata, stilski izgraena vrtuoznost, cilj poezije zapanjiti itaoca Pjeva koristi koneto (utakmica slavuja i jeke) Ljudski ivot spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje kao sigurna realnost u eng. i fran. pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima

- Sred. Euro. Andreas Gryphius, Hofmann von Hofmannswaldau

EPIKA ep Vergilije religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema aktualna i nacionalna, strukturno vrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode

Osloboeni Jeruzalem T. Tassa religiozno-historijska tematika, bogata epska radnja, isprepliu se fantastika i realnost, ulnost i vjerska egzaltacija

DRAMA melodrama i opera

- Calderon de la Barca ivot je san, Zalamejski sudac - raskono dvorsko kazalite, djela nakiena bogatom metaforikom, teme moralne i univerzalne, manje brine o zaple-tima i raspletima radnje i veu pozornost posveuje pojedincima (psiholoki produbljenilikovi

HRVATSKI BAROK

po. 17. st. do druge pol. 18. st. gotovo cijela Hrvatska

vrlo dugo i osobito razdoblje

pozitivno reagiranje na one ope euro. tendencije koje danas obuhvaamo terminom baroka knjievni je jezik nejedinstven i prilagoen govorima regija

knji. je nastajala i razvijala se u 4 manje ili vie samostalna regionalna knji. konteksta glavni i najplodonosniji njezin prostor bio je Dubrovnik

EPIKA tradiciju baroknog epa utemeljuje I. Gunduli - najpoznatiji je Gunduliev povijesni ep Osman po uzoru na Tassov Osl. Jeruzalem

LIRIKA barok uvodi dubrov. Pjesnik Divo Buni Vui(Plandovanja) lj. lirika s misaono-religioznim motivima povezuju se i s udvarakom retorikom- anakreontska lirika F. Krsto Frankopan napisao zbirku petrar. i barokne lirike Gartlic za as kratitiDRAMA commedia dellarte predstave koje se temelje na improvizaciji iz ljudskoga ivota (putujue druine)- tragikomedije mladi Gunduli i Junije Palmoti

- religiozna poema Ivana Gundulia Suze sina razmetnoga

- pastoralna drama s alegorijskim likovima i zapletima Dubravka Ivana Gundulia IVAN GUNDULI 1589-1638., roen u Dubrovniku, plemi, obavljao razne dravne funkcije knjievni rad zapoeo pisanjem pjesama poeo je pisati vrlo mlad imao je uspjeha, no meutim u pjesmi Pokornima kralja Davida odrekao se svih mladenakih dijela nazvavi ih porodom od tmine, tako da neka od njih znamo damo po imenu jer se smatra da ih je sam spalio 1622 g. izdaje religioznu poemu Suze sina razmetnoga (tema iz evanelja po Luki, o odmetnutom sinu, sastoji se od tri plaa, prvi pla- sagreenje, drugi pla- spoznanje, trei pla- skruenje) 1628 g. Dubravka- melodrama.

ep koji nije tiskan iduih 200 godina Osman. Govori o dogaajima vezanim uz dolazak Osmana II na vlast u Turskoj, o bitci Turaka s Poljacima kod Hoima i porazu Turaka i svrgnuu Osmana s vlasti. Izgubljena dva pjevanja 14 i 15, nadopunio ih je Ivan Maurani u 19 st. Dvije teorije: Osman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni. Druga da je Dubrovaka vlast cenzurirala ta dva pjevanja zbog preotre kritike Turaka.

DUBRAVKA

pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra renesansna tvorevina uvod zaziv zvijezdi Danici da objavi sretan, uen dan vjenanje najljepeg pastira i najljepe pastirice (dan sv. Vlaha) na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz Dalmacije alegorijski upozorava graane Dubrovnika da nemaju zato dizati bunu jer je u Dubrovniku ljepe i bolje nego drugdje temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija slobodan Dubrovnik) porobljena Dalmacija, opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti

mjesto radnje je Dubrava simbol Dubrovnika slobodna asna, slavna, raskona u svojoj prirodnoj ljepoti stvorena idilina slika Dubrave starac Ljubdrag je nositelj Gundulievih pogleda na dravu, drutvo i slobodu, jer se drava i sloboda ne ugroavaju samo orujem nego ih ugroavaju i sami dubrovani preko njega kritizira sadanje Dubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo potenjem i radom, dok sada stiu prijevarom; renesansni motiv sukob starost X mladost mladi ne potuju stare, istie snagu novca kojim Dub. misle da se moe sve kupiti, kritizira ene koje brani Tratorko stavlja u odnos dva svijeta satire (kominost) i pastire peko kojih istie problem niih i viih drut. slojeva Divjak i Gorotak pustolovi su iz drugih zemalja; vile, nareene i rasipne, su plemkinje Dubrovanke, a pastiri Dubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku; Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i sluavke godinjice (one su uvijek zaljubljene); Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan je predstavnik bogatog izroenog dubr. trg. stan. koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem preko tih simbola Gunduli iznosi otro sve poroke suvremenog drutva Dubravka nije vana kao lik, nego kao pojam ona je simbol slobode naglaavajui njezinu ljepotu, sve vie istie slobodu dvije je ideje spojio Gunduli u Dubravci da se slobodna drava osniva na zdravome i istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vie vrijede od istoe i potenjaSUZE SINA RAZMETNOGA graa i tema su na liniji katolike obnove ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra temeljni osjeaj je ispraznost svega to okruuje ovjeka, prolaznost, fatalna nemo pred prirodom, taj osjeaj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrjeenju, spoznanju i skruenju izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna sadraj okosnica mladi ovjek eli se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uope alegorijsko znaenje jer dobri otac prima odbjeglog sina (koji se pokajao) natrag na ognjite isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje) osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog ivota i poruka dub. sinovima da troei vlastiti imetak kode ne samo obitelji nego i Dubrovniku stil stihovi su zvuni, retorini, katkad i pomalo sveano-patetiki s jako naglaenim refleksivnim momentom, to su metafora, ponavljanja, gradacija, nabrajanja, kontrast (grijeh pokajanje, pobonost nevjernost, smrt ivot, grijeh istoa, pakao raj) stih osmerake sestineOSMAN

sastoji se od 20 pjevanja karakterizirana su irenjem fabule, ponavljanjima, digresijama (opomena) i epizodama

ideja slobode u Osmanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv ona je hvalospjev pobjede kranskog svijeta nad islamom posebno do izraaja dolazi kr. moment pojam slobode (sveslavenska ideja) sloboda slavenskog naroda

prikaz borbe islama i kranstva Turaka i zapadne Euro.

povijesni povod bio je poraz tur. vojske kod Hoima 1621., a uzor spjev talijanskog autora Tassa Osloboeni Jeruzalem spominje i druge povijesne dogaaje turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica Mustafu, ali nakon poraza kod Hoima dolazi do pobune janjiara koji Osmana svrgnu i zadave svoj ep Gunduli je posvetio poljskom kraljeviu Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubudue vodi slavene u borbi protiv Turaka

ne odgovara povijesnoj istini jer je bitka kod Hoima zavrila bez pobjede, a Vladislav nije u njoj ni sudjelovao Osman je pisan u strofama od etiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna) uzorno djelo hrv. baroka u tekstu Gunduli izraava duh katolike obnovestih: ...ko bi gori, sad bi doli..KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO U EUROPSKOJ KNJIEVNOSTI

od sredine 17. do druge pol. 18. st.

- ugledanje na grku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor- umjetnikova zadaa oponaati prir., narav prikaz ovjeka kao moralnog bia- ideal prikazati opeljudsko i prosjeno u ovjeku, izbjegavati posebno, specifino- kriterij dolinosti, promjerenosti franc. bienseance, eng. decorum

- vjera u razum naela nisu izraz samo jednog vremena nego ih diktira razum

- zasienost racionalizmom prihvaanje itatelja prisutno u romanima prag romanti.VOLTAIRE je bio filozof, publicist i knjievnik, koji se kao stvarni ideolog naprednoga graanstva najvatrenije okomio na crkvu, na feudalno ureenje, istupajui protiv klasnih povlastica, a za potpunu slobodu govora. Uz pjesme pisao je romane i drame. U satirama i najboljem romanu (negdje se navodi da je to dua novela?!) CANDIDE iznosi misao da ovjek u ivotu sam odreuje svoje putove i da je upravo u sitnim svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. ovjeka shvaa kao potpuno emancipirano bie nad kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve unaprijed odredila ivotni put.JEAN RACINE kritiari ga smatraju vrhuncem francuskog klasicizma. Nakon to je FEDRA otro negativno kritizirana povukao se iz kazalinog ivota.

FEDRA tragedija ija je tema ljubav prema svom pstorku Hipolitu i posljedice te ljubavi.

U prvom inu Hipolit izjavljuje Teramenu da e otii iz Trezene te mu odaje tajnu da je zaljubljen u Ariciju iz obitelji Palantida, Tezejevih neprijatelja. Fedra, Tezejeva druga supruga, priznaje da je starstveno zaljubljena u Hipolita. Tezej je odsutan i stie vijest da je poginuo. Drama time postaje sloenija: ne samo da je posrijedi nedopustiva ljubav prema pastorak, nego se namee i pitanje nasljedstvana prestolju: kandidati su Fedra, Hipolit pa ak i Aricija. Dok Aricija prihvaa Hipolitovu ljubavnu izjavu sa zadovoljstvom, on je zaprepaten Fedrim priznanjem da je zaljubljena u njega. Enona uspijeva istrgnuti iz Fedrinih ruku Hipolitov ma kojim se htjela ubiti. Nakon toga Teramen donosi vijest da je Tezej ipak iv. Fedra eli umrijeti, ali Enona opet intervenira. Konano se pojavljuje i Tezej, zbunjen odnosom izmeu Fedre i njegova sina.Enona je razgovarala s kraljem, a ovaj, smatrajui da je Hipolit za sve kriv, zaziva Neptunov bijes. Uzalud mu Hipolit otkriva svoju ljubav za Ariciju. Fedra saznaje za Hipolitovu ljubav i u njoj se budi ljubomora. Odbija Enoninu sugestiju da prihvati i prizna svoju ljubav makar ona bila i grena i proklinje Enonu.

Cijela je istina otkrivena prekasno da bi Hipolit bio spaen. Tezej uznmemiren Fedrinim ludilom, Enoninim samoubojstvom obraa se Neptunu s novom molbom: stie Teramen s priom kako je Hipolit poginuo. Fedra je popila otrov, umire nakon to je priznala Tezeju svoju grenu ljubav, te je otkrila Enonino licemjerje i Hipolitovu nevinost.

EUROPSKI ROMANTIZAM

druga polovina 18. stoljea do poetka 19.st knjievna epoha izmeu klasicizma i realizma koja istovremeno obuhvaa sve europske zemlje i Ameriku rije se upotrebljava u obliku pridjeva romantian (odnosio se na knjievnost romanskih naroda od srednjeg vijeka do 19. st. mistinost, pustolovina, udesno)OBILJEJA:

- romantiarski pjesnici oduprli su se klasicistikoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unosei nered i nemir- umjesto klasicistikog razuma, romantiari nude duu, umjesto naela oponaanja nude originalnost- odbacuju normirane i visokostilizirane pjesnike oblike te piu u jednostavnijim formama (originalnost umjetnikog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasic. oponaanja antike kroz tragedije i epove)- smisao i zanimanje za povijest; istraivanje narodne predaje, mitologija i folklora (prouavanje srednjeg vijeka, primitivnih naroda i egzotinih mjesta); - isticanje osobnog pjesnikog doivljaja i pjesnike slobode; novo poimanje ljepote; sloboda umjetnikog izraavanja i naelo originalnosti (nema uzora)- djelimo ga na engl., franc., njem. i ruski romantizam

JOHAN WOLFGANG GOETHE

njem. knjievnik pisac koji tei drugaijim temama od prethodnika iz doba klasicizma u meuljud. odnosima tei iskrenosti pripada grupi gra. inteligencije istie individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti utemeljitelj drame u modernom smislu

najznaajnike djelo dramska pjesma FaustPATNJE MLADOG WERTHERA (1774. )

epistoralni roman pisan u pismima koja Werther pie prijatelju Wilhelmu u kojima opisuje svoje osjeaje (od 4.5.1771. - 20.12.72.) iskazuje tenje mlade generacije pobuna protiv svih drutvenih normi, zalaganje za individualnost

osjeaji od zanosa ljubavi prema Lotti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi tenja generacije ispunjen istim osjeajem, ali se ne snalazi u ivotu, drutvu i ljubavi zbog rastrojenosti poinjava samoubojstvo TEMA tragina sudbina pojedinca, graanskog individualista WERTHER gl. junak pripadnik graanskog drutva odnos s drutvom (drutvo je podjeljeno na aristokraciju i graanstvo) ARISTOKRACIJA omalovaava ga, ne prihvaa, izolira, Goethe kritizira njihovo licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika); = GRAANSTVO administrativno-birokratski aparat sve to bi Werther uinio, ef bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na vii poloaj), problem karijerizma istaknut kao negativna pojava- ne snalazi se u drutvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost LJUDSKI ROD JE JEDNOLIAN. problem neuzvraene ljubavi kod Werthera vode ga strast i osjeaji (vano mu je sao to da e vidjeti Lottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju ljubav nije ju javno iskazivao)

LOTTA portvovna (brine se za oca, brau i sestre), odana Albertu, lijepa, mlada, osoba koju vole dva potpuno razliita mukarca na razliite naine (u WERTHERU vlada nemir, osjeaji, senzibilnost; u ALBERTU vlada smirenost, razum prihvaa Werthera, iskreno voli Lottu, pouzdan je mukarac) priroda zauzima znaajnu ulogu u Wertherovom ivotu slijedi njegove osjeaje ima razornu mo Werther je nemoan u odnosu na svoje osjeaje priroda za umjetnika izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo

Werther ita Homera to ga smiruje Goethe ne negira antiku i uzore iz antike; ita tipinu romantiarsku knjievnost Werther sav doivljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda povrno (objektivno)

WERTERIZAM pretjerana sentimentalnost i romantinost misao u ivotu treba usklaivati emocije i razumHRVATSKI NARODNI PREPOROD

polovicom 20-tih god 19.st osjeaju se nova drutvena kretanja. Na Pounskom saboru 1825. Maari trae uvoenje maarskog kao obvezatnog jezika u hrvatske kole, to Hrvatski sabor 1827. i usvaja.

Potpuno odnaroivanje

Zagrebaki kanonik Pavao toos pie elegiju Kip domovine leta 1831. uviajui opasnost od gubljenja nacionalne svijesti jer narod zaboravlja svoj jezik i postaje tui narod

Dijalektalna knjievnost stagnira, zvjezdani trenuci dubrovake knjievnosti zavravaju, nema vie toliko ni Slavonaca

Ipak neto se pokree. U redovima hrvatska mlada inteligencija budi se osjeaj za znaaj nacionalnog i to prije svega prema kodifikaciji svoga jezika kao potvrde identifikacije naroda. Stvoreno je ozraje za narodni preporod tj ilirski pokret.

terminom hrvatski narodni i knjievni preporod oznaava se razdoblje od 1813. (biskup Maksimilian Vrhovac poziva sveenstvo na prikupljanje nacionalnog blaga) do 1860. kad se javlja nova knjievna generacija na elu s A. enoom.

Sami ilirski pokret traje od 1830. do 1843. Glavni ideolog mu je bio Ljudevit Gaj. Pod ilirskim imenom eli ujediniti sve junoslavenske narode. (uvjeren da su Hrvati izravni potomci Ilira). Ipak veini njegovih istomiljenika postaje jasno da da je pokret mogue ostvariti jedino kao hrvatski i narodni i knjievni bez tih slavenskih opcija

ILIRIZAM ideja kulturnog ujedinjavanja junih Slavena. 1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski odrao prvi politiki govor na hrvatskom jeziku u Saboru. 1842. Stanko Vraz pokree asopis Kolo (Rakovac, Ljudevit Vukotinovi Vrag, Rak i Vuk kako ih Gaj zove). koji se zasniva preteno na knjievnom radu, a ne drutvenoj problematici. 1839. prva hrvatska povijesna tragedija Juran i Sofija (u Sisku) I. K. Sakcinskog

dominantni anr je lirika: budnice, davorije

drama: Dimitrija Demeter (Teuta, libreto prve hrvatske opere Ljubav i zloba), Sakcinski, Ivan Trnski, Dragojla Jarnevi

prvo povijesni roman: Ivan Krstitelj Tkalevi: Severilla ili slika iz progonstva kranah u Sisku

putopis: Matija Maurani: Pogled na Bosnu najuspjeliji spjev je Smrt Smail age engia

Ope karakteristike:

dok je u svijetu naglaen individualizam kod nas je vie kolektivizam

prihvaanje novotokavtine kao knjievnog jezika po predlocima europske tradicije mi jo traimo vlastiti kanon europski junaci su povueni, introvertirani, pesimistini, a kod nas vlada polet, optimizam, dinamikaLJUDEVIT GAJ (Krapina 1809. 1827) nije zapravo imao nikakvih knjievnih pretenzija, ve samo politikih. Razmilja o problemu pravopisa (onda ih je ak 6 u Hrvatskoj). Shvaa da je zajedniki knjievni jezik osnova za politiko djelovanje.

U Peti objavljuje 1830. Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja prvi vaniji dokument preporoda. (hrv-njem izdanje) Uvodi dijakritike znakove za ,,,....

1835. izlaze Gajeve Novine Horvatsczke s kulturno-zabavnim prilogom Danicom Horvatsczkom, Slavonszkom i Dalmatinsczkom. (Narodne novine i Danica Horvat.....) 1836. tokavsko narjeje postaje knjievnim jezikom u cijeloj Hrvatskoj, a novine postaju Novine ilirske i Danica ilirskaPETAR PRERADOVI

pjesnik, pisao je domoljubnu, zaviajnu i misaonu poeziju

bio je poliglot poznavao je njemaki, talijanski i francuski jezik prevodio je na hrvatski Dantea, Manzonija i Byrona u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim, drutvenim, nacionalnim i filozofskim preokupacijama njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige: Prvenci i Nove pjesme pjevao je o razliitim temama, od domoljubne do posve intimne i ljubavne

u njegovoj poeziji pronala se i koja misaona pjesma, pjesma u kojoj razmatra o ivotu

u svoju najintimniji poeziji Preradovi je unio sva svoja gorka ivotna iskustva (razoarenja i ivotne tragedije, smrti prve ene, gubitka djece, nesporazuma s drugom enom), u svoje pjesme iznio je sva svoja duevno-emocionalna stanja i razmiljanja

cjelokupna Preradovieva poezija je nastala kao sukob emocionalnog i misaonog u njegovoj linosti

MRTVA LJUBAV- je pjesma o mrtvoj ljubavi. smrt voljene ene

- temeljni osjeaj tuga, bol zbog gubitka voljene osobe

- pjesnik preko vizualnih pjesnikih slika razvija motiv mrtve ljubavi

- jedna od onih pjesama u kojima Preradovi pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga ivota

- pjesma odie tugom , patnjom i boli zbog smrti voljene ene

- pjesma odie tjeskobom i sjetnou pjesnika

- pjesnik istie motiv pohlepe meu ljudima

- motiv zvijezde kao simbola nedostinosti je najjai motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav die daleko u zvijezde gdje je pohlepni ljudi nee moi dosegnuti

LJUDSKO SRCE

- misaona pjesma

- pjesnik razmilja o sudbini pojedinca, o pohlepi ljudskog srca

- ljudsko srce nikad nije zadovoljno uvijek trai vie

- pohlepan ovjek je prikazan kao gladan i okrutan jastreb

- razmilja o loim, negativnim eljama koje ovjek nosi u sebi

- razmilja i o prolaznosti

- zastupljen je osjeaj nezadovoljstva

- ljudsko srce je nezadovoljno

RODU O JEZIKU

- temeljni osjeaj ljubav prema jeziku

- tema pjesnik pjeva o svom materinom jeziku; osjeaj ponosa

- Preradovieve misli: jezik izgrauje sadanjost i budunost, dok ima jezika bit e i naroda, ponos, to je jezik koji je Bogom dan i moramo se njemu kroz molitvu, obraati Bogu, jezik treba ostaviti za nasljee, bez jezika narod nema ni identiteta

IVAN MAURANI: Smrt smail-age engia- 1873 - 1880. hrvatski ban

- Maurani je poeo pisati pjesme ve kao gimnazijalac u Rijeci. Od 1841. do 1845. bio je suradnik Gajeve Danice. 1844. godine objavio je svoje najvee i najznaajnije djelo, ep Smrt Smail - age engica. Tim djelom, u kojem su sretno prevladali klasini i dubrovaki utjecaji kao i utjecaji narodne poezije, Maurani je stvorio klasian junaki ep, koji se kompozicijski i misaono uzdie nad itavu ilirsku poeziju.

Njemako ilirski slovar / 1844. dopuna Osmana, 14. i 15. pjevanje (suivio se s tekstom, usvojio stil, stih i jezik)

Smrt Smail-age engia (1845) koncipirano je na osnovi jednoga, sporednog povijesnog dogaaja, i postalo je simbol vremena. Dojmila ga se vijest da je 1840. poginuo od osvetnike ruke hercegovaki paa i turski junak Smail-aga engi u istonoj Hercegovini. Dogaaj je bio samo podloga i on ga je dosta izmijenio.

djelo je u osnovi scenska tvorevina: Agovanje (prolog), Nonik , eta, Hara ( vrhunac i rasplet) i Kob (epilog) se mogu shvatiti kao pet aktova drame.

Agovanje: dane su znaajke glavnih linosti i smjernice radnje. Aga mui Crnogorce. Tu je i motivacija postupka drugog aktera, Novice, koji e biti izdajnik.

Ekspozicija: u prvom plan je Novica koji hita osvetnicima i prevaljuje put od svjetlosti i tame.

eta: na scenu se uvodi drutvena zajednica kao cjelina

Hara: sredinji sukob

Kob: simbolina slika prolaznosti sile na zemlji (teza spjeva), koja zrai vjerom u pravdu i pobjedu dobra i zla. Kob je pjesnikova poruka.

Vrsta: Umjetniki ep (antiep jer Smail aga nije junak)Vrsta stiha: Slobodni

Mjesto radnje: Hercegovina

Vrijeme radnje: XVI. stoljee

Tema: Krvniki ivot Smail-age engia

Osnovna misao: Povijest nikad nee dobro suditi o zlikovcima ma koliko njihova djela bila velika

Lica: Smail-aga engi, Novica, Durak, Hasan, Mujo, Mer, Jaar, Bank, Saruk

Ritam : umjereno polagani

PROTOREALIZAM (predrealizam 1860 1881)

poetak je 60-ih i Hrvatska se jo nalazi u neprestanoj borbi za ouvanjem identiteta od maarskih presizanja. Ukinuta je diktatura Bachovog apsolutizma, Hrvatska je pod Ugarskom.

i knjievnost je bila u krizi. Stari narataj pisaca je prestao pisati (a neki su ve i umrli)

u to vrijeme posebno mjesto u knjievnosti zauzima dramski anr jer je glumite bilo mjesto gdje se pisac mogao izravnije obraati svom sluatelju.

AUGUST ENOA August enoa se javio lankom Naa knjievnost (1865 u Glasonoi) i pesimistiki govorio o stanju u knjievnosti. Smatra da knjievnost mora djelovati na socijalni ivot. U hrvatskoj se povijesti trebaju traiti teme za knjievna djela. Taj je lanak ne samo njegov program nego i program cijelog razdoblja. On je sredinja knjievna linost 19. st. Tvorac je hrvatskog romana, reformator kazalita,

On je dao peat cijelom tom razdoblju u ijoj su sjeni ostali svi ostali

Bio je feljtonist, urednik, pripovjeda, romanopisac, dramatiar. Oznaio je konani prodor knjievnosti u iroke italake mase i oformio je prve estetske kanone u knjievnosti. Svu je svoju literaturu usmjerio na drutvene probleme Hrvatske i Zagreba, posebno Zagreba kao kulturnog i politikog sredita Hrvatske. Feudalni sloj jo dri ekonomske pozicije, ali politiki pada. Malograanska sredina je sve vie nezadovoljna svojim drutvenim poloajem.

enoa se opredijelio za tokavsko narjeje kao narjeje na kojem pie pa ni likove ne karakterizira govorom. Ostvario je temelje u knjievnosti, kako jezine tako i tematske. Njegova su djela prosvjetno-didaktika. Njegov roman Zlatarovo zlato prvi je povijesni roman novije hrvatske knjievnosti. (1871)

Njegovi povijesni romani imaju dvije fabule : zabavnu (obino je to ljubavna fabula) i pounu (povijesna enoa smatra da je povijest uiteljica ivota). To su pravi povijesni romani koji jo uvijek ne doputaju povijesnim linostima slabe karakterne osobine Gotovo se uvijek dugo priprema za pisanje romana tako to prouava stare spise i arhive. Smru Augusta enoe 1881. zavrava ovo razdoblje koje napravilo pomak od budniarstva do modela predrealistike proze i suvremene tematike.

ZLATAROVO ZLATO

roman je tiskan u asopisu Vienac iji je urednik sam enoa

roman koji se savreno uklapa u enoine ideje o tome kako treba pisati

likovi su crno bijeli (ili su pretjerano dobri ili pretjerano loi)

povijesnu fabulu iz povijesti grada Zagreba, zainjava ljubavnom priom o ljubavi Dore Krupieve i Pavla Gregorijanca koja ne zavrava sretno roman poinje obraanjem tiocu (itatelju) gdje nam autor govori o emu e pisati, ali i time daje do znanja da mu moemo vjerovati

pie drei se Gajevih temelja, standardnim jezikom sa tokavskom bazom, pa likovi nemaju govornu karakterizaciju

REALIZAMRealizam je knjievnopovijesno razdoblje koje se u europskim knjievnostima zapoinje 30-ih godina i traje do 80-ih / 90-ih 19. st. razvijaju se prirodne znanosti i filozofija. Znanost je postala klju svega, kao neko rjeenje za sve probleme ovjeka taj pristup ivotu i svijetu se naziva SCIJENTIZAM (Hippolyte Taine: na ovjekovu linost djeluju i drutvo i odgoj i nasljee).

POZITIVIZAM (Auguste Comte) vjeruje se u ono to je injenino dokazivo. Pozitivno je ono injenino dokazivo.

utjeu na knjievnost

Roman postaje temeljni anr, na kojemu se odgojila italaka publika jo u romantizmu. Sad je popularan jer je kao zrcalo stvarnosti: i dobro i loe, prikazuje tipine ljude u tipinim okolnostima vano da je istinito.

idealiziranih junaka iz romantizma nema

likovi su predstavnici drutvenih slojeva (na njih utjee socijalni poloaj)

realistiki su opisane ljudske osobine (vrline i mane)

romani iznose probleme drutva i po mogunosti pruaju mogue rjeenje problema (problem braka)Kritian uoava probleme, kritizira

Tipian zagrebao je u sve slojeve drutva i traio tipine predstavnike. Jedan za se.

pripovjeda je u 3. licu jednine ba zato da se izbjegne subjektivnost.

Francuska Stendhal (zrcalo stvarnosti) Roman Crveno i crno;G. Flaubert Gospoa Bovary; E. Zola GerminalEngleska Charles Dickens Oliver Twist, Tom Sawyer, sestre Bronte Orkanski visoviTo je roman viktorijanskog razdoblja koji kritizira stvarnost, socijalnu nepravdu

Rusija rani realizam: razvoj pripovjednih oblika (Gogolj)

.- srednji realizam: Ivan Sergejevi Turgenjev Lovevi zapisi visoki realizam: Fjodor Mihajlovi Dostojevski i Lav Nikolajevi Tolstoj

NATURALIZAM: u razdoblju od 1870 1890 u europskim je zemljama prisutan kao knjievni pokret (slijedi nakon realizma) na njega je utjecao Hippolyte Taine.

svijetom zapravo vlada zakon uzronosti zbivanja

prikazuje runu stranu ivota

HONORE DE BALZAC: OTAC GORIOT roen 1799 1850

za razliku od ostalih predstavnika nije bio vezan za obitelj jer je odmah po roenju bio predan dojilji na dojenje, a kasnije i jednoj obitelji na odgoj

koluje se po internatima i namijenjen mu je pravniki poziv, ali on eli pisati. Pisao je po 15 sati dnevno, ali je i upadao u dugove.

u svojih 51 godinu ivota objavio je nekih 90 romana, 5 drama i niz pripovijesti.

esto se vraao na iste likove i sredine pa je odluio sva djela koja je napisao od 1829 do 1842 objaviti pod nazivom LJUDSKA KOMEDIJA u kojoj je elio dati zaokruenu sliku suvremenog francuskog drutva.

Na poetku je ciklus trebao biti rasporeen na Studije iz drutvenog ivota, Filozofske studije, Analitike studije to nije uspio ostvariti pa je sve nekako ostalo na Studijama iz drutvenog ivota.

Studije iz drutvenog ivota podijeljene prema sredinama i temi na 6 podgrupa tj. prizora iz privatnog, provincijskog, politikog, vojnikog, seoskog ivota

Pokazao je presjek francuskog drutva poetka 19 st., razvoj kapitalistikih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrijednosti osnovna pokretaka snaga u romanima je NOVAC (kao i u njegovom ivotu) pa se javlja plejada likova krtaca, lihvara, zelenaa...

po osnovnoj koncepciji svojih djela on pripada jo romantizmu (intrige, jednostrani karakteri), ali se po izvanrednim minucioznim i tonim opisima spada u realizam.

OTAC GORIOT

uz Eugenea Grandeta najslavniji roman jer je za vrijeme njegovog pisanja doao na tu ideju Studija. (Studija iz dru.ivotu /Prizori iz parikog ivota)

Zamiljen je kao pripovijetka Roman ima tri fabule:

1. FABULA: sudbina glavnog junaka kao bezgranina i neuzvraena oinska ljubav Goriota koji je sav imetak dao svojim oboavanim i otmjeno udatim kerima, a sam zadnje dane provodi sirotinjski i osamljeno daje i umire, a one mu ne dolaze na pogreb

2. FABULA lik Eugena Ratignaca, najei lik u Ljudskoj komediji, on je spona izmeu malograanske sredine pansiona, u kojem se iz samilosti sprijateljio s Goriotom te bogatakih salona u koje se eli probiti

3. FABULA: Lik (Jacques Collin)Vautrina koji se esto javlja u Komediji, on je kao duhovni voa mladog Rastignaca kojeg upoznaje s nesmiljenou drutvenog poretka i u tajne uspjeha unutar njega.

Openito bi se mogle svesti na: uspon u visoko drutvo, oinsku ljubav i drutveni ivot Pariza.

FJODOR MIHAJLOVI DOSTOJEVSKI: Zloin i kazna

najvei predstavnik ruskog realizma uz Tolstoja. Zbog politikih sukoba je 1849. bio osuen na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir gdje je proveo 10 godina.

poeo je kao sljedbenik Gogoljevog realizma, ali se nakon robije mijenja kao knjievnik pa je zaokupljen problemom morala, pitanjima dobra i zla, krivnje i odgovornosti.

Utjecao je snano na razvoj moderne zapadnoeuropske proze 20. stoljea.

za ivota mu je Zloin i kazna omoguio slavu.

anrovski ga je teko odrediti (kriminalistiki, drutveni, psiholoki), ali jedno je sigurno da je ROMAN IDEJA (raspravlja o pitanjima koja ga mue nakon Sibira: grijeh, kazna, pravda...)

ROMAN: petrogradski student Raskoljnikov, koji se iz viih ciljeva odluio na zloin...daje sliku bijede velegradske sirotinje i psiholoku razradu lika i njihovih unutarnjih sukoba oko vlastitih postupaka. Raskoljnikov ljude dijeli na OBINE i NEOBINE pa kako bi potvrdio svoju teoriju ubija Aljonu Ivanovnu. Roman koji najavljuje razdoblje modernizma jer se polako mijenja pozicija pripovjedaa iz 3. lica jed. U 1. l. jd. / teme se okreu psihi pojedinca pa je roman u nekoliko navrata oblikovan kao monolog Raskoljnikova / ovo je roman o savjesti / u romanu se pojavljuju motivi snova koji govore o Raskoljnikovljevim previranjima (san je element naturalizma) Lik Sonje Marmeladove je lik koji u romanu nosi svijetlo i nadu. Okrenuta je Bibliji i esto Raskoljnikovu ita ulomke iz evanelja. Na kraju romana ostaje uz njega

Roman poinje u jesen, a zavrava u proljee to simbolizira da pria ipak ima sretan kraj

GUSTAVE FLAUBERT

francuski pisac iz doba realizma

on trai da pisac ukazuje na bolesno mjesto, otkriva uzroke i provodi nain lijeenja bolesnog drutva

tipini je predstavnik kritikog realizma i eli dati potpunu sliku nitavila i ljudske gluposti u provinciji

odlikuje se izvanrednim stilom, stil mu je zbijen i saet, veliku panju posveuje rijei i strukturi reenice

naglaavao je kako je protiv romantizma jer previe polae na matu i protiv realizma jer unitava ljepotu

najznaajniji njegov roman je Gospoa Bovary koji se temelji na istinitom dogaaju

GOSPOA BOVARY

zabiljeio je moralne krize drutva svoga vremena, uzima istinit dogaaj za temu svog djela, pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom fabulom

TEMA tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svojih iluzija

Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna, trai zanos (u knji.)), ali i realistiki sebina, hladna, traga za sreom, doivljava ivot kao razoaranje

LJUBAV problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj. eka da doe iznenada

Leon i Rudolpf (trenutna srea) predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (mu, bez uzbuenja, on nije njezin princ)

Emma eli prijei iz jednog u drugi stale tenja za bogatstvom i slavom (problem novca stalno se zaduuje dugovi; uz neuzvraenu ljubav uzrok njezine smrti)

problem majinske ljubavi ne posveuje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren njena (proturjenost))

Emma ivi izmeu neba (romantizam) i zemlje (realizam) to izaziva proturjenost u njoj

lik Emme se pretvorio u simbol nemogue enje prema visinama, neostvarenim ambicijama, zavisti i svakidanje dosade pojam BOVARIZAMNIKOLAJ V. GOGOLJ

potomak je siromane obitelji porijeklom iz Ukrajine; zaetnik ruskog realizma

zavrio je studij vrlo brzo se posveuje knjievnosti

pripovjeda i komediograf

realistini elementi s mnogo ironije (Gogoljevski smijeh kroz suze)

roman Mrtve due predstavlja temelj ruskog realizma i odigrao je vanu ulogu u drutvenom ivotu Rusije, dao je realistiku sliku drutvenih odnosa u feudalnoj Rusiji

KABANICA

najpoznatija Gogoljeva pripovijetka (ima fantastian zavretak)

TEMA prikazuje traginu sudbinu mladog dravnog inovnika Akakija Akakijevia prepisuje spise, u odnosu sa poslom vrlo pravedan

ambijent je realno prikazan siromaan dio (zadah alkohola, plijesni) problem siromatva

Akakiju realan ivot predstavlja problem (ivi u svom svijetu) problem komunikacije

on eli novu kabanicu nema dovoljno novaca odrie se nekih stvari kabanica postaje cilj njegova ivota kada je obukao novu kabanicu taj je dan za njega najsveaniji sretan je i ponosan

ubrzo mu otimaju kabanicu te on umire (nitko nije ni primijetio da vie nije iv njegova beznaajnost)

hladan odnos nadreeni X podreeni

fantastian zavretak prikazan je mrtvac koji Petrogradom nou otima kabanice

Gogolj se suprotstavlja romantiarskom stilu

HRVATSKI REALIZAM

Traje samo desetak godina od enoine smrti 1881. do 1890. Te granice treba shvatiti fleksibilno. Zapravo tek to je poeo, poeo se raspadati. Onaj pravi zreli realizam nastavit e se u razdoblje moderne.

Poetak jest od enoe jer je on ve afirmirao realistike pristupe u knjievnim djelima.

DRUTVENE PRILIKE: jo traje maarizacija (ban Hedervary 1883 1903) po principu zavadi pa vladaj. Totalni je rastroj meu hrvatskim strankama, plemstvo propada, agrarna kriza

pravai na elu s Antom Stareviem (lanovi su i Eugen Kumii, Ante Kovai, K..Gjalski) zalau se za samostalnu i neovisnu dravu be