skripta hrvatski 1 kolokvij

  • Upload
    jeleska

  • View
    55

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta

Citation preview

JE ZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju.

pgbrdropt0 owidctlpar 50 adjustright rd ing2 JEZIK je apstraktan s ustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju.bch ch ng2 h GOVOR je konkretna realizacija jezika.ng2 itap0 f8 sa200 8 2 50 owidctlpar 50 Nastajanje jezika:idctlpar loch justright fs22 Teorija kri kova smatra da je jezik nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih zvukova k od praovjeka u trenucima jakih emocijahich 0 ning2 och 276 g1050 Onomatopejska teorija smatra da se jezik razvio opona# ?anjem zvukova iz prirode.ang1050 t1 gnp1050 par Jezi k mimike i pokreta mogao je prethoditi govoru.isa0 2 0 np1050 ar af0 ght kerning2 Izraz jezi269 ?nog znaka ini ga materijalna strana jezi ?nog znaka materijalizirati apstraktan pojam izgovaranjem (glaso vi) i zapisivanjem (slova)ng1050 1 np1050 ar af0 Sadruc1 aj jezinog znaka znaenje koje t o to je zapisano ili izgovoreno ima u naoj podsvijesti

d lin0 ng2 itap0 f8 Jezini znakovi se u go voru ostvaruju kao fonemi, a u pismu kao grafemi.ich ing2 ch 76 af2 1050 angnp1050 tlpar h ar tright 2 Put prenoenja porukeangnp1050 tlpar h ar tright 2 Govornikova ps iholoka faza pojam nastaje u svijesti govornikaain dbch ich Govornikova fizioloka faza impuls se prenosi od mozga do govornih organach ri0 fs21 h lisa0 g2 Govornikova fizika faza gov orni organi se pokreu i nastaju glasovi00 rning2 loch l276 ng1050 Sugovornikova fizika faza do uha mu dolaze zvuni valovi nastali glasovimahich 0 ning2 och 276 g1050 Sugovornikova fizioloka faza impuls se prenosi od uha do mozgag1050 af0 p1050 r f0 Sugovo rnikova psiholoka faza pojam nastaje u svijesti sugovo rnikar right ain dbch f8 sa200 8 bch Kontekst okolina jezine jedinice u kojoj ona dobiva odreeni smisaoisa0 2 0 Zalihost/Redundancija viak obavijesti u komunikaciji koju daje kontekst i kojemu je svrha izbjegavanje nesporazuma (ono to je vika je zalihosno)ch ng2 h 6 f2 050 ngnp1050 lpar r right Idiom je svaki pojavni oblik jezika, to su svi idiolekti (govori pojedinaca), lokalni jezini sustavi, dijalekti i jezici.och 276 g1050 af0 p1050 Dijeli se na:langnp1050 ctlpar ch par stright 22 o rganski vezan za sela ili ostale najnie razvojne stupn jeve drutva50 owidctlpar 50 adjustright neorganski1050 0

pard t rning2 standardni jezi k autonoman vid jezika svjesno normiran i polifunkcionalan, stabil an u prostoru i elastino stabilan u vremenuaf8 f8 substandardni idiomi - nije usko vezan z a odreenu sredinulang1050 lt1 h ngnp1050 kolokvijalni jezikmult1 ich langnp1050 atrovaki jezik8 a200 kerning2 dobni argonidbch ich struni argo ni ht erning2 n0 h 00 rning2 loch l276 ng1050 HRVATSKI: Prajezik indoeuropski; skupina u8211 ? BALTIKO SLAVENSKA > junoslavenski > Zapadni22 plain 0 i0 p0 Skupina ljudi u nekom mjestu 9 ?ine mjesni govor, pa dijalekt, pa narjeje, pa jeziking2 j af8 f8 h 6 f2 050

nowidctlpar 0 050 NORME sustavi pravila kojima se odreuju na9 ?ini koritenja standardnog jezika.ich ing2 ch 76 af2 1050 ortografska (pravopisna) Nadimci se p iu velikim slovom.ult1 ch angnp1050 tlpar h ortoepska (pravogovorna) - Jednoslone rijei im aju silazan naglasak.idctlpar loch justright fs22 gramatika (morfoloka) Pridjev se s imenic om slae u rodu, broju i padeu.f8 sa200 8 bch sintaktika stilski n eobiljeen red rijei u jednostavnoj reenici: SPOght kerning2 n in0 ch leksi ka knjievnik se slui rijeima H rv. Knjievnog jezika8 lmult1 hich dctlpar och stilistika odstupanja od norme dopu353 ?tena su radi stvaranja, npr., atmosfereaf8 a0 8 lmult1 hich 1050 0 pard t rning2 GOVORNI ORGANI:s22 n0 2 li0 ap0 POMINI: grkl jan, glasiljke, nepce s resicom, jezik, donja eljust, dr ijelne stjenke, usnedctlpar och ustright s22 NEPOMINI: tvrdo nepce, gornja eljust, zubing2 itap0 f8 sa200 8 2 50 owidctlpar 50 NASTANAK GLASA: Zrana struja prolazi iz plua kroz duuc1 nik i provlai se kroz grkljan s glasiljkama tu dobiva oblik glasa. Zatim dolazi u grlo nad kojim se nalazi drij elo. Ono vodi u usnu i nosnu upljinu. Te upljine slue kao rezonatori (za pojaavanje glasa). U njima zra ?na struja dobiva konani oblik.sa0 f8 slmult1 p1050 r f0 ht erning2 GLAS najmanji odsjeak izgovorene rijei.ch ri0 fs21 h lisa0 g2 FONETIKA znanstvena disciplina koja pro uava glasove same po sebi, njihova artikulacijska (mjesto i nau269 ?in tvorbe) i akustina (zvunost) svojstva.kerning2 n in0 ch ri0 fs21 h FON glas sam po sebi.2 lain 0 0 hich FONOLOGIJA znanstvena di sciplina koja prouava foneme kao razlikovne jezine jedin ice, kako jezik iskor. glasove koje je fonetika opisala.1 af8 a0 8 FONEM najmanja jezina jedinica koja sama nema smisao ali ima razlikovnu ulogu. (30 + otvornik ie + samoglasno r) ht erning2 n0 h 00 rning2 loch l276 ng1050 PODJELA GLASOVA:2 50 owidctlpar 50 OTVORNICI svi glasovi kod kojih je prolaz zrane str uje otvoren, tj. ne pojavljuje se nikakva zapreka, a glasiljke trepere R1 ? AEIOU + dvoglas IE50 owidctlpar 50 adjustright ZATVORNIC I svi glasovi kod kojih zrana struja nailazi na djelom inu ili potpunu prepreku.ch 76 af2 1050 f0 1050 ar tright 2 lain af8 f8 0 dbch PODJELA OTVORNIKA:ch lang1050 lt1 h ngnp1050 Podjela prema poloaju jezika u odnosu na nepce:ning2 qj 1 af8 VISOKI: i, u ard ning2 qj SREDNJI: o, e1050 0 pard t rning2 NISKI: aidctlpar loch justright fs22 Podjela pre ma vodoravnom poloaju jezika u odnosu na nepce:ch ri0 fs21 h lisa0 g2 PREDNJI: i, e, ies22 n0 2 li0 ap0 STRA NJI: o, uidctlpar loch justright fs22 MIRUJE: ault1 ch angnp1050 tlpar h rd ing2 j af8 PODJELA ZATVORNIKA:ng2 itap0 f8 sa200 8 Podjela prema nainu tvorbe:ain dbch ich Zvonanici (Sonanti): djelom ina prepreka - V jela munjena rulja. v, j, l, m n, nj, r, ljin rin0 bch ch umnici (Konsonanti): potpuna prepreka:0 djustright

d lin0 ng2 Zatvorni / Praskavi / Eksplozivni: Bode ga patak. b, d, g, p, t, k050

ard ning2 Tjesnani / Frikativi: Saeh z a efa. s, , h, z, , f0 21 sa0 f8 Poluzat vorni / Sliveni / Afrikate: c, , , , du382 ?ar tright 2 lain af8 f8 0 dbch Podjela prema mjestu tvorbe:00 rning2 loch l276 ng1050 Usneni / Labijali:8 a200 kerning2 ch lang1050 dvousneni/bilabijali: p, b, m ht erning2 n0 h usnenozubni, labiodentali v, fisa0 2 0 Jezini:f8 slmult1 idctlpar loch prednjojezini / zubni / dentali: d, t, n, c, z, sp1050 r f0 ht erning2 desnici / alveolari: r, lloch l276 ng1050 1 np1050 srednjojezini /prednjonepani / palatali: , , , , , d, j, lj, njoch 276 g1050 af0 p1050 stranjojezini / za dnjonepani / velari / jedrenici: k, g, h200 erning2 sl276 h ang1050 idctlpar loch justright fs22 Podjela pre ma zvunosti:050 nowidctlpar 0 050

ain dbch ich ZVUNIh i0 s21 isa0 2 bng1050 1 np1050 ar af0 ds22 n0 2 li0 ap0 gsa0 f8 slmult1 zp1050 r f0 ht erning2 2 lain 0 0 hich daf8 f8 0 dbch 2 50 owidctlpar 50 -ight in rin0 bch -8 a200 kerning2 ch lang1050 -0 widctlpar 0 djustright zategnute glasiljkejustright fs22 in0 g2 h i0 s21 isa0 2 ng1050 1 np1050 ar af0 BEZVU NIp1050 r f0 ht erning2 pi0 p0 00 rning2 loch t8 lmult1 hich dctlpar och kpard t rning2 0 shich 0 ning2 och 276 g1050 ult1 ch angnp1050 tlpar h c1 0 djustright

d lin0 ng2 erning2 n0 h i0 s21 floch l276 ng1050 1 np1050 custright s22 n0 2 h0 21 sa0 f8 oputene glasiljkef8 sa200 8 bch 50 owidctlpar 50 adjustright in rin0 bch ch NEUTRALNIich ing2 ch 76 af2 1050 v, j, l,m, nj, n, r, ljsl276 h ang1050 t1 gnp1050 zvonanicilang1050 lt1 h ngnp1050 lpar

d lin0 ng2 itap0 f8 Z+B > BB B+Z > ZZi0 p0 00 rning2 loch 8 lmult1 hich dctlpar och PU MU RUin rin0 bch ch pmr su SUPROTSTAVLJENI FONEMI.erning2 n0 h i0 s21 U je FONOLOKA OKOL INA ine ju svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavlj enih fonema.050

ard ning2 dbch ich ing2 ch Suprotstavljanje fonema u istoj fonolok oj okolini je FONOLOKA OPOZICIJA/OPREKA.200 erning2 sl276 h ang1050 idctlpar loch justright fs22 ALOFON fonem uvjetovan okolinom, njegova izgovorna varijanta.2 li0 ap0 200 erning2 f8 slmult1 idctlpar loch MORFEM osnovni i nepromjenjivi dio rijei.ning2 qj 1 af8 ch 76 af2 1050 f0 1050 MORFEMSKA ANALIZA postupak razdvajanja rijei na m orfemear tright 2 lain af8 f8 0 dbch Podjela morfema prema poloaju2 li0 ap0 200 erning2 PREFIKSloch l276 ng1050 1 np1050 KORIJENp1050 r f0 ht erning2 SUFIKSning2 qj 1 af8 Zajedniki naziv AF IKSALNI morfeminp1050 ar af0 ght kerning2 2 li0 ap0 200 erning2 MORFOLOGIJA jezina dis ciplina koja prouava morfeme odnosno vrste rijeiin rin0 bch ch MORFONOLOGIJA dio gramatik e koji prouava fonemski sastav morfema i veze izmeu sast ava morfema i njihovog funkcioniranja.och 276 g1050 af0 p1050 par stright 22 plain 0 MORF oblik sam po sebi (morfem pek morfi pe, pek, pec, pe)ain dbch ich 8 bch ult1 ch angnp1050 PREFIKS predmetak, SUFIKS dometakkerning2 n in0 ch ri0 fs21 h sl276 h ang1050 t1 gnp1050 ALOMORF varijanta morfema izrazom djelomino ra zliita a sadrajem jednaka. Do alomorfa dolazi jer je jed an fonem u rijei zamijenjen drugim.h lisa0 g2 2 50 gnp1050 par ight g2 tap0 8 a200 kerning2 0 widctlpar 0 ght kerning2 n in0 ch 200 erning2 sl276 h ang1050 GLASOVNE PROMJENEch 76 af2 1050 f0 1050 ar tright 2 lain FONOLOKI UVJET OVANE ALTERNACIJE do njih dolazi zbog prirode samog fonema, tj. zb og drukije raspodjele fonema unutar morfema.1 af8 a0 8 jednaenje suglasnika po zvun ostiight jedna269 ?enje suglasnika po mjestu tvorbech 76 af2 1050 stapanje suglasnika

sl276 h ang1050 ispadanje suglasnikaaf8 a0 8 lmult1 hich 1050 0 pard t rning2 MORFOLO KI UVJETOVANE ALTERNACIJE one nisu uvjetovane prirodom fonema, neg o gramatikom ili tvorbenom kategorijom.00 rning2 loch l276 ng1050 nepostojano ah 6 f2 050 nepostojano ef8 slmult1 prijeglasg1050 af0 p1050 navezakngnp1050 lpar zamjena l sa o (vokalizacija)ult1 ch angnp1050 palatalizacijaang1050 t1 gnp1050 sibilarizacijag1050 af0 p1050 jotacijaangnp1050 tlpar h alternacije ije/je/e/i050 nowidctlpar 0 050

ain dbch ich NEPOSTOJANO A je ono a koje se gubi i p onovno javlja u razliitim oblicima iste rijei, uvijek u zadnjem slogu.p1050 r f0 ht erning2 Javlja se: u nomin ativu i genitivu mnoine, u nominativu jednine pridjeva (neodreu273 ?en oblik), u nominativu jednine nekih zamjenica8 a200 kerning2 ch lang1050 0 widctlpar 0 djustright Npr.2 lain 0 0 hich vrabac vrapca, la382 ?ljivac laljivca, narana naranaa, izloba izloaba2 lain 0 0 hich umoran umorna, modar 1 modra, bistar bistrasa0 f8 slmult1 kakav kakva, sav svega, nekakav 8211 ? nekakvap1050 r f0 ht erning2 i0 p0 00 rning2 loch NEPOSTOJANO E javlja se u kajkavskim govorima.fs22 in0 g2 tap0 8 isa0 2 0 Npr.angnp1050 tlpar h ar tright 2 ak ovec akovcach 76 af2 1050 f0 1050 Gubec Gupcault1 ch angnp1050 tlpar h rd ing2 j af8 ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA) - s uglasnik L na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se sam oglasnikom O:1050 0 pard t rning2 0 0 hich 0 ning2 och Kad se javlja: u mukom rodu GPR, u Nom inativu jd. imenica mukog roda, ispred sufiksa -ba0 0 hich 0 ning2 och mult1 ich langnp1050 ctlpar ch N pr.,ight in rin0 bch htio htjela, a neo anela, kotao kotla, posa o posla, pisao pisala, prevodilac prev odioca, mislilac mislioca, dijel dio, cijel 11 ? cio, dijeliti dioba,sl276 h ang1050 t1 gnp1050 justright fs22 in0 g2 Ne provodi se u: imenic ama na lac, nominativ jd i genitiv mn. npr. ronilac r onilaca, donosilac donosilaca.af8 a0 8 lmult1 hich 1050 0 pard t rning2 0 0 hich 0 ning2 och PALATALIZACIJAaf8 a0 8 lmult1 hich velari kgh ispred e, i u palatale (vuk vue, velik veliina, mnogi mnoina, duh due, prah praina)af8 f8 0 dbch dental c ispred e, i u (mjesec mjesee)8 bch ult1 ch angnp1050 dental z ispred e u (vitez 11 ? vitee)050 nowidctlpar 0 050

ain dbch ich Kad se javlja:af8 f8 0 dbch u vokativu jednine imenica mukog roda na kghcz (puh, junak, mjesec, knez)sl276 h ang1050 t1 gnp1050 u prezentu i aoristu glagola kojima osnova zavra va na kgh (pekti peem, podigti podie)justright fs22 in0 g2 u tvorbi um anjenica sufiksima -ica, -i imenica na kgh (krug kruc1 i, noga noica, muha muica)dctlpar och ustright s22 ispred nekih sufiksa (mrak mraan, duh du a)p1050 r f0 ht erning2 i0 p0 00 rning2 loch Ne provodi se u: kolega kolege, buh a buhica, zeko - zekinh 6 f2 050 nowidctlpar 0 050 r right ain dbch SIBILARIZACIJA velari kgh ispred i prelaze u sibilante czssa0 f8 slmult1 p1050 r f0 ht erning2 Npr. ruka 11 ? ruci, knjiga knjizi, duh dusii0 p0 00 rning2 loch 8 lmult1 hich dctlpar och Kad se javlja:p1050 r f0 ht erning2 u dati vu i lokativu jednine imenica enskog roda (majci, knjizi, svrsi)s22 n0 2 li0 ap0 u dativu, lokativu, inst rumentalu mnoine imenica mukog roda (acima, vrazima, dusima)gnp1050 par ight u im perativima glagola kojima osnova zavrava na kgh (reci, teci, lezi)

d lin0 ng2 itap0 f8 h lisa0 g2 2 50 Ne provodi se u: osobnim imenima i prezimenima, imenicama odmila (hipokristicima), nekim zemljopisnim imenima (Krki, Kartagi) i imenicama na -cka , -ka, -ka, -zga, -tka, a neke mogu imati dvojake oblike (juhi jusi, pripovijetki pripovijetci)ing2 j af8 f8 h 6 f2 050 nowidctlpar 0 050 JOTACIJA stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi pa latalni suglasnikngnp1050 lpar r right ng2 itap0 f8 sa200 8 t+j (ut utji ui)ain dbch ich d+j (mlad c1 mladji mlai) 00 rning2 loch l276 ng1050 h+j (suh suhji sui)1050 f0 1050 0 s+j 1 (visok visji vii ) ht erning2 n0 h z+j (brz brzji bri) 0 21 sa0 f8 g+j (drag drag ji drai) 2 50 owidctlpar 50 c+j (micati micjem miuc1 em) np1050 ar af0 ght kerning2 k+j (jak jakji jai) erning2 n0 h i0 s21 l+j lj (posoliti posoljen) 1050 0 pard t rning2 n+j n j (puniti punjen)mult1 ich langnp1050 ctlpar ch ard ning2 qj Kad se javlja:0 0 hich 0 ning2 och u komparativima na jis22 n0 2 li0 ap0 u prezentu i imperfektu glagola na -jem, -jahidctlpar loch justright fs22 u GPT na jeng1050 af0 p1050 r f0 u instrumentalu jd enskog roda na ju (radostju c1 radou)8 bch ult1 ch angnp1050 u zbirnim imenicama na jebch ch ng2 h lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar EPE NTETSKO ILI UMETNUTO L - oblik jotacije kad se pbmv nau ispred J pa se umee L. Promjena se zove EPENTEZA.ich ing2 ch 76 af2 1050 angnp1050 tlpar h ar tright 2 Npr. grubji c1 grublji, grmje grmlje, snopje snoplje, m ravji mravljing1050 1 np1050 ar af0 s22 n0 2 li0 ap0 sa0 f8 slmult1 p1050 r f0 ht erning2 JEDNAE NJA (ASIMILACIJE) SUGLASNIKAang1050 t1 gnp1050 par JEDN AENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI200 erning2 sl276 h ang1050 idctlpar loch justright fs22 Do jedna1 enja dolazi kada se dva suglasnika razliita po zvu ?nosti nau jedan pokraj drugoga.isa0 2 0 np1050 ar af0 ght kerning2 Z + B > BBain dbch ich 8 bch ult1 ch angnp1050 rob + stvo ropstvo8 bch ult1 ch angnp1050 uz + put usputoch 276 g1050 af0 p1050 par stright 22 plain 0 B + Z > ZZg2 tap0 8 a200 kerning2 0 widctlpar 0 svat + ba svadba8 lmult1 hich dctlpar och naru + ba narudbaaf8 f8 0 dbch 050 nowidctlpar 0 050

ain dbch ich Ne provodi se u:0 21 sa0 f8 suglasnike skupine dc, d269 ?, d, ds, d (podcijeniti, oditati, preds tava, podiati)och 276 g1050 af0 p1050 sloenice s ispod/iznad (iznadprosjean, ispodprosjean)ng1050 1 np1050 ar af0 druge sloenice kada je to potrebno radi jasnoe (p odtekst, postdiplomski, nadtrati)sa0 f8 slmult1 p1050 r f0 ht erning2 JEDNAE NJE PO MJESTU TVORBEdctlpar och ustright s22 Do jednaenja dolazi kad se jedan kraj drugog nau dva suglasnika razl iita po mjestu tvorbe.0 widctlpar 0 ght kerning2 n in0 ch s + , , lj, nj > 050 nowidctlpar 0 050 s269 ?epati epatif8 sa200 8 bch nosnja nonjabch ch ng2 h lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar z + , d, lj, nj > 00 rning2 loch l276 ng1050 kaznjiv kanjivch ri0 fs21 h lisa0 g2 pazljiv paljiving2 j af8 f8 voznja vonjaain dbch ich 8 bch ult1 ch angnp1050 h + , > af8 f8 0 dbch orahi oraing1050 1 np1050 ar af0 trbuh i trbuipard t rning2 0 drhem dremlang1050 lt1 h ngnp1050 lpar

d lin0 ng2 itap0 f8 n + b, p > mh i0 s21 isa0 2 inbenik imbenik rd ing2 j af8 stanben stambens22 n0 2 li0 ap0 obranbeni obrambenifs22 in0 g2 tap0 8 isa0 2 0 Ne provodi se u: kad su lj ili nj nastali glasovnom promjenom ( sn ijeg snjean, slijep sljepoa) , ako su na poetku drugog dijela sloenice (razljutiti, r aznjihati, izljubiti) ili u sloenicama poput jedanput, stranputica k ada je n na kraju prvog dijela sloenice.200 erning2 sl276 h ang1050 idctlpar loch justright fs22 STAPANJE SU GLASNIKAustright s22 n0 2 Kad se nau d va ista stapaju se u jedan (bezzvuan bezvu an)ght kerning2 n in0 ch To se esto dogac1 a zbog neke glasovne promjene:

sl276 h ang1050 t1 gnp1050 pet + deset peddeset8 bch ult1 ch angnp1050 bez + ini be2 ?inilangnp1050 ctlpar ch par stright 22 iz + sipati uc1 issipatiidctlpar loch justright fs22 erning2 n0 h i0 s21 Ne provodi se u: u superlativima pridjeva na j (najjai, najjadniji) i u sloenicama (naddr& ?avni, izvannastavni, dvadesettreina)00 rning2 loch l276 ng1050 dctlpar och ustright s22 ISPADANJE SU GLASNIKAustright s22 n0 2 Do glasovne promjene dol azi radi lakeg izgovora.h 6 f2 050 nowidctlpar 0 050 r right ain dbch d i t ispred c i ht erning2 n0 h sudac sudca sucap1050 r f0 ht erning2 otac otca oca50 owidctlpar 50 adjustright svetac c1 svetca svecaoch 276 g1050 af0 p1050 par stright 22 plain 0 d i t u skupovima st,t,zd,d ispred suglasnika osim r i v:1 af8 a0 8 koristna korisnaf8 sa200 8 bch kazalitni kazalini

d lin0 ng2 itap0 f8 obrastla obraslas22 n0 2 li0 ap0 goditnji g odinjiangnp1050 tlpar h ar tright 2 nu dna nuna0 widctlpar 0 Ne provodi se u: rjeima stranog porijekla (protestni, azbestni), a moe biti i da imaju dva oblika zadatci, dodatci2 lain 0 0 hich f8 0 dbch mult1 ich langnp1050 s u sufiksu ski kad se nae iza i pard t rning2 0 ribiski ribikiidctlpar loch justright fs22 Gospiu263 ?ski gospikif8 0 dbch mult1 ich langnp1050 050

ard ning2 dbch ich ing2 ch ult1 ch angnp1050 tlpar h GR AFEMI - temeljna slova, izvedena slova, dvoslovi, troslov0 21 sa0 f8 g1050 af0 p1050 r f0 jedan fonem vie grafemaf8 0 dbch mult1 ich langnp1050 vie fonema jedan grafembch ch ng2 h lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar PRAVOPIS ortografija, propisuje pravila o pisanju grafema, rijeu269 ?i i skupova rijei.h 6 f2 050 nowidctlpar 0 050 PRAVOGOVOR ortoepija, propisuje pravila o izgovoru rije269 ?i.par stright 22 plain 0 1 af8 a0 8 GRAFEMSKI SUSTAV sustav pisanih znakova za foneme.ustright s22 n0 2 FONEMSKI SUSTAV 11 ? se ne podudara s grafemskim. jedan fonem je najec1 e jedan grafem, ali moe biti i 2 i vie.ain dbch ich 8 bch ult1 ch angnp1050 POVIJESTangnp1050 tlpar h ar tright 2 ing2 j af8 f8 latinica, glagoljica i zapadna ir ilica (bosanica)ang1050 t1 gnp1050 par fs22 in0 g2 tap0 8 LATINICA8 a200 kerning2 ch lang1050 Red i zakon sestara dominikanki200 erning2 sl276 h ang1050 ibenska molitvah lisa0 g2 2 50 gnp1050 par ight GLAGOLJICA2 lain 0 0 hich Baanska plo1 a0 djustright

d lin0 ng2 Vinodolski zakoniks22 n0 2 li0 ap0 Misal po zakonu rimskoga dvora2 lain 0 0 hich f8 0 dbch mult1 ich langnp1050 BOSANICAmult1 ich langnp1050 ctlpar ch P oljiki statut1050 f0 1050 0 2 lain 0 0 hich ETIMOLOKI PRAVOPIS 8211 ? trai da rije piemo tako da se vidi nj ezin nastanak (preddvorje)g1050 af0 p1050 r f0 FONOLO KI PRAVOPIS da svako slovo u rijei odgova ra glasu koji izgovaramo. (predvorje)ch 76 af2 1050 f0 1050 ar tright 2 lain NA fonoloko-etimoloki.isa0 2 0 np1050 ar af0 ght kerning2 IJE JE I E PRAVIL A: ht erning2 n0 h 00 rning2 loch l276 ng1050 PRVO PRAVILO ije se ispred naglaeno g sloga pretvara u jeidctlpar loch justright fs22 DRUGO PRAVI LO izvedena imenica/pridjev iz glagola gubi ije u jeng2 itap0 f8 sa200 8 POSEBNO PRAVILO SUG + r + ije > je/eight in rin0 bch 8 a200 kerning2 ch lang1050 IJE U JE:ult1 ch angnp1050 tlpar h u dugoj mnoini imenica koje dobivaju slog vie (cvjetovi, snjegovi svjetovi)lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar u genitivu mnoine imenica enskog roda s neposto janim a (popijevka, pripovijetka pripovjedakach ri0 fs21 h lisa0 g2 imenice enskog roda na -ota, -oa, -ina (grehota, sljepoa, bijel bjelina )pard t rning2 0 imenice srednjeg ro da koje u GDLI dobivaju slog vie (dijete djeteta)22 plain 0 i0 p0 zbirne imenice na 8211 ?ad (zvijer - zvjerad, drijebe drjeba d/drebad)idctlpar loch justright fs22 u deminutivima na -i, -i, -ica, -ica (mijeh mjei, korijen k orjeni, zvijezda zvjezdica, cijev 11 ? cjevica)g1050 af0 p1050 r f0 glagolske imenice nastale od svrenih glagola (navijestiti navjetenje, prosvijetliti prosvjetljenje, iz lijeiti izljeenje)1 af8 a0 8 augmentativi (svijet svjetina) ard ning2 qj u prvom dijelu sloc1 enice (zvijer zvjerokradica, cijev cjevovo d) ht erning2 n0 h u komparativu (blj ei, ljepi, bjedniji)af8 a0 8 lmult1 hich u opisnim pridjevima na -ast, -kast, -cat, -it (cjevast, bjelkast, cjelcat, rjeit)och 276 g1050 af0 p1050 pridjevi na ovit (pjeskovit, brjegovit/bregovit) rd ing2 j af8 sloeni pr idjevi (cjeloveernji, bjelokosni)sa0 f8 slmult1 p1050 r f0 ht erning2 IJE OSTAJE IJE:fs22 in0 g2 tap0 8 ponekad u dugoj mnoini (lijekovi, tijekovi) f8 slmult1 idctlpar loch kratka mnoina (snijezi, korijeni) ch ri0 fs21 h lisa0 g2 zbirne imenice na je (cvijeuc1 e, lijee) sa0 f8 slmult1 u deminutivima na -ce, -ak, -ka (odijelce, drijelce, korijenak, cijevka) ult1 ch angnp1050 tlpar h glagolske imenice nastale od nesvrenih glagola (svijetljen je, cijepljenje, dijeljenje) lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar u posvojnim pridjevima na -ov, -ev, -in (pijetlov, slijepev , zvijezdin) (OSIM KOD brjestov, drjenov, ljeskov)hich 0 ning2 och 276 g1050 langnp1050 ctlpar ch par stright 22 ning2 qj 1 af8 ch 76 af2 1050 f0 1050 ar tright 2 lain af8 f8 0 dbch IJE I JE U GLAGOLIMA:af8 a0 8 lmult1 hich 1050 0 pard t rning2 IJE>JE kad od svrenog s ijetvorimo nesvreni sa -ivati, -avati ard ning2 qj dodijeliti dodjelj ivatir right ain dbch ocijeniti ocj enjivatiustright s22 n0 2 razmijeniti razmjenjivatinp1050 ar af0 ght kerning2 rijei ti rjeavatich 76 af2 1050 f0 1050 primijeniti primjenjivatiaf8 a0 8 lmult1 hich 1050 0 pard t rning2 JE>IJE isto u promjeni vida kad svreni glagol ima u sebi jeng2 itap0 f8 sa200 8 dospjeti dospijevatining2 qj 1 af8 podsjei podsijecat ipard t rning2 0 sagorjeti sagorij evatir right ain dbch razumjeti raz umijevatijustright fs22 in0 g2 h i0 s21 isa0 2 ALI kada ima u osnovi MJERA MJESTO SJESTI onda ostaje je ht erning2 n0 h zamjeriti se zam jerati sejustright fs22 in0 g2 premjestiti premjetati1050 f0 1050 0 nasjest i nasjedati1050 f0 1050 0 2 lain 0 0 hich JO:0 21 sa0 f8 lei lijeganje, lijegati2 lain 0 0 hich zreti sazrijevatiain dbch ich umjeti umijemning2 qj 1 af8 razumjeti razumijemrning2 0 0 21 -htjeti - -htijemf8 sa200 8 bch -spjeti - -spijemloch l276 ng1050 1 np1050 smjeti smijem0 widctlpar 0 ght kerning2 n in0 ch NAGLASAK je isticanje sloga v isinom i jainom glasa.0 widctlpar 0 ght kerning2 n in0 ch NAGLASNE/PROZODIJSKE JEDINICE :pard t rning2 0 JAINA ( intenzitet) naglaeno ili nenaglaenoain dbch ich TRAJANJE (kvantiteta) dug ili kratak50 owidctlpar 50 adjustright INTONACIJA (kretanje tona) silazna ili uzlaznai0 p0 00 rning2 loch 8 lmult1 hich dctlpar och PROZODIJA znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi pro uavanjem prozodijskih jedinica (visine, trajanja, intonacije).2 lain 0 0 hich f8 0 dbch mult1 ich langnp1050 Dugi naglasci se esto ostvaruju ispred suglasnie skupine.050

ard ning2 Kratki naglasci se uc1 esto ostvaruju ispred samoglasnike skupine.ng2

itap0 f8 sa200 8 2 50 owidctlpar 50 NAGLASNA ILI IZGOVORNA CJELINA ine ju nagla3 ?ena rije i vie ili jedna nenaglaena rije koja se ispred ili iza nje uz nju vee u izgovoru.2 lain 0 0 hich f8 0 dbch mult1 ich langnp1050 ETIRI PRAVILA:ch 76 af2 1050 f0 1050 Jednoslone rijei moraju imati silazne naglaske. ard ning2 Troslone ili vieslone rijei na srednjem slogu mo gu imati samo uzlazne naglaske.mult1 ich langnp1050 Dvoslone ili vieslone rije1 i na poetnom slogu mogu imati sve naglaske.2 li0 ap0 Na zadnjem slogu u hrvatskim sta ndardnim rijeima ne moe stajati nikakav naglasak.ain dbch ich 8 bch ult1 ch angnp1050 Kratko silazni: \\ (nebo, kist, procjena)8 a200 kerning2 ch lang1050 Kratko uzlazni: \ (magla, sarma, kabanica, pozornica)22 plain 0 i0 p0 Dugo silazni: (sunce, uc1 unka, mir, pamenje, cijeli)hich 0 ning2 och 276 g1050 Dugo uzlazni: / (duga, tuga, rezervirati)ch ri0 fs21 h lisa0 g2 ang1050 t1 gnp1050 par NENA GLAENA DUINA nalazi se iza naglaenog sloga ( vee se uz naglasak ispred sebe). Moe se nalaziti u osnov nom obliku neke rijei, na tvorbenom sufiksu ili na nastavku. Ozna1 uje se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi.bch ch ng2 h GDJE SE JAVLJA:f8 0 dbch mult1 ich langnp1050 padei:ch lang1050 lt1 h ngnp1050 Genitiv jednine enskog roda (tame, vode)g2 tap0 8 Instrumental jednine enskog roda (tamom, vodom)ang1050 t1 gnp1050 Genitiv mnoine svih rodova (tama, voda, polja, novaca)

d lin0 ng2 itap0 f8 Odreeni ob lici pridjeva (bijeli, bijeloga, bijelome)8 bch ult1 ch angnp1050 Prezent (gledam, gleda, gleda)2 li0 ap0 200 erning2 GPS (itajui, piui, videi)ich ing2 ch 76 af2 1050 GPP (proitavi, napisavi, nacrtavi)mult1 ich langnp1050 ctlpar ch ard ning2 qj RAZLIKOVNA ULOGA i maju ju i naglasak i nenaglaena duina (unuka unuka)justright fs22 in0 g2 h i0 s21 isa0 2 RIJEI dijelimo na:1 af8 a0 8 TONIKE ILI NAGLAENE RIJEI, NAGLASNICElang1050 lt1 h ngnp1050 lpar ATONIKE ILI NENAGLAENE RIJEI, NENAG LASNICE (KLITIKE: ENKLITIKE I PROKLITITE)ch lang1050 lt1 h ngnp1050 0 djustright

d lin0 ng2 Proklitike (prislonjen ice, prednaglasnice) nenaglaene rijei koje stoje ispred naglaene.2 50 owidctlpar 50 Vrste proklitika:dctlpar och ustright s22 prijedlone:50 adjustright rd ing2 svi jedno sloni prijedlozi (od, do, u, za, sa)ch ng2 h 6 f2 050 neki dvosloni prijedlozi (me u, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema, oko)h lisa0 g2 2 50 trosloni prijedlozi sloeni sa iz- (ispod, iznad, izmeu, izvan)sa0 f8 slmult1 veznici - (a, i, ni, da, kad(!))sa0 f8 slmult1 negacija - neg1050 af0 p1050 r f0 22 plain 0 i0 p0 Prelazak naglaska na proklitiku:22 plain 0 i0 p0 nenaglaene pr ed uzlaznim naglaskom (u vodi, na jeziku, o trubi)hich 0 ning2 och 276 g1050 naglaene pred silaznim naglaskom (u gr ad, po vodu, ne znam)idctlpar loch justright fs22 kratkou zlazni (ne znam)gnp1050 par kratkosilazni (u grad, po vodu)mult1 ich langnp1050 ctlpar ch ard ning2 qj Enklitike (naslonjenice, zanagla snice) nenaglaene rijei koje stoje iza nag laenengnp1050 lpar r right Vrste enklitika :pard t rning2 0 glagolskeh i0 s21 isa0 2 nenaglaeni oblici prezenta pom onog glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su)0 21 sa0 f8 nenaglaeni oblici aorista pomouc1 nog glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi)ch

ri0 fs21 h lisa0 g2 nenaglaeni oblici prezenta po monog glagola htjeti (u, e, e, emo,ete, e)h i0 s21 isa0 2 zamjenikeh lisa0 g2 2 50 nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u gen itivu (me, te, ga, je, nas, vas, ih)h 6 f2 050 nowidctlpar 0 050 nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u dativu (mi, ti , mu, joj, nam, vam, im)050 nowidctlpar 0 050 nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu (me, te, ga (nj) , je (ju), nas, vas, ih)050 nowidctlpar 0 050 nenaglaeni oblici povratne zamjenice (si, se)dbch ich ing2 ch estica (rijeca) likerning2 n in0 ch ri0 fs21 h sl276 h ang1050 t1 gnp1050 Redoslijed enklitika:lang1050 lt1 h ngnp1050 lpar prvo glagolska, pa zamjenika (osim treeg lica R1 ? je poelio mu je)h lisa0 g2 prvo zamjenika u dativu, zatim ostale zamjenike (ako mu je pokloni)f8 sa200 8 prvo li, glag., zamj (D), zamj (G/A), (Kak o li e mu se, Smatra li da e mu ih) (opet je ide na kraj zar joj ih je poklonio)hich 0 ning2 och 276 g1050 langnp1050 ctlpar ch par stright 22 NASTAJANJE SL OVA :ngnp1050 lpar r right pre ma osnovnom k ili clangnp1050 ctlpar ch par stright 22 i meniki sufiksi -a, -aa, -jaa, -i ar, -i, -ica, -ina, -e, -eak, -iak, -i, -aga, -iina, -inach lang1050 lt1 h ngnp1050 pridjevski sufiks -aak, -ian, -i1 ki, -aan, -aki, -iv, -i astght kerning2 n in0 ch NASTAJANJE SLOVA :pard t rning2 0 prema osnovnom t il i p1050 r f0 ht erning2 imeniuc1 ki sufiksi -i, -oa, -a, -dau263 ?, -ba, -aasl276 h ang1050 t1 gnp1050 pridjevski sufiksi -ai, -eikerning2 n in0 ch ri0 fs21 h NASTAJANJE SLOVA D:erning2 n0 h i0 s21 prema osnovnom fs22 in0 g2 tap0 8 budet, d1 em, depar, dez, patlidan, d2 ?ungla, narudba, svjedodba, predodba, jed nadba, eirdija, buregdija, buregdinica, evabdinica, d?amija, demper, dep, deparac, do kej, dudo, duboks, menader, kand a, fildan, hoda, pidama, srdba, rd ing2 j af8 NASTAJANJE SLOVA :fs22 in0 g2 tap0 8 prema osnovnom dain dbch ich avao, ?on, urica, sue, evanelje, leuc1 a, mlai, groe, prilagoavati, uvrijeen, ak, aki, urevaki, mea, ubre, ipati, erdan, puna, ra, maioniar, aa,ch ng2 h 0 f2 033 nowidctlpar 0 033